FILOLOGIJA 50, Zagreb 2008

UDK 811.163.42'373.46:003.083>61 Pregledni lanak Rukopis primljen 30.I.2008. Prihvaen za tisak 29.IX.2008.

Anamarija Gjuran-Coha
Medicinski fakultet Sveuilita u Rijeci Brae Branchetta 20, HR-51000 Rijeka agjuran@medri.hr

Brigita Bosnar-Valkovi
Fakultet za hotelski i turistiki menadment Sveuilita u Rijeci Ika 42, HR-51410 Opatija brigita.bosnar-valkovic@fhtm.hr

UPORABA KRATICA U JEZIKU MEDICINSKE STRUKE

U ovom emo se radu osvrnuti na uporabu kratica u jeziku medicinske struke. Naime, dobro je poznato da je skraivanje rijei uestala pojava ne samo u razgovornom jezinom stilu i u argonu, ve mnoge kratice s vremenom postaju prihvatljive i u standardnojezinoj uporabi, a posebno i u jeziku struka. Jedan od razloga pojave kratica jezina je ekonomija, odnosno tenja za to kraim nainom izraavanja. Cilj je ovoga rada analizirati uporabu hrvatskih i engleskih kratica u jeziku medicinske struke i ukazati na probleme koji se pritom pojavljuju, kao to su pojava pleonastikih konstrukcija, sronost s kraticom ili vieznanost kratica. Korpus obuhvaa medicinske znanstvene, strune i popularne asopise i rjenike.

1. Uvod
U dananje vrijeme intenzivnog tehnolokog napretka i znanosti, biljei se i velik priljev novih stranih rijei, posebice onih engleskog podrijetla. To je izraeno ne samo u svakodnevnom govoru koji je pod snanim utjecajem medija, tiskovina i radija i televizije, ve i u jeziku struka koje sve vie idu u korak sa zapadnim svijetom. Tako je i u jeziku medicinske struke. Medicinska znanost iz dana u dan napreduje, uvode se nove metode dijagnostike i lijeenja, a pojavljuju se i nove bolesti ovoga stoljea. Sto1

001_012_Filologija_50_Gjuran_Bosnar.indd 1

04.03.2009 19:22:38

A. Gjuran-Coha, B. Bosnar-Valkovi: Uporaba kratica u jeziku medicinske struke FILOLOGIJA 50(2008), 112

ga se usporedo s novim pojmovima prihvaaju i novi nazivi prvo u izvornom obliku, zatim se pravopisno prilagoavaju, a nakon nekog se vremena stvaraju i prevednice koje se u poetku koriste paralelno sa stranom rijei. Nemalen je broj takvih primjera u jeziku medicinske struke npr. bypass, bajpas premosnica; pacemaker, pejsmejker srani elektrostimulator; screening, skrining probir itd. Istodobno s priljevom novih engleskih naziva u hrvatski jezik ulaze i engleske kratice. Skraivanje naziva znai utedu vremena uz istodobno ostvarenje komunikacije. Meutim, strune su kratice poznate samo malom broju ljudi koji se bave nekom strukom ili onima kojima je to podruje blisko. U jeziku medicinske struke kratice su uestale posebno u pisanim medicinskim tekstovima, ali velik priljev kratica, posebice onih stranoga podrijetla, moe prouzroiti smetnje u komunikaciji zbog nejasnoe njihova sadraja. To su u potpunosti neprozirne rijei iz ijeg se oblika ne moe prepoznati znaenje. Na govornika i itatelja obino djeluju zbunjujue ako oni ne poznaju potpuni naziv. Glesinger kae da se kratice i koriste dijelom zbog utede vremena, a dijelom da se odreeni izrazi uine nerazumljivim za bolesnike (1965:1127). Meutim, taj je stav vrlo dvojben s bioetikog stajalita jer prema dananjim naelima medicinske bioetike pacijent ima pravo na potpunu informiranost (informed consent) (Kodeks medicinske etike i deontologije 2002:7). Zbog male informacijske vrijednosti ipak se neke kratice zadravaju kratko u jeziku.

2. Vrste kratica
Tvorba kratica u hrvatskome jeziku jedan je od tvorbenih naina koji se koristi u nazivlju. Razlog je u prvome redu jezina ekonomija i elja za to kraim nainom izraavanja. Npr. laser ili LASER kratica je engleskog naziva Light Amplification by Stimulated Emission of Radiation koji se u hrvatskom prevodi izvor monokromatskoga koherentnog elektromagnetskog zraenja (Jernej 2006) ili ureaj za stvaranje ili pojaavanje koherentnih valova svjetlosti, koji snopu svjetlosti daje uinkovitu snagu (Ani 2004) ili elektroniki izvor koherentne svjetlosti (Padovan 2006). Dakle, svi su ponueni nazivi vierjeni, teko razumljivi i jo tee zapamtljivi te se u irokoj uporabi koristi akronim LASER i u znanstvenoj i u svakodnevnoj komunikaciji. Isti je sluaj s bolesti poznatom pod nazivom Acquired Immunodeficiency Syndrom, odnosno AIDS ili SIDA (fr. syndrome immunodeficitaire acquis) iji je akronim AIDS prihvaen kao naziv za tu opaku bolest. Osim kratice u korpusu biljeimo hrvatsku istovrijednicu kopnica. 2

001_012_Filologija_50_Gjuran_Bosnar.indd 2

04.03.2009 19:22:50

A. Gjuran-Coha, B. Bosnar-Valkovi: Uporaba kratica u jeziku medicinske struke FILOLOGIJA 50(2008), 112

Kratice se spominju u brojnim gramatikama i jezinim prirunicima u kojima se propisuje nain njihova pisanja i izgovor (Babi 1992; FraniHudeekMihaljevi 2005; BadurinaMarkoviMianovi 2007) a uglavnom se spominju abrevijacije kao jednostavne kratice ili akronimi kao sloene kratice. Meutim, u jezikoslovnoj se literaturi u osnovi razlikuju tri tipa: apokopa, afereza i kontrakcija (Muhvi-Dimanovski 2001:192). Apokopa je otpadanje jednoga ili vie slova (glasova) na kraju rijei...; gubljenje ili namjerno izostavljanje posljednjega slova, sloga ili dijela rijei (Simeon 1969:88). Afereza je izostavljanje jednoga ili vie glasova na poetku rijei (Simeon 1969:18). U engleskoj se literaturi spominje clipping (rezanje), odnosno kraenje na poetku rijei, na kraju rijei i kraenje s obje strane rijei. Kontrahirani se oblici u engleskome nazivaju blends (Muhvi-Dimanovski 2001:192). U naem su korpusu zabiljeeni brojni primjeri tvorbe medicinskih kratica i u engleskom i u hrvatskom jeziku pa e o tome biti vie rijei u sljedeim poglavljima. U radu smo pokuali sustavno klasificirati kratice u engleskom i hrvatskom jeziku te ih meusobno usporediti. Na kraju smo se osvrnuli na probleme s kojima se susreu govornici pri uporabi i razumijevanju kratica.

3. Tvorba kratica
Pri tvorbi kratica vrijede dva naela: ekonominost: rijei se skrauju radi utede prostora, pa je ekonominost vea to je slova u kratici manje razumljivost: rijei se i nakon skraivanja moraju razumjeti (BadurinaMarkoviMianovi 2007:179). 3.1. Tvorba kratica u engleskom jeziku U medicinskome je nazivlju zabiljeen velik broj engleskih kratica koje nastaju na nekoliko naina, a one se u nepromijenjenom obliku preuzimaju u hrvatski jezik. 3.1.1. Najuestalije su kratice koje su nastale po uzorku poetnih slova engleskih rijei:
ACT < activated clotting time ADD < attention deficit disorder ADCC < antibody dependent cell-mediated cytotoxicity BMI < body mass index

001_012_Filologija_50_Gjuran_Bosnar.indd 3

04.03.2009 19:22:50

A. Gjuran-Coha, B. Bosnar-Valkovi: Uporaba kratica u jeziku medicinske struke FILOLOGIJA 50(2008), 112

CT < computerized tomography DAF < decay accelerating factor MR < magnetic resonance HIV < human immunodeficiency virus LTR < long terminal repeat LDL < low density lipoprotein MCDT < mixed connective tissue disease MAC < membrane attack complex NREM< non rapid eye movement OGTT < oral glucose tolerance test OCD < obsessive-compulsive disturbance PBM < peak bone mass PTSD < post traumatic stress disorder PET < positrone emission tomography TIA < transient ischaemic attack TBI< total body irradiation.

Njihov se fonoloki oblik oblikuje prema dvama principima: Posuena se rije formira na osnovi izgovora engleske rijei po abecednim nazivima slova engleske abecede:
DDT (di di ti) BMI (bi em aj). PTSD (pi ti es di) LASER (leiz) Light Amplification by Stimulated Emission of Radiation SARS (sa:z) Severe Acute Respiratory Syndrome AIDS (eidz) Acquired Immunodeficiency Syndrome ELISA (ilaiz) Enzyme-Linked Immunosorbent Assay MODY (modi) Maturity Onset Diabetes of the Young CAST (kast) Cellular Antigen Stimulation Test. FAB (fb) Fast Atom Bombardment ALARA (lr) As Low as Reasonably Achievable GRAS (grs) generally recognized as safe.

Drugi je princip da se glasovne sloene kratice itaju kao rijei:

Navedene se kratice u hrvatskom jeziku izgovaraju kao cjelovite rijei, a glasovi koji u hrvatskome ne postoje, zamjenjuju se najbliim hrvatskim glasovima, npr. se izgovara e, u primjeru kratice fab (feb), ili a u primjeru kratice gras. Katkad kratice sudjeluju u tvorbi novih rijei, npr. LASER (laser) > laserski (pridjev).

001_012_Filologija_50_Gjuran_Bosnar.indd 4

04.03.2009 19:22:50

A. Gjuran-Coha, B. Bosnar-Valkovi: Uporaba kratica u jeziku medicinske struke FILOLOGIJA 50(2008), 112

3.1.2. Slogovni i mjeoviti uzorak Osim kratica koje su nastale po uzorku poetnih slova, postoje i kratice koje se sastoje od poetnih i krajnjih slogova ili poetnih i krajnjih dijelova engleskih rijei, lijepljenja (tzv. blends).
WELLNESS < (Well)being i fit(ness) mSENSE < modified Sensitivity Encoding FLASH < Fast Low Angle Shot FLAIR < Fluid Attenuation Inversion Recovery LINAC < linear accelerator GRASE < Gradient Spin Echo STEAM < Stimulated Echo Acquisition Mode venc < velocity encoding.

Te se kratice nisu ni pravopisno ni fonoloki prilagodile zakonitostima hrvatskoga jezika. 3.1.3. Kratice nastale kraenjem duge rijei U veini je jezika zamijeen nastanak kratica kraenjem duih rijei, izrezivanjem (tzv. clipping). Takvih primjera nema mnogo u medicinskom nazivlju, ali je to je jedan od naina stvaranja kratica zabiljeenih u naem korpusu.
Ori sequence < origin sequence linear RF coil < lin RF coil magnetization transfer < magneto-transfer.

U hrvatskom su jeziku te kratice takoer preuzete u skraenom obliku ori sekvencija, lin RF zavojnica, magneto-transfer.

3.2. Tvorba kratica u hrvatskom jeziku

Prema elementima od kojih su sastavljene, razlikuju se dvije vrste kratica: 3.2.1. Kratice koje su nastale kraenjem duge rijei U korpusu ih biljeimo u argonu ili u razgovornom stilu.
Skraena rije patofiza otorina hista farma derma Potpuna rije patofiziologija otorinolaringologija histologija farmakologija dermatologija

001_012_Filologija_50_Gjuran_Bosnar.indd 5

04.03.2009 19:22:51

A. Gjuran-Coha, B. Bosnar-Valkovi: Uporaba kratica u jeziku medicinske struke FILOLOGIJA 50(2008), 112

3.2.2. Sloene kratice koje su nastale: od poetnih slova rijei

DIK < (d)iseminirana (i)ntravaskularna (k)oagulacija GMO < genetski modificirani organizam RNK < ribonukleinska kiselina AVM < arterijsko-venska malformacija ATS < antitetanus serum PET < pozitronska emisijska tomografija CS < centralni ivani sustav ITM < indeks tjelesne mase EKG < elektrokardiogram PMS < priroene mane srca, predmentrualni sindrom PDD < propisana dnevna doza JIL < jedinica intenzivnog lijeenja KKS< kompletna krvna slika SMK < slobodne masne kiseline DKS < diferencijalna krvna slika UZV < ultrazvuk; DITEPER cjepivo < difterija tetanus pertusis. KAPRA < kapacitet polja razumljivosti.

od poetnih slogova rijei, npr.

3.2.3. Pisanje kratica Postoje strogo odreena pravila u pisanju kratica, ali u praksi to i nije uvijek tako. Kratice koje se piu velikim slovima u sklonidbi izmeu osnove i nastavka imaju spojnicu, npr. AIDS-u, CT-a. Ako se velikim poetnim slovom pie samo prva jedinica, onda se izmeu osnove i nastavka ne stavlja spojnica, npr. Unicefa, Lasera. Openito poznate i prihvaene kratice u jeziku navode se bez objanjenja koje se stavlja u zagradu. Ako je kratica nepoznata ili rjee koritena, u zagradi se navodi popratno objanjenje, npr.:
DXA metoda (apsorpciometrija s pomou X zraka dviju razliitih energija) KIU (kronina idiopatska urtikarija) SPECT (raunalna tomografija fotonske emisije) PET (pozitronska emisijska tomografija) RIA (radioimunoloka analiza) MRI (snimanje magnetskom rezonancijom).

001_012_Filologija_50_Gjuran_Bosnar.indd 6

04.03.2009 19:22:51

A. Gjuran-Coha, B. Bosnar-Valkovi: Uporaba kratica u jeziku medicinske struke FILOLOGIJA 50(2008), 112

3.2.4. Izgovor kratica Prema izgovoru razlikujemo dvije vrste kratica: Kratice koje se izgovaraju onako kako su napisane, dakle kao cjelovite rijei, npr.: SIDA, SARS, REM, PET, LASER, HIV, ELISA, GRAS, JIL, PIF, KERMA. Kratice koje se itaju po hrvatskim abecednim nazivima slova koja ih sainjavaju, npr.: CT (ce te), DNK (de en ka), EKG (e ka ge), PMS (pe em es), PPD (pe pe de). Meutim, katkad se hrvatske kratice itaju po engleskim abecednim nazivima slova kao da se radi o engleskim kraticama. Vrlo est primjer jest PTSP, kratica za postraumatski stresni poremeaj, hrvatski prijevod engleskog naziva postraumatic stress disorder. Vrlo se esto ta hrvatska kratica ita pi ti es pi, umjesto pe te es pe. Engleska kratica tog naziva glasi PTSD, te je stoga potpuno neopravdano hrvatsku kraticu izgovarati na engleski nain. Osim toga, u korpusu biljeimo i naziv pitiespijevac, koji se u argonu koristi za osobu oboljelu od PTSP-ija, a zabiljeili smo i pridjev pitiespijevski (sindrom). Isti sluaj biljeimo s kraticom PPD, odnosno purified protein derivative koji se vrlo esto izgovara pi pi di, umjesto pe pe de, kao i DDT, kratica od diklordifeniltrikloretan koja se u hrvatskom uestalo izgovara di di ti (prema engleskom), umjesto de de te. Osim itanja kratica, tu postoje brojni pravopisni i gramatiki problemi, meu kojima je i sronost s kraticom, a rod kratice odreuje se prema njezinu zavretku, odnosno prema izgovornom obliku kratice. Mukoga su roda kratice koje izgovorno zavravaju suglasnikom, samoglasnicima e, i, o, u ili naglaenim a, a meu njima i one na h i k. enskoga su roda kratice koje izgovorno zavravaju nenaglaenim a. U radu su zabiljeeni sljedei primjeri sronosti s kraticom, npr. prijenosna DNK umjesto prijenosni DNK SZO (Svjetska zdravstvena organizacija) je razvila mjerenje oekivanog ivotnog vijeka s obzirom na invaliditet.... (Medix 2001) umjesto SZO je razvio Protein Rev vee se za svoj slijed na virusnoj RNA ... (Molekularna biologija 248) umjesto virusnom RNA. Isti je sluaj zabiljeen u medicinskom rjeniku u kojem se recombinant DNA prevodi kao rekombinantna DNA umjesto rekombinantni DNK (Englesko-hrvatski medicinski rjenik 2005). Katkad u hrvatskome jeziku uz englesku kraticu, radi objanjenja, stoji i domaa rije pa tako nastaju pleonastike konstrukcije (FraniHudeekMihaljevi 2005). U korpusu biljeimo primjere: 7

001_012_Filologija_50_Gjuran_Bosnar.indd 7

04.03.2009 19:22:51

A. Gjuran-Coha, B. Bosnar-Valkovi: Uporaba kratica u jeziku medicinske struke FILOLOGIJA 50(2008), 112

Hrvatska kratica PMS sindrom EIA test enzyme HIV virus ADD poremeaj OGTT test PIF faktor

Engleski naziv premenstrual syndrome immunoassay

Interpretirani naziv u hrvatskom cjelovitom obliku predmenstrualni sindrom sindrom enzimski imunotest test

human immunodeficiency virus humane imunodeficivirus jencije virus attention deficit disorder oral glusoce tolerance test prolactin inhibiting factor poremeaj s deficitom pozornosti poremeaj test optereenja glukozom test faktor koji inhibira prolaktin faktor

Dakle, ako se koristimo kraticom, nije potrebno navoditi i imenicu, ve je ona sadrana u samoj kratici, npr. Trudnicama se preporua napraviti OGTT u drugom tromjeseju trudnoe. Ili: OGT test ADD je est kod predkolske djece. Ili: AD poremeaj.

4. Vieznanost kratica
U korpusu su zabiljeene kratice koje imaju dva pa ak i tri znaenja u medicinskoj struci. Meutim, prema terminolokim naelima trebalo bi izbjegavati vieznanost naziva. Isto se naelo odnosi i na kratice. Navest emo neke primjere:
Kratica ABC Znaenje kratice 1. Airway, Breathing, Circulation 2. Aspiration Biopsy Cytology 3. Antigen Binding Capacity 1. arterial blood pressure 2. androgen binding protein 1. antidiuretic hormone 2. alcohol dehydrogenase 1. amyotrophic lateral sclerosis 2. antilymphocyte serum Hrvatski naziv 1. dini put, disanje, cirkulacija 2. citologija iz uzorka aspiracijske biopsije 3. sposobnost vezanja antigena 1. arterijski krvni tlak 2. bjelanevina koja vee androgene 1. antidiuretski hormon 2. alkohol dehidrogenaza 1. amiotrofna lateralna skleroza 2. antilimfocitni serum

ABP

ADH ALS

001_012_Filologija_50_Gjuran_Bosnar.indd 8

04.03.2009 19:22:51

A. Gjuran-Coha, B. Bosnar-Valkovi: Uporaba kratica u jeziku medicinske struke FILOLOGIJA 50(2008), 112

Kratica BSA BSE

Bp CML

CMV

CSF CS EEG ER

Znaenje kratice 1. body surface area 2. bovine serum albumin 1. bovine spongiform encephalopathy 2. breast self-examination 1. base pair 2. boiling point 1. cell-mediated lymphocytotoxicity 2. chronic myelocytic leukemia 1. controlled mechanical ventilation 2. cytomegalovirus 1. cerebrospinal fluid 2. colony stimulating factor 1. cesarean section 2. conditioned stimulus 1. electroencephalography 2. electroencephalogram 1. endoplasmatic reticulum 2. emergency room 1. fluoroimmunoassay 2. feline infectious anemia 1. para-aminosalicylic acid 2. periodic acid-schiff 1. premenstrual syndrome 2. perfect moment syndrome

Hrvatski naziv 1. povrina tijela 2. govei serumski albumin 1. spongiformna encefalopatija goveda 2. samopretraga dojke 1. par baza 2. vrelite 1.stanina limfotoksinost 2. kronina mijelocitna leukemija 1. nadgledana mehanika ventilacija 2. citomegalovirus 1. cerebrospinalni likvor 2. initelj stimulacije kolonija 1. carski rez 2. uvjetovani podraaj 1. elektroencefalografija 2. elektroencefalogram 1. endoplazmina mreica 2. prostorija za hitne medicinske zahvate 1. fluoroimunoesej 2. zarazna maja anemija 1. para-aminosalicilna kiselina 2. histokemijska metoda za prikaz glikogena 1. predmenstrualni sindrom 2. sindrom savrenog trenutka 3. priroene mane srca

FIA PAS

PMS

U korpusu biljeimo naizgled istu kraticu koja pisana tiskanim slovima ima jedno znaenje, a pisana pisanim slovima ima drugo znaenje: Fab fragment-antigen binding (fragment nastao enzimskom razgradnjom molekule imunoglobulina) FAB fast atom bombardment (tehnika za usporedbu rekombinantnih s prirodnim proteinima ili s oekivanim fragmentima) Smatramo da je to dobar nain izbjegavanja vieznanosti.

001_012_Filologija_50_Gjuran_Bosnar.indd 9

04.03.2009 19:22:51

A. Gjuran-Coha, B. Bosnar-Valkovi: Uporaba kratica u jeziku medicinske struke FILOLOGIJA 50(2008), 112

5. Zakljuak
Iz istraivanja moemo zakljuiti da su kratice u medicinskom nazivlju vrlo este. Hrvatski autori preuzimaju engleske kratice ak ako i postoji hrvatska istovrijednica za odreeni engleski naziv pa tako i hrvatska kratica. Na primjer za naziv indeks tjelesne mase autori se koriste internacionalnom kraticom BMI (body mass index) mnogo ee nego ITM; za deoksiribonukleinsku kiselinu ee smo zabiljeili englesku kraticu DNA nego hrvatsku kraticu DNK; uestalo se pojavljuje kratica CNS za sredinji ivani sustav iako je poetkom 90-tih uvedena kratica SS. Stoga je potrebno ujednaiti uporabu kratica u medicinskom nazivlju i to tako da se istodobno s uvoenjem hrvatskoga naziva uvede i njegova kratica, pa se ne bi biljeili zbunjujui primjeri poput ovih: Visoki indeks tjelesne mase (BMI) dovodi do preranih krvoilnih i sranih problema. Ili Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) razvila je mjerenje oekivanog ivotnog vijeka s obzirom na invaliditet koji uzima u obzir dob u kojoj osoba umre (Medix, 12/01, 133). Takoer je vano izbjegavati vieznanost kratica. Svakom bi nazivu trebala odgovarati jedna kratica jer vieznanost nerijetko dovodi do zabune i pogrjene interpretacije. Dok u opem jeziku kratice iezavaju iz uporabe slabljenjem interesa za neki predmet ili pojam koji oznauju ili promjenom drutveno-politikih prilika, npr. SDK (sluba drutvenog knjigovodstva), CK (centralni komitet), PTT (pota, telegraf, telefon), TIPS (Teorija i praksa samoupravnog socijalizma), ONO (openarodna obrana), LP ploa (long plej ploa) itd. u jeziku medicinske struke to je rjee jer postojee kratice za bolesti, organe, terapije i ostale dijagnostike postupke ostaju i dalje u uporabi, npr. ERPP efektivni renalni protok plazme, ACTH adrenokortikotropni hormon, ICP intrakranijalni tlak , IFN interferon, IVP intravenska pijelografija, a uvode se nove koje oznaavaju nove pojmove o kojima je bilo rijei u prethodnim poglavljima.

10

001_012_Filologija_50_Gjuran_Bosnar.indd 10

04.03.2009 19:22:51

A. Gjuran-Coha, B. Bosnar-Valkovi: Uporaba kratica u jeziku medicinske struke FILOLOGIJA 50(2008), 112

Literatura
Ani, Vladimir, Ivo Goldstein. 2004. Rjenik stranih rijei. Zagreb : Novi Liber. Babi, Stjepan. 1986. Tvorba rijei u hrvatskom knjievnom jeziku. Zagreb : HAZU Globus. Babi, Stjepan, Milena ic-Fuchs. 2007. Rjenik kratica. Zagreb : Globus. Badurina, Lada, Ivan Markovi, Kreimir Mianovi. 2007. Hrvatski pravopis. Zagreb : Matica hrvatska. Enciklopedijski rjenik humanog i veterinarskog medicinskog nazivlja. 2006. Priredio Ivo Padovan. Zagreb : HAZU. Englesko-hrvatski medicinski rjenik. 2005. Priredila Vlasta elikovi. Zagreb : kolska knjiga. Frani, Anela, Lana Hudeek, Milica Mihaljevi. 2005. Normativnost i viefunkcionalnost u hrvatskome jeziku. Zagreb : Hrvatska sveuilina naklada. Glesinger, Lavoslav. 1965. O nekim anomalijama naega medicinskog jezika. Lijeniki vjesnik 87: 11271133. Jernej, Branimir. 2006. Englesko-hrvatski medicinski rjenik. Zagreb : kolska knjiga. Muhvi-Dimanovski, Vesna. 2001. Apokopa i afereza u funkciji jezine ekonomije. Suvremena lingvistika 5152: 191202. Simeon, Rikard. 1969. Enciklopedijski rjenik lingvistikih naziva. Zagreb : Matica hrvatska.

Izvori
Lijenike novine Medix Pharmaca Lijeniki vjesnik Narodni zdravstveni list

11

001_012_Filologija_50_Gjuran_Bosnar.indd 11

04.03.2009 19:22:51

A. Gjuran-Coha, B. Bosnar-Valkovi: Uporaba kratica u jeziku medicinske struke FILOLOGIJA 50(2008), 112

The use of abbreviations in the language of medicine

Summary
The aim of this paper is to examine the use of abbreviations in the language of medicine. In general, the tendency to use abbreviations is not only evident in everyday communication, but it is widespread in languages for special purposes. The reasons for their popularity vary, but linguistic economy is usually considered to be the main reason for the pervasive use of abbreviations. However, their use in Croatian medical terminology leads to several problems, such as the determination of gender (which is usually not determined according to grammatical rules e.g., the feminine form rekombinantna DNK instead of the masculine rekombinantni DNK recombinant DNA), abbreviations with multiple meanings, and pleonastic constructions, such as OGTT test instead of OGT test OGTT. Kljune rijei: jezik medicinske struke, kratice, jezina ekonomija Key words: language of medicine, abbreviations, language economy

12

001_012_Filologija_50_Gjuran_Bosnar.indd 12

04.03.2009 19:22:51