Professional Documents
Culture Documents
Akcioni Plan Energetski Održivog Razvoja Općine Tuzla (Seap)
Akcioni Plan Energetski Održivog Razvoja Općine Tuzla (Seap)
SADRAJ
SAETAK ........................................................................................................................................................ 1 UVOD............................................................................................................................................................. 3 1.1. 1.2. 2. 3. Sporazum gradonaelnika ............................................................................................................. 3 ta je Akcioni plan energetski odrivog razvoja grada? ................................................................ 4
METODOLOGIJA IZRADE AKCIONOG PLANA ENERGETSKI ODRIVOG RAZVOJA OPINE TUZLA ......... 6 URBANISTIKO PLANIRANJE ANALIZA POSTOJEEG STANJA........................................................... 10 3.1. 3.2. 3.3. 3.4. 3.5. 3.6. 3.7. 3.8. Opti podaci o prostoru .............................................................................................................. 10 Geneza razvoja grada .................................................................................................................. 10 Pedoloke karakteristike tla ........................................................................................................ 11 Klimatske karakteristike .............................................................................................................. 12 Namjena prostora ....................................................................................................................... 13 Bilans povrina ............................................................................................................................ 13 Stanovnitvo................................................................................................................................ 15 Planska dokumentacija ............................................................................................................... 15
4.
ANALIZA ENERGETSKE POTRONJE U SEKTORU ZGRADARSTVA OPINE TUZLA U 2002. GODINI ..... 16 4.1. 4.2. Metodologija prikupljanja podataka ........................................................................................... 17 Stanje potronje energije zgrada i prostora javne namjene u vlasnitvu Opine Tuzla ............. 18 Zgrade i preduzea u vlasnitvu Opine Tuzla .................................................................... 19
4.2.1.
4.3. Stanje potronje energije zgrada i prostora javne namjene koji nisu u vlasnitvu/nadlenou Opine Tuzla ............................................................................................................................................ 29 4.3.1. 4.4. 4.5. Zgrade i preduzea javne namjene koja nisu u vlasnitvu/nadlenou Opine Tuzla ....... 29
Ukupno zgrade javne namjene na podruju Opine Tuzla ......................................................... 38 Zgrade namjenjene za stanovanje .............................................................................................. 40 Zgrade i objekti na daljinskom sistemu grijanja .................................................................. 40 Zgrade i objekti sa individualnim sistemom grijanja........................................................... 40
4.5.1. 4.5.2.
Akcioni plan energetski odrivog razvoja Opine Tuzla (SEAP) 4.6. 5. Potronja energenata.................................................................................................................. 41
ANALZA ENERGETSKE POTRONJE U SEKTORU SAOBRAAJA OPINE TUZLA U 2002. GODINI ........ 44 5.1. Vozni park u vlasnitvu Opine Tuzla .......................................................................................... 44 Opti podaci ........................................................................................................................ 44 Potronja goriva .................................................................................................................. 45
Javni prevoz putnika ................................................................................................................... 46 Javni autobuski prevoz ........................................................................................................ 46 Taksi prevoz putnika u Tuzli ................................................................................................ 48 Ukupna potronja goriva za podsektor javni prevoz .......................................................... 49
Privatna i komercijalna vozila ..................................................................................................... 50 Opi podaci ......................................................................................................................... 50 Potronja goriva za razne tipove vozila............................................................................... 51
Zakljuak...................................................................................................................................... 52
ANALIZA ENERGETSKE POTRONJE U SEKTORU JAVNE RASVJETE OPINE TUZLA U 2002. GODINI .. 53 6.1. 6.2. 6.3. 6.4. 6.5. Uvod ............................................................................................................................................ 53 Opti podaci o javnoj rasvjeti Opine Tuzla............................................................................. 54 Struktura elektrine mree javne rasvjete Opine Tuzla ............................................................ 55 Potronja elektrine energije sektora javne rasvjete Opine Tuzla ............................................ 57 Zakljuak...................................................................................................................................... 57
7.
UPRAVLJANJE OTPADOM NA PODRUJU OPINE TUZLA ................................................................... 59 7.1. 7.2. 7.3. Uvod ............................................................................................................................................ 59 Koliine i sastav otpada............................................................................................................... 59 Deponovanje i tretman komunalnog otpada na deponiji Desetine ........................................... 61
8.
ANALIZA ENERGETSKE POTRONJE U SISTEMU VODOSNADBIJEVANJA OPINE TUZLA .................... 62 8.1. Uvod ............................................................................................................................................ 62
Akcioni plan energetski odrivog razvoja Opine Tuzla (SEAP) 8.2. 9. Glavni resursi, transport i distribucija voda ................................................................................ 62
OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE NA PODRUJU OPINE TUZLA ............................................................ 65 9.1. Biomasa ....................................................................................................................................... 65 Koritenje biomase za proizvodnju toplinske i elektrine energije .................................... 65 Koritenje biogoriva u prometu .......................................................................................... 69 Koritenje otpada za proizvodnju toplinske i elektrine energije ....................................... 69 Koritenje deponijskog plina ............................................................................................... 70
Energija vjetra ............................................................................................................................. 71 Energija sunca ............................................................................................................................. 71 Geotermalna energija ................................................................................................................. 75 Energija vode............................................................................................................................... 77 REFERENTNI INVENTAR EMISIJA CO2 ZA OPINU TUZLA ................................................................ 78 Uvod ........................................................................................................................................ 78 Referentni inventar emisija CO2 iz sektora zgradarstva opine Tuzla..................................... 79 Referentni inventar emisija CO2 iz sektora saobraaja opine Tuzla ...................................... 81 Metodologija izrade Referentnog inventara emisije CO2 iz sektora saobraaja Opine Tuzla 81 Emisije CO2 vozila u vlasnitvu Opine Tuzla ...................................................................... 82 Emisije CO2 javnog prevoza putnika.................................................................................... 83 Emisije CO2 privatnih i komercijalnih vozila ........................................................................ 84 Ukupne emisije CO2 iz sektora saobraaja Opine Tuzla .................................................... 85 Referentni inventar emisija CO2 iz sektora javne rasvjete opine Tuzla ................................. 86 Referentni inventar emisija CO2 iz sektora upravljanja otpadom Opine Tuzla ..................... 86 Referentni inventar emisija CO2 iz sektora vodosnadbjevanja Opine Tuzla ......................... 88 Ukupni Referentni inventar emisija CO2 Opine Tuzla............................................................ 89
Akcioni plan energetski odrivog razvoja Opine Tuzla (SEAP) 11.1. 11.2. 11.2.1. 11.2.2. 11.2.3. 11.2.4. 11.2.5. 11.3. 11.3.1. Tuzla 11.3.2. 11.3.3. 11.3.4. 11.3.5. 11.3.6. 11.4. 11.5. 11.5.1. 11.5.2. 11.5.3. 11.6. 11.7. Uvod ........................................................................................................................................ 90 Prijedlog mjera za poboljanje energetske efikasnosti u sektoru zgradarstva ....................... 90 Ope mjere .......................................................................................................................... 91 Organizacione mjere ........................................................................................................... 91 Strateko-planske mjere ..................................................................................................... 91 Obrazovne i edukacije mjere .............................................................................................. 92 Konkretne operativne mjere ............................................................................................... 93 Prijedlog mjera za smanjenje emisije CO2 u sektoru saobraaja Opine Tuzla .................... 102 Planske mjere za smanjenje emisije CO2 u saobraaju i unapreenje saobraaja u Opini 103 Promotivne, informativne i edukacijske mjere i aktivnosti .............................................. 104 Mjere za vozila u vlasnitvu Opine Tuzla ......................................................................... 104 Mjere za javni prevoz putnika ........................................................................................... 104 Mjere za privatna i komercijalna vozila ............................................................................ 105 Mjere za smanjenje emisije CO2 iz sektora saobraaja opine Tuzla................................ 105 Prijedlog mjera za smanjenje emisije CO2 u sektoru javne rasvjete Opine Tuzla ............... 115 Prijedlog mjera za smanjenje emisije CO2 iz deponovanog otpada ...................................... 117 Uvod .................................................................................................................................. 117 Reciklaa i kompostiranje.................................................................................................. 118 Spaljivanje komunalnog otpada ........................................................................................ 123 Prijedlog mjera za smanjenje emisije CO2 u sistemu vodosnadbjevanja Opine Tuzla ........ 126 Prijedlog mjera za poboljanje energetske efikasnosti koritenjem obnovljivih izvora energije 131 Prijedlog mjera za poticanje poveanog koritenja energije biomase u Tuzli .................. 131 Prijedlog mjera za poticanje poveanog koritenja biogoriva u Tuzli ............................... 132 Prijedlog mjera za koritenje otpada za proizvodnju toplinske i elektrine energije ....... 134
Akcioni plan energetski odrivog razvoja Opine Tuzla (SEAP) 11.7.4. 11.8. 11.8.1. 11.8.2. Prijedlog mjera za koritenje solarne enrgije za proizvodnju toplinske energije ............. 134 Prijedlog mjera za poboljanje energetske efikasnosti u sektoru urbanistikog planiranja . 136 Principi urbanistikog planiranja i projektovanja.............................................................. 136 Vegetacija .......................................................................................................................... 138
11.8.3. Urbanistiko planiranje u Tuzli pozitivni i negativni primjeri s aspekta energetske efikasnosti sa prijedlogom aktivnosti................................................................................................ 139 11.9. 12. Ukupno smanjenje emisija CO2 po sektorima za Opinu Tuzla............................................. 141
IZVORI FINANSIRANJA PLANA PRIORITETNIH MJERA ZA SMANJENJE EMISIJE CO2 ...................... 142 Budet Opine Tuzla.............................................................................................................. 142 ESCO model ........................................................................................................................... 143 Razvojna banka FBiH ............................................................................................................. 143 Fond za zatitu okolia Tuzlanskog kantona i Federacije Bosne i Hercegovine .................... 144 Dostupne kreditne linije za finansiranje projekata energetske efikasnosti .......................... 145
12.5.1. Kreditna linija za energijsku efikasnost - EBRD program finansiranja odrivih energija za Zapadni Balkan realizuje se preko Raiffeisen banke DD Sarajevo i UniCredit banke DD Sarajevo 145 12.5.2. KfW - kreditna linija za energetsku efikasnost Realizuje se preko Raiffeisen banke DD Sarajevo 146 12.6. 12.6.1. 12.6.2. 12.6.3. 12.6.4. 12.6.5. 12.6.6. 12.6.7. 12.6.8. 12.7. Programi Europske unije i instrument pretpristupne pomoi .............................................. 147 Instrument predpristupne pomoi IPA na snazi od 2007. godine ................................. 147 Transnacionalni program Jugoistona Europa (SEE) ......................................................... 149 TAIEX program Evropske Unije ......................................................................................... 149 TWINNING program Evropske Unije ................................................................................. 150 Programi zajednice............................................................................................................ 150 Evropa za graane............................................................................................................. 151 Sedmi okvirni program za istraivanje, tehnoloki razvoj i ogledne aktivnosti FP 7...... 151 CONCERTO program.......................................................................................................... 152 Okvirni program za Konkurentnost i inovacije (CIP) ............................................................. 153
Akcioni plan energetski odrivog razvoja Opine Tuzla (SEAP) 12.8. 12.9. 12.10. 12.11. 12.12. Program Cjeloivotnog uenja .............................................................................................. 154 Program TEMPUS IV .............................................................................................................. 154 Program KULTURA ................................................................................................................ 154 Program MEDIA..................................................................................................................... 154 Strukturni instrumenti Europske unije.................................................................................. 155 Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) .................................................................... 155 Kohezijski fond (CF) ....................................................................................................... 155 Evropski socijalni fond (ESF).......................................................................................... 155 Joint European Support for Sustainable Investment in City Areas (JESSICA) ............... 156 Joint Assistance to Support Projects in European Regions (JASPERS) .......................... 156 Joint European Resources for Micro to medium Enterprises (JEREMIE) ...................... 157 European Local Energy Assistance (ELENA) .................................................................. 157
Programi i projekti bilateralne i multilateralne saradnje sa meunarodnim organizacijama 157 USAID fond za finansiranje pilot projekata iz oblasti energetske efikasnosti .................... 158 Otvoreni regionalni fond za Jugoistonu Europu - GTZ ........................................................ 159
PRAENJE, KONTROLA I IZVJETAVANJE....................................................................................... 160 Uspostava organizacione strukture, nadzornih i radnih tijela za provedbu Akcionog plana 161 Uspostava informacionog sistema za praenje energetske potronje na podruju Opine 162 Informacioni sistem za praenje energetske potronje za sektor zgradarstvo ................ 162 Informacioni sistem za praenje energetske potronje za sektor saobraaja .................. 163 Informacioni sistem za praenje energetske potronje za sektor javne rasvjete ............. 163 Uspostava jedinstvenog registra objekata i potroaa ......................................................... 163
13.1.
13.4. Uspostava informaciono edukacijskog centra za klimatske promjene i energetsku efikasnost .............................................................................................................................................. 164
Akcioni plan energetski odrivog razvoja Opine Tuzla (SEAP) 14. 15. PLAN PROMOCIJE AKCIONOG PLANA ........................................................................................... 165 ZAKLJUNA RAZMATRANJA .......................................................................................................... 169
POPIS SLIKA
Slika 4.1: Struktura potronje energije u zgradama za lokalnu i mjesnu samoupravu ............................... 20 Slika 4.2: Struktura potronje energije u zgradama preduzea u vlasnitvu Opine Tuzla ......................... 21 Slika 4.3: Struktura potronje energije u zgradama za zdravstvenu zatitu u vlasnitvu Opine Tuzla...... 22 Slika 4.4: Struktura potronje energije u zgradama za obrazovnu djelatnost u vlasnitvu OpineTuzla.... 23 Slika 4.5: Struktura potronje energije u zgradama za kulturnu djelatnost u vlasnitvu Opine Tuzla ...... 24 Slika 4.6: Struktura potronje energije u zgradama za sportsku djelatnost u vlasnitvu Opine Tuzla ...... 25 Slika 4.7: Struktura potronje energije u ostalim zgradama i prostorima u vlasnitvu Opine Tuzla ......... 26 Slika 4.8: Struktura potronje energije u zgradama i prostorima u vlasnitvu Opine Tuzla...................... 27 Slika 4.9: Udio potronje energije u zgradama i prostorima u vlasnitvu Opine Tuzla ............................. 27 Slika 4.10: Struktura potronje energije po sektorima zgrada u vlasnitvu Opine Tuzla .......................... 28 Slika 4.11: Struktura potronje energije u zgradama za kantonalnu, federalnu i dravnu upravu ............ 30 Slika 4.12: Struktura potronje enrgije u zgradama preduzea u vlasnitvu/nadlenou kantona, federacije ili drave ..................................................................................................................................... 31 Slika 4.13: Struktura potronje enrgije u zgradama za zdravstvenu zatitu ............................................... 32 Slika 4.14: Struktura potronje energije u zgradama za obrazovnu djelatnost .......................................... 33 Slika 4.15: Struktura potronje energije u zgradama za kulturnu djelatnost ............................................. 34 Slika 4.16: Struktura potronje energije u ostalim zgradama i prostorima ................................................ 35 Slika 4.17: Struktura potronje energije u zgradama i preduzeima javne namjene koja nisu u vlasnitvu/nadlenou Opine Tuzla.......................................................................................................... 36 Slika 4.18: Udio potronje energije u zgradama i preduzeima javne namjene koja nisu u vlasnitvu/nadlenou Opine Tuzla.......................................................................................................... 36 Slika 4.19: Struktura potronje energije po sektorima zgrada koje nisu u vlasnitvu Opine Tuzla ........... 37 Slika 4.20: Struktura energetske potronje u zgradama javne namjene na podruju Opine Tuzla........... 38 Slika 4.21: Udio energetske potronje u zgradama javne namjene na podruju Opine Tuzla .................. 38 Slika 4.22: Struktura potronje energije po sektorima u zgradama javne namjene u Opini Tuzla ........... 39 Slika 4.23: Struktura potronje energije u sistemu daljinskog grijanja ....................................................... 42
Akcioni plan energetski odrivog razvoja Opine Tuzla (SEAP) Slika 4.24: Struktura potronje elektrine energije ..................................................................................... 42 Slika 4.25: Struktura potronje uglja za zagrijavanje.................................................................................. 42 Slika 4.26: Ukupna struktura potronje energije u sektoru zgradarstva .................................................... 43 Slika 5.1: Struktura vozila u vlasnitvu Opine Tuzla .................................................................................. 45 Slika 5.2: Struktura relativne potronje goriva vozila u vlasnitvu Opine Tuzla ........................................ 45 Slika 5.3: Udjeli potronje goriva u podsektoru vozila u vlasnitvu Opine Tuzla ...................................... 46 Slika 5.4: Broj prevezenih putnika GIPS dd Tuzla u periodu 2002 2010 godina .................................... 47 Slika 5.5: Broj preenih kilometara GIPS dd Tuzla u periodu 2002 2010 godina ................................. 48 Slika 5.6: Broj raspoloivih mjesta GIPS dd Tuzla u periodu 2002 2010 godina .................................. 48 Slika 5.7: Ukupan broj prevezenih putnika na podruju opine Tuzla u periodu 2002 2010 godina ....... 49 Slika 5.8: Ukupan broj registrovanih vozila na podruju opine Tuzla u periodu 2002 - 2010 godina ....... 50 Slika 5.9: Struktura registrovanih vozila prema tipu u 2002. godini ........................................................... 50 Slika 5.10: Udio potronje goriva za privatna i komercijalna vozila na Opine Tuzla ................................. 51 Slika 5.11: Energetski udio potronje goriva po podsektorima saobraaja u Opini Tuzla......................... 52 Slika 6.1: Snadbdjevanje javne rasvjete iz pripadajuih Elektrodistribucija................................................ 53 Slika 6.2: Struktura javne rasvjete prema vrsti izvora svjetlosti ................................................................. 55 Slika 6.3: Ukupan broj ureaja za regulaciju rada JR.................................................................................. 56 7.1: Priblian sastav komunalnog otpada (na bazi mjerenja po naseljima u Tuzli) .................................... 59 Slika 9.1: Karta raspodjele umskog podruja Bosne i Hercegovine ........................................................... 66 Slika 9.2: Iskoritenost tla u BiH .................................................................................................................. 66 Slika 10.1: Udio emisije CO2 po podsektorima u sektoru zgradarstva ....................................................... 81 Slika 10.2: Usporedba potronje goriva u sektoru saobraaja Opine Tuzla .............................................. 85 Slika 10.3: Emisija CO2 sektora saobraaja Opine Tuzla ........................................................................... 86 Slika 10.4: Udio pojedinog sektora od ukupnih emisija CO2 ....................................................................... 89 Slika 11.1: Proirenje mree javne rasvjete Opine Tuzla u periodu od 2002. do 2011. godine ............... 115
Akcioni plan energetski odrivog razvoja Opine Tuzla (SEAP) Slika 11.2: Porast potronje elektrine energije iz javne rasvjete zbog proirenja ................................... 116 Slika 11.3: ematski prikaz tehnolokog procesa spaljivanja komunalnog otpada .................................. 124 Slika 11.4: ema mehanike obrade (MO) + spaljivanje sa proizvodnjom energije .................................. 125 Slika 11.5: ema mehaniko bioloke obrade (MBO) + spaljivanje sa proizvodnjom energije ................. 125 Slika 11.6: Jedan od moguih primjera urbane matrice u umjerenoj klimi sjeverne hemisfere................ 137 Slika 11.7: Odreivanje rastojanja izmeu nizova zgrada formiranih po pravcu I-Z ................................ 138 Slika 11.8: a) Primjer efekta rashlaivanja od La Fontaine parka u Montrealu, Kanada b) Stepen rashlaivanja u odnosu na pokrivenost vegetacijom ............................................................................... 138
POPIS TABELA:
Tabela 3.1: Struktura osnovnih vidova koritenja zemljita Opine Tuzla .................................................. 14 Tabela 3.2: Struktura osnovnih vidova koritenja zemljita u urbanom gradskom podruju Tuzle ........... 14 Tabela 4.1: Struktura potronje energije u zgradama za lokalnu i mjesnu samoupravu ........................... 20 Tabela 4.2: Struktura potronje energije u zgradama preduzea u vlasnitvu Opine Tuzla ..................... 21 Tabela 4.3: Struktura potronje energije u zgradama za zdravstvenu zatitu u vlasnitvu Opine Tuzla .. 22 Tabela 4.4: Struktura potronje energije u zgradama za obrazovnu djelatnost u vlasnitvu Opine Tuzla23 Tabela 4.5: Struktura potronje energije u zgradama za kulturnu djelatnost u vlasnitvu Opine Tuzla... 24 Tabela 4.6: Struktura potronje energije u zgradama za sportsku djelatnost u vlasnitvu Opine Tuzla .. 25 Tabela 4.7: Struktura potronje energije u ostalim zgradama i prostorima u vlasnitvu Opine Tuzla ..... 26 Tabela 4.8: Struktura potronje energije u zgradama i prostorima u vlasnitvu Opine Tuzla .................. 28 Tabela 4.9: Struktura potronje energije u zgradama za kantonalnu, federalnu i dravnu upravu ........... 30 Tabela 4.10: Struktura potronje enrgije u zgradama preduzea u vlasnitvu/nadlenou kantona, federacije ili drave ..................................................................................................................................... 31 Tabela 4.11: Struktura potronje enrgije u zgradama za zdravstvenu zatitu ........................................... 32 Tabela 4.12: Struktura potronje energije u zgradama za obrazovnu djelatnost....................................... 33 Tabela 4.13: Struktura potronje energije u zgradama za kulturnu djelatnost .......................................... 34 Tabela 4.14: Struktura potronje energije u ostalim zgradama i prostorima............................................. 35 Tabela 4.15: Struktura potronje energije u zgradama i preduzeima javne namjene koja nisu u vlasnitvu/nadlenou Opine Tuzla.......................................................................................................... 37 Tabela 4.16: Struktura energetske potronje u zgradama javne namjene na podruju Opine Tuzla ....... 39 Tabela 4.17: Zgrade i objekti na daljinskom sistemu grijanja..................................................................... 40 Tabela 4.18: Zgrade i objekti sa individualnim sistemom grijanja.............................................................. 40 Tabela 4.19: Potronja energenata u sektoru zgradarstva Opine Tuzla za 2002. godinu ........................ 41 Tabela 4.20: Ukupna struktura potronje energije u sektoru zgradarstva ................................................. 43 Tabela 5.1: Vrste i potronja goriva za vozila u vlasnitvu Opine Tuzla .................................................... 45
Akcioni plan energetski odrivog razvoja Opine Tuzla (SEAP) Tabela 5.2: Vrste i potronja goriva za vozila javnog autobuskog prevoza ................................................ 47 Tabela 5.3: Vrste i potronja goriva za taksi vozila..................................................................................... 49 Tabela 5.4: Ukupna potronja goriva podsektora javnog prevoza ............................................................. 49 Tabela 5.5: Potronja goriva u 2002. godini na podruju Opine Tuzla...................................................... 51 Tabela 7.1: Deponovanje komunalnog otpada na deponiji Desetine u toku 2002. godine ........................ 60 Tabela 9.1:Struktura proizvoda od preraenog drveta u Bosni i Hercegovini za 2003. ............................. 66 Tabela 9.2: Prikaz trokova za pet tipinih sistema za grijanje u javnoj zgradi (50-60 kW), 2005.godine . 68 Tabela 9.3: Trokovi goriva, pogona i odravanja ...................................................................................... 68 Tabela 9.4: Dnevna ozraenost prema jugu nagnute plohe ukupnim Sunevim zraenjem po mjesecima za grad Tuzla ............................................................................................................................................... 72 Tabela 9.5: Omjer kolektorskih gubitaka i toplinskog optereenja i omjer apsorbirane Suneve energije u optereenja za grad Tuzla ........................................................................................................................... 73 Tabela 9.6: Procjena proizvodnje energije iz fotonaponskog sistema snage 1 kW .................................... 73 Tabela 9.7: Geotermalni izvori toplinski potencijal u direktnoj primjeni ................................................. 76 Tabela 10.1: Faktori emisije CO2 ................................................................................................................. 79 Tabela 10.2: koriteni Faktori emisije CO2 u (g CO2/kWh) .......................................................................... 80 Tabela 10.3: Emisije CO2 sektora zgradarstva Opine Tuzla za 2002. godinu ............................................ 80 Tabela 10.4: Emisije CO2 voznog parka u vlasnitvu Opine Tuzla ............................................................. 82 Tabela 10.5: Potronje goriva i emisije CO2 autobuskog prevoza .............................................................. 83 Tabela 10.6: Emisije CO2 po vrstama goriva taksi slube ........................................................................... 83 Tabela 10.7: Ukupna potronja goriva, energije i emisije CO2 za podsektor javnog prevoza .................... 83 Tabela 10.8: Ukupna potronja pojedine vrste goriva i energije podsektora ............................................. 84 Tabela 10.9: Emisije CO2 i drugih znaajnijih polutanata za podsektor privatna i komercijalna vozila..... 84 Tabela 10.10: Ukupne emisije CO2 iz sektora saobraaja Opine Tuzla ..................................................... 85 Tabela 10.11: Potronja elektrine energije i neizravna emisija CO2 elektrine mree javne rasvjete ....... 86 Tabela 10.12: Potronja elektrine energije i neizravna emisija CO2 sistema vodosnadbjevanja Opine Tuzla ............................................................................................................................................................ 88
Akcioni plan energetski odrivog razvoja Opine Tuzla (SEAP) Tabela 10.13: Udio pojedinog sektora od ukupnih emisija CO2 .................................................................. 89 Tabela 11.1: Prikaz masenog udjela pojedinih frakcija u komunalnom otpadu za referentnu 2002 godinu .................................................................................................................................................................. 120 Tabela 11.2: Prikaz ukupne mase izdvojenih frakcija iz komunalnog otpada na bazi 100% tretmana .... 121 Tabela 11.3: Duina cjevovoda (m) u sistemu vodosnabdijevanja, stanje 2011. godina.......................... 127 Tabela 11.4: Pozitivni i negativni efekti gustine naseljenosti na potronju energije ................................ 136 Tabela 11.5: Ukupni potencijal smanjenja emisija po sektorima ............................................................. 141
SAETAK
Opina Tuzla je jedan od prvih bosanskohercegovakih gradova i opina koja je pristupila Sporazumu gradonaelnika (Covenant of Mayors), iz ega proizlazi obaveza izrade Akcionog plana energetski odrivog razvoja (Sustainable Energy Action Plan SEAP) Opine Tuzla. Izrada SEAP-a za Opinu Tuzla obuhvatila je 10 glavnih aktivnosti: 1. Odreivanje vremenskog okvira provedbe SEAP-a za Opinu Tuzla: 2002.-2020. godina; 2. Klasifikacija sektora energetske potronje na nivou Opine Tuzla (u skladu s preporukama Europske komisije i posebnosti Opine Tuzla): zgradarstvo, saobraaj, javna rasvjeta, vrsti otpad i vodosnadbjevanje; 3. Analiza stanja u urbanistikom planiranju i identifikacija potencijala u oblasti obnovljivih izvora energije na podruju Opine Tuzla; 4. Prikupljanje ulaznih podataka i analiza energetske potronje po sektorima i pripadajuim podsektorima; 5. Izrada Referentnog inventara emisija CO2 prema rezultatima analize energetske potronje; 6. Izrada Plana prioritetnih aktivnosti i mjera za postizanje zacrtanih ciljeva smanjenja CO2 do 2020. godine; 7. Odreivanje dinamike i mehanizama finansiranja provedbe Plana prioritetnih aktivnosti i mjera; 8. Odreivanje mehanizama nadgledanja i izvjetavanja provedbe Plana prioritetnih aktivnosti i mjera; 9. Odreivanje plana i programa promocije SEAP-a za Opinu Tuzla 10. Postavljanje ciljeva smanjenja energetske potronje i pripadajuih emisija CO2. Za navedene sektore i podsektore energetske potronje Opine Tuzla prikupljeni su potrebni energetski parametri za 2002. godinu na osnovu kojih su provedene detaljne energetske analize sektora. Analiza sektora zgradarstva rezultirala je raspodjelom energetske potronje prema kojoj se 95% ukupne energije troi u stambenom, 4% u zgradama koje nisu u vlasnitvu Opine Tuzla dok udio zgrada u vlasnitvu Opine Tuzla iznosi svega 1%. Ukupna potronja goriva u sektoru saobraaja Opine Tuzla iznosi 32.743,47 tona goriva od ega 89,92% otpada na podsektor privatnih i komercijalnih vozila, 8,79% na podsektor javnog prevoza, a 1,29% na vozila u vlasnitvu Opine Tuzla. Za napajanje javne rasvjete u 2002 godini utroeno je 4.792.278 kWh, dok je za rad pumpnih stanica u sistemu vodosnadbjevanja utroeno 14.091.000,00 kWh elektrine enrgije. U toku 2002 godine na deponiji Desetine deponovano je oko 43.000 tona komunalnog otpada, to je uzrokovalo emitovanje 258.000 m3 odlagalinog plina. U skladu s rezultatima provedenih energetskih analiza za sektore zgradarstva, saobraaja, javne rasvjete, vrstog otpada, vodosnadbjevanja, prostornog planiranja, te potencijala u oblasti obnovljivih izvora energije, identificirane su mjere energetske efikasnosti ija e provedba rezultirati smanjenjem emisija CO2 na nivou Opine Tuzla za vie od 20% u 2020. godini u odnosu na referentnu 2002. godinu. Ukupan potencijal smanjenja emisija svih identificiranih mjera iznosi oko 160 kt CO2, odnosno neto oko 26% emisija CO2 iz 2002. godine, to je vie od planiranog cilja od 20%. Iz tog razloga, za ostvarenje cilja nije potrebna provedba svih analiziranih mjera, ve je mogu odabir odreenih mjera prema mogunostima provedbe (vremenskim, organizacijskim i finansijskim).
Akcioni plan energetski odrivog razvoja Opine Tuzla (SEAP) Izradom ovog Akcionog plana Opina Tuzla je ispunila obavezu preuzetu pistupanjem Sporazumu gradonaelnika s jedne, te e postati jedan od prvih gradova i opina u regiji koja se prihvatanjem tog vanog dokumenta slubeno opredijelila za odrivi energetski razvoj s druge strane.
UVOD
1.1. Sporazum gradonaelnika
Eurospka unija (EU) provodi globalnu borbu protiv klimatskih promjena koja predstavlja jedan od njenih najznaajnijih prioriteta. EU se obavezala da do 2020 godine reducira sveukupnu emisiju CO2 za najmanje 20% u odnosu na nivoe emisije iz 1990. godine. Obzirom da su, prema zvaninim podacima Europskog statistikog zavoda (EUROSTAT), urbana podruja u EU odgovorna za 80% energetske potronje i pripadajuih emisija CO2, lokalne vlasti imaju kljunu ulogu u ispunjavanju energetskih i klimatskih ciljeva EU. Zbog toga je Europska komisija 29. januara 2008. godine pokrenila veliku inicijativu povezivanja gradonaelnika energetski osvijetenih europskih gradova u trajnu mreu sa ciljem razmjene iskustava u provedbi efikasnih mjera za poboljanje energetske efikasnosti urbanih sredina. Kao rezultat te inicijative potpisan je Sporazum gradonaelnika (Covenant of Mayors) u skladu s kojim se opine, gradovi i regije dobrovoljno obavezuju da reduciraju emisiju CO2 na svom podruju iznad postavljenog cilja od 20%. Ovim sporazumom su definisane uloge lokalnih vlasti u implementaciji tog posla kroz mjere energetske efikasnosti, projekte obnovljivih izvora energije i druge akcijekoje se odnose na energiju u razliitim podrujima pod ingerencijom lokalnih vlasti. Primarno podruje djelovanja predstavljaju programi i akcije utede energije u javnim zgradama u vlasnitvu lokalnih vlasti koje predstavljaju znaajne potroae energije, npr. za zagrijavanje i osvjetljavanje. Pored toga, znaajne mjere za redukciju koritenja energije mogu se postii u drugim uslugama koje nude lokalne vlasti, kao to su javni prevoz i javna rasvjeta. Prostorno planiranje i organizacija sistema prevoza su nadlenost veine lokalnih i regionalnih vlasti, u kojima strateko planiranje i uspostava energetskih standarda koji e se potivati pri izgradnji novih zgrada mogu znaajno reducirati koritenje energije. Lokalne vlasti mogu pomoi u informisanju i motivisanju svojih graana, preduzea i drugih subjekata na lokalnom nivou kako efikasnije koristiti energiju, te provoditi aktivnosti na podizanju svijesti o znaaju ukljuenja cjelokupne zajednice u podravanju politika energetske efikasnosti. Takoer mogu raditi na promociji lokalne proizvodnje energije i ohrabrivanju graana davanjem finansijske podrke za implementaciju njihovih projekata i incijatva za obnovljive izvore energije. Ove obaveze i uloge lokalnih vlasti koje proistiu iz potpisivanja Sporazuma gradonaelnika e se postii kroz izradu inventara emisija kao osnove za izradu i implementaciju Akcionog plana energetski odrivog razvoja grada. Tokom provedbe Akcinog plana lokalne vlasti e podnositi redovne izvjetaje o njegovoj realizaciji Europskoj komisiji svake dvije godine i redovno informisati javnost o njegovim rezultatima, te prednostima i mogunostima koritenja energije na efikasniji nain. Za nesmetano provoenje svih navedenih aktivnosti je potrebno prilagoditi strukture lokalnih vlasti i osigurati dovoljne ljudske potencijale. Tokom cjelokupnog procesa lokalne vlasti e rezmjenjivati iskustva i znanja sa drugim gradovima i optinama, organizovati Energetske dane, te dati svoj doprinos godinjoj Konferenciji gradonaelnika EU o energetski odrivoj Europi. Do poetka juna 2011. godine Sporazm gradonaelnika je potpisalo vie od 2700 gradova i opina iz svih dijelova Europe, a interes za pristupanjem novih gradova je veoma velik. Od gradova i opina iz Bosne i 3
Akcioni plan energetski odrivog razvoja Opine Tuzla (SEAP) Hercegovine u inicijativu su se tokom 2009. godine ukljuili Banja Luka (januar) i Sarajevo (mart), tokom 2010. godine Tuzla (februar), Bijeljina (oktobar), Prijedor (novembar), Biha, Kakanj, Trebinje i Zenica (decembar), te u 2011. godini Laktai, Livno i Travnik (mart) i Bosanska Gradika (april).
Akcioni plan energetski odrivog razvoja Opine Tuzla (SEAP) Kutka za potpisnice (Signatories' Corner), a istovremeno e potpisnice ispuniti on-line SEAP predloak (template) na engleskom jeziku koji omoguava saetak inventara emisija i kljunih elemenata SEAP-a. Europska komisija je izradila Pririnik za izradu Akcionog plana energetski odrivog razvoja grada u cilju olakavanja njegove primjene i provedbe lokalnim vlastima, te uporeivanja postignutih rezultata meu europskim gradovima, te je ovaj Akcioni plan izraen u skladu sa uputama u Priruniku.
2011.
Da bi se osigurao uspjeh procesa (od izrade Akcionog plana do provedbe i praenja) bitno je osigurati dovoljno snanu podrku na politikom nivou, to u ovom sluaju podrazumijeva podrku Naelnika i Opinskog vijea Tuzla. Samo pristupanje Sporazumu gradonaelnika pokazuje pozitivno stajalite i predstavlja prvi korak opinske uprave u smjeru odrivog energetskog razvoja Opine Tuzla. Dovoljan pokazatelj je taj da je i prije pistupa Sporazumu gradonaelnika u Opini Tuzla na inicijativu Naelnika formirana komisija Tuzla energetski efikasan grad koja je svoj rad okonala neposredno pred formiranje SEAP tima. Vodei ljudi u opinskoj administraciji moraju biti ukljueni u proces izrade Acionog plana, a prije svega u osiguranju ljudskih resursa i finansijskih sredstava. U pripremnoj fazi voene su aktivnosti u definisanju primarnih podruja aktivnosti Akcionog plana koji e ujedno biti u skladu sa strategijom razvoja Opine Tuzla, i u skladu s kojim e se osigurati struni kadar za izradu Akcionog plana. Uspostavljeni su aktivni kontakti i aktivnosti u okviru mree gradova potpisnika Sporazuma gradonaelnika u cilju prikupljanja pozitivnih iskustava prilikom izrade Akcionih planova, te sagledavanje potrebnih kadrovskih i finansijskih resursa. Kroz projekat Razvojnog programa Ujedinjenih naroda (UNDP) BiH pod nazivom Mainstreaming environmental governance: linking local and national action in BiH iji je primarni cilj uspostava mehanizma (fonda) za podrku gradovima u BiH u usvajanju i postizanju ciljeva koji se odnose na klimatske promjene, kroz podrku procesu razvijanja i usvajanja akcionih planova za suoavanje sa klimatskim promjenama na nivou gradova, osigurana su finansijska sredstva za izradu Akcionog plana.
Akcioni plan energetski odrivog razvoja Opine Tuzla (SEAP) Izrada akcionog plana je obuhvatila 10 glavnih aktivnosti: 1. Odreivanje vremenskog okvira provedbe SEAP-a za Opinu Tuzla: 2002.-2020. godina; 2. Klasifikacija sektora energetske potronje na nivou Opine Tuzla (u skladu s preporukama Europske komisije i posebnosti Opine Tuzla): zgradarstvo, saobraaj, javna rasvjeta, vrsti otpad i vodosnadbjevanje; 3. Analiza stanja u urbanistikom planiranju i identifikacija potencijala u oblasti obnovljivih izvora energije na podruju Opine Tuzla; 4. Prikupljanje ulaznih podataka i analiza energetske potronje po sektorima i pripadajuim podsektorima; 5. Izrada Referentnog inventara emisija CO2 prema rezultatima analize energetske potronje; 6. Izrada Plana prioritetnih aktivnosti i mjera za postizanje zacrtanih ciljeva smanjenja CO2 do 2020. godine; 7. Odreivanje dinamike i mehanizama finansiranja provedbe Plana prioritetnih aktivnosti i mjera; 8. Odreivanje mehanizama nadgledanja i izvjetavanja provedbe Plana prioritetnih aktivnosti i mjera; 9. Odreivanje plana i programa promocije SEAP-a za Opinu Tuzla ; 10. Postavljanje ciljeva smanjenja energetske potronje i pripadajuih emisija CO2. Prema preporukama Europske komisije, prilikom odreivanja vremenskog okvira za provoenje Akcionog plana za referentnu godinu bi se trebala uzeti 1990. godina, ili najranija godina za koju lokalne vlasti raspolau potrebnim podacima o energetskim potronjama i pripadajuim emisijama. Imajui u vidu da je Opina Tuzla 1990. godine prvenstveno bila rudarski i industrijski centar, te da je tokom agresije na BiH u periodu 1992-1995. godina veliki broj industrijskih postrojenja i preduzea prestao sa radom ili promijenio svoju namjenu, pri emu su mnoga preduzea ostala dijelom ili u cjelosti bez potrebne dokumentacije, ova godina se ne moe uzeti za referentnu (baznu) godinu. Uzimajui u obzir proces konsolidacije preduzea i ustanova nakon 1995. godine, tokom kojeg je veina uspostavila proces evidentiranja i dokumentovanja potrebnih podataka o energetskoj potronji, kao referentna je odabrana 2002. godina, za koju e biti izraen Referentni inventar emisija. Vremenski okvir provoenja Akcionog plana ini razdoblje od referentne 2002. godine do 2020. godine. Obzirom da Akcioni plan treba da postavi ciljeve smanjenja emisije CO2 po pojedinim sektorima i podsektorima energetske potronje, sljedea aktivnost je podrazumjevala njihovu klasifikaciju na nivou Opine Tuzla. U skladu sa preporukama Europske komisije, primarne sektore energetske potronje na podruju Oipine Tuzla ine zgradarstvo, saobraaj i javna rasvjeta, a kao sektori od interesa koji pruaju mogunost direktnog djelovanja sa ciljem postizanja redukcije emisije evidentirani su i gospodarenje vrstim otpadom i vodosnadbjevanje. Pored toga, znaajna panja posveena je urbanistikom planiranju kao i potencijalima obnovljivih izvora enregije na podruju Opine Tuzla kao sektora u kojem projekti i inicijative mogu dati znaajan doprinos u postizanju konanog cilja. Za potrebe analize, energetska potronja u sektoru zgradarstva Opine Tuzla je svrstana u sljedee podsektore: Zgrade javne namjene u vlasnitvu/nadlenou Opine Tuzla; Zgrade javne namjene koje nisu u vlasnitvu/nadlenou Opine Tuzla, Zgrade namjenjene za stanovanje; koje su za potrebe detaljnije energetske potronje i analize podijeljene u dodatne podsektore prema namjeni za koju se upotrebljavaju. 7
Akcioni plan energetski odrivog razvoja Opine Tuzla (SEAP) Za potrebe izrade analize energetske potronje u sektoru saobraaja izvrena je njegova podjela je na sljedee podsektore: Vozni park u vlasnitvu Opine Tuzla; Javni prevoz putnika; Privatna i komercijalna vozila.
Sektor javne rasvjete ini cjelokupna elektrina mrea javne rasvjete na podruju Opine Tuzla. Obzirom da u sektoru gospodarenja otpadom nije mogue izvriti podjelu na odgovarajue podsektore, on obuhvata transport i odlaganje otpada na sanitarnoj deponiji Desetine u Opini Tuzla. Najznaajnija aktivnost u cilju postavljanja realnih ciljeva utede energije i smanjenja CO2 do 2020. godine je prikupljanje kvalitetnih podataka o energetskoj situaciji i potronji energije za referentnu godinu, to je obzirom na nepostojanje sistemskog rjeenja na nivou opinske infrastrukture ujedno i najkompleksnija aktivnost. Iz navedenih razloga za svaki od sektora izraeni su odgovarajui upitnici koji su sadravali sve neophodne podatke o potronji energije koji su upueni svim subjektima relevantnim za energetsku potronju u pojedinom sektoru. Za sve podsektore zgradarstva Opine Tuzla za 2002. Godinu potrebno je prikupiti podatke o: opi podaci o podsektoru, ukupna povrina podsektora (m2), broj objekata podsektora, ukupna potronja elektrine energije podsektora (kWh), specifina potronja elektrine energije podsektora (kWh/m2), potronja toplinske energije podsektora iz sistema daljinskog grijanja (KWh), ukupna potronja energije grijanja koritenjem uglja (KWh), ukupna potronja energije grijanja iz lo ulja (KWh), ukupna potronja energije grijanja podsektora (KWh), specifina potronja energije grijanja podsektora (kWh/m2), ukupna potronja energije podsektora (KWh), specifina potronja energije podsektora (kWh/m2) Za sve podsektore saobraaja opine Tuzla odreeni su sljedei parametri: Opti podaci o podsektoru; Struktura voznog parka prema namjeni vozila; Klasifikacija prema vrsti potroenog goriva; Potronja raznih vrsta goriva po podsektoru. Potrebni podaci za analizu potronje energije u javnoj rasvjeti Opine Tuzla su: Opti podaci o javnoj rasvjeti Struktura elektrine mree javne rasvjete Kategorije elektrinih rasvjetnih tijela Tipovi elektrinih izvora svjetlosti Ukupna potronja elektrine energije opine Tuzla U sektoru gospodarenja vrstim otpadom u svrhu analize emisije CO2 potrebni su sljedei podaci: 8
Akcioni plan energetski odrivog razvoja Opine Tuzla (SEAP) Broj kamiona autosmeara i dnevnih pranjenja istih na deponiju, Zapremina tovarnog prostora kamiona, Prosjena specifinu teinu presovanog (450kg/m3) i nepresovanog (250kg/m3) otpada, Otpad dovuen u pekama i kiper kamionima
U sektoru vodosnadbjevanja u svrhu analize emisije CO2 potrebni su sljedei podaci: Broj i kapacitet (l/s) izvorita sa kojih se vodom snadbjeva Opina Tuzla, Podaci o pumpnim stanicama i utroku elektrine energije, Podaci o rezervoarima i njihovim kapacitetima (m3), Duina mree i procijenjeni gubici U toku aktivnosti na prikupljanju ulaznih podataka, pojavile su se odreene potekoe obzirom da se pokazalo da odreeni subjekti ne raspolau svim neophodnim podacima za analizu energetske potronje (to je naroito izraeno u sektoru zgradarstva). Kako su za uspjenu analizu energetske potronje preduslov kvalitetni podaci, jedna od najznaajnijih, ako ne i najznaajnija mjera koja proizilazi iz pomenutog problema, je uspostava sistematskog prikupljanja i obrade prikupljenih podataka na nivou cjelokupne opinske infrastrukture. Uspostava i aktiviranje jednog ovakvog sistemskog rjeenja na nivou svih preduzea i ustanova na podruju Opine Tuzla je prijeka potreba i preporuka, koja daje podlogu da se ve 2012. godine izvri ponovna analiza za tu godinu i eventualna revizija odreenih mjera i aktivnosti predvienih ovim Akcionim planom. Ujedno je napravljena i analiza postojeeg stanja u oblasti urbanistikog planiranja ueg i ireg gradskog podruja, kako bi se identifikovale mogunosti poduzimanja konkretnih planskih aktivnosti u svakom od sektora, a koji bi mogli doprinijeti postizanju konanog cilja smanjenja emisije CO2. Obzirom da za period referentne godine na podruju Opine Tuzla nije bilo znaajnijih koritenja obnovljivih izvora energije, te da projekti energetske efikasnosti takoer nisu bili zastupljeni u znaajnoj mjeri, posebna poanja posveena je analizi potencijala koje prua Opina Tuzla sa stanovita mogunosti koritenja raznih oblika obnovljivih izvora energije. Prikupljeni podaci o energetskoj potronji raznih sektora i podsektora, predstavljaju ulazne podatke za izradu Referentnog inventara emisija CO2, kao sljedee vrlo vane aktivnosti u okviru izrade Akcionog plana. Ovaj Referentni inventar emisija je uraen prema IPCC protokolu za odreivanje emisija oneiujuih tvari u atmosferu koji je protokol Meuvladinog tijela za klimatske promjene (Intergovernmental Panel on Climate Change IPCC) kao izvrnog tijela Programa za okoli Ujedinjenih naroda (United Nations Environment Programme UNEP) i Svjetske meteoroloke organizacije (WMO) u provoenju Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (United Nations Framework Convention on Climate Change UNFCCC). Na bazi Referentnog invetara emisija CO2 za sve obuhvaene sektore i podsektore energetske potronje u Opini Tuzla, analize potencijala obnovljivih izvora energije i drugih relevantnih faktora kao to je izrada Prostornog plana i Strategije razvoja Opine Tuzla, izraen je plan prioritetnih aktivnosti i mjera ije provoenje moe rezultirati ciljanim smanjenjem emisija CO2. Za svaku od mjera i aktivnosti iz plana predvieni su potencijalni izvori finansiranja, vremenski rokovi za provoenje i potencijal smanjenja CO2. Takoer su predvieni i mehanizmi za nadgledanje stepena izvrenja mjera i aktivnosti iz Akcionog plana, kao i nain periodinog izvjetavanja u skladu sa obavezama koje proizilaze iz Sporazuma gradonaelnika. 9
Akcioni plan energetski odrivog razvoja Opine Tuzla (SEAP) imaju sarajevska, mostarska i druge arije nastale u ovom periodu. Pa ipak, arija se ponovo podie na istom mjestu. Osnovne karakteristike prvobitne planske osnove su rekonstruisane, shodno propisima tada vaeeg Graevinskog reda iz 1880. godine, a novi objekti su izgraeni u duhu arhitekture tog doba. Na taj nain funkcija arije sauvana je na istom mjestu potvrujui njenu istorinost. Tuzla je grad koji se za vrijeme austrougarske uprave razvija intenzivno kao industrijski grad. Modernizacijom solane i razvojem rudarstva raste broj stanovnika (1885. god. Tuzla je imala 7.189, a 1895. god. 10.227 stanovnika). Doseljeni radnici i strunjaci izmijenili su postojeu nacionalnu, klasnu i socijalnu strukturu stanovnitva. Grade se znaajni upravni, administrativni, kolski, sakralni, a posebno komunalni objekti, te Tuzla s poetka stoljea ve ima formiranu fizionomiju jednog srednjoevropskog grada. Na istonom i zapadnom dijelu grada podiu se vojni logori, a za pripadnike okupacione uprave, privrede i vojske grade se stambene zgrade, izvodi se mrea vodovoda i kanalizacije, a turski putevi i sokaci se rekonstruiu i modernizuju. Grad se za vrijeme austrougarske uprave razvijao praktino unutar granica iz turskog doba, najee interpolacijama i popunjavanjem praznih prostora koji su nastajali usljed estih poara. Zato u Tuzli i nema jaih urbanih poteza iz ovog perioda, to je uglavnom osnovni razlog da su karakteristini elementi osnove osmansko turskog grada i danas itljivi. Period izmeu dva svjetska rata je vrijeme stagnacije razvoja grada, a malobrojni pojedinani objekti nisu mogli bitno uticati na koncepciju grada u cjelini. Dok je u vrijeme od 1885. god. do 1910. god broj stanovnika porastao za 60%, u vremenu od 1921. god. do 1931. god. porastao je za svega 16%. Period poslije II svjetskog rata obiljeen je snanijom izgradnjom grada i teritorijalnim irenjem u dva pravca (istok i zapad), a istorijsko podruje, koje je s poetka ovog perioda bilo jo uvijek fiziki funkcionalno formirano urbano tkivo, postaje neuslovno za daljnji razvoj, ponajvie zbog pojaanog slijeganja tla. Ratni period 1992. 1995. godine, na podruju BiH, obiljeen je devastacijom i unitavanjem materijalnih dobara i stradanjem stanovnitva, a dolo je i do masovnih ratnih migracija (masovnog iseljavanja ali i masovnog useljavanja skoro na svim podrujima, pa i na podruju opine Tuzla). Krajnji rezultat bio je zaustavljen razvoj grada, iji oporavak poinje intenzivnom izgradnjom nakon 2000. godine.
11
12
13
OPINA TUZLA Namjena Poljoprivredno zemljite umsko zemljite Stambena zona Stambeno-poslovna zona Poslovna zona Drutveno-opsluni centar Privredna zona Rekreativna zona Sportsko rekreativna memorijalna zona Groblje Rekultivisano zemljite Posebna namjena Vodne povrine Degradirano zemljite Deponija vrstog otpada Deponija ljake i pepela Magistralne ceste Regionalne ceste Lokalne ceste UKUPNO: P(ha) 12.667,6 10.781,8 4.623,7 170,7 61,5 60,6 593,1 395,8 101,4 64,1 87,4 53,1 23,9 51,6 19,1 144,3 54,0 20,3 280,2 30.255 % 41,9 35,6 15,3 0,6 0,2 0,2 2,0 1,3 0,4 0,2 0,3 0,2 0,1 0,2 0,1 0,5 0,2 0,1 0,9 100,0
Tabela 3.1: Struktura osnovnih vidova koritenja zemljita Opine Tuzla GRADSKO PODRUJE OPINE TUZLA Namjena Poljoprivredno zemljite umsko zemljite Stambena zona Stambeno-poslovna zona Poslovna zona Privredna zona Rekreativna zona Sportsko rekreativna memorijalna zona Groblje Rekultivisano zemljite Posebna namjena Vodne povrine Deponija ljake i pepela Magistralne ceste Regionalne ceste Lokalne ceste UKUPNO: P(ha) 1.038,7 909,9 1.689,5 170,7 61,5 281,6 289,9 53,5 24,7 57,9 53,1 1,5 10,1 25,3 5,3 71,9 4.745 % 21,9 19,2 35,6 3,6 1,3 5,9 6,1 1,1 0,5 1,2 1,1 0,0 0,2 0,5 0,1 1,5 100,0
Tabela 3.2: Struktura osnovnih vidova koritenja zemljita u urbanom gradskom podruju Tuzle
14
3.7. Stanovnitvo
U posljednjih 50-tak godina, kako u Bosni i Hercegovini, tako i na podruju dananjeg Tuzlanskog kantona i opine Tuzla, odvijali su se intenzivni procesi industrijalizacije, deagrarizacije i urbanizacije. Oni su bili neto snaniji u periodu do 1981. goodine, a kasnije usporeniji, obzirom da je udarni talas do tada bio u velikoj mjeri zavren. Populacija se razvijala po modelu industrijskog drutva postepeno opadanje nataliteta, smanjivanje i stabilizacija na smanjenom nivou, a nakon toga blagi porast mortaliteta, kao i uvrivanje tendencije slabljenja dinamike rasta ukupnog broja stanovnitva, odnosno sve nie stope rasta. Rat 1991. 1995. godine je jo snanije uticao na taj tok. Na teritoriji opine Tuzla 1991. godine je u naseljima od preko 2.000 stanovnika (4 plus Grad) ivjelo 68% od ukupnog stanovnitva opine, pri emu je 64% ivjelo u urbanom podruju Tuzle. Do 2001. godine situacija se jo snanije izmijenila u korist urbanog stanovnitva, kada je procijenjeno da u naseljima veliine preko 2.000 stanovnika ivi 76% od ukupnog stanovnitva opine, a danas se moe procijeniti da u urbanom podruju tuzle ivi blizu 70% stanovnitva opine. Broj stanovnika u opini Tuzla prema popisu od 1991. godine je iznosio 131.553. Procijenjeni broj prisutnog stanovnitva u opini Tuzla za baznu, 2002. god iznosi cca 135.800. U meuvremenu se desilo snano poveanje broja stanovnika u opini Tuzla u periodu 1992. 1996. kao posljedica migracija izazvanih ratnim i poratnim deavanjima, kada je u opinu Tuzla useljeno preko 41.000 izbjeglih i raseljenih lica iz drugih podruja, a iseljeno preko 18.000 stanovnika opine Tuzla. Smirivanje turbulencija je nastupilo 1998. godine ali je nakon 2003. godine dolo do opadanja prirodnog prirasta i time do opadanja broja prisutnog stanovnitva.
15
Zgrade javne namjene koje nisu u vlasnitvu opine Tuzla su takoe svrstane u 7 sledeih kategorija: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Zgrade za kantonalnu, federalnu i dravnu upravu, Zgrade preduzea u vlasnitvu kantona, federacije ili drave, Zgrade za zdravstvenu zatitu, Zgrade za obrazovnu djelatnost, Zgrade za kulturnu djelatnost, Zgrade za sportsku djelatnost, Ostale zgrade i prostori u vlasnitvu kantona, federacije ili drave,
Zgrade namjenjene za stanovanje su svrstane u sledee dvije kategorije : 1. Zgrade i objekti na daljinskom sistemu grijanja, 2. Zgrade i objekti sa individualnim sistemom grijanja,
16
Podaci su prikupljani na osnovu unaprijed pripremljenih upitnika za javne zgrade koji su distribuirani putem opinskih slubi. Opina je takoe organizirala prikupljanje popunjenih upitnika te po potrebi vrila ponovne provjere istih. Podaci za objekte za stanovanje su prikupljeni iz raznih opinskih dokumenata i baza podataka. Jedan od kljunih izvora je i Prostorni plan opine Tuzla. Podaci za potronju elektrine energije su provjereni sa nadlenim elektrodistributivnim preduzeem dok su podaci za potronju energije za grijanje iz sistema daljinskog grijanja provjereni sa javnim preduzeem Centralno grijanje. Na osnovu prikupljenih podataka, za sve podsektore zgradarstva grada Tuzle bit e dati sljedei parametri: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. opi podaci o podsektoru, ukupna povrina podsektora (m2), broj objekata podsektora, ukupna potronja elektrine energije podsektora (kWh), specifina potronja elektrine energije podsektora (kWh/m2), potronja toplinske energije podsektora iz sistema daljinskog grijanja (KWh), ukupna potronja energije grijanja koritenjem uglja (KWh), ukupna potronja energije grijanja iz lo ulja (KWh), ukupna potronja energije grijanja podsektora (KWh), specifina potronja energije grijanja podsektora (kWh/m2), ukupna potronja energije podsektora (KWh), specifina potronja energije podsektora (kWh/m2),
U ovisnosti o pouzdanosti, prikupljeni podaci su svrstani u 3 kategorije: 1. potpuno pouzdani podaci podaci dobiveni prikupljanjem rauna za objekte pojedine potkategorije i podaci dobiveni iz dva neovisna izvora, 2. pouzdani podaci, podaci dobiveni prikupljanjem podataka a koji odgovaraju prosjeku podataka podsektora, 3. procijenjeni podaci (u nedostatku potrebnih podataka oni su procijenjeni raznim iskustvenim metodama i/ili izvedeni odnosno proraunati iz postojedih podataka). 17
4.2. Stanje potronje energije zgrada i prostora javne namjene u vlasnitvu Opine Tuzla
Urbani dio opine Tuzla je spojen na sistem daljinskog grijanja koji toplinsku energiju dobija kogeneracijom iz Termoelektrane Tuzla. Sistem daljinskog grijanja (u daljem tekstu SDG) je u pogonu punih 28 godina. Prilikom projektovanja i planiranja istog nisu se mogle predvidjeti neke stvari koje su na odreeni nain izale iz okvira onoga to je glavni projekat magistralnog vrelovoda TE Tuzla-grad Tuzla obuhvatio. Opina Tuzla je 1981. godine odgovarajuima odlukama i aktima donijela odluku da je trajno obezbjeenje snabdjevanja grada Tuzle toplinskom energijom putem jedinstvenog sistema daljinskog zagrijavanja. U tom smislu je odlueno i sa TE Tuzla dogovoreno da se toplinska energija moe obezbjediti rekonstrukcijom postojeih blokova 100 i 200 MW. Iste godine je formirana radna grupa koja je utvrdila granice zona toplifikacje sa 31. lokalitetom i ukupnim toplinskim konzumom od 300 MW. Tada je planirano da daljinskim zagrijavanjem treba obuhvatiti: sve budue stambene objekte u drutvenoj svojini sve postojee stambene drutvene i privredne objekte sa instalacijom grijanja sve postojee drutvene stambene objekte bez instalacije (spratnosti P+4 i vie) Ovakvim planom bili su iskljueni individualni stambeni objekti bez obzira na lokaciju. Kako iz raznih razloga ovakav plan nije realizovan do rata, a u ratnom i poratnom periodu nije bilo planske izgradnje i prikljuenja objekata na sistem grijanja, neophodno je bilo utvrditi nove zone toplifikacije. Tako je Opinsko vijee Tuzla dalo saglasnot na Granice zona daljinskog grijanja grada Tuzle koje je napravilo ''Centralno grijanje'' d.d. Tuzla u junu 2001. godine. Tim dokumentom je SDG grada Tuzle podijeljen na 39 zona toplifikacije. Pri definisanju izvora toplinske energije bila je zacrtana izgradnja novog kombinovanog TE-TO bloka od 100 MW. Meutim zbog drugaijih planova Elektroprivrede nije se realizovala ova ideja ve je odlueno da e se toplinska energija obezbijediti rekonstrukcijom postojeeg bloka 100 MW u TETuzla. To je rjeenje tada bilo tehno-ekonomski opravdanije i racionalnije. Tako je 1983. godine zavrena 1. faza daljinskog grijanja grada Tuzle koja je obuhvatila: rekonstrukciju bloka 3 (100 MW) i izgradnju toplinske stanice u TE Tuzla, kapaciteta 174 MWt, izgradnju magistralnog vrelovoda u duini od 10 km, kapaciteta 220 MW na reimu 145/750C, izgradnju distributivne mree duine 3.130 m i 16 podstanica kapaciteta 17 MW u naselju Sjenjak U 2003. godini je zavrena 2. faza rekonstrukcije daljinskog grijanja grada Tuzle koja je obuhvatila rekonstrukciju bloka 4 (200 MW) i izgradnju toplinske stanice u TE ''Tuzla'', kapaciteta 220 MWt. Danas je sistem daljinskog grijanja u 28-moj godini eksploatacije. Projektnim zadatkom magistralnog vrelovoda je definiran toplinski konzum sa 220 MW, gdje su uraunati i toplinski gubicu na distribuciji toplinske energije. Prilikom projektiranja magistralnog vrelovoda i radova na toplifikacija grada Tuzle polazilo se od injenice da je grad Tuzla po svom prostornom smjetaju spada u izrazito izdueno naselje, a osim toga, posred naselja uklinila se zona slijeganja zbog eksploatacije sonih leita, tako da se moe govoriti o dva dijela grada, zapadnom i istonom. Zapadni dio grada gotovo da je ve bio izgraen, pa se raunalo da je razvoj grada orijentiran na istoni dio. Toplinski kapacitet projektiranog magistralnog vrelovoda zavisi od temperaturnog reima rada i statikog pritiska.
18
Podsektor zgrada u vlasnitvu Opine Tuzla, u ovisnosti o djelatnosti kojoj su namijenjene dijeli se u sedam kategorija: Zgrade za lokalnu i mjesnu upravu, Zgrade preduzea u vlasnitvu opine, Zgrade za zdravstvenu zatitu, Zgrade za obrazovnu djelatnost, Zgrade za kulturnu djelatnost, Zgrade za sportsku djelatnost, Ostale zgrade i prostori u vlasnitvu opine,
Proces prikupljanja potrebnih podataka za zgrade i preduzea u vlasnitvu Opine Tuzla je bio vrlo sloen i dugotrajan. Jedan od razloga sloenosti procesa prikupljanja podataka sigurno lei u velikom broju zgrada i prostora a drugi, ne manje vaan razlog je nepostojanje registra objekata te nepostojanje sistema za prikupljanja podataka na nivou opine. Takoe je prepoznato da se podaci o potronji energije u veini sluajeva ne prikupljaju niti na nivou zgrade te da dobiveni podaci su esto bili netani. To u sutini znai da u velikom broju sluajeva uposlenici zgrada ne razumiju niti problematiku a niti potrebu kontrole potronje energije to je za posljedicu imalo potrebu za provjerom podataka kroz druge izvore podataka. Sve ovo govori o vrlo niskom nivou svijesti te o nepostojanju adekvatnog menagmenta za praenje potronje energije.
19
Slika 4.1: Struktura potronje energije u zgradama za lokalnu i mjesnu samoupravu Zbog ruralne lokacije vidljivo je da ovaj sektor troi najvie energije iz uglja.
20
Slika 4.2: Struktura potronje energije u zgradama preduzea u vlasnitvu Opine Tuzla
Tabela 4.2: Struktura potronje energije u zgradama preduzea u vlasnitvu Opine Tuzla
21
Slika 4.3: Struktura potronje energije u zgradama za zdravstvenu zatitu u vlasnitvu Opine Tuzla Vidljivo je da objekti zdravstva prije svega zbog svoje lokacije u dobroj mjeri koriste energiju grijanja iz daljinskog sistema grijanja.
Tabela 4.3: Struktura potronje energije u zgradama za zdravstvenu zatitu u vlasnitvu Opine Tuzla
22
Slika 4.4: Struktura potronje energije u zgradama za obrazovnu djelatnost u vlasnitvu OpineTuzla Vidljivo je da zgrade obdanita prije svega zbog svoje lokacije u dobroj mjeri koriste energiju grijanja iz daljinskog sistema grijanja.
Tabela 4.4: Struktura potronje energije u zgradama za obrazovnu djelatnost u vlasnitvu Opine Tuzla
23
Slika 4.5: Struktura potronje energije u zgradama za kulturnu djelatnost u vlasnitvu Opine Tuzla Takoe je vidljivo da su objekti uglavnom smjeteni u gradu i da koriste energiju iz daljinskog sistema grijanja osim za neke spomen domove i sline objekte koji su locirani u ruralnom dijelu opine i koriste uglavnom energiju uglja za zagrijavanje.
Tabela 4.5: Struktura potronje energije u zgradama za kulturnu djelatnost u vlasnitvu Opine Tuzla
24
Slika 4.6: Struktura potronje energije u zgradama za sportsku djelatnost u vlasnitvu Opine Tuzla Ovo je dosta visoka potronja energije i svakako treba biti jedan od prioriteta za smanjenje potronje energije obzirom da se radi o samo dva objekta i oba su u sistemu daljnskog grijanja. Takodje je znaajno pomenuti da ovi objekti imaju visoku potronju elektrine energije zbog velikih potreba za toplom vodom tokom cijele godine.
Tabela 4.6: Struktura potronje energije u zgradama za sportsku djelatnost u vlasnitvu Opine Tuzla
25
Slika 4.7: Struktura potronje energije u ostalim zgradama i prostorima u vlasnitvu Opine Tuzla Obzirom na visok nivo potronje i elektrine i energije grijanja u ovom podsektoru e biti neophodno brzo uspostavljanje registra zgrada i prostora te provjera potronje energije. Najvei pojedinani potroa energije je zgrada Doma penzionera.
Tabela 4.7: Struktura potronje energije u ostalim zgradama i prostorima u vlasnitvu Opine Tuzla
26
Slika 4.8: Struktura potronje energije u zgradama i prostorima u vlasnitvu Opine Tuzla
Slika 4.9: Udio potronje energije u zgradama i prostorima u vlasnitvu Opine Tuzla Najvie energije u javnim zgradama u vlsnitvu opine Tuzla troi se iz sistema daljinskog grijanja i to 48% dok je jo uvijek dosta visoka potronja energije iz uglja te elektrine energije. Zanemariva je potronja lo ulja i plina.
27
Tabela 4.8: Struktura potronje energije u zgradama i prostorima u vlasnitvu Opine Tuzla
Slika 4.10: Struktura potronje energije po sektorima zgrada u vlasnitvu Opine Tuzla Iz prethodnog dijagrama vidljivo je da najvise energije se trosi u zgradama za sportsku, obrazovnu te za ostale zgrade i prostore u vlasnitvu opine Tuzla.
28
4.3. Stanje potronje energije zgrada i prostora javne namjene koji nisu u vlasnitvu/nadlenou Opine Tuzla
4.3.1. Zgrade i preduzea javne namjene koja nisu u vlasnitvu/nadlenou Opine Tuzla
Podsektor zgrada i prostora javne namjene koji nisu u vlasnitvu/nadlenou Opine Tuzla, u ovisnosti o djelatnosti kojoj su namijenjene dijeli se u sedam kategorija: Zgrade za kantonalnu, federalnu i dravnu upravu, Zgrade preduzea u vlasnitvu/nadlenou kantona, federacije ili drave, Zgrade za zdravstvenu zatitu, Zgrade za obrazovnu djelatnost, Zgrade za kulturnu djelatnost, Zgrade za sportsku djelatnost, Ostale zgrade i prostori u vlasnitvu/nadlenou kantona, federacije ili drave,
Proces prikupljanja potrebnih podataka je bio sloen i dugotrajan. Jedan od razloga sloenosti procesa prikupljanja podataka sigurno lei u velikom broju zgrada i prostora a drugi, ne manje vaan razlog je nepostojanje registra objekata te nepostojanje sistema za prikupljanja podataka. Takoe je prepoznato da se podaci o potronji energije u veini sluajeva ne prikupljaju niti na nivou zgrade te da dobiveni podaci su esto bili netani. To u sutini znai da u velikom broju sluajeva uposlenici zgrada ne razumiju niti problematiku a niti potrebu kontrole potronje energije to je za posljedicu imalo potrebu za provjerom podataka kroz druge izvore podataka. Sve ovo govori o vrlo niskom nivou svijesti te o nepostojanju adekvatnog menadmenta za praenje potronje energije.
Opa karakteristika ovog sektora je da su prostori uglavnom smjeteni u urbanom podruju opine prilino velike povrine. Ukupno postoji 11 objekata za smjestaj viih razina uprave, ukupne povrine grijanog prostora 12.819,62 m2 ili prosjene povrine po objektu od 1.165,42 m2. U ovom sektoru u 2002 godini ukupno je potroeno 3.155.022,80 KWh energije. Specifina potronja ovog sektora iznosi 246,11 KWh/m2 a specifina potronja energije grijanja iznosi 185,97 KWh/m2 godinje.
29
Slika 4.11: Struktura potronje energije u zgradama za kantonalnu, federalnu i dravnu upravu Zbog urbane lokacije vidljivo je da su sve zgrade u ovom podsektoru spojene na daljinski sistem grijanja.
Tabela 4.9: Struktura potronje energije u zgradama za kantonalnu, federalnu i dravnu upravu
30
Slika 4.12: Struktura potronje enrgije u zgradama preduzea u vlasnitvu/nadlenou kantona, federacije ili drave Veina objekata je spojena na sistem daljinskog grijanja tako da je energija grijanja uglavnom energija iz sistema daljinskog grijanja. Uoljiva je jako visoka specifina potronja elektrine energije i to prije svega u fabrici obue AIDA i zgradama elektrodistribucije.
Tabela 4.10: Struktura potronje enrgije u zgradama preduzea u vlasnitvu/nadlenou kantona, federacije ili drave
31
Slika 4.13: Struktura potronje enrgije u zgradama za zdravstvenu zatitu Objekti klinikog centra su enormno veliki potroai energije i to prije svega energije grijanja iz uglja, zbog starih i neizolovanih objekata i zbog vrlo neracionalnog sistema grijanja.
32
Slika 4.14: Struktura potronje energije u zgradama za obrazovnu djelatnost Zbog velikog broja objekata i relativno velike prosjene povrine po objektu te znatne potronje energije ovo je sigurno dio za rad na smanjenju potronje energije.
33
Slika 4.15: Struktura potronje energije u zgradama za kulturnu djelatnost Objekti su uglavnom smjeteni u gradu i uglavnom koriste energiju iz daljinskog sistema grijanja.
34
4.3.1.8. Zgrade i preduzea javne namjene koja nisu u vlasnitvu/nadlenou opine Tuzla
Ukupno na podruju Opine Tuzla objekata javne namjene a koji nisu u vlasnitvu opine ima 120 ukupne povrine grijanog prostora 229.616,77 m2. Prosjena povrina grijanog dijela po objektu iznosi 1.913,47 m2. Ukupna godinja potronja energije iznosi 70.873.772,10 KWh. Specifina potronja energije je 308,66 KWh/m2 godinje dok je specifina energija grijanja 270,30 KWh/m2 godinje.
35
Slika 4.17: Struktura potronje energije u zgradama i preduzeima javne namjene koja nisu u vlasnitvu/nadlenou Opine Tuzla
Slika 4.18: Udio potronje energije u zgradama i preduzeima javne namjene koja nisu u vlasnitvu/nadlenou Opine Tuzla
36
Tabela 4.15: Struktura potronje energije u zgradama i preduzeima javne namjene koja nisu u vlasnitvu/nadlenou Opine Tuzla Najvie energije u javnim zgradama koje nisu u vlasnitvu opine Tuzla troi se iz uglja i to 51 %. Zanemariva je potronja lo ulja i plina.
Slika 4.19: Struktura potronje energije po sektorima zgrada koje nisu u vlasnitvu Opine Tuzla Iz prethodnog dijagrama vidljivo je da najvie energije se troi u zgradama za obrazovnu te za zdravstvenu djelatnost.
37
Slika 4.20: Struktura energetske potronje u zgradama javne namjene na podruju Opine Tuzla
Slika 4.21: Udio energetske potronje u zgradama javne namjene na podruju Opine Tuzla Najvie energije u javnim zgradama troi se iz uglja i to 46 %. Zanemariva je potronja lo ulja i plina.
38
Tabela 4.16: Struktura energetske potronje u zgradama javne namjene na podruju Opine Tuzla
Slika 4.22: Struktura potronje energije po sektorima u zgradama javne namjene u Opini Tuzla
Iz prethodnog dijagrama vidljivo je da najvise energije se trosi u zgradama za obrazovnu te za zdravstvenu djelatnost.
39
51.443
Podaci su u sledeoj tabeli. Napominjemo da je osnovni energent ugalj te da potronja drugih energenata je zanemariva i nije razmatrana u ovom dokumentu.
BROJ DOMAINSTAVA SA INDIVIDUALNIM SISTEMOM GRIJANJA UKUPNA POVRSINA DOMAINSTAVA PRIKLJ.NA DALJINSKO GRIJANJE UKUPNA ENERGIJA ZA GRIJANJE DOMAINSTAVA UKUPNA POTRONJA UGLJA ZA GRIJANJE 39.542 2.174.810 652.443.000,00 237.511,10
m KWh/GOD. TONA/GOD.
40
KATEGORIJA OBJEKATA ZGRADE JAVNE NAMJENE U VLASNITVU OPINE TUZLA ZGRADE ZA LOKALNU I MJESNU UPRAVU ZGRADE PREDUZEA U VLASNITVU OPINE TUZLA ZGRADE ZA ZDRAVSTVENU ZASTITU ZGRADE ZA OBRAZOVNU DJELATNOST ZGRADE ZA KULTURNU DJELATNOST ZGRADE ZA SPORTSKU DJELATNOST OSTALE ZGRADE I PROSTORI U VLASNISTVU OPINE TUZLA UKUPNO ZGRADE JAVNE NAMJENE U VLASNITVU OPINE TUZLA ZGRADE JAVNE NAMJENE KOJE NISU U VLASNITVU OPINE TUZLA ZGRADE ZA KANTONALNU ENTITETSKU ILI DRAVNU UPRAVU ZGRADE PREDUZEA U VLASNITVU KANTONA,ENTITETA ILI DRAVE ZGRADE ZA ZDRAVSTVENU ZATITU ZGRADE ZA OBRAZOVNU DJELATNOST ZGRADE ZA KULTURNU DJELATNOST ZGRADE ZA SPORTSKU DJELATNOST OSTALE ZGRADE I PROSTORI U VLASNITVU KANTONA,ENTITETA ILI DRAVE UKUPNO ZGRADE JAVNE NAMJENE KOJE NISU U VLASNITVU OPINE TUZLA STAMBENI OBJEKTI SVE UKUPNO
UGALJ (TONA/GOD)
LO ULJE L/GOD
132.728.369,30 172.246.850,20
123.524.252,00 137.165.631,40
Tabela 4.19: Potronja energenata u sektoru zgradarstva Opine Tuzla za 2002. godinu
41
42
KWh/god El.energija Javne zgrade u vlasnitvu Opine Tuzla Javne zgrade koje nisu u vlasnitvu Opine Tuzla Stambeni objekti na daljinskom sistemu grijanja Stambeni objekti koji nisu na daljinskom sistemu grijanja Ukupno 4.833.848,00 8.807.531,40 28.562.400,00 94.900.800,00 137.104.579,40 652.443.000,00 697.545.514,17 172.246.850,20 Ugalj 9.324.696,00 35.777.818,17 Daljinsko grijanje 13.438.248,40 26.080.232,50 132.728.369,30 Ukupno 27.596.792,40 70.665.582,07 161.290.769,30 747.343.800,00
1.006.896.943,77
43
Relevantni podaci za analizu energetske potronje u saobraaju prikupljeni su iz sljedeih izvora: Ministarstvo untranjih poslova Tuzlanskog kantona; Javna preduzea u vlasnitvu Opine Tuzla; Javne ustanove i druge javne institucije u vlasnitvu Opine Tuzla; Federalni Zavod za statistiku.
Na temelju prikupljenih podataka, za sve podsektore saobraaja opine Tuzla odreeni su sljedei parametri: Opti podaci o podsektoru; Struktura voznog parka prema namjeni vozila; Klasifikacija prema vrsti potroenog goriva; Potronja raznih vrsta goriva po podsektoru.
44
Slika 5.2: Struktura relativne potronje goriva vozila u vlasnitvu Opine Tuzla 45
Slika 5.3: Udjeli potronje goriva u podsektoru vozila u vlasnitvu Opine Tuzla
Autobuski javni prevoz organiziran je na podruju opine Tuzla i na podruju susjednih opina. Razgranatost autobuske mree ograniena je mreom saobraajnica i topologijom grada te stoga ima malu gustou pokrivenosti. Cjelokupni autobuski saobraaj odvija se na 35 gradskih i prigradskih linija, dok se taksi prevoz obavlja uglavnom u gradskom podruju. Tradicionalni nosilac funkcije javnog gradskog i prigradskog prevoza putnika u Opini Tuzla je preduzee GIPS dd Tuzla. U svojoj viedecenijskoj istoriji ta firma imala je razliite faze: od poetaka ezdesetih godina, preko ekspanzije sedamdesetih i osamdesetih, do kulminacije rada i rezultata poetkom devedesetih godina prolog stoljea. Nakon ratne destrukcije, postratne stagnacije i dosta spore obnove voznog parka i funkcije prevoza putnika GIPS dd Tuzla je trenutno na solidnom nivou razvijenosti i sada zadovoljava znaajan obim transportnih potreba stanovnitva.
Autobuska mrea GIPS dd Tuzla ukljuuje 172 autobuska stajalita na podruju Opine Tuzla. Od 2008. godine kada je iz centra grada izmjetena autobuska stanica Pinga, vei broj autobuskih linija je izmjenjen i njihov broj se poveao na 50, a one idu do autobuskih terminala koji su smjeteni na 46
Akcioni plan energetski odrivog razvoja Opine Tuzla (SEAP) istonom i zapadnom ulazu u Tuzlu. GIPS dd Tuzla na redovnim linijama saobraa se sa 120 autobusa i na godinu preveze oko 15 miliona putnika. Autobusi koji se koriste za prevoz putnika su veinom niskopodni i zbog toga su pristupani veem broju stanovnitva. U 2008. godini GIPS dd Tuzla izvrio je nabavku deset niskopodnih autobusa sa EURO 3 motorima, a 2010. godine nabavku trideset autobusa sa EURO 3 motorima koji imaju ugraene dodatne filtere estica. Javnim autobuskim prevozom na podruju opine Tuzla u 2002. godini prevezeno je 15.184.084 putnika, a broj prevezenih putnika na podruju opine Tuzla u periodu 2002 2010 godina je prikazan na slici 4.3. Potronja goriva u javnom autobuskom prijevozu putnika je prikazana u litrima te u energetskim jedinicama, radi usporedbe. U 2002. godini u autobuskom javnom prevozu potroeno je 2.283.639 litara dizela odnosno 81,50 TJ energije (Tabela 5.2.). Svi autobusi GIPS dd Tuzla koriste dizel kao pogonsko gorivo. U 2002. godini na preenih 100 kilometara u autobuskom javnom prevozu potronja goriva je iznosila 40,26 l/100 km, dok je potronja goriva na hiljadu prevezenih putnika iznosila 150,39 l/1000 putnika. Broj prevezenih putnika u razdoblju 2002 2010 je u znatnom padu tanije manji je za 3 miliona putnika u 2010. godini u odnosu na 2002. godinu to je prikazano je na slici 5.4., broj preenih kilometara u periodu 2002 2010 prikazan je na slici 5.5. Vrsta goriva Dizel Ukupno Potronja, l/god 2.283.639 Potronja, TJ 81,50 81,50
Slika 5.4: Broj prevezenih putnika GIPS dd Tuzla u periodu 2002 2010 godina
47
Slika 5.5: Broj preenih kilometara GIPS dd Tuzla u periodu 2002 2010 godina Na slici 5.6. prikazan je broj raspoloivih mjesta u javnom autobuskom prevozu putnika na podruju Opine Tuzla.
Slika 5.6: Broj raspoloivih mjesta GIPS dd Tuzla u periodu 2002 2010 godina
48
Slika 5.7: Ukupan broj prevezenih putnika na podruju opine Tuzla u periodu 2002 2010 godina Ukupno je u taksi prevozu na podruju Opine Tuzla u 2002. godini potroeno 43,04 TJ energije (Tabela 5.3.), u emu dizelsko gorivo sudjeluje s udjelom od 83,65%, a motorni benzin sa 16,35%.
Podsektor javnog prevoza sastoji se od gradskih i prigradskih autobusa i taksi vozila. Ukupna potronja energije (TJ) po kategorijama podsektora za 2002. godinu prikazana je u Tabeli 4.4. u emu autobuski prevoz sudjeluje s udjelom od 65,44%, a taksi prevoz sa 34,56%. Kategorije Autobuski prevoz Taksi prevoz Ukupno Potronja TJ 81,50 43,04 124,54
49
4.3.
U 2002. godini na podruju Opine Tuzla ukupno je registrovano 23.105 vozila. Broj registrovanih vozila iz godine u godinu raste, ime je pritisak na postojee saobraajnice i uticaj saobraaja na okoli sve vei. Porast broja vozila na podruju Tuzle prikazan je na slici 5.8. Od ukupnog broja registrovanih vozila na podruju Opine Tuzla najvei dio otpada na putnika (90%), zatim teretna i radna (6%), ostale katergorije vozila (traktori, radne maine itd (2%) te mopede i motocikle (1%) i autobuse (1%). Struktura registrovanih vozila u 2002. godini prema tipu vozila prikazana je na slici 4.8
Slika 5.8: Ukupan broj registrovanih vozila na podruju opine Tuzla u periodu 2002 - 2010 godina
50
Podaci o strukturi i ukupnoj potronji goriva nisu bili dostupni te je za potrebe ovog Akcijskog plana napravljena procjena potronje goriva za navedene kategorije vozila. Proraun je napravljen primjenom modela COPERT IV, razvijenog od strane Europske agencije za okoli (European Environment Agency) u okviru aktivnosti Europskog tematskog centra za vazduh i klimatske promjene (Europan Topic Centre on Air and Climate Change) i on predstavlja jedini priznati alat za ove namjene na europskom nivou. Procjena potronje goriva za privtna i komercijalna vozila data je u tabeli 5.5. Potronaj goriva t/god Privatna vozila Teretna vozila Mopedi i motocikli Ostali autobusi UKUPNO Benzin 5.914,39 43,31 42,63 0,00 6.000,33 Dizel 9.109,42 12.758,44 0,00 1.571,98 23.439,84 Potronja, TJ 651,50 553,36 1,86 67,95 1.274,66
Tabela 5.5: Potronja goriva u 2002. godini na podruju Opine Tuzla Udjeli potronje za pojedine kategorije vozila, u TJ, prikazani su na slici 5.10.
Slika 5.10: Udio potronje goriva za privatna i komercijalna vozila na Opine Tuzla Od ukupne potronje goriva podsektora privatna i komercijalna, privatna vozila ine 51,11%, teretna ine 43,41%, ostali autobusi (turistiki, privatni, prevoz radnika i sl.) 5,33%, a mopedi i motocikli 0,15%.
51
5.4.
Zakljuak
Provedena analiza potronje goriva sektora saobraaja na podruju Opine Tuzla pokazuje daleko najvei udio potronje otpada na podsektor privatnih i komercijalnih vozila (Slika 5.11). U skladu s time, predloene mjere za smanjenje emisija staklenikih plinova iz sektora saobraaja temelje se znatnim dijelom na cilju promjene prikazanog udjela u korist javnog prijevoza, ali i na obrazovanju i promociji o ekoloki prihvatljivijim nainima vonje.
Slika 5.11: Energetski udio potronje goriva po podsektorima saobraaja u Opini Tuzla Ukupna potronja goriva sektora saobraaja Opine Tuzla iznosi 32.743,47 tona goriva od ega 89,92% otpada na podsektor privatnih i komercijalnih vozila, 8,79% na podsektor javnog prevoza, a 1,29% na vozila u vlasnitvu Opine Tuzla. Udio benzina u ukupnoj potronji goriva iznosi 18,97%, a dizela 81,03%. Alternativna goriva (prirodni plin, UNP, biogoriva i dr.) se ne koriste. Javni gradski prevoz predstavlja vrlo vaan dio saobraaja svakog grada, pa i Opine Tuzla, a u odnosu na koritenje privatnih automobila ima znaajne prednosti. U tom smislu jedan od osnovnih ciljeva odrivog saobraaja treba biti poveanje efikasnosti i udjela javnog gradskog prevoza putnika. Opina Tuzla je ve zapoela sa nizom aktivnosti usmjerenih prema tom cilju, u to se moe svrstati uvoenje sistema naplate parkiranje u uem gradskom jezgru, izrada Idejnog rjeenja viseeg tramvaja iznad korita rijeke Jale i druge aktivnosti.
52
6.
ANALIZA ENERGETSKE POTRONJE U SEKTORU JAVNE RASVJETE OPINE TUZLA U 2002. GODINI
Uvod
6.1.
Mrea javne rasvjete od marta 1998. godine je u vlasnitvu opine Tuzla. Do te godine za odravanje, rekonstrukciju i izgradnju javne rasvjete bila je nadlena JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, podrunica Elektrodistribucija Tuzla. Javna rasvjeta opine Tuzla snadbjevena je iz 4 podrunice Elektrodistribucije Tuzla, s tim da je snadbijevanje 95 % javne rasvjete Tuzla iz podrunice Elektrodistribucije Tuzla, 2 % iz podrunice ivinice, 2 % Srebrenik i 1 % Lukavac. Kako je Opina Tuzla, Sluba za komunalne poslove, izgradnju i poslove mjesnih zajednica nadlena za odravanje, rekonstrukciju i izgradnju javne rasvjete od 1998. godine, raspolae i preciznim podacima (iz preuzete i novonastale tehnike dokumentacije, te iskustvima na terenu) koji su omoguili analizu stanja i prijedlog mjera energetske efikasnosti za izradu Akcionog plana. Rauni za utroak elektrine energije za mjerna mjesta javne rasvjete iz etiri podrunice iz kojih su snadbjevena dolaze na adresu Slube za komunalne poslove, izgradnju i poslove mjesnih zajednica i omoguavaju uvid i analizu stanja potronje elektrine energije. Svi podaci se nalaze na jednom mjestu to olakava prikupljanje podataka za provoenje i praenje Akcionog plana.
Slika 6.1: Snadbdjevanje javne rasvjete iz pripadajuih Elektrodistribucija Relevantni podaci za analizu energetske potronje u sektoru javne rasvjete opine Tuzla uzeti su iz sljedeih izvora: 53
Akcioni plan energetski odrivog razvoja Opine Tuzla (SEAP) JP Elektroprivreda BiH d.d. - Sarajevo, podrunice Elektrodistribucije: Tuzla, ivinice, Srebrenik i Lukavac. (kako je u tarifnom sistemu izdvojena grupa javne rasvjete omoguilo je tanu potronju elektrine energije (kW/h) za baznu 2002. godinu). opina Tuzla, Sluba za komunalne poslove, izgradnju i poslove mjesnih zajednica (podaci o mjernim mjestima (u trafo stanicama / u MOJR), vrsti stubova, nadzemna/podzemna napajanja, vrsta stubova, tip svjetiljki sa izvorom svjetlosti)
Napominjemo da su podaci za potronju elektrine energije za javnu rasvjetu potpuno tani, a podaci koji se odnose na broj stubova, svjetiljki, izvora svjetlosti djelimino tani. Na osnovu prikupljenih podataka za javnu rasvjetu opine Tuzla u nastavku su dati sljedei podaci i karakteristike : Opti podaci o javnoj rasvjeti Struktura elektrine mree javne rasvjete Kategorije elektrinih rasvjetnih tijela Tipovi elektrinih izvora svjetlosti Ukupna potronja elektrine energije opine Tuzla
6.2.
Mrea javne rasvjete opine Tuzla napaja se sa 254 mjerna mjesta. Sa pripadajaih trafo podruja mjernih mjesta napojeno je oko 10.678 svjetiljki koje su montirane na eljezne stubove visine od 3 m do 10 m, reflektorske stubove visine cca 12 m, ab stubove, a neznatan dio svjetiljki je montiran na sajle (visilice ankerisane na objekte). Javna rasvjeta osvjetljava dvije glavne saobraajnice (Sjevernu i Junu) sa pripadajuim transverzalama, naselja, trgove, pjeake zone, kao i iluminacije vanijih objekata. Na Sjevernoj i Junoj saobraajnici sa pripadajuim transverzalama montirani su stubovi visine cca 9 m, a u urbanim naseljima, na igralitima, na pjeakoj zoni, etalitima i parkovima montirani su stubovi visine cca 4m. Neznatan je broj svjetiljki u zemlji, koje osvjetljavaju spomenike, ili se nalaze uz pjeake staze i u nonim satima obiljeavaju njihove konture. Sa ciljem smanjenja potronje energije, svjetlosnog zagaenja te unapreenja kvaliteta osvjetljenosti prometnih i javnih povrina Opina Tuzla je 2000. zapoela sa zamjenom zastarjelih rasvjetnih tijela. S tim da su u novougraivana rasvjetna tijela umjesto ivinih sijalica montirani natrijev i metalhalogeni izvori svjetlosti. Prvi program uteda krenuo je 2000. godine zamjenom ivinih sijalica sa ekoloki prihvatljivijim natrijumovim izvorima svjetlosti na Sjevernoj i Junoj saobraajnici sa pripadajuim transverzalama. Krajem 2002. godine u skladu sa programom uteda zamijenjivane su stare devastirane svjetiljke sa ivinim izvorom svjetlosti od 125W, novim svjetiljkama, sa neuporedivo boljim stepenom zatite (IP 66), veoma dobrih fotometrijskih karakteristika sa natrijumovim izvorom svjetlosti snage 70 W. Na terenu je postignuta vea osvijetljenost, uteda (sa 125 W na 70 W , cca 56 %) u potronji elektrine energije, a sa dobrim stepenom zatite smanjeni su tokovi odravanja (nove svjetiljke su zatiene od prodora praine, vlage, i otpornije na mehanike udare vandalizam). 54
Zastupljenost pojedinih izvora svjetlosti za baznu 2002.godinu na naoj opini je : 78 % ivin izvor svjetlost, 21 % natrijum i 1 % metalhalogene sijalce. Srtuktura elektrine mree javne rasvjete prema vrsti izvora svjetlosti prikazana je na slici:
6.3.
Mreu javne rasvjete Opine Tuzla ine: napojna mjerna mjesta javne rasvjete, ureaji za programiranje vremena ukljuenja i iskljuenja javne rasvjete, brojila za mjerenje utroka elektrine energije, grebenaste sklopke (0-1-2- ; iskljueno runo automatski), napojni kablovi, razdjelnici rasvjete, stubovi, zidni nosai, sajle, svjetiljke i sijalice. Mjerna mjesta se napojaju sa NN mree, pripadajuih trafo podruja, na osnovu elektroenergetske saglasnosti dobivene od nadlene Elektrodistribucije. Mrea javne rasvjete opine Tuzla napaja se sa 254 mjerna mjesta. Oprema za regulaciju (reprograminje) vremenskog rada (ukljuenja i iskljuenja) javne rasvjete kao i brojila za mjerenje utroka elektrine energije smjetena je dijelom u MOJR (mjerni ormar javne rasvjete), a dijelom u trafo stanicama. MOJR-i su smjeteni na TS, AB stubovima, zidanim objektima, STS-a i kao slobodnostojei (nain montae MOJR-e je odredjen elektroenergetskom saglasnosti ). U trafo stanicama se do sada nalazi 62 % mjernih mjesta, a 38 % je van njih.
55
Akcioni plan energetski odrivog razvoja Opine Tuzla (SEAP) Program rada javne rasvjete je regulisan fotoelijama , mehanikim i digitalnim uklopnim satovima. Kako je veina mjernih mjesta u urbanoj sredini, fotoelije se nisu pokazale dobre za vremensku regulaciju rada javne rasvjete iz razloga trenutnog pojavljivanja vee koliine svjetlosti (farovi vozila, osvjetljenja oblinjih objekata, zaprljanost atmosferskim talogom kao i namjerno zatvaranje foto oka od strane treih lica). Od ukupnog broja ureaja za vremensku regulaciju rada javne rasvjete 30% su fotoelije, 19% mehaniki, a 51% digitalni uklopni satovi. Od uklopnih satova zastupljeni su: ENEL RS 14 MS 01053, ENEL DS1, ISKRA TKM2-01, ISKRA TKM3 01, AJAVEC , ISKRA TKM7-TP1.
Slika 6.3: Ukupan broj ureaja za regulaciju rada JR Plan opine Tuzla je da postepeno sva mjerna mjesta javne rasvjete prebaci u MOJR kako bi pristup mjernim mjestima i otklanjanje kvarova bio stalno omoguen.Trenutno u trafo stanicu ne moemo ui bez najave dispeerskom centru elektrodistribucije i prisustva strunog lica. Iz svega navedenog proizilazi da ovo dosta oteava rad na mjernim mjestima javne rasvjete, i trai dodatno izdvajanje budetskih sredstava za angaovanje strunog lica elektrodistribucije na manipulacijama izlaza javne rasvjete u trafostanicama 10 / 0,4 kV. Svjetiljke starije generacije (starosti cca 30 godina), prvenstveno su bile namijenjene za ugradnju ivinog izvora svjetlosti. Veina njih je dotrajala, razbijena su zatitna stakla, smanjena otpornost na vlagu, krute tvari i prainu. U gradskim naseljima u svjetiljkama tipa UD 2 x 125 W iva esto su se nalazila i gnijezda ptica. Danas proizvoai posveuju veliku panju prilikom izrade svjetiljke o njenom uticaju na ekologiju, izgledu, odravanju (veina svjetiljki je uradjena u IP 66 sealsafe sistemu), jednostavnoj montai, sa boljom mehanikom, termikom i elektrinom zatitom, kao i ugradjenom izvoru svjetlosti. Konstrukcija optike svjetiljke i tehnologije izrade reflektora omoguavaju poveanje stepena iskoristivosti svjetiljke, to rezultira manjom potrebnom instaliranom snagom sijalice, boljim svjetlotehnikim parametrima te zadovoljenjem visokih ekolokih standarda (smanjenje svjetlosnog oneienja). U posljednje vrijeme ugradjuju se natrijumove sijalice, sa duim vijekom trajanja, koje znatno tede elektrinu energiju u odnosu na ivine izvore svjetlosti, a efekat osvjetljenja je isti pa i bolji, od ivinih izvora svjetlosti. ivine 56
Akcioni plan energetski odrivog razvoja Opine Tuzla (SEAP) svjetiljke snage 125 W zbog dotrajalosti se sukcesivno zamjenjuju, svjetiljkama sa natrijumovim izvorom svjetlosti snage 70 W to je omoguilo bolju osvjetljenost uz veliku utedu u potronji elektrine energije. Najnoviji trend je pojava LED svjetiljki na bazi kojih je Opina Tuzla uradila pilot projekat. Zamjenom svjetiljki sa natrijumovim izvorom svjetloti snage 250 W u svjetiljku LED snage 75 W. Svjetiljke su montirane prije desetak mjeseci, dobrih su karakteristika, zadovoljavajue su osvijetljenosti za tu kategoriju puta, i sa neuporedivo duim ivotnim vijekom. Stanje javne rasvjete (dotrajali napojni vodovi, veliki broj ugradjenih kablovskih spojnica, uradjena privremena rjeenja napajanja nadzemnim premotenjima, dotrajale svjetiljke i stubovi; na glavnim saobraajnicama stubovi su oteeni usljed saobraajnih nezgoda, dok ih na mnogim mjestima nema, odnosno stubovi su usljed mehanikog udara pali, kablovi su izolovani i napon proslijedjen, kako ove prometne dionice ne bi ostale u beznaponskom stanju to bi predstavljalo oteano kretanje vozila i pjeaka) nije zadovoljavajue te opina Tuzla ima u planu zamjenu dotrajalih ivinih svjetiljki sa natrijumovim i metalhalogenim izvorom svjetlosti, kao i zamjenu svjetiljki u svjetiljke LED. Veoma vano je istai da je u 2002 godini mrea javne rasvjete proirena za cca 16 km. Za dalje proirenje u prigradskim zonama planirano je koristiti svjetiljke sa natrijumovim izvorom svjetlosti snage 70 W. Kako su se na terenu ugradile navedene svjetiljke zahtjevi gradjana za proirenjem su se poveali, te postoje tendecije irenja javne rasvjete, to e i pored uteda uzrokovati poveanje utroka elektrine energije, iz ega proizilazi i poveano emitovanje CO2. Proirenjem bi se omoguio bezbjedniji i udobniji ivot naih gradjana, to je i cilj, a realizacija se moe provesti u skladu sa raspoloivim budjetskim sredstvima i zahtjevima, vodei rauna o utroku elektrine enrgije i emisiji CO2.
6.4.
Za napajanje javne rasvjete u 2002 godini utroeno je 4.792.278 kWh elektrine enrgije. Pregled potronje elektrine energije za javnu rasvjetu za period prije bazne 2002. godine nismo u mogunosti prikazati zbog nedostatka podataka. Nadlene Elektrodistribucije Tuzla raspolau podacima za potronju elektrine energije od 2002 godine (u elektronskoj formi). Za raniji period rauni su arhivirani, kao i rauni koji se nalaze kod opine Tuzla. Napominjemo da za svako mjerno mjesto javne rasvjete dobijamo raun za utroak elektrine energije, pa izuzimanje svih rauna iz arhive, zbog njihovog evidentiranja za par godina predstavlja ogroman posao ime ne bi mogli ispotovati rokove za analizu akcionog plana energetski odrivog razvoja opine Tuzla , a isti ne utiu na analizu.
6.5.
Zakljuak
Iz ranijeg navedenog moe se zakljuiti da je stanje javne rasvjete u loem stanju, da preovaladavaju svjetiljke sa ivinim izvorom svjetlosti, a veina njih su dotrajale. Snimanjem postojeeg stanja sa karakteristikama svjetiljki (izvor svjetlosti, zatitno staklo, stanje svjetiljke dimenzije, reflektori) omoguilo bi zamjenu po prioritetima, koja bi se bazirala na utedama elektrine energije i smanjenju emisije CO2. 57
Kako na Sjevernoj i Junoj saobraajnici sa pripadajuim transverzalama imamo nove svjetiljke potrebna nam je njihova analiza mogunosti eventualne kvalitetne zamjene samo izvora svjetlosti (npr. Natrij 250 W u LED od 45 do 75 W ). Obzirom da je trenutno stanje tehnike dokumentacije javne rasvjete oskudno, u planu je izrada tehnike dokumentacije sa unosom svih relevantnih podataka zasnovanih na GIS tehnologiji. Posjedovanje takve baze podataka dalo bi nam taniji uvid stanja na terenu, analizu i odreivanje prioriteta zamjene dotrajalih svjetiljki, kao i izvora svjetlosti, te omoguilo analizu i dinamiku provodjenja mjera energetske efikasnosti na javnoj rasvjeti opine Tuzla i godinje praenje realizacije plana energetski odrivog razvoja.
58
7.1: Priblian sastav komunalnog otpada (na bazi mjerenja po naseljima u Tuzli) 59
Akcioni plan energetski odrivog razvoja Opine Tuzla (SEAP) U Opini Tuzla sa gradskim i prigradskim naseljima 2002. godine je ivilo oko 135.600 stanovnika to je inilo oko 42.000 domainstava. Od toga, 18.000 domainstava je u stambenim i oko 26.000 u individualnim stambenim objektima. Referentne godine je odvozom komunalnog otpada bilo obuhvaeno cca 22.000 domainstava i to sva domainstva u stambenim naseljima i oko 4.000 individualnih stambenih domainstava kao i sve privredne i obrazovne ustanove to je inilo total oko 2.050 privrednih korisnika. MJESEC U GODINI 2002 JANUAR FEBRUAR MART APRIL MAJ JUNI JULI AUGUST SEPTEMBAR OKTOBAR NOVEMBAR DECEMBAR TOTAL Sabijeni i nesabijeni otpad (450kg/m3 i 250kg/m3) m3 tona 8283 3727,35 2796 699,00 6876 3094,20 1896 474,00 8111 3649,95 2658 664,50 6209 2794,05 2568 642,00 6226 2801,70 2340 585,00 7315 3291,75 2760 690,00 5844 2629,80 2118 529,50 5976 2689,20 2106 526,50 5673 2552,85 2040 510,00 7860 3537,00 2634 658,50 4618 2078,10 1656 414,00 6253 2813,85 2130 532,50 106946 42585,30 UKUPNO (tona) 4426,35 3568,20 4314,45 3436,05 3386,70 3981,75 3159,30 3215,70 3062,85 4195,50 2492,10 3346,35 42585,30
Tabela 7.1: Deponovanje komunalnog otpada na deponiji Desetine u toku 2002. godine Prema analizi broja kamiona autosmeara i dnevnih pranjenja istih na deponiju, gdje u raunicu uvodimo zapreminu tovarnog prostora kamiona, i relativnu napunjenost od cca 90% prostora, te prosjenu specifinu teinu presovanog otpada (450 kg/m3) i nepresovanog (250 kg/m3), otpad dovuen u pekama i kiper kamionima, moemo doi do mase ukupno deponovanog otpada na deponiji Desetine 60
Akcioni plan energetski odrivog razvoja Opine Tuzla (SEAP) za referentnu godinu. Ovaj nain prorauna se primjenjuje iz razloga to u sastavu deponije u referentnoj godini nije bila instalirana kolska vaga, tako da se nisu ni vagali kamioni. Iz Tabele 7.1. moemo zakljuiti da je u toku 2002. godine JKP Komunalac uz dodatak dovoza otpada III lica u svom aranmanu, na deponiji Desetine deponovano oko 110.000m3 ili 43.000 tona komunalnog otpada, te emo dalji proraun bazirati po ovim podacima.
Sav prikupljeni otpad u referentnoj 2002. godini se transportovao i odlagao na sanitarnoj deponiji Desetine u Tuzli, bez posebnog tretmana (razdvajanje sek. sirovina, kompostiranje, reciklaa). Kompletan otpad opine Tuzla se odlagao i prekrivao inertnim materijalom (zemlja) na deponiji, a sve prema planu i projektu izgradnje same deponije. U samom tijelu deponije, takoer prema projektu instaliran je i izvjestan broj cijevi za otplinavanje plinova nastalih anaerobnom razgradnjom komunalnog otpada u dubljim slojevima deponije (CH4).
61
62
Akcioni plan energetski odrivog razvoja Opine Tuzla (SEAP) izvorita koristi za pitku vodu bez preiavanja, uz dezinfekciju vode, s tim to je temperatura vode tokom cijele godine poviena i iznosi od 18 do 22oC. Sa izvorita Spreko Polje zahvataju se podzemne vode aluvijalnog nanosa rijeke Spree, sistemom dubokih buenih bunara. U sistemu su sedam bunara, iji je kapacitet tokom 1994. godine poboljan rekonstrukcijom bunara u cilju poboljanja uslova snabdijevanja pitkom vodom istonog dijela opine Tuzla. Instalirani kapacitet zahvata Spreko Polje iznosi 150 l/s, minimalni kapacitet iznosi 100 l/s, a maksimalni 170 l/s. Bunarima se zahvata prvi vodonosni sloj, a analizama zahvaene vode utvreno je da ona sadri poveane koliine eljeza i mangana te se preiavanje vode, koje obuhvata predkloriranje, koagulaciju, flokulaciju, taloenje, filtraciju i dezinfekciju, kapaciteta 200 l/s, vri na postrojenju u krugu pumpne stanice ivinice. Koncem 2006. i poetkom 2007. godine zavren je projekat zahvatanja i preiavanja vode iz akumulacije Modrac I faza. I fazom obezbijeeno je za opinu Tuzla dodatnih 300 l/s pitke vode. Sirova voda iz akumulacije Modrac (330 l/s) se preiava na lokalitetu gradskog rezervoara Cerik , primjenom membranske tehnologije. Na svim izvoritima mjerenje zahvaene koliine vode vri se elektromagnetnim mjeraima protoka. Transport i distribucija vode vre se kombinovano - gravitaciono i pumpno, razgranatom mreom ukupne duine oko 600 km. Glavni (centralni) rezervoari u sistemu su Mosnik, zapremine 3.000 m3, Cerik, zapremine 5.000 m3, i Selo, zapremine 5.000 m3, Gradovrh, zapremine 2.000 m3 i Gradina, zapremine 1.200 m3. Ostali rezervoari: Ilinica, Marina Glava, Miljeii, Husino, Kiseljak, Poarnica, aklovii i Gornja Tuzla, u sistemu imaju visokozonsku, niskozonsku, odnosno kontrarezervoarsku ulogu u sistemu. Sa izvorita u Stuparima zahvaena voda se odvodi u ureaj za preiavanje koji je lociran u Stuparima, te gravitaciono do sabirnog bazena pumne stanice ivinice. Sa izvorita Toplica voda se gravitaciono dovodi do sabirnog bazena pumne stanice ivinice. Sa izvorita Spreko Polje voda se iz sistema bunara zajednikim cjevovodom dovodi do ureaja za tretman voda na u krugu pumpne stanice ivinice, a potom u sabirni bazen zapremine. Iz sabirnog bazena u pumnoj stanici ivinice pitka voda se pumpanjem transportuje u tri pravca i to: prema rezervoaru Mosnik, prema rezervoaru Cerik i prema rezervoaru i Selo. Sa rezervoara Cerik pokriva se zapadni dio urbanog dijela opine Tuzla. Sa ovog rezervoara snabdijevaju se i okolna prigradska naselja: Lipnica, Bukinje, iki Brod, ii, Brgule, Mramor, Dobrnja, kao i industrijska zona koja je u najveoj mjeri skoncentisana na zapadnom dijelu opine. Sa rezervoara Mosnik pokriva se centralni dio grada. Sa ovog rezervoara vri se napajanje rezervoara Gradina koji pokriva dio centralnog i sjevernog dijela grada, kao i rezervoara Ilinica sa kojeg se pokrivaju potrebe visinske zone naselja Ilinice i Krojice. Sa rezervoara i Selo pokriva se Istoni dio grada. Sa ovog rezervoara vri se napajanje rezervoara Gradovrh koji pokriva takoe istoni dio grada, kao i prigradska naselja Simin Han, Kovaevo Selo, Solina, Slavinovii, aklovii, itd.
63
Akcioni plan energetski odrivog razvoja Opine Tuzla (SEAP) U 2002. godini sistemom javnog vodosnabdijevanja bilo je obuhvaeno 85.000 stanovnika sa 17.000 prikljuaka, 1.800 privrednih, odnosno industrijskih objekata. Prosjena mjesena koliina zahvaene vode na svim izvoritima u sistemu u 2002. godini iznosila je 1.500.000 m3/mj, dok je u istoj godini prosjena mjesena koliina isporuene fakturisane vode iznosila 860.000 m3/mj. Procijenjeni gubici u mrei iznosili su 37,14 %. Enormni potroai elektrine energije u sistemu vodosnabdijevanja su pumpne stanice, prije svega pumpna stanica ivinice koja je istovremeno i glavna pumpna stanica na izvoritu, ali ima i prepumpnu ulogu. Pored navedene pumpne stanice, sve ostale imaju ulogu prepumpne stanice, osim pumpne stanice Sedam vrela koja je glavna pumpna stanica na izvoritu. Struktura potronje kWh po pojedinim pumpnim stanicama u sistemu u 2002. godini data je u narednoj tabeli. Pumpna stanica ivinice Gradovrh Sedam vrela Husino Miljeii Simin Han ikara Batva*** Dragodol*** II Krajika*** Bori*** Drenik*** Kuii*** Ukupno: Utroak elektrine energije (kWh) 12.000.000,00 600.000,00 600.000,00 144.000,00 100.000,00 150.000,00 100.000,00 90.000,00 90.000,00 35.000,00 40.000,00 40.000,00 30.000,00 14.019.000,00
Table 8.1: Potronja elektrine energije na pumpnim stanicama u sistemu vodosnabdijevanja Tuzle u 2002. godini
*** Hidrostanice
64
9.1. Biomasa
Biomasu definiramo kao svaku tvar biolokog porijekla, osim onih tvari koje su kategorizirane u geolokim naslagama, a koje su prole kroz postupak mineralizacije, kakve su primjerice ugljen, nafta i plin. Koritenje biomase kao izvora energije nudi velike prednosti u usporedbi s tradicionalnim izvorima energije kao i drugim obnovljivim izvorima. Biomasa u obliku ogrjevnog drveta i drvenog ugljena je trenutno rastui izvor energije u Bosni i Hercegovini, ija potronja se procjenjuje na 1.464.400 tona u 2003. godini. U 2003. godini udio biomase u ukupnoj potronji energije iznosio je oko 4,2%. U teoriji, raspoloiva biomasa moe dosei udio od gotovo 14% u ukupnoj potronji energije. Studija koju je provela tvrtka Innotech HT GmbH, donosi procjene o 1 milion m3 godinje neiskoritenog drvenog ostatka, drvenog otpada, itd., to bi moglo osigurati grijanje za 130 000 kua, odnosno 300 000 stanovnika. U ovom trenutku Bosna i Hercegovina nema temeljni plan za promicanje obnovljivih izvora energije kroz prihvaeni pravni okvir, niti ima numeriki izraen cilj, kojim bi se utvrdio postotak pokrivanja energetskih potreba iz obnovljivih izvora energije u odreenom razdoblju. Spomenuta situacija ini jednu od glavnih barijera u razvitku obnovljivih izvora energije, pa time i biomase na itavom podruju BiH.
65
Glavna uprava uma Unsko-sanski kanton Posavski kanton Tuzlanski kanton Zeniko-dobojski kanton Bosansko-podrinjski kanton Srednjo-bosanski kanton Hercegovako-neretvanski kanton Zapadno-hercegovaki kanton Sarajevski kanton Hercegovako-bosanski kanton Republika Srpska UKUPNO
Trupci m 377.407 7.299 224.970 654.350 40.362 570.226 130.658 28.207 198.267 563.481 1.791.417 4.586.644
Drvo ogrjev m 153.532 3.791 101.407 210.397 25.588 193.338 66.331 17.060 66.341 109.937 516.974 1.464.696
Drvni ostatak m 78.768 1.548 47.293 134.653 8.738 117.685 27.721 6.079 40.888 113.514 279.186 856.073
Ukupno m 609.707 12.638 373.670 999.400 74.688 881.249 224.710 51.346 305.496 786.932 2.587.577 6.907.413
U veim urbanim podrujima koritenje biomase je od manje vanosti. Postotak potronje biomase (posebno ogrjevnog drva i drvenog ugljena) kod drugih potroaa, kao to su poljoprivreda, trgovina i industrija te rudarska industrija je vrlo nizak. Raspoloivi podaci pokazuju da su postrojenja za industriju obrade drveta prilino ravnomjerno rasporeena. Glavna sredita se nalaze u regijama Sarajevo, Tuzla, Travnik, Gradaac i Vitez u Federaciji Bosne i Hercegovine te u regijama Banja Luka, ipovo, Laktasi i Prijedor u Republici Srpskoj, gdje je broj uspjenih tvrtki najvei, te su esto vani regionalni poslodavci u ruralnim podrujima.
66
Akcioni plan energetski odrivog razvoja Opine Tuzla (SEAP) Biomasa se moe uglavnom koristiti u proizvodnji toplinske i/ili elektrine energije. Kotlovi na biomasu su znaajno unaprijeeni tokom proteklih deset godina, emisije COx su smanjene na vrijednosti od oko 50 mg/m3 a performanse poveale na vrijednosti od 85 i 92%, to je blie vrijednostima za plinsko ulje i plinske kotlova. Podruni toplinski sistem u Tuzli opskrbljuje se toplinom iz Tuzlanske termoelektrane, te je tako jedini primjer postrojenja u funkciji za ko-generaciju energije za grijanje domainstava u Bosni i Hercegovini. Podruni toplinski sistem tedi gorivo i pridonosi smanjenju isputanja CO2. Efiksnost proizvodnje elektrine energije iz biomase je u veini sluajeva nia u odnosu na onu u tradicionalnim postrojenjima, to implicira smanjenje ekonomske isplativosti ulaganja. Veliina postrojenja takoer spreava razvoj primjene elektrine energije dobivene iz biomase: manja postrojenja mogla bi ostvariti razinu isplativosti samo kada bi biomasa bila besplatna ili kada bi efikasnost proizvednje elektrine energije doseglamnogo viu razinu od trenutne, dok vea postrojenja imaju problem zajamene opskrbe biomase Navedenim aspektima treba dodati i potekoe pri koritenju biomase. Ova vrsta postrojenja zahtijeva veliku koliinu goriva, to dalje zahtijeva stalnu zajamenu opskrbu. S jedne strane to utie na rast cijena zbog udaljenosti koju treba prijei u potrazi za materijalom opskrbe, no, s druge strane, troak se moe smanjiti nabavom vee koliine. Vea postrojenja su veinom smjetena unutar industrija koje gorivo osiguravaju iz vlastite proizvodnje, primjerice u umarstvu i poljoprivredno prehrabenim industrijama, koje koriste proizvedeni otpad kao gorivo. Pretpostavljajui da se drveni peleti mogu proizvesti lokalno, mogue je za oko 5% smanjiti CO2 upotebom 10 % piljevine u kombinaciji s ugljenom. Slino tome, suspaljivanjem s ugljenom 15 20% suenih drvenih peleta, mogue je postii 10 %-tno smanjenje CO2. U oba sluaja smanjuje se proizvodni output i postrojenju se moe smanjiti energetski razred do 25%. Trokovi koji proizlaze iz opskrbe biomase ovise o traenoj koliini, udaljenosti prijevoza i moguim postupcima za poboljanje kvalitete kao to su suenje, sjeckanje ili peletizacija.
67
Akcioni plan energetski odrivog razvoja Opine Tuzla (SEAP) Trokovi (Euro) Drveni peleti sa Cjepanice spremnikom topline 4.100 3.450 500 250 3.400 1.750 3.770 700 10.200 700 12.400 3.200 6.600 1.650 1.000 500 50
Lako lo ulje Kotao i plamenik Sustav regulacije Pumpe, ventili i kolektori Ekspanzijski spremnik Spremnik topline i regulacija Spremnik goriva UKUPNO
Drveni peleti
1.400 70 500 50
Tabela 9.2: Prikaz trokova za pet tipinih sistema za grijanje u javnoj zgradi (50-60 kW), 2005.godine
Lako lo ulje Potrebna godinja koliina goriva Jedinini trokovi goriva Godinji trokovi goriva Godinji trokovi pogona i odravanja Ukupni godinji trokovi
Drveni peleti
Cjepanice
6.412 l/god
13,8 t/god
42,46 m/god
0,70
110 /t
110 /t
30 /m
30 /m
4.488
1.518
1.518
1.273
1.273
436
436
4.488
1.518
1.518
1.709
1.709
68
Tokom 2002. godine na podruju Opine Tuzla nije bilo proizvodnje biogoriva. Zbog toga je u Tuzli u narednom periodu potrebno pokrenuti pilot projekat u kojem e se koristiti jestivo ulje za proizvodnju biodizela kao pogonskog goriva u autobusima gradskog i prigradskog saobraaja u Tuzli. Ovaj projekat bi imao dva cilja: 1. Pokazati mogunost koritenja biodizela kao pogonskog goriva u vozilima, umjesto tradicionalnog fosilnog goriva, s ciljem smanjenja emisije tetnih gasova. 2. Pokrenuti interesovanje za iru proizvodnju i primjenu biodizela u Bosni i Hercegovini.
69
Pored koristi od proizvodnje elektrine energije i koritenja metana kao pogonskog goriva, sakupljanje i upotreba deponijskog plina je bitna i sa stanovita zatite okolia. Efekat sakupljanja i upotrebe deponijskog plina na okoli je viestruk, a ogleda se u slijedeem: metan ima GWP prosjeno 21 puta vei od GWP ugljen dioksida, to znai da emisija 1 tone metana u atmosferu ima uticaj na proces ubrzavanja globalnog zagrijavanja jednak uticaju 21 tone ugljen dioksida
70
Akcioni plan energetski odrivog razvoja Opine Tuzla (SEAP) deponijski plin je, u odreenoj smjesi sa zrakom eksplozivan. Vrlo je teko pratiti prisustvo metana u tijelu deponije, pa se sakupljanjem plina smanjuje rizik od eksplozija na deponiji ekstrakcijom deponijskog plina se smanjuje aerozagaenje i neugodni mirisi itd.
71
Mjesec
Dnevna ozraenost prema jugu nagnute plohe ukupnim Sunevim zraenjem (KWh/m/dan) 0 1.292 1.960 3.141 4.323 5.384 5.755 6.223 5.416 4.123 2.646 1.484 1.070 3.577 1305,8 15 1.658 2.374 3.572 4.623 5.524 5.789 6.337 5.739 4.675 3.208 1.874 1.384 3.905 1425,4 25 1.861 2.591 3.770 4.708 5.483 5.679 6.255 5.808 4.916 3.498 2.088 1.559 4.026 1469,5 40 2.084 2.807 3.910 4.649 5.214 5.301 5.889 5.665 5.061 3.779 2.319 1.755 4.043 1475,7 90 1.996 2.448 2.954 2.882 2.722 2.526 2.841 3.225 3.601 3.201 2.166 1.709 2.690 981,9 Opt.kut 2.008 2.737 3.878 4.701 5.352 5.483 6.070 5.757 5.036 3.690 2.240 1.687 4.061 1482,1
Opt.kut []
D/G
Temp. zraka [C] 1,7 4,2 7,3 11,7 17,6 20,9 22,1 22,4 17 13,2 7,8 1,2 12,3
Stepen dani grijanja 489 370 299 104 27 7 2 15 65 226 397 542 2543
Januar Februar Mart April Maj Jun Jul August Septembar Oktobar Novembar Decembar Prosjeno UKUPNO
62 54 43 29 16 11 15 25 40 53 60 63 34
0,6 0,6 0,5 0,5 0,5 0,5 0,4 0,4 0,4 0,5 0,6 0,7 0,5
Tabela 9.4: Dnevna ozraenost prema jugu nagnute plohe ukupnim Sunevim zraenjem po mjesecima za grad Tuzla Zahvaljujui razvoju tehnologije posljednjih nekoliko desetljea, sunani toplinski sistemi danas predstavljaju pouzdan i uinkovit nain proizvodnje toplinske energije za pripremu potrone tople vode i grijanje prostorija. Jedan kvadratni metar sunanih kolektora moe proizvesti oko 800 W topline za grijanje tople vode ili prostora. Proizvedena toplina se moe akumulirati nekoliko dana u sunanom spremniku, no u hladnijem dijelu godine i za vrijeme oblanih dana potrebno je osigurati dodatnu energiju (najee elektrina energija, no moe biti i biomasa, plin, i dr.) Danas na tritu postoje vrlo pouzdani toplinski sunani sistemi. Minimalna temperatura dostavljene energije je 20C. f-Chart metoda izraunava udio Suneve energije u ukupno dostavljenoj energiji za zadani sunani sistem. Rezultat prorauna je veliina f, mjeseni udio Suneve energije u ukupno dostavljenoj energiji, koja je u funkciji dva bezdimenzionalna parametra. Prvi se odnosi na omjer kolektorskih gubitaka itoplinskog optereenja, a drugi na omjer apsorbirane Suneve energije u optereenja. Podaci su proraunati za tipian sistem (porodine kue ili stana) sljedeih karakteristika: Povrina kolektora: 4 m2 Optiki stupanj korisnosti: 0,8 Efektivni koeficijent prijenosa topline: 2,83 Kut nagiba kolektora: 30 broj osoba: 4 dnevna potronja tople vode po osobi: 50 l volumen spremnika tople vode: 200 l
72
Tz
C 1,7 4,2 7,3 11,7 17,6 20,9 22,1 22,4 17,0 13,2 7,8 1,2
G kWh/m 1,86 2,59 3,77 4,71 5,48 5,68 6,26 5,81 4,92 3,50 2,09 1,56 4,70
Qp
kWh 274,02 247,50 274,02 265,18 274,02 265,18 274,02 274,02 265,18 274,02 265,18 274,02 3226,32
X 3,843 3,646 3,401 3,054 2,588 2,328 2,233 2,209 2,635 2,935 3,361 3,882
Y
0,632 0,879 1,28 1,598 1,861 1,927 2,123 1,971 1,668 1,187 0,709 0,529
f 0,33 0,52 0,76 0,92 1,00 1,00 1,00 1,00 0,98 0,74 0,42 0,25 0,74
Qk
kWh 91,63 127,96 208,34 245,21 274,02 265,18 274,02 274,02 258,78 201,95 110,23 69,56 2400,87
Qo
kWh 182,38 119,54 65,68 19,97 0,00 0,00 0,00 0,00 6,39 72,06 154,95 204,46 825,44
0,40 0,44 0,45 0,43 0,40 0,39 0,35 0,38 0,44 0,47 0,44 0,36 0,41
74,42% 25,58%
Tabela 9.5: Omjer kolektorskih gubitaka i toplinskog optereenja i omjer apsorbirane Suneve energije u optereenja za grad Tuzla
Mjesto Zona Mjesec Januar Februar Mart April Maj Juni Juli August Septembar Oktobar Novembar Decembar Prosjeno Ukupno
Sarajevo 3 Mjeseno Dnevno 62 2,0 72 2,6 101 3,3 115 3,8 129 4,2 127 4,2 146 4,7 140 4,5 122 4,1 99 3,2 64 2,1 53 1,7 103 3,4 1230
Trebinje 10 Mjeseno Dnevno 72 2,3 82 2,9 114 3,7 128 4,3 142 4,6 140 4,7 157 5,1 151 4,9 135 4,5 110 3,6 77 2,6 63 2,0 114 3,8 1371
Tuzla 2 Mjeseno Dnevno 51 1,7 62 2,2 95 3,1 109 3,6 125 4,0 122 4,1 139 4,5 132 4,3 115 3,8 89 2,9 54 1,8 43 1,4 95 3,1 1136
Iz svih prikupljenih podataka i provedenih anliza moe se zakljuiti da postoji znaajan potencijal primjene Suneve energije na podruju Bosne i Hercegovine, koji iznosi 70,5 milijuna GWh dozraene 73
Akcioni plan energetski odrivog razvoja Opine Tuzla (SEAP) energije ukupnog Sunevog zraenja godinje. U toku 2002. godine izvrena je ugradnja i putanje u rad solarnog sistema za zagrijavanje vode u JU Dom zdravlja Tuzla koji se sastojao od 3 solarna kolektora povrine 2m2 sa snagom 800W/ m2, to ukupno predstavlja cca 5kW instalisane snage. Arhitektura zgrade treba omoguiti i maksimalno koritenje rasprenog Sunevog zraenja kako bi se uklonila potreba za umjetnom rasvjetom tijekom dana, koja, osim to troi energiju, dodatno zagrijava prostor. Takoer je mogue koristiti energiju okolia odnosno energiju u tlu akumuliranog Sunevog zraenja, kako bi se zrak u kui ljeti hladio a zimi predgrijavao, zbog znaajnih razlika temperatura tla i zraka tijekom godine. Jedan kvadratni metar kvalitetnog prozora moe zgradi osigurati oko 600 W topline za grijanje zgrade. Isti kvadratni metar prozora moe osigurati rasvjetu kvalitetniju od umjetnih rasvjetnih tijela zamjenjujui oko 100 W elektrine energije za rasvjetu. Fotonaponski sistemi su kapitalno intenzivna postrojenja koja karakteriziraju vrlo visoka poetna ulaganja ali i vrlo niski trokovi pogona, uz ivotni vijek od preko 25 godina. Zbog spomenutih visokih poetnih ulaganja ne moe se oekivati znaajniji broj sistema na podruju opine Tuzla bez uvoenja poticajne cijene i jamenja otkupa energije na dravnoj i entitetskim razinama, i to na minimalno razdoblje od 12 godina. U energetskoj strategiji FBiH prijedlog je postaviti cilj za ugradnjom cca. 100.000 m2 solarnih kolektora do 2020. godine (to bi bio veliki pomak u odnosu na sadanjih 5.000 m2 solarnih kolektora), to je poveanje za 20 puta. Ako bi ovaj omjer koristili na optinu Tuzla to bi znailo poveanje sa sadanjih 370 m2 na 7400 m2, odnosno ugradnju novih 185 solarnih kolektora. U nastavku je dat proraun jednog solarnog sistema za porodinu kuu na podrju optine Tuzla. Podaci su sljedei: Geografska irina 45 stepeni Nagib krova 30 stepeni od horizontale Broj osoba u domainstvu 4 Temperatura potrone vode je 45 stepeni Temperature hladne vode je 10 stepeni Period upotrebe solarnog sistema je od poetka maja do kraja septembra, sa sljedeim podacima o veliinama prosjenog sunevog zraenja: o DIdnpr=3750 (Wh/m2dan)-za regiju mjesta za koju se proraun vri o DIdnpr=3500 (Wh/m2dan)-za posmatrano mjesto koje se nalzi u datoj regiji Stepen korisnosti solarnog sistema 0.8 Temperatura tople vode u rezervoaru treba da bude 60 stepeni V=65 l/ osobi i danu Minimalna veliina energije koju odaje koriteni solarni kolekor u periodu od maja do kraja septembra tj. u periodu upotrebe solarnog kolektora, a pri svojem nagibu od 30 stepeni, je 2900 Wh/m2 danu. Korektivni faktor k za 15 stepeni otkolona solarnog kolektora od smjera juga je 1,018. Potrebna toplotna energija je:
Qp =
VR =
S=
Cijena kompletnog solarng sistema koji obuhvata kompletne (grijanje, el.energija-rasvjeta, hlaenje) jedne pordine kue je u prosjeku od 8.000-11.000 KM. Na isti nain se moe provesti analiza potreba za odgovarajuim povrinama solarnih kolektora kako bi se zadovoljile odreene potrebe za toplom vodom, za svaki mjesec pojedinano. Na taj nain dobiju se prosjene stope pokrivenosti potreba za toplom vodom na temelju koritenja suneve energije, za svaki mjesec pojedinano. Na temelju toga moe se napraviti plan energetskih potreba u drugim vidovima energije, kao to su elektrina energija, ugalj, gas, nafta...
75
Lokacija Niskotemperaturni Domaljevac-Bos.amac geotermalni izvori Ukupno Ilida-Sarajevo Tiii-Kakanj Sokovac-Graanica Radii-Kakanj Slavinovii-buotina SL1 Olovo Gata Sanska Ilida Gradaac Ribnica-Kakanj M.Kladua-Ilida Srebrenik-buotina BD1 Tuzla-Slanica Solun Oevija Bugojno-Vrua voda Orija-Krievii M.Kladua-Barake Klokoti-buotina Bier-Kakanj Toplica-Lepenica Fojnica Banja bu. M.Kladua-D.umarac Grabovnik-Fojnica G.Vrelo-Kraljeva Sutjeska Kozica Podijonik-Olovo Ukupno UKUPNO
T (C) 92,0
57,5 54,0 39,0 38,0 34,5 34,0 32,0 31,0 29,0 28,9 28,0 28,0 27,0 26,8 25,8 25,5 25,0 24,0 24,0 24,0 24,0 22,6 22,0 22,0 21,0 21,0 21,0
100,0 30,0 100,0 30,0 4,0 80,0 50,0 40,0 48,0 66,0 50,0 10,0 30,0 6,0 16,0 7,0 15,0 80,0 1,0 1,0 25,0 182,0 10,0 1,5 20,0 6,0 0,2
Tabela 9.7: Geotermalni izvori toplinski potencijal u direktnoj primjeni Navedeni geotermalni izvori koriste se u manjoj mjeri za kupanje, a u jo manjoj mjeri za grijanje prostora. Rekreacioni ili balneoloki (banjski) kapaciteti postoje na vie geotermalnih izvora (Fojnica, Olovo, Viegradska banja, Ilida, Sokovac, Ilida), i u Tuzli. Bez reprezentativnih geotermalnih parametara koji se mogu dobiti samo dubokim buenjem nemogue je govoriti o koritenju geotermalnih resursa na podruju Opine Tuzla. Uzimajui u obzir investicije u istrana buenja, koje su znaajne, te razinu nesigurnosti koju nose takva istraivanja, nije mogue
76
Akcioni plan energetski odrivog razvoja Opine Tuzla (SEAP) oekivati znaajnija ulaganja u ovom sektoru bez znaajnije potpore dravne i entitetskih uprava ili meunarodne zajednice.
77
Akcioni plan energetski odrivog razvoja Opine Tuzla (SEAP) Inventar emisija CO2 opine Tuzla obuhvata etiri sektora i to: zgradarstvo, saobraaj, javna rasvjeta i upravljanje otpadom. Obuhvaene su direktne emisije iz izgaranja goriva i indirektne emisije iz potronje elektrine energije i topline. Za proraun emisija usljed izgaranja goriva iz javnog saobraaja koriten je programski paket COPERT.
79
Akcioni plan energetski odrivog razvoja Opine Tuzla (SEAP) Faktor emisije CO2 (g CO2/ k Wh) 726,84 263,88 348,12
Emisija, t CO2
KATEGORIJA
iz potronje
iz potronje
iz potronje lo ulja 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0
iz svih izvora 494,7 298,0 903,4 87,9 164,5 474,4 4.138,0 6.560,9
el. energije uglja kao ogreva ZGRADE JAVNE NAMJENE U VLASNITVU OPINE TUZLA Lokalna i mjesna uprava 197,2 297,5 Preduzea u vlasnitvu opine Tuzla 99,9 198,1 Zdravstvena zatita 468,0 435,4 Obrazovna djelatnost 87,9 0,0 Kulturna djelatnost 100,1 64,4 Sportska djelatnost 474,4 0,0 Ostale zgrade i prostori u vlasnitvu opine Tuzla 2.085,8 2.052,2 UKUPNO 3.513,3 3.047,6 ZGRADE JAVNE NAMJENE KOJE NISU U VLASNITVU OPINE TUZLA Kantonalna, entitetska ili dravna uprava 560,4 0,0 Preduzea u vlasnitvu kantona entiteta ili drave 1.631,2 250,3 Zdravstvena zatita 2.743,3 7.222,3 Obrazovna djelatnost 1.235,4 3.554,1 Kulturna djelatnost 91,4 98,0 Sportska djelatnost 0,0 0,0 Ostale zgrade i prostori u vlasnitvu kantona, entiteta ili drave 140,0 568,8 UKUPNO 6.401,7 11.693,5 STAMBENI OBJEKTI UKUPNO 89.781,1 355.534,2 ZGRADARSTVO UKUPNO 99.696,1 370.275,3
Tabela 10.3: Emisije CO2 sektora zgradarstva Opine Tuzla za 2002. godinu Inae, srednja vrijednost faktora emisija za proraun CO2 iz potronje elektrine energije za 27 lanica Europske unije iznosi 476 gCO2/kWh, dok za Bosnu i Hercegovinu emisijski faktor iz potronje elektrine energije je relativno visok i iznosi 726,84 gCO2/kWh. To je iz tog razloga to je faktor emisija za proraun CO2 iz potronje elektrine energije vei ukoliko je udio proizvodnje elektrine energije iz fosilnih goriva vei, a u Bosni i Hercegovini je taj udio veoma visok. Ako je pak udio proizvodnje elektrine energije u hidroelektranama vei, emisijski faktor iz potronje elektrine energije je u tom sluaju srazmjerno nii. 80
Referentni inventar emisija CO2 iz sektora saobraaja Opine Tuzla podjeljen je na tri osnovna podsektora: 81
emisije CO2 vozila u vlasnitvu Opine Tuzla; emisije CO2 javnog prevoza putnika; emisije CO2 privatnih i komercijalnih vozila.
Poznavajui sve parametre neophodne za definisanje ekoloke slike u Opini Tuzla izvren je proraun karakteristinih emisija zagaujudih materija od cestovnih motornih vozila koritenjem raunarskog programa Copert IV koji se primjenjuje na podruju cijele Evropske Unije. Koristei ECE pravilnike (Economic Comision for Europe), a slijedei upute programa COPERT IV, motorna vozila na Opini Tuzla podijeljena su na sljedei nain: ECE 15/02 (vozila koja su proizvedena u periodu od; 1978-1980.); ECE 15/03 (1981-1985 god.); ECE 15/04 (1985-1992 god.); Euro 1 (1992-1996 god.); Euro 2 (1996-2000 god.); Euro 3 (2000-2004 god.);
82
Autobuski prevoz
Tabela 10.5: Potronje goriva i emisije CO2 autobuskog prevoza Unutar Opine Tuzla u sklopu javnog prevoza djeluje i taksi sluba koja posjeduje flotu od 320 vozila, od toga 85% dizelskih. Podaci o vozilima, potronji goriva i godinjoj emisiji CO2 dati su u tabeli 10.6. Koliina potroenog goriva t Motorni benzin Dizel Ukupno 162,56 831,86 994,42 TJ 7,08 35,96 43,04 Potroena energija MWh 1.966,67 9.988,89 11.955,56 CH4 0,22 0,20 0,42 N2O 0,04 0,04 0,08
Taksi prevoz
Tabela 10.6: Emisije CO2 po vrstama goriva taksi slube U tabeli 10.7 date su potronje energije, ukupna potronja goriva i emisije CO2 za podsektor javnog prevoza na podruju opine Tuzla. Koliina potroenog goriva t Autobuski prevoz Taksi prevoz Ukupno 1.885,60 994,42 2.880,02 TJ 81,50 43,04 124,54 Potroena energija MWh 22.638,89 11.955,56 34.594,44 CH4 0,65 0,42 1,07 N2O 0,08 0,08 0,16
Tabela 10.7: Ukupna potronja goriva, energije i emisije CO2 za podsektor javnog prevoza
83
Akcioni plan energetski odrivog razvoja Opine Tuzla (SEAP) Emisijski faktori, kao i emisije proraunati su COPERT IV modelom. Od ukupne emisije CO2 podsektora javnog prevoza na podruju opine Tuzla, 65,34% uzrokuje autobuski prevoz, a 34,66% taksi prevoz.
Tabela 10.8: Ukupna potronja pojedine vrste goriva i energije podsektora U tabeli 10.9 date su emisije CO2 i drugih znaajnijih polutanata iz sektora saobraaja za podsektor privatna i komercijalna vozila, po kategorijama.
Podsektor - Privatna i komercijalna vozila Privatna vozila Teretna vozila Mopedi i motocikli Ostali autobusi UKUPNO Emisje, t CH4 8,47 2,99 0,48 1,20 13,14 N2O 1,76 0,84 0,00 0,15 2,75 CO2 47.566,32 40.581,11 134,70 10.960,53 99.242,66 CO2-eq 48.289,80 40.904,30 144,78 11.032,23 100.371,10
Tabela 10.9: Emisije CO2 i drugih znaajnijih polutanata za podsektor privatna i komercijalna vozila
84
180
1.205,07
1.365,67
440
7,08
117,46
124,54
513,51
8.576,12
9.161,70
22.485 23.105
261,5 270,74
1.013,16
99.242.67
Tabela 10.10: Ukupne emisije CO2 iz sektora saobraaja Opine Tuzla Grafiki prikaz potronje goriva te pripadajuih emisija CO2 dat je na sljedeim slikama.
85
10.4. Referentni inventar emisija CO2 iz sektora javne rasvjete opine Tuzla
Za napajanje javne rasvjete u 2002 godini utroeno je 4.792.278 kWh elektrine enrgije. Potronja elektrine energije MWh 4.792,28
Tabela 10.11: Potronja elektrine energije i neizravna emisija CO2 elektrine mree javne rasvjete
10.5. Referentni inventar emisija CO2 iz sektora upravljanja otpadom Opine Tuzla
Odlagalini plin nastaje na odlagalitima otpada kao produkt biorazgradljivih tvari i u manjoj mjeri prilikom hemijskih procesa izmeu nekih nerazgradljivih tvari. Sastav i koliina odlagalinog plina u direktnoj su vezi sa sastavom otpada i uvjetima u kojima se nalazi tijelo otpada. Stvaranje deponijskog gasa je neizbjena posljedica odlaganja i raspadanja otpadnog materijala koji sadri organske materije. Do danas je u odlagalinom plinu evidentirano sveukupno 557 razliitih sastojaka. Najzastupljeniji su metan i ugljini dioksid koji ine priblino 94% ukupne koliine plina, dok preostalih 6% otpada na jo itav niz sastojaka koji su prisutni u veim ili manjim koliinama. Neki od ovih gasova, kao to je merkaptan, uzrok su karakteristinog, neprijatnog mirisa koji se vezuju za deponijski gas. 86
S obzirom na prirodne karakteristike osnovnih komponenti, deponijski gas predstavlja smjesu zapaljivih, zaguljivih i otrovnih gasova i moe biti opasan po ljude na deponiji i oko nje. Iz otpada zapremine 1 m3 izdvaja se odreena koliina gasa koji se uglavnom sastoji od metana i ugljendioksida ( 54% metana i 40% CO2). Metan je eksplozivan u granicama od 5-15% smjese sa zrakom. Metan se razvija oko 10 godina, a svi degradacioni procesi organskih materijala zavravaju se nakon 30 godina. Prosjena godinja proizvodnja gasa iz tone odloenog komunalnog otpada iznosi oko 6 m3 a toplinska vrijednost deponijskog gasa iznosi u prosjeku 5 kWh/m3. Za proraun specifine godinje koliine odlagalinog plina po toni komunalnog otpada (biorazgradljivog) postoji vie iskustvenih i matematikih metoda od kojih emo za proraun primjeniti metodu prema Earlsonu, koja kae da se iz tone biorazgradljivog otpada godinje proizvede 6 m3 odlagalinog plina. U naem sluaju, moemo izraunati, da je ukupno odloeni otpad u referentnoj godini emitovao: 43.000 x 6m3 = 258.000 m3 odlagalinog plina Bazirajui nau analizu na koliinu emitovanog CO2 neophodno je prethodno izvriti proraun prema sastavu cjelokupnog odlagalinog plina. Budui da prema nekim svjetskim proraunima uinak metana CH4 u odlagalinim plinovima iznosi 54%, CO2 40%, te ostali plinovi (N2O, itd) 6% tako emo pristupiti i naem proraunu: 258.000 x 54%= 139.320m3 CH4 258.000 x 40%= 103.200m3 CO2 258.000 x 6%= 15.480m3 ostali plinovi (N2O, itd.)
Da bismo konano izraunali emisiju odlagalinih plinova, baziranih na emisiju CO2, neophodno je i uticaj ostalih plinova na atmosferu prikazati kao ekvivalent CO2. Prema DEFRA-inom uputstvu (Data source: 2010 Guidelines to Defra/DECC's GHG Conversion Factors for Company Reporting) sljedi da je: GWP je indeks ili mjera kojom se opisuje utjecaj jedinine mase pojedinog plina na globalno zatopljavanje, a u odnosu na istu koliinu ugljinog dioksida.
1m CH4 = 21m CO2 3 3 1 m N2O = 310 m CO2
3 3
Pa je za: CO2 ... 103.200 m3 METAN ... 139.320m3 x 21 = 2.925.720m3 CO2 OSTALI PLINOVI ... 15.480m3 x 310 = 4.798.800m3 CO2 Tako da konano moemo rei da je emisija odlagalinih plinova za referentnu godinu 2002, a obzirom na koliinu otpada od 43,000 tona iznosi: (103.200 + 2.925.720 + 4.798.800) m3 CO2 = 7.827.720m3 CO2 87
Akcioni plan energetski odrivog razvoja Opine Tuzla (SEAP) 7.827.720m3 predstavlja volumen odlagalinih plinova u jedinici CO2. Da bismo izraunali masu odlagalinih plinova radimo prema tabelama o toplinskim svojstvima plinova (Bojan Kraut / Strojarski prirunik str.228) za srednju temperaturu od 20C i pri atmosferskom pritisku gustina CO2 je 1,95 kg/m3. U naem sluaju volumen od 7.827.720m3 x1,95 kg/m3 odgovara 15.264.054 kg = 15.264 tona CO2 Iz prethodnih prorauna moemo zakljuiti da odlagalini plinovi iz komunalnog otpada imaju veoma visok negativan uticaj na atmosferu, a prema sastavu samih plinova i njihovom uinku na okoli, vidi se da dosta vei uticaj na okoli ima sam metan (CH4), i ostali plinovi od samog CO2. Metan nastao kao produkt bioloke degradacije organskih tvari iz komunalnog otpada predstavlja 20% ukupnih antropogenih emisija metana. Metanska komponenta deponijskog plina posjeduje energetsku vrijednost izmeu 36-38 MJ/m, to je dovoljno da se metan moe koristiti kao gorivo za pogone plinskih motora, odnosno za dobivanje elektrine energije. Ovakav nain eksploatacije metana je praksa na preko 700 lokacija u Evropi, sa instalisanim kapacitetima od 350 kW do 1,2 MW. Isto tako, na skoro 200 lokacija u svijetu izgraena su postrojenja koja iskoritavaju otpadnu toplotnu energiju koja nastaje hlaenjem plinskih motora. Ova postrojenja, poznata pod nazivom kogenerativna postrojenja, imaju ukupni stepen iskoristivosti reda 80 87%. Ako se uzme u obzir podatak da je stepen iskoristivosti plinskog motora, pri proizvodnji elektrine energije, reda 35-37%, oita je prednost sistema za kogeneraciju.
Tabela 10.12: Potronja elektrine energije i neizravna emisija CO2 sistema vodosnadbjevanja Opine Tuzla
88
Slika 10.4: Udio pojedinog sektora od ukupnih emisija CO2 Referentni inventar emisija u Opini Tuzla za 2002. godinu obuhvata direktne (izgaranje goriva) i indirektne (potronja elektrine i toplinske energije) emisije CO2 iz pet sektora neposredne potronje energije: zgradarstva, saobraaja, javne rasvjete, upravljanja otpadom i vodosnadbjevanja. Ukupna emisija CO2 iz posmatranih sektora u Opini Tuzla iznosila je u 2002. godini 608.613,21 t CO2. Najvei izvor emisije, kao i potronje energenata, je sektor zgradarstva s emisijom od 469.978,40 t CO2, a slijedi ga saobraaja sa 109.697,97 t CO2, te sektor upravljanja otpadom s emisijom od 15.264,05 t CO2. Najvei udio (77,22%) u ukupnim emisijama CO2 ima sektor zgradarstva, nakon kojeg slijedi sektor saobraaja s 18,02%. Emisije iz sagorjevanja uglja (370.275,3 t CO2) i elektrine energije (113.368,89 t CO2) su najzastupljenije u sektoru zgradarstva dok su u sektoru saobraaja najvee emisije nastale potronjom dizela (90.062,84 t CO2) i benzina (19.635,19 t CO2). Posmatrano u odnosu na broj stanovnika emisija t CO2/stanovniku u Opini Tuzla iznosi 4,49. U studiji European Green City Index analizirane su emisije CO2 za 30 europskih gradova u 2007. godini. Grad s najmanjom emisijom od 2,19 tCO2/stanovniku je Oslo, dok je grad s najveom emisijom od 9,72 t CO2/stanovniku Dublin, dok je prosjek emisija analiziranih gradova iznosio 5,09 tCO2/stanovniku. Iz navedenog prikaza se moe zakljuiti da je Opina Tuzla po emisiji t CO2/stanovniku ispod prosjeka 30 analiziranih europskih gradova ali, uzevi u obzir da ovim Referentnim inventarom emisija CO2 nije obuhvaen sektor industrije, stvarni iznos t CO2/stanovniku u Opini Tuzla je znatno vei. 89
Akcioni plan energetski odrivog razvoja Opine Tuzla (SEAP) 11. Plan zamjene rasvjete u javnim objektima sa tednom rasvjetom, 12. Izrada programa mjera poboljanja energetske efikasnosti za javne objekte koji nisu u vlasnitvu/nadlenou opine Tuzla, 13. Lobiranje i iniciranje donoenja zakonske regulative i drugih akata iz oblasti energetske efikasnosti u zgradarstvu, kao i lobiranje i iniciranje projekata iz oblasti energetske efikasnosti u zgradarstvu preko meunarodnih i nevladinih organizacija, 14. Sistemsko i kontinuirano praenje zakonske regulative iz oblasti energetske efikasnosti u zgradarstvu i istovremeno obezbjedjenje provoenja tih mjera. /Za sada u FBiH ne postoje zakoni o energetskoj efikasnosti i kompletna regulativa je na nivou pravilnika i smjernica i to su : Pravilnik o tehnikim zahtjevima za toplotnu zatitu objekata i racionalnu upotrebu energije ("Slubene novine FBiH", br. 49/09) Pravilnik o energetskom certificiranju objekata ("Slubene novine Federacije BiH", br. 50/10 prilozi ) Pravilnik o uslovima za lica koja vre energetsko certificiranje objekata ("Slubene novine FBiH", br. 28/10 ) Smjernice za provoenje energijskog pregleda za nove i postojee objekte s jednostavnim i sloenim tehnikim sistemom (august 2009. godine)/
Akcioni plan energetski odrivog razvoja Opine Tuzla (SEAP) - to je ''Faktor 10''?; 10. Organizacija skupova za promicanje racionalne uporabe energije i smanjenja emisije CO2: - U suradnji s fakultetima, institutima i agencijama organizacija domaih i meunarodnih konferencija na znanstveno-strunoj razini o promjeni klime i energetskim strategijama opine Tuzla; - Organizacija savjetovanja i suradnje predstavnika razliitih gradova o planiranimi postignutim energetskim utedama; 11. Edukativne kampanje o projektiranju, izgradnji i koritenju zgrada na odrivi nain za ciljne grupe graana: - Organizacija tribina u pojedinim naseljima s temom energetske efikasnosti; - Kako tediti energiju? - za djecu predkolske i kolske dobi; - Akcije u kolama: natjeaji za sastave ili crtee s temom promjene klime i utede energije, podjela nagrada i izlobe radova; - Izdavanje djejih slikovnica na temu energetske efikasnosti; - Energetski efikasni ureaji - prodavai; - Naela odrivih sanacija zgrada - graevinski radnici - graevinska operativa; - Privredna komora. 12. Obrazovanje: - Uvoenje kolegija o nainima tednje energije u domainstvima i kolama za uenike opih i usmjerenih srednjih kola u Tuzli; - Financijski podrati studentske radove koji promiu energetsku efikasnost; - Ustanoviti fond za nagrade za energetski efikasne i inovativne studentske diplomske radove; - Organizirati natjeaje za energetski efikasne projekte na podruju opine.
Akcioni plan energetski odrivog razvoja Opine Tuzla (SEAP) 1. Obrazovanje, promocija i promjena ponaanja
Redni broj Mjere/Aktivnosti Ime mjere/aktivnost 1 Obrazovanje i promjena ponaanja djelatnika/korisnika zgrada u vlasnistvu opine Tuzla opina Tuzla Opinska sluba za prostorno ureenje, zatitu okolia i odrivi razvoj Opinska sluba za komunalne poslove i izgradnju MZ 2002.-2020. 10.000 KM/godinje 1.379.839,62 kWh 328,05 548,71 opinski budet IPA, IEE program Mjera obuhvaa cijeli niz obrazovnih aktivnosti koje se redovno provode: Organizacija obrazovnih radionica o nainima utede energije; Izrada i distribucija obrazovnih materijala (letaka, broura, postera, naljepnica, i sl.) Organizacija tribina, i slino. Osim obrazovnih aktivnosti u okviru ove mjere potrebno je uvesti i poticajnu shemu za tednju energije (primjerice shema 50/50) u sklopu ega dio financijskih sredstava od ostvarene utede u energiji ostaje na raspolaganju pojedinoj ustanovi u kojoj je uteda ostvarena. Redni broj Mjere/Aktivnosti Ime mjere/aktivnost Zaduen za provedbu 2 Obrazovanje i promocija energetske uinkovitosti za graane Opina Tuzla Opinska sluba za prostorno ureenje, zatitu okolia i odrivi razvoj Opinska sluba za komunalne poslove i izgradnju MZ 2002.-2020. 10.000 KM/godinje 7.851.713,69 kWh 1.866,76 4.453,15 opinski budet IPA, CONCERTO, GIZ, USAID EEE, UNDP, IEE program Mjera obuhvaa cijeli niz obrazovnih aktivnosti koje se redovno provode: Kontinuirano informiranje potroaa o nainima energetskih uteda i aktualnim energetskim temama; Provedba tematskih promotivno-informativnih kampanja za podizanje svijesti graana o energetskoj uinkovitosti u zgradama; Organizacija skupova za promicanje racionalne uporabe energije i smanjenja emisije; Obrazovne kampanje o projektiranju, izgradnji i koritenju zgrada na odrivi nain za ciljne grupe graana; Izrada i distribucija obrazovnih i promotivnih materijala o energetskoj uinkovitosti i koritenju obnovljivih izvora energije; Nastavak i unapreenje rada info-galerija energetske uinkovitosti, infokutaka i info-vitrina, i druge.
Zaduen za provedbu
Poetak/kraj provedbe (godine) Procjena trokova (jedinina ili ukupna po mjeri) Procjena utede (% ili kWh, litre goriva) Procjena smanjenja emisije (t CO2) Trokovi po smanjenju emisije (KM/t CO2) Izvor sredstava za provedbu Kratki opis/komentar
Poetak/kraj provedbe (godine) Procjena trokova (jedinina ili ukupna po mjeri) Procjena utede (% ili kWh, litre goriva) Procjena smanjenja emisije (t CO2) Trokovi po smanjenju emisije (KM/t CO2) Izvor sredstava za provedbu Kratki opis/komentar
94
Akcioni plan energetski odrivog razvoja Opine Tuzla (SEAP) 2. Zgrade i poduzea u vlasnitvu opine Tuzla
Redni broj Mjere/Aktivnosti Ime mjere/aktivnost Zaduen za provedbu Poetak/kraj provedbe (godine) Procjena trokova (jedinina ili ukupna po mjeri) Procjena utede (% ili kWh, litre goriva) Procjena smanjenja emisije (t CO2) Trokovi po smanjenju emisije (KM/t CO2) Izvor sredstava za provedbu 3 Ugradnja solarnog sistema za zagrijavanje sanitarne tople vode u svim javnim objektima sa znatnom potronjom tople vode Opina Tuzla Opinska sluba za komunalne poslove i izgradnju MZ 2008.-2020. 40.000 KM/godinje 708.000,00 kWh 514,60 932,76 opinski budet IPA program FZOEU UNDP CONCERTO program Strukturni fondovi EU Sve zgrade u sektoru zdravstva (domovi zdravlja, dom za starije i nemone) do 2012. godine ugradit e solarne kolektore za pripremu tople vode. Investicija iznosi oko 480.000,00 KM, prema vaeim cijenama na tritu.
Kratki opis/komentar
4 Prestanak rada svih kotlovnica na ugalj u javnim objektima u gradu i spajanje objekata na sistem daljinskog grijanja Opina Tuzla Opinska sluba za komunalne poslove i izgradnju MZ JKP Centralno grijanje d.d. Tuzla 2002.-2020. 300.000 KM/godinje 7.484,58 721,48 opinski budet UNDP USAID Tuzlanski kanton, Fond za zatitu okolia FBiH IPA, Strukturni fondovi EU Spajanje objekata na sistem daljinskog grijanja Tuzla Ukupna investicija iznosi oko 5.400.000,00 KM, prema vaeim cijenama na tritu. Do sada realizovano 3.000.000,00 KM, preostalo za realizaciju 2.400.000,00 KM
Poetak/kraj provedbe (godine) Procjena trokova (jedinina ili ukupna po mjeri) Procjena utede (% ili kWh, litre goriva) Procjena smanjenja emisije (t CO2) Trokovi po smanjenju emisije (KM/t CO2) Izvor sredstava za provedbu
Kratki opis/komentar
95
5 Prestanak rada svih kotlovnica na ugalj u javnim objektima na podruju opine i uvoenje sistema zagrijavanja sa obnovljivim izvorima toplinske energije a za potrebe sanitarne tople vode izrada solarnih sistema Opina Tuzla Opinska sluba za komunalne poslove i izgradnju MZ JKP Centralno grijanje d.d. Tuzla 2002.-2020. 462.540 KM/godinje 640.345,66 kWh 958,54 482,54 opinski budet UNDP USAID Strukturni fondovi EU Sve zgrade u sektoru zdravstva (domovi zdravlja, dom za starije i nemone), obdanita i sl. do 2012. godine ugradit e solarne kolektore za pripremu tople vode, a u objektima e se postaviti kotlovnice na biomasu i sl. Ukupna investicija iznosi oko 8.325.000,00 KM, prema vaeim cijenama na tritu. Do sada realizovano 4.625.000,00 KM, preostalo za realizaciju 3.700.000,00 KM
Zaduen za provedbu
Poetak/kraj provedbe (godine) Procjena trokova (jedinina ili ukupna po mjeri) Procjena utede (% ili kWh, litre goriva) Procjena smanjenja emisije (t CO2) Trokovi po smanjenju emisije (KM/t CO2) Izvor sredstava za provedbu
Kratki opis/komentar
6 Uspostavljanje informativnog sistema za praenje potronje energije u javnim objektima energetsko knjigovodstvo Opina Tuzla Opinska sluba za poduzetnitvo Opinska sluba za komunalne poslove i izgradnju MZ JKP BIT centar d.o.o. Tuzla 2011.-2020. 142.222,22 KM/godinje 4.913.118,72 kWh 328,05 3.901,90 opinski budet UNDP USAID, GIZ IPA, CONCRETO, Strukturni fondovi EU, Fond za zatitu okolia FBiH Za sve objekte u nadlenosti/vlasnitvu opine Tuzla uspostaviti e se informativni sistem za praenje potronje energije energetsko knjigovodstvo. Investicija iznosi oko 1.280.000,00 KM, prema vaeim cijenama na tritu.
Poetak/kraj provedbe (godine) Procjena trokova (jedinina ili ukupna po mjeri) Procjena utede (% ili kWh, litre goriva) Procjena smanjenja emisije (t CO2) Trokovi po smanjenju emisije (KM/t CO2) Izvor sredstava za provedbu
Kratki opis/komentar
96
Poetak/kraj provedbe (godine) Procjena trokova (jedinina ili ukupna po mjeri) Procjena utede (% ili kWh, litre goriva) Procjena smanjenja emisije (t CO2) Trokovi po smanjenju emisije (KM/t CO2) Izvor sredstava za provedbu
Kratki opis/komentar
8 Proirenje sistema daljinskog grijanja na periferne zone grada i spajanje na mreu cca 10500 novih stambenih jedinica i ukidanje individualnih loita Opina Tuzla Opinska sluba za komunalne poslove i izgradnju MZ JKP ''Centralno grijanje d.d. Tuzla 2002.-2020. 3.125.000,00 KM/godinje 94.408,71 264,81 opinski budet, Fond za zatitu okolia FBiH, EBRD, EIB, KfW UNDP USAID Strukturni fondovi EU Implementacija 39 postojeih, te 16 novih zona daljinskog grijanja u koje su ukljuene i periferne zone grada (iki Brod, Bukinje i dr.) Ukupna investicija iznosi oko 45,00 mil. KM, prema vaeim cijenama na tritu. Do sada realizovano 25,00 mil.KM preostalo za realizaciju 20 mil.KM.
Zaduen za provedbu
Poetak/kraj provedbe (godine) Procjena trokova (jedinina ili ukupna po mjeri) Procjena utede (% ili kWh, litre goriva) Procjena smanjenja emisije (t CO2) Trokovi po smanjenju emisije (KM/t CO2) Izvor sredstava za provedbu
Kratki opis/komentar
97
9 Optimizacija sistema daljinskog grijanja Opina Tuzla Opinska sluba za komunalne poslove i izgradnju MZ JKP ''Centralno grijanje d.d. Tuzla 2002.-2020. 250.000,00 KM/godinje 17.224.685,02
Poetak/kraj provedbe (godine) Procjena trokova (jedinina ili ukupna po mjeri) Procjena utede (% ili kWh, litre goriva) Procjena smanjenja emisije (t CO2) Trokovi po smanjenju emisije (KM/t CO2) Izvor sredstava za provedbu
Kratki opis/komentar
opinski budet budet JKP Centralno grijanje d.d. Tuzla UNDP USAID IPA, CIP, CONCERTO, Strukturni fondovi EU Optimizacija sistema daljinskog grijanja, prvenstveno vrelovodne mree i toplinskih podstanica koje nisu optimirane Ova mjera omogucava prikljucenje novog konzuma na sistem daljinskog grijanja. Ukupna investicija iznosi oko 4,5 mil. KM, prema vaeim cijenama na tritu. Do sada realizovano 2,5 mil.KM, preostalo za realizaciju 2 mil.KM.
10 Ugradnja mjeraa toplinske energije i automatske regulacije sistema grijanja u sve javne objekte koji su prikljueni na sistem daljinskog grijanja Opina Tuzla Opinska sluba za komunalne poslove i izgradnju MZ JKP ''Centralno grijanje d.d. Tuzla 2002.-2020. 125.000,00 KM/godinje 17.224.685,02
Zaduen za provedbu
Poetak/kraj provedbe (godine) Procjena trokova (jedinina ili ukupna po mjeri) Procjena utede (% ili kWh, litre goriva) Procjena smanjenja emisije (t CO2) Trokovi po smanjenju emisije (KM/t CO2) Izvor sredstava za provedbu
Kratki opis/komentar
opinski budet, Fond za zatitu okolia FBiH budet JKP Centralno grijanje d.d. Tuzla UNDP USAID IPA, CIP, Strukturni fondovi EU Ugradnja mjeraa toplinske energije i automatske regulacije sistema grijanja u sve javne objekte koji su prikljueni na sistem daljinskog grijanja Ova mjera omogucava prikljucenje novog konzuma na sistem daljinskog grijanja. Ukupna investicija iznosi oko 2,25 mil. KM, prema vaeim cijenama na tritu. Do sada realizovano 1,25 mil.KM preostalo za realizaciju 1 mil.KM.
98
Poetak/kraj provedbe (godine) Procjena trokova (jedinina ili ukupna po mjeri) Procjena utede (% ili kWh, litre goriva) Procjena smanjenja emisije (t CO2) Trokovi po smanjenju emisije (KM/t CO2) Izvor sredstava za provedbu
Kratki opis/komentar
opinski budet budet JKP Centralno grijanje d.d. Tuzla UNDP USAID Strukturni fondovi EU, EBRD, EIB, KfW Stvaranje uslova za naplatu potronje toplinske energije prema utroenoj energiji kod svih potroaa Ova mjera omogucava prikljucenje novog konzuma na sistem daljinskog grijanja. Ukupna investicija iznosi oko 2,25 mil. KM, prema vaeim cijenama na tritu. Do sada realizovano 1,25 mil.KM preostalo za realizaciju 1mil KM.
12 Poetak rada edukativnog centra za klimatske promjene i energetsku efikasnost, sa pilot projektima i radionicama na temu energetska efikasnost Opina Tuzla Opinska sluba za komunalne poslove i izgradnju MZ Opinska sluba za prostorno ureenje i zatitu okolia Opinska sluba za poduzetnitvo 2012.-2014. 2.000.000,00 KM 20.137.938,88 9.399,57 212,78 opinski budet budet JKP Centralno grijanje d.d. Tuzla UNDP USAID Strukturni fondovi EU, CIP, IPA, CONCERTO, FP7 Poetak rada edukativnog centra za klimatske promjene i energetsku efikasnost, sa pilot projektima i radionicama na temu energetska efikasnost
Zaduen za provedbu
Poetak/kraj provedbe (godine) Procjena trokova (jedinina ili ukupna po mjeri) Procjena utede (% ili kWh, litre goriva) Procjena smanjenja emisije (t CO2) Trokovi po smanjenju emisije (KM/t CO2) Izvor sredstava za provedbu
Kratki opis/komentar
99
Mjere za poboljanje energetske efikasnosti u sektoru zgradarstva iz ovih 5 kategorija mogu se aplicirati na vrste objekata prema nadlenostima nad objektima. Tu razlikujemo 3 grupe i to: I grupa: zgrade i poduzea u vlasnitvu/nadlenou opine Tuzle; II grupa: zgrade i poduzea u vlasnitvu/nadlenou Vlade Tuzlanskog kantona, Vlade FBiH, Vijea ministara BiH i III grupa: stambene zgrade.
I GRUPA: ZGRADE I PODUZEA U NADLENOSTI OPINE TUZLE Za I i II grupu vae iste mjere, a ovdje donosimo pregled mjera za zgrade i poduzea u vlasnitvu/nadlenou opine Tuzla. Mjere za poboljanje energetske efikasnosti u sektoru zgradarstva za objekte u vlasnitvu/nadlenou opine Tuzla mogu se podijeliti na tri skupine: 1. pripremne aktivnosti, 2. izvedbeni projekti i 3. zakonske-legislativne mjere. Pripremene aktivnosti bi trebale da obuhvaaju sljedee mjere i aktivnosti: a. Uvoenje Informacijskog sistemskog upravljanja energijom u zgradama i poduzeima u nadlenosti opine (uvoenje energetskog knjigovodstva): - centralizirano prikupljanje svih relevantnih podataka o zgradama (graevinske karakteristike, godine izgradnje, godina i opis rekonstrukcija, energetska potronja svih tipova energije, mjeseni rauni za energente i dr.); - izrada i kontinuirano auriranje registra zgrada; - provedba energetskih pregleda u zgradama; - izrada investicijskih studija za provedbu mjera energetske uinkovitosti identificiranih kroz energetske preglede; - odreivanje dinamike provedbe identificiranih mjera energetske uinkovitosti. b. Uvoenje sheme 50-50% prema kojoj se postignute energetske utede, odnosno izbjegnuti energetski trokovi ravnomjerno dijele izmeu opine Tuzla, kao vlasnika zgrade i korisnika zgrada. Praksa prema kojoj korisnici zgrada (kola, bolnica i dr.), koji svojim savjesnim ponaanjem ostvaruju energetske utede a da od toga u konanici nemaju nikakve dobiti je iznimno demotivacijska. Brojna iskustva pokazuju da provedba 50-50% sheme kao jaki motivacijski faktor rezultira promjenom ponaanja korisnika zgrade, to u konanici drastino smanjuje potronju energije. Po potrebi u ovu aktivnost potrebno je ukljuivanje resornog Ministarstva nauke, obrazovanja i sporta kao nadlenog za pitanje kolstva u vladi Tuzlanskog kantona. c. Izrada i izlaganje na vidljivom mjestu ''display postera'' s energetskim pokazateljima o potronji energije za grijanje, potronji vode, te emisijama CO2 za sve zgrade i poduzea u vlasnitvu/nadlenou opine Tuzla (lokacija u zgradi opine ili na drugom mjestu). Popis konkretnih projekata, ija implementacija direktno utjee na energetske potronje i pripadajue smanjenje emisija CO2 je vrlo dugaak, a ovdje su predloeni oni iji je utjecaj na smanjenje emisija CO2 najvei: 1. Ugradnja solarnih sistema za pripremu potrone tople vode u obrazovne i zdravstvene ustanove opine Tuzla; 100
Akcioni plan energetski odrivog razvoja Opine Tuzla (SEAP) 2. Ugradnja solarnih sisteme za pripremu potrone tople vode u stanove u vlasnitvu opine Tuzla; 3. Ugradnja termostatskih ventilskih setova na sve radijatore u zgradama i poduzeima u vlasnitvu/nadlenou opine Tuzla; 4. Zamjena rasvjetnih tijela u uionicama obrazovnih i odgojnih ustanova opine Tuzla modernim i energetski efikasnim svjetlotehnikim rjeenjima u skladu sa europskim normama i direktivama; 5. Prikljuenje osnovnokolskih i predkolskih ustanova na sistem daljinskog grijanja grada Tuzle; 6. Zamjena kotlovnica na ugalj i lo ulje kotlovnicama na pelete u osnovnokolskim i predkolskim ustanovama; 7. Toplinska izolacija fasada i krovita u 50% svih zgrada u vlasnitvu/nadlenou opine Tuzla; 8. Ugradnja energetski visokoefikasnih prozora u 30% svih zgrada u vlasnitvu/nadlenou opine Tuzla; 9. Ugradnje dizalica topline; 10. Ugradnja fotonaponskih sistema. III GRUPA: STAMBENE ZGRADE Stambeni sektor opine Tuzla sudjeluje s 96% u ukupnoj energetskoj potronji sektora zgradarstva i ima iznimno velik potencijal energetskih uteda. Mjere energetske efikasnosti podsektora mogu se podijeliti na mjere za nove i postojee zgrade. Tehniki propisi o racionalnoj upotrebi energije i toplinskoj zatiti zgrada, novoizgraenim zgradama stambene namjene, je maksimalna dozvoljena potronja energije za grijanje ograniena na iznose izmeu 51 i 95 kWh/m2 ovisno o faktoru oblika zgrade. Samom uspjenom provedbom propisa znaajno e se smanjiti potronja novih stambenih zgrada. Problem je veliki fond postojeih stambenih zgrada opine Tuzla ija specifina potronja toplinske energije iznosi 188,18 kWh/m2. Prijedlog mjera za nove zgrade stambene namjene obuhvaa sljedee mjere i aktivnosti: - Donoenje Odluke na nivou Opinskog vijea da novoizgraene stambene zgrade moraju imati sve ispunjene uslove prema Pravilnik o tehnikim zahtjevima za toplotnu zatitu objekata i racionalnu upotrebu energije ("Slubene novine FBiH", br. 49/09) - Donoenje Odluke na nivou Opinskog vijea da novoizgraene stambene zgrade opremljene solarnim sistemima za pripremu tople vode plaaju manje komunalne naknade. Mjere energetske efikasnosti za postojee zgrade stambene namjene obuhvaaju 3 kategorije: 1. pripremne aktivnosti; 2. izvedbene projekte; 3. zakonske-legislativne mjere. Pripremne su aktivnosti, kao i u sluaju podsektora zgrada u vlasnitvu/nadlenou opine Tuzla, sve one mjere koje nee direktno utjecati na smanjenje energetskih potronji i emisija CO2, ali e postaviti neophodne preduvjete za njihovu uspjenu implementaciju. Za ovu su kategoriju, identificirana je sljedea mjera: 1. Uvoenje naela i kriterija energetske uinkovitosti u odravanje stambenih zgrada: - Izrada Prirunika o odravanju stambenih zgrada na naelima energetske efikasnosti i odrivosti u suradnji sa strunjacima Slube za stambeno poslove; - Izrada Prirunika o koritenju stambenih prostora u cilju smanjenja toplinskih gubitaka i postizanja kvalitete zraka (preporuke za ponaanje stanara u smislu odravanja povoljnih mikroklimatskih uvjeta - temperature prostora, potrebne izmjene zraka, vlanosti zraka i sl.); 101
Akcioni plan energetski odrivog razvoja Opine Tuzla (SEAP) Izrada Studije moguih sanacija postojeih zgrada u Tuzli razliitih tipova i vremena izgradnje s iskazom trokova za sanaciju, ostvarenom utedom energije i postignutim razredom energetske uinkovitosti. Studiju izraditi za razliite mjere sanacije: 1. edukativne, bez trokova za sanaciju, 2. mjere s malim trokovima i brzim povratom sredstava, 3. mjere s veim ulaganjima i duim povratom investicije; Organizacija radionica i seminara o energetski efikasnim sanacijama stambenih zgrada za predstavnike suvlasnika stanara; Subvencioniranje mjera energetske efikasnsoti i koritenja obnovljivih izvora energije u stambenim zgradama (solarni kolektori, tedna rasvjeta, toplinska zatita iznad zakonski propisane, sustav za daljinsko oitanje potronje, termostatski setovi, hidraulika regulacija i dr.) Izrada uputa za koritenje zgrada nakon sanacije pogotovo za izvedbu na razini pasivne kue ili tzv. ''faktor 10'' ukljuujui i upute o sustavima koji su ugraeni u tzv. inteligentnu kuu.
Provedbeni projekti energetske uinkovitosti za postojei i budui stambeni sektor zgrada, ija implementacija direktno utjee na energetske potronje i pripadajue smanjenje emisija CO2 su mnogobrojni a ovdje su predloeni oni iji je utjecaj na smanjenje emisija CO2 najvei: 1. Ugradnja solarnih sistema za pripremu tople vode u 1000 kuanstava do 2026. godine; 2. Rekonstrukcija toplinske izolacije vanjske ovojnice i sanacija krovita na naelima odrive gradnje u 25% postojeeg stambenog fonda zgrada do 2026. godine; 3. Zamjena kotlovnica na ugalj i lo ulje kotlovnicama na pelete u 50% kuanstava do 2026. godine; 4. Poticanje gradnje pasivnih i niskoenergetskih obiteljskih kua i stambenih zgrada. Za uspjenu provedbu identificiranih konkretnih projekata vano je osmisliti i pokrenuti program subvencioniranja. Iz oblasti zakonsko-legislativne oblasti mjera koja moe rezultirati smanjenjem potronje toplinske energije u stambenom fondu zgrada i do 25% je mjerenje stvarne potronje toplinske energije u kuanstvima prikljuenima na sistem daljinskog grijanja grada Tuzle. Dosadanja praksa da se potronja toplinske energije plaa po m2 grijanog prostora a ne po stvarnoj potronji je iznimno demotivirajua i rezultira velikom i neracionalnom energetskom potronjom.
11.3. Prijedlog mjera za smanjenje emisije CO2 u sektoru saobraaja Opine Tuzla
U skladu sa preporukama Europske komisije, Strategijom razvoja Opine Tuzla za period 2006 2026, LEAP-om (Lokalni akcioni plan zatite okoline) Opine Tuzla, kao i konkretnom situacijom u opini Tuzla, predloene mjere i aktivnosti za sektor saobraaja podjeljenje su u sljedee podkategorije: Planske mjere za smanjenje emisije CO2 u saobraaju i unapreenje saobraaja u Opini Tuzla; Mjere promotivnog, informativnog i edukacijskog karaktera; Mjere za vozila u vlasnitvu Opine Tuzla; Mjere za javni prevoz putnika; Mjere za privatna i komercijalna vozila.
102
11.3.1. Planske mjere za smanjenje emisije CO2 u saobraaju i unapreenje saobraaja u Opini Tuzla
Pod planskim mjerama za smanjenje emisije CO2 u saobraaju i unapreenje saobraaja u Opini Tuzla, podrazumjevaju se aktivnosti ija e realizacija rezultirati poboljanjem i unapreenjem saobraaja na podruju opine Tuzla to e direkto uticati na smanjenje emisije CO2. Planske mjere i aktivnosti su : 1. Uvoenje sistema za automatsko upravljanje saobraajem (AUS) mjera ukljuuje uvoenje savremene saobraajne semaforske signalizacije odnosno tzv. inteligentnih semafora na raskrsnicama, ime bi se poveala protonost saobraaja u Tuzli, ugradnju mjernih ureaja za upravljanje semaforima koji e omoguiti upravljanje u zavisnosti o stvarnom (trenutnom) saobraajnom optereenju na saobraajnoj mrei., ugradnju sistema video nadzora na raskrsnicama koji e omoguiti i dodatno unaprijediti rad operativnih slubi sa ciljem pravrovremenog reagovanja i speavanja moguih saobraajnih nezgoda. U skladu sa iskustvima drugih gradova predlae se provoenje mjere u fazama. 2. Mjere poveanja protonosti saobraaja na podruju opine Tuzla Uspostavljanje zelenog vala na Junoj saobraajnici Uspostavljanje zelenog vala na Sjevernoj saobraajnici Rekonstrukcija i izgradnja petlje iki Brod sa izgradnjom dvije odvojene saobraajne trake do Bolnice Kreka Rekonstrukcija Sjeverne saobraajnice sa rekonstrukcijom raskrsnice Skver Nastavak izgradnje June saobraajnice do Simin Hana Izmjetanje eljeznike stanice sa postojee lokacije na taj nain e se omoguiti da ulica Mije Keroevia bude non stop prohodna Postavljenje semafora na raskrsnice kod Bolnice Kreka; Postavljanje semafora na raskrsnici kod ulaza u naselje Batva; Postavljanje semafora na raskrsnici kod Livnice Regulacija saobraaja u uem gradskom jezgru 3. Mjere poveanja bezbijednosti saobraaja u opini Tuzla Zamjena postojeih LAMP semaforskih lanterni novim LED semaforskim lanternama Postavljanje LED saobraajnih znakova na opasnim mjestima u opini Tuzla Zatita pjeakih povrina Reguliranje brzine i postavljanje dodatne saobraajne signalizacije na mjestima sa velikom koncentracijom djece 4. Mjere poticanja koritenja bicikla kao prevoznog sredstva Izgradnja biciklistike i pjeake staze uz korito rijeke Jale Izgradnja mjesta za odlaganje bicikla Uspostavljanje mree za besplatno iznajmljivanje bicikla
103
Akcioni plan energetski odrivog razvoja Opine Tuzla (SEAP) 6. Optimiziranje postojeih autobuskih linija i vremena vonje, te uvoenje novih autobuskih linija 7. Uvoenje sistema elektronske vozne karte 8. Ugradnja LED displaya za prikaz dolazaka autobusa na autobuskim stajalitima u uem gradskom jezgru 9. Proizvodnja biodizela iz otpadnog jestivog ulja za potrebe javnog prevoza Mjere za poboljanje kvaliteta taksi prevoza 1. Donoenje Odluke Opinskog Vijea koja dodjelu koncesije za taksi prevoz uslovljava vozilima sa smanjenom emisijom staklenikih plinova i vozilima pokretanim na alternativna goriva
105
Kratak opis/komentar:
Zaduen za provoenje: Poetak/kraj provoenja (godine): Procjena trokova (jedinina ili ukupna po mjeri): Procjena uteda (% ili kWh, litre goriva): Procjena smanjenja emisije CO2 (tCO2): Trokovi po smanjenju emisije (KM/tCO2): Izvor sredstava za provoenje:
Kratak opis/komentar:
106
Kratak opis/komentar:
Redni broj Mjere/Aktivnosti Mjera/Aktivnost Zaduen za provoenje: Poetak/kraj provoenja (godine): Procjena trokova (jedinina ili ukupna po mjeri): Procjena uteda (% ili kWh, litre goriva): Procjena smanjenja emisije CO2 (tCO2): Trokovi po smanjenju emisije (KM/tCO2):
Kratak opis/komentar:
107
Redni broj Mjere/Aktivnosti Mjera/Aktivnost Zaduen za provoenje: Poetak/kraj provoenja (godine): Procjena trokova (jedinina ili ukupna po mjeri): Procjena uteda (% ili kWh, litre goriva): Procjena smanjenja emisije CO2 (tCO2): Trokovi po smanjenju emisije (KM/tCO2):
5 Grupa mjera za poticanja koritenja bicikla kao prevoznog sredstva Opina Tuzla Sluba za komunalne poslove, izgradnju i poslove mjesnih zajednica UO Zavod za urbanizam Opine Tuzla 2013. 2018. 1.300.000 21,75 TJ 1.629 t CO2 godinje 798 Budet Opine Tuzla Budeti Programa energetske efikasnosti IPA, CONCERTO, kreditne linije EBRD, EIB i KfW, GIZ, EEE/USAID, UNDP, Fond za zatitu okolia FBiH Grupa mjera za poticanja koritenja bicikla kao prevoznog sredstva obuhvata sljedee aktivnosti: Izgradnja biciklistike i pjeake staze uz korito rijeke Jale Izgradnja mjesta za odlaganje bicikla Uspostavljanje mree za besplatno iznajmljivanje bicikla U sklopu provoenja ovih mjera potrebno je uraditi sljedee: Izgraditi biciklistiku i pjeaku stazu uz korito rijeke Jale Izvriti oznaavanje biciklistikih staza koje e povezati glavnu biciklistiku stazu uz korito rijeke Jale sa ostalim dijelovima grada Izgraditi mjesta za odlaganje bicikala u pjeakoj zoni i pored vanih objekata Nabaviti bicikla koja e se vriti za iznajmljivanje i osigurati njihov servis, sa posebnim IT sistemom zatite od krae Vriti kontinuiranu promociju koritenja bicikla kao prevoznog sredstava, posebno na kratkim udaljenostima 5 10 km Kontinuirano odravanje biciklistikih staza
Kratak opis/komentar:
108
Zaduen za provoenje:
Poetak/kraj provoenja (godine): Procjena trokova (jedinina ili ukupna po mjeri): Procjena uteda (% ili kWh, litre goriva): Procjena smanjenja emisije CO2 (tCO2): Trokovi po smanjenju emisije (KM/tCO2): Izvor sredstava za provoenje:
Kratak opis/komentar:
109
Kratak opis/komentar:
Kratak opis/komentar:
110
Kratak opis/komentar:
111
Kratak opis/komentar:
Zaduen za provoenje: Poetak/kraj provoenja (godine): Procjena trokova (jedinina ili ukupna po mjeri): Procjena uteda (% ili kWh, litre goriva): Procjena smanjenja emisije CO2 (tCO2): Trokovi po smanjenju emisije (KM/tCO2): Izvor sredstava za provoenje:
Kratak opis/komentar:
112
Kratak opis/komentar:
Zaduen za provoenje: Poetak/kraj provoenja (godine): Procjena trokova (jedinina ili ukupna po mjeri): Procjena uteda (% ili kWh, litre goriva): Procjena smanjenja emisije CO2 (tCO2): Trokovi po smanjenju emisije (KM/tCO2): Izvor sredstava za provoenje:
Kratak opis/komentar:
113
Kratak opis/komentar:
Redni broj Mjere/Aktivnosti Mjera/Aktivnost Zaduen za provoenje: Poetak/kraj provoenja (godine): Procjena trokova (jedinina ili ukupna po mjeri): Procjena uteda (% ili kWh, litre goriva): Procjena smanjenja emisije CO2 (tCO2): Trokovi po smanjenju emisije (KM/tCO2): Izvor sredstava za provoenje:
15 Naplata ulaska u visoko zaguene dijelove grada teretnim vozilima Opina Tuzla Sluba za komunalne poslove, izgradnju i poslove mjesnih zajednica MUP TK Policijska uprava Tuzla 2011. 2020. Bez investicijskih trokova 10% indirektnih uteda u sektoru Privatna i komercijalna vozila Teretna vozila 4.160 t CO2 godinje S obzirom da je automatski sistem za naplatu naknada ulaska u centar grada veoma skup, to pokazuje injenica da se koristi samo u tri grada u Svijetu, ova mjera se moe realizovati donoenjem Odluke o zabrani kretanja teretnih vozila, kao najveih zagaivaa, u centru grada. Ova vozila bi se mogla kretati uz odgovarajue Odobrenje koje bi izdavala nadlena Opinska sluba. Iz prikupljenih naknada od Odobrenja mogue je finansirati druge Projekte energetske efikasnosti u saobraaju.
Kratak opis/komentar:
114
11.4. Prijedlog mjera za smanjenje emisije CO2 u sektoru javne rasvjete Opine Tuzla
Mjere za smanjenje potronje elektrine energije i emisije CO2 u sektor javne rasvete opine Tuzla su sljedee: snimiti i urediti postojee stanje formirati bazu podataka sa svim tehnikim karakteristikama (napojnih kablova, mjernih mjesta, vrstu stubova, trafo podruje, tip svjetiljke, izvor svjetlosti) pomou GIS tehnologije zamjenu postojeih svjetiljki sa energetskim efikasnijim i ekoloki prihvatljivijim optimizirati vremenski program rada javne rasvjete permanentan program praenja potronje elektrine energije za javnu rasvjetu u odnosu na ostvarivanja poboljanja i eventualnu ugradnju i primjenu naprednih tehnologija u javnoj rasvjeti mjere promotivnog, informativnog i edukacijskog karaktera
Praenjem i analizom utroka elektrine energije od 2002. do 2011. godine evidentan je godinji porast od 9 %. Iako se primjenjuju metode uteda (zamjena devastiranih svjetiljki sa ivinim izvorom svjetlosti snage 125 W u natrij 70 W, omoguava utedu cca 56%) utroak elektrine energije je jo uvijek u znatnom porastu. Opina Tuzla je u periodu od 1992.- 1995. godine pretrpila agresiju na BiH i treba imati u vidu da je to ostavilo odraza na stanje javne rasvjete. Nakon 1995. godine poelo se sa ponovnim prikupljanjem tehnike dokumentacije i snimanjem stanja na terenu. Uslijedila je sukcesivna rekonstrukcija postojee javne rasvjete ( ui centar grada, urbana podruja i prigradska naselja). Osim rekonstrukcije pristupilo se realizaciji zahtjeva graana za proirenjem javne rasvjete, koji je prikazan na slikama.
Slika 11.1: Proirenje mree javne rasvjete Opine Tuzla u periodu od 2002. do 2011. godine
115
Slika 11.2: Porast potronje elektrine energije iz javne rasvjete zbog proirenja Analizama postojeeg stanja dolazimo do spoznaje da je danas 80 % urbanih naselja sa pripadajuim saobraajnicama i njihovim transferzalama pokriveno javnom rasvjetom. Razvoj tehnike i tehnologije (montaa novih svjetiljki, za prigradska naselja se umjesto ive 125 W koristi natrij 70 W ili LED svjetiljkama 30 W , a natrij 250 W se mijenja svjetiljkama LED 75 W) omoguava utetde elektrine energije i emisiju CO2
Ime mjere/aktivnost Zaduen za provedbu Poetak/kraj provedbe (godine) Procjena trokova (jedinina ili ukupna po mjeri) Procjena utede (% ili kWh) Procjena smanjenja emisije (tCO2) Trokovi po smanjenju emisije (KM/ tCO2) Izvor sredstava za provedbu Zamjena zastarjelih rasvjetnih tijela s energetski efikasnijim i ekoloki prihvatljivijim rasvjetnim tijelima i optimizacija rada JR Opina Tuzla Sluba za komunalne poslove, izgradnju i poslove mjesnih zajednica 2002. 2020. Ukupno (2010.-2020.) : 5.191.334,00 KM Ukupno: 34 % / MWh 2.609,68 1.989,26 Budet opine Tuzla ESCO, CIP / IEE, KfW Bilateralni i multilateralni fondovi EU Strukturni fondovi Zastupljenost svjetiljki sa ivinim izvorom svjetlosti je jo uvijek velika. Osnovni nedostaci kod svjetiljki sa ivinim izvorom svjetlosti je velika potronnja elektrine energije, veliki trokovi odravanja, oteenje atitnog stakla, este intervencije zbog dotrajalosti istih. U posljednje vrijeme aktuelan je trend zamjene izvora svjetlosti iz ive u natrij kao i komplet svjetiljki sa LED tehnologijom. LED troe 70% manje energije, imaju jednak intezitet osvjetljenja, a ivotni vijek je dui u odnosu na ivin izvor svjetlosti. Krajnji cilj zamjene svjetiljki novim LED svjetiljkama je smanjenje velikih trokova potronje elektrine energije, odravanja, smanjenje uticaja na ivotnu sredinu, poveanje sigurnosti graana i vea pouzdanost u radu. Zamjena postojeih svjetiljki u LED obuhvatila bi Sjevernu i Junu saobraajnicu sa pripadajuim transferzalama, a urbana i prigradsta naselja obuhvatila bi korekciju potronje elektrine energije zamjenom samo izvora svjetlosti. Takoe korekciju potronje elektrine energije uradili bi pomou optimizacije rada JR. Nije obuhvaena kompletna zamjena svjetiljki, nego je na dijelovima dolo do promjene samo izvora svjetlosti kako bi se prilagodili budetskim sredstvima.
116
Akcioni plan energetski odrivog razvoja Opine Tuzla (SEAP) Proirenje JR u periodu od 2010. do 2020. uzet je 50% u odnosu na period 2002./2010. Uteda CO2 2020 bez mjera tednje u odnosu na 2020 sa mjerama tednje (zamjena sijalica iva u natrij i zamjenom svjetiljki u LED) 33,89 %
4.792,27
10.089,82
6.670,33
7.333,68
Naziv mjere Zamjena zastarjelih rasvjetnih tijela s energetski efikasnijim i ekoloki prihvatljivijim rasvjetnim tijelima Optimizacija rada javne rasvjete
UKUPNO
Potronja energije MWh Scenarij 2002. Scenarij bez mjera Scenarij sa mjerama 2020.
% u odnosu na 2002.
% u odnosu na 2002.
4.792,27 4.792,27
10.089,82 6.670,33
47,5 % 71 %
3.483,21 3.483,21
7.333,68 4.848,26
47 % 28 %
117
Akcioni plan energetski odrivog razvoja Opine Tuzla (SEAP) Prvi korak ka potivanju zakonske obaveze o praenju, sakupljanju i obradi odlagalinog plina predstavlja prognoza o koliini plina. Koliina plina je u funkciji vrste otpada koji se odlae, izgraenosti temeljnog i prekrivnog brtvenog sustava, vremena koje je proteklo od poetka odlaganja, visine odloenog otpada i veliine odlagalita. Prema tim procjenama i podacima odreuju se daljnji koraci u izgradnji sistema otplinjavanja, kao to su broj, dubina i nain izvedbe bunara u tijelu otpada, nainu prikupljanja i nainu obrade odlagalinog plina. U svijetu se koristi nekoliko naina obrade odlagalinog plina, a prema Environment Agency UK prikazan je opti odnos u hijerarhiji kontrole odlagalinog plina koji glasi: Omjer proizvodnje plina unutar odlagalita, proporcionalan je proizvodnji energije iz tog plina. Svrha sistema za sakupljanje i obradu odlagalinog plina na plinskoj stanici s bakljom je zatiti ljudsko zdravlje i oneienje okolia uz potivanje zakonskih odredbi o postupanju s otpadom i dozvoljenim emisijama u zrak. To mora biti polazna injenica prilikom planiranja i izgradnje cjelovitog sistema otplinjavanja, a naroito prilikom odabira plinskih stanica s bakljom za sagorijevanje. Na tritu se danas nudi itav niz otvorenih i zatvorenih baklji ije se cijene kreu u zavisnosti o stupnju automatizacije, o graninim emisijama iz baklje, o protoku plina, jaini motora koji pokreu ventilatore i itavom nizu drugih faktora. Odnos cijena izmeu najjeftinijih i najskupljih varijanti je 1:15, uz napomenu da ovdje ne vrijedi pravilo to skuplje to bolje. Zbog toga je potrebno pri odabiru naina otplinjavanja i odabiru plinske stanice potovati sljedee kriterije: snimiti sastav i koliine otpada odloenog na odlagalite, znati godinje koliine novog otpada, to tanije izraunati koliine odlagalinog plina uvaavajui injenice o izvedbi temeljnog brtvenog sistema i prekrivnog brtvenog sistema, znati kada je predvieno zatvaranje deponije, potovati sve zakonske obaveze Bosne i Hercegovine i direktive Europske Unije. Samo potivanjem tih kriterija moe se izvesti ekonomian i efikasan sistem za otplinjavanje.
118
Akcioni plan energetski odrivog razvoja Opine Tuzla (SEAP) Papir ini drugu najveu komponentu u kompletnom sadraju u kanti za smee. Recikliranjem starog papira tedi se elektrina energija, voda i drvo. Za proizvodnju 1 tone papira srednje kvalitete mora se posjei dva stabla i potroiti 240 000 l vode i 4700 kwh elektrine energije. Istu koliinu papira moe se proizvesti od starog papira uz utroak 180 l vode i 2750 kwh elektrine energije. Plastika u kanti za smee poseban je problem. Oporaba plastinog otpada komplicirana je i oteana mnogovrsnou plastinih materijala. Zato je s ekolokog stajalita najodgovornije izbjegavati koritenje plastinih proizvoda, naroito plastine ambalae. Plastina vreica ili boca u prirodi se razgrauje 100-1000 godina. Stoga plastinu ambalau koju ne moemo izbjei moramo svakako odvojeno prikupljati. Staklo u kanti za otpatke vrijedna je sekundarna sirovina. Odvojenim prikupljanjem po vrstama stakla i recikliranjem tede se sirovina i energija. Jedna povratna staklena boca zamjenjuje 40 nepovratnih, to znai - 40 puta manji volumen otpada. Metali se u mnogim gradovima i mjestima otkupljuju ve odavno. Organiziranim odvojenim sakupljanjem bolje e se iskoristiti ove vrijedne sekundarne sirovine i sprijeiti njihovo rasipanje. Ostali otpad ini graevinski materijal, koa, auto-gume, to se takoer velikim dijelom moe reciklirati.
Reciklaa je izdvajanje materijala iz otpada i njegova ponovna upotreba. Sakupljanje otpada, izdvajanje, prerada i izrada novog proizvoda su karike u lancu reciklae. Otpad nije dovoljno samo smanjivati i izbjegavati. Potrebno ga je razdvajati na centralnim reciklanim postrojenjima ili na mjestu nastanka prema vrstama otpadaka jer samo odvojeno sakupljeni otpad moe se iskoristiti. Osim to moemo reciklirati razliite materijale, kao to su plastika, papir, guma, staklo, metali, moemo iskoristi i biootpad iz komunalnog otpada postupkom kompostiranja. Kompostiranje otpada je postupak koji podrazumijeva aerobnu razgradnju biootpada pri emu nastaju ugljini dioksid, voda, toplina i kompost, kao konani produkt, i to za samo nekoliko mjeseci. Kompost hrani biljke, osigurava prozranost tla, zadrava vodu i pogoduje rastu korjenitog bilja. Kompostiranje otpada je jedan od mnogih naina kako se moemo zalagati za ouvanje okolia. Biootpad je otpad od ostataka hrane, vrtnog i zelenog otpada i vrijedna je sirovina za proizvodnju kvalitetnog biokomposta. Najbolje je da se biootpad bioloki prerauje na mjestu njegovog nastanka. Kada ne kompostiramo organski otpad iz naeg kuanstva i vrtova, on se na odlagalitima otpada razgrauje pri emu se oslobaa metan, jedan od glavnih staklenikih plinova. U Tuzli se ne primjenjuje odvojeno prikupljanje kompostabilnog otpada. Odvojeno prikupljeni biootpad bi se morao odvoziti na kompostanu gdje bi se isti obraivao i po zavretku procesa pretvorio u korisni kompost, koji bi se dalje koristio kao dodatak tlu na zelenim gradskim povrinama. Razumnim postupanjem s otpadom, najvei dio baenih ostataka (s)tvari moe se preraditi i pretvoriti u nove vrijedne i korisne tvari. Bezuvjetna pretpostavka za takvo civilizirano postupanje s otpadom jest odvojeno sakupljanje. Odvajanjem po vrstama otpada ve u kuanstvu postie se bolja kvaliteta sekundarnih sirovina i laka prerada. Stvaranje otpada esto ne moemo sprijeiti. No, ako s njim odgovorno postupamo, otpad ne mora nuno biti zlo. Selekcijom korisnih frakcija iz komunalnog otpada, kao i odvojenim sakupljanjem iskoristivih otpadnih tvari na mjestu nastanka, znatno bi se smanjila koliina otpada koji se mora odloiti na gradsku deponiju Desetine u Tuzli, a samim tim bi se u konanici i znatno smanjila emisija CO2 i ostalih odlagalinih plinova u atmosferu.
119
Akcioni plan energetski odrivog razvoja Opine Tuzla (SEAP) Za primjer emo u sljedeoj tabeli prikazati maseni uinak pojedinih frakcija u komunalnom otpadu, a iste propisno izdvojene za potrebe reciklae ili kompostiranja bi znatno smanjile ukupnu koliinu otpada koji se mora deponovati.
2002
UKUPNO
PROCENTUALNI SADRAJ U OTPADU MJESEC 100 JAN FEB MART APRIL MAJ JUNI JULI AUG SEP OKT NOV DEC TOTAL(t) 4426 3568 4314 3436 3387 3982 3159 3216 3063 4196 2492 3346 42585 55 2434 1963 2373 1890 1863 2190 1738 1769 1685 2308 1371 1840 23422 4,6 204 164 198 158 156 183 145 148 141 193 115 154 1959 6,8 301 243 293 234 230 271 215 219 208 285 169 228 2896 9,6 234 188 228 181 179 210 167 170 162 222 132 177 2249 8 354 285 345 275 271 319 253 257 245 336 199 268 3407 4,7 208 168 203 161 159 187 148 151 144 197 117 157 2002 0,2 9 7 9 7 7 8 6 6 6 8 153 7 233 3,4 150 121 147 117 115 135 107 109 104 143 85 114 1448 1,4 62 50 60 48 47 56 44 45 43 59 35 47 596 0,6 27 21 26 21 20 24 19 19 18 25 15 20 256 5,7 252 203 246 196 193 227 180 183 175 239 142 191 2427
Tabela 11.1: Prikaz masenog udjela pojedinih frakcija u komunalnom otpadu za referentnu 2002 godinu Da bi doli do znaajne utede, smanjenja emisije CO2 i drugih odlagalinih plinova iz komunalnog otpada moemo primjeniti bilo koji od gore pomenutih naina. Za ilustraciju emo izvriti analizu primjene selekcije i izdvajanja pojedinih korisnih komponenti iz komunalnog otpada, te samim tim smanjiti masu deponovanog otpada na deponiji, to u konanici ima znaajan uinak na smanjenje emisije odlagalinih plinova, kao i jako bitan detalj produetka vijeka trajanja same deponije, jer bi se zapunjenje iste znaajno prolongiralo. Naroito spram injenice velikog volumenskog uinka pojedinih frakcija u komunalnom otpadu (PET ambalaa, tvrda plastika, najlon, karton, i sl.) Ako posmatramo maseni uinak pojedinih korisnih komponenti iz komunalnog otpada, kao to su papir, karton, PVC ambalaa, tvrda plastika, metali, i sl. moemo doi do zakljuka da izdvajanjem istih iz otpada (100% tretman) bi znaajno manje tona otpada odloiti na deponiju.
120
Akcioni plan energetski odrivog razvoja Opine Tuzla (SEAP) RECIKLATI ZA IZDVAJANJE PAPIR KARTON STAKLO PVC AMB. TVRDA PLASTIKA GUMA ALUMINIJSKE DOZE METALI UKUPNO ODVOJENO RECIKLATA MASA IZDVOJENIH RECIKLATA (t) 1959 2896 2249 3407 2002 233 596 256 13596
Tabela 11.2: Prikaz ukupne mase izdvojenih frakcija iz komunalnog otpada na bazi 100% tretmana Obzirom da je 100% izdvajanje gore pomenutih frakcija iz otpada nemogue ostvariti, u daljem proraunu emo se bazirati na 70% uinkovitosti izdvajanja, tako da ukupna masa odvojenih sekundarnih sirovina bi iznosila: Masa izdvojenih reciklata 13.596x70%=9.517 tona Od ukupno 43,000 tona otpada odloenih 2002 godine bez prethodnog tretmana (selekcija i izdvajanje korisnih supstanti iz otpada - sekundarne sirovine), pristupom selekcije i izdvajanja sa 70% uinkovitosti, masa izdvojenih reciklata bi iznosila 9.517 tona, to bi znaajno umanjilo masu ukupno odloenog otpada na 33.483 tone. Primjenjujui ovo smanjenje otpada na emisiju odlagalinih plinova slijedi: EMISIJA CO2 DEPONOVANOG OTPADA BEZ PRETHODNE OBRADE: 43.000 tona otpada... 15.264 tona CO2 EMISIJA CO2 DEPONOVANOG OTPADA SA PRETHODNIM TRETMANOM (RECIKLAA): 33.483 tona otpada ... 11.886 tona CO2 UKUPNA UTEDA EMISIJE CO2: 3.378 tona CO2 to predstavlja umanjenje od 22,13%
Ostvarena je uteda ili smanjenje emisije CO2 za oko 22% odvajanjem sekundarnih sirovina iz komunalnog otpada na bazi 70% uinkovitosti odvajanja korisnih komponenti iz zaprimljenog komunalnog otpada. Svako poveanje uinkovitosti bi se odrazilo na smanjenje koliine deponovanog otpada, a samim tim i smanjenja emisije odlagalinih plinova.
121
Akcioni plan energetski odrivog razvoja Opine Tuzla (SEAP) PRIJEDLOG MJERA:
Redni broj Mjere/Aktivnosti Mjera/Aktivnost Zaduen za provoenje: Poetak/kraj provoenja (godine): Procjena trokova (jedinina ili ukupna po mjeri): Procjena uteda (% ili kWh, litre goriva): Procjena smanjenja emisije CO2 (tCO2): Trokovi po smanjenju emisije (KM/tCO2): Izvor sredstava za provoenje: 1 Izgradnja centralnog reciklanog sistema za tretman komunalnog otpada na podruju opine Tuzla Opina Tuzla JKP Komunalac Tuzla Sluba za komunalne poslove, izgradnju i poslove mjesnih zajednica 2011. 2015. 3.000.000 KM (procjena) 3.816 t CO2 786,16 KM/t CO2 Budet Opine Tuzla, KfW, bilateralni i multilateralni fondovi, Razvojna banka Federacije BiH, Fond za zatitu okolia Federacije BiH, IPA, Strukturni fondovi EU Izgradnja centralnog reciklanog postrojenja za preuzimanje kompletnog komunalnog otpada na podruju opine Tuzla. U prvoj fazi obrade otpada iz istog bi se mehanikim putem odrstranjivao nekorisni, sitniji dio otpada i odlagao na deponiji. U drugoj fazi procesa obrade ostatak tretiranog otpada bi se dalje podvrgavao manualnoj selekciji i izdvajanju korisnih sirovina iz komunalnog otpada. (PET ambalaa, tvrda plastika, najlon, karton, i sl.) Postrojenje bi trebalo biti dimenzionisano tako da je u mogunosti obraditi kompletan komunalni otpad opine Tuzla, i to sa kapacitetom od cca 75.000 ekvivalent stanovnika, to bi radom u dvije smjene bilo dovoljno da se pokrije i tretira vei dio komunalnog otpada prikupljenog sa podruja opine Tuzla. Predvieni uinak: 20% Drugi segment je selekcija sekundarnih sirovina na mjestu nastanka, postavljanjem dovoljnog broja namjenskih kontejnera (eko-dvorita) za odvojeno prikupljanje papira, plastike, stakla, metala na podruju opine Tuzla. Na taj nain bi ve odvojene sekundarne sirovine na izvoritu znaajno poveale stepen efektivnosti same ideje reciklae, jer bi time zaobili mehaniki pred-tretman znaajne koliine otpada na centralnom reciklanom postrojenju. U konanici bi na taj nain umanjili trokove energije i radne snage. U svim naseljima sa kolektivnim smjetajem, za poetak bi trebalo obezbjediti adekvatan broj eko kontejnere za 3 razliite frakcije (plastika, papir, metali), s tendencijom da se izgradnja eko dvorita proiri i na naselja sa individualnim smjetajem. Predvieni uinak: 4% Implementacija promotivnih kampanja u cilju edukacije stanovnitva o znaaju reciklae i ouvanju ivotne sredine, kako bi se poveao efekat selekcije otpada na mjestu nastanka. Predvieni uinak: 1%
Kratak opis/komentar:
EU strategija obrade komunalnog odnosno krutog otpada sastoji se od sljedeih glavnih zahtjeva: smanjenje koliine otpada na izvoru (odvojeno sakupljanje) reciklaa otpada (zavisi od prihvatljivosti reciklata na tritu) termika obrada otpada (veoma povoljna u sluaju vie kalorikog otpada proizvodnja energije) deponiranje ostataka (samo manje koliine ostataka koji se ne mogu uspjeno preraditi) Idealna tehnologija obrade otpada koja bi obuhvatila sve zahtjeve EU-strategije ne postoji. Zbog toga je nuno formirati cjeloviti (integralni) koncept obrade otpada (Integrated Waste Management) koji se sastoji od razliitih naina i tehnologija obrade i koji se meusobno dopunjavaju. 122
Isto tako ne postoji opti oblik cjelovitog koncepta obrade otpada. Potrebno ga je posebno izraditi za svaku sredinu u okolini, u zavisnosti od postojeih i predvienih mogunosti i saglasnosti sa strategijom i legislativom odreene drave. Za realizaciju ciljanih 25% smanjenja emisije CO2 iz deponovanog komunalnog otpada nuno je uvesti sistem za selekciju komunalnog otpada, opisan u tabeli prijedloga mjera i aktivnosti iznad. Obzirom da je na podruju opine Tuzla u dosadanjem periodu bio odreen broj neuspjelih pilot projekata za selektivno prikupljanje sekundarnih sirovina po mjestu nastanka, neophodno je ipak prihvatiti gore opisani kombinovani pristup. Pored izdvajanja potencijalnih sekundarnih sirovina iz komunalnog otpada znaajan efekat na sveukupno smanjenje emisije odlagalinih plinova bi svakako doprinjelo i odvojeno prikupljanje organskog otpada i tretman istog u kompostani, to je u zemljama EU ve odavno uvedeno kao obaveza.
123
Akcioni plan energetski odrivog razvoja Opine Tuzla (SEAP) Velika prednost spaljivanja u odnosu na deponovanje komunalnog otpada je svakako deponijski prostor. Za sluaj kada imamo isto odlaganje komunalnog otpada na deponiju (u naem sluaju u referentnoj godini 2002) potreba za deponijski prostor iznosila je godinje oko 0,5m3 po stanovniku, sa reciklaom i mehaniko biolokom obradom moe se godinji zahtjev za deponijski prostor sniziti na 0,25m3 po stanovniku, a sa spaljivanjem ak do 0,025m3, odnosno jo manje ako se ostaci po sagorjevanju korisno upotrijebe dalje u graevinarstvu. Znaajno smanjenje emisije deponijskih plinova (metan) jer odloenog otpada bi bilo dosta manje EU strategija postizanja bez-deponijskog koncepta obrade otpada, to znai da komunalni otpad ne bude optereenje deponijskog prostora kao to je trenutno nas sluaj, ve da se uz prethodno izdvajanje korisnih frakcija iz komunalnog otpada (sekundarne sirovine) ostatak podvrgne spaljivanju, to u konanici pored ekonomske prednosti (proizvodnja toplotne i elektricne energije) predstavlja ogromnu utedu prostora na gradskoj deponiji.
Varijante koncepta obrade komunalnog otpada u spalionicama U zavisnosti od koliine otpada, koja se za Tuzlu moe projektovati za period 2012-2020 sa parametrima cca 200.000 ljudi, moemo rei da spalionica za kapacitet od 60.000 tona komunalnog otpada godinje, bi svakako zadovoljila potrebe opine Tuzla. To uveliko zavisi i od efikasnosti skupljanja otpada, strukture otpada, odnosno sastava kod kojeg je najbitniji udio biorazgradljivog otpada, kao i sam stepen reciklae, kolika se koliina korisnog dijela iz otpada izdvoji. U kombinaciji sa reciklaom i kompostiranjem projektovani kapacitet od 60.000 tona godinje bi zasigurno zadovoljio potrebe grada i za eventualno irenje istog, kao i eventualno poveanje broja stanovnitva za period 2012-2020.
124
Akcioni plan energetski odrivog razvoja Opine Tuzla (SEAP) Na gornjoj emi je prikazan tehnoloki proces prerade otpada spaljivanjem, gdje kao rezultat spaljivanja imamo proizvodnju elektrine energije, gdje u kombinaciji sa dobivanjem i toplotne energije uveavamo stepen iskoritenja. Koritenjem otpada kao goriva za proizvodnju toplotne i elektrine energije, svakako smeu daje novu dimenziju i ulogu u naim svakodnevnim ivotima, da ono to smo nemilice bacali, zagaivali ivotnu sredinu, ovim procesom koristimo kao gorivo, kao zamjenu za skupa fosilna goriva, i proizvodimo danas jako bitnu energiju. Za ilustraciju emo uzeti da je ulazni parametar 60.000 tona komunalnog otpada godinje, te definisati dvije najrasprostranjenije varijante prerade komunalnog otpada spaljivanjem, a to su: 1. Mehanika obrada (MO) + spaljivanje sa proizvodnjom energije 2. Mehaniko bioloka obrada (MBO) + spaljivanje sa proizvodnjom energije
Slika 11.5: ema mehaniko bioloke obrade (MBO) + spaljivanje sa proizvodnjom energije 125
Akcioni plan energetski odrivog razvoja Opine Tuzla (SEAP) Obzirom na sve naprijed navedeno, to se odnosi na prednosti spaljivanja otpada koje svakako ima znaajne efekte na energetsku efikasnost i smanjenje emisije CO2, u sklopu ovog Akcionog plana kao dodatnu mjeru predlaemo izradu studije koja e detaljno analizirati sve navedene efekte uvoenjem spalionice otpada za Opinu Tuzla.
Redni broj Mjere/Aktivnosti Mjera/Aktivnost Zaduen za provoenje: Poetak/kraj provoenja (godine): Procjena trokova (jedinina ili ukupna po mjeri): Procjena uteda (% ili kWh, litre goriva): Procjena smanjenja emisije CO2 (tCO2): Trokovi po smanjenju emisije (KM/tCO2): Izvor sredstava za provoenje: 2 Izrada studije za izgradnju spalionice komunalnog otpada na podruju Opine Tuzla Opina Tuzla JKP Komunalac Tuzla Sluba za komunalne poslove, izgradnju i poslove mjesnih zajednica 2011. 2015.
Kratak opis/komentar:
Budet Opine Tuzla Spaljivanje otpada odnosno ostataka poslje biomehanike obrade podrazumjeva se kao najbolji nain energetskog iskoritavanja otpada i ini nepogrjeivi elemenat cjelokupnog koncepta obrade otpada. Savremene spalionice treba graditi na nain koji omoguava brzo implementaciju najnovijih nauno-istraivakih postignua sa podruja izgaranja i obrade dimnih gasova (BAT preporuke). Savremene tehnologije spaljivanja otpada omoguavaju postizanje veoma niskih koncentracija tetnih tvari u dimnim gasovima i prema tome moe se rei da su spalionice najistiji termiki proizvoa energije. Implementacija varijanti (Slika 11.4 ili 11.5) zavisi prije svega od sastava otpada, odnosno od dijela biorazgradljivog otpada. Prije poetka izrade idejnih projekata nuno je razmotriti situaciju koliina i strukture otpada kao i postojee stanje obrade otpada
11.6. Prijedlog mjera za smanjenje emisije CO2 u sistemu vodosnadbjevanja Opine Tuzla
Obzirom da je 2007. godine u sistem vodosnabdijevanja uveden novi resurs izgradnjom postrojenja za preiavanje vode akumulacije Modrac na lokalitetu Cerik, kapaciteta 300 l/s, ukupne raspoloive koliine vode sa svih izvorita kreu se od 815 l/s do 1.020 l/s. Proraun planskih potreba za vodom, koje, na osnovu demografskih podataka, specifine potronje vode, koeficijenta dnevne neravnomjernosti, te planiranog obuhvata stanovnitva vodom, za 2020. godinu iznose oko 1.000 l/s, pokazuju da su raspoloive koliine vode na izvoritima u sistemu vodosnabdijevanja Tuzle dovoljne za zadovoljenje i planskih potreba za vodom. Potrebno je imati u vidu da su gubici u sistemu vodosnabdijevanja 2002. godine iznosili 37,14%, te da, prema podacima JKP Vodovod i kanalizacija Tuzla operatora vodovodnog sistema, gubici u 2010. i prvoj polovini 2011. godine iznose 44,5%, ne raunajui koliine vode potroene za ispiranje cjevovoda i rezervoarskog prostora. Enormni gubici javljaju se kod transporta i distribucije vode kroz sistem ija ukupna duina cjevovoda iznosi preko 735 km. 126
elik 7.880
Tabela 11.3: Duina cjevovoda (m) u sistemu vodosnabdijevanja, stanje 2011. godina Primarna aktivnost u domenu tekueg i investicionog odravanja sistema, na kojoj Opina Tuzla i komunalno vodovodno preduzee moraju u kontinuitetu raditi u planskom periodu, u cilju racionalnog koritenja raspoloivih koliina vode, jeste optimizacija sistema vodosnabdjevanja od izvora do krajnjih potroaa. Ovdje se podrazumijeva optimizacija cjevovoda, pumpnih stanica i rezervoara kroz tehnoekonomsku optimizaciju sistema. Kroz optimizaciju cjevovoda bi se odredile kritine dionice koje su predimenzionirane ili poddimenzionirane uska grla u cjevovodu. Optimizacijom pumpnih stanica bi se stvorili uslovi za smanjenju potronju elektrine energije za prepumpavanje vode, a optimizacijom rezervoara bi se smanjili gubici. Sve ovo bi dalo preduslove za potrebnu rekonstrukciju cjevovoda, po prethodno utvrenim prioritetnim dionicama, prije svega azbest-cementnih cjevovoda, u cilju smanjenja gubitaka vode na maksimalno 30%, to zahtijeva kontinuirane aktivnosti i znaajna finansijska sredstva.
Redni broj Mjere/Aktivnosti Ime mjere/aktivnost Zaduen za provedbu 1 Obrazovanje i promjena ponaanja djelatnika/korisnika zgrada u vlasnitvu opine Tuzla Opina Tuzla Opinska sluba za prostorno ureenje, zatitu okolia i odrivi razvoj Opinska sluba za komunalne poslove i izgradnju MZ 2002.-2020. 10.000 KM/godinje 700.950 kWh 509,48 t CO2 19,63 KM/t CO2 opinski budet IEE program Mjera obuhvaa cijeli niz obrazovnih aktivnosti koje se redovno provode: Organizacija obrazovnih radionica o nainima utede potronje vode; Izrada i distribucija obrazovnih materijala (letaka, broura, postera, naljepnica, i sl.) Organizacija tribina, i slino.
Poetak/kraj provedbe (godine) Procjena trokova (jedinina ili ukupna po mjeri) Procjena utede (% ili kWh, litre goriva) Procjena smanjenja emisije (t CO2) Trokovi po smanjenju emisije (KM/t CO2) Izvor sredstava za provedbu Kratki opis/komentar
127
2 Obrazovanje i promocija energetske uinkovitosti za graane Opina Tuzla Opinska sluba za prostorno ureenje, zatitu okolia i odrivi razvoj Opinska sluba za komunalne poslove i izgradnju MZ JKP Vodovod i kanalizacija Tuzla 2002.-2020. 10.000 KM/godinje 700.950 kWh 509,48 t CO2 19,63 KM/t CO2 opinski budet IEE program Mjera obuhvaa cijeli niz obrazovnih aktivnosti koje se provode na redovnoj osnovi: Kontinuirano informiranje potroaa o nainima uteda i aktualnim temama; Provedba tematskih promotivno- informativnih kampanja za podizanje svijesti graana o energetskoj uinkovitosti u zgradama; Organizacija skupova za promicanje racionalne uporabe vode i smanjenja emisije; 3 Optimizacija sistema vodosnabdjevanja Opina Tuzla Opinska sluba za komunalne poslove i izgradnju MZ JKP Vodovod i kanalizacija Tuzla 2002.-2020. 250.000,00 KM/godinje 1.650.196,8 kWh 1.199,43 t CO2 666,98 KM/t CO2 opinski budet budet JKP Vodovod i kanalizacija d.d. Tuzla UNDP USAID Strukturni fondovi EU Optimizacija sistema vodosnabdjevanja, prvenstveno magistralnog cjevovoda i stanica koje nisu optimirane. Kao rezultat optimiranja sprovesti mjere rekonstrukcije i drugih zahvata na sistemu vodosnabdjevanja. Ova mjera omogucava prikljucenje novog konzuma na sistem vodosnabdjevanja. Investicija iznosi oko 2 mil. KM, prema vaeim cijenama na tritu.
Poetak/kraj provedbe (godine) Procjena trokova (jedinina ili ukupna po mjeri) Procjena utede (% ili kWh, litre goriva) Procjena smanjenja emisije (t CO2) Trokovi po smanjenju emisije (KM/t CO2) Izvor sredstava za provedbu Kratki opis/komentar
Poetak/kraj provedbe (godine) Procjena trokova (jedinina ili ukupna po mjeri) Procjena utede (% ili kWh, litre goriva) Procjena smanjenja emisije (t CO2) Trokovi po smanjenju emisije (KM/t CO2) Izvor sredstava za provedbu
Kratki opis/komentar
128
4 Ugradnja mjeraa potronje vode - vodomjera i automatske regulacije sistema vodosnabdjevanja Opina Tuzla Opinska sluba za komunalne poslove i izgradnju MZ JKP Vodovod i kanalizacija Tuzla 2012.-2020. 125.000,00 KM/godinje 1.542.090 kWh 1.120,85 t CO2 111,52 KM/t CO2 opinski budet budet JKP Vodovod i kanalizacija d.d. Tuzla UNDP USAID Strukturni fondovi EU Ugradnja mjeraa potronje vode - vodomjera i automatske regulacije sistema vodosnabdjevanja od izvora do stanica vode i rezervoara vode i krajnjih korisnika. Ova mjera omogucava prikljuenje novog konzuma na sistem vodosnabdjevanja i racionalizaciju potronje vode. Investicija iznosi oko 1 mil. KM, prema vaeim cijenama na tritu. 5 Stvaranje uslova za naplatu potronje vode prema stvarnom utroku kod svih potroaa Opina Tuzla, Opinsko vijee Opinska sluba za komunalne poslove i izgradnju MZ JKP Vodovod i kanalizacija Tuzla 2012.-2020. 125.000,00 KM/godinje 560.760 kWh 407,58 t CO2 306,69 KM/t CO2 opinski budet budet JKP Vodovod i kanalizacija d.d. Tuzla UNDP USAID Strukturni fondovi EU Stvaranje uslova za naplatu potronje vode prema stvranom utroku kod svih potroaa Ova mjera omoguava prikljuenje novog konzuma na sistem vodosnabdjevanja i racionalizaciju potronje vode. Investicija iznosi oko 1 mil. KM, prema vaeim cijenama na tritu.
Poetak/kraj provedbe (godine) Procjena trokova (jedinina ili ukupna po mjeri) Procjena utede (% ili kWh, litre goriva) Procjena smanjenja emisije (t CO2) Trokovi po smanjenju emisije (KM/t CO2) Izvor sredstava za provedbu
Kratki opis/komentar
Poetak/kraj provedbe (godine) Procjena trokova (jedinina ili ukupna po mjeri) Procjena utede (% ili kWh, litre goriva) Procjena smanjenja emisije (t CO2) Trokovi po smanjenju emisije (KM/t CO2) Izvor sredstava za provedbu
Kratki opis/komentar
Osim navedenih mjera ijim provoenjem je mogue ostvariti znaajno poboljanje energetske efikasnosti u sektoru vodosnadbjevanja Opine Tuzla i postii planirani cilj smanjenja emisije CO2 od preko 20%, dodatne utede je mogue ostvariti kapitalnim projektima koji podrazumjevaju rekonstrukcije dovodnih cjevovoda u cilju smanjenja vrnih optereenja na pumpnim stanicama i smanjenja potrebne visine pumpanja. Kako su za navedene mjere potrebna znaajna finansijska sredstva, koja Opina Tuzla nije u mogunosti obezbijediti vlastitim budetom, predlaemo izradu studija koje e dati sveobuhvatnu analizu efekata provoenja ovih projekata, kao i potrebne trokove i izvore finansiranja za njihovu provedbu. 129
Poetak/kraj provedbe (godine) Procjena trokova (jedinina ili ukupna po mjeri) Procjena utede (% ili kWh, litre goriva) Procjena smanjenja emisije (t CO2) Trokovi po smanjenju emisije (KM/t CO2) Izvor sredstava za provedbu
Kratki opis/komentar
7 Izrada studije za izgradnju 'tunelskog' dovoda u duini od 1.500 m ispod brda na dionici od pumpne stanice Spreko Polje do rezervoara i Selo Opina Tuzla Opinska sluba za komunalne poslove i izgradnju MZ JKP Vodovod i kanalizacija d.d. Tuzla 2012.-2020. 1.533.000 kWh 1.114,25 t CO2 KfW bilateralni i multilateralni fondovi Razvojna banka Federacije BiH Pretpostavka je da bi se izgradnjom 'tunelskog' dovoda u duini od 1.500 m ispod brda na dionici od pumpne stanice Spreko Polje do rezervoara i Selo, ostvarilo smanjenje elektrine energije za 175 kW obzirom na smanjenje potrebne visine pumpanja za 60 m, ili na godinjem nivou 1.533.000 kWh. U smislu ovog Akcionog plana, ovim bi se smanjile emisije za 1.114,25 t CO2. Investiciona vrijednost radova se procjenjuje na 4.000.000 KM.
Poetak/kraj provedbe (godine) Procjena trokova (jedinina ili ukupna po mjeri) Procjena utede (% ili kWh, litre goriva) Procjena smanjenja emisije (t CO2) Trokovi po smanjenju emisije (KM/t CO2) Izvor sredstava za provedbu
Kratki opis/komentar
130
11.7. Prijedlog mjera za poboljanje energetske efikasnosti koritenjem obnovljivih izvora energije
Na osnovu prikupljenih podataka o zateenom stanju, provedena je analiza uticaja predloenih mjera za poveanje energetske efikasnosti i koritenja obnovljivih izvora energije na zatitu okolia i smanjenje CO2 u Tuzli.
Prema podacima dobijenim iz sektora zgradarstva, postoji veliki broj domainstava sa individualnim sistemom grijanja (39.542) iji je osnovni energent ugalj. Uz predvienu mjeru prikljuenja novih 10.500 stambenih jedinica na mreu daljinskog grijanja, i dalje preostaje znaajan broj od 29.042 domainstva 131
Akcioni plan energetski odrivog razvoja Opine Tuzla (SEAP) sa individualnim sistemom grijanja. Na ukupnu koliinu uglja treba dodati priblino 1% biomase (pelet), to iznosi 6.524,4 MWh sati toplotne energije, a smanjenje emisije CO2 iznosi cca 1.800 tCO2.
Ime mjere / aktivnosti Zaduen za provedbu Promocija zamjene kotlova na ugalj ugradnjom kotlova na pelet (biomasa) u individualnim stambenim objektima Opina Tuzla Opinska sluba za komunalne poslove i izgradnju MZ JKP Centralno grijanje d.d. Tuzla 2012-2020. godina 480.000,00 KM 6.524.400 kWh 1.800 t CO2 266,67 KM/t CO2 Subvencioniranje ugradnje kotlova na pelete za 10% kuanstava koja koriste ugalj ili lo ulje do 2020. godine Ukupna povrina kuanstava grijanih na ugalj iznosi 2.174.810 m2, dok potronja uglja za kuanstva iznosi 300 kWh/m2. Procijenjena investicija iznosi oko 250 KM/kW po kotlu, potrebna snaga kotla za 10% povrine uz 90 W/m2 iznosi oko cca 2 MW. Predlae se da Optina Tuzla subvencionira 10% trokova ukupnom iznosu od oko 48 000 KM, 30% bit je potrebno osigurati iz raznih mogudih izvora, a graani bi sudjelovali sa 60% ukupne investicije. Za period od 8 godina investicija iznosa 6000 KM/godinje. Napomena: Prikazani proraun odnosi se na kotlove na pelet za jednu zgradu, dok ukupna snaga (2 MW) predstavlja ukupnu snagu svih kotlova.
Poetak/kraj provedbe (godine) Procjena trokova (jedinina ili ukupna po mjeri) Procjena utede (% ili kWh, litre goriva) Procjena smanjenja emisije (t CO2) Trokovi po smanjenju emisije (KM/t CO2) Izvor sredstava za provedbu Kratki opis
Akcioni plan energetski odrivog razvoja Opine Tuzla (SEAP) kontinuirano medijski pratiti projekat.
U okviru projekta u rad je potrebno pustiti pogon za proizvodnju biodizela od koritenog jestivog ulja. Biodizel za poetak e koristiti jedan autobus GIPS Tuzla, koji je posebno obiljeen, a nakon testiranja rezultata smanjenja zagaenja zraka ugljenmonoksidom, biodizel e koristiti vei broj autobusa GSP.
Ime mjere / aktivnosti Zaduen za provedbu Poetak/kraj provedbe (godine) Procjena trokova (jedinina ili ukupna po mjeri) Procjena utede (% ili kWh, litre goriva) Procjena smanjenja emisije (t CO2) Trokovi po smanjenju emisije (KM/t CO2) Izvor sredstava za provedbu Kratki opis Pilot projekat upotrebe biogoriva u autobusima GIPS Tuzla GIPS 2008-2009. godina 656.000 kWh 102,34 t CO2
Prema informacijama CRP-a, firma Gusto e sapore je zaduena za nabavku jestivog ulja, za preradu u biodizel, a vode se pregovori i sa drugim prehrambenim fabrikama i restoranima, koji koriteno jestivo ulje inae bacaju. Ponuena cijena otkupa je 25 procenata od cijene ulja, dok je cijena biodizela za 10 odsto manja od cijene dizela. Na osnovu rezultata ovog projekta portrebno je razviti strategiju za masovniju proizvodnju i koritenje biodizela kod autobusa koji se koriste u redovnom gradskom saobraaju.
Promocija obvezne postepene zamjene konvencionalnih goriva biogorivima i drugim alternativnim gorivima te usklanivanje kvalitete postojeeg goriva s EU direktivom 98/70 Prirodni plin - Budui da je prirodni plin komercijalno gorivo, ne oekuju se nikakve dodatne investicije u smislu subvencija za proizvodnju, ve uglavnom za razvoj mree punionica u svrhu omoguavanja eksploatacije procijenjene koliine plina. Kolika e ukupna investicija biti, ovisi prvenstveno o stratekoj odluci o broju punionica za stlaeni prirodni plin, koje su u pravilu i do deset puta skuplje od obinih za konvencionalna goriva (benzin ili dizel). Ukapljeni naftni plin - Kao i u sluaju prirodnog plina, dodatne investicije do 2020. godine manifestirat e se kroz dodatnu izgradnju kapaciteta za proizvodnju i isporuku UNP-a. Nikakve dodatne subvencije nee biti potrebno izdvojiti iz dravnog prorauna, takoer zbog komercijalne prirode tog alternativnog goriva. Biodizel - Za proizvodnju ciljane koliine biodizela u iznosu u 2020. godini procjenjuju se dodatne potrebne investicije. Investicije e se pored toga trebati alocirati kako u postrojenja za esterifikaciju sirovinskog ulja tako i u poticaje za proizvodnju sirovine, poput uljane repice, , itd.
Promocija izuzea/redukcije plaanja poreza na biogoriva i alternativna goriva Uvoenje poreza na emisiju CO2 s izuzetkom za ia vozila i goriva ne predstavlja znaajnije dodatne trokove, izuzev onih administrativnih.
133
Prema podacima JKP Komunalac Tuzla ukupno odloeni otpad u referentnoj 2002.godini je emitovao 258.000 m3 odlagalinog plina, od ega je uinak metana (CH4) iznosio 54% tj. 139.320 m3 CH4. Obzirom da GWP indeks (mjera kojom se opisuje uticaj jedinine mase plina na globalno zatopljavanje, a u odnosu na istu koliinu ugljen dioksida iznosi 1t CH4=21 t CO2 tada ekvivalentna emisija CO2 iznosi 139.320 m3x21 =2.925.720 m3 CO2. Ova metanska komponenta plina posjeduje energetsku vrijednost 36-38 MJ/m3, odnosno 1.431,93 MWh, te ekvivalentna emisija iznosi 2.094,6 t CO2. Od ukupno 1.431,93 MWh, 716 MWh ili priblino 50% se koristiti kao toplotna energija za snabdjevanje vlastitih objekata, zagrijavanje plastenika i sl, a preostalih 50% kao elektrina energija koja se moe djelimino troiti za vlastite potrebe, a dijelom predati postejeem elektroenergetskom sistemu, odnosno prodati. Kapacitet za proizvodnju elektrine energije energetskog postrojenja s deponijskim gasom bi iznosio 0,16 MW. Za ovu grupu mjera karakteristino je to da je vrlo teko kvantitativno procijeniti potreban iznos investicija, jer radi se o cijeni kompletnog postrojenja ukljuujui i cijenu zemljita, potrebnih dozvola, objekta, prikljuka, postrojenja i sl, ali je sasvim sigurno da je njihov uticaj na smanjenje emisije CO2 znaajan. Prvo energetsko postrojenje s deponijskim gasom u BiH (Gradska deponija Sarajevo) puteno je u pogon 2001 godine. Smjeteno je na najvecoj deponiji otpada u BiH (Smiljevici, Kanton Sarajevo). Kapacitet za proizvodnju elektricne energije tog postrojenja je 0,35 MW sa potencijalnom godinjom proizvodnjom elektricne energije 0,52 GWh. Prijedlog, kratko obrazloenje i opis niza mjera s ciljem poticanja koritenja bioplina: dobivanje toplinske i elektrine energije komprimiranje deponijskog plina za pogon motornih vozila nije preporuljivo zbog ekonomski neisplativog procesa preiavanja
U toku 2002. godine izvrena je ugradnja i putanje u rad solarnog sistema za zagrijavanje vode u JU Dom zdravlja Tuzla koji se sastojao od 3 solarna kolektora povrine 2m2 sa snagom 800W/ m2, to ukupno predstavlja cca 5kW instalisane snage, to predstavlja 9,6 MWh energije.
134
Akcioni plan energetski odrivog razvoja Opine Tuzla (SEAP) U periodu maj-juni 2010. godine izvrena je ugradnja i putanje u rad jo 6 kolektora, minimalnog kapaciteta 500l, povrine 2m2 sa snagom 800W/ m2, to ukupno predstavlja jo cca 10kW instalisane snage. Centar za razvoj i podrku (CRP) je solarne panele proizvedene kroz program obuke nezaposlenih mladih osoba za izradu solarnih panela, financiran sredstvima DVV-international (Institut za meunarodnu suradnju visokih strunih kola Njemake) i opine Tuzla donirao za novoizgraeni objekat za djecu sa posebnim potrebama Koraci nade. Instalirano je 6 kolektora povrine 2m2 sa snagom 800W/ m2, to ukupno predstavlja cca 10kW instalisane snage. Ovi paneli e omoguiti pripremu tople vode za bazen za rehabilitaciju i druge potrebe u objektu te tako promovisati upotrebu obnovljivih izvora energije i smanjiti troskove energije za ovu namjenu. U toku 2010. godine zavren je projekat toplifikacije Klinike za plune bolesti u Slavinoviima. Postavljeno je 20 sunevih kolektora (ukupna snaga 32kW) na krovu klinike koji konstantno obezbjeuju toplu vodu za sanitarne potrebe klinike. Trenutno je u zavrnoj fazi projekat instalacije 50 solarnih kolektora u SKPC Mejdan, to predstvlja oko 80 kW instalisane snage. Centar za ekologiju i energiju je poeo sa implementacijom novog projekta koji ima za cilj da povea koritenje solarne energije za grijanje vode u regionu Tuzle (podruje MZ Husino i MZ Ljubae). Projektom je predvieno da se proizvede i instalira 10 solarnih sistema na 10 individualnih stambenih objekata, to predstavlja oko 16kW instalisane snage.U projekat su ukljueni vlasnici objekata koji se bave ugradnjom centralnog grijanja, vodoinstalacijama i graani koji kroz svoj rad imaju mogunost promoviranja iskustva koje e stei tokom projekta. Krajnji cilj ovog projekta je da se u Tuzli oformi grupa eksperata koji imaju iskustvo u izradi, instaliranju i koritenju solarne energije i koji e steenim znanjem za druge praviti, instalirati i odravati solarne kolektore. Takoer e biti osposobljeni i za instaliranje i odravanje fabriki izraenih solarnih sestema. Dakle, iz svega navedenog se moe uoiti da je u 2002. godini ukupna instalisana snaga solarnih kolektora iznosila 5 kW. Za period od 2002. do 2011. godine instalirano je 105 solarnih kolektora, povrine 210 m2 sa ukupnom snagom od 169 kW, odnosno 648,96 MWh, i predstavlja smanjenje emisije od 144 tCO2. Arhitektura zgrade treba omoguiti i maksimalno koritenje rasprenog Sunevog zraenja kako bi se uklonila potreba za umjetnom rasvjetom tijekom dana, koja, osim to troi energiju, dodatno zagrijava prostor. Takoer je mogue koristiti energiju okolia odnosno energiju u tlu akumuliranog Sunevog zraenja, kako bi se zrak u kui ljeti hladio a zimi predgrijavao, zbog znaajnih razlika temperatura tla i zraka tijekom godine. Jedan kvadratni metar kvalitetnog prozora moe zgradi osigurati oko 600 W topline za grijanje zgrade. Isti kvadratni metar prozora moe osigurati rasvjetu kvalitetniju od umjetnih rasvjetnih tijela zamjenjujui oko 100 W elektrine energije za rasvjetu. Fotonaponski sistemi su kapitalno intenzivna postrojenja koja karakteriziraju vrlo visoka poetna ulaganja ali i vrlo niski trokovi pogona, uz ivotni vijek od preko 25 godina. Zbog spomenutih visokih poetnih ulaganja ne moe se oekivati znaajniji broj sistema na podruju opine Tuzla bez uvoenja poticajne cijene i jamenja otkupa energije na dravnoj i entitetskim razinama, i to na minimalno razdoblje od 12 godina. 135
POZITIVNI EFEKTI Promocija javnog transporta i redukcija potrebe i duine putovanja privatnim vozilima Smanjenje duine infrastrukture kao to je vodovod i kanalizacija, kao smanjenje neophodne energije za pumpna postrojenja --Objekti s vie stambenih jedinica smanjuju ukupnu vanjsku povrinu po jedinici i gubitke toplote. Osjenenje izmeu objekata moe smanjiti solarnu izloenost za vrijeme ljetnjih mjeseci
NEGATIVNI EFEKTI Velika gustina urbanih zona smanjuje efikasnost u potronji goriva -Gradnja visokih zgrada ukljuuje i liftove to poveava potrebe za elektrinom energijom Koncentracija visokih i velikih zgrada moe ometati efekat prirodne ventilacije
Termalni uticaj
--
Toplotno isijavanje -Daljinski sistem zagrijavanja i hlaenja su uobiajeno energetski efikasniji u gusto naseljenim zonama -eljeni protok vazduha oko objekata moe se postii pravilnom organizacijom visokih zgrada ili blokova
Toplota koja se oslobaa u urbanim zonama moe poveati potrebu za klimatizacijom. Potencijal prirodnog svjetla je generalno reduciran u gusto naseljenim zonama i poveava potrebu za upotrebu elektrine energije. -Slobodne povrine i povrine krovova raspoloive za solarne kolektore su limitirane --
136
Akcioni plan energetski odrivog razvoja Opine Tuzla (SEAP) Gustina naseljenosti je jedan od kljunih faktora koji utiu na koritenje energije u okviru urbanih zona. U tabeli ispod su razmotreni efekti (pozitivni i negativni) u odnosu na gustinu naseljenosti. Kao to se moe primjetiti, ova gustina moe imati konfliktne efekte ali se moe zakljuiti da je urbanistiko planiranje kljuan instrument koji omoguava uspostavljanje efikasnog koritenja energije, kako za nove, tako i za renovirane objekte. Urbane matrice ulina mrea i gradski blokovi mogu biti orjentisani i dimenzionisani tako da integrisano izraze brigu o suncu, svjetlosti i sjenci u skladu s prioritetima klime koja vlada na podruju opine Tuzla. Kao to je ve navedeno, Tuzla je grad s umjereno kontinentalnom, odnosno srednjoevropskom klimom sa toplim ljetima i umjereno hladnim zimama. To znai, da se prilikom urbanistikog planiranja i projektovanja treba voditi rauna o slijedeim parametrima: grijanje grejna sezona u Tuzli traje u prosjeku 6 mjeseci, uglavnom od polovine oktobra do polovine aprila, ventilacija (klimatizacija) u ljetnim mjesecima (juni, juli i avgust) izraena je vea potreba za ventilacijom, odnosno rashlaivanjem prostora, svjetlost u principu, neophodno je voditi rauna o maksimalnom koritenju dnevne svjetlosti. Orijentacija i irina ulica znaajno utiu na mikroklimu u okolini zgrada, kao i na mogunost osunavanja i koritenja vazdunih strujanja (vjetra) u zgradama. ire ulice u pravcu istok-zapad omoguavaju bolje zimsko osunavanje, dok ire ulice u pravcu preovladavajuih vjetrova pospjeuju provjetravanje na nivou naselja. Na naoj, sjevernoj hemisferi, juna orijentacija je najdominantnija u pogledu koritenja sunca za grijanje i osvjetljenje prostora, s tim to u uslovima umjerene klime ovog podruja situacija je neto fleksibilnija jer se mogu ukljuiti i otkloni do 30 u odnosu na junu orijentaciju.
solarno rastojanje
30
30
Slika 11.6: Jedan od moguih primjera urbane matrice u umjerenoj klimi sjeverne hemisfere Grupacije zgrada formirane u vidu nizova po pravcu istok-zapad poveavaju solarni zahvat i obezbjeuju osunavanje za svaku zgradu. Odgovarajue rastojanje izmeu zgrada za ravan teren determinisano je upadnim uglom sunevog zraka na dan zimskog solisticijuma (22. decembar). Rastojanje izmeu zgrada (D), prema kriterijumu sjenke, kao jedan od primarnih urbanistikih principa, predstavlja funkciju visine zgrade (H), pomnoenu koeficijentom ija vrijednost zavisi od geografske irine (za vrijednosti do 52 s.g..). 137
D (distanca)
Slika 11.7: Odreivanje rastojanja izmeu nizova zgrada formiranih po pravcu I-Z
11.8.2. Vegetacija
Bitno je naglasiti da zelene povrine u okviru naselja mogu imati 6-8C niu temperaturu u odnosu na izgraene i poploane dijelove naselja, zahvaljujui kombinaciji isparavanja, refleksije, zasjenavanja i uvanja hladne mase. kada su parkovi zastupljeni u gusto izgraenim zonama, lokalizovani oblici strujanja vazduha, iskazani u vidu toplog vazduha koji se uzdie iznad gusto naseljenih zona, bivaju zamijenjeni hladnijim vazduhom iz ozelenjenih zona. Utvreno je da e vie manjih zelenih povrina, ravnomjerno rasporeenih kroz gradsko tkivo, imati vei rashladni efekat nego nekoliko veih parkova. Ulice treba da budu orijentisane tako da omogue prenoenje hladnijeg vazduha na to vee razdaljine. Hipotetike studije su pokazale da u gradovima umjerenog klimata dijagram stope hlaenja usljed vegetacijskog pokrivaa pokazuje pad temperature kao funkciju veliine povrine. Krive kojima se izraava sniavanje temperature vazduha pokazuju nelinearno ponaanje, gdje 30% zelenih povrina sa vegetacijom proizvodi 66% potencijalnog hlaenja ostvarenog isparavanjem. Ukupni rashladni efekti vegetacije rezultat su kombinovanih efekata zasjenivanja i isparavanja. Drvee sniava temperaturu vazduha, poveavajui istovremeno vlanost. Dakle, moe se zakljuiti da kombinovani efekat zasjenenja i isparavanja koji potie od drvea stvara utede u rashladnoj energiji beliine 17 57% na 25% poveanja povrine pod drveem.
16,5
16,2
16,0
14,5
14,0
15,0
15,5 15,7
16,5
16,5
Slika 11.8: a) Primjer efekta rashlaivanja od La Fontaine parka u Montrealu, Kanada b) Stepen rashlaivanja u odnosu na pokrivenost vegetacijom 138
Akcioni plan energetski odrivog razvoja Opine Tuzla (SEAP) Prikazani primjeri imaju paradigmatski karakter, obzirom na obim i intenzitet primjene koncepata energetski efikasne arhitekture, zbog ega i ne treba posmatrati kao jedino prihvatljive domete u kontekstu teme, jer panju i afirmaciju zasluuju i ona arhitektonska rjeenja koja energetsku efikasnost ostvaruju u okviru standardnih rjeenja u oblikovanju i materijalizaciji zgrade.
11.8.3. Urbanistiko planiranje u Tuzli pozitivni i negativni primjeri s aspekta energetske efikasnosti sa prijedlogom aktivnosti
Izgradnja u Tuzli je, u pogledu kompaktnosti, determinisana topografskim karakteristikama terena i odraava njenu izduenu formu, odnosno grad smjeten u dolini rijeke Jale u pravcu istok-zapad i izmeu uzvienja sa sjeverne i june strane. Ovi uslovi su uticali da Tuzlu ne moemo smatrati kompaktnim gradom, onakvim kakav je mogu na potpuno ravnom terenu. Urbano podruje Grada je danas prilino gusto naseljeno (24,05 st/ha ili 2405 st/km2), na to je u posebnoj mjeri uticala naglaena industrijalizacija praena intenzivnom stambenom izgradnjom 60-tih, 70-tih i 80-tih godina prolog vijeka. Ovo se posebno odnosi na izgradnju velikih stambenih naselja kao to su Slatina, Sjenjak, Stupine, Irac i sl. Meutim, iz potrebe za dodatnim prostorom, izgraena su i stambena naselja kao to su ona u Solini i Slavinoviima, a taj koncept, s aspekta energetske efikasnosti, ne moemo smatrati u potpunosti prihvatljivim jer zahtijevaju dodatne trokove za transport, energiju za pumpna postrojenja itd. Danas urbano podruje grada ne raspolae sa tako velikim prostorom na kojem je mogue realizovati velika naselja ali postoje odreene zone gdje se mogu izgraditi pojedinani ili manja grupa kolektivnih objekata. Ve poetkom 70-tih godina prolog vijeka pristupilo se konceptu izgradnje multifunkcionalnih stambenih naselja u kojima su, pored stambenih, ukljueni i poslovni prostori, kao i drutveno opsluni centri u okviru naselja. Stanovnici ovih naselja mogu obaviti kupovinu veine namirnica za svakodnevne potrebe u svom susjedstvu bez upotrebe automobila to znaajno utie na smanjenje potronje energije za transport. U pogledu vegetacije moe se istai da je Tuzla grad zelenila. Pored naslijeenih prirodnih povrina pokrivenih vegetacijom (Ilinica, Banja, Gradina) i izgraenih, kao to je Veliki park u centru grada, park u Dragodolu, drvored u Aleju Alije Izetbegovia, prilikom planiranja velikih naselja vodilo se rauna i o ovom aspektu. Meutim, u posljednje vrijeme, se manje panje obraa ureenju parkovskih povrina oko objekata, dijelom zbog sve vee potrebe za parking prostorima, a dijelom i zbog kalkulacije investitora u pogledu konkurencije u cijeni m2 stambenog prostora. Ovu praksu je mogue promijeniti samo korekcijom postojeih zakona i propisa (Zakon o graenju TK, Zakon o prostornom ureenju FbiH, itd). U centru grada je zaokruena pjeaka zona, koja ima pozitivan efekat u pogledu promocije etanja, meutim u Tuzli je neophodno nastaviti ve ranije zapoeto projektovanje, a zatim i izgradnju odgovarajue biciklistike staze koja bi se protezala du rijeke Jale na dionici od BKC-a (ulica Mije Keroevia Guje) do Branske malte (ulica 15. maja), a alternativno i do novog naselja Slavinovii. Duina ove dionice iznosi cca 4 km i automobilom se pree, pri dozvoljenoj brzini od 50 km/h, ukljuujui i eventualni jedan zastoj na semaforima, za cca 6 minuta. Ista ova dionica se biciklom, pri umjerenoj brzini od 17 km/h pree za cca 14 minuta. Pri prosjenoj potronji goriva od 7 lit/100 km i pri dananjim cijenama goriva, prelazak ove dionice po 1 automobilu kota cca 0,70 KM to znai kada bi npr. 300
139
Akcioni plan energetski odrivog razvoja Opine Tuzla (SEAP) vozaa vonju automobilom zamijenilo biciklom ostvarila bi se uteda od cca 210 KM (na samo 4 km), kao i znaajno smanjenje emisije tetnih gasova u atmosferu. Naravno, uz izgradnju biciklistike staze, potrebno je uraditi i kvalitetnu promociju vonje bicikla putem medija, sredstava javnog informisanja, vladinih i nevladinih organizacija i sl. U okviru Mjera za smanjenje emisije CO2 iz sektora saobraaja opine Tuzla posebno je obraena grupna mjera za poticanje koritenja bicikla kao prevoznog sredstva. Naravno, kao zakljuak se moe navesti, da su ovo samo neki primjeri kojima se moe kvalitetnim urbanistikim planiranjem postii eljeni efekat u pogledu energetske efikasnosti i smanjenju emisije tetnih gasova ali ovaj dokument treba biti otvoren i za nove ideje koje mogu doprinijeti gradu Tuzli u tom cilju. Mjere za provoenje aktivnosti u sektoru urbanistikog planiranja
Promotivne, informativne i obrazovne mjere i aktivnosti Inicijativa za izmjenu zakonske regulative iz oblasti planiranja i graenja 3. Integracija principa energetske efikasnosti u podzakonsku regulativu na nivou Opine 4. Integracija priprincipa energetske efikasnosti u prostornoplansku dokumentaciju na nivou opine Tuzla 5. Izrada geografskog-informacionog sistema gradskog zelenila 6. Izrada zelene regulative 7. Izrada geografskog-informacionog sistema znaajnih emitera CO2 na teritoriji opine Tuzla Opina Tuzla, Opinsko vijee Sluba za prostorno ureenje i zatitu okoline UO Zavod za urbanizam Tuzla 2012.-2020. 7.000 KM/god. Budet opine Tuzla, Budeti i fondovi programa energetske efikasnosti Promotivne, informativne i edukacijske aktivnosti o principima urbanistikog planiranja i projektovanja u pogledu poveanja energetske efikasnosti ukljuuju: Promocija i edukacija o kompaktnim urbanistikim rjeenjima Edukacija o orijentaciji objekata, irini ulica, visini i rastojanju izmeu objekata Edukacija o vanosti planiranja zelenih povrina u okviru naselja 1. 2.
Mjere/Aktivnosti
Zaduen za provoenje
Poetak/kraj provoenja (godine): Procjena trokova (jedinina ili ukupna po mjeri): Procjena uteda (% ili kWh, litre goriva) Procjena smanjenja Emisije CO2 (tCO2) Trokovi po smanjenju Emisije (KM/tCO2) Izvor sredstava za provoenje: Kratak opis/komentar
Procjena smanjenja emisije CO2 za sektor urbanistiko planiranja nije proraunata obzirom da je analiza raena za 2002. godinu, a mjere navedene u ovom sektoru su preventivnog karaktera koje se odnose na budui period, ije provoenje e omoguiti smanjene emisije CO2 do 2020. godine.
140
Tabela 11.5: Ukupni potencijal smanjenja emisija po sektorima Ukupni potencijal smanjenja emisija iznosi 160.400,81 t CO2, to je za oko 26% manji iznos u odnosu na inventar emisija CO2 iz 2002. godine. Najvei udio u mjerama za smanjenje ima sektor zgradarstva od 72,38% to je ekvivalentno udjelu ovog sektora u referentnom inventaru emisija iz 2002. godine. Sektor saobraaja uestvuje sa 20,08% u ukupnom smanjenju emisija, dok sektor upravljanja otpadom smanjuje ukupni invetar emisija za 2,38 %. U odnosu na referentni inventar emisija CO2 za 2002. godinu, u ukupnom potencijalu smanjenja emisija uestvuje i sektor obnovljivih izvora energije sa 1,19%, mada je stvarni uticaj ovog sektora znatno vei obzirom da je veina mjera koja podrazumjeva upotrebu obnovljivih izvora energije sadrana u drugim sektorima, a prije svega u sektoru zgradarstva i saobraaja. Opina Tuzla se potpisivanjem Sporazuma gradonaelnika ukljuila u europsku inicijativu za smanjenje emisije staklenikih plinova koja podrazumjeva cilj smanjenja emisije CO2 od najmanje 20% u 2020. godini, u odnosu na emisiju za referentnu godinu. Izradom ovog Akcionog plana identifikovane su mjere energetske efikasnosti za sektore zgradarstva, saobraaja, javne rasvjete, upravljanja otpadom, vodosnadbjevanja, obnovljivih izvora energije i urbanistikog planiranja, ijim provoenjem e se emisija CO2 za referentnu 2002. godinu umanjiti za oko 160 kt CO2 ili za oko 26%. Ovo znai da bi uz provoenje svih predvienih mjera, emisija CO2 u 2020. godini bila bi manja od zacrtanog cilja za 6% to znai da nije nuno provesti sve predloene mjere za postizanje cilja smanjenja emisije od 20%, nego je mogue izvriti odabir i provoenje onih mjera za koje postoje realne finansijske, vremenske, planske, kadrovske i druge mogunosti.
141
Akcioni plan energetski odrivog razvoja Opine Tuzla (SEAP) iznos za pojedinane aplikacije je 40.000 KM. Dosadanja iskustva su pokazala da je ovaj mehanizam finansiranja veoma koristan za poduzetnike i mala i srednja preduzea sa podruja Opine Tuzla. Slian model se moe primijeniti i za projekte energetske efikasnosti, uz uveanje kreditno-garantnog potencijala, na koji bi se mogli kandidovati zainteresovana javna preduzea, ustanove, etani odbori u zgradama i drugi.
143
144
Akcioni plan energetski odrivog razvoja Opine Tuzla (SEAP) Sredstva iz ovog Fonda koriste se za finansiranje zatite okolia, i to za zatitu, ouvanje i poboljanje kvalitete zraka, tla, vode i mora, te ublaavanja klimatskih promjena i zatite ozonskog omotaa; saniranje, poticanje izbjegavanja i smanjivanja nastajanja otpada; iskoritavanje vrijednih svojstava, te obrade otpada; zatitu i ouvanje bioloke i pejzane raznovrsnosti; provoenje energetskih programa; provoenje programa razminiranja; unapreenje i izgradnju infrastrukture za zatitu okolia; poboljanje, praenje i ocjenjivanje stanja okolia te uvoenje sustava upravljanja okoliom; poticanje odrivog koritenja prirodnih dobara; poticanje odrivih privrednih djelatnosti, odnosno odrivog ekonomskog razvoja; poticanje istraivanja, razvojnih studija, programa, projekata i drugih aktivnosti, ukljuujui i demonstracijske aktivnosti.
12.5.1. Kreditna linija za energijsku efikasnost - EBRD program finansiranja odrivih energija za Zapadni Balkan realizuje se preko Raiffeisen banke DD Sarajevo i UniCredit banke DD Sarajevo
Projekti za energijsku efikasnost u industriji - zamjena starih kotlova modernim i efikasnijim, prelazak sa grijanja na struju na grijanje efikasnijim energentom, instalacija apsorpcionih hladnjaa ili unapreenje efikasnosti postojeih hladnjaa, unapreenje termikih postrojenja, unapreenje izolacije, zamjena prozora, uvoenje parcijalnog termo-solarnog grijanja, zamjena starih elektromotora modernim i efikasnijim Projekti za energijsku efikasnost zgrada - zamjena starih i neefikasnih kotlova, implementacija mikrogeneracije/trigeneracije, sanacija grijnih podstanica i ugradnja mjeraa utroka toplotne energije, uvoenje sistema za upravljanje zgradama, zamjena postojeih prozora novim prozorima sa duplim i nepropusnim staklima, termalna izolacija zgrada (vanjski zidovi, krov, podrum), zamjena sistema za grijanje (toplotna izolacija cijevi, rezervoara i mainskih ureaja), zamjena neefikasnih naina upotrebe energije novim, zamjena postojee rasvjete efikasnijom (ureaji za regulaciju svjetla, senzori prisutnosti, algoritamska rasvjeta), dodatno zamraenje (aluzine, strukturalni elementi itd.), ventilacioni sistemi, ugradnja rolo-vrata Projekti za obnovljivu energiju - solarno-termalni vodeni sistemi, solarno-termalni sistemi za suenje, sistemi za razgradnju biomasa koji slue za proizvodnju toplote i/ili elektriciteta, biogasne stanice, sistemi za grijanje ili proizvodnju struje na bazi biomase, gasne turbine za biogas, geotermalne toplotne pumpe, solarno-termalni sistemi za grijanje ili hlaenje vode za industrijske procese ili prostore, biogasne stanice, geotermalne pumpe Projekti malih hidrocentrala (do 2MW) ili manje farme vjetrenjaa.
Investicije koje e doprinijeti poboljanju energetskih performansi graevina ili industrijskog sektora, to mora biti u skladu sa najmanje jednim od navedenih kriterija podobnosti: da je koeficijent utede energije jednak ili vei od 20%, na osnovu godinjeg mjerenja da je smanjenje emisije gasova, mjerene po toni CO2, jednako ili vee od 20%, na osnovu godinjeg mjerenja Korisnici kredita su pravna lica registrovana u BiH u privatnom vlasnitvu tj. bez veinskog vlasnitva ili kontrole drave, kao i da su kreditno sposobna u skladu sa poslovnom politikom Banke. Sredstva iz ove 145
Akcioni plan energetski odrivog razvoja Opine Tuzla (SEAP) kreditne linije ne mogu se koristiti za finansiranje javnih preduzea i lokalne samouprave, privrednih subjekata sa veinskim vlasnitvom ili direktnom kontrolom drave, refinansiranje postojeih zaduenja klijenata, kupovine, najma ili zakupa zemljita i postojeih zgrada, kazni, novanih kazni i trokova sudskih sporova, polovne opreme, trokova leasinga, investicija u nove zgrade koje ve podlijeu standardima energetske efikasnosti na dravnom nivou, investicija u industrije koje se nalaze na EBRD Listi iskljuenja. U cilju uspjene realizacije pojedinanih projekata i postizanja traene energetske efikasnosti EBRD je svim potencijalnim korisnicima ove kreditne linije obezbijedila besplatnu konsultantsku pomo iz ove oblasti. Konsultantska pomo sastoji se u identifikaciji podobnih projekata i pruanju pomoi pri njihovoj izradi kako bi bili zadovoljeni postojei zahtjevi, procjeni tehnike i finansijske odrivosti projekta, pripremi Plana racionalnog koritenja energije ili energetskih Audita, za svaki podoban projekat gdje je to potrebno, obezbjeivanju zakljuaka i preporuka o usklaenosti sa kriterijima i podobnosti projekta za kreditiranje iz EBRD kreditne linije, po zavretku projekta, delegirani konsultant za verifikaciju provjerava da li su ciljevi EBRD kreditne linije ispunjeni, tj. da li je projekat zavren u skladu sa relevantnim Planom revizije energije i racionalnog koritenja energije, o emu izdaje i odgovarajuu potvrdu. Kroz namjenski utroak odobrenih sredstava iz ove kreditne linije, korisnik kredita ostvaruje utedu energetskih trokova, a na bazi potvrde konsultanta ostvaruje i pravo na naknadu od strane EBRD-a na ime povrata uloenih sredstava (u iznosu od 15% do 20% realizovanog kredita). Za ovu kreditnu liniju vae slijedei uslovi: rok otplate 60 mjeseci (Raiffeisen banka) odnosno 120 mjeseci (UniCredit banka), ukljuujui grejs period do najvie 2 godine, koji se odreuje u zavisnosti od potreba konkretnog projekta. Iznos kredita je do 2.000.000 EUR (u KM protuvrijednosti po srednjem kursu Centralne banke BiH), zatim Sopstveno uee u skladu sa proraunom konsultanata i dogovorom sa Bankom. Instrumenti obezbjeenja su u skladu sa vaeom kreditnom politikom Banke. Za uspjene projekte vai i naknada odnosno poticaj u omjeru od 15% do maksimalno 20% ako se radi na primjer o zamjeni kotlova i implementaciji manjih kogeneracija/trigeneracija. Poticaj se direktno uplauje korisniku kredita od iznosa realizovanog kredita EBRD-a, nakon dobijene verifikacije projekta od strane konsultanta za verifikaciju.
12.5.2. KfW - kreditna linija za energetsku efikasnost Realizuje se preko Raiffeisen banke DD Sarajevo
Namjena ove kreditne linije je finansiranje projekata energetske efikasnosti i projekata koji generiu energetske utede, te promocija efikasnog koritenja energije u Bosni i Hercegovini na odriv i efikasan nain. Korisnici kreditne linije mogu biti javna preduzea i ustanove, mala i srednja preduzea, privatna lica i domainstva. Osnovni uslovi kreditne linije su: iznos kredita krajnjem korisniku se kree od 3.000 KM do 195.000 KM, sa grace periodom do 6 mjeseci, rok otplate kredita je do 60 mjeseci to ukljuuje i grace period. Iz ove kreditne linije mogu se finansirati elektro aparati i klima ureaji sa EU energetskom naljepnicom, toplotna izolacija zgrada - zidova, tavanica, vrata i prozora, zamjena direktnih elektrinih grijalica sistemima centralnog grijanja, zamjena starih kotlova novim kondezacionim kotlovima (na prirodni gas), ugradnja termostatskih ventila na radijatorima, zamjena starih pumpi za sisteme centralnog grijanja 146
Akcioni plan energetski odrivog razvoja Opine Tuzla (SEAP) novim elektronski regulisanim pumpama, zamjena starih sistema grijanaja prikljuivanjem na gradsko centralno grijanje, zamjena starih kotlova novim kotlovima (na drvene palete), sistemi rasvjete, solarni sistem grijanja za toplu sanitarnu vodu, kao i svi drugi projekti kojima se ostvaruje uteda energije od najmanje 20%.
147
Akcioni plan energetski odrivog razvoja Opine Tuzla (SEAP) Bosni i Hercegovini, kao zemlji potencijalnom kandidatu za pristupanje Evropskoj uniji, trenutno je omoguen je pristup slijedeim komponentama programa, i to: 1) Pomo u tranziciji i izgradnja institucija i 2) Regionalna i meudravna saradnja. Nakon to Bosna i Hercegovina stekne uslov zemlje kandidata za pristup Evropskoj uniji, bie joj na raspolaganju slijedee komponente IPA programa: 1) Regionalni razvoj; 2) Razvoj ljudskih resursa i 3) Razvoj ruralnih podruja.
148
Akcioni plan energetski odrivog razvoja Opine Tuzla (SEAP) Prihvatljive aktivnosti/projekti ukljuuju mjere za poboljanje energetske uinkovitosti, kvalitete zraka i zajedniko prostorno planiranje te nabavka i razvoj informacionog sistema za prikupljanje podataka o energetskoj potronji u raznim sektorima za grad Tuzlu. Projekti se iz ovih sredstava finansiraju u omjeru od 85% od ukupne vrijednosti pojedinanog projekta, s tim da ukupna vrijednost podrke za pojedinani projekat ne moe prei 300.000 Eura.
149
Akcioni plan energetski odrivog razvoja Opine Tuzla (SEAP) pravila uea u programu, neophodne administrativne kapacitete, mehanizme za upravljanje programom, te finansijske odredbe. Da bi zemlje zapadnog Balkana mogle uestvovati u programima Zajednice potrebno je osigurati budetska sredstva za plaanje finansijskog doprinosa, tzv. ulazne karte. Drava ima mogunost da dio sredstava za plaanje ulazne karte zatrai u okviru Instrumenta predpristupne pomoi (IPA). Iznos ulazne karte koji drava treba izdvojiti iz vlastitog budeta moe biti predmetom pregovaranja sa Evropskom komisijom. Sredstva koja drava uplauje na ime ulazne karte ne garantuju i stvarno finansiranje prijavljenih projekata u okviru programa. Uspjeno napisani i odobreni projekti mogu povui i vea sredstva od iznosa kojeg odreena drava plaa za ulazak u program. U odreenim sluajevima predvieno je i sufinansiranje projekata od strane aplikanata. Evropska komisija objavljuje pravila o procedurama za prijavu i selekciju projektnih prijedloga na internet stranici svakog od programa Zajednice. U ovom trenutku, Bosna i Hercegovina moe aplicirati projekte odnosno koristiti sredstva prema programu FP 7 i programu Kultura. U pripremi su aktivnosti za pristupanje i programu Evropa za graane, kao i programu Poduzetntvo za inovacije (Entrepreneurship for Innovation). Na razmatranju su aktivnosti oko eventualnog pristupanja programu zajednice Media, kao i programu Inteligentna energija za Evropu (IEE).
151
Akcioni plan energetski odrivog razvoja Opine Tuzla (SEAP) Za razliku od prethodnih okvirnih programa, koji su trajali od tri do pet godina, Sedmi okvirni program traje sedam godina, od 01. januara 2007. do kraja 2013. godine. FP7 je dizajniran tako da pobolja uspjenost u odnosu na prethodne programe, koji su imali za cilj formiranje Europskog istraivakog podruja i razvijanje ekonomije Europe zasnovane na znanju. Ukupni budet iznosi 50,5 milijardi Eura za sedmogodinji program FP7 te dodatnih 2,7 milijardi Eura za petogodinji Euroatom program za nuklearna istraivanja. Jezgru FP7 programa, ini program Saradnja, predstavljajui dvije treine ukupnog budeta. Vana tematska podruja programa Saradnja ine i Energija i Okoli, a istraivanja se prije svega odnose na prilagoavanje postojeeg energetskog sistema u odriviji, konkurentniji i sigurniji sistem. Na natjeaje FP7 mogu se javiti odgovarajue institucije poput univerziteta, istraivakih centara, privrednih subjekata - posebno mala i srednja preduzea - ili samostalni istraivai, jedinice lokalne samouprave iz vie drava lanica i treih zemalja. Konzorcij podnosilaca projekta obino ukljuuje komplementarne lanove iz poslovnog i naunog sektora. Veinom su za sudjelovanje u programu potrebne tri razliite pravne osobe iz razliitih drava lanica ili zemalja kandidatkinja.
152
153
12.10.Program KULTURA
KULTURA je program uspostavljen radi unapreenja zajednikog evropskog kulturnog prostora kroz suradnju kulturnih radnika iz zemalja lanica programa. Cilj: unapreenje prekogranine mobilnosti kulturnih radnika, podrka transnacionalnoj mobilnosti kulturno-umjetnikih djela, poboljanje meukulturnog dijaloga. Aktivnosti: podrka kulturnim aktivnostima, podrka kulturnim tijelima na evropskom nivou, prepoznavanje potreba evropske kulturne zajednice, podrka analizi i irenju informacija. Korisnici: javne ili privatne pravne osobe koje se bave kulturnim aktivnostima i imaju sjedite u zemljama lanicama programa.
12.11.Program MEDIA
MEDIA je program namijenjen pravnim i privatnim licima i usmjeren je ka stvaranju povoljnog socioekonomskog okruenja za Evropski audiovizualni sektor. Cilj: ouvanje i poboljanje evropske kulturne raznolikosti i njeno audiovizualno nasljee; mobilnost evropskih audiovizualnih radova i jaanje konkurentnosti u audiovizualnom sektoru. Jedan od uvjeta za uestvovanjem u ovom programu je usklaenost dravne legislative sa legislativom Evropske unije.
154
Akcioni plan energetski odrivog razvoja Opine Tuzla (SEAP) razdoblju, komponente I i IV Instrumenta za pretpristupnu pomo (IPA) slue upravo pripremi za taj fond.
12.12.4. Joint European Support for Sustainable Investment in City Areas (JESSICA)
JESSICA predstavlja inicijativu Europske komisije za odrivi razvoj i obnovu gradskih sredina, planiranu u periodu od 2007.- 2013. godine. Program se izvodi u saradnji sa Evropskom investicijskom bankom, Razvojnom bankom Vijea Evrope te komercijalnim bankama. Ovom inicijativom potiu se upravljaka tijela u zemljama lanicama kako bi dio svojih sredstava iz strukturnih fondova (preteno ERDF) investirale u tzv. Urban development fund. On bi funkcionisao kao svojevrsni revolving fond, tj. kontinuirani izvor finansijskih sredstava uz ije bi finansijske instrumente (garancije, zajmove, udjele u dobiti) komercijalne banke izdavale zajmove krajnjim korisnicima. Korisnici zajmova ukljuuju lokalne i regionalne uprave, agencije, dravnu upravu, ali i privatne investitore. Ciljevi inicijative ukljuuju: osiguranje investicija u obnovu gradova i razvojnih projekata u regijama EU, fleksibilnije i lake upravljanje urbanim fondovima, lake dobivanje dodatnih sredstava od EIB-a, CEB-a i drugih banaka, razvoj bankarskih proizvoda namijenjenih kreditiranju obnove gradskih objekata. Za svaku zemlju lanicu koja pokae interes za osnivanjem takvog fonda izrauje se posebna studija na temelju koje se odreuju karakteristike bududeg fonda i instrumenti finansiranja. Realizacija inicijative oekuje se u periodu 2007.-2013. godine. Do poetka 2009. godine, zabiljeen je veliki interes za JESSICA program, a izraene su ukupno 23 studije za 14 zemalja lanica. Bosna i Hercegovina e tek nakon ulaska u EU i potpisivanjem memoranduma moi ostvariti pravo na sudjelovanje u ovom programu.
156
Akcioni plan energetski odrivog razvoja Opine Tuzla (SEAP) lokalnih razvojnih inicijativa. U projektovanom periodu moe se oekivati nastavak ove uspjene saradnje i u kontekstu razvoja i realizacije inicijativa i projekata energetske efikasnosti.
158
Cilj Otvorenog regionalnog fonda za energetsku uinkovitost i obnovljive izvore energije Jugoistone Europe je finansiranje projekata za sigurno snabdijevanje energijom jugoistone Europe kroz uinkovitiju potronju energije i rastuu upotrebu obnovljivih izvora energije. Uslov za pristupanje Otvorenom regionalnom fondu za energetsku uinkovitost i obnovljive izvore energije za Jugoistonu Europu je da su partneri na projektu iz najmanje 3 drave. Partneri moraju sudjelovati u jednakim iznosima na projektu. Projekti obino traju 2-3 godine. Fond sudjeluje finansijski u projektu u iznosu od 100.000 400.000 Eura ili pruanjem usluga (izrada studija, koncepata, razrada ciljeva, izrada strategija). Njemako Federalno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ) mora odobriti projekt. Aktivnosti i tematski prioriteti se razvijaju sa partnerima tokom detaljnog planiranja projekata.
159
160
Akcioni plan energetski odrivog razvoja Opine Tuzla (SEAP) Praenje, kontrola i izvjetavanje o postignutim rezultatima Akcionog plana zahtjeva: 1. 2. 3. 4. Uspostavljanje organizacione strukture, nadzornih i radnih tijela za provedbu Akcionog plana Uspostavu informacionog sistema za praenje energetske potronje na podruju Opine Tuzla Izradu jedinstvenog registra objekata i potroaa Formiranje informativno edukacijskog centra
13.1. Uspostava organizacione strukture, nadzornih i radnih tijela za provedbu Akcionog plana
Javni projekat kao to je SEAP, ima dug period implementacije te je potrebno precizno planirati organizacionu strukturu nadzornih i radnih tijela kako bi se stvorio jak tim za implementaciju. Da bi SEAP bio uspjeno implementiran opina Tuzla e formirati Radnu grupu za energetsku efikasnost i klimatske promjene.
Zgradarstvo
EMIS
Saobracaj
Javna rasvjeta
Zgrada za stanovanje
GIS
Na elu radne grupe imenovat e se koordinator strunjak za upravljanje energijom, koji e koordinirati aktivnosti grupe i pripremati Izvjetaje o implementaciji SEAP-a. Radna grupa za energetsku efikasnost i klimatske promjene pratit e provedbu Akcionog plana, formirati bazu podataka i kontinuirano pratiti energetsku potronju za sektore zgradarstva, saobraaja i javne rasvjete. Pored navedenog zadatak radne grupe je: vremenska i finansijska kontrola provedbe predloenih mjera izrada kontrolnog inventara emisija CO2 praenje projekata baziranih na obnovljivim izvorima energije saradnja sa Javnim preduzeima i kantonalnim organima saradnja sa graanima, informaciono ekukacijskim centrom i nevladinim organizacijama
161
13.2. Uspostava informacionog sistema za praenje energetske potronje na podruju Opine Tuzla
Kod izrade Akcionog plana prikupljeni su energetski parametri za referentnu 2002. godinu i na osnovu tih parametara i energetske analize istih, predloene su mjere i aktivnosti za smanjenje emisija CO2 na podruju opine Tuzla. Energetska potronja analizirana je odvojeno za tri kljuna sektora: zgradarstvo, saobraaj i javna rasvjeta. Praenje uspjenosti provedbe predloenih mjera iziskuje kontinuirano prikupljanje svih podataka u navedenim sektorima na osnovu kojih e se ustanoviti kontrolni inventar emisija CO2, odvojeno po sektorima a nakon toga i grupno za izvjetajni period. Postupak prikupljanja podataka po sektorima zahtjeva uspostavu informacionog sistema koji omoguava tane i blagovremene podatke grupisane po sektorima.
162
163
164
2.
tampani materijal
Arhivirati elektronsku i tampanu verziju Plana u Slubu nadlenu za praenje sprovedbe Plana.
Prilikom tampe dokumenta navesti podrku od strane UNDP sa logotipom. Procjena trokova: tampanje SEAP a (ca. 100 stranica u boji) u 300 primjeraka: 3.000 KM Izvor finansiranja: Opina Tuzla i UNDP
3.
tampanje
Nakon usvajanja SEAP-a, potrebno je izraditi skraenu verziju Plana, kako bi se isti u formi broure koristio u svrhu ire promocije sadraja SEAP-a
Broura mora da sadri sve elemente kao I sam document SEAP-a (logo UNDP-a i Opine Tuzla) Procjena trokova: tampanje broure (ca. 20 stranica) u 500 primjeraka: 1.500 KM Izvori finansiranja: Opina Tuzla i javna preduzea
165
5.
Direktni kontakt
Sa Radio Tuzlom dogovoriti i osmisliti seriju emisija (kratkih priloga) u kojima bi bio predstavljen sadraj SEAP-a. Ponuditi istu vrstu emisija I drugim lokalnim radio stanicama.
Potrebno je podijeliti SEAP po sektorima) i na taj nain isti predstavljati u radio emisijama. U svakoj emisiji naglasiti znaaj ovakvog dokumenta I podrku UNDP-a.
6.
Upoznavanje svih zainteresovanih strana kojih se tie SEAP (javna preduzea i ustanove opinskog i kantonalnog nivoa obuhvaena akcionim planom) sa SEAP-om I aktivnostima/mjeram a koji se tiu njihove nadlenosti
Direktni kontakt
Prema aktivnostima i mjerama iz Akcionog plana izraditi plan sastanaka sa svim zainteresovanim stranama (javnim preduzeima, ustanovama opinskog i kantonalnog nivoa) kako bi ih se poblie upoznalo sa preporukama SEAPa i kako bi se aktivno ukljuili u provoenje mjera
Za svaki sastanak sa pojedinanim ili ggrupama institucija/preduzea obezbjediti elektronsku ili tampanu verziju SEAP-a Procjena trokova: Informativni seminar za 20 osoba iz javnih preduzea i ustanova (uz obezbjeeno osvjeenje) 200 KM po seminaru Izvori finansiranja: Opina Tuzlai javna predjzea/ustanove
166
8.
Direktni kontakt
Po usvajanju SEAP-a
Radio Ruzla TV Tuzla RTV TK RTV Slon Radio Kameleon Radio Soli Radio Vesta
9.
Trodnevni dogaaj sa aktivnostima promocije energetske efikasnosti prema iroj javnosti, kao I sa aktivnostima usmjerenim ka institucijama direktno ukljuenim u aktivnosti
Osmisliti sadraj programskog dijela u saradnji sa strunim licima koja su uestvovala u izradi SEAP-a, kao i predstavnicima institucija/preduze a aktivnih u ovoj oblasti; konsultovati druge gradove koji su ranije organizirali ovakve dogaaje u cilju razmjene
Evidentirati svako medijsko izvjetavanje o dogaaju u Slubi koja prati sprovedbu Plana.
167
168
Akcioni plan energetski odrivog razvoja Opine Tuzla (SEAP) energetskoj potronji za sektore zgradarstva i saobraaja u sklopu izrade ovog Akcionog plana pokazao se vrlo sloenim i dugotrajnim, a u nekim sluajevima subjekti nisu posjedovali odgovarajue podatke, a i vjerodostojnost prikupljenih podataka je upitna. Zbog toga je prilikom prvog izvjetavanja i analize provedenih mjera i aktivnosti koje je planirano dvije godine po usvajanju ovog Akcionog plana neophodno izvriti reviziju istog, odnosno po potrebi izradu novog. Takav dokument sadravao bi analizu postignutih rezultata (provedenih mjera, ostvarenih uteda, smanjenja emisija CO2) te prijedlog novog Plana prioritetnih aktivnosti i mjera baziranog na konkretnim rezultatima i podacima iz novog Registra emisija CO2.
170