STATISTIKA

VIII PROCJENE NA OSNOVU UZORKA

1. Uzorak ima veliku primjenu u razliitim statistikim istraivanjima. On se koristi u mnogim oblastima statistikog istraivanja zbog toga to je vrlo pogodan za ocjenjivanje parametara osnovnog skupa N: ! X " P ) a samo na osnovu karakteristika dijela jedinica posmatranja iz tog skupa. Umjesto da se vri potpuno snimanje !popis) vri se odabiranje jednog dijela mase i na osnovu snimanja ti# specijalnim putem odabrani# jedinica ocjenjuju se karakteristike cjelokupnog skupa. $omo%u uzorka dobijamo karakteristike skupa vrlo brzo lako i jednostavno to im daje velike prednosti nad detaljnim posmatranjem. No to ne znai da ne treba vriti popise kao vrlo zamane statistike akcije s obzirom na to to su za mnoga statistika istraivanja potrebni detaljni podaci o kretanju i strukturi osnovnog skupa. &akve su razne ekonomske pojave !proizvodnja izvoz uvoz i mnoge druge pojave) koje treba stalno pratiti pa su razni oblicipopisa u toj oblasti nezamenljivi. Na osnovu uzoraka se naje%e dobijaju ocjene u pravoj aritmetikoj sredini cjelokupnog skupa i relativnoj rekven!iji nekog obiljeja u osnovnom skupu a mogu se procjennivati varijansa i standardna devijacija osnovnog skupa. U cilju dobijanja ti# parametara vri se izbor jedinica u uzorak i raunaju vrijednosti ti# parametara za uzorak da bi se nakon dobijanja podataka iz uzorka izvrilo uoptavanje ti# rezultata na osnovni skup kao cjelinu. 'ako treba izvriti izbor jedinica u uzorak da bi se dobile dobre i pouzdane ocjene parametara osnovnog skupa je i metodoloko i teorijsko pitanje. (zbor jedinica u uzorak mora biti takav da uzorak bude repere"entativan to znai da jedinice koje su ule u uzorak vjerno odraavaju strukturu osnovnog skupa. Na taj nain se obezbe)uje da u uzorak u)u one jedinice iz skupa koje se naje%e javljaju u skupu sa obiljejima koja imaju najve%u vjerovatno%u pojavljivanja. &ako odabran reprezentativan uzorak je preduslov da i ocjene parametara budu kvalitetne i da vjerno odraavaju vrijednosti pravi# parametara skupa. ". (zbor jedinica u uzorak moe da se obavi na razliite naine a naje%e se koriste metod #kvota# i metod sl$ajno% i"&ora ili izbor po principu sluajnosti. *etod +kvota+ je dosta ekonomian i u raznim istraivanjima daje zadovoljavaju%e rezultate. I"&or se pode'ava str$kt$ri sk$pa i !ilj$ istra(ivanja . Na osnovu strukture skupa odre)uju se +kvote+ odnosno broj jedinica iz pojedini# kategorija koje treba da budu zastupljene u uzorku !doma%instva sa razliitim brojem lanova u doma%instvu razliiti prinosi i sl.). ,eprezentativnost se postie ako su pravilno odabrani kriterijumi za odre)ivanje kvota a dalje ako je izbor sami# jedinica bio sluajan. (maju%i u vidu ova dva koraka a zatim ako je struno obavljeno anketiranje odabrani# jedinica dobi%e se kvalitetne ocjene. )etod sl$ajno% i"&ora se zasniva na dostignu%ima teorije vjerovatno%e. Naime primjenom teorije vjerovatno%e postie se izbor jedinica u uzorak po principu sluajnosti. &o znai da svaka jedini!a osnovno% sk$pa ima jednak$ mo%$*nost da &$de i"a&rana $ $"orak od n jedinica odnosno svaka jedinica ima odre)enu vjerovatno%u izbora. -im svaka jedinica iz osnovnog skupa ima podjednak$ mo%$*nost da &$de i"a&rana $ $"orak stvaraju se preduslovi da uzorak bude repre"entativan i da %e u takav uzorak u%i one jedinice osnovnog skupa sa karakteristikama koje se naje%e ponavljaju a manja je vjerovatno%a pojavljivanja oni# jedinica sa karakteristikama koje su rijetke. Na taj nain uzorak vjerno reprezentuje strukturu osnovnog skupa ali pod uslovom da je $"orak dovoljno velik. .ovoljno veliki uzorak %e dati manju greku ocjene parametara osnovnog skupa i obrnuto manji uzorak %e dati ve%u greku ocjene. /. O!jene i" $"orka se zasnivaju na dvijema pretpostavkama i to: a) da je uzorak reprezentativan tj. da su izabrane jedinice pravi reprezentanti osnovnog skupa i da vjerno odraavaju njenu strukturu.
00

Univerzitet Crne Gore u Podgorici Ekonomski fakultet

b) da %e se izraunate vrijednosti parametara dobijene iz uzorka razlikovati od pravi# vrijednosti parametara osnovnog skupa samo u granicama sluajnog kolebanja izbora+ &ako odabrane jedinice u uzorak ine ocjenu nepristrasnom to %e re%i da se parametri izraunati iz uzorka razlikuju od pravi# parametara osnovnog skupa sluajno tj. u granicama sluajni# odstupanja. U ocjenjivanju parametara osnovnog skupa treba izbje%i pristrasnost mada je ova dosta esta i moe biti rezultat pogrenog izbora jedinica u uzorak i sl. 1luajan izbor jedinica u uzorak postie se pomo%u tablice sl$ajni, &rojeva+ .a bi se ona mogla koristiti potrebno je da su jedini!e osnovno% sk$pa N $re-ene po redosled$ od . do N. &ada se iz tablice sluajni# brojeva moe proitati redni broj jedinice skupa koji treba uzeti u uzorak. Na pr. ako je N 2 344 a treba da odaberemo u uzorak "4 jedinica onda bi uzimali troci5rene brojeve !jer je N troci5ren broj) sa lijeva na desno ili odozgo na dole. Oni troci5reni brojevi koji ne prelaze broj N pokaza%e redne brojeve jedinica osnovnog skupa koje treba izabrati u uzorak. -esto se za odabiranje jedinica u uzorak koristi sistematski izbor na pr. svaka deseta jedinica svaka dvadeseta i sl. 6a takav izbor treba sluajno odabrati pola"n$ tak$ i u tu svr#u koristi se tablica sluajni# brojeva. $omo%u ove tablice se odredi polazna taka i zatim nastavi izbor po nekom ve% unaprijed utvr)enom sistematskom redu. 7. Str$kt$ra $"orka u mnogome zavisi od veliine uzorka. 8ko se uzorak pove%ava tj. ako n N onda je struktura uzorka sve vjernija slika strukture osnovnog skupa. Uzorak bi bio reprezentativan i potpuno bi odraavao strukturu skupa ako bi bilo n 2 N tj. ako bi se potpuno poklapali. No ukoliko je n udaljenije od N tada je uticaj sluajni# 5aktora ve%i i oni dovode do toga da se struktura uzorka udaljava od strukture osnovnog skupa. 9edinice u uzorak se mogu uzimati iz konano% i &eskonano% sk$pa. U konanom skupu imamo ogranien broj jedinica ogranien prostorno i vremenski dok u beskonanom skupu nije mogu%e odrediti ukupan broj jedinica. Ovo razlikovanje izbora iz konanog i beskonanog skupa ima odraza na donoenje ocjena iz uzorka zbog toga to se struktura konanog skupa mijenja a beskonanog ostaje nepromijenjena. -im se struktura konanog skupa mijenja tada se mijenja i vjerovatno%a za svako novo izvlaenje. 8ko se jedinica izvuena iz osnovnog skupa ponovo vra%a u skup onda je to i"&or sa ponavljanjem i vjerovatno%a izbora se ne mijenja. 'od izbora sa ponavljanjem ocjene se nita bitno ne razlikuju od ocjena dobijeni# iz beskonanog skupa.

8 !" #as$ored aritmeti%ki& sredina iz uzoraka

1. Neka imamo skup N i da iz njega treba izvu%i uzorak od n jedinica. &aj izbor je mogu%e izvriti na mnogo razliiti# naina jer je broj mogu%i# kombinacija
N N Kn = !n )=

N: = tj. razliiti# uzoraka veliine n. Otuda imamo svaki uzorak od n n:! N n):

odabrani# jedinica od iji# se vrijednosti obiljeja mogu izraunati aritmetika sredina i standardna devijacija. &i parametri se mogu izraunati za sve mogu%e uzroke tako da imamo:
n1 n" n/
x11 x1" x1/ ....x1n

x "1 x "" x "/ ....x " n x/1 x /" x// ....x /n

x1 x" x/

s1

s"
s/

;;;;;;.. ;;;;;;..
n x1 x" x/ ....xn x s

144

STATISTIKA

Na osnovu ovi# parametara treba dobiti parametre osnovnog skupa X i . 1vakako da %e se neke od ovi# vrijednosti xi za i 2 1 " ..... poklopiti sa pravom aritmetikom sredinom a one gra5iki predstavljene da%e raspored aritmetiki# sredina uzoraka. &aj raspored %e imati oblik normalnog rasporeda pogotovo ako je n < /4. 8ritmetika sredina aritmetiki# sredina uzoraka x i poklapa%e se sa pravom aritmetikom sredinom tj. aritmetikom sredinom osnovnog skupa N. Ovaj zakljuak nam potvr)uje oekivana vrijednost:
E ! x ) = E> 1 n 1 n 1 n nX x = = E x = i n i n E ! x i ) = n = X n i =1 i =1 i =1

jer je E ! xi ) =

1 N

xi = X .
i =1

U stvari aritmetika sredina rasporeda sredina iz uzorka

predstavlja pravu aritmetiku sredinu X . Na rasporedu sredina aritmetiki# uzoraka potvr)uje se pravilo / . Ukoliko se interval oko aritmetike sredine iri tada je ve%a vjerovatno%a da %e prava aritmetika sredina biti u tom intervalu odnosno rizik greke je manji. 'ao to se aritmetika sredina osnovnog skupa X poklapa sa prosjekom aritmetiki# sredina iz uzoraka x i tako je i standardna devijacija osnovnog skupa jednaka prosjeku standardni# devijacija pojedini# uzoraka. (li
= s1 + s " + s / + ..... + s = standardna devijacija osnovnog skupa

8li kada je u pitanju varijabilitet aritmetiki# sredina iz uzoraka oko prave aritmetike sredine X tada se izraunava speci5ina mjera tog varijabiliteta koji nazivamo standardnom %re'kom i obiljeava se sa x . Ova mjera varijabiliteta se koristi u ocjenjivanju intervala povjerenja za pravu aritmetiku sredinu a ini odnos izme)u standardne devijacije osnovnog skupa prema korijenu iz n.

8 '" Prost slu%a(an uzorak

6a statistike ocjene pravi# parametara osnovnog skupa vrlo esto se koristi prost uzorak. Naime umjesto da se uzme veliki broj uzoraka i od nji# se dobija X i mi moemo uzeti jedan $"orak dovoljne veliine i na osnovu njegove aritmetike sredine i standardne devijacije ocijeniti interval povjerenja $ kome *e se kretati prava aritmetika sredina ali uz odgovaraju%i rizik greke. &u nam pomae standardna devijacija aritmetiki# sredina uzoraka a koju zovemo standardnom grekom. Ona naje%e nije poznata pa ju treba izraunati. 8ko je aritmetika sredina iz dovoljno velikog uzorka x a standardna greka x tada se na osnovu ovi# veliina odre)uje prostor !interval povjerenja) u kome %e se sa odre)enom vjerovatno%om kretati prava aritmetika sredina X . (nterval povjerenja se iri zavisno od vrijednosti z odnosno od vjerovatno%e sa kojom radimo. &ako za vjerovatno%u 4 03 imamo da je z 21 0? i sl. 'od prostog uzorka imamo samo jednu aritmetiku sredinu pa zato treba ocijeniti vrijednost standardne greke x preko standardne devijacije osnovnog skupa . Otuda dobijamo da je standardna greka aritmetike sredine:
x = n

141

Univerzitet Crne Gore u Podgorici Ekonomski fakultet

$oto je naje%e nepoznata veliina ona se ocjenjuje na osnovu podatka iz uzorka. &ada se izraunava standardna devijacija iz uzorka i obiljeava se sa s. *e)utim ispitivanja su pokazala da je ve%e od s ali da se s pribliava ako se izraunava po obrascu:
s= 1 n ! xi x) " n 1 i =1

'ako s tei ka greka:

to u gornjem obrascu moemo zamijeniti sa s i dobijamo da je standardna

1 n ! xi x ) " n 1 i =1 n

x = = n

! xi x )
i =1

"

n!n 1)

xi" x
i =1

"

n!n 1)

6a grupisane podatke %emo izraunati standardnu greku proirivanjem pret#odne 5ormule. Odnosno:

x =

f i xi" x
i =1 n n i =1 i =1

"

fi
i =1

f i ! f 1)

8ko je obiljeena standardna devijacija s* u / uzorka n koji je manji od 34 jedinica !tj. n@34) tada se tako dobijana standardna devijacija sA koriguje obrascem:
n n 1

pa ocjenu standardne devijacije skupa s, dobijamo kao:

s = sA n n 1

Bto je uzorak ve%i od 34 jedinica ovaj....5aktor ima sve manji znaaj jer se svodi na jedinicu.

8 )" Interval $ov(eren(a

1. Interval povjerenja. $olaze%i od rasporeda aritmetiki# sredina uzoraka za koje smo ) mogu%e je odrediti interval u kome %e se rekli da se normalno raspore)uju N ! X C x =
n

kretati prava aritmetika sredina X . 8ko je normalni raspored N !4 1) x" 1 " a standardizovano odstupanje y = f ! x) = e " sredina uzorka moemo pisati z kao
z= x x

u ovom sluaju kod rasporeda

14"

STATISTIKA

z=

xX

xX s n

$oto je normalni raspored simetrian u odnosu na x slD E(((.1. moe se i rizik greke podijeliti na oba kraja normalne krive ili da se taj dio povrine nalazi na jednom ili drugom kraju ove krive.

x
Slika VIII+. Otuda treba na%i vjerovatno%u da je

PFz z pG = PF

x X =p n
G= p n

Odnosno
PF X > x z p

1lino je kad se trai vjerovatno%a da je z > z1 p tj

PFz z1 p G = PFz1 xX

z1 p G = p

(li PF X < x + z p

G= p n

6a sluaj simetrinosti moe se traiti vjerovatno%a da je

PFz1 z z " G = PF z1 xX

z"G =

PFx z

X x+z G za z1 i z" simetrini oko x . n n

14/

Univerzitet Crne Gore u Podgorici Ekonomski fakultet

". 'od utvr)ivanja intervala povjerenja sueljavaju se preciznost i tanost ocjene intervala to zavisi od vjerovatno%e sa kojom radimo i veliine standardne greke. 'od izraunavanja standardne greke treba imati u vidu da li se uzorak uzima iz konanog ili iz beskonanog skupa. Erlo je bitno sagledati odnos n N i da li taj kolinik prelazi 4 43. 8ko se izbor vri iz konanog skupa tada se primjenjuje tzv. korektivni 5aktor:
N n N 1

gdje je N veliina osnovnog skupa a n je veliina uzoraka. 'olektivni 5aktor se uzima samo kod konani# skupova za popravku greke. U praksi se on uzima u obzir ako je koe i!ijenat i"&ora tj.
n > 4 43 tj. N
N n < 4 03 N 1

8ko je korektivni 5aktor ve%i od 4 03 tada se on zanemaruje jer je

n < 4 43 . U onim N

sluajevima kad je korektivni 5aktor ispod 4 03 znai da je uzorak dovoljno veliki da treba umanjiti standardnu greku x to se postie mnoenjem standardne greke decimalnim brojem koji je manji od jedinice. U tim sluajevima je standardna greka slede%eg oblika:
x =
s n N n N 1

6a konaan skup interval povjerenja %e biti:

N n N n PFx z X x + z G n N 1 n N 1
Bto je z ve%e ocjena je pouzdanija ali je zato manje precizna i obrnuto. Ee%e z daje iri interval povjerenja za aritmetiku sredinu osnovnog skupa i vjerovatno%a njenog pojavljivanja u tom intervalu %e biti ve%a. 8li tada je preciznost ocjene manja. 6ato treba na%i mjer$ i"me-$ pre!i"nosti i po$"danosti. Ove uslove je mogu%e zadovoljiti preko dovoljno velikog uzorka. $r. Na jednom automatu proizvodi se i pakuje proizvod 8 ija teina treba da bude "34 grama. .a bi kontrolisali kvalitet uzet je uzorak od 144 jedinica i dobijen je slede%i raspored:

147

STATISTIKA

/a&ela VIII+. &eina "73 3D"7? 3 "7? 3D"7J 3 "7J 3D"7K 3 "7K 3D"70 3 "70 3D"34 3 "34 3D"31 3 "31 3D"3" 3 "3" 3D"3/ 3 Hroj komada " 3 13 "1 "? 1K 1" 1 144 Ii "7? "7J "7K "70 "34 "31 "3" "3/ 5i Ii 70" 1/"/ /J"4 3""0 ?344 731K /4"7 "3/ "3.430 5i Ii" 1"1.4/" /43.473 0"".3?4 1./4".4"1 1.?"3.444 1.1/7.41K J?".47K ?7.440 ?."/3.J//

Odrediti interval povjerenja za pravu aritmetiku sredinu sa vjerovatno%om 4 03 i 4 00

x=

f i xi f

"7 0J1 = "70 J1 144

x =

?."/3.J// ?"/33 4K7 144 = 144 00

"77 ? = 4 4""?K?K 0.044

=4 131
x z x X x +z x "70 J1 1 0? 4 131 X "70 J1 + 1 0? 4 131 "70 J1 4 "030? X "70 J1 +4 "030? "70 71747 X "34 4430?

P = 4 03

z =1 0?

x z x X x + z x

"70 J1 " 3K 4 131 X "70 J1 +" 3K 4 131

P = 4 00C

z = " ?K

"70 J1 4 /K03K X "70 J1 +4 4 /K03K "70 /"47" X "34 4003K

1a vjerovatno%om 4 03 tvrdimo da %e se prava sredina osnovnog skupa kretati izme)u "70 71747 i "34 4430?. 8li ako #o%emo da interval utvrdimo sa 4 00 tada se interval iri i prava aritmetika sredina se kre%e izme)u "70 /"47" i "34 4003K. /. Ukoliko je n 0 12 onda je $ pitanj$ veliki $"orak . U tim sluajevima se za odre)ivanje veliine z koriste tablice normalnog rasporeda. 'ada je n @ /4 tada se govori o tzv. malom $"ork$. 1tandardizovano odstupanje odnosno standardizovana promjenljiva
t= xX

xX s n

nema normalni raspored ve% se raspore)uje po 1tudentovom ili tDrasporedu sa !nD1) stepeni slobode. U tim sluajevima vjerovatno%a da promjenljiva t bude izme)u t1 i t" tj.
PFt ! n 1) t t ! n 1) G

dok %e interval povjerenja za pravu aritmetiku sredinu biti dat vjerovatno%om:

143

Univerzitet Crne Gore u Podgorici Ekonomski fakultet

" PFx t!n )1

s " s X x + t!n )1 G = p n n
s s " X x + t! n 1) n n

Ustvari ako je uzorak manji od /4 jedinica prava vrijednost za sredinu osnovnog skupa nalazi%e se u intervalu povjerenja za X :
" x t! n 1)

$r. 6a ocjenjivanje sredine osnovnog skupa od "44 jedinica uzet je uzorak od 14 jedinica ije su vrijednosti: "4 1K 10 "1 "/ "7 10 "4 "1 1K. Odrediti interval povjerenja za aritmetiku sredinu osnovnog skupa sa vjerovatno%om 4 0: 1.
N n = N 1

n 14 "44 14 = = 4 "3 > 4 037K jer je koe5icijenat izbora N 144 100

". x = /. s =
x =

1 n "4/ xi = = "4 / n i =1 14

x " x
n 1

"

7 13J 71" 40 14 = 0

7 411 = "

s " = = 4 ?3 4 037K = 4 ?"4?" n n

" /. (nterval povjerenja za X : x t ! n 1)

s s " X x + t! n 1) n n
"4 / 1 7J X "4 / + 1 7J 1K K/ 1 7J X "1 JJ

P = 4 03

= 4 43
4"3 t !40 ) = " "?""

"4 / " "?"" 4 ?3 X "4 / +" "?"" 4 ?3

8 *" +dre,ivan(e veli%ine uzoraka

$olaze%i od relacije da se prava aritmetika sredina
X

kre%e u intervalu

s s x z X x+ z kad je u pitanju beskonaan skup odnosno u intervalu n n

x z s n Nn s X x+ z N 1 n Nn N 1

kada je u pitanju konaan skup moemo za razne potrebe praktini# analiza utvrditi veliinu uzorka da bi postigli odre)enu unaprijed zadatu tanost iz gornji# relacija proizilazi da izrazi
z s n

i z

s n

Nn N 1

izraavaju preciznost ocjene i obiljeavaju se sa L. Ukoliko se eli ve%a

preciznost ocjene tada veliina uzorka moe da se pove%ava ili smanjuje. (z izraza z veliina uzorka
14?
" " s = E kvadriranjem dobijamo da je E " = z s n n

tj. nE " = z " s " . Odavde je

STATISTIKA

no = !

zs " ) E

gdje je no veliina uzorka s procijenjena standardna devijacija osnovnog skupa a E je preciznost ocjene. 'ada se uzima u obzir korektivni 5aktor tada je preciznost ocjene
E = z s n Nn N 1

odakle dobijamo kvadriranjem i kasnijim sre)ivanjem obrazac za raunanje veliine uzorka kad je osnovni skup konaan.
s" N n Nn z "s" N z "s "n nE " = z " s " nE " = n N 1 N 1 N 1 N 1 " " " " " " " " z s n z s N E ! N 1) + z s z s N nE " + = n> == N 1 N 1 N 1 N 1 " " " " z s N ! N 1) z s N n= = " " " " " E ! N 1) + z s z s ! N 1) E " ! N 1) E = z"

8ko brojitelj i imenjitelj razlomka podijelimo sa z " s " dobijamo da je

n= N E 1 + ! N 1)! ) " zs = N E ! N + 1) jer je ! ) " = no 1+ zs no

$r. (z osnovnog skupa od 3.444 jedinica uzet je uzorak od ""3 jedinica. Na osnovu podatka iz uzorka dobijena je aritmetika sredina x 2 34 i s 2 ?. a) (spitati interval povjerenja za aritmetiku sredinu osnovnog skupa sa vjerovatno%om 4 0373. b) 'olika treba biti veliina uzorka pa da preciznost ocjene bude " 4M od aritmetike sredine. a)
N n 3444 ""3 7 JJ3 = = = 4 033" = 4 0J > 4 03 N 1 7 000 7 000 P = 4 0373 z = " i interval povjerenja %e biti
34 " ? ? X 34 + " ""3 ""3 ? ? 34 " X 34 + " 13 13 34 " 47 X 34 + " 47 7" " X 34 K

otpada korektivni 5aktor. 6a

8ritmetika sredina osnovnog skupa %e se kretati u intervalu od 7" " do 34 K sa vjerovatno%om od 4 0373. b) $oto je dobijamo:
x =34 K

a trai se preciznost "M od ove vrijednosti dobijamo da je E 1

14J

Univerzitet Crne Gore u Podgorici Ekonomski fakultet

n4 = !

"? " ) = 1" " = 177 1

veliina uzorka koja je potrebna da bi se postigla zadata tanost. Odnosno da je u pitanju konaan skup dobijamo:
n= N 3444 3444 177 J"4.444 = = = = 174 N 1 3444 1 177 + 7 000 3.17/ 1+ 1+ no 177

8 -" Interval $ov(eren(a vari(anse

U raznim statistikim istraivanjima potrebno je odrediti interval povjerenja za varijansku osnovnog skupa ! " ) . 6a procjenjivanje varijanse osnovnog skupa " koristimo varijansu uzorka ! s " ) za koju je reeno da dobro predstavlja varijansu osnovnog skupa ako se izraunava po obrascu:
s" = 1 n ! xi x ) " n 1 i =4

8li prije nego to se pristupi procjenjivanju varijanse treba imati u vidu da izraz

!n 1) s "

" ima " D raspored sa !n N 1) stepeni slobode. 6ato se sa vjerovatno%om !1 ) moe tvrditi da %e se iz uzorka dobiti takva vrijednost varijanse s " koja %e zadovoljavati nejednainu:
"
"

!n 1) s "

"

"

"

14K

STATISTIKA

&o se da zapaziti i na slici E(((."

O"
" O" " 1 O "

O"

Slika VIII+3 (z gornje nejednaine dobijamo njoj ekvivalentnu nejednainu za procjenjivanje intervala povjerenja za varijansu osnovnog skupa uz vjerovatno%u !1 ) i ona glasi:
!n 1) s "

"

"

!n 1) s "

"

"
"

" " Erijednosti i 1 se preonalaze u tablicama " D rasporeda. " "

,adi ilustracije uzimamo da je iz jedne normalne distribucije uzet uzorak od 1" jedinica dobijena varijansa s " = 7 i treba uz vjerovatno%u 4 03 odrediti pouzdan interval procjene varijanse osnovnog skupa ! " ) . 'oriste%i gornju nejednainu dobijamo:
11 7 11 7 " "1 0" / K1?

ili
" 44J/ " 11 3/47

'ao to se vidi vrijednost varijanse osnovnog skupa se kre%e u intervalu od " 44J/ do 11 3/47 sa vjerovatno%om 4 03. Ovaj dobijeni interval je vidi se prilino irok pa iz njega moemo dobiti interval povjerenja za standardnu devijaciju osnovnog skupa. (nterval za standardnu devijaciju osnovnog skupa dobijamo pronalaenjem kvadratni# korijena iz ovi# izraunati# granica za varijansu. &ako %emo sa 03M sigurnosti imati da je interval pobjerenja za standardnu devijacu 1 71?K / /03? . 6apaa se da interval povjerenja za varijansu osnovnog skupa !" ) nije simetrian u odnosu na s " = 7 to je i razumljivo kada se zna da je " D raspored asimetrian i da je sve simetriiniji ukoliko parametar n vie raste. Ovako raunat interval povjerenja za varijansu osnovnog skupa daje nam dvije vrijednosti !gornju i donju granicu intervala) izme)u koji# treba da se nalazi prava vrijednost varijanse. &o
140

Univerzitet Crne Gore u Podgorici Ekonomski fakultet

bi bio +dvosmjerni+ interval povjerenja jer donju granicu dobijamo dijele%i kao ve%om vrijedno%u a gornju granicu dobijamo kada taj broj manjom vrijedno%u.
s ! n 1)
"

! n 1) s "

" sa 1 "

dijelimo sa

"
"

kao

8li u istraivanjima se moe raunati interval povjerenja samo sa jedne strane tj. do neke
" vrijednosti 1 ili "

!n 1) s " 4 "
" 1 "

U ovom sluaju %e tablina vrijednost " biti vrijednost pomo%u koje %emo dobiti gornju granicu intervala za varijansu. U pret#odnom sluaju smo imali da je n 2 1" i s" 2 7 tako da bi uz vjerovatno%u 4 0J3 i 4 03 imali:
4 " 4 " 11 7 = 11 3/47 za vjerovatno%u 4 0J3 / K1? 11 7 = 0 ?1J3 za vjerovatno%u 4 03. 7 3J3

.onja granica intervala povjerenja za varijansu osnovnog skupa ne moe pasti ispod nule jer je varijansa uvijek pozitivna vrijednost. 6a dobijanje intervala povjerenja ne moe se odrediti neki opti obrazac s obzirom na to to se veliina uzorka mijenja i to kod mali# uzoraka ocjena s" nema normalnu distribuciju. (pak za uzorke preko 144 tj. n > 144 moe se re%i da se interval povjerenja za osnovnog skupa moe priblino odrediti preko relacija:
s z s s+ z "n s "n

gdje je s N standardna devijacija iz uzorka. $r. 8ko je iz jednog osnovnog skupa uzet uzorak n 2 144 i dobijena je varijansa s" 2 1? izraunati 03M pouzdan interval procjene st.dev. osnovnog skupa !) .

114

STATISTIKA

1 0? 7 1 0? 7 7+ "44 "44 J K7 J K7 7 7 + 17 17"1/7 17 17"1/7 7 4 3377 7 + 4 3377 7

/ 773? 7 3377

'ao to se vidi za veliku vrijednost uzorka !n) ovaj interval postaje simetrian oko s to potvr)uje da je " D raspored u stvari jednak normalnom rasporedu za velike vrijednosti parametra n.

8 ." Interval $ov(eren(a za $ro$orci(u osnovnog sku$a

Ee% je ranije napomenuto da se na osnovu uzorka naje%e procjenjuje prava aritmetika sredina i prava proporcija. $rocjenjivanje proporcije se vri u onim sluajevima kada treba odrediti proporciju neki# jedinica iz skupa koje se odlikuju nekim odre)enim svojsvom !broj jedinica sa odre)enim kvalitetom duinom trajanja kada treba odrediti socijalno porijeklo neke grupe studenata nji#ovu republiku pripadnost i sl.). 6nai na osnovu proporcije datog obiljeja u uzorku procjenjuje se interval povjerenja za pravu proporciju P tj. proporciju tog obiljeja u osnovnom skupu. Neka se skup sastoji od 8 dobri# i H loi# proizvoda !sl. E(((D") tj. 8 P H 2 *

8 kvalitetni proizvodi

H nekvalitetni proizvodi

Slika VIII+1 proporcija dobri# proizvoda je p =

A N

a proporcija loi# q =
pP

B . Otuda je p P q 21. Novo N

standardizovano odstupanje za proporciju ima oblik:

z=

gdje je p N proporcija tog obiljeja u uzorku P N prava proporcija a p je standardna greka proporcije. 1tandardnu greku proporcije procjenjujemo preko proporcije iz uzoraka tako da dobijamo da je:
p =
pq = n p!1 p ) n

'ad je u pitanju konaan skup treba uzeti u obzir korektivni 5aktor !ako je odnos nOm < 3) tako da %e standardna greka proporcije imati oblik:
111

Univerzitet Crne Gore u Podgorici Ekonomski fakultet

p =

p !1 p ) N n n N 1

Nakon izraunavanja standardne greke proporcije p treba odrediti vjerovatno%u da z bude ve%e od z1 a manje od z" tj. PFz1 < z < z " G . $rimjenom z = p
pP

dobijamo:
PF p z pq P p+z n pq G n

$omo%u ovi# relacija dobijamo interval povjerenja "a prav$ propor!ij$ tako da imamo:
pz pq P p+ z n pq n

Uzimaju%i u obzir korektivni 5aktor proporciju !P)

p z pq n

N n N 1

dobijamo da je interval povjerenja za pravu

Nn P p+ z N 1

pq n

Nn N 1

( kod ocjenjivanja prave proporcije P moe da se odredi veliina uzorka u zavisnosti od preciznosti ocjene E. 'ako je ranije preciznost ocjene odre)ena kao E = z mjesto s pisati
pq

s n

to moemo

pa dobijamo:
E=z pq n

Odavde daljim sre)ivanjem dobijamo obrazac za odre)ivanje veliine uzorka koji je potreban da bi se postigla odre)ena tanost. On glasi:
no = ! z pq " ) E

8ko treba uzeti korektivni 5aktor tada imamo da je E = z sre)ivanjem dobijamo da je:
n= N N 1 1+ no

pq n

N n N 1

odakle daljim

'od odre)ivanja intervala za pravu proporciju preciznost se obino izraava nekim relativnim brojem a re)e u apsolutnom iznosu. &ako se preciznost moe dati u procentima kao na pr. 4 43C 4 4/C i sl. $r. (z osnovnog skupa od 3.444 jedinica izabran je uzorak od "3? jedinica. Utvr)ena je proporcija neispravni# proizvoda u uzorku p 2 4 40. a) Ocijeniti interval povjerenja za pravu proporciju uz vjerovatno%u 4 03.
11"

STATISTIKA

b) 'olika treba biti veliina uzorka da bi preciznost bila 3MQ 1.

p =
N n = N 1 3444 "3? = 4 070 4 0J > 4 03 otpada korektivni 5aktor 3444 1

pq = n

4 40 4 01 = 4 444/" = 4 41K "3?

a) (nterval povjerenja uz vjerovatno%u 4 03

4 40 1 0? 4 41K P 4 40 +1 0? 4 41K
4 40 4 4/3/ P 4 40 + 4 4/3/ 4 437J P 4 1"3/ 3 7JM P 1" 3/M

no = !

b)

z pq " 1 0? 4 40 4 01 " 1 0? 4 4K10 " ) =! ) =! ) = E 4 43 4 43 4 3?1 " =! ) = 11 "" " = 1"? 4 43

no =

N 3444 ?/4.444 = = = 1"/ N 1 7.000 3.1"3 1+ 1+ no 1"?

8 /" Stratifikovani uzorak

1. 6avisno od toga da li se uzorci uzimaju iz jednog skupa bez ogranienja ili sa ogranienjem uzorke dijelimo na dvije grupe. U prvu grupu spadaju prosti sluajni uzorci N bez obzira na to da li su uzimani iz konanog ili beskonanog skupa i da li je u pitanju bio izbor sa ponavljanjem ili bez ponavljanja. &u se skup smatra jednom cjelinom. (z te cjeline se uzima uzorak od n sluajno odabrani# jedinica a na osnovu njega se donose ocjene o pravoj sredini ili pravoj proporciji. 'od prostog uzorka standardna greka je relativno velika zbog di5erenciranosti skupa. U drugu grupu spadaju uzorci za koje je pret#odno izvrena neka radnja prije nego je izvren izbor jedinica u uzorak. U stvari pret#odno se vri razgranienje skupa na neke podgrupe a zatim se iz tako razgranienog skupa na podskupove izvri izbor jedinica u uzorke po principu sluajnosti. Ovdje jedinice i" pojedino% podsk$pa imaju istu vjerovatno%u da budu izabrane u uzorak. 8li kad su u pitanju sve jedinice skupa onda one nemaju ba podjednaku mogu%nost da budu izabrane u uzorak. U ovu grupu spadaju strati5ikovani viestepeni i vie5azni uzorci. ". .a bi se smanjila standardna greka N skup od N jedinica se dijeli na manje djelove koji su ,omo%eniji i nji# zovemo strat$mima. (z ovakvog stratuma se izvaja po principu sluajnosti odre)eni broj jedinica u uzorak koji zovemo strati ikovanim $"orkom. (z svakog stratuma Ni gdje je Ni P N" P .....PNk 2 N. Uzima odre)eni broj jedinica ni gdje je ni + n" + ..... + nk = n . Na osnovu tako sluajno odabrani# jedinica dobijaju se aritmetike sredine i standardne devijacije pojedini# poduzoraka. &o se moe ilustrovati slikom:

N1

N/
11/

Univerzitet Crne Gore u Podgorici Ekonomski fakultet

n1 x1 s1

n/ x / s /

N7
n7 x 7 s 7

N"
n" x " s "

Slika VIII+4 Rio skup N je prilino #eterogen dok su jedinice pojedini# stratuma #omogene. ( potrebno je da su jedinice pojedini# stratuma to #omogenije jer %e tada standardne devijacije iz pojedini# stratuma biti relativno male N zbog mali# varijacija unutar stratuma. Earijacije izme)u stratuma treba da budu to ve%e. &o %e dati manju standardnu greku nego kod prostog sluajnog uzorka. 1trati5ikovani uzorak moe da daje vrlo vane karakteristike i o pojedinim stratumima to je jo jedna znaajna prednost ovog uzorka nad prostim uzorkom. &ako na pr. ako se istrauje potronja mesa u republici moe da se da se izvri strati5ikacija na gradsko prigradsko i seosko stanovnitvo i da se dobije prosjena potronja kako za ,epubliku kao cjelinu tako i potronja i u pojedinim reonima !stratumima). /. Kako odrediti &roj strat$ma i kako odrediti strati ika!ij$ su dva osnovna problema kod primjene strati5ikovanog uzorka. 1kup N treba podijeliti na to ve%i broj stratuma jer %e tada greka biti manja. Sreka je utoliko manja ukoliko je broj stratuma ve%i. No to je onda vezano sa raznim teko%ama u radu pove%avaju se trokovi i sl. tako da se mora zadrati odre)ena varijabilnost me)u stratumima. &reba teiti da razlike izme)u stratuma budu to ve%e jer to i opravdava postupak strati5ikacije. U protivnom rezultati se ne bi mnogo razlikovali od oni# koji se dobijaju prostim uzorkom. .a bi se strati5ikacija mogla izvriti potrebno je po"navati str$kt$r$ sk$pa po obiljeju koje treba ispitati. 'ompletna in5ormacija o skupu stvara mogu%nost da se izvri valjana strati5ikacija. 7. Odre)ivanje broja jedinica iz jednog straruma a koje ulaze u uzorak nije jednostavno. 8li naje%e se primjenjuje propor!ionalan izbor. &o je takav izbor kada je broj jedinica koje iz jednog stratuma treba da u)u u uzorak srazmjeran broju jedinica pojedini# stratuma prema n N N cjelokupnom skupu. U stvari i = i a otuda je ni = n i . n N N Ovaj nain izbora je dosta jednostavan ali mu je osnovni nedostatak u tome to on ne vodi rauna o variranju stepena #eterogenosti kod razliiti# stratuma. (zme)u stratuma postiji velika #eterogenost pa o njoj treba voditi rauna. Otuda je proporcionalan izbor valjan onda ako svi stratumi imaju pribline unutarnje varijacije. $roporcionalnim izborom se dobija onoliko +prosti#+ uzoraka koliko ima stratuma u skupu pa se aritmetika sredina strati5ikovanog uzorka dobija kao ponderisana sredina iz sredina x i dobijeni# iz +prosti#+ uzoraka. Naime aritmetika sredina strati5ikovanog uzorka je:

n x1 + n" x " + ..... + nk x k x= 1 = n1 + n" + ..... + nk a n1 + n" + ..... + nk = n

n x
i =1 1

gdje je i 21 " ..... k

'ad je u pitanju proporcija iz strati5ikovanog uzorka proporcija p i dobijeni# iz svakog stratuma pa imamo:
117

nju dobijamo na osnovu pojedini#

STATISTIKA

p=

pi ni
i =1

.a bi se odredio interval povjerenja za aritmetiku sredinu ili proporciju osnovnog skupa potrebno je izraunati standardnu greku ocjene ovi# parametara. 1tandardnu greku aritmetike sredine i proporcije dobijamo na osnovu podataka iz uzorka tako da one najvie zavise od varijacije unutar pojedinog stratuma. Erijednosti ovi# greki su nie nego kad bi se ove izraunavale iz prostog uzorka. &o se deava iz razloga to kod prostog uzorka standardna greka zavisi i od varijacije $n$tar strat$ma i od varijacije i"me-$ strat$ma. 6bog toga je greka kod strati5ikovanog uzorka nia od greke iz prostog uzorka to mu daje prednost nad prostim uzorkom. 1tandardna greka strati5ikovanog uzorka s x dobija se po obrascu:

n s " + n" s1" + .....nk s1" s s = = 11 = x n n n

n !s
i =1 i

" i

i slui za procjenu aritmetike sredine osnovnog skupa. 8ko se umjesto standardni# devijacija iz pojedini# stratuma i uzmu standardne devijacije proporcija pi dobijamo standardnu greku ocjene relativne proporcije osnovnog skupa:

p =

ni ! p ) "
i =1
i

$r. ,adi ocjenjivanja prosjene potronje jednog proizvoda po doma%instvu od 14.444 jedinica !doma%instava) podijeljen je na 7 stratuma i iz svakog od nji# su uzeti uzorci ! ni ) izraunate aritmetike sredine ! x i ) i standardne devijacije !i ) tako da je dobijen slede%i pregled:
N1 = ".444 n1 =144 x1 = "4 s1 = " N " = /.444 n" = 1"4 x " = "7 s" =1 3 N / = ".344 n/ = 134 x/ = "3 s/ = /
N 7 = ".344 n7 =1"4 x 7 = ""
7="

a) Odrediti interval povjerenja za aritmetiku sredinu osn. skupa uz vjerovatno%u 4 03. b) Odrediti broj jedinica u uzorku ako bi trebao biti proporcionalan izbor. /a&ela VIII+3 Eeliina stratuma
Ni

Eeliina uzorka
ni

$rosjena potronja x "4 "7

".344 /.444

144 1"4

1tandardna devijacija s 3 44 1 34

ni x i

s" 7 44 " "3

".444 ".KK4

ni ! s i ) 744 "J4
113

"

Univerzitet Crne Gore u Podgorici Ekonomski fakultet

".344 ".344 14.44 4

134 1"4 704

"3 ""

/ 44 " 34

/.J34 ".?74 11."J4

0 44 ? "3

1./34 J34 ".JJ4

11."J4 = "/ 704 "JJ4 3" ?/ x = = = 4 14J7 704 704 x=

ni = n
x zs X x +zs

Ni N

n1 = 704
x

a)

"/ 1 0? 4 14J7 X "/ + 1 0? 4 14J7 "/ 4 "11 X "/ +4 "11 "" JK0 X "/ "11

b)

".444 = 704.4"4 = 0K 14.444 /.444 n" = 704 = 17J 14.444 ".344 n/ 704 = 1"/ 14.444 ".344 n7 = 704 = 1"" 14.444

1a vjerovatno%om 4 03 tvrdimo da se prava aritmetika sredina osnovnog skupa kre%e u intervalu od "" JK0 do "/ "11 kg po doma%instvu. $r. ". ispituju%i potronju artikla 8 po doma%instvu u jednom podruju dobili smo slede%e podatke.

11?

STATISTIKA

1tratum Srad.centri $rigr.naselja 1ela

Hroj doma%. u stratuma ".444 /4.444 34.444 144.444

Hroj anketirani# doma%. 74 ?4 144 "44

$rosj. potr. ! xi ) "4 "" "1

1tand. dev. s "4 "3 /4

Ocijeniti prosjenu potronju ovog artikla po doma%instvu za cjelokupan osnovni skup sa vjerovatno%om 4 03M. s" 7 44 ? "3 0 44
ni s "
nx i

1?4 44 /J3 44 044 44 17/3 44

x= 7.""4 = "1 1 "44 = 1.7/3 /J KK = = 4 1K07 "44 "44

K44 1./"4 ".144 7.""4

=
x

ni !si" )
n

x 1 0? 4 1K07 X x + 1 0? 4 1K07 "1 1 4 /J1 + 1 X "1 1 +4 /J1 "4 J"0 X "1 7J1

3. Vi'estepeni $"orak je takav uzorak za ije dobijanje tj. odabiranje jedinica u uzorak pret#odno treba podijeliti jedinice posmatranja u vie rangirani# grupa a nakon toga izvriti odabiranje jedinica u uzorak po redosledu ovi# grupa. 6nai tek se na kraju biraju jedinice posmatranja. &ako na pr. ako bi se ispitivalo imovno stanje poljoprivredni# proizvo)aa u Rrnoj Sori prvo bi trebalo sluajnim izborom odabrati optine a zatim u tim optinama bi traili pojedine jedinice posmatranja koje bi reprezentovale dati osnovni skup. $rva 5aza bi bio izbor optina a druga izbor jedinica posmatranja tj. izbor poljoprivredni# gazdinstava iz pojedini# optina. 1vakako da ovaj uzorak ima oite prednosti i 5inansijske i organizacione prirode mada je dobijanje podataka dosta sloen posao jer se izbor zasniva na uslovnoj vjerovatno%i. ?. Panel $"orak je poseban oblik posmatranja pojava koji se primjenjuje za pra%enje oni# pojava koje treba pratiti u vremenu. On se zasniva na tome da treba pret#odno odrediti odre)eni broj lica N grupa izvjetaa !doma%instava prodavnice na malo individualne proizvo)ae individualne potroae i sl.) koji %e povremeno odgovarati na postavljena pitanja ili slati popunjene upitnike. &ako se s vremena na vrijeme dobija sa terena izvjetaj o kretanju date pojave koja se prati. Na taj nain se esto moe utvr)ivati reagovanje potroaa na nov proizvod na njegov kvalitet mogu se dobiti vrlo korisne sugestije o poboljanju kvaliteta proizvodnje i sl. $anel uzorak moe da se korisno upotrijebi kao metod u savremenom istraivanju trita kod pra%enja porodini# budeta o linim do#ocima individualnim gazdinstvima i sl. No pojavljuje se problem reprezentativnosti s obzirom da se izvjetai mogu mijenjati mogu sami izvjetai da zanemare svoje obaveze u izvjetavanju mogu da ne daju tane podatke i sl. Ustvari postoji bojazan od pristrasnosti i od neblagovremenog slanja izvjetaja. 9er ukoliko nije obezbije)en kontinuitet u tom poslu tada nije opravdano provoditi panel uzorak.

11J