ZATITA PRIRODE

22.svibnja 2010. Meunarodni dan bioloke raznolikosti i Dan zatite prirode u Republici Hrvatskoj 1. Ujedinjeni narodi proglasili su 2010. godinu Meunarodnom godinom bioloke raznolikosti, s temom Bioloka raznolikost za razvoj (InternationalBiodiversityYear, BiodiversityforDevelopment). 2.Meunarodna zajednica nije uspjela dostii ciljeve postavljene Konvencijom o biolokoj raznolikosti (ConventiononBiologicalDiversity, CBD) za smanjenje gubitka bioloke raznolikosti do 2010. godine, a svi indikatori ukazuju i na poveanje pritisaka koji utjeu na ivot na Zemlji. 3.Bioloka raznolikost je na jedini izvor za mnogobrojna dobra, od hrane i lijekova pa sve do graevnih materijala. Ekosustavi nae planete opskrbljuju nas mnogim nezamjenjivim uslugama; zrak i ista voda, obnavljanje tla, opraivanje i regulacija klime su samo neke od njih.

4. Prole je godine Crveni popis Svjetske udruge za ouvanje prirode (International Union for Conservation of Nature, IUCN) pokazao da za 38% promatranih vrsta postoji opasnost od izumiranja. Zbog ljudskih aktivnosti trenutana brzina izumiranja vrsta je 1000 puta vea od prirodne. 5. Biodiverzitet ili bioloki diverzitet (bioloka raznolikost) oznaava ukupno raznolikost ivog svijeta na planeti Zemlji. Pod ovim pojmom obuhvaene su sve razliitosti i promjenjivosti oblika, pojava i procesa u ivih organizama i biosfere u cjelini, koji se izraavaju na svim razinama organizacije biolokih sustava. U svjetlu reenog bioloki diverzitet podrazumjeva: a) - Raznolikost unutar gena neke vrste (genetski diverzitet), b) - Raznolikost i specifinost svih pojedinanih organskih vrsta (specijski diverzitet), c) - Raznolikost ekosustava (ekosistemski diverzitet) Na sveukupnoj biolokoj raznolikosti gena, organskih vrsta i ekolokih sustava temelji se struktura, funkcionalnost i integritet ivota na zemlji. Do sada je na Zemlji otkriveno 1,75 milijuna vrsta ,od kojih su veina kukci. Meutim znanstvenici smatraju da ih je daleko vie , gotovo 13 milijuna , a po nekim procjenama do 100 milijuna vrsta.

6. Meunarodnim danom bioloke raznolikosti upozorava se na zabrinjavajuu ugroenost bioloke raznolikosti i ubrzani nestanak vrsta i ekolokih sustava, zbog ega je izravno ugroen i ovjek. Konvencija o biolokoj raznolikosti jedan je od najvanijih meunarodnih propisa o zatiti prirode, okvir je za globalnu zatitu bioloke raznolikosti i raznolikosti krajolika. Glavni cilj konvencije

Kockavica (Fritilaria meleagris) ugroena biljna vrsta u RH, rijetka u spavanskim umama

JAVNA USTANOVA ZA UPRAVLJANJE ZATIENIM PRIRODNIM VRIJEDNOSTIMA VS

je ouvati i unaprijediti cjelokupnu bioloku raznolikost razumnim iskoritavanjem prirodnih dobara na naelima odrivosti, kako bi se i budui narataji mogli koristiti potencijalima Zemlje. Konvencija o biolokoj raznolikosti stupila je na snagu 29.prosinca 1993., Hrvatski sabor ju je potvrdio 1996., a 1997. Hrvatska je postala njezinom punopravnom strankom.

Juvenilni oblik orla tekavca (Haliaeetus albicilla) iz spavanskog bazena 7. Hrvatska je po biolokoj raznolikosti jedna od
najbogatijih europskih zemalja. Velika raznolikost kopnenih, morskih i podzemnih stanita rezultirala je bogatstvom vrsta i podvrsta sa znatnim brojem endema, o emu u nas jo nema cjelovita i sveobuhvatna popisa, a svake godine otkrivaju se nove vrste i podvrste. Broj poznatih vrsta u Hrvatskoj je oko 37.000, a pretpostavljena je brojka znatno vea - od 50.000 do vie od 100.000.
RH Vaskularna flora Gljive Liajevi Sisavci Ptice Gmazovi Vodozemci Slatkovodne ribe Morske ribe Slatkovodni beskraljenjaci Morski beskraljenjaci Broj poznatih vrsta 8582 3800 903 101 1410 38 20 150 433 1780 5647 Broj endemskih vrsta 485 0 82 5 0 9 6 18 6 172 1

Zatiena vrsta gljive koja se rijetko nalazi u VS . Resasti igliar (Hericium erinaceus)

Mladi pti strogo zatiene i iznimno rijetke vrste stepskog sokola (Falco cherrug) u RH (registrirana su samo dva para u Republici Hrvatskoj)

Kurika (Euonymus europaeus)

JAVNA USTANOVA ZA UPRAVLJANJE ZATIENIM PRIRODNIM VRIJEDNOSTIMA VS

Eolski nanosi s Alpa, Gorjanoviev profil - Vukovar

enka Euroazijskog dabra (Castor fiber) putena na podruju aluvijalnih uma u rjeicu Brenice 11.prosinca 2009. 8. Javna ustanova za upravljanje zatienim prirodnim vrijednostima Vukovarsko srijemske upanije obiljeila je ulazak u treu godinu svoga postojanja. S obzirom da se jo nisu stekli uvjeti za upoljavanja odreenog broja djelatnika koji bi izravno na terenu vrili nadzor primjene odredaba iz Zakona o zatiti prirode (N.N., 70/05), rad ustanove se prvenstveno usmjerava na obiljeavanju znaajnih datuma iz podruja zatite prirode, popularizaciju ivotinjskih, biljnih i vrsta gljiva na podruju VS. JU aktivno sudjeluje u veini znanstvenih istraivanja koje se provode zajedno s Dravnim zavodom za zatitu prirode iz Zagreba, Odjelom za biologiju Sveuilita J.J. Strossmayer iz Osijeka, drugim javnim ustanovama na teritoriju RH, osnovnim i srednjim kolama, Hrvatskim umama i Hrvatskim vodama. .

Rijetka vrsta gutera (Ablepharus kitaibelli) u Hrvatskoj pronaena na lokaciji grada Iloka

Adultni oblik stepskog sokola Opina Tordinci

Movarna rebratica (Hottonia palustris), rijetka zatiena vrsta u VS

JAVNA USTANOVA ZA UPRAVLJANJE ZATIENIM PRIRODNIM VRIJEDNOSTIMA VS

Kategorija zatienog podruja

Naziv zatienog podruja

Povrina (ha)

Godina zatite

Spomenik prirode

Skupina hrastova lunjaka kod Drenovaca Skupina stabala poljskog brijesta kod Drenovaca Park Lenije u Vinkovcima

1961.

Znaajni krajobraz

Podruje uz rijeku Vuku

694,81

1999.

Posebni rezervat umske vegetacije Posebni rezervat umske vegetacije Posebni rezervat umske vegetacije Spomenik prirode

Loe

108,7

1975.

Spomenik prirode

1999.

Znaajni krajobraz

Spava

278,0

1999.

Radievo

4,1

1975.

Spomenik parkovne arhitekture

4,0

1999.

Znaajni krajobraz

Virovi

185,0

1999.

Vukovarske dunavske ade

115,0

1989.

Spomenik parkovne arhitekture

Park na Trgu bana Josipa okevia

0,88

1999.

Park uma

Kanovci

18,16

2003.

Hrast lunjak u upanji

1976.

Spomenik parkovne arhitekture

Park oko dvorca u Nutru

13,17

1971.

Park uma

Kunjevci

25,98

1999.

Spomenik prirode

Skupina hrastova lunjaka kod Mikanovaca

1999.

Spomenik parkovne arhitekture

Park u Iloku

5,0

1973.

Park uma

Zvirinac

39,05

1999.

JAVNA USTANOVA ZA UPRAVLJANJE ZATIENIM PRIRODNIM VRIJEDNOSTIMA VS