TURISTIKA PONUDA PRIJEDORA Fascinantne prirodne ljepote, koje impresioniraju snagom pojave i bude intenzivne osjeaje sa svojim tajnovitim

svijetom, imaju maginu privlanost i trajan su izazov ljudskoj znatielji. Uz golemu privlanu snagu planinskih vrhova sa atraktivnostima panorama i simbola ivota i zdravlja - vodu - mogue je uivati i u mozaiku kulturne batine. To je Prijedor, mjesto koje budi emocije i potie na razmiljanje. Otkrivanje grada je avantura i doivljaj za svakog ko ga posjeti prvi put, jer Prijedor je grad koji treba doivjeti! Prijedorska optina je smjetena u sjeverozapadnom dijelu Republike Srpske i Bosne i Hercegovine na obalama rijeka Sane i Gomjenice, te na breuljcima kojima se planina Kozara sputa u prijedorsko polje. Podruje optine Prijedor zauzima 834 km, a sam grad se nalazi na nadmorskoj visini od 135 metara i po svom geografskom poloaju podruje optine Prijedor pripada pojasu umjereno-kontinentalne klime. Optina Prijedor ima veliki turistiki potencijal zahvaljujui znaajnim prirodnim bogatstvima od kojih posebno treba istai planinu Kozaru i rijeku Sanu, te brojna izletita i prostore ureene za boravak turista koji pruaju mogunosti za aktivan odmor. Pjeaenje, planinarenje, vonja biciklom, lov, ribolov, plivanje, kampovanje, kao i uivanje u netaknutoj prirodi, samo je dio onoga to Prijedor nudi svojim posjetiocima. Planina Kozara Kozara, dinarska planina, duga 75 km, prostire se izmeu tokova rijeka Save na sjeveru, Vrbasa na istoku, Sane na jugu i Une na zapadu. Spada u niske planine dinaminog reljefa, iji vrhovi ne prelaze 1 000 metara nadmorske visine. Njeni najvii vrhovi su Lisina 978 m i Rudine 920 m. Umjereno kontinentalna klima, velik broj sunanih dana i pitomi planinski vrhovi daju posebnu vrijednost ovoj planini. Istie se ouvanim umskim kompleksima sa bogatom i raznovorsnom florom i faunom, a poseban kvalitet doivljaju Kozare daju isti planinski izvori i predjeli guste crnogorine ume. Kozara je svojevrsna vazduna banja koja prua sve pogodnosti za sportskorekreativne aktivnosti tokom cijele godine.

U centralnom dijelu planine Kozare, a sa ciljem zatite kulturno-istorijskih i prirodnih vrijednosti planine Kozare, 1967. Godine, osnovan je Nacionalni park Kozara povrine od 3.494,51 ha. Nacionalni park predstavlja idealno odredite za ljubitelje prirode. Centralni dio Nacionalnog parka zauzima podruje Mrakovice, gdje je podignut i memorijalni kompleks u spomen na borce poginule u Drugom svjetskom ratu.

Na podruju Nacionalnog parka nalaze se izvori veih potoka i rijeka (Mljeanice, Motanice, Kozarake rijeke-Starenice) to Nacionalnom Parku Kozara ini orohidrografskim voritem istoimene planine. Geomorfoloki posmatrano teritorija parka je veoma heterogena i orografski jako izraena, to se posebno manifestovalo specifinom vegetacijom i klimatskim promjenama. Nacionalni park Kozara svojim prelijepim i, prema kriterijima IUCN - zatienim pejzaima, oplemenjuje doivljaj svakog posjetioca Parka. Nacionalni Park Kozara lan je Federacije nacionalnih parkova Evrope EUROPARC i kao takav je jedan od dragulja turistike ponude Republike Srpske. U okviru Nacionalnog parka Kozara se nalazi i nekoliko ureenih pjeakih staza namjenjenih ljubiteljima prirode, kao i skijake staze pogodne za skijae svih uzrasta. Nacionalni park Kozara odlikuje se bogastvom i raznolikou biljnog svijeta. O bogastvu flore Parka govori podatak o registrovanih 865 biljnih vrsta, meu kojima se nalazi 19 rijetkih i ugroenih biljaka u Bih. Od ukupno registrovanih vrsta 117 su gljive, 11 liajevi, 80 mahovine i 657 vrsta viih biljaka. ume Nacionalnog parka Kozara stanite su brojnih ivotinjskih vrsta: srna, divlja svinja, zec, lisica, divlja maka, jazavac, kuna, fazan, jarebica, jastreb. Lov u samom parku je zabranjen, ali ljubiteljima lova na raspolaganju je posebno loviteKozara povrine 16.700 ha, kojim upravlja Nacionalni park. Uticaji umjereno-kontinentalne, a na najviim dijelovima Kozare i kontinentalne klime definiu ovo mjesto kao izuzetno atraktivno za sve vidove turizma. Povoljna nadmorska visina idealna je za odravanje dobre fizike kondicije i zdravstvenog stanja, to doprinosi sticanju pozitivnog emocionalnog iskustva. U jednodnevnim etnjama neponovljivim planinskim stazama moete osjetiti sve blagodeti koje je priroda podarila ovom podruju. Posebna panja se posveuje razvoju lovnog turizma, u emu vodeu ulogu imaju lovite Kozara. ari zimskih sportova ovdje jednako doivljavaju i mladi i stari, od profesionalnih sportista do rekreativaca eljnih druenja i razonode. Blizina brojnih manastira i hramova, drevnih crkvi brvnara i drugih atraktivnih odredita, samo je jedan od razloga da posjetite planinu Kozaru.

Rijeka Sana Osnovno hidrografsko obiljeje optine Prijedor daje vodotok rijeke Sane sa svojim pritokama. Rijeka Sana izvire kod Medne u optini Ribnik, a ulijeva se u Unu kod Novog Grada i svojim tokom spaja 6 optina: Ribnik, Klju, Sanski Most, Otru Luku, Prijedor i Novi Grad. Legenda kae da su joj ime dali jo stari Latini zbog njenog ljekovitog dejstva (lat. sana - zdrava). U donjem toku, od izvora pa sve do Kljua, Sana je veoma hladna i ista rijeka. U donjem dijelu toka moe se okarakterisati kao kraka rijeka. Od Sanskog Mosta pa dalje, Sana gubi sve odlike krake rijeke i poprima odlike normalnog rijenog toka. U mjestu Vrhpolje, Sana prima svoju najveu pritoku, rijeku Sanicu, koja dotie iz pravca Grmea. Od izvora pa sve do Prijedora, tok rijeke Sane zadrava pravac od juga prema sjeveru, a u Prijedoru, Sana pravi ugao od tano 90 stepeni i otie na zapad prema Novom Gradu. 300 m prije nego to promjeni tok prema zapadu, u Sanu se ulijeva njena desna pritoka Gomjenica. U drugoj polovini toka izmeu Prijedora i Novog Grada, Sana predstavlja granicu izmeu dva istorijska regiona, Potkozarja i Podgrmea.

Na samom ulazu u Novi Grad nalazi se i ue Sane u Unu. Na teritoriji optine Prijedor, duina rijeke Sane iznosi 40 km, a du obale, nalazi se velik broj mjesta ureenih za kupanje i uivanje u arima koje prua ova rijeka. Eko centar Ljekarice Povoljna klima, dareljivost prirode, jezera, izvori, potoci, rijeke, livade, umski proplanci, breuljci su dio ponude Eko centra Ljekarice koje treba doivjeti. U centru postoji 10 bazena, pogodnih za ribolov i sportove na vodi, od kojih je jedan ureen za kupanje. Posjetiocima se nudi i mogunost etnje u prirodi, kao i sakupljanja ljekovitog bilja i umskih plodova. U skladu sa osnovnom vizijom eko centra Ljekarice, da se ovjeku ponudi zdravo i prirodno okruenje, u sastavu centra se pored bazena, nalaze i improvizovani sportski tereni, trim staza, kamping prostor i mjesta ureena za boravak u prirodi.

Na 30 ha prostora centar moe ugostiti oko 5.000 posjetioca. Sa izgradnjom centra su kvalitetno iskoriteni i ouvani prirodni potencijali ovih prostora i danas svojim posjetiocima centar daruje kvalitetan odmor. Plivanje i razni vidovi rekreacije na vodi su sastavni dio ekoloke turistike ponude eko centra Ljekarice. Ribnjak Saniani Ribnjak Saniani je poseban ekosistem sa bogatom florom i faunom, kao i stogodinjom tradicijom u proizvodnji ribe. Ukupna povrina ribnjaka je 1300 ha, od ega je u proizvodnji (pod vodom) 1160 ha, podjeljenih u 34 ribnjaka povrine od 2 do 130 ha. Godinja proizvodnja ribe je od 1200 do 1500 tona. aran je osnovna i glavna uzgojna vrsta ribe, dominira u strukturi nasada kao i u izlovu. Sem arana u ribnjaku se uzgajaju jo: amur, tolstolobik, som, smu, tuka i druge manje vane vrste ribe. Oduvijek je bio mjesto koje je privlailo brojne ljubitelje prirode, posebno lovce. Lovite Saniani predstavlja pogodnu sredinu za uzgoj, zatitu i odstrel divljai, a najinteresantija divlja je divlja patka ija je zastupljenost u lovitu stalna.

Manifestacije Na podruju optine Prijedor se odrava nekoliko tradicionalnih manifestacija, razliitog sadraja i karaktera, koje okupljaju velik broj posjetilaca. Odravaju se tokom cijele godine i imaju veliki znaaj za razvoj turizma optine Prijedor. Najznaajnije manifestacije na podruju optine Prijedor su: Dani zime na Kozari, Pozdrav proljeu, Meunarodne uline trke, Meunarodni festival horova Zlatna vila, Prijedorsko kulturno ljeto, Dani rijeke Sane, ATP Futures Prijedor, Petrovdanski padobranski kup, etno izloba Zlatne ruke Potkozarja, Motorijada, Likovna kolonija Sreten Stojanovi, Gastro prezentacija Vee domae kuhinje, Knjievni susreti na Kozari, Dani meda, Meunarodni sajam Dani knjige.

Smjetaj Na podruju optine Prijedor nalazi se: etiri hotela: - hotel Prijedor (340 kreveta - 104 sobe, 7 apartmana. Ostalo: aperitiv bar, restoran, poslovni salon, dve banket sale, press centar, turistika agencija, teretana, solarijum, kafe slastiarna, trni centar, frizerski salon, salon namjetaja) - hotel Monument (130 kreveta - 31 soba, 11 apartmana. Ostalo: aperitiv bar, restoran, kongresna sala, poslovni salon, kamin sala, internet sala, dnevni boravak, sauna, fitness) - hotel Bomar (52 kreveta - 17 soba, 1 apartman. Ostalo: restoran, svadbeni salon, mini pivara, konferencijska dvorana, fitness salon, sauna, masaa) - hotel Staccato (60 kreveta - 21 soba, 3 apartmana. Ostalo: kafe bar, restoran, nocni klub, kongresna dvorana, svadbeni salon); tri motela: - motel Le Pont (28 kreveta - 6 soba, 3 apartmana. Ostalo: kafe bar, restoran, noni klub, konferencijska sala) - motel Evropa (12 kreveta - 4 sobe, 1 apartman. Ostalo: restoran, zoo vrt) - motel Peti neplan (40 kreveta - 20 apartmana. Ostalo: kafe bar, restoran, svadbeni salon, diskoteka, folkoteka, benzinska pumpa, market); dva pansiona: - pansion Bijele vode (27 kreveta - 11 soba. Ostalo: restoran, igralite za djecu) - pansion Ribarska pria (22 kreveta - 7 soba, 1 apartman. Ostalo: restoran, igralite za djecu); dva prenoita: - prenoite Vukovi (28 kreveta - 9 soba. Ostalo: kafe bar, auto praonica, cvjeara, tehniki pregled, osiguranje vozila) - prenoite Babylon (15 kreveta - 6 soba. Ostalo: disco club); dva bungalova - bungalovi NP Kozara (14 kreveta - 2 bungalova. Ostalo: ureen prostor za odmor i djecu); dva planinarska doma - planinarski dom Ljubijski rudar (29 kreveta 8 soba) - planinarski dom Previja (20 kreveta 2 sobe). Privatni smjetaj nude lanovi Udruenja Promotur sa 40 kreveta u 15 kua. Udruenje za promociju kulture, tradicije i obiaja Promotur se prije svega bavi ugoavanjem turista na seoskim domainstvima i pripremanjem tradicionalnih jela.