0502

D. Saboli: Analiza uma na razdjelnim mreama...
UDK.621.31 ENJAAC 54 (2) (2005) 91 178
Energija, god. 54 (2005) 1, 93 105

ISSN 0013-7448
ASOPIS HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE
energija
Godite 54 (2005) Zagreb 2005 Br. 2 SADRAJ
IZDAVA PUBLISHER
Hrvatska elektroprivreda d.d., Zagreb
ZA IZDAVAA
Mr. sc. Ivan Mravak, dipl. ing.
Saboli D.: Analiza uma na razdjelnim mreama u frekvencijskom podruju za irokopojasni PLC, od 10 do 30 MHz (Izvorni znanstveni lanak) ................ 93 Kolega V.: Energetski audit zgrada javne namjene naini prikupljanja podataka (Struni lanak) .......................... 107
POMO U IZDAVANJU
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta
Majstrovi G. Dizdarevi N. Bajs D.: Upravljanje zaguenjem u prijenosnoj mrei (Pregledni lanak) ...... 121 Santica I.: Transformatorska stanica 10(20)/0,4 kV tipa tornji u prilikama poveanog konzuma, novih tehnologija i estetskih zahtjeva (Struni lanak) ........... 137
UREIVAKI SAVJET THE PUBLISHING COUNCIL
Mr. sc. Branko Grgi, dipl. ing. (predsjednik), HEP d.d., Split Adrijano Fier, dipl. ing., HEP Proizvodnja d.o.o., Rijeka Marijan Kalea, dipl. ing., HEP Prijenos d.o.o., Osijek Damir Karavidovi, dipl. ing., HEP Distribucija d.o.o., Osijek mr. sc. Mladen Mandi, dipl. oec., Zagreb dr. sc. Vladimir Mikulii, dipl. ing., FER Zagreb dr. sc. Niko Malbaa, dipl. ing., Ekonerg, Zagreb
UREDNIKI ODBOR EDITORIAL BOARD
Vukovi I. Vrbani I. imi Z. Mikulii V.: Kvarovi sa zajednikim uzrokom u vjerojatnosnim analizama sigurnosti tehnikih sustava (Prethodno priopenje) ..... 143 Vijesti iz elektroprivrede i okruenja ................................ 155 Iz inozemne strune literature ........................................... 165
Glavni urednik Editor-in-chief: dr. sc. Zorko Cvetkovi, dipl. ing. Urednik Editor: Zdenka Jeli, prof. Tajnik Secretary: mr. sc. Slavica Barta-Kotrun, dipl. ing. Lektor imun agalj, prof.
HEP d.d. Energija Urednitvo The Editorial Board Ulica grada Vukovara 37, 10000 Zagreb Telefoni: +385 1 /632-2641 i 632-2083 Telefaks: +385 1 /617-0438 e-mail: energija@hep.hr i slavica.barta@hep.hr www.hep.hr Godinje izlazi 6 brojeva. Godinja pretplata bez PDV-a (22 %) iznosi: - za pojedince 245,90 kn - za poduzea 394,16 kn - za studente 57,38 kn iro raun kod Zagrebake banke broj: 2360000-1400129978 Godinja pretplata za inozemstvo iznosi US$ 95. Devizni raun: Zagrebaka banka broj: 2000006299 Tisak: Intergraka d.o.o., Zagreb Naklada 1000 primjeraka
Fotograja na omotu:
TRAFOSTANICA ERNESTINOVO (1. str.) TE-TO ZAGREB (3. i 4. str.)
asopis je ubiljeen u Ministarstvu kulture i prosvjete Sektor informiranja pod brojem 161 od 12. 11. 1992.
Redakcija zavrena 2005 03 08
91
Energija, god. 54 (2005) 1, 93 105
Upute autorima
Da bi se lanak mogao objaviti u asopisu ENERGIJA, potrebno ga je prirediti na sljedei nain: 1. Da bi lanak bio zanimljiv, mora biti jasan. Reenice kratke, a izrazi poznati. Pismo: latinica. Pisati valja u treem licu, ne upotrebljavajui pasivne oblike. 2. lanak mora biti neobjavljen. Kad se preda ENERGIJI, vie se ne smije ponuditi nekom drugom urednitvu. 3. Idealno je kad lanak nema vie od 20 stranica. Autori esto tvrde da je teko neku problematiku iznijeti na tako malo stranica. U tom sluaju obino presude recenzenti. 4. Valja se drati zakonskih normi. Pri upotrebi jedinica i simbola valja potovati zakonske mjerne jedinice Meunarodnog sustava jedinica - SI. Matematiki znakovi, grka slova i indeksi moraju biti jasni i definirani. Fizikalne veliine i faktori piu se kosim velikim i malim slovima latinicom ili grkim slovima. Mjerne jedinice i ostali opisi piu se uspravnim slovima. 5. lanak mora biti napisan na formatu A4 na raunalu u Wordu 6 i novijoj verziji, s razmakom izmeu redaka 1i1/2, u jednom stupcu, a slike u tif ili jednom od slinih formata. Na lijevoj strani mora biti 4 cm irok rub za unoenje pogreaka, urednikih oznaka i dopuna. lanak mora imati naslov i jasno oznaene podnaslove. Ispod naslova treba napisati ime, prezime i mjesto stanovanja autora. Na kraju lanka valja navesti podatke o autoru: znanstvenu titulu (dr.sc., mr.sc.), ime i prezime, struni naziv (prof, dipl. ing., oec, iur. i dr.), naziv ustanove u kojoj radi i punu adresu. 6. Svaki lanak mora imati: kratak saetak. U njemu se itatelju daje dovoljno informacija o sadraju lanka. Autor treba navesti nova otkria i spomenuti temeljna naela na kojima je izveo pokuse to ih je opisao u lanku. Ne smije imati vie od 200 rijei. kljune rijei (key words). To su izrazi koji itatelju u najkraem obliku naznauju sadraj lanka. One pomau itatelju da sazna je li mu lanak zanimljiv ili nije. kategorizaciju. Autor ima pravo predloiti u koju se kategoriju lanka ubraja njegov: u originalni znanstveni lanak, prethodno priopenje, pregledni lanak, struni lanak ili pripada izvjeima sa savjetovanja, vijestima iz svijeta itd. literaturu. Navodi se na kraju lanka redom kojim je spomenuta u lanku. Kad se autor u tekstu poziva na literaturu, u uglatoj zagradi pie se samo broj pod kojim je navedena. Podaci moraju biti toni i istiniti. Naslov lanka, kategorizacija, saetak i kljune rijei moraju biti na istom listu papira. Saeci se u "Energiji" prevode na engleski i njemaki. To ine nai prevoditelji. 7. Likovni prikazi (fotografije, crtei, dijagrami) moraju se nalaziti na posebnom listu - svaka slika na svom listu. Trebaju biti nacrtani po pravilima tehnikog crtanja i obino trostruko vei nego to e biti u asopisu. Pritom valja paziti da trostruko smanjena najmanja brojka ili slovo bude veliko 3 mm - 1,5 mm. Tako pripremljeni rukopis Urednitvo pregleda, daje ga recenzentima na ocjenu i ako je povoljno ocijenjen, tehniki se obradi (lektorira, grafiki-likovno uredi) i poalje u tiskaru. O tome je li lanak primljen ili odbijen Urednitvo izvjetava autora. Da bi autori lake odredili u koju e kategoriju prema kvaliteti biti uvrten neki lanak, donosimo osnovne upute o kategorizaciji lanaka. IZVORNI ZNANSTVENI LANAK (originalni znanstveni rad, originalno znanstveno djelo; original scientific paper, Wissenschaftlicher Originalbeitrag) opisuje nove rezulatate istraivanja, tehnike ili aparate (npr. doktorska disertacija). Toj kategoriji pripada i dotad neobjavljeni rad koji pridonosi znanstvenoj spoznaji ili nekom shvaanju, a napisan je tako da svaki kvalificirani znanstvenik na temelju danih informacija moe: ponoviti pokus i postii opisane rezulatate s jednakom tonou ili unutar granice eksperimentalne pogreke, kako navodi autor ponoviti autorova zapaanja, proraune ili teorijske izvode i provesti slina mjerenja. PRETHODNO PRIOPENJE (preliminary note, Vorlaufige Mitteilung) sadri znanstvene spoznaje ili rezultate koji zahtijevaju objavljivanje. Rad obvezatno sadri jedan ili vie podataka novih znanstvenih informacija, ali bez dovoljno pojedinosti koje bi omoguile itatelju provjeru iznesene informacije na nain kako je prethodno opisano. PREGLEDNI LANAK (subject review, bersichtarbeit) jest izvjee o nekom posebnom pitanju o kojem je ve objavljena informacija, samo je ono u lanku objedinjeno i raspravljeno. Autor preglednog lanka obvezno treba dati podatke o svim objavljenim radovima kojima se koristio u svom radu (treba navesti literaturu i svrstati je redom kojim se pojavljuje u tekstu), a ako je mogue, u literaturi valja navesti i radove koji bi pridonijeli razvoju razmatrane problematike. STRUNI LANAK (professional paper, Fachlicher Beitrag) daje korisne priloge s podruja ija problematika nije vezana za izvorma istraivanja. To znai da rad mora biti novost u odreenom podruju djelatnosti. To se npr. odnosi na naknadno ponavljanje poznatih istraivanja koje se smatra korisim radom u svezi sa irenjem znanja i prilagoavanja izvornih istraivanja potrebama drutva i znanosti. Nakon primjene uputa potpuno zavrene i kompletirane lanke treba uputiti na adresu: Hrvatska elektroprivreda - Urednitvo asopisa Energija, mr. sc. Slavica Barta, Ulica grada Vukovara 37, 10000 Zagreb, Hrvatska. Objavljeni se lanci honoriraju. Autor (i suautori) dobivaju besplatno po dva primjerka asopisa u kojemu je objavljen njihov lanak. U roku mjesec dana nakon primitka broja u kojemu je objavljen njegov lanak (prvi) autor moe dostaviti Urednitvu prijedlog ispravaka moebitnih tiskarskih pogrjeaka (navodei stranicu, stupac, redak, uz napomenu o tome kako stoji i kako treba biti), da bi se potrebne ispravke mogle objaviti u sljedeem broju asopisa. Ako je potrebno, Urednitvo se obraa samo prvom navedenom autoru. U sluaju bilo kakvih nejasnoa ili razliitih stavova, prihvaaju se samo stavovi to ih iznese prvi autor. Molimo autore da tu injenicu uzmu u obzir.
energija
A S O P I S H R V A T S K E E L E K T R O P R I V R E D E
glasilo je energetiara, elektroinenjera i elektrotehniara. Izdaje ga Hrvatska elektroprivreda d.d. uz pomo Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Njime se koriste mnogi znanstvenici i strunjaci u naoj zemlji, a poznat je i vanijim referalnim centrima u inozemstvu. U Energiji se tiskaju izvorni znanstveni lanci kao i lanci iz prakse, vijesti iz elektroprivrede i okruenja, zanimljivosti iz svijeta, priopenja i lanci graditelja elektroenergetskih objekata, proizvoaa strojeva i materijala. UREDNITVO
92
Energija, god. 54 (2005) 1, 93 105
ANALIZA UMA NA RAZDJELNIM MREAMA U FREKVENCIJSKOM PODRUJU ZA IROKOPOJASNI PLC, OD 10 DO 30 MHz

Dr. sc. Dubravko S a b o l i , Zagreb
UDK 621.395.38:621.315.052.7 IZVORNI ZNANSTVENI LANAK Prezentirani su rezultati istraivanja uma na unutarnjim elektrinim distribucijskim mreama u frekvencijskom opsegu od 10 do 30 MHz. Izmjereni podaci su obraeni kako bi se dobile osnovne statistike karakteristike uma. Deniran je kriterij za razgranienje izmeu uskopojasnih komponenti i pozadinskog uma. Ustanovljena je korelacija izmeu dijagrama optereenja mree i ukupne snage uma u promatranom opsegu frekvencija. Kljune rijei: um, pozadinski, uskopojasni, statistika, PLC frekvencijsko podruje, unutarnja instalacijska mrea.
1. UVOD U ovome radu dat emo kratku sintetiku klasikaciju uma PLC medija, u podruju do 30 MHz, bilo onog prisutnog na vanjskoj ili unatarnjoj mrei, baziranu na literaturi [1 7], pa emo zatim prezentirati rezultate vlastitih istraivanja. Poznavanje cjelovitog modela uma u prijenosnom mediju omoguuje teoretsku evaluaciju, simulaciju i eksperimentalno utvrivanje djelovanja uma na komunikacijski proces. Istraivanja koja su provedena i prikazana u ovom radu odnose se na spektar namijenjen irokopojasnim komunikacijama u unutarnjim instalacijskim mreama od 10 do 30 MHz. O osobinama uma u ostalim (niim) frekvencijskim podrujima postoje objavljeni podaci i analize [1 7], pa se njima ovdje neemo baviti. Proveli smo i istraivanja statistikih osobina uskopojasnog uma u podruju do 1 MHz, ali ih ovdje ne prikazujemo. Rezultati su objavljeni u domaoj i stranoj literaturi [8, 9]. Za razliku od mnogih drugih, ali opet ne svih, prijenosnih medija, PLC niti priblino ne odgovara predodbi AWGN kanala (engl. Additive White Gaussian Noise). Termiki um u opsegu do 30ak MHz, zanemariv je u odnosu na ostale vrste uma proizvedene ljudskom aktivnou, ili ponekad prirodnim procesima (npr. udari groma). Sveukupno, um PLC medija moe se klasicirati u est glavnih vrsta. Podrobniji opis nalazi se u lanku [10], a ovdje samo nabrajamo vrste:
Pozadinski (engl. background) um, koji nije bijeli, ve je naglaeniji na niim frekvencijama, do 5 MHz, a dolazi iz razliitih izvora koje je teko identicirati, i na mrei je prisutan uvijek. Spektralna gustoa je relativno niska u odnosu na ostale vrste uma, dok su njene promjene u vremenu polagane, i u znaajnoj mjeri se dogaaju unutar intervala dugakih vie minuta ili sati. Uskopojasni um najznaajniji je um na frekvencijama u podruju iznad nekoliko MHz, a nastaje npr. prijamom elektromagnetskih polja radijskih predajnika, pa je prema tomu njegov spektralni sastav jednostavan. Drugi vaan izvor uskopojasnog uma su razliiti elektroniki ureaji iroke potronje, odnosno njihovi napajai. Istraivanja uskopojasnog uma u podruju frekvencija do 1 MHz prezentirana su u [8, 9]. um koji se proizvodi u sinkronizmu s frekvencijom napona elektroenergetske mree, ili ee njenom dvostrukom vrijednou, duguje se razliitim napajakim i prekidakim sklopovima koji koriste tiristorsku tehnologiju. Asinkroni periodiki um potjee od svih ureaja koji imaju tzv. napajae sa sjeckanjem napona (engl. switchmode), a to je danas veina elektronikih ureaja koji se spajaju na niskonaponsku mreu. Impulsi koje oni proizvode su periodini, ali nisu u korelaciji s frekvencijom mree. 93
Energija, god. 54 (2005) 1, 93 105
um s kontinuiranim spektrom, odnosno bez posebno istaknutih stacionarnih spektralnih linija, potjee od vrlo estih troila s univerzalnim elektromotorima i s etkicama. Pojedinani impulsi nastaju npr. zbog udara groma, ukljuivanja i iskljuivanja kondenzatorskih baterija u trafostanicama, preklapanja termostata, razliitih prekidaa, itd, i posve su sluajnog karaktera, bilo po trenutku nastajanja, trajanju, valnom obliku i amplitudi. Podrobniji opis ove vrste uma nalazi se u [7, 11]. Zanimljivo je da su istraivai kroz protekle godine znatno vie panje posvetili deniranju modela kanala PLC medija, nego li odreivanju modela uma, premda je analiza komunikacijskog sustava nemogua bez bilo koje od ovih komponenti. Naime, prijamni signal jednak je sumi odaslanog signala izoblienog djelovanjem kanala i uma, pa je svakako potrebno denirati vjerodostojan model uma. Posebno, vrlo rijetko se susree analiza impulsnog uma, bez ijeg modela se ne mogu prouavati komunikacijski sustavi s PLCom kao prijenosnim medijem. Chan i Donaldson u [4] daju rezultate mjerenja statistike impulsnog uma samo u frekvencijskom podruju do 200 kHz. Tek Zimmerman i Dostert u [7], 2000. godine, iznose jedan dobar model impulsnog uma s Markovljevim lancima koji simuliraju proces stvaranja uma, baziran na stvarnim mjerenjima impulsnih pojava, primjenjiv u analizi komunikacijskih sustava velike irine pojasa. U nastavku dajemo pregled provedenih istraivanja svojstava pozadinskog uma na temelju mjerenja izvrenih na dvije bitno razliite lokacije: u poslovnoj zgradi u sreditu Zagreba (sedam katova, devet etaa, preko 150 ureda, periodika struktura mree), odnosno u stambenoj kui u rezidencijalnom dijelu grada (dva kata, 10 prostorija s elektrinom istalacijom i znaajnijim troilima, nepravilna topologija mree). Mjerenja su u svakom sluaju obavljana na paru vodia neutralni zatitni, jer je suvremena literatura okrenuta sprezanju komunikacijskih signala upravo na taj par [12], to ima viestruke prednosti u pogledu elektromagnetske kompatibilnosti, razvoenja signala po mrei, koritenja linije na kojoj inherentno nema visokog napona frekvencije 50 Hz, a vii naponi koji se javljaju u kvarnim stanjima ogranieni su zatitnim napravama, itd... U nastavku slijede prikazi tipinih veliina dobivenih mjerenjima, odnosno obradom mjernih podataka. Odabirani su uzorci koji su reprenzentativni u skupu mjerenja iste veliine u istom frekvencijskom pojasu u takvom smislu da odgovaraju prosjenoj situaciji. Naime, izbjegavano je usrednjavanje vie snimki iste pojave, jer ono zapravo ne daje matematiki korektne rezultate, s obzirom da se ovdje barata s decibelima, a u stvarnosti se naponi uma zbrajaju po snazi. Kao kriterij po kojemu je ocjenjivano koja od svih snimki iste pojave u istim uvjetima najbolje odgovara 94
prosjenoj situaciji koriteno je najmanje odstupanje prosjene razine uma pojedine snimke od srednje vrijednosti prosjenih razina svih snimaka. Pod pojmom "prosjene razine uma" smatra se zbroj decibelskih vrijednosti svih uzoraka koje daje spektralni analizator podijeljen s ukupnim brojem uzoraka (400 po snimci). Ponegdje se daju i podaci o makimalnim snimljenim razinama uma, koji su snimljeni koritenjem "max hold" funkcije spektralnog analizatora. U svim mjerenjima koriten je spektralni analizator ugraen u instrument Anritsu Site Master 114B, sa sljedeim podeenjima analizirajueg ltra: RBW = 10 kHz (Resolution Band Width), OBW = 3 kHz (Optical BandWidth). Uz takvo podeenje, uzimanje uzoraka u rasponu frekvencija od 10 do 30 MHz, kojega emo promatrati u ovom poglavlju, traje oko 5 sekundi. Snimanje pomou funkcije "max hold" u svakom prezentiranom sluaju trajalo je 5 minuta, tako da te slike predstavljaju maksimalne vrijednosti snage uma u jedinici dBm, koje su detektirane u pet minuta, odnosno u 60 cjelovitih prolazaka analizatora. Time se na dovoljno dobar nain procjenjuje maksimalna vrijednost snage uma u vrijeme izvoenja mjerenja. Cilj mjerenja je utvrditi ope osobine uma, odnosno varijacije u svezi s optereenjem elektroenergetskog sustava. Te varijacije mogu se u prvom redu svesti na spore vremenske varijacije srednjih razina uma, tako da je bitno promatrati pojave u vremenskom nizu tijekom radnog dana u poslovnoj zgradi, te, kada se tako ustanovi najloiji sat, u nizu dana u tjednu, vrei mjerenja u doba najloijeg sata. Za utvrivanje najloijeg sata treba najprije provesti mjerenje tijekom cijeloga dana (osim moda manje interesantnog perioda noi), te zatim identicirati potencijalno najproblematinije satove. Zatim kroz cijeli tjedan treba pratiti sve satove koji bi mogli biti najloiji, te onda odabrati u prosjeku najloiji niz. Mogue je pratiti i prostorne varijacije snage uma, mijenjajui lokacije mjerenja po istom katu zgrade, ili pak po istim mjestima na razliitim katovima. Ovakvu vrstu mjerenja treba provoditi iskljuivo izvan radnog vremena, kada zaposlenici vie nisu prisutni u zgradi, zato to bi inae prostorne varijacije snimljenih uzoraka uma bile znaajno uvjetovane injenicom je li neko troilo koje moda proizvodi mnogo uma ukljueno u blizini pojedinog mjernog mjesta ili ne. Tako bi se informacija o prostornoj varijaciji pozadinskog uma izgubila u itavom nizu proizvoda drugih, nekontroliranih, izvora uma. Naposljetku, potrebno je izvrti temeljne statistike obrade dobivenih informacija, to neemo ovdje previe elaborirati, a s obzirom da se radi o raunanju jednostavnih razdioba sohastikih varijabli i njihovih numerikih pokazatelja. Slike izmjerenog uma u ovom i sljedeim poglavljima na ordinatnoj osi e sadravati podatak o izmjerenoj razini snage u jedinici dBm, pri rezolucijskoj irini pojasa od 10
Energija, god. 54 (2005) 1, 93 105
kHz. Da bi se podatak iz dBma preraunao u dB(W/Hz), potrebno je dakle od vrijednosti dBm oduzeti 70 dB. 2. POZADINSKI UM U UREDSKOJ ZGRADI U uredskoj zgradi, u irem centru Zagreba, sa sedam katova, odnosno devet etaa, te sa oko 150 ureda, vrena su mjerenja tijekom pet dana (radnih) priblino jednoliko rasporeenih kroz dva mjeseca, a za prezentaciju ovdje odabran je dan (22. rujna 2003.) kod kojega prosjena razina snage u pojasu od 10 do 30 MHz, tj. aritmetika sredina svih izmjerenih uzoraka u jednom danu, najmanje odudara od aritmetike sredine svih izmjerenih uzoraka u svih pet dana. Stoga je ovdje rije o prezentaciji prosjenih prilika. Istodobno s uzimanjem uzoraka uma, uzimani su takoer i uzorci "maksimalnog uma", tako da je koritena opcija "max hold" na mjernom instrumentu kroz pet minuta kontinuiranog mjerenja. Konano, demonstracije radi nainjeno je i nekoliko sporadinih mjerenja maksimalnih razina uma u periodima od po dva sata. Istodobno sa snimanjem uma, praeno je i optereenje elektroenergetske mree zgrade na kojoj su obavljani pokusi, tako da je dobiven prol prosjenih satnih optereenja u odgovarajuem vremenskom periodu. Snimanja uma obavljana su od 8:00 do 22:00 na svaki puni sat, a satna optereenja elektrine mree raunata su tako to su biljeena stanja brojila u koracima od po sat vremena, ali na polovici intervala mjerenja uma. Jedan od ciljeva je i istraivanje veze optereenja sustava i osobina pozadinskog uma. Koriste se metode i alati objanjeni u prethodnom odjeljku. Slike 1 do 14 u najkraemu prikazuju rezultate ovih mjerenja i njihove obrade.
Slika 2. Snimljeni uzorci petominutnih maksimalnih vrijednosti razine uma u poslovnoj zgradi od 8:00 do 22:00 sati, te u pojasu frekvencija od 10 do 30 MHz. Vrijeme snimanja je parametar, a moe se pratiti frekvencijski tijek.
Slika 3. Snimljeni uzorci razine uma u poslovnoj zgradi od 8:00 do 22:00 sati, te u pojasu frekvencija od 10 do 30 MHz. Prikaz omoguuje praenje varijacija razine uma na svakoj pojedinoj frekvenciji kroz vrijeme.
Slika 1. Snimljeni uzorci razine uma u poslovnoj zgradi od 8:00 do 22:00 sati, te u pojasu frekvencija od 10 do 30 MHz. Vrijeme snimanja je parametar, a moe se pratiti frekvencijski tijek.
Slika 4. Snimljeni uzorci petominutnih maksimuma razine uma u poslovnoj zgradi od 8:00 do 22:00 sati, te u pojasu frekvencija od 10 do 30 MHz. Prikaz omoguuje praenje varijacija razine uma na svakoj pojedinoj frekvenciji kroz vrijeme.
95
Energija, god. 54 (2005) 1, 93 105
Slika 5. Zbirna gustoa razdiobe vjerojatnosti po decibelskim razinama snage i dvije testirane optimalne aproksimacije: eksponencijalna i Rayleighova. Obraeni su svi uzorci jednoga dana.
Slika 8. Razdioba vjerojatnosti po duljini frekvencijskog intervala u kojemu je razina uma nia od praga, s optimalnim Cauchyevim aproksimacijama za maksimalne vrijednosti zabiljeene kroz pet minuta. Statistika je nepovoljnija, ako promatranje traje dulje.
Slika 6. Zbirna gustoa razdiobe vjerojatnosti po najveim razinama snage zateenim kroz pet minuta mjerenja, i dvije testirane optimalne aproksimacije: eksponencijalna i Rayleighova. Oekivanje petominutnih maksimalnih razina je u prosjeku za oko 5 dB vee od oekivanja trenutanih razina. Obraeni su svi uzorci jednoga dana.
Slika 9. Prikaz srednjih decibelskih razina i devijacija za trenutane uzorke uma. Oko pola od svih uzoraka smjeteno je izmeu donje dvije krivulje, a ispod najdonje krivulje praktiki nema uzoraka.
Slika 7. Razdioba vjerojatnosti po duljini frekvencijskog intervala u kojemu je razina uma nia od praga, s optimalnim Cauchyevim aproksimacijama za trenutane snimke razine uma. Cauchyeva razdioba vjerojatnosti ima oblik: v(x) = [(2/)] Atan (x/), gdje je parametar. Gustoa razdiobe zvonolika je krivulja s jednadbom: g(x) = {2/()} {1 / [1 + (x/)2]}.
Slika 10. Prikaz srednjih decibelskih razina i devijacija za makimalne vrijednosti snimljene kroz pet minuta. Oekivana razina petominutnih maksimuma je tipino za 5 dB vea nego kod trenutanih vrijednosti, a devijacija je za oko 2 dB vea.
96
Energija, god. 54 (2005) 1, 93 105
Slika 11. Detaljniji prikaz vremenskog tijeka snage i devijacije snage za trenutane uzorke uma
Slika 13. Usporedba gustoe razdiobe vjerojatnosti po decibelskim razinama snage uma trenutanih uzoraka, s eksponencijalnom i Rayleighovom optimalnom aproksimacijom, u tri specina vremena: (a) 11:00 najvea ukupna snaga uma; (b) 15:00 osrednja ukupna snaga uma; (c) 22:00 najmanja ukupna snaga uma
Slika 12. Detaljniji prikaz vremenskog tijeka snage i devijacije snage za maksimalne vrijednosti dostignute kroz pet minuta
Slika 14. Usporedba razdiobe vjerojatnosti po frekvencijskim interalima s razinom uma manjom od praga, za trenutane uzorke, s Cauchyevim optimalnim aproksimacijama, u tri specina vremena: (a) 11:00; (b) 15:00; (c) 22:00. Situacija je najbolja u 22:00, a najloija u 11:00.
97
Energija, god. 54 (2005) 1, 93 105
Kada je rije o frekvencijskim intervalima slobodnim od smetnji izvjesne razine (praga), potrebno je pojasniti ovu statistiku karakteristiku uma. Govorimo, naime, o razdiobi vjerojatnosti po duljini frekvencijskog intervala izraenog u jedinici MHz, u kojemu je razina uma u dBmima manja od neke vrijednosti, koju nazivamo "pragom", a tu razdiobu deniramo kao vjerojatnost da je frekvencijski interval s razinom uma niom od praga krai od vrijednosti naneene na apscisu. Na slikama 7 i 8 zamjeujemo da je situacija bolja kada govorimo o trenutanoj raspodjeli razina snage uma, nego li o petominutnom maksimumu. Primjerice, kod praga od 80 dBm, oekivanje irine slobodnog frekvencijskog intervala iznosi oko 1,5 MHz prema trenutano prikupljenim podacima, dok u petominutnom intervalu ono iznosi samo oko 0,5 MHz. Razdiobe se u svakom sluaju dobro aproksimiraju Cauchyevim tipom ovisnosti. Ta je aproksimacija bolja od eksponencijalne u smislu najmanjeg kvadratnog odstupanja. Ova usporedba trenutane situacije i najgorih prilika u petominutnom intervalu upozorava da e u realnim komunikacijskim sustavima, u kojima se eli postii maksimalna iskoristivost raspoloivog pojasa, morati biti razvijeni sosticirani postupci adaptiranja primopredajnika prema karakteristikama kanala. Manje sloeni postupci borbe protiv smetnji nalau raunanje s dugorono utemeljenim procjenama uma. Vidimo takoer da e zbog karakteristike da se um mijenja u dosta velikim granicama kroz vrijeme, biti prisutna pojava kolebanja odnosa signal/um. U veini sluajeva, to e biti posljedica kolebanja uma, ali mogue je i kolebanje prijamne razine signala zbog djelovanja troila spojenih u bliske toke prijamnog ili predajnog ureaja. U nastavku uvodimo deniciju parametra q, koji omoguuje kvantikaciju odnosa doprinosa uskopojasnih istaknutih komponenti i neistaknutih komponenti uma ukupnoj snazi uma. Obrada se provodi nad svim raspoloivim podacima u zadanom frekvencijskom opsegu, mjerenim tijekom cijelog interesantnog razdoblja, u naem sluaju tijekom cijelog dana. Postupak se sastoji od odreivanja omjera snage P0 i prosjene snage uma ukupnog uzorka, Pavg, za kojega vrijedi da je ukupna snaga svih komponenti koje imaju snagu veu od P0 jednaka ukupnoj snazi svih komponenti koje imaju snagu manju od P0. Naravno, ovaj raun se provodi nad vrijednostima snage izraenim u W, a ne u dBm, ali se konaan pronaeni omjer P0/Pavg moe izraziti u decibelima, kao q = 10 log(P0/Pavg). to je ovaj omjer vei, to je vei teinski udio komponenti koje su uskopojasne, a po snazi su znaajno istaknute u odnosu na veinu ostalih komponenti. S obzirom na stvarne razdiobe snaga komponenti uma, prilikom istraivanja smo utvrdili da je ova denicija mnogo prikladnija od takve, koja bi utvrivala postotak snage koja dolazi od istaknutih komponenti viih od nekog ksno odreenog praga. Slike 15 i 16 ilustriraju proces traenja gore navedenog omjera. Kada je P0 za q = 18,8 dB vei od srednje snage, 98
komponente jae od P0 nose istu snagu kao i one slabije od P0.
Slika 15. Odreivanje omjera praga P0 i srednje snage Pavg, kod kojega je ukupan zbroj snaga tijekom cijelog perioda mjerenja komponenti jaih od P 0 jednak ukupnom zbroju snaga komponenti slabijih od P0. Slijeva nadesno poveava se omjer praga i srednje snage, a toan omjer, q, iznosi u decibelima 18,8 dB. Raun je izvren s podacima o trenutanim vrijednostima razina uma prikupljenim tijekom cijeloga jednog dana.
Slika 16. Odreivanje omjera praga P0 i srednje snage Pavg, kao na pretnhodnoj slici, za petominutne maksimume prikupljene tijekom cijelog jednog dana. Zanimljivo je da je q = 18,8 dB isti za trenutane vrijednosti i za petominutne maksimume.
3. O POZADINSKOM UMU U STAMBENOJ ZGRADI Mjerenja u stambenoj kui provoena su na isti nain kao to je gore opisano, na paru vodia neutralni zatitni. Umjesto podrobnog prikaza mjernih rezultata i izvedenih statistikih razdioba, dobivenih na isti nain kao to je gore opisano za sluaj poslovne zgrade, navodimo samo zakljuke istraivanja:
Energija, god. 54 (2005) 1, 93 105
U veem dijelu obuhvaenog frekvencijskog podruja, ponajprije u opsegu od 5 do 30 MHz, srednje razine uma kreu se oko 88 do 90 dBm, to je oko 5 do 7 dB iznad razine uma upotrijebljenog mjernog instrumenta. Openito, moe se rei da pozadinski um u prosjeku ima relativno niske vrijednosti, s izuzetkom podruja od nekih 10 do 16 MHz, u kojemu se zapaa vei broj komponenti izdignutih znatno iznad ope razine uma, koja je i sama za otprilike 8 dB via nego u preostalom dijelu frekvencijskog podruja. To se moe pripisati radijskim emisijama razliite vrste, koje podiu opu razinu uma. Promatrajui najnie dijelove spektra, ispod 5 MHz, primjeuje se da srednja razina uma pada s frekvencijom izuzetno brzo, tj. oko 10 dB/MHz, tako da dosizanjem frekvencije od 5 MHz praktiki padaju na opu razinu pozadinskog uma oko 90 dBm. Kada je rije o uskopojasnim istaknutim komponentama uma u nama najzanimljivijem podruju, od 10 do 30 MHz, najsnanije uskopojasne komponente istiu se 20ak dB iznad ope razine uma. Te, kao i manje istaknute uskopojasne komponente, nose znaajan dio snage ukupnog uma u podruju od 10 do 30 MHz. Govorei o statistikim osobinama pozadinskog uma, u koje su ubrojene i komponente koje se znaajno izdiu iznad ope razine, mogu se istaknuti ove glavne osobine: Razdioba po amplitudama kree se u pravilu izmeu eksponencijalnog i Rayleighovog tipa funkcija razdiobe, odnosno gustoe razdiobe [13]. U frekvencijskim podrujima u kojima postoji izvjestan broj komponenti uma znatno izdignutih iznad okolne posjene razine, te ako te komponente imaju izrazito malu irinu pojasa, razdioba decibelskih razina snage uma izvrsno se moe opisati Rayleighovim modelom. Slaganje s Rayleighovim modelom osobito je dobro ako su istaknute komponente mnogo snanije od razine uma u ostalim dijelovima spektra, ako su uskopojasne, ako su relativno rijetke, te ako je opa razina pozadinskog uma priblino konstantna preko itavog frekvencijskog opsega. Tu se posebno istiu obraeni opsezi od 5 do 10 MHz i od 30 do 60 MHz. U sluajevima kada izdignute komponente uma imaju iri pojas, kada ih ima vie, i kada su preteito koincidentne s podrujima u kojima je i razina okolnog pozadinskog uma izdignuta, najbolji opis daje eksponencijalni tip razdiobe. Tipian primjer je podruje od 10 do 30 MHz, u kojemu je karakter razdiobe decibelskih amplituda uma izrazito eksponencijalan. Ostale situacije mogu se opisati modelom koji je negdje izmeu eksponencijalnog i Rayleighovog, s tim da se manje vrijednosti razine snage raspodjeljuju blie Rayleighovom, a vee blie eksponencijalnom
zakonu. Rayleighov model u takvim sluajevima potcjenjuje ulogu jaih komponenti uma. Ovakve razdiobe karakteristine su za situacije u kojima postoje izdignute komponente zbog kojih bi inae razdioba teila Rayleighovoj, ali u kojima istodobno razina okolnog uma varira s frekvencijom. Kada bi se mjerenja obavljala u uim frekvencijskim podrujima, zaobiavi tako varijacije u osnovnom pozadinskom umu, gotovo u itavom podruju frekvencija od nekih 18 MHz nadalje mogla bi se ustanoviti esencijalno Rayleighova razdioba decibela snage uma. S obzirom na potrebu optimiziacije iskoritavanja raspoloivog frekvencijskog pojasa, od koristi je izraunati razdiobe onih frekvencijskih intervala, u kojima razina uma nikada ne prelazi jednu odreenu vrijednost, koju nazivamo "pragom". U svezi s tim moemo zakljuiti da, kada su pragovi dovoljno niski, razdiobu takvih intervala po njihovoj duljini u osnovi moemo modelirati Cauchyevom ovisnou, kod koje je razdioba vjerojatnosti izraena kao (2/) Atan(x/). To je situacija u kojoj prevladava pozadinski um. Kako se prag izdie iznad razine opeg pozadinskog uma, razdiobe postaju stupnjevite, s tim da se u mnogim sluajevima i dalje moe zamijetiti opi trend u skladu s navedenom ovisnou. U stambenoj kui obavljana su i mjerenja uz ukljuivanje nekoliko tipinih troila, kako bi se sagledao njihov utjecaj na ukupnu snagu uma. Bez ulaenja u detaljniju obradu, ve na prvi pogled s prethodnih slika se vidi sljedee: Televizor znatno oneiuje frekvencijski pojas izmeu 12 i 16 MHz, i to za prosjeno 10ak dB. Osobito problematina troila su punjai za mobilni telefon, odnosno za raunalo, premda su oba ispitana predmeta proizvele vodee svjetske kompanije u svojim podrujima, to jami visoku razinu kvalitete. Zanimljivo, punja za raunalo najmanje ometa kada je najvie optereen (punjenje poluprazne baterije i osiguravanje pogonske energije za aktivno raunalo). Punja za mobilni telefon vie ometa dok je optereen punjenjem baterije, nego dok je u praznom hodu. U prosjeku, ovi ureaji kvare umnu karakteristiku kanala za priblino 15 do 20 dB, u vrlo irokom opsegu od nekih 15 do 25 MHz. Ukupno djelovanje televizora i punjaa za raunalo, ili za mobilni telefon, poveava razinu snage uma za 15ak dB praktiki u itavom razmatranom pojasu frekvencija. Premda su u ovim ogranienim pokusima izvori uma spajani na samo mjerno mjesto, tako da je njihov utjecaj na prvi pogled moda precijenjen, treba primijetiti da e u realnosti PLC ureaji vrlo esto biti koriteni upravo za podatkovno komuniciranje, to obvezno ukljuuje koritenje raunala. Sasvim vjerojatno e, dakle, korisnikovo najblie okruenje sadravati takve ureaje, poput raunala, monitora, televizora, razne uredske opreme i sl, a postoji i 99
Energija, god. 54 (2005) 1, 93 105
velika vjerojatnost da e osobno raunalo biti prikljueno upravo na istu utinicu kao i PLC komunikacijski modem. Nadalje, i sam PLC ureaj imat e vlastiti napaja. Stoga ovo moe biti ozbiljan limitirajui faktor za postizanje veih prijenosnih kapaciteta. Nadalje, izvrena su i mjerenja s ciljem praenja varijacija razine snage uma i standardne devijacije te razine tijekom nonog razdoblja. Na slikama 17 i 18 prikazane su krivulje tih ovisnosti za trenutano uzete uzorke, te za petominutne maksimume. Evidentno je da razine uma bitno padaju u kasnijim satima, nakon iskljuivanja elektronikih ureaja spojenih u blizini mjernog mjesta.
uma u frekvencijskom pojasu izmeu 10 i 30 MHz. Ve i letiminom usporedbom dijagrama optereenja itavog elektroenergetskog sustava, ili njegovih krupnih dijelova (regije, gradovi), s dijagramima jedinine snage uma na instalacijama, vidi se da te krivulje u osnovi nisu korelirane. Stoga je potrebno potraiti korelaciju s optereenjem elektroenergetskog sustava na mikro razini, npr. u srednje velikoj uredskoj zgradi, okruenoj s veim brojem slinih objekata u najblioj okolini. S tim ciljem, paralelno s mjerenjima uma bilo je provoeno mjerenje optereenja poslovne zgrade. Na slici 19 dajemo usporedni prikaz vremenskog tijeka jedininih snaga optereenja zgrade i ukupne snage uma. Jedinina snaga uma dobije se tako, da se ukupna snaga izraena u vatima podijeli s najveom zabiljeenom snagom, naime onom u 11:00 sati. Krivulja jedinine snage, dakle, nosi istu informaciju kao i krivulja na slici 11, samo to su relativne snage prikazane u linearnom, a ne u logaritamskom (decibelskom) obliku. Vrna snaga krivulje jedininog optereenja zgrade bila je u radnom danu u 11:00 sati oko 17 kW. Korelaciju te dvije krivulje ispitujemo na taj nain, da traimo korelacijske koecijente izmeu krivulja, kada krivulju jedinine snage uma pomiemo na vremenskoj osi.
Slika 17. Prosjena decibelska razina uma i standardna devijacija razine u nonom razdoblju
Slika 19. Jedinine snage optereenja zgrade (romb) i ukupne snage trenutanih uzoraka uma (trokut). Ostale jedinine snage uma nisu prikazane zbog bolje preglednosti. Njihove korelacijske funkcije dane su na sljedeoj slici.
Slika 18. Prosjena snaga uma u jednom uzorku i standardna devijacija snage u jednom uzorku, tijekom nonog razdoblja. Ukupna snaga u pojasu od 10 do 30 MHz je 400 puta vea od ordinatnih vrijednosti na lijevoj slici.
4. VEZA IZMEU SNAGE UMA I OPTEREENJA INSTALACIJSKE MREE Sada emo dovesti u vezu optereenje elektroenergetskog sustava kao zadanu injenicu, s ponaanjem detektiranog 100
Slika 20. Koecijent korelacije izmeu krivulja uma i optereenja elektrine mree zgrade. Romb: korelacija ukupne snage uma. Trokut: korelacija snage istaknutih komponenti, uz q = 18,8 dB. Krii: korelacija snage osnovnog uma (neistaknutih komponenti), takoer uz q = 18,8 dB. Pune linije: korelacijske funkcije za trenutane uzorke uma. Crtkane linije: korelacijske funkcije za maksimalne vrijednosti uma dostignute kroz pet minuta mjerenja.
Energija, god. 54 (2005) 1, 93 105
Slika 20 prikazuje korelacijsku funkciju za pomake krivulje uma od 5 sati do +5 sati u odnosu na stvarno vrijeme. Time pokrivamo itav vremenski period u kojemu postoji aktivnost ljudi u zgradi, pa prema tomu i vee optereenje mree. Iz ovoga primjera vidimo da je korelacija izmeu krivulja optereenja mree i snage uma najvea upravo kada je pomak u odnosu na stvarno vrijeme jednak nuli, to je prvi znak da meusobna veza postoji. Korelacijski koecijent ukupne snage trenutanih uzoraka u maksimumu poprima relativno velik iznos, oko 0,6, to znai da je veza razmjerno vrsta. U preostala etiri dana u kojima je obavljano cjelodnevno mjerenje kao i ovdje prezentirano, najvei iznosi toga faktora bili su izmeu 0,53 i 0,62, i u svim sluajevima su se pojavljivali u 11 sati. Svi se oni odnose na ukupnu snagu uma u podruju od 10 do 30 MHz. Kada bi se promatrala manja frekvencijska podpodruja, korelacija bi se mogla pokazati vrom u niem frekvecijskom opsegu, npr. od 10 do 15 MHz, dok bi npr. u podruju od 25 do 30 MHz poprimala manje vrijednosti, jer se u njemu vie ne pojavljuju znatne komponente uma uzrokovane troilima spojenim na mreu. Kako se poveava pomak u odnosu na stvarno vrijeme, korelacija postaje negativna, i takoer poprima vee iznose, do oko 0,5. To takoer potvruje relativno jaku vezu promatranih pojava. Istaknute uskopojasne komponente uma pokazuju znaajno manju korelaciju s optereenjem mree nego li ukupna snaga i osnovni um, jer vaan dio njihove ukupne snage dolazi u mreu prijamom elektromagnetskih polja radijskih predajnika. Korelacijska funkcija za maksimalne vrijednosti uskopojasnih komponenti zabiljeene kroz pet minuta pokazuje tendenciju prema vremenskom zaostajanju maksimuma korelacije za oko 2 sata. Do toga dolazi zbog poveanja udjela iz vana primljenih smetnji nakon zavretka radnog vremena, zbog ega snaga istaknutih uskopojasnih komponenti pada sporije od optereenja mree. Efekt toga se blago reektira i u krivulji za ukupnu snagu petominutnih maksimuma. Iz gornjih razmatranja openito zakljuujemo sljedee: Pozadinski um u podruju od 10 do 30 MHz nije u vrstoj korelaciji s optereenjem velikih dijelova elektroenergetskog sustava, nego je relativno vrsto koreliran (koecijent korelacije oko 0,5 0,6) s optereenjem sustava koji napaja mikrolokaciju (zgradu) u kojoj se provode mjerenja. Relativne promjene snage uma su, openito gledano, zamjetno vee od promjena optereenja mree, zbog toga to veliki dio potronje elektrine energije ine troila koja ne uzrokuju praktiki nikakav um na ovako visokim frekvencijama, poput pumpi centralnog grijanja, liftova, razliitih grijaa, itd. umu doprinose elektroniki ureaji koje koriste slubenici na poslu. Iz snimljenih ovisnosti uma kroz svih pet promatranih dana, naime, vidljivo je da je doba najvee aktivnosti
zaposlenika oko 11 sati, te oko 14 sati (neposredno pred kraj radnog vremena). Istaknute uskopojasne komponente vre su korelirane s optereenjem na elektrinoj mrei nego li neistaknute komponente, odnosno ukupan um, to znai da preteito dolaze iz mree u relativno bliskoj okolini mjernog mjesta, a ne, kako bi se moglo oekivati, prijamom elektromagnetskih valova iz okolnog prostora. um prisutan preko noi treba pripisati elektronikim troilima koja su trajno prikljuena na mreu i koja injektiraju um o kojemu je bilo govora u razmatranju u prethodnom odjeljku. Najbolji primjer su obnavljai na katovima i njihovi trajno ukljueni ventilatori (serijski elektromotori). Tijekom noi veu relativnu vanost dobivaju uskopojasne komponente uma koje instalacijska mrea prima od vanjskih elektromagnetskih polja s udaljenih izvora. Najvei dio snage uma PLC medija na promatranim frekvencijama dolazi upravo iz sredine u kojoj se obavlja promatranje. Tek jedan manji dio unose voene emisije iz vanjske elektrine mree, i elektromagnetski valovi koje prima mrena iana struktura iz okoline. U nastavku dajemo najkrai pregled rezultata u svezi s prostornim varijacijama uma detektiranih u poslovnoj zgradi na dan 22. rujna 2003. S obzirom da obrada ovih rezultata nema prevelikog smisla, samo ih navodimo kao podsjetnik da umne prilike u istoj zgradi mogu biti u bitnome razliite. Prostorne varijacije snimane su u neaktivno doba dana, oko 18 sati, kada zaposlenika u zgradi uglavnom vie nema, i kada spremaice vie nisu koristile usisivae, koji su potencijalno veliki izvori smetnji. Na sljedeim slikama kao ilustracija daju se dvije grupe mjernih rezultata. Slike 21 i 22 prikazuju snimke uma detektiranog na svim etaama poslovne zgrade u kojoj je obavljano mjerenje, poev od podruma, do zakljuno 7. kata. Mjerenja su obavljana uvijek na utinici koja se nalazi na sredini hodnika dugakog oko 35 metara. Slike 23 i 24 prikazuju pak nekoliko uzoraka uma uzetih na razliitim mjernim mjestima na istom katu.
Slika 21. Uzorci uma na razliitim katovima poslovne zgrade. Mjerenja su obavljana na utinici na sredini hodnika svakog kata, dugakog 35 m. Mogu se pratiti varijacije razine snage uma po frekvenciji.
101
Energija, god. 54 (2005) 1, 93 105
Slika 22. Uzorci uma na razliitim katovima poslovne zgrade. Mjerenja su obavljana na utinici na sredini hodnika svakog kata, dugakog 35 m. Mogu se pratiti varijacije razine snage uma po katovima poslovne zgrade.
Na kraju analize uma osvrnut emo se na korelacijska obiljeja uzoraka uma uzetih u razliito vrijeme, odnosno na razliitom mjestu. Koristit emo po petnaest vremenskih, odnosno prostornih uzoraka, snimljenih 22. rujna 2003. u poslovnoj uredskoj zgradi u centru Zagreba. Kada je rije o uzorcima uzetim u razliito vrijeme, razmak meu susjednim uzorcima jednak je sat vremena. Prostorni uzorci snimani su na razliitim katovima, odnosno na razliitim prikljunicama na istome katu. U oba sluaja rije je, dakle, upravo o snimkama uma koje su koritene u analizi provedenoj ranije u ovome odjeljku. Najprije emo promotriti koecijente krine korelacije izmeu svih parova uzoraka uma snimljenih u razliitim vremenima, tako da se parovi ne ponavljaju, i tako da ne sadre iste uzorke. Prema tomu, raunamo 105 kroskorelacijskih koecijenata. Isti postupak provodimo i za petnaest prostornih uzoraka uma. Rezultati su dani na slikama 25 i 26. Ilustracija (25) odnosi se na vremenske, a (26) na prostorne uzorke.
Slika 25. Svi koecijenti krine korelacije za parove izmeu 15 razliitih uzoraka uma uzetih u razliito vrijeme, u razmaku od po sat vremena Slika 23. Uzorci uma na razliitim mjernim mjestima 5. kata poslovne zgrade. Mjerna mjesta bila su jednoliko rasporeena po itavom katu. Mogu se pratiti varijacije razine snage uma po frekvenciji.
Slika 26. Svi koecijenti krine korelacije za parove izmeu 15 razliitih uzoraka uma uzetih na razliitim mjestima
Slika 24. Uzorci uma na razliitim mjernim mjestima 5. kata poslovne zgrade. Mjerna mjesta bila su jednoliko rasporeena po itavom katu. Mogu se pratiti varijacije razine snage uma po mjernim mjestima na katu.
Slike 27 i 28 daju funkcije krine korelacije za sve mogue parove razliitih uzoraka. Zbog odreivanja funkcija u rasponu pomaka frekvencije od 5 do +5 MHz u odnosu na poravnanje uzoraka po stvarnim frekvencijama, domena uzoraka je skraena na pojas od 15 do 25 MHz. Prema tomu, vrijednosti kroskorelacijskih funkcija na ovoj slici odnose se na um izmeu 15 i 25 MHz. Slika (27) prikazuje funkcije za vremenske uzorke, a slika (28) za prostorne. Kod izraunavanja vrijednosti funkcija, uzorci su meusobno posmicani u kvantima od 50 kHz po frekvencijskoj osi.
102
Energija, god. 54 (2005) 1, 93 105
Na svakoj slici nalazi se u gornjem dijelu prikaz svih 200 tako dobivenih funkcija, dok se u donjem dijelu, samo zbog lake itljivosti, prikazuju krivulje najveih, najmanjih i prosjenih vrijednosti tih 200 kroskorelacijskih funkcija.
zakljuujemo da uzorci uma pokazuju u prosjeku visok stupanj meusobne korelacije, to znai da pozadinski um PLC medija u velikoj mjeri nije posve sluajna pojava. Ovo istraivanje je i poduzeto zato to se kod snimanja petominutnih maksimuma ispostavilo da praktiki u cijelom spektru, a ne samo na frekvencijama uskopojasnih smetnji, postoje brojne i guste istaknute linije. Iste istaknute linije vide se i meusobnom usporedbom trenutanih uzoraka. Ovdje izloena analiza potvrdila je, dakle, da se najvei dio snage uma duguje mnogobrojnim komponentama uskoga pojasa, koje dolaze od mnogih troila u samoj zgradi u kojoj se mjeri, ili pak prijamom izvana, samo je najvei broj njih toliko priguen, da na prvi pogled izgleda kao da pripada "pravom" bijelom (barem u ogranienom smislu) pozadinskom umu.
Slika 27. Gore: 200 kroskorelacijskih funkcija svih moguih razliitih parova meu 15 uzoraka uma uzetih na istom mjestu u razliito vrijeme. Dolje: Zbog bolje preglednosti dane su krivulje najveih, najmanjih i prosjenih vrijednosti izmeu gornjih 200 krivulja.
Slika 29. Gore: Kroskoleracijske funkcije za sve mogue parove razliitih jedininih uzoraka uma nainjenih od stvarnih uzoraka snimljenih u razliito vrijeme. Dolje: Zbog bolje preglednosti dane su krivulje najveih, najmanjih i prosjenih vrijednosti izmeu gornjih krivulja. Slika 28. Gore: 200 kroskorelacijskih funkcija svih moguih razliitih parova meu 15 uzoraka uma uzetih na razliitim mjestima iste zgrade, u kratkom vremenskom rasponu. Dolje: Zbog bolje preglednosti dane su krivulje najveih, najmanjih i prosjenih vrijednosti izmeu gornjih 200 krivulja.
Sluajan um trebao bi u osnovi biti slabo koreliran, bilo kada se promatraju uzorci uzeti u razliito vrijeme, ili na razliitom mjestu. Meutim, na slikama 27 i 28 vidimo da u oba sluaja postoje parovi uzoraka uma koji su snano korelirani, pri emu je prosjena vrijednost svih 105 koecijenata jednaka 0,57 za vremenske, odnosno 0,53 za prostorne uzorke. Standardna devijacija je 0,11 za vremenske, odnosno 0,13 za prostorne uzorke. Veliki broj koecijenata u oba sluaja ima iznose izmeu 0,6 i 0,8. Promatrajui kroskorelacijske funkcije, vidimo da one za frekvencijski pomak 0 imaju zamjetno visoke korelacijske koecijente. S izuzetkom pomaka za oko 2,8 MHz, gdje se takoer zamjeuju malo jae veze, koje se duguju jakim uskopojasnim komponentama s tim frekvencijskim razmakom, pri ostalim relativnim pomacima uzoraka veza izmeu uzoraka uma je slaba. Iz svih ovih podataka
Slika 30. Gore: Kroskoleracijske funkcije za sve mogue parove razliitih jedininih uzoraka uma nainjenih od stvarnih uzoraka snimljenih na razliitim mjestima. Dolje: Zbog bolje preglednosti dane su krivulje najveih, najmanjih i prosjenih vrijednosti izmeu gornjih krivulja.
Upravo izreene tvrdnje mogle bi se dovesti u sumnju zbog postojanja nekoliko doista jakih komponenti uma sa stabilnom frekvencijom, koje su periodiki razmjetene 103
Energija, god. 54 (2005) 1, 93 105
na frekvencijskoj osi. Da bismo dokazali da uzorci uma i bez njih imaju slina kroskorelacijska svojstva, od svih razmatranih uzoraka uma nainit emo uzorke koje emo nazvati "jedininima". Jedinini uzorak nastaje tako da se na razliku izmeu stvarnog uzorka i srednje vrijednosti razine toga uzorka primijeni funkcija signum. Na taj nain se potpuno gubi informacija o iznosima svake pojedine komponente uma u uzorku, i izolira se samo informacija o smjetaju komponenti na frekvencijskoj osi i injenici ulazi li svaka pojedina komponenta u proraun kovarijance s pozitivnim ili negativnim predznakom. Ako kroskorelacijske funkcije takvih "bezlinih" uzoraka pokazuju jaku vezu kada je pomak uzoraka na frekvencijskoj osi jednak nuli, a slabu kada je drugaiji, dokazali smo da maloas navedene osobine kroskorelacije nisu jedino ili dominantno posljedica postojanja jakih uskopojasnih komponenata. Doista, na slikama 29 i 30 vidimo da je tomu tako. Ovo je svojstvo jae izraeno kod uzoraka koji su uzimani u razliito vrijeme, a na istom mjestu, nego kod onih koji su snimani na razliitim mjestima. To govori u prilog tezi da veinu pozadinskog uma ini zapravo uskopojasni um mnogih izvora spojenih na mreu, priguenih propagacijom, ili, manjim dijelom, priguenih irenjem valova kroz okolni prostor, ako se radi o prijamu elektromagnetske energije iz okolia. Da vei dio energije uskopojasnih komponenti stie iz same mree, a ne iz okolia, zakljuujemo po korelacijskim osobinama izmeu uskopojasnog uma i optereenja elektrine mree (slika 20). Promjenom lokacije vie istiemo jedne komponente na raun drugih. 5. ZAKLJUCI O SVOJSTVIMA UMA U PLC MEDIJU Na temelju provedenih istraivanja i analiza, prikazanih u ovom poglavlju, o osnovnim obiljejima pozadinskog uma u PLC mediju u podruju frekvencija od 10 do 30 MHz moemo zakljuiti sljedee: Razdioba vjerojatnosti po decibelskoj razini snage odgovara eksponencijalnoj, kada se promatra unutar itavog opsega, odnosno Rayleighovoj, kada se promatra unutar podopsega u kojima je opa razina uma (engl. oor noise) konstantna, te u kojima postoje jako istaknute komponente. Razdioba vjerojatnosti po irini frekvencijskog intervala u kojemu je decibelska razina snage komponenti uma manja ili jednaka od izvjesnog deniranog praga odgovara u prvoj aproksimaciji Cauchyevom tipu razdiobe. Stvarne razdiobe su stupnjevite, a stepenice najbolje slijede Cauchyevu teoretsku razdiobu vjerojatnosti. Pozadinski um instalacije sadri velik broj uskopojasnih komponenti, od kojih su neke jako istaknute, ali najvei broj nije. To se moe dokazati metodom opisanom na kraju ovoga poglavlja, tj. promatranjem korelacijskih 104
osobina razliitih izmjerenih uzoraka uma. Zakljuili smo da preteiti dio snage uma dolazi iz uskopojasnih izvora spojenih na samu mreu, a ne, kako bi se a priori moglo smatrati, prijamom uskopojasnih radijskih emisija iz okolnog prostora. Pomou veliine q, koju smo denirali u ovom poglavlju, moe kvanticirati udio uskopojasnih komponenti u ukupnoj snazi uma, ak i kada su te komponente maskirane unutar pozadinskog uma. um instalacijske mree nije koreliran s optereenjem krupnijih dijelova elektroenergetskog sustava, nego je koreliran s optereenjem lokalne mree u zgradi u kojoj se obavlja mjerenje. To znai da najvei dio snage uma dolazi iz elektrinih ureaja spojenih na mreu u relativno bliskoj okolini. Uskopojasne komponente, izluene pomou q kriterija, u vroj su korelaciji s optereenjem elektrine mree, nego li ukupan um, ili pak preostali pozadinski um. Dakle, najzastupljenija vrsta uma PLC medija u podruju od 10 do 30 MHz je uskopojasni um, ije se mnogobrojne komponente, oslabljene propagacijom u mrei, stapaju s pozadinskim umom, ali ih je u snimljenim uzorcima uma mogue prepoznati, te je njihov udio mogue kvanticirati. Pretpostavljamo da ove, u znatnoj mjeri stacionarne, komponente (vidjeti slike 27 do 30), generiraju mnoga elektronika troila spojena na mreu. Koliina takvih troila u prometu, od onih najvie kvalitete, pa do masovno zastupljene niskokvalitetne robe iroke potronje, vrlo je velika i, vjerojatno, raste znaajnim tempom. Naalost, koritena literatura ne prua uvid u pozadinski um instalacija, barem ne na frekvencijama izmeu 10 i 30 MHz, prije dvadesetak ili vie godina, kada su najei tipovi prikljuenih elektronikih troila bili po nainu rada napajakih sklopova bitno razliiti od dananjih, tako da ne moemo donijeti zakljuak o promjenama u strukturi uma instalacija nastalima zbog tehnolokog napretka i poveanja uporabe razliitih kunih i uredskih aparata, tj. o osobinama u zadnje vrijeme nastalog dodatnog elektromagnetskog zagaenja.
LITERATURA [1] P. K. van der GRACHT, R. W. DONALDSON, "Communication Using Pseudonoise Modulation on Electric Power Distribution Circuits", IEEE Trans. on Communications, Vol. COM33, No. 9, Sept. 1985. [2] K. DOSTERT, "High Speed Data Transmission over Power Lines Using MultiCarrier (OFDM) Techniques", Frequenz, Vol. 54 (2000), No. 1112. [3] R. M. VINES et al, "Noise on Residential Power Circuits", IEEE Trans. on Electromagnetic Compatibility, Vol. EMC26, No. 4, Nov. 1984. [4] M. H. L. CHAN, R. W. DONALDSON, "Amplitude, Width, and Interarrival Distribution for Noise Impulses on
Energija, god. 54 (2005) 1, 93 105
Intrabuilding Power Line Communication Networks", IEEE Trans. on Electromagnetic Compatibility, Vol. 31, No. 3, Aug. 1989. [5] O. G. HOOIJEN, "A Channel Model for the Residential Power Circuit Used as a Digital Communications Medium", IEEE Trans. on Electromagnetic Compatibility, Vol. 40, No. 4, Nov. 1998. [6] D. LIU et al, "Wide Band AC Power Line Characterization", IEEE Trans. on Consumer Electronics, Vol. 45, No. 4, Nov. 1999. [7] M. ZIMMERMAN, K. DOSTERT, "An Analysis of the Broadband Noise Scenario in Powerline Networks", Proceedings of the 4th International Symposium on Powerline Communications and its Applications, Limerick, Ireland, April 5th7th , 2000, dostupno na Internetu (2. lipnja 2004.): http://wwwiiit.etec.unikarlsruhe.de/~plc/ [8] D. SABOLI, "O statistikim svojstvima impulsnog uma na distribucijskoj mrei", Energija, Vol. 52, Br. 1, Zagreb, veljaa 2003. [9] D. SABOLI, "On the Distribution Network Narrowband Noise Statistics", IEEE Trans. on Power Delivery, Vol. 18, No. 1, January 2003. [10] D. SABOLI: "Pregled karakteristika uma na PLC mediju", Energija, Vol. 52, Br. 2, Zagreb, travanj 2003. [11] M. ZIMMERMANN, K. DOSTERT, "Analysis and Modeling of Impulsive Noise in Broad Band Powerline Communications", IEEE Trans. on Electromagnetic Compatibility, Vol. 44, No. 1, Feb. 2002. [12] K. DOSTERT, "Powerline Communications", Prentice Hall PTR, 2001. [13] C. R. WYLIE, L. C. BARRETT, "Advanced Engineering Mathematics", 6th Ed, McGraw Hill, 1995. [14] D. SABOLI, "Analiza razdjelne elektroenergetske mree kao irokopojasnog pristupnog medija", doktorska disertacija, Fakultet elektrotehnike i raunarstva u Zagrebu, rujan 2004.
ANALYSIS OF NOISE ON DISTRIBUTION NETWORKS IN THE FREQUENCY BAND FROM 10 TO 30 MHz Results of experimental investigations of noise phenomena on indoor distribution networks in the frequency band from 10 to 30 MHz are presented. Measured data are processed to obtain basic statistical properties of noise. The criterion for separation between narrow-band interferences and background noise is defined. The correlation between total noise power profile in the observed frequency band and the network electric load power profile is established.
UNTERSUCHUNG DES VERTEILUNGSNETZGERUSCHES IM FREQUENZBEREICH DER BREITBAND-REGELSCHLEIFE VON 10 BIS 30 MHz Dargestellt sind die Ergebnisse der Untersuchungen von Geruschen in lokalen Verteilungsanlagen und Leitungen (bedingt genannt: Verteilungsnetz) im Frequenzbereich von 10 bis 30 MHz. Man hat die Ergebnisse der Messungen bearbeitet um statistische Grundwerte der Gerusche zu gewinnen, Bestimmt wurde das Trennungsmerkmal zwischen den Schmalband-Geruschkomponenten und dem Hintergrundgerusch sowie die wechselseitige Beziehung des Diagrammes der zugehrigen Belastung und der gesamten Geruschleistung im betrachteten Frequenzbereich.
Naslov pisca: Dr. sc. Dubravko Saboli, dipl. ing. HEP Operator prijenosnog sustava d.o.o. Kupska bb, 10000 Zagreb, Hrvatska Urednitvo primilo rukopis: 2004 11 02.
105
Energija, god. 54 (2005) 1, 93 105
HRVATSKO ENERGETSKO DRUTVO ZAKLADA "HRVOJE POAR"

Glavni odbor Zaklade "Hrvoje Poar", na temelju Poslovnika o dodjeli godinje nagrade Hrvoje Poar, te Poslovnika o stipendiranju mladih energetiara, objavljuje
NATJEAJ
I. Znanstvenim i strunim djelatnicima dodjeljuju se godinje nagrade "Hrvoje Poar", u obliku plakete i povelje: - za struni i znanstveni doprinos razvitku energetike; - za inovacije u podruju energetike; - za realizirani projekt racionalnog gospodarenja energijom; - za unapreenje kvalitete okolia, vezano uz energetske objekte; - za popularizaciju energetike. Nagrada za struni i znanstveni doprinos razvitku energetike u pravilu se dodjeljuje pojedincu. Ostale nagrade se mogu dodijeliti pojedincu, grupi strunjaka koji su zajedno izvrili nagraeno djelo, ili organizaciji nositelju nagraenog projekta. Prijedlog za dodjelu godinjih nagrada, s pismenim obrazloenjem i s priloenom dokumentacijom, mogu podnijeti znanstvene i znanstveno-nastavne organizacije, znanstvena i struna drutva, pojedini znanstveni i javni radnici, te ostale ustanove i trgovaka drutva. II. Studentima energetskog usmjerenja, zavrnih godina studija i diplomantima, dodjeljuje se pet (5) godinjih nagrada "Hrvoje Poar", u obliku povelje i u novanom iznosu: - za izvrstan uspjeh u studiju, i/ili za posebno zapaen diplomski rad iz podruja energetike. Prijedlog za dodjelu godinje nagrade najboljim studentima energetskog usmjerenja mogu podnijeti znanstvenonastavne organizacije, sveuilini nastavnici, ili sami studenti. Prijedlozi se podnose pismeno, s obrazloenjem. III. Studentima energetskog usmjerenja dodjeljuje se pet (5) jednogodinjih stipendija za zavrne godine dodiplomskog studija. Prijedlog za dodjelu stipendija mogu podnijeti sveuilini nastavnici, ili sami studenti. Kandidati koji se ele natjecati za nagradu ili stipendiju duni su popuniti upitnik koji mogu dobiti u tajnitvu Hrvatskog energetskog drutva te na web stranici HED-a: www.heh.hr. IV. Natjeaj je otvoren od 1. do 30. travnja 2005. godine. Prijedlozi se podnose tajnitvu Hrvatskog energetskog drutva, Zagreb, Savska cesta 163, p.p.141. Prijava mora sadravati ime/naziv i adresu predloenika s brojem telefona. Stipendije Zaklade "Hrvoje Poar", bit e dodijeljene kandidatima koji ne primaju druge stipendije. Sve obavijesti mogu se dobiti na tel. 01/ 60 40 609, 63 26 134, e-mail: hed@eihp.hr, mmoric@eihp.hr Odluka Glavnog odbora o dodjeli nagrada bit e objavljena u dnevnim listovima i strunim publikacijama te na WEB stranici HED-a: www.hed.hr.
106
V. Kolega: Energetski audit zgrada javne namjene...
Energija, god. 54 (2005) 1, 107 119
ENERGETSKI AUDIT ZGRADA JAVNE NAMJENE NAINI PRIKUPLJANJA PODATAKA

Mr. sc. Vesna K o l e g a, Zagreb
UDK 620.9:728 STRUNI LANAK Provoenje energetskog audita zgrade je veoma djelotvorna metoda s ciljem reduciranja potronje svih tipova energije u zgradama javne namjene. U lanku je dan detaljan prikaz naina prikupljanja relevantnih podataka o zgradi nunih za uspjenu provedbu energetskog audita zgrade koji rezultira energetsko-ekonomski optimalnim mjerama energetske ekasnosti ija implementacija osigurava znaajnu utedu energije u promatranoj zgradi javne namjene. Kljune rijei: zgrada javne namjene, energetski audit, obrasci za prikupljanja podataka, upute za unos podataka.
1. UVODNA RAZMATRANJA Karakteristika gotovo cjelokupnog fonda zgrada javne namjene u Hrvatskoj (osim novoizgraenih poslovnih zgrada graenih po principima odrive gradnje) je neracionalno velika potronja svih tipova energije (prvenstveno za grijanje, zatim pripremu tople vode, rasvjetu, hlaenje i provjetravanje, razna elektrina troila i dr.). Brojna iskustva pokazuju da se primjenom raznih mjera energetske ekasnosti mogu postii utede energije i do 80%. Za uspjean odabir mjera energetske ekasnosti za konkretnu zgradu od izuzetne je vanosti prikupljanje i kvalitetna obrada relevantnih podataka koja e omoguiti donoenje ispravnih odluka o redoslijedu provoenja mjera energetske ekasnosti, koji se osim na ekonomskoj isplativosti pojedine mjere mora temeljiti i na ekolokom imperativu, utedi energije i osiguravanju udobnosti korisnika zgrade na razini minimalno jednakoj onoj prije primjene spomenute mjere. Jedan od dokazano djelotvornih naina za odreivanje konkretnih mjera energetske ekasnosti u zgradi kao i energetsko-ekonomski optimalne liste prioriteta njihove implementacije je provedba energetskog audita zgrade. 2. OPENITO O ENERGETSKOM AUDITU ZGRADA JAVNE NAMJENE Energetski audit zgrade je, ustvari, dokument o energetskim karakteristikama zgrade koji se bazira na prikupljanju i
obradi prikupljenih podataka prema tono deniranom obrascu to rezultira prijedlogom mjera energetske uinkovitosti i energetsko-ekonomski optimalnom redoslijedu njihove implementacije radi smanjenja potronje svih tipova energije u promatranoj zgradi. Provedba energetskog audita zgrada javne namjene podijeljena je u nekoliko faza: a) prikupljanje podataka prema obrascu s tono deniranim smjernicama; b) obrada prikupljenih podataka; c) provedba raznih analiza i prorauna na osnovi prikupljenih podataka; d) odabir energetsko-ekonomski najisplativijih mjera energetske ekasnosti; e) izrada rasporeda implementacije pojedine mjere energetske ekasnosti; f) izrada pratee dokumentacije za sve faze provedbe. 3. OBRAZAC ZA ENERGETSKI AUDIT ZGRADE JAVNE NAMJENE Obrazac za energetski audit zgrade javne namjene je tako koncipiran da omoguuje tehniki kvaliciranim osobama u zgradama javne namjene (elektrotehniari, strojari i dr.) da na relativno jednostavan nain prikupe sve potrebne podatke o energetskim karakteristikama zgrade i da ispravnim odabirom mjera energetske ekasnosti znaajno smanje potronju energije, a time i ukupne trokove zgrade. 107
Energija, god. 54 (2005) 1, 107 119
Tablica 1. Tablini prikaz obrasca za energetski audit zgrade Naslovnica Sadraj Uvodna razmatranja Prikupljanje podataka Obrada prikupljenih podataka Selektiranje mjera energetske ekasnosti za zgradu Prijedlog redoslijeda implementacije mjera 1 stranica 1 stranica 1 stranica 20 stranica 5 stranica 5 stranica 5 stranica Energetski audit, naziv zgrade i lokacija, autor i datum izrade 1. Uvodna razmatranja 2. Prikupljanje podataka 3. Obrada prikupljenih podataka 4. Selektiranje mjera energetske ekasnosti 5. Prijedlog redoslijeda implementacije selektiranih mjera energetske ekasnosti Openito o energetskom auditu zgrade, te metodologiji prikupljanja i obrade podataka Prikupljanje podataka Obrada prikupljenih podataka Mjere poboljanja energetske ekasnosti zgrade Energetsko-ekonomska isplativost pojedine mjere, naini redovitog praenja relevantnih podataka, ciljevi i dr.
Obrazac za energetski audit zgrade podijeljen je u tri glavne cjeline: prikupljanje podataka; obrada prikupljenih podataka; mjere poboljanja energetskih karakteristika zgrade. Radi to bolje preglednosti, te jednostavnijeg i tonijeg unosa potrebnih podataka prva je faza izrade energetskog audita zgrade (faza prikupljanja podataka) podijeljena prema tipu podataka u sljedee kategorije: a) osnovni podaci o zgradi; b) klimatoloki podaci; c) energetski pokazatelji zgrade; d) podaci o grijanoj povrini zgrade po etaama; e) temeljni podaci o graevinskim i energetskim karakteristikama zgrade; f) podaci o koritenju zgrade (vremenski); g) primjedbe rukovodee osobe u zgradi (tajnika, ravnatelja, direktora, naelnika i dr.); h) primjedbe korisnika zgrade; Nakon faze prikupljanja podataka slijedi faza obrade prikupljenih podataka koja je, takoer, podijeljena u nekoliko kategorija: a) b) c) d) koritenje, potronja i trokovi energije; odreivanje energetskog omjera zgrade; procjena energetskog potencijala zgrade; zakljuna razmatranja o energetskim karakteristikama zgrade.
b) vei investicijski trokovi + obvezna analiza ekonomske isplativosti. Potrebne upute i objanjenja radi to jednostavnijeg i kvalitetnijeg unosa podataka u obrazac slijede svaku kategoriju pitanja. U tablici 1. dan je okvirni prijedlog izgleda i sadraja energetskog audita zgrade. Zbog jasnoe i jednostavnosti provedbe energetskog audita zgrada javne namjene u drugom je stupcu tablice 1. dan okvirni broj stranica po pojedinoj fazi provedbe. U sljedeim e poglavljima biti prezentirani naini prikupljanja podataka za energetski audit zgrada javne namjene prema Obrascu za prikupljanje podataka uz detaljan opis, objanjenja i dodatne upute. Ovaj obrazac prati korake procedure i preporuka je upisivati podatke zadanim redoslijedom. 4. NAINI PRIKUPLJANJA PODATAKA ZA ENERGETSKI AUDIT ZGRADA JAVNE NAMJENE Prikupljanje podataka o zgradi javne namjene na kojima e se temeljiti uspjeni energetski audit zgrade provodi se prema Obrascu za prikupljanje podataka koji se ovisno o karakteristikama podataka moe podijeliti u sljedee podobrasce: Osnovni podaci o zgradi; Klimatoloki podaci o podruju na kojem se zgrada nalazi; Energetski pokazatelji zgrade; Podaci o grijanoj povrini zgrade po etaama; Temeljni podaci o graevinskim i energetskim karakteristikama zgrade; Podaci o koritenju zgrade; Primjedbe rukovodee osobe u zgradi (tajnika, ravnatelja, direktora, naelnika i dr.); Primjedbe korisnika zgrada.
Posljednja je faza energetskog audita, na temelju prikupljenih i obraenih parametara zgrade predloiti mjere za poboljanje njenih energetskih karakteristika. Mjere energetske ekasnosti za promatranu zgradu podijeljene su u dvije osnovne kategorije na temelju vremena i investicijskih trokova potrebnih za implementaciju odreene mjere: a) mali investicijski trokovi + brza implementacija; 108
Energija, god. 54 (2005) 1, 107 119
Tablica 2. Pregled srednjih vrijednosti broja dana grijanja i stupanj-dana grijanja za 42 lokacije na podruju Hrvatske za temperaturni prag od 10, 12 i 15C uz unutarnju projektnu temperaturu od 20C [4] Broj dana grijanja Temperaturni prag Osijek Brestovac-Belje Vukovar Zagreb-Gri Varadin Lipik Topusko Skrad Gospi Knin Pula Rijeka-Kozala ibenik Split-Marjan Hvar Krievci Lastovo Makarska Mali Loinj Ogulin Opatija Pag Palagrua Sisak Slavonski Brod Sljeme Zadar-Puntamika Zagreb-Maksimir Zavian epi (Istra) Daruvar Dubrovnik Jastrebarsko Karlovac Korula Ploe Rab Rijeka-Omialj Rovinj Senj Sinj Parg (kraj abra) 10C 161 163 157 152 169 164 163 182 182 137 124 126 97 83 62 170 72 77 96 167 120 95 59 166 165 195 100 169 238 147 158 69 176 164 64 92 96 124 132 141 115 199 12C 180 181 177 173 187 185 183 197 198 164 157 158 132 122 105 188 122 112 122 180 151 128 100 189 186 222 135 193 258 185 178 101 200 187 109 134 130 156 167 169 144 215 15C 200 201 198 197 205 203 203 209 209 194 192 191 177 168 161 206 187 156 149 191 183 172 153 215 209 253 182 220 274 224 195 140 229 213 168 185 174 189 204 200 175 228 10C 2827 2860 2710 2541 2987 2863 2842 3286 3318 2065 1735 1752 1328 1089 780 3004 908 1006 1348 3002 1677 1290 744 2859 2775 3263 1365 2831 4337 2058 2755 907 2945 2745 812 1199 1308 1733 1847 2132 1602 3590 Stupanj-dan grijanja 12C 3002 3026 2890 2732 3151 3052 3021 3414 3457 2310 2037 2044 1636 1438 1168 3169 1359 1328 1582 3120 1957 1590 1113 3049 2983 3508 1683 3044 4520 2400 2938 1198 3167 2951 1216 1583 1611 2022 2168 2385 1869 3731 15C 3134 3155 3031 2892 3270 3171 3158 3496 3536 2512 2268 2266 1932 1749 1540 3288 1791 1616 1762 3194 2169 1877 1468 3198 3159 3715 1986 3224 4621 2661 3052 1457 3353 3125 1603 1926 1902 2242 2414 2594 2073 3820
109
Energija, god. 54 (2005) 1, 107 119
4.1. Osnovni podaci o zgradi Osnovni podaci o zgradi trebaju obuhvaati sljedee informacije: 1. naziv zgrade; 2. adresu zgrade; 3. ime i prezime osobe zaduene za prikupljanje podataka (upravitelj zgrade, domar, i dr.); 4. telefonski broj osobe zaduene za prikupljanje podataka; 5. namjenu zgrade, 6. godinu izgradnje zgrade; 7. datum ispunjavanja obrasca; 8. primjedbe o zateenom stanju zgrade. Upute za unos osnovnih podataka o zgradi U toki 8. treba navesti uoene, vee nedostatke graevinskih, energetskih ili strojarskih karakteristika zgrade (npr. na istonom proelju zgrade dva su napukla prozorska stakla, grijalica vode na treem katu je u kvaru, i dr.) 4.2. Klimatoloki podaci Klimatoloki podaci potrebni za provedbu energetskog audita zgrade javne namjene su: 1. broj dana grijanja; 2. stupanj-dan grijanja. Upute za unos klimatolokih podataka Toplinski prorauni zgrade baziraju se na klimatolokim podacima [2]. Broj dana grijanja i stupanj-dan grijanja su temperaturni pokazatelji oekivane potranje energije za grijanje, i kao takvi su od velike vanosti za energetski audit zgrade. Zbog velike klimatske raznolikosti na relativno malom hrvatskom podruju, razlike u trajanju sezone grijanja i koliini potrebne energije u razliitim dijelovima zemlje su znaajne. Broj dana grijanja za pojedinu lokaciju u Hrvatskoj je podatak kojim raspolae Dravni hidrometeoroloki zavod, a predstavlja broj dana ija je srednja dnevna
temperatura zraka (T) tijekom hladnog dijela godine manja od odreenog temperaturnog praga (TV). Za odreivanje stupanj-dana grijanja koriste se razne formule koje se baziraju na vrijednostima srednje dnevne temperature zraka, a predstavljaju sume temperaturnog odstupanja srednje vanjske temperature od temperaturnog praga koji je jednak onome za broj dana grijanja. Odreivanje stupanj-dana grijanja je sloen zadatak koji se bazira na unutarnjoj projektnoj temperaturi u zgradi koja prema lanku 9. Tehnikog propisa o utedi energije i toplinskoj zatiti kod zgrada za zgrade javne namjene iznosi 20C [3]. U tablici 2. dani su broj dana grijanja i stupanj-dani grijanja za tri razliita temperaturna praga: 10, 12 i 15C za 42 lokacije na podruju Republike Hrvatske pri emu su podaci za prvih 15 lokacija (zavrno s Hvarom) dobiveni od Dravnog hidrometeorolokog zavoda (srednja vrijednost za referentni period od 1961. do 1990. godine), dok su podaci za preostalih 27 lokacija interpolirani. Broj dana grijanja i stupanj-dana grijanja poveavaju se odabirom veeg temperaturnog praga, to je logino jer uz viu vanjsku temperaturu deniranu za poetak grijanja vie je i dana grijanja i vea je koliina potroene toplinske energije. Za potrebe ovog energetskog audita koristit e se temperaturni prag od 15C. 4.3. Energetski pokazatelji zgrade Pod pojmom energetski pokazatelji zgrade podrazumijeva se: 1. potronja goriva za posljednje etiri godine; 2. potronja elektrine energije za posljednje etiri godine; 3. ukupna energetska potronja za posljednje etiri godine. U stranoj se literaturi mogu nai razna vremenska razdoblja za koja se prikupljaju energetski pokazatelji zgrade (posljednje 3, 4, 5, pa ak do 8 godina) ali je autor procijenio da su posljednje 4 godine vremenski dovoljno dug interval da bi se dobili zadovoljavajui rezultati [5]. Podaci o potronji goriva za posljednje etiri godine obuhvaaju:
Tablica 3. Podaci o potronji goriva i trokovima za posljednje etiri godine za razne izvore energije Jedinica Ukupni iznos potroenog goriva Ukupni iznos potroene energije Ukupni trokovi Trokovi po jedinici energije [l , kg, ili m3] [ kWh] [ kn] [ kn/kWh] Godina 2003. 2002. 2001. 2000. Srednja vrijednost
110
Energija, god. 54 (2005) 1, 107 119
Tablica 4. Podaci o potronji elektrine energije i trokovima za posljednje etiri godine Jedinica Ukupni iznos potroene elektrine energije Ukupni trokovi Trokovi po jedinici energije [ kWh] [ kn] [ kn/kWh] Godina 2003. 2002. 2001. 2000. Srednja vrijednost
Tablica 5. Podaci o ukupnoj energetskoj potronji i trokovima za posljednje etiri godine Jedinica Ukupni iznos potroene energije Ukupni trokovi Trokovi po jedinici energije [ kWh] [ kn] [ kn/kWh] Godina 2003. 2002. 2001. 2000. Srednja vrijednost
1. izvore energije (navode se svi izvori energije u zgradi); 2. namjene pojedinih izvora energije (za grijanje, hlaenje, pripremu tople vode i dr.); 3. ogrjevnu vrijednost goriva, Hu [kWh/jedinici, tabl. 6]. Za svaki pojedini izvor energije u zgradi prikupljaju se podaci prema tablici 3. Podaci o potronji elektrine energije za posljednje etiri godine prikupljaju se prema tablici 4.
Tablica 6. Ogrjevne vrijednosti razliitih vrsta goriva u Hrvatskoj [6] Vrsta goriva Kameni ugljen Kameni ugljen za koksiranje Smei ugljen Lignit Koks Ogrjevno drvo Prirodni plin Sirova nafta Ukapljeni plin Ekstralako loivo ulje Dizelsko gorivo Loivo ulje Ranerijski plin Etan Koksni plin Gradski plin Visokopeni plin Elektrina energija Jedinica kg kg kg kg kg dm3 m3 kg kg kg kg kg kg kg m3 m3 m3 kWh
Podaci o ukupnoj energetskoj potronji za posljednje etiri godine prikupljaju se u skladu s tablicom 5. Upute za unos podataka o energetskim pokazateljima zgrade Dva su osnovna naina na koja se prikupljaju potrebni podaci: a) raun za energiju + preostala razina goriva; b) samo raun za energiju.
kcal 5800-7000 7000 4000 - 4500 2300 - 3000 6300 - 7000 2150 8120-8570 10127 11200 10200 10200 9600 11600 11300 4278 4655 860 860
MJ 24,28 29,31 29,31 16,75 18,84 9,63 12,56 26,38 29,31 9,00 34 35,88 42,40 46,89 42,71 42,71 40,19 48,57 47,31 17,91 19,49 3,6 3,6
Ogrjevna vrijednost, Hu (kWh/jedinici) 6,7 8,1 8,1 4,7 5,2 2,7 3,5 7,3 8,1 2,5 9,4 - 10 11,8 13 11,9 11,9 11,2 13,5 13,1 5 5,4 1 1
111
Energija, god. 54 (2005) 1, 107 119
Rauni za potroenu energiju za zgrade javne namjene za posljednje etiri godine trebali bi biti pohranjeni u raunovodstvu, a ako nisu zatrai se evidencija o plaenim trokovima direktno od energetskih kompanija (Elektre, Plinare, INE i dr.). Za precizno odreivanje godinje potronje goriva se od zbroja kupljenog goriva i energetskih rezervi na poetku godine odbije preostala uskladitena koliina goriva (nain a). U sluaju da se iz nekog razloga ne moe oitati preostala uskladitena koliina goriva na kraju godine, potroena se koliina goriva bazira jedino na raunima za promatranu godinu (nain b). Ovaj je nain, naalost, prilino neprecizan i esto daje pogrenu sliku o stvarnoj potronji odreene vrste energije u zgradi. Ogrjevna vrijednost goriva, Hu, veliina je koja pokazuje koliko je energije pohranjeno u odreenoj vrsti goriva, a koristi se za pretvorbu kilograma, litre ili m3 krutog, tekueg ili plinovitog goriva u kWh energije. Ogrjevna bi vrijednost goriva trebala biti prikazana na raunu za gorivo a ako to nije sluaj do podatka se moe doi u relevantnoj energetskoj kompaniji ili iz tablice ogrjevnih vrijednosti za razne vrste goriva (tablica 6) [6]. Ukupni se iznos potroenog goriva, ovisno o tome da li je u pitanju tekue, kruto ili plinovito gorivo, obraunava u litrama, kilogramima ili m3. Srednja se vrijednost dobiva zbrajanjem godinjih iznosa, te dijeljenjem s brojem promatranih godina. Ukupni se iznos potroene energije dobije u ovisnosti o ogrjevnoj vrijednosti za pojedinu vrstu goriva, jednostavnim dijeljenjem ukupnog iznosa potroenog goriva s njegovom ogrjevnom vrijednou. Potroeno se gorivo obraunava u kunama. Ukupni su godinji trokovi za neku vrstu energije (gorivo) za promatranu zgradu zbroj svih iznosa kupljenog goriva (prema prikupljenim raunima) umanjen za vrijednost preostale razine goriva u spremniku na kraju godine. Ukupni se godinji iznos potroene elektrine energije moe odrediti na dva naina: 1. na osnovi godinjeg obrauna, ako su mjeseni rauni za elektrinu energiju akontacije, a ne stvarna potronja; 2. zbrajanjem oitanih mjesenih potronji elektrine energije. Ukupni se trokovi elektrine energije dobiju zbrajanjem iznosa na raunima kroz cijelu godinu, a trokovi po jedinici energije dijeljenjem ukupnih trokova s ukupnom potronjom elektrine energije u promatranoj godini. Srednja se vrijednost dobije zbrajanjem svih godinjih vrijednosti i dijeljenjem s brojem promatranih godina. Ukupna se energetska potronja u zgradi dobiva zbrajanjem potronje elektrine energije i potronji svih ostalih izvora energije koji se koriste u promatranoj zgradi izraenih u kWh. 112
4.4. Podaci o grijanoj podnoj povrini zgrade (m2) i grijanom bruto volumenu zgrade (m3) Podaci o grijanoj podnoj povrini zgrade i grijanom bruto volumenu zgrade obuhvaaju podatke o grijanoj podnoj povrini zgrade po etaama (m2) (podrum, prizemlje, karakteristian kat, potkrovlja), ukupnoj grijanoj povrini zgrade i grijanom brutto volumenu zgrade (m3). Grijana podna povrina je netto korisna podna povrina grijanih prostora svake etae, mjerena unutar vanjskih zidova zgrade. Grijani brutto volumen je volumen grijanog prostora zgrade. Bitan podatak za toan izraun potronje energije je i oploje grijanog prostora zgrade, a to je ukupna povrina svih graevnih dijelova koji razdvajaju grijani prostor zgrade od vanjskog prostora, tla ili negrijanih dijelova zgrade (pod, zid, strop, tj. omota grijanog prostora zgrade). Ukupna potronja energije ovisi o faktoru oblika zgrade, tj. o koliniku oploja i volumena grijanog prostora zgrade. 4.5. Podaci o temeljnim konstrukcijskim (graevinskim) i energetskim karakteristikama zgrada Podaci o temeljnim konstrukcijskim (graevinskim) i energetskim karakteristikama zgrade ine najveu skupinu podataka koja obuhvaa: 1. konstrukcijske (graevinske) karakteristike zgrade; 2. karakteristike sustava za grijanje (proizvodnja i distribucija toplinske energije); 3. karakteristike sustava za pripremu tople vode; 4. karakteristike sustava za prozraivanje i/ili hlaenje zgrade; 5. karakteristike sustava rasvjete u zgradi; 6. zastupljenost i energetsku ekasnost elektrinih i dr. energetskih ureaja. 4.5.1. Konstrukcijske karakteristike zgrade Shema za prikupljanje podataka o zateenom stanju s obzirom na graevinske karakteristike promatrane zgrade uz posveivanje posebne panje kvaliteti primijenjene toplinske zatite prikazana je u tablici 7. U prva dva stupca tablice unose se nazivi materijala pojedinih konstrukcijskih dijelova zgrade i njihova debljina. U trei stupac se upisuje vrsta i debljina sloja toplinske izolacije. U sluaju da promatrani konstrukcijski dio zgrade nije izoliran ne treba upisati nita. U posljednjem se stupcu tablice navode podaci o zateenom stanju pojedinih graevinskih elemenata (razbijeni prozori, vlani vanjski zidovi i sl.). Daljnje informacije o konstrukcijskim karakteristikama korisne za uspjeni energetski audit zgrade daju odgovori na sljedea pitanja: 1. Je li i gdje neki zid zgrade vlaan?
Energija, god. 54 (2005) 1, 107 119
Tablica 7. Podaci o konstrukcijskim karakteristikama zgrade Dijelovi konstrukcije zgrade Vanjski zid Zid izmeu grijanih prostora razliitih korisnika Zid prema negrijanom prostoru Vanjski zid prema terenu Pod na terenu Meukatna konstrukcija koja odvaja prostore razliitih korisnika Strop prema negrijanom podrumu Strop prema negrijanom tavanu Ravni i kosi krov iznad grijanog prostora Strop iznad vanjskog prostora Prozori, balkonska vrata i krovni prozori Vanjska vrata Sastav konstrukcije Ukupna debljina Vrsta i debljina sloja toplinske izolacije Primjedbe o zateenom stanju
2. Je li i gdje na nekom konstrukcijskom dijelu zgrade vidljiva plijesan? 3. Je li nia u kojoj su smjeteni radijatori je izolirana? 4. Nalijeu li dobro prozori i vanjska vrata? 4.5.2. Karakteristike sustava za grijanje proizvodnja toplinske energije Potrebne informacije o proizvodnji toplinske energije za potrebe grijanja u zgradi trebaju obuhvaati podatke o: 1. osnovnom nainu grijanja (centralno grijanje, sobno grijanje); 2. nainu proizvodnje toplinske energije (kotlovnica, toplinska pumpa, centralizirani toplinski sustav (CTS) ili dr.); 3. broju, tipu, godini proizvodnje i izlaznoj snazi sustava za grijanje (kW) (oitaju se s nazivne ploice); 4. izvoru energije za grijanje; 5. toplinskoj udobnosti korisnika (je li u prostorijama ugodno toplo, nije dovoljno toplo ili je previe toplo); 6. vrsti materijala i debljini izolacije kotla (u sluaju da kotao nije izoliran to treba naglasiti); 7. kvaliteti izolacije kotla (ako je kvaliteta nezadovoljavajua treba navesti razloge);
8. zateenom stanju unutarnje grijane povrine kotla (ista, tanki ili debeli sloj neistoe i dr.); 9. zateenom stanju grijaa kotla (ist, tanki ili debeli sloj neistoe i dr.); 10. tome je li kotao opremljen mjeraem tlaka, termometrima ili nekim drugim mjernim instrumentima; 11. odravanju i kontroli sustava za grijanje (koliko se esto obavljaju?); 12. tome da li se uz sustav za grijanje koriste i neki drugi naini grijanja (npr. razne vrste elektrinih ili plinskih grijalica i dr.); 13. nainu reguliranje dotoka topline (automatsko, runo, bez regulacije); 14. vremenskim razdobljima grijanja (da li se prostorije griju nou i za vrijeme vikenda i praznika: ne, djelomino, da (uvijek jednakim kapacitetom)); 15. godinjem rasporedu grijanja (datum poetka i zavretka grijanja za promatranu kalendarsku godinu); 16. dnevnom rasporedu grijanja (sat poetka i zavretka grijanja za karakteristian radni dan); 17. nonom rasporedu grijanja (sat poetka i zavretka grijanja u sluaju nonog grijanja). 113
Energija, god. 54 (2005) 1, 107 119
Upute za unos podataka o proizvodnji toplinske energije Naini pretvorbe koritenih jedinica za snagu (na nazivnim se ploicama mogu nai razne jedinice za snagu) prikazani su u tablici 8.
Tablica 8. Naini pretvorbe jedinica za snagu Jedinice za snagu kW kcal/h kJ/h kW 1 0,00116 0,000278 kcal/h 860 1 0,2389 kJ/h 3600 4,186 1
Upute za unos podataka o distribuciji toplinske energije Pod pojmom termostatski ventil (pitanje 5.) podrazumijeva se ventil na grijaem tijelu koji se koristi za regulaciju temperature u pojedinoj prostoriji. U pitanju 6. se pod pojmom naprava za prihvat i zatitu od sunca podrazumijevaju sve vrste zavjesa, zastora, roleta, grilja i dr. koje se inae koriste za prihvat i zatitu od sunca, ali se u ovom konkretnom sluaju koriste radi ouvanja toplinske energije. 4.5.4. Karakteristike sustava za pripremu tople vode Potrebni podaci o sustavu za pripremu tople vode su odgovori na sljedea pitanja: 1. Je li sustav za pripremu tople vode: a) u sklopu sustava za grijanje prostora b) potpuno odvojen od sustava za grijanje prostora c) ljeti odvojen, a zimi u sklopu sustava za grijanje? 2. Ako je sustav za pripremu tople vode potpuno odvojen od sustava za grijanje treba navesti njegov tip, broj, godinu proizvodnje, izlaznu snagu (kW) i koriteni izvor energije. 3. Je li sustav opremljen spremnikom za pohranu tople? 4. Ako je sustav za pripremu tople vode opremljen spremnikom: a) Kolika je temperatura vode u spremniku (C)? b) Je li spremnik izoliran, i ako je navesti izolacijski materijal i debljinu izolacijskog sloja (cm). c) Koliko se esto zagrijava voda u spremniku (npr. svaki dan, 5 puta tjedno, 2 puta tjedno i dr.)? 5. Navesti u kojim se vremenskim intervalima provodi kontrola i odravanje sustava za pripremu tople vode. 6. Jesu li toplovodne cijevi izolirane i ako jesu navesti izolacijski materijal i debljinu izolacijskog sloja (cm)? 7. Navesti za to se sve koristi topla voda. Brojna iskustva pokazuju da su elektrine grijalice vode ekonomsko-energetski najloiji nain pripreme tople vode i da ih kao takve treba u to veoj mjeri izbacivati iz uporabe i zamjenjivati energetski ekasnijim ureajima i sustavima. 4.5.5. Karakteristike sustava za prozraivanje i/ili hlaenje zgrade Informacije koje treba prikupiti o sustavu za prozraivanje i/ili hlaenje zgrade su sljedee: 1. Za prozraivanje i/ili hlaenje zgrade se koristi: a) Centralizirani sustav b) Samostojei ventilatori c) Jedino prozori. 2. Ako je zgrada opremljena centraliziranim sustavom: a) Sustav se koristi za:
Izlazna snaga (toplinski kapacitet) primijenjenog sustava za grijanje je previsoka ako puni kapacitet nije dosegnut ak ni u najhladnijim zimskim danima, ili ako se sustav koristi samo sporadino (esti sluaj u starim zgradama). Izlazna snaga je preniska ako ugodna sobna temperatura nije dostignuta za normalnih zimskih dana iako sustav radi punim kapacitetom. Ako je sustav za grijanje opremljen mjernim ureajima preporuka je periodiki provjeravati da li spomenuta mjerna oprema radi ispravno. U sklopu 12. pitanja o karakteristikama dodatnih grijalica treba navesti njihov broj, prosjenu izlaznu snagu i procijeniti koliko su sati dnevno u pogonu. Koritenje elektrinih grijalica (radijatora) je sigurno jedan od energetsko-ekonomski najneisplativijih naina grijanja prostora i preporuka je da ih se koristi u to manjoj mjeri, te po potrebi zamjenjuje isplativijim nainima grijanja. 4.5.3. Karakteristike sustava za grijanje distribucija toplinske energije Podaci o nainu distribucije toplinske energije u zgradi obvezno trebaju obuhvatiti odgovore na sljedea pitanja: 1. Je li distribucija toplinske energije u sustavu za grijanje direktna ili preko spremnika topline? 2. Je li koriteni spremnik topline izoliran, i ako je navesti izolacijski materijal i debljinu izolacijskog sloja (cm)? 3. Je li toplinski medij voda ili para, te navesti njegovu temperaturu (C) 4. Jesu li toplinske cijevi kroz negrijane prostorije izolirane, i ako jesu navesti izolacijski materijal i debljinu izolacijskog sloja (cm)? 5. Je li sustav za grijanje opremljen termostatskim ventilima (da, djelomino, ne)? 6. Da li se u zgradi radi ouvanja topline koriste neke od naprava za prihvat i zatitu od sunca, i ako da navesti koje? 7. Koliko esto se obavlja odravanje i ienje sustava za distribuciju toplinske energije u zgradi (jednom godinje, jednom u 2 godine, nikad i dr.)? 114
Energija, god. 54 (2005) 1, 107 119
a) Grijanje zraka b) Hlaenje zraka c) Vlaenje (odvlaivanje) zraka. b) Je li sustav u pogonu za vrijeme vikenda i praznika? c) Provodi li se vlaenje (odvlaivanje) zraka i nou? d) Temperatura zraka u prostoru zgrade u ljetnim mjesecima je: a) Previsoka b) Zadovoljavajua c) Preniska. e) Vlanost zraka u prostoru zgrade u ljetnim mjesecima je: a) Previsoka b) Zadovoljavajua c) Preniska. f) Temperatura zraka u prostoru zgrade u zimskim mjesecima je: a) Previsoka b) Zadovoljavajua c) Preniska. g) Vlanost zraka u prostoru zgrade u zimskim mjesecima je: a) Previsoka b) Zadovoljavajua c) Preniska. h) Uestalost izmjena unutarnjeg s vanjskim zrakom u prostoru zgrade je: a) Nedovoljna b) Zadovoljavajua c) Pretjerana. i) Je li sustav opremljen podsustavom za povrat topline iz odlaznog zraka? j) Koliko esto se provodi odravanje i servis sustava (npr. jednom godinje, svakih 6 mjeseci, nikada ili dr.)? 3. Ako zgrada nije opremljena centraliziranim sustavom: a) Koliko se esto otvaraju prozori u sezoni grijanja zgrade? a) Gotovo nikad b) esto, ali na krai period (nekoliko minuta) c) esto, ali na dui period (nekoliko sati) d) Prozori nikad nisu potpuno zatvoreni. b) U sezoni grijanja vanjska su vrata: a) Obino zatvorena b) esto otvorena. Upute za unos podataka o prozraivanju zgrade Prema lanku 17. Tehnikog propisa o utedi energije i toplinskoj zatiti kod zgrada, zgrade moraju biti projektirane i izgraene na nain da se osigura minimalno prozraivanje prostora zgrade nuno iz higijenskih razloga
[3]. Ukoliko posebnim tehnikim propisom nije drugaije zahtijevano broj izmjena unutarnjeg s vanjskom zrakom u jednom satu, u razdoblju kad ljudi borave i rade u zgradi treba iznositi najmanje n = 0,5 h-1. U razdoblju kad ljudi ne borave u zgradi potrebno je osigurati izmjenu unutarnjeg zraka od najmanje n = 0,2 h-1. Nadalje, lanak 18. propisuje da ako se za prozraivanje zgrade osim prozora ili umjesto njih koriste posebni sustavi ili ureaji s otvorima za prozraivanje, tada mora postojati mogunost njihova jednostavnog podeavanja od strane korisnika zgrade. Spomenuta se odredba ne primjenjuje u sluaju ugradnje ureaja za prozraivanje s automatskom regulacijom propusnosti vanjskog zraka [3]. to se tie vlanosti zraka, optimalnim za prosjenu udobnost u prostoru zgrade smatra se cca 65% odvlaivanja vanjskog zraka ljeti i 35% ovlaenja zimi. Jednostavno je pravilo da ako je zrak u prostoriji zaguljiv izmjena je nedovoljno esta i treba radi bolje koncentracije i ugodnosti omoguiti vei broj izmjena, dok je u suprotnom, ako se esto osjea propuh izmjena pretjerana i treba je, radi utede energije reducirati. Ako zgrada nije opremljena nikakvim sustavom ili ureajima za prozraivanje preporuka je da se nakratko (maksimalno desetak minuta) irom otvore svi prozori, i to prvenstveno oni nasuprotni. 4.5.6. Karakteristike sustava rasvjete u zgradi Podatke koji se odnose na sustav rasvjete u zgradi a nuni su za uspjenu provedbu energetskog audita zgrade prikuplja se prema tablici 9. i sljedeim pitanjima.
Tablica 9. Podaci o sustavu rasvjete u zgradi Tip rasvjete Obine arulje tedne arulje Fluorescentne lampe Halogenske lampe Broj rasvjetnih tijela Snaga (kW) Intenzitet rasvjete (lux)
1. Navesti prosjeni broj dana godinje u kojima se rasvjeta koristi 8 sati dnevno. 2. Navesti prosjeni broj dana godinje u kojima se rasvjeta koristi 4 sata dnevno. 3. Navesti prosjeni broj dana godinje u kojima se koristi iskljuivo prirodno osvjetljenje. 4. Imaju li zaposlenici obiaj gaenja svjetla za vrijeme pauze za ruak? 115
Energija, god. 54 (2005) 1, 107 119
Tablica 10. Podaci o energetskim troilima u zgradi Radne karakteristike ureaja a) zadovoljavajue b) poboljanja poeljna i mogua Klasa energetske ekasnosti a) visoka (energetske klase A,B) b) srednja (klase C,D) c) niska (klase E, F,G)
Energetska oprema Ventilatori Pumpe Elektrini radijatori Hladnjaci i zamrzivai Elektrina kuhala Plinska kuhala Raunala Printeri Fotokopirni ureaji Druga oprema
Broj ureaja
Snaga [ kW ]
Upute za unos podataka o sustavu rasvjete u zgradi Odgovori na 1., 2. i 3. pitanje su gruba procjena o uestalosti koritenja rasvjete (iz dobivenih se odgovora izrauna broj sati godinje u kojima se koristi umjetna rasvjeta). 4.5.7. Zastupljenost i energetska ekasnost elektrinih i dr. energetskih ureaja Potrebni podaci o energetskim troilima u zgradi prikazani su u tablici 10. Upute za unos podataka o energetskim troilima u zgradi U tablici 10. treba navesti samo vanija troila energije, bilo ona vee snage ili troila manje snage ali zastupljena u veem broju. Pod radnim karakteristikama ureaja se prije svega podrazumijeva nain na koji se ureaj koristi (mod rada ureaja): npr. ako je ureaj ukljuen i kad nije u funkciji stanje je nezadovoljavajue i treba ga mijenjati. Prema Direktivi Europske unije o energetskim oznakama (naljepnicama) (92/75/EEC) [7] ureaji su prema potronji energije podijeljeni u 7 kategorija (klasa) koje se odreuju prema omjeru potronje ureaja u odnosu na potronju referentnog ureaja (od A do G). Radi jednostavnijeg odreivanja kategorije ureaja uvedena je veliina indeks energetske ekasnosti, I , koja pokazuje za koliko je postotaka energetska potronja nekog ureaja vea ili 116
manja od energetske potronje referentnog ureaja (tablica 11) [8], [9].

Tablica 11. Kategorije energetske ekasnosti ovisno o indeksu energetske ekasnosti Indeks energetske ekasnosti, I (%) I < 55 55<I<75 75<I<90 90<I<100 100<I<110 110<I<125 125<I Klasa energetske ekasnosti A B C D E F G
Oznaka energetske ekasnosti omoguuje usporedbu razliitih modela nekog ureaja ovisno o energetskoj ekasnosti, godinjoj energetskoj potronji i nekim vanijim radnim karakteristikama i mogunostima ureaja. 4.6. Podaci o koritenju zgrade javne namjene Podaci o koritenju zgrade trebaju obuhvatiti sljedee informacije: 1. Navesti dane u kojima se zgrada koristi: a) od ponedjeljaka do petka; b) od ponedjeljaka do subote; c) svih sedam dana u tjednu.
Energija, god. 54 (2005) 1, 107 119
2. Prosjeni radni dan traje od _______ do _______ sati. 3. Prosjeni broj praznika godinje za vrijeme kojih se zgrada ne koristi iznosi __________________ dana. 4. Na koju su temperaturu zagrijane prostorije u sezoni grijanja? ________C 5. Koriste li zaposlenici kolektivni godinji odmor? Upute za unos podataka o koritenju zgrade Pitanja pod rednim brojevima 1, 2 i 3 odnose se na vremenska razdoblja u kojima se promatrana zgrada koristi, odnosno ne koristi. Prema dobivenim odgovorima procjenjuje se broj sati godinje kada je zgrada u funkciji. 4.7. Primjedbe rukovodee osobe u zgradi javne namjene Primjedbe rukovodee osobe u zgradi trebaju obuhvatiti odgovore na sljedea pitanja: 1. Navedite glavne motive za tednju energije u zgradi: a) Smanjenje trokova b) Poveanje udobnosti korisnika c) Poboljanje radnih uvjeta d) Neki drugi motivi: _________________________. 2. Jesu li u vaem poduzeu postavljeni odreeni ciljevi koji se odnose na energetske utede i ako jesu, koji? 3. Imate li energetskog upravitelja zgrade, i ako ne planirate li ga zaposliti? 4. Provodi li se redovita evidencija o raznim vrstama energetske potronje u zgradi? a) Da, mjesena b) Da, godinja c) Ne. 5. Je li netko u poduzeu zaduen za voenje rauna o energetskoj potronji u zgradi i ako ne planirate li nekoga uskoro zaduiti? 6. Jesu li zaposlenici upoznati s potrebom i moguim mjerama upravljanja energijom u zgradi: a) Uope nisu upueni u relevantnu problematiku b) Djelomino su upueni c) Dobro su upueni. 7. Jesu li u zgradi provedene ili se trenutano provode neke mjere radi utede energije, i ako da navesti koje? 8. Je li mogue u sklopu poduzea osigurati novana sredstva za investiranje u mjere energetske ekasnosti u zgradi? 9. Hoe li se podaci o zgradi prikupljeni ovim energetskim auditom dalje obraivati kao podloga za implementaciju mjera energetske ekasnosti u vau zgradu? 10. Vai prijedlozi o nunim mjerama energetske ekasnosti u zgradi i mogunostima njihove realizacije.
Upute za unos podataka o primjedbama rukovodee osobe u zgradi Brojna iskustva pokazuju da je za uspjeno provoenje mjera energetske ekasnosti u zgradama od izuzetne vanosti motivacija i spremnost na suradnju njezinih korisnika. Cilj ove grupe pitanja je utvrditi koliko je rukovodea osoba u nekoj zgradi javne namjene s jedne strane upoznata s relevantnom problematikom upravljanja energijom u zgradama, a s druge motivirana za upoznavanje s idejom racionalnog koritenja energije i provedbu potrebnih mjera energetske ekasnosti. U ovisnosti o dobivenim odgovorima procjenjuju se i rangiraju potrebne mjere energetske ekasnosti za promatranu zgradu. Od velike su vanosti odgovori na 4., 5. i 6. pitanje jer se u brojnim sluajevima pokazalo da su najbolji rezultati postignuti u javnim zgradama u kojima je netko konkretno zaduen za evidentiranje energetske potronje i provedbu mjera energetske ekasnosti. Praksa je Japana, bez ikakve sumnje trenutano, jedne od najuspjenijih i najnaprednijih zemalja u podruju energetske ekasnosti, da svaka zgrada javne (i industrijske) namjene koja prelazi tehnikim propisom odreenu energetsku potronju mora zaposliti osobu zaduenu za provoenje mjera energetske ekasnosti [10], [11]. Nadalje, u ovisnosti o tome za koliko energetska potronja premauje propisanu, to je takoer zakonski regulirano, rukovodea je osoba u promatranoj zgradi obvezna zaposliti energetskog upravitelja ili energetskog domara. Energetski upravitelj mora biti fakultetski obrazovana osoba, dok je za domara dovoljno srednjokolsko obrazovanje elektrotehnikog smjera, pri emu je vano da obadvojica moraju poloiti teaj o upravljanju energijom u zgradama koji pod pokroviteljstvom japanskog Ministarstva gospodarstva organizira i vodi Centar za ouvanje energije, kao jedna od stoernih institucija u promicanju racionalnog upravljanja energijom na dravnoj razini. 4.8. Primjedbe korisnika zgrade javne namjene Primjedbe korisnika zgrade javne namjene trebaju dati odgovore na sljedea pitanja: 1. Kakvom doivljavate toplinsku udobnost u radnim prostorijama (vrlo dobrom, zadovoljavajuom, nezadovoljavajuom, dr.)? 2. Kakvom doivljavate svjetlosnu udobnost u radnim prostorijama (vrlo dobrom, zadovoljavajuom, nezadovoljavajuom, dr.)? 3. Kakvom doivljavate temperaturu u radnim prostorijama u sezoni grijanja (optimalna, previsoka, preniska, dr.)? 4. Jesu li radne prostorije ljeti pregrijane zbog direktnog utjecaja sunca i ako jesu navesti gdje? 5. Da li se na nekim mjestima u radnim prostorijama osjea propuh i ako da navesti gdje? 117
Energija, god. 54 (2005) 1, 107 119
6. Da li na nekim zidovima probija vlaga i ako da navesti gdje? 7. Jesu li svi radijatori u radnoj prostoriji podjednako zagrijani? 8. Kakvo je vae miljenje o sustavu rasvjete u radnoj prostoriji? a) Odlina b) Zadovoljavajua c) Nezadovoljavajua. 9. Da li se i koliko esto otvaraju prozori u sezoni grijanja (nikada, esto ali na krae periode, rijetko i na krae periode, esto na dulje periode, rijetko na dulje periode, prozori nikad nisu potpuno zatvoreni i dr.)? 10. Prijedlozi korisnika zgrade o moguim nainima utede energije u zgradi. Upute za unos podataka o primjedbama korisnika zgrade Sa stajalita utede energije, temperatura na koju se zagrijavaju radne prostorije u sezoni grijanja izuzetno je vaan parametar. Analize pokazuju da se smanjenjem temperature u prostorijama za samo 1C, prosjeno moe utedjeti do 6% toplinske energije godinje. Ako je odgovor na 7. pitanje NE, tj. ako radijatori nisu ujednaeno zagrijani, u velikoj veini sluajeva ih jednostavno treba odzraiti. 5. ZAKLJUNA RAZMATRANJA Osnovni cilj energetskog audita zgrade je prikupljanjem i obradom tono deniranih parametara zgrade dobiti to toniji uvid u zateeno stanje zgrade s obzirom na njene graevinske karakteristike, kvalitetu sustava za grijanje, hlaenje, prozraivanje i rasvjetu, zastupljenost i kvalitetu energetskih ureaja, strukturu upravljanja zgradom, te pristup zaposlenika energetskoj problematici na osnovi kojeg e se pristupiti odabiru konkretnih energetsko-ekonomski to optimalnijih mjera energetske ekasnosti za promatranu zgradu ija e implementacija rezultirati znatnom utedom raznih tipova energije s jedne i nancijskom utedom s druge strane. Energetskim auditom nije obuhvaena sama implementacija mjera energetske ekasnosti i praenje postignutih rezultata baziranih na energetskom auditu. Zadnja faza u provedbi energetskog audita zgrada javne namjene je konkretan prijedlog redoslijeda mjera energetske ekasnosti za promatranu zgradu javne namjene ija e implementacija ovisiti o odlukama rukovodeeg kadra. Preporuka je da se nalni dokument s prijedlogom mjera energetske ekasnosti izvjesi na vidljivom mjestu u zgradi kako bi svi zaposlenici bili s njime upoznati. Nadalje, od velike je vanosti pronai djelotvorne naine motivacije zaposlenika kako bi svaki od njih u granicama vlastitih mogunosti potpomogao realizaciji predloenih mjera energetske ekasnosti. 118
U prvoj fazi pilot projekta provedbe energetskog audita zgrada javne namjene u Hrvatskoj u sklopu Nacionalnog programa energetske ekasnosti u zgradarstvu KUENZGRADA kao demonstracijske su odabrane zgrade dravne uprave.
LITERATURA [1] "Energy in Europe European Union Energy Outlook to 2020", Special Issue, November 1999, the Shared Analysis Project, European Commission [2] N. V. KOBYSHEVA: "Guidance Material on the Calculation of Climatic Prameters used for Building Purposes", 1992. [3] Prijedlog Tehnikog propisa o toplinskoj zatiti i utedi energije kod zgrada, u fazi donoenja [4] V. KOLEGA [et. al.]: "KUENzgrada Program energetske ekasnosti u zgradarstvu: prethodni rezultati i budue aktivnosti", Energetski institut "Hrvoje Poar", Zagreb, travanj 1998. [5] FEDERANE (European Federation of Regional Energy and Environment Agencies), Energy Planning in Public Buildings, Procedures to be followed, Brussels [6] B. VUK, D. MARUI: "Energija u Hrvatskoj 2002.", Godinji energetski pregled, Ministarstvo gospodarstva [7] Council Directive 92/75/EEC of 22 September 1992 on the indication by labelling and standard product information of the consumption of energy and other resources by household appliances, Ofcial Journal L 297, 13/10/1992 [8] V. KOLEGA: "Vanost donoenja standarda energetske ekasnosti radi poveanja nacionalnih energetskih uteda", ENERGIJA br. 5., listopad 2003. [9] V. KOLEGA: "Test procedure kao tehnika osnova standarda energetske ekasnosti kuanskih ureaja i uredske opreme", ENERGIJA br. 6., prosinac 2003. [10] Japan Energy Conservation Handbook 2002, The Energy Conservation Center, Tokyo, June 2003 [11] The Energy Conservation Center, Japan Web adresa: www.eccj.or.jp ENERGY AUDIT OF PUBLIC BUILDINGS WAYS OF DATA COLLECTION Energy audits are very useful as a tool of energy consumption reduction in all public buildings. In the paper a detailed mode of relevant data collection is given, which is necessary for a successful energy audit that results in energy and economy optimal energy efficiency measures whose implementation ensures significant energy savings in the public building observed. ENERGETISCHE BERPRFUNG FFENTLICHER GEBUDE - ART UND WEISE DER DATENANNSAMMLUNG Energetische Gebudeberprfung ist ein sehr wirksames Verfahren zwecks Einschrnkung des Verbrauches aller Arten von Energie in ffentlichen Gebuden. Im Artikel ist eine
Energija, god. 54 (2005) 1, 107 119
ausfhrliche Darstellung der Ansammlungsweisen energetisch sachbezogener und fr die erfolgreiche Durchfhrung energetischer berprfung notwendiger Angaben vom Gebude gegeben. Aus den berprfungsergebnissen folgen energetisch und wirtschaftlich bestmgliche Massnamen fr die energetische Leistungsfhigkeit des Gebudes, deren Durchfhrung eine bedeutende Energieeinsparung im betrachteten ffentlichen Objekt sichert.
Naslov pisca: Mr. sc. Vesna Kolega, dipl. ing. Energetski institut "Hrvoje Poar" Savska cesta 163, Zagreb Hrvatska Urednitvo primilo rukopis: 2004 04 10.
119
Energija, god. 54 (2005) 1, 107 119
120
G. Majstrovi N. Dizdarevi D. Bajs: Upravljanje zaguenjem u prijenosnoj mrei
Energija, god. 54 (2005) 1, 121 136
UPRAVLJANJE ZAGUENJEM U PRIJENOSNOJ MREI

Mr. sc. Goran M a j s t r o v i , dr. sc. Nijaz D i z d a r e v i , mr. sc. Davor B a j s, Zagreb
UDK 621.316.1:621.305.052.7 PREGLEDNI LANAK Otvaranjem trita elektrine energije sa svim popratnim posljedicama (restrukturiranje elektroprivrednih tvrtki, razdvajanje djelatnosti, promjena zakonodavstva, formiranje operatora sustava i trita, regulacija energetskog sektora, privatizacija) bitno su se promijenili uvjeti pogona i planiranja razvoja prijenosne mree. Uloga prijenosne mree sada se nalazi u funkciji osiguravanja uinkovitog trita elektrine energije, odnosno postizanja zadovoljavajue razine konkurentnosti izmeu proizvodnih subjekata na tritu te pruanja mogunosti potroaima da sami biraju svog opskrbljivaa elektrine energije. Opskrbljiva ne mora nuno biti samo iz vlastitog, ve moe biti i iz drugih elektroenergetskih sustava, pri emu se iznos uvoza, izvoza i tranzita znaajno poveava. Pri tome jednu od najveih prepreka realizaciji svih eljenih trinih transakcija predstavlja pojava zaguenja u prijenosnoj mrei. U ovom je radu opisan problem prepoznavanja i upravljanja zaguenjem u prijenosnoj mrei. Kljune rijei: trite elektrine energije, razmjena snage, zaguenje u prijenosnoj mrei, upravljanje zaguenjem.
1. UVOD Elektroenergetski sustavi susjednih zemalja inicijalno su zapoeli s elektrikim povezivanjem ponajprije iz razloga poveanja pouzdanosti pogona. Nakon toga, meusobna povezanost koritena je radi ostvarivanja razmjene energije, uglavnom putem dugoronih bilateralnih ugovora. Nakon dugotrajnih analiza uinkovitosti takvog tradicionalnog naina upravljanja, elektroenergetski sektor u Europi ulazi u postupak restrukturiranja, zbog ega elektroenergetska mrea u Europi danas predstavlja osnovnu infrastrukturu za obavljanje znatno sloenijih trinih transakcija. Tradicionalne okomito organizirane elektroprivredne tvrtke koje su do sada kontrolirale i upravljale svim transakcijama odnedavno su dune to omoguiti i novim trinim subjektima (IPP, trgovci) koji ele trgovati ne samo na nacionalnom, nego i na veem, europskom tritu. Pojam zaguenja u prijenosnoj mrei postojao je prije deregulacije i otvaranja trita, ali se nije nazivao tim imenom, ve je koriten izraz "sigurnost stacionarnog pogona". U oba je sluaja sa stajalita operatora sustava cilj isti: siguran pogon uz najnie trokove. Meutim, uvjeti pogona sustava su promijenjeni. Danas svaki subjekt na tritu ima razliite interese i potrebe. Proizvodne tvrtke brinu o plasmanu svoje porizvodnje po to viim cijenama, prijenosne tvrtke brinu o tehnikim aspektima pogona mree, trgovci brinu o nancijskim detaljima njihovih ugovora, dok potroae zanima jeftina i kvalitetna opskrba. Ekonomski ekasan i tehniki siguran pogon takvog
sloenog sustava moe se dobiti jedino nediskriminirajuom kombinacijom svih spomenutih aspekata. U pravilu, u takvim situacijama zbog suprostavljenih interesa razliitih sudionika ne postoje jednostavna rjeenja. Ovo se posebno odnosi na izrazito uzamene sustave kao to je to uglavnom sluaj u Europi. Dodatna posebnost upravljanja prijenosnom mreom u trinim uvjetima uoava se u pojavi krunih tokova snaga na zaguenim poveznicama. Na primjer, u sluaju pojave zaguenja u regiji mogue je ugovoriti transakcije elektrine energije preko nezaguenih poveznica te na taj nain formirati krune tokove snage koje je ponajprije teko otkriti, a osim toga mogu izazvati niz sigurnosnih problema u pogonu na drugim poveznicama. Tipian primjer predstavljaju transakcije izmeu sjeverne Njemake i Nizozemske koje esto izazivaju ozbiljna zaguenja izmeu Francuske i Belgije [1]. itav niz nesigurnosti i ogranienja koja se javljaju pri razmatranju i upravljanju zaguenjima naveden je u ovom lanku i primijenjen na jednom jednostavnom primjeru. 2. PREPOZNAVANJE ZAGUENJA U PRIJENOSNOJ MREI Prije zakonskih procedura za normalno funkcioniranje elektroenergetskog sustava u novim trinim okvirima potrebno je zadovoljiti odreene tehnike norme i denirati regulacijske mehanizme. Ogranienja transakcija koja se javljaju na tritu najee su vezana uz ogranienja 121
Energija, god. 54 (2005) 1, 121 136
prijenosne moi meu pojedinim regijama, odnosno uz zaguenja u prijenosnoj mrei. Zaguenjem u prijenosnoj mrei naziva se stanje prijenosnog sustava u kojem proizvoai ili potroai elektrine energije iskau potrebu za proizvodnjom i potronjom elektrine energije na nain koji bi uzrokovao pogon prijenosnog sustava na granici jednog ili vie ogranienja. Ta ogranienja podrazumijevaju prekoraenja termikih granica opteretivosti elemenata, nezadovoljenje naponskih prilika ili nestabilnost rada sustava. Openito se moe rei da je interna mrea unutar nekog sustava razvijenija od prekograninih poveznica meu susjednim sustavima. Stoga se nakon otvaranja meunarodnog trita elektrine energije zaguenja esto javljaju na prekograninim poveznim vodovima. Posebnostima vlasnitva, upravljanja i investiranja u povezne vodove te zaguenjima na poveznicama pridaje se znaajna pozornost. Meunarodne institucije (npr. ETSO European Transmission System Operators) predlau rjeenje zaguenja na prekograninim poveznim vodovima, dok se problemi zaguenja u internim mreama rjeavaju izmeu lokalnih Operatora sustava koritenjem vlastitih metoda i uglavnom bez velike meusobne koordinacije [2, 3]. Stoga prepoznavanje i upravljanje zaguenjima predstavlja vaan, ali vrlo sloen aspekt sigurnosti elektroenergetskog sustava i ekasnosti trita. Zaguenje u prijenosnoj mrei jasan je pokazatelj nancijske vrijednosti raspoloivih prijenosnih kapaciteta. U uvjetima idealnog trita, svaki korisnik sustava pojedinano treba pokriti trokove koje njegove aktivnosti izazivaju u sustavu. U europskim prijenosnim sustavima uglavnom se koristi ksna naknada za prijenos (mrearina), koja je neovisna o udaljenostima. Na taj se nain stvara jednostavan i transparentan model obrauna trokova prijenosa, ali takav model ne rezultira pravednom podjelom trokova izazvanih vlastitim aktivnostima i ne prua cjenovni signal za potrebe izgradnje prijenosnog sustava. Stoga metode upravljanja zaguenjima mogu biti promatrane kao dopuna postojeim prijenosnim mrearinama radi pravodobnog prepoznavanja i izbjegavanja trokova zaguenja. Trokovi u prijenosnoj mrei openito se dijele na kapitalne i pogonske trokove. U kapitalne trokove ukljuena je cijena svih komponenti sustava koje omoguuju izvoenje prijenosne djelatnosti. Pogonski trokovi dijele se na ksne i varijabilne trokove. Najvei dio ksnih trokova podrazumijeva trokove osoblja i odravanja, dok varijabilni trokovi obuhvaaju trokove gubitaka i raznih pogonskih ogranienja. Poveanjem trgovanja elektrinom energijom pogonski trokovi proiruju se s dodatnom kategorijom: trokovima zbog prekograninih transakcija koje podrazumijevaju uvoz, izvoz i tranzit energije. Prekogranine razmjene izvedive su samo ukoliko postoje dostatni proizvodni, ali i raspoloivi prijenosni kapaciteti koji mogu podrati eljene transakcije. U sluaju nedostatnih prijenosnih kapaciteta 122
za realizaciju svih eljenih transakcija dolazi do pojave zaguenja u prijenosnoj mrei. S obzirom da prekogranine transakcije ovise o topologiji prijenosne mree (poveznoj i internoj) i kompletnoj pripadnoj opremi, moe se rei da prekogranine transakcije imaju utjecaj i na kapitalne trokove prijenosa [4]. Oito se uvoenjem trinih osnova poslovanja u prijenosnu djelatnost znaajno mijenjaju principi obrauna trokova prijenosa. S obzirom na injenicu da je svaki elektroenergetski sustav poseban na svoj nain, da trite elektrine energije nije usporedivo s klasinim tritima drugih roba te s obzirom na opi nedostatak iskustva u provoenju elektroenergetske reforme, oito je potrebno razviti nove, specine mehanizme upravljanja trokovima u prijenosnoj djelatnosti u trinim uvjetima. Zbog dugoronog perioda planiranja i izgradnje te ivotnog vijeka elemenata prijenosne mree sve pogrjeke i nepravodobno provedene aktivnosti mogu imati ozbiljne posljedice na pogon i razvoj cjelokupnog elektroenergetskog sustava. Rad elektroenergetskog sustava u trinim uvjetima iziskuje objavljivanje mnotva podataka o programima proizvodnje i potronje unutar svakog kontrolnog podruja te izmeu pojedinih kontrolnih podruja. Bez razmjene potrebnih podataka Operator sustava nije u mogunosti precizno denirati i izbjei ogranienja u sustavu. Minimalna informacija koja mora biti objavljena izmeu pojedinih sustava odnosi se na vrijednosti ostatne prijenosne moi NTC (engl. Net Transmission Capability). NTC predstavlja vrijednost koja se odnosi na maksimalnu mogunost razmjene snage izmeu dvaju promatranih podruja. Radi se o pokazatelju trenutanih prijenosnih (trinih) mogunosti na promatranoj poveznici. Prema preporukama Europske komisije, NTC vrijednost mora biti periodino proraunata i obnavljana radi odreivanja trinih mogunosti. Elektroenergetski sustav je vrlo dinamian, zbog ega su NTC vrijednosti objavljene godinu, mjesec ili tjedan unaprijed vrlo nepouzdane. ak i na dnevnoj razini NTC vrijednosti mogu biti znaajno promijenjene zbog krunih tokova snaga, ispada elemenata i sl. U tom smislu je vrlo vana suradnja meu pojedinim Operatorima sustava, tim vie to nain prorauna NTC vrijednosti propisan od strane europskog udruenja operatora sustava (ETSO) nije trivijalan postupak. Pojednostavljenje izrauna NTC vrijednosti moe dovesti do krivih signala sudionicima na tritu, to moe uzrokovati znaajne potekoe. Uz objavljivanje NTC vrijednosti potrebno je objaviti i druge podatke, kao to su gornja granica ukupne prijenosne moi (TTC engl. Total Transmission Capability), statistika nesigurnost objavljenih podataka, ovisnost o raznim imbenicima, kao npr. razmjenama u suprotnom smjeru [5, 6] itd. Kad se dosegne razina razmjena jednaka NTC vrijednosti, Operator sustava ne doputa realizaciju dodatnih transakcija. Tada se primjenjuje neka od metoda koja odreuje prioritete koritenja NTC kapaciteta. Prioriteti se mogu odrediti na
Energija, god. 54 (2005) 1, 121 136
vie naina koji su opisani u iduem poglavlju. Prednost ovakvog pristupa je jednostavnost prema kojoj se objavljuju prijenosne mogunosti (NTC), nakon ega sudionici na tritu predaju svoje zahtjeve Operatoru sustava koji transakcije prihvaa ili odbacuje ovisno o rezultatima primijenjene metode upravljanja zaguenjem. 3. METODE UPRAVLJANJA ZAGUENJEM Prije deniranja metoda upravljanja zaguenjem u vlastitom sustavu potrebno je opisati uvjete koje je nuno ispuniti prije njihove primjene. Osnovni uvjeti koriteni pri deniranju navedenih metoda su [7]: nepristranost; za istu uslugu dva korisnika trebaju platiti istu cijenu i biti jednako tretirani, ekonomska uinkovitost; individualno ponaanje proizvoaa, potroaa i Operatora sustava treba biti usklaeno i dovedeno do optimalnog pogona sustava pomou detaljno deniranih sustava stimulacija i kazni, transparentnost; metoda i njena primjena moraju biti jasne svakom sudioniku, primjenjivost; upravljanje zaguenjem mora uvijek biti izvedivo, jer je kljuno za raspoloivost sustava, sukladnost s razliitim vrstama ugovora i transakcija; metoda mora biti primjenjiva na spot tritu, te kod dugoronih i kratkoronih bilateralnih ugovora itd. Pri deniranju metoda upravljanja zaguenjem potrebno je takoer predvidjeti i stimulacije prijenosnim tvrtkama, odnosno Operatorima sustava za uinkovitije iskoritavanje raspoloivih prijenosnih kapaciteta, odnosno poveanje ukupne ekonomske uinkovitosti prijenosne mree. Prije opisa pojedinih metoda upravljanja zaguenjem potrebno je navesti nekoliko dodatnih konkretnih postavki koje moraju biti ispunjene da bi upravljanje zaguenjem postiglo ranije navedene uvjete: 1. U donoenju odluka Operator sustava mora biti potpuno neovisan o proizvoaima, opskrbljivaima, trgovcima i krajnjim korisnicima, 2. Operator sustava ne smije imati konkurenciju. Susjedni Operatori moraju pronai zajednika jedinstvena rjeenja na obostranu korist. Suradnja i razmjena podataka ne smije biti razlog za odbacivanje bilo koje od navedenih metoda upravljanja zaguenjima, 3. zbog posebnosti organizacije trita na nekim podrujima mogue je istodobno primijeniti i vie razliitih metoda (npr. u skandinavskim zemljama primjenjuje se razdvajanje trita i preraspodjela proizvodnje, to e kasnije biti detaljnije opisano), 4. ukoliko je potrebno, mogue je u jednom dijelu sustava primijeniti jednu metodu, a u drugom dijelu sustava drugu metodu upravljanja zaguenjima,
5. svi sudionici na tritu mogu biti ukljueni u upravljanje zaguenjima, a ne samo Operator sustava i proizvodne tvrtke, 6. nakon vie incidenata tijekom ljeta 1997. godine u Belgiji na razini europskih Operatora sustava dogovoreno je da se umjesto modeliranja tzv. ugovorenih putanja (engl. contract path) (na emu se zasnivala veina trgovinskih transakcija) za potrebe analiza modeliraju realni, ziki tokovi snaga, 7. tretiranje postojeih, ranije sklopljenih dugoronih ugovora pri rjeavanju problema zaguenja ovisi o metodi, tj. procjenama pojedinih Operatora sustava, dok se povrat ranije ugovorenih investicija u prijenosne kapacitete (engl. stranded costs) vane za rjeavanje zaguenja mora uvaiti pri rjeavanju naknada za zaguenja, 8. da bi se osigurala ekasnost trita nuno je potvrditi rezervaciju prijenosnih kapaciteta dan prije realizacije transakcije, u suprotnom se gubi pravo na rezervirani kapacitet, 9. konana odluka o prekograninim transakcijama mora biti potvrena od oba Operatora sustava, odnosno svih Operatora iji sustavi sudjeluju u izvoenju transakcije (na taj nain transakcija moe biti odbijena ukoliko izaziva zaguenje u treem sustavu). Openito se moe rei da postoje dvije grupe metoda upravljanja zaguenjem: netrino orijentirane metode i trino orijentirane metode. Dugoroni uinci ovih dviju grupa su razliiti. Prva grupa osigurava jasne poticaje sudionicima na tritu, ali ne i Operatoru i vlasniku prijenosnog sustava. Druga grupa metoda ima suprotni uinak. Primjer netrino orijentiranih metoda upravljanja zaguenjem predstavljaju metode prioriteta dugoronih ugovora nad kratkoronima, zatim metoda prioriteta prema brzini prijave, prema iznosu ukupne transakcije, prema omjeru postojeeg i zatraenog kapaciteta ili prema doprinosu ugovorene transakcije stvarnom toku snage. Zajednika karakteristika ovih metoda je uvoenje arbitrae nad prijavljenim transakcijama, pri emu donesene odluke ne pridonose ekonomski uinkovitom koritenju postojeih prijenosnih kapaciteta. Meutim, za razvoj trita elektrine energije vrlo je vano da odabrane metode upravljanja zaguenjem to manje ograniavaju trgovanje, a to vie potiu Operatore sustava i sudionike na tritu na ekasno iskoritenje postojeih kapaciteta. S druge strane, trino orijentirane metode upravljanja zaguenjem se sve vie prihvaaju kao ekonomski uinkovitije i inicijalno nediskriminirajue. Takoer, ove metode daju poticaj za izgradnju dodatnih prijenosnih kapaciteta, to doprinosi brem razvoju elektroenergetskog sustava i trita elektrine energije. U tablici 1 predstavljene su metode upravljanja zaguenjem. 123
Energija, god. 54 (2005) 1, 121 136
Tablica 1. Metode upravljanja zaguenjem Metode upravljanja zaguenjem Netrine metode 1. prema vrsti ugovora 2. prema brzini prijave 3. prema iznosu ukupne transakcije 4. prema omjeru postojeeg i zatraenog kapaciteta 5. prema udjelu u stvarnim tokovima snaga Trine metode 1. eksplicitna aukcija 2. implicitna aukcija 3. razdvajanje trita 4. preraspodjela proizvodnje 5. trgovina u suprotnom smjeru
3.1. Netrino orijentirane metode Prioriteti koritenja koji se navode kod netrino orijentiranih metoda denirani su za podjelu raspoloivih NTC kapaciteta. Meutim, isti prioriteti mogu se koristiti kod svih ostalih aktivnosti na tritu kod kojih je ukupni iznos eljenih transakcija vei od mogunosti realizacije. Openiti nedostatak svih netrinih metoda je u tome to pri upravljanju zaguenjima ne ukljuuju nikakve stimulacije za sudionike na tritu (Operatore sustava, proizvoae, trgovce ili krajnje kupce) i stoga ne stimuliraju uinkovitije trgovanje i koritenje sustava. 3.1.1. Prioritet prema vrsti ugovora Ova metoda predstavlja najjednostavniju metodu upravljanja zaguenjem, a denirana je na nain da transakcije denirane dugoronim ugovorima imaju prednost pri koritenju prijenosnih kapaciteta nad transakcijama deniranim kratkoronim ugovorima. Vremensku granicu izmeu ovih dviju vrstu ugovora unaprijed odreuje Operator sustava. Osnovna prednost ove metode je da se potie planiranje i ugovaranje na dugoronoj razini, a mana se oituje u moguem nedostatku kapaciteta za realizaciju kratkoronih ugovora nunih za dinaminost i razvoj trita. 3.1.2. Prioritet prema brzini prijave Prva vremenski pristigla prijava za odreeni period i odreeni kapacitet prijenosa ima prednost nad ostalim prijavama. Kad iznos rezerviranih kapaciteta dosegne vrijednost objavljenog NTC-a, Operator sustava ne prihvaa dodatne ponude. Svaka rezervacija mora biti potvrena dan prije realizacije. Svaka promjena rasporeda mora biti dostavljena Operatoru sustava, dok se posebni iznosi kazni plaaju za promjene u posljednji trenutak. Ova metoda stimulira trine sudionike na dugorone prognoze, kao i na preciznije odreivanje iznosa predvienih transakcija. Meutim, u nekim sluajevima ova metoda ne ostavlja prostor za kratkorono planiranje koje je nuno za dinaminost i razvoj trita tako to se dugoronim 124
ugovorima blokiraju prijenosni kapaciteti koji bi mogli biti iskoriteni u kratkoronim transakcijama. Ovaj problem se rjeava na nain da se uvedu kazne za nekoritenje rezerviranih prijenosnih kapaciteta ili se po principu iskoristi ili izgubi (engl. use or lose) rezervirani prijenosni kapacitet oduzima u sluaju nekoritenja. 3.1.3. Prioritet prema iznosu ukupne transakcije Ova metoda moe se koristiti samo za trgovinu na tritu organiziranom kao u panjolskoj, Nizozemskoj ili Skandinaviji. Radi davanja prioriteta najekonominijem sudioniku trita dodjela prijenosnih kapaciteta obavlja se u skladu s cijenama i to na nain da se prioritet prodaje daje ponuaima s najniim prodajnim cijenama elektrine energije, dok se prioritet kupovine daju kupcu s najviom ponuenom kupovnom cijenom. Drugim rijeima, u sluaju zaguenja preuzima se snaga najjeftinijih ponuaa (dakle prema rastuem nizu cijena) i osigurava opskrba potroaa koji su spremni platiti najviu cijenu elektrine energije (dakle prema padajuem nizu cijena), a sve dok se ne popune raspoloivi prijenosni kapaciteti. Premda je ovo netrina metoda, ona ponekad moe osigurati snane ekonomske poticaje sudionicima na tritu, ali iziskuje precizno odreene granice cijena na tritu postavljene od strane regulatora kako bi se izbjegle zloupotrebe. 3.1.4. Prioritet prema omjeru postojeeg i zatraenog kapaciteta Ova metoda je krajnje jednostavna, ali esto dovodi do neekonominog koritenja prijenosne mree. Naime, prema ovoj metodi u sluaju zaguenja realizira se samo dio svake pojedine transakcije i to onaj dio koji je jednak omjeru postojeeg i zatraenog kapaciteta. Ova metoda ne uvodi nikakve poticaje za smanjenje zaguenja ni za sudionike, ni za Operatora sustava. I ova metoda zahtijeva odreene regulatorne procedure kojima bi se sprijeilo umjetno poveavanje prijavljenih transakcija radi dobivanja veeg prijenosnog kapaciteta. Ovakav pristup koristi se na talijanskim poveznicama za prijenosni kapacitet koji preostane nakon realizacije dugoronih ugovora.
Energija, god. 54 (2005) 1, 121 136
3.1.5. Prioritet prema doprinosu ugovorene transakcije stvarnom toku snage Operator sustava duan je proraunati doprinos svake ugovorene transakcije stvarnom toku snage promatranom poveznicom i na osnovi toga denirati prioritet. Ovom metodom se prijenosni kapacitet dodjeljuje prema omjeru toka snage promatranom poveznicom koji je uzrokovan transakcijom i iznosom ugovorene transakcije. Ovaj omjer jo se naziva i faktor udjela (engl. participation factor). Vano je napomenuti da se udio promatrane transakcije rauna neovisno o drugim transakcijama. Dakle, ukoliko zbroj stvarnih tokova snaga prelazi prijenosnu mo voda, transakcijama se pridjeljuje dio raspoloivog prijenosnog kapaciteta koji je jednak pojedinanim faktorima udjela. Ova metoda je pregledna, jer se stvarni tokovi snaga i faktori udjela raunaju neovisno o drugim transakcijama. Nedostatak ove metode oituje se pri postojanju samo jedne transakcije. Takoer, proizvoai koji su elektriki udaljeni od mjesta zaguenja imat e male faktore udjela, pa e prema tome biti favorizirani. 3.2. Trino orijentirane metode U tablici 1 navedeno je pet trino orijentiranih metoda. One se mogu podijeliti u dvije grupe: metode temeljene na trokovima zaguenja i korektivne metode. Prva grupa metoda funkcionira na principu povienja cijene prijenosnog kapaciteta u zaguenom dijelu mree kako bi se smanjile transakcije i na taj nain izbjeglo zaguenje. Ova grupa metoda obuhvaa eksplicitnu i implicitnu aukciju te razdvajanje trita. Druga grupa trino orijentiranih metoda podrazumijeva jednako funkcioniranje trita prije i za vrijeme nastanka zaguenja te preputa Operatoru sustava brigu o sigurnosti pogona sustava. Drugim rijeima sudionici na tritu ne osjeaju nikakve posljedice nastanka zaguenja u mrei. Postoje samo dvije ovakve metode: preraspodjela proizvodnje (engl. redispatching) i trgovina u suprotnom smjeru (engl. counter trading). Ukoliko se primjenjuju ove metode sudionici na tritu ne osjeaju nastanak zaguenja. Tijekom zaguenja svim sudionicima na tritu omogueno je trgovanje jednako kao tijekom normalnog pogona, kao da nema nikakvih ogranienja. Kad se pojavi zaguenje, Operator sustava samostalno poduzima akcije izbjegavanja zaguenja. 3.2.1. Eksplicitna aukcija Eksplicitna aukcija je jedna od najeih trino orijentiranih metoda upravljanja zaguenjem na poveznim vodovima u Europi. Pri tome Operatori sustava izmeu ijih se sustava pojavilo zaguenje prodaju prijenosne kapacitete prema principu licitiranja. Svakako najvaniji dio postupka aukcije je propisivanje pravila postupka licitiranja. U
tradicionalnom poimanju aukcije podrazumijeva se da ponuai plate onoliko koliko ponude. Meutim, kada je kapacitet poveznog voda podijeljen izmeu vie ponuaa, to bi znailo da razliiti ponuai plaaju razliite cijene za isto dobro. Stoga se kod takvih sluajeva najee kao alternativa koristi princip najnieg iznosa ponude kojoj je dodijeljen kapacitet (marginalne cijene). U tom sluaju ponuai koji ponude viu cijenu dobiju kapacitet po nioj, marginalnoj cijeni. Ovaj postupak potie ponuae da objavljuju ponude prema svojim stvarnim eljama i mogunostima plaanja, bez bojazni od previsoke konane cijene. Razlika izmeu eksplicitne aukcije i netrine metode prioriteta prema iznosu ukupne transakcije je u tome to se kod netrine metode automatski s primitkom svih poetnih prijava dodjeljuje prijenosni kapacitet, dok se kod aukcije nakon pojave zaguenja organizira posebna aukcija s novim prijavama za podjelu prijenosnih kapaciteta. Osim postupka licitiranja potrebno je odrediti i druge ulazne varijable, kao npr. vremenski period aukcije (dani, tjedni, mjeseci ili godine) te sigurnost zakupljenih prava na prijenosni kapacitet. Potrebno je napomenuti da eksplicitna aukcija odjeljuje tokove energije od prijenosnih kapaciteta. Ova karakteristika moe biti prihvaena kao generalni princip razdvajanja trgovine od monopolistike, regulirane djelatnosti prijenosa. Meutim, za trine sudionike ovaj princip moe izazvati problem, jer je za jednu transakciju energije potrebno obaviti dvije odvojene procedure: jednu za energiju, a drugu za prijenosni kapacitet, to naravno moe poveati ukupne trokove transakcije. Takoer, ovakva sloenost realizacije cjelokupne transakcije moe izazvati dodatne probleme ukoliko se jedna transakcija energije realizira preko vie zaguenih poveznica ili paralelnih poveznica od kojih su neke zaguene. S druge strane, eksplicitna aukcija ima i odreene prednosti. Ovakvim postupkom u sluaju zaguenja automatski se osiguravaju sredstva za izgradnju dodatnih prijenosnih kapaciteta. Takoer, eksplicitnu aukciju mogue je realizirati i na poveznicama sustava koji ne sudjeluju na burzi te u sluaju dvaju ili vie sustava koji imaju razliite mrearine u prijenosnoj djelatnosti. Sve navedeno objanjava robusnost ovakvog rjeenja upravljanja zaguenjem te iroku primjenu i popularnost u Europi (poveznice Njemaka/ Belgija Nizozemska, Francuska V. Britanija, V. Britanija Irska, Danska Njemaka) [8]. 3.2.2. Implicitna aukcija Implicitna aukcija znaajno se razlikuje od eksplicitne. Zainteresirani ponuai natjeu se unutar organizirane burze i to u podruju s viom cijenom, odnosno na onom kraju zaguenog voda koji se nalazi u podruju s viom cijenom (engl. high-price end). Ukoliko se radi o prekograninoj poveznici, ponuai se natjeu u dravi u koju ele izvoziti. Pri tome Operator sustava poznaje krivulje 125
Energija, god. 54 (2005) 1, 121 136
ponude i potranje te zatim postavlja dodatnu cijenu na sve ponude i to u iznosu koji omoguuje da razina potranje za prijenosnim kapacitetom bude jednaka ukupnom prijenosnom kapacitetu. Ovakav pristup je jednostavniji za sudionike na tritu, budui da je objedinjena transakcija energije i prijenosnog kapaciteta. Teorijski, sredstva koja ovim postupkom prikupi Operator sustava trebala bi biti jednaka sredstvima prikupljenim eksplicitnom aukcijom. Takoer, znaajna razlika prema eksplicitnoj aukciji je u tome da Operator sustava sam denira i prikuplja naknadu za zaguenje. Nedostatak koritenja ovakve metode je da se ne razdvaja trgovanje energijom od prijenosnih kapaciteta te da je nuno imati organiziranu burzu barem na jednoj (skupljoj) strani zaguene poveznice. Budui da u Europi sustav burzi jo uvijek nije razvijen u tolikoj mjeri, razumljiv je dosadanji izostanak znaajnijeg koritenja ove metode te se ovakav pristup koristi samo na poveznici Portugala i panjolske. 3.2.3. Razdvajanje trita Razdvajanje trita predstavlja najsloeniju metodu upravljanja zaguenjem. Ova metoda zahtijeva organiziranu burzu na oba kraja zaguenog voda ili zajedniko trite. Razdvajanje trita podrazumijeva i razliku u cijeni izmeu dvaju razdvojenih podruja, jer u suprotnom ne bi bilo znaajnijih tokova snaga, pa ni zaguenja meu promatranim podrujima. Operator sustava unaprijed zaprima krivulje ponude i potranje od svih sudionika i na temelju njih moe predvidjeti pojavu zaguenja. Prilikom razdvajanja trita Operator sustava kupuje energiju u podruju s niskom cijenom i prodaje ga u podruju s visokom cijenom. Dodatnom kupovinom u jeftinijem podruju Operator sustava povisuje cijenu u tom podruju, a poveanjem ponude smanjuje u skupljem podruju te poetno dodatno optereuje zaguene poveznice. Meutim, istodobno se na taj nain umjetno mijenja cijena energije u oba razdvojena podruja, odnosno poveava cijena u jeftinijem i smanjuje u skupljem podruju. Posljedica toga je smanjenje iznosa buduih razmjena meu promatranim podrujima, pa samim tim i smanjenje zaguenja. Iznos konano kupljene energije ogranien je krivuljama ponude i potranje u promatranim podrujima te kapacitetom zaguene poveznice. U navedenoj transakciji Operator sustava ostvaruje odreeni prot. Iznos prota bi teorijski trebao biti jednak naknadama za zaguenje ostvarenim pri istim uvjetima koritenjem implicitne aukcije, odnosno marginalnoj cijeni kod primjene eksplicitne aukcije. Drugim rijeima, ovaj iznos je jednak razlici cijena dvaju podruja pomnoenoj s ukupnim kapacitetom poveznice. Prednost razdvajanja trita je u tome to je princip vrlo jednostavan za sudionike na tritu koji ne trebaju samostalno rjeavati problem zaguenja, ve to radi Operator sustava. Druga prednost ovakvog pristupa je brzina primjenjivosti. Postupak razdvajanja trita 126
zapoinje ukoliko se nakon objavljivanja svih ponuda na tritu pojavi zaguenje. Tada Operator sustava preuzima brigu o rjeenju zaguenja te pojava zaguenja ne utjee na aktivnosti ostalih sudionika na tritu. Primjena metode razdvajanja trita uvjetovana je usklaenou trita s obje strane zaguenih poveznica. Stoga je ova metoda do sada primijenjena samo u Norvekoj gdje je pokazala dobre rezultate. Daljnje istraivanje ove metode temelji se na primjenjivosti u izrazito uzamenim mreama. Mnogi strunjaci oekuju najvie od ove metode u budunosti. 3.2.4. Preraspodjela proizvodnje (redispatching) Preraspodjela proizvodnje spada u grupu trinih metoda temeljenih na korektivnim aktivnostima. U sluaju pojave zaguenja Operator sustava u skladu s najpovoljnijim ponudama preraspodjeljuje proizvodnju elektrana kako bi se promatrano zaguenje izbjeglo. Pri tome se svi sudionici na tritu ponaaju kao da zaguenje ne postoji, a korektivne radnje poduzima samo Operator sustava. Pri tome Operator sustava ima odreene trokove, jer mora svakom dodatno angairanom proizvoau platiti dodatni angaman. Ovaj dodatni troak predstavlja cjenovni signal Operatoru sustava za izgradnju dodatnog prijenosnog kapaciteta, to predstavlja prednost ove metode. Meutim, nedostatak ove metode je da takve cjenovne signale ne vide ostali sudionici na tritu. Takoer, mogua je pojava trine moi (engl. market power) pojedinih proizvoaa ija lokacija ima kljuni utjecaj u izbjegavanju zaguenja. Pored toga, Operator sustava izravno utjee na angamane elektrane, to moe biti potencijalni izvor sukoba interesa, ukoliko Operator sustava i proizvoai nisu meusobno neovisni, ve na tragu okomito organiziranih tvrtki. Ova metoda uvodi mogunost realiziranja dodatnih transakcija preraspodjelom proizvodnje unutar razmatranog podruja. Operator sustava mora imati ponude pojedinih proizvodnih tvrtki o tome kolika je cijena (S) promjene njihove proizvodnje (poveanje i smanjenje proizvodnje P). Na slici 1 prikazana je ovisnost promjene cijene proizvodnje o promjeni angamana elektrane. Ishodite koordinatnog sustava prikazuje ugovorenu vrijednost proizvodnje i cijene. Svako poveanje ili smanjenje proizvodnje izaziva poveanje ugovorene cijene.
Slika 1. Ponude za poveanjem i smanjenjem proizvodnje
Energija, god. 54 (2005) 1, 121 136
Preraspodjela proizvodnje donosi dodatne trokove Operatoru sustava. Te trokove podmiruje sudionik trita koji je zainteresiran za dodatne transakcije koje premauju prvotno objavljenu NTC vrijednost. Operator sustava moe unaprijed objaviti neobvezujue cijene preraspodjele proizvodnje kako bi odaslao odreene trine signale i stimulacije. Meutim, objava takvih podataka iziskuje detaljne informacije o proizvodnim jedinicama, kao i sloeni postupak predvianja transakcija preko uskih grla i odgovarajuih cijena preraspodjele proizvodnje. Posebnost skandinavskih sustava je u tome to trokove preraspodjele proizvodnje namiruje Operator sustava koji to uraunava u naknadu za prijenos, dakle u konanici svi potroai plaaju trokove preraspodjele proizvodnje. Odabir proizvodnih jedinica koje e poveati ili smanjiti proizvodnju izvodi se prema minimumu ukupnih trokova nastalih zaguenjem: (1) gdje je: Sk cijena promjene proizvodnje generatora k, Pk promjena proizvodnje generatora k, G skup generatora ija preraspodjela proizvodnje moe utjecati na smanjenje zaguenja. Skup generatora ija preraspodjela proizvodnje moe utjecati na smanjenje zaguenja denira se pomou distribucijskih udjela Dij (engl. generalized generation distribution factors ) koji odreuju utjecaj promjene proizvodnje pojedinog generatora P k na promjenu optereenja pojedinog prijenosnog voda Pij. (2) Prednost ove metode je u jednostavnosti i izvedivosti postupka, a nedostatak u ogranienju preraspodjele samo na interne proizvodne jedinice. Ukoliko se eli obaviti preraspodjela proizvodnih izvora izmeu dvaju ili vie razliitih sustava (Operatora), koristi se metoda upravljanja zaguenjem koordiniranom prekograninom preraspodjelom proizvodnje. 3.2.5. Trgovina u suprotnom smjeru (counter trading) Trgovina u suprotnom smjeru takoer spada u korektivnu metodu upravljanja zaguenjem i predstavlja trino orijentiranu varijantu preraspodjele proizvodnje. Naime, kod preraspodjele proizvodnje Operator sustava izravno s proizvoaima ugovara dodatne angamane, dok kod ove metode to radi na tritu ugovarajui transakcije suprotne onima koje izazivaju zaguenje u prijenosnoj mrei. Pri tome Operator sustava ima dodatne trokove koji su jednaki ili vei od trokova klasine preraspodjele proizvodnje. Meutim, postupak je sada transparentan i trino utemeljen, iako ostaje mogunost zloupotrebe uloge Operatora sustava s obzirom da on sudjeluje u trgovini. Na
taj nain neovisnost Operatora moe postati upitna, ukoliko nije provedeno potpuno razdvajanje djelatnosti. 3.3. Ekonomski efekt upravljanja zaguenjem u kratkoronom razdoblju Iz svega navedenog oito je da sve prikazane metode mogu kratkorono rijeiti ili ublaiti problem zaguenja u prijenosnoj mrei. Metode temeljene na trokovima zaguenja rezultiraju odreenim trinim promjenama kojima se ostvaruje dodatni troak te na taj nain alju odreeni signali za ekasnije ponaanje trinih sudionika u kratkoronom razdoblju. S druge strane metode korekcije takoer mogu biti indikativne, jer je Operator sustava prisiljen to ekasnije rijeiti problem preraspodjelom proizvodnje ili novim transakcijama. Dakle, opisane metode rezultiraju odreenim signalima namijenjenim ili Operatoru sustava ili trinim sudionicima, ali ni u jednom sluaju istodobno i Operatoru sustava i ostalim sudionicima [9]. Drugim rijeima, rezultati primijenjenih metoda signaliziraju sudionicima potencijalno isplative lokacije novih elemenata sustava, njihove kapacitete, vrste trinih ponuda i sl. ili, u suprotnom, signaliziraju Operatoru potrebu za dodatnim prijenosnim kapacitetom. Znaajan nedostatak dosadanje razine razvijenosti opisanih metoda upravljanja zaguenjem je izostanak istodobnog poticaja za sve sudionike na tritu i Operatora sustava. Prikupljene naknade za zaguenje su indikativne za trenutanu trinu vrijednost zaguenog voda, ali ne i za vrijednost novog prijenosnog kapaciteta. Vrijednost novog prijenosnog kapaciteta je odreena krivuljama ponude i potranje u podrujima povezanim zaguenim vodom. Osim trenutanog, kratkoronog rjeavanja problema potrebno je procijeniti ekonomske efekte u dugoronom razdoblju. Metode upravljanja zaguenjem temeljene na trokovima zaguenja rezultiraju konkretnim iznosima koji upuuju na trenutanu trinu vrijednost zaguene poveznice. Rezultirajua razlika cijena izmeu dva podruja odvojena zaguenom poveznicom jasno upuuje poruku proizvoaima o lociranju novih proizvodnih kapaciteta u podruju s viom cijenom, odnosno veom potranjom, ime bi se automatski smanjila razina zaguenja u prijenosnoj mrei. Na taj nain se smanjuje potreba za izgradnjom novih prijenosnih vodova, ime se smanjuju trokovi sustava u cjelini. Metode upravljanja zaguenjem temeljene na trokovima zaguenja imaju zajedniku karakteristiku da rezultiraju konkretnim prihodima. Teoretski se moe dokazati da su naknade za zaguenje ostvarene eksplicitnom aukcijom pomou marginalne cijene jednake ostvarenim iznosima implicitnom aukcijom ili razdvajanjem trita. Dakle, ukupan iznos naknade za zaguenje bez obzira kojom je metodom ostvaren, jednak je razlici cijena izmeu dvaju podruja povezanih zaguenom poveznicom pomnoen s instaliranom snagom poveznice. Vano je napomenuti da naknade za zaguenje ne ostaju 127
Energija, god. 54 (2005) 1, 121 136
na slobodno koritenje Operatoru sustava, jer bi pri tom moglo doi do zloupotrebe poloaja i umjetnog izazivanja zaguenja. Prikupljene naknade za zaguenje koriste se za: 1) izgradnju dodatnih prijenosnih kapaciteta radi smanjenja zaguenja u budunosti ili 2) smanjenje naknada za koritenje prijenosne mree (mrearina). Prednost trokovno orijentiranih metoda je u ekasnom ukazivanju trinim sudionicima na dugorone poticaje, ali im je nedostatak da ne generiraju nikakve poticaje Operatoru sustava za pojaanje mree. Drugim rijeima, ukoliko se investicije u prijenosnu mreu utemelje na rezultatima ovih metoda, nee postojati garancije da je dogradnja mree izvrena na optimalnoj lokaciji i iznosu. U tom sluaju se preporua koritenje raspoloivih metoda planiranja prijenosne mree. Korektivne metode upravljanja zaguenjem rezultiraju dugoronim poticajima Operatoru sustava s aspekta investicija, odnosno proirenja mree, dok takav poticaj izostaje za ostale sudionike na tritu, budui da koritenjem ovakvih metoda sudionici trita ne osjeaju pojavu zaguenja u mrei, ve dogovaraju i realiziraju transakcije na jednak nain kao i bez zaguenja. Trokovi preraspodjele proizvodnje i trgovine u suprotnom smjeru mogu se usporediti s trokovima izgradnje novih vodova i posljedinim smanjenjem trokova zaguenja te na taj nain odrediti isplativost nove investicije. Meutim, ovakav pristup moe ekonomski vrednovati samo trenutani iznos smanjenja trokova zaguenja, dok se investicija odraava na dugorono razdoblje. Promjene cijena, razina potronje i proizvodnje, cjenovna elastinost itd. znaajno utjeu na zahtjeve za novim prijenosnim kapacitetima u budunosti. U izboru izmeu analiziranih dviju grupa metoda upravljanja zaguenjem veina zemalja se odluuje na metode temeljene na trokovima, jer smatraju da je vanije osigurati poticaje za nove lokacije i kapacitete proizvodnje i potronje, nego dogradnju prijenosne mree. Dogradnja prijenosne mree kao reguliranog monopola moe se zatititi regulatornim mehanizmima. Na taj nain razvoj prijenosne mree postaje reaktivan, umjesto proaktivan i predstavlja samo reakciju na nove prijavljene proizvodne kapacitete i nove potroae, odnosno realizaciju njihovog prikljuka na mreu. Ukoliko se neto znaajno ne promijeni, ovakvim pristupom u dogledno vrijeme razvoj elektroenergetskog sustava u cjelini ostat e utemeljen na pojedinanim inicijativama i kombinaciji interesa pojedinih trinih sudionika. 3.4. Praktina primjenjivost Osim poticaja kojima rezultiraju pojedine metode, potrebno je analizirati i njihovu praktinu primjenjivost. Organizacijski gledano, metoda eksplicitne aukcije je vrlo jednostavna i primjenjiva u svim organizacijskim strukturama, budui da ne postavlja uvjete na organiziranost trita u okruenju, ve se slobodno licitira prijenosnim 128
kapacitetima. U primjeru europskih elektroenergetskih sustava s razliitim razinama i oblicima organiziranosti trita metoda eksplicitne aukcije je najrasprostranjenija. S druge strane, metoda implicitne aukcije i razdvajanje trita zahtijevaju postojanje organizirane burze te stoga nisu univerzalno primjenjivi. Korektivne metode takoer nemaju nikakve posebne zahtjeve na organiziranost trita, osim to Operator sustava mora biti ovlaten da ugovara preraspodjelu proizvodnje radi izbjegavanja zaguenja. Korektivne metode mogu biti koritene u svim sustavima u kojima regulatorno tijelo ovlasti Operatora sustava za takve aktivnosti. Posebnu pozornost potrebno je posvetiti podlonosti sustava manipulacijama i zloupotrebama tijekom pojave zaguenja. Openito se moe rei da pojava zaguenja poveava rizik od pojave manipulacija, bez obzira koja se metoda upravljanja zaguenjem koristi. Primjerice, svaki sustav ima nekoliko vrlo vanih, nezamjenjivih proizvodnih jedinica, pa pri pojavi zaguenja njihov angaman moe biti promijenjen (smanjen) samo uz vrlo velike trokove. Nijedna metoda upravljanja zaguenjem ne moe samostalno rijeiti ovaj problem, pa postoji stalna opasnost od posljedinog znaajnog povienja trokova zaguenja. Korektivne metode koje podrazumijevaju uplitanje Operatora sustava u preraspodjelu proizvodnje ili dogovaranje transakcija automatski preuzimaju rizik od manipulacija. Proizvoai mogu formirati slobodno svoje ponude, pa tako i ponude koje su orijentirane samo na preraspodjelu proizvodnje ili trgovinu u suprotnom smjeru. Ovo moe navesti proizvoae da svjesno formiraju svoje ponude tako da isforsiraju trgovinu u suprotnom smjeru koji im donosi vei prot. Birajui izmeu preraspodjele proizvodnje i trgovine u suprotnom smjeru, oito je da je trgovina u suprotnom smjeru prihvatljivija, jer transparentno trino nadmetanje moe donekle smanjiti rizik od mogue zloupotrebe. Primjenjivost u upetljanim mreama je jedna od vanih karakteristika analiziranih metoda. Npr. razdvajanje trita je kod jako upetljanih sustava vrlo teko provedivo. Takoer, aukcija se znaajno komplicira pojavom zaguenja na viestrukim poveznicama ili nekima od njih ija optereenja nisu meusobno neovisna. Ukoliko se na to nadoveu i kruni tokovi snaga, oito je da se kod upetljanih mrea upravljanje zaguenjem znaajno uslonjava, bez obzira kojom metodom se upravlja zaguenjima. Ipak, koritenjem korektivnih metoda lake je nadzirati krune tokove snaga, jer se dio prijenosnih kapaciteta moe rezervirati za krune tokove snaga. Konani cilj upravljanja zaguenjem je stvaranje sveobuhvatne, sosticirane metode kojom bi se odreivali ukupni trokovi koritenja mree svakog pojedinog korisnika, a ne samo tijekom pojave zaguenja. Klasino funkcioniranje trita (burze) elektrine energije openito se odvija u sljedeih pet koraka: 1. deniranje ponuda: proizvoai i potroai alju svoje ponude (cijene energije i iznose energije),
Energija, god. 54 (2005) 1, 121 136
2. odabir najpovoljnijih ponuda: operator trita razmatra sve ponude i na temelju najpovoljnijih ponuda objavljuje kojim e sudionicima biti doputeno prodavati i kupovati energiju u razmatranom intervalu, 3. angairanje izvora : prema rezultatima odabira najpovoljnijih ponuda i provjere tehnikih mogunosti sustava od strane Operatora sustava realizira se optimalni (ekonomski) dispeing i izraunavaju cijene energije za sve sudionike. Openito, cijena kupljene elektrine energije moe se podijeliti na dva dijela: trokovi proizvodnje i gubitaka prijenosa te trokovi zaguenja u mrei, 4. naplata: svim proizvoaima plaa se isporuena energija u skladu s deniranim cijenama i isporuenom koliinom energije, jednako kao to svi potroai plaaju preuzetu energiju. U sluaju pojave zaguenja u mrei potpisnici posebnih nancijskih ugovora (npr. ugovora o zaguenju u mrei, engl. Transmission Congestion Contract ili Firm Transmission Rights - FTR ) ne plaaju naknadu za zaguenje. 5. uravnoteenje: rauna se razlika izmeu ugovorenog i ostvarenog angamana elektrana i potronje te usklauju potraivanja. U trinom okruenju neki proizvoa moe odabrati opciju kontinuiranog angamana, bez obzira na cijene na tritu. U tom sluaju je njegova ponuena cijena energije jednaka nuli ili ak negativna, kako bi u svakoj opciji odabira najpovoljnijih ponuda angaman te elektrane bio osiguran (engl. must run generators). Slino, potroai koji su cjenovno izrazito neelastini (engl. must run load) alju ponude s iznimno visokom razinom cijene kako bi u svakoj opciji njihova ponuda bila najpovoljnija. Zaguenje, odnosno odreena ogranienja u prijenosnoj mrei mogu rezultirati poveanjem cijene isporuene elektrine energije. Trenutano u svijetu postoje dva naina obrauna trokova zaguenja: uniformno (karakteristino za Europu) i lokacijsko (karakteristino za sjevernu Ameriku). U uniformnoj metodi svi proizvoai na spot tritu su plaeni istim iznosom za isporuenu elektrinu energiju, bez obzira na njihove pojedinane poetne ponude ili lokaciju u sustavu. Takva cijena jo se naziva MCP (engl. market clearing price). Trokovi zaguenja u tom sluaju raspodjeljuju se jednako na sve potroae, odnosno proporcionalno njihovom optereenju. U drugoj, lokacijskoj metodi obrauna trokova zaguenja (engl. locational marginal pricing LMP) posebna cijena je denirana za svako vorite, ovisno o njihovoj lokaciji. Ta cijena denira se kao marginalni troak proizvodnje kojim bi se pokrilo jedinino poveanje optereenja u promatranom voritu. Ovaj marginalni troak temelji se na ponudama proizvoaa, angamanima ostalih elektrana i ogranienjima u prijenosu. LMP iznos odreuje se za jedno stanje sustava (ponude proizvoaa, prol optereenja za razmatrano razdoblje, topologija mree, ogranienja u sustavu i sl.) te se mijenja sa svakim novim stanjem sustava,
tj. kontinuirano. Navedeni marginalni trokovi raunaju se uvijek kad se javi zaguenje u mrei. Ukoliko nema zaguenja u prijenosnoj mrei, generatori se angairaju na temelju njihovih pojedinanih ponuda, a LMP iznosi su jednaki za sve vorove u mrei, odnosno jednaki su MCP iznosima. Openito se moe rei da zaguenje u mrei nastaje kad jeftinija proizvodnja ne moe biti isporuena potroaima zbog ogranienja u mrei. Zbog toga je potrebno angairati druge, skuplje izvore energije, odnosno poveava se cijena energije. Takvo poveanje cijene energije naziva se troak zaguenja u prijenosnoj mrei (engl. Transmission Congestion Cost, TCC). Dakle, razlika izmeu poetnih trokova angamana elektrana (bez zaguenja) i konanih trokova angamana elektrana (zbog zaguenja angamani su se promijenili) denira TTC vrijednost. Ranije spomenuti ugovori o zaguenju (engl. Transmission Congestion Contracts ili Firm Transmission Rights - FTR) predstavljaju nancijske mehanizme upravljanja rizikom, a deniraju cijenu prijenosa elektrine energije izmeu dvije toke, bez obzira na uvjete koji trenutano vladaju mreom. Opskrbljiva koji ima potpisan ugovor o zaguenju plaa samo dio cijene koji se odnosi na proizvodnju i gubitke u mrei, ali ne i dio koji se odnosi na zaguenje. Na taj nain se subjekti na tritu potiu na potpisivanje takvih ugovora unaprijed, odnosno potiu da unaprijed precizno deniraju svoje transakcije. U praksi se ugovor realizira na nain da se elektrina energija kupuje i prodaje po punoj trinoj cijeni (ukljuujui naknadu za zaguenje), a naknadno se potpisniku ugovora o zaguenju kompenzira razlika koja se odnosi na zaguenje. Ugovori o zaguenju u mrei spominju se u ovom radu radi oslikavanja udjela naknade za zaguenje u ukupnoj trinoj cijeni. 4. TROKOVI ZAGUENJA Vertikalno organizirane elektroprivrede tradicionalno su integrirale planiranje i upravljanje prijenosom i proizvodnjom. Ova koordinacija ukljuivala je i prepoznavanje trokova preraspodjele proizvodnje radi izbjegavanja preoptereenja u mrei. U okruenju otvorenog trita elektrine energije, s proizvodnjom poslovno potpuno odvojenom od prijenosa, trokovi zaguenja mogu biti vrijedne informacije o potencijalnim novim investicijama u prijenos, ali i u proizvodne objekte. Postoje tumaenja [12] da e, dugorono gledajui, investicije u mreu biti realizirane onog trenutka kada potroaima postane ekonomino smanjiti trokove zaguenja i trokove gubitaka elektrine energije u sustavu. U tom smislu, razvoj mree bit e odreen od strane trita. Amerika regulatorna komisija (FERC) u svom dokumentu Order 2000 propisuje da postupak planiranja prijenosne mree mora poivati na trinim signalima i trinim rjeenjima koji se uz razmatranje svih izvedivih varijanti (npr. izgradnja novih elektrana, preraspodjela postojee proizvodnje i naravno izgradnja prijenosne mree), odabiru 129
Energija, god. 54 (2005) 1, 121 136
prema principu minimalnog troka. Stoga je planiranje izgradnje mree u trinim uvjetima znaajno sloenije od klasinog integriranog planiranja mree. Osim toga, uvoenjem trita ne postoji jedan zajedniki optimum izgradnje i voenja sustava, ve svaki sudionik na tritu razvija vlastiti optimum poslovanja, bez obzira na sustav u cjelini. tovie, iz dosadanje prakse brojni su primjeri koritenja nedostataka sustava radi ostvarenja vlastitog prota nekog od trinih sudionika. Planerima prijenosne mree u trinim uvjetima prilikom formiranja objektne funkcije (optimiranja) preostaje samo koritenje varijable opedrutvene dobiti (engl. social welfare). Odluka o tome gdje i kako nadograditi prijenosnu mreu radi izbjegavanja zaguenja je vrlo sloena. Naime, iznos trokova zaguenja u budunosti je podloan mnogim nesigurnostima. Premda svjetski prosjek investicija u prijenosnu mreu iznosi samo oko 10-15% ukupnih investicija u elektroenergetskom sustavu (iskustva okomito organiziranih elektroprivrednih tvrtki) te da su trokovi pogona prijenosa daleko manji od trokova proizvodnje, bilo bi neopravdano dograivati prijenosni sustav koji nije nikad bio zaguen. Valja takoer napomenuti da u trinom okruenju ubudue vie nee biti mogue usporeivati investicije u razliitim djelatnostima (proizvodnja, prijenos, distribucija) s obzirom na injenicu da se sada radi o upravljaki, nancijski i pravno potpuno razdvojenim tvrtkama (djelatnostima) i slobodnom trinom okruenju. Nesigurnosti trokova zaguenja odnose se na porast optereenja, promjenjivost cijena s obzirom na promjene optereenja (tzv. cjenovnu elastinost), izgradnju novih i dekomisiju postojeih proizvodnih jedinica, trokove goriva i konano ukupnu razinu cijene elektrine energije na tritu. U nastavku je prikazan jedan test primjer za ilustraciju navedenih nesigurnosti, njihovih odnosa i sloenosti postupka. Pretpostavimo da postoje dva podruja, A i B, udaljena 200 km. Podruje A sadri 2000 MW proizvodnih kapaciteta i nema instaliranog optereenja, dok podruje B ukljuuje 2000 MW proizvodnih kapaciteta i 3000 MW optereenja. Pretpostavimo da je cijena proizvodnje u podruju A jednaka 30 /MWh, u podruju B 35 /MWh te da je ostatni prijenosni kapacitet (NTC) izmeu podruja A i B jednak 1400 MW (slika 2).
Optereenje podruja B tijekom godine varira izmeu 1400 MW i 2800 MW, a zbog jednostavnosti prorauna pretpostavljena je godinja krivulja trajanja optereenja kao na slici 3.
Slika 3. Krivulja trajanja optereenja u podruju B
Trokovi zaguenja odreuju se kao razlika izmeu: 1) ukupnih trokova proizvodnje koji kada je prijenosni kapacitet izmeu dvaju podruja ogranien i 2) ukupnih trokova proizvodnje kada je prijenosni kapacitet izmeu dvaju podruja neogranien. Trokovi proizvodnje u oba sluaja raunati su za svaki sat promatranog vremenskog razdoblja. Slika 4 prikazuje izraunate godinje trokove zaguenja kao funkciju iznosa prijenosnog kapaciteta izmeu dvaju promatranih podruja. S 0 MW meupodrunog prijenosnog kapaciteta potroai u podruju B plaaju oko 90 mil. godinje zbog zaguenja u prijenosnoj mrei. Ukoliko se iznos meupodrunog prijenosnog kapaciteta povea, trokovi zaguenja e opadati budui da e pasti i broj sati godinje u kojima se pojavljuje zaguenje. Rezultati provedenih prorauna prikazani su na slici 4.
Slika 4. Odnos godinjih trokova zaguenja i meupodrunog prijenosnog kapaciteta
Slika 2. Primjer dvaju podruja s razliitim cijenama proizvodnje uz ogranieni prijenosni kapacitet poveznice
Meutim, iz slike 4 vidi se oita nelinearnost odnosa trokova zaguenja i meupodrunog prijenosnog kapaciteta. Poveanje meupodrunog prijenosnog kapaciteta s 0 MW na 600 MW rezultira godinjom
130
Energija, god. 54 (2005) 1, 121 136
utedom od 25.98 mil., daljnjim poveanjem prijenosnog kapaciteta sa 600 MW na 1200 MW smanjuju se godinji trokovi zaguenja za daljnjih 26.28 mil., poveanjem prijenosne moi s 1200 MW na 1800 MW smanjenje godinjih trokova zaguenja iznosi 20.44 mil., dok poveanjem prijenosa s 1800 MW na 2400 MW smanjenje godinjih trokova zaguenja iznosi dodatnih 11.68 mil.. Razlika trokova zaguenja izmeu razmatranih podruja u sluaju meupodrunog prijenosnog kapaciteta od 2800 MW u odnosu na sluaj bez meupodrunog prijenosnog kapaciteta iznosi oko 90 mil. godinje. 4.1. Utjecaj izgradnje novih prijenosnih kapaciteta na trokove zaguenja Sada se postavlja pitanje koliko bi kotala izgradnja dodatnog prijenosnog voda izmeu podruja A i B? Cijena kilometra prijenosnog voda znaajno raste s poveanjem naponskog nivoa. Meutim, istodobno s porastom naponskog nivoa znaajno se smanjuje jedinina cijena prijenosnog kapaciteta (/MW). Iako je u naelu jeftinije izgraditi prijenosni vod veeg presjeka (prijenosne moi), postavlja se pitanje koliko poveati prijenosni kapacitet. Kao odgovor na ovo pitanje dobije se nelinearan odnos izmeu dobiti koja nastaje izgradnjom novog prijenosnog voda (smanjenje trokova zaguenja) i trokova izgradnje. Rezultati provedenih prorauna prikazani su na slici 5.
kV voda jednak 1.44, dok za 400 kV vod taj omjer iznosi 1.15. Izgradnja dvostrukog 400 kV voda u tom sluaju nije isplativa, jer je omjer smanjenja godinjih trokova zaguenja i godinjih trokova investicija manji od 1. Oekivano, za poveanje NTC-a za 1000 MW razmatrani omjeri su znatno drugaiji. Naravno, ovaj primjer se odnosi samo na kriterij smanjenja godinjeg troka zaguenja, dok su ostali kriteriji izgradnje dodatnih prijenosnih kapaciteta zanemareni. Smanjenje godinjih trokova zaguenja u opisanom primjeru izraunato je uz pretpostavku nepromijenjenih ostalih karakteristika sustava, odnosno bez izgradnje novih proizvodnih objekata, porasta optereenja, cjenovne elastinosti i sl. Sljedea poglavlja opisuju utjecaj i tih imbenika na ukupne trokove zaguenja. 4.2. Utjecaj izgradnje novih proizvodnih kapaciteta na trokove zaguenja Osim izgradnje dodatnog prijenosnog kapaciteta promotrit e se benet/cost omjer u sluaju izgradnje novog proizvodnog kapaciteta u podruju B, dakle u podruju potronje. Dodavajui novi proizvodni kapacitet s ponuenom trinom cijenom u iznosu od 30 /MWh, odnosno 33 /MWh smanjuju se trokovi zaguenja kako je prikazano na slici 6. Izgradnjom 200 MW, 600 MW ili 1000 MW novih proizvodnih kapaciteta u podruju B s cijenom proizvodnje od 30 /MWh godinji trokovi zaguenja smanjuju se oko 5 mil., 18 mil. i 23 mil. respektivno. Ukoliko su trokovi proizvodnje (odnosno ponuena trina cijena) novoizgraenog proizvodnog kapaciteta u podruju B jednaki 33 /MWh, godinje smanjenje trokova zaguenja izgradnjom proizvodnog objekta snage 200 MW bit e oko 2 mil. (skraeno 2 M), izgradnjom proizvodnog objekta snage 600 MW smanjenje godinjih trokova zaguenja bit e oko 7 M, a izgradnjom proizvodnog objekta snage 1000 MW oko 9 M. Smanjenje godinjih trokova zaguenja pri cijeni proizvodnje novoizgraenog proizvodnog objekta od 33 /MWh iznosi oko 40% utede koja bi se pojavila u ekvivalentnom sluaju uz trokove proizvodnje od 30 /MWh.
Slika 5. Odnos poveanja prijenosnog kapaciteta i benet/cost omjera
Pretpostavljeni su ksna diskontna stopa od 10% kojom se ukupni troak izgradnje svodi na godinji troak te prosjeni trokovi izgradnje prijenosnih vodova. U ovom primjeru cilj je poveati prijenosnu mo izmeu razmatranih podruja za 600 MW, pa prema tome ima smisla izgraditi dvostruki 220 kV ili jednostruki 400 kV vod, ali nikako dvostruki 400 kV vod, jer je omjer dobiti i troka (benet/ cost) manji od 1 i iznosi oko 0.73. Ukoliko je cilj izgraditi 1000 MW dodatnog prijenosnog kapaciteta, oito je da je omjer benet/cost vei od 1 samo za jednostruki 400 kV vod. Benet/cost omjer za 400 kV vod raste sa eljenim poveanjem kapaciteta sa 600 MW na 1000 MW. Sa slike 5 oito je da je u sluaju poveanja NTC-a za 600 MW omjer godinjeg smanjenja trokova zaguenja i godinjih trokova izgradnje (omjer benet/cost) dvostrukog 220
Slika 6. Smanjenje trokova zaguenja u ovisnosti o iznosu i cijeni novoizgraenih proizvodnih kapaciteta u podruju B
131
Energija, god. 54 (2005) 1, 121 136
Konano, veliinom izgradnje i cijenom proizvodnje koju nude nove proizvodne jedinice u podruju B znaajno se odreuje isplativost izgradnje novih prijenosnih kapaciteta izmeu podruja A i B. U promatranom primjeru analizirana ovisnost trokova zaguenja o proizvodnim cijenama i snazi elektrana nelinearnog je karaktera. 4.3. Utjecaj porasta optereenja na trokove zaguenja Osim izgradnje dodatnih prijenosnih ili proizvodnih kapaciteta, potrebno je razmotriti to se dogaa s trokovima zaguenja u sluaju porasta optereenja u podruju B, uz nepromijenjene ostale karakteristike razmatranog sustava. Pretpostavimo da porast potronje iznosi 2% godinje. U tom sluaju godinji trokovi zaguenja u prvih pet godina iznose 31 M, 32.9 M, 34.7 M, 36.6 M i 38.6 M. U sluaju godinjeg porasta optereenja u iznosu od 4% godinji trokovi zaguenja su neto vii i iznose 32.8 M, 36.6 M, 40.5 M, 44.6 M i 48.8 M. Proraunati meusobni odnosi navedenih vrijednosti prikazani su slikama 7, 8 i 9.
optereenja uzrokuje poveanje isplativosti investicija u prijenosne i proizvodne kapacitete.
Slika 9. Postotno poveanje godinjih trokova zaguenja u odnosu na poetnu godinu uz godinji porast optereenja u podruju B od 2%, odnosno 4%
4.4. Utjecaj cjenovne elastinosti optereenja na trokove zaguenja Uvoenjem trita elektrine energije uvodi se i pojam cjenovne elastinosti optereenja. Cjenovna elastinost optereenja (engl. price elasticity of demand, Ed) rauna se kao omjer promjene optereenja i promjene cijene elektrine energije. Budui da iznos optereenja opada s porastom cijene, cjenovna elastinost je uvijek negativnog predznaka. Meutim, najee se koristi njena apsolutna vrijednost, pa se Ed uvijek navodi kao pozitivan broj. S obzirom da se rauna s proporcionalnim promjenama optereenja i cijene, cjenovna elastinost nema jedinicu te ne ovisi o jedinicama u kojima su navedene cijene i optereenja. Neka je u razmatranom primjeru cjenovna elastinost denirana u tri varijante: Ed=0.02, Ed=0.06, Ed=0.1 te neka je istodobno godinji porast optereenja u podruju B jednak 2%. To znai da e se u sluaju Ed=0.1 i promjene cijene od 10%, optereenje smanjiti priblino za 1%. Rije priblino ovdje se koristi zato to egzaktan rezultat ovisi o tome koristi li se u obraunu poetna ili krajnja toka, o emu e biti vie govora kasnije.
Slika 7. Godinji trokovi zaguenja uz godinji porast optereenja u podruju B od 2%, odnosno 4%
Slika 8. Postotno poveanje godinjih trokova zaguenja u odnosu na prethodnu godinu uz godinji porast optereenja u podruju B od 2%, odnosno 4%
Navedene vrijednosti trokova zaguenja odnose se na sluaj da se u meuvremenu nije izgradio nijedan dodatni proizvodni ili prijenosni kapacitet. Dakle, porast 132
Slika 10. Ovisnost godinjih trokova zaguenja o cjenovnoj elastinosti optereenja
Energija, god. 54 (2005) 1, 121 136
Ed>1 U ovom sluaju, optereenje je cjenovno elastino, to znai da e promjena cijene izazvati velike promjene optereenja. U sluaju Ed = , kae se da je optereenje maksimalno cjenovno elastino, a krivulja optereenja je vodoravna. Za proizvode koji imaju relativno visoku cjenovnu elastinost poveanje cijene rezultirat e smanjenjem prihoda, budui da izgubljeni prihod od smanjenja prodaje proizvoda nee biti u potpunosti nadoknaen poveanjem cijene.
Slika 11. Smanjenje godinjih trokova pojedinih varijanti cjenovne elastinosti optereenja u odnosu na varijantu potpune cjenovne neelastinosti (Ed=0)
Ed<1 U ovom sluaju, optereenje je cjenovno neelastino, to znai da e promjena cijene izazvati male promjene optereenja. U sluaju Ed = 0, kae se da je optereenje maksimalno cjenovno neelastino, a krivulja optereenja je okomita, dakle neovisna o cijeni. Prilikom prodaje proizvoda koji imaju relativno visoku cjenovnu neelastinost poveanje cijene treba rezultirati poveanjem prihoda, budui da izgubljeni prihod od smanjenja prodaje proizvoda treba biti manji od prihoda dobivenog poveanjem cijene. Ed=1 U ovom sluaju kae se da optereenje (ili openito neki proizvod) ima jedininu cjenovnu elastinost, odnosno da male promjene cijene ne utjeu na ukupni prihod. Postotni iznos promjene cijene jednak je postotnoj posljedinoj promjeni iznosa optereenja. Konano, moe se rei da postoji 6 imbenika koji utjeu na cjenovnu elastinost: 1. postojanje rezerve: to je vie rezervi, elastinost je vea. Broj rezervi ovisi o vrsti proizvoda koji se razmatra, 2. stupanj potrebe ili luksuza: luksuzni proizvodi najee imaju veliku cjenovnu elastinost. Neki proizvodi inicijalno imaju nizak stupanj potrebe, a najee se odnose na zadovoljavanje navika i nerijetko mogu s vremenom zavrijediti vei stupanj potrebe, 3. udio proizvoda u ukupnom budetu proizvoaa: proizvodi koji predstavljaju vei dio ukupnog budeta proizvoaa imaju veu cjenovnu elastinost, 4. raspoloivo vrijeme: cjenovna elastinost je vea tijekom dueg raspoloivog vremenskog perioda jer potroai imaju vie vremena prilagoditi svoje ponaanje, 5. privremenost ili konstantnost promjene cijene: jednodnevne promjene cijene rezultiraju drugaije od konstantnih promjena cijena, 6. karakteristini iznosi cijena: smanjenje cijene s 2.00 na 1.99 moe izazvati veu reakciju potroaa nego promjena s 1.99 na 1.98 . Iz svega navedenog oito je da je za prethodni primjer odabrana vrlo jednostavna (konstantna) i vrlo mala cjenovna elastinost optereenja. Utjecaj cjenovne elastinosti optereenja na trokove zaguenja u praksi razigranih trita znatno je sloeniji. 133
U ovom primjeru, kako faktor cjenovne elastinosti optereenja raste (0.02, 0.06 i 0.1), trokovi zaguenja se prve godine smanjuju s 30.3 M (Ed=0.02) na 28.8 M (Ed=0.06), odnosno 27.4 M (Ed=0.1). Slika 10 prikazuje utjecaj cjenovne elastinosti optereenja na godinje trokove zaguenja. Za raspone prikazane na slici 9 porast trokova zaguenja u odnosu na prethodnu godinu varira izmeu 5.3% i 6.2%, uz konstantan meupodruni prijenosni kapacitet i konstantan iznos proizvodnih kapaciteta. Oito je da vrlo mala cjenovna elastinost optereenja u ovom primjeru donosi znaajne promjene trokova zaguenja (slika 11). Kada se govori o cjenovnoj elastinosti potrebno je napomenuti da kod linearne krivulje optereenja cjenovna elastinost varira du krivulje. Za male promjene cijene i optereenja, razlike meu tako dobivenim rezultatima su obino zanemarive, ali kod veih promjena ova razlika moe biti znaajna. Zbog toga se najee navodi da je cjenovna elastinost priblino jednaka nekom iznosu. Kako bi se rijeio ovaj problem moe se denirati prosjena cjenovna elastinost optereenja. Prosjena cjenovna elastinost koristi prosjenu vrijednost od poetnog i krajnjeg iznosa optereenja i prosjenu vrijednost poetne i krajnje cijene kada se rauna proporcionalna promjena tih veliina. Matematiki, prosjena cjenovna elastinost se denira kao:
(3)
gdje je: Q1 poetno optereenje Q2 konano optereenje P1 poetna cijena P2 konana cijena 4.4.1. Cjenovna elastinost i neelastinost U nastavku se kratko razmatraju neke karakteristine vrijednosti cjenovne elastinosti.
Energija, god. 54 (2005) 1, 121 136
4.5. Suprotstavljeni zahtjevi pojedinih sudionika na tritu Donoenje odluke o ulaganju u prijenosni kapacitet pri svim navedenim nesigurnostima znaajno je oteano. tovie, ivotni vijek prijenosnih vodova je nekoliko desetljea, a promjene ulaznih parametara u proces odluivanja (porast optereenja, cjenovna elastinost optereenja, iznosi, lokacije i cijene novih proizvodnih jedinica) su gotovo svakodnevne. Stoga je za pravilan razvoj prijenosne mree nuno osigurati dostupnost svih potrebnih ulaznih podataka, kao i nepristranost planera prijenosne mree. Na kraju potrebno je napomenuti da u trinom nadmetanju nije svima u interesu smanjiti trokove zaguenja. Primjerice, potroaima u podruju s niom cijenom i proizvoaima u podruju s viom cijenom zaguenje donosi dobit, pa svako smanjenje zaguenja njima direktno smanjuje dobit. Na primjer, proizvoa u podruju B s cijenom od 35 /MWh zarauje 29.2 mil. prve razmatrane godine zbog ogranienog prijenosnog kapaciteta na iznos od 1400 MW. Da nema ogranienja u prijenosu cjelokupno optereenje u podruju B bilo bi podmireno iz podruja A, pa bi prihod proizvoaa B bio jednak nuli. Drugim rijeima, cjelokupni iznos izraunatih smanjenja godinjih trokova zaguenja po svim varijantama automatski znai jednako toliko smanjenje prihoda proizvoaa B. Istodobno uz pojavu zaguenja proizvoa B ima trinu mo na svom podruju i moe maksimalno povisiti svoju cijenu i ostvariti dodatni prot. Ovakvo znaajno smanjenje zarade izaziva veliko opiranje smanjenju zaguenja. Slino je i s potroaima u podruju A, podruju s niom cijenom. Konano, investitori u nove proizvodne jedinice u podruju B moraju biti zabrinuti zbog eventualne izgradnje novog prijenosnog voda izmeu podruja A i B, jer da bi taj projekt znaajno umanjio njihovu dobit. Zbog toga je potpuna neovisnost Operatora sustava kao planera prijenosne mree od ostalih trinih sudionika od iznimne vanosti za pravilno funkcioniranje trita i sigurnost sustava. Ovaj pregled ovisnosti oekivanih trokova zaguenja o razliitim ulaznim parametrima pokazuje sloenost ove problematike. Pojednostavljenim test primjerom eljelo se ukazati na utjecaj pojedinih veliina na trokove zaguenja, bez ulaska u detalje sloenosti pogona realnog elektroenergetskog sustava. Nesigurnost svakog navedenog ulaznog parametra dodatno uslonjava proraun. S obzirom na injenicu da se ulaganja u prijenosnu i proizvodnu djelatnost nisu vie integrirane, ve se preputaju tritu (proizvodnja), odnosno regulaciji (prijenos), oita je iznimna vanost pravodobnog uoavanja i poticanja izgradnje potrebnih novih prijenosnih i proizvodnih kapaciteta, kako s aspekta ostvarivanja dodatnog prota i ekasnosti trita, tako i s aspekta osiguravanja nune sigurnosti pogona sustava. 134
5. ZAKLJUAK Nedavni raspadi sustava u Europi i SAD intenzivirali su izmeu ostalog i rasprave o upravljanju zaguenjima u prijenosnoj mrei. U mnogim zemljama postupci izgradnje novih objekata prijenosne mree ukupno traju vie od 5 godina. Stoga se cijeli elektroenergetski sektor nalazi izmeu dvaju ekstrema: 1) trgovanja elektrinom energijom u realnom vremenu kao robom koja nema mogunosti uskladitenja i 2) viegodinjeg perioda potrebnog za izgradnju novih proizvodnih i mrenih objekata, kao tvornica i prijevoza te iste robe. Ogranienja s aspekta zatite okolia sve su stroa, a razina potronje i trinih transakcija svakim danom se sve vie poveavaju. Rezerve prijenosnih kapaciteta svakim danom se smanjuju, a regulirane investicije u prijenosnu mreu znaajno su manje nego ranijih godina. Sve to zajedno doprinosi eoj pojavi zaguenja u prijenosnoj mrei. Upravljanje zaguenjima u prijenosnoj mrei u trinim uvjetima je relativno nova disciplina u voenju elektroenergetskog sustava, pa su time i metode upravljanja jo uvijek nedovoljno provjerene. Ne postoje univerzalne metode upravljanja zaguenjima, ve su one ovisne o specinostima pojedinog sustava. Kako bi elektroprijenosni sustav to prije bio pripremljen na pojave eventualnih zaguenja potrebno je sve Operatore sustava adekvatno pripremiti za planiranje i razvoj prijenosne mree u potpuno novim, trinim uvjetima. Zatim, potrebno je denirati metode upravljanja zaguenjima koje su primjenjive u svim pogonskim stanjima. Na osnovi toga oito je da svaki Operator sustava mora samostalno razviti uinkovite i ekonomski poticajne postupke upravljanja zaguenjima kojima bi se poveala iskoristivost prijenosnog sustava i poveala likvidnost trita. S obzirom da je pogon elektroenergetskog sustava vrlo dinamian te da se praktiki svake sekunde mijenja stanje sustava, potrebno je predvidjeti sve varijante angamana elektrana, optereenja vorita i moguih transakcija. Kljuno je denirati postupke kojima bi se osigurali pravilni ekonomski signali stimulacije proizvoaima, potroaima i Operatoru sustava u smislu kratkoronih, pogonskih rjeenja i dugoronih investicijskih planova. U Europi postoje razni primjeri stimuliranja i kanjavanja Operatora sustava zbog nerijeenih zaguenja i raspada sustava, a sline stavke postoje i u primjeni diskriminirajuih metoda upravljanja zaguenjima u prijenosnoj mrei. Iz dosadanjeg europskog iskustva moe se rei da se postojea zaguenja u Europi razlikuju po vjerojatnosti nastanka, organizaciji trita, izgraenosti prijenosne mree, zemljopisnom poloaju i obliku itd. Stoga svaki Operator sustava nastoji uvaiti vlastite specinosti, uvaavajui pri tome elje sudionika na tritu i na taj nain odabrati najprikladniju metodu. Primjerice, na poveznicama s rijetkom pojavom zaguenja nema smisla organizirati
Energija, god. 54 (2005) 1, 121 136
aukciju prijenosnih kapaciteta, jer se time usporavaju i ograniavaju mogunosti iskoritenja prijenosne mree. Metode upravljanja zaguenjima ne deniraju se jednom, ve se mijenjaju kao i prilike u mrei i na tritu. Pojava krunih tokova snaga, viestrukih zaguenja i sl. zahtijeva sloenu koordinaciju vie Operatora sustava. Takvi sloeni postupci jo su u fazi testiranja na podruju zapadne Europe. Openito se moe rei da dosadanja europska iskustva pokazuju da je najbolji nain upravljanja zaguenjima kombinacija vie predstavljenih metoda. U mnogim zapadnoeuropskim sustavima cjelokupni postupak upravljanja zaguenjima u prijenosnoj mrei dijeli se na tri osnovna dijela: 1. Odreivanje prijenosnih kapaciteta Operator sustava odreuje prijenosne kapacitete najkasnije za dan unaprijed, ovisno o planiranom stanju mree i prijavljenim ugovorima. 2. Predvianje tokova snaga dan unaprijed (poslijepodne) Operator sustava obino ima sve podatke o ugovorenim transakcijama, angairanim izvorima i predvienoj potronji. Na temelju toga obavljaju se aurirane analize tokova snaga, ime se mogu predvidjeti mogua dodatna zaguenja u odnosu na prethodnu fazu (1) zbog nesigurnosti odreivanja prijenosnih kapaciteta dan unaprijed. 3. Upravljanje u realnom vremenu i nakon prva dva koraka mogu se pojaviti dodatna zaguenja zbog razlike predvienih i ostvarenih transakcija, ispada elemenata mree i sl. U takvim sluajevima najvanije je imati brz i uinkovit mehanizam upravljanja zaguenjima prije nego to se ugrozi sigurnost sustava. U svakom od spomenuta tri koraka mogu se primijeniti razliite, ranije predstavljene, metode (npr. metode aukcije, razdvajanja trita za fazu (1), preraspodjela proizvodnje za fazu (2) te spomenuti netrino denirani prioriteti koritenja prijenosnih kapaciteta za fazu (3)). Metode upravljanja zaguenjima meu susjednim Operatorima meusobno mogu biti razliite, ali moraju biti usklaene kako bi se zaguenja na prekograninim poveznicama mogla rijeiti ne ugroavajui pogon i upravljanje zaguenjima ni jednog sustava [11]. Od posebne je vanosti da se Operatori sustava meusobno usklade radi djelovanja na krune tokove snaga, posebice u sluajevima kad imaju utjecaja na zaguenja. Bez obzira na koritene procedure u voenju sustava mogue je da se ziki tokovi snaga razlikuju od predvidivih. Zbog toga se moe rei da se u praksi paralelno odvijaju dva trita: trite elektrine energije i trite nancijskim ugovorima. Na kraju obraunskog razdoblja (dan, tjedan) usporeuju se ugovorene i ostvarene transakcije i na osnovi toga se deniraju nancijska potraivanja meu sudionicima na tritu. Primjerice, mogue je da neki trgovac zakupi odreene prijenosne kapacitete, a da se tokovi snaga koje je ugovorio realiziraju drugim, tuim
prijenosnim putovima. Prebijanja ugovorenih i ostvarenih transakcija mogu se ostvariti samo pomou krovne, nepristrane koordinacije (npr. sredinjeg nadzornog tijela poput ETSO European Transmission System Operators [10]) koja e biljeiti sve ugovorene i ostvarene transakcije. Za to je potreban pristanak svih sudionika na tritu, odnosno usklaivanje procedura koje propisuju pojedina regulatorna tijela. Oito je da postoji mnogo razliitih rjeenja ovog specinog problema upravljanja prijenosnom mreom u trinim uvjetima. Iskustva i znanja iz zapadnoeuropskih sustava ve su sada dovoljno velika da mogu posluiti i drugima u organizaciji vlastitog rada. Prije svega potrebno je propisati procedure od strane regulatornog tijela, a zatim denirati konkretne, operativne metode rada koje predviaju sve mogue situacije i stanja sustava. Premda je reorganizacija voenja elektroenergetskog sustava trebala nastupiti nevezano za deregulaciju elektroenergetskog sektora i razdvajanje okomito organiziranih tvrtki, otvaranje trita dodatno je ubrzalo ovaj postupak. Pogrjeke u voenju sustava u trinim uvjetima mogu imati znaajne posljedice ne samo za Operatora sustava, ve i za ostale sudionike na tritu. Zbog toga je potrebno napraviti ravnoteu izmeu potrebe da se vlastiti sustav to prije aktivno ukljui u trine tokove i opreza kojim je potrebno pristupiti deniranju svake pojedine stavke voenja sustava u trinim uvjetima.
LITERATURA [1] N. DIZDAREVI, G. MAJSTROVI, D. BAJS, M. MAJSTROVI, "Zaguenje u prijenosnoj mrei", Energetski institut Hrvoje Poar, Zagreb, Hrvatska, 2003, (studija) [2] ETSO: "Co-ordinated auctioning A market based method for transmission capacity allocation in meshed networks Final report", April, 2001. [3] ETSO: "Procedures for cross-border transmission capacity assesment", October 2001. [4] K . P U R C H A L A , L . M E E U S , R . B E L M A N S : "Implementation Aspects of Coordinated Auctioning for Congestion Management", IEEE Power Tech Conference, Bologna, 23-26th June 2003. [5] ETSO: "Position Paper on Congestion Management", Florence Forum, May 2001.ETSO: "Co-ordinated use of Power Exchanges for Congestion Management in Continental Europe", Draft February 2002. [6] ETSO: "ETSO position on the "Co-ordinated Cost" crossborder capacity allocation proposal" [7] H.-J. HAUBRICH et al, "Analysis of Electricity Network Capacities and Identication of Congestion" Final Report commissioned by the European Commission Directorate General Energy and Transport, Institute of Power Systems and Power Economics (IAEW) of Aachen University of Technology (RWTH Aachen), Aachen, Germany, December 2001.
135
Energija, god. 54 (2005) 1, 121 136
[8] D. GRGI, F. GUBINA: "Implementation of the Congestion Management Scheme in Unbundled Slovenian Power System", 2003. [9] L. J. VRIES: "Capacity allocation in a restructured electricity market: technical and economic evaluation of congestion management methods in interconnectors" [10] ETSO: "Outline proposals for a Co-ordinated Congestion Management Scheme based on the ETSO Vision", September 2002. [11] ETSO: "Co-ordinated use of Power Exchanges for Congestion Management", April 2001. [12] W. W. HOGAN: "Transmission investment and competitive electricity markets", Harvard University, Cambridge, MA, April 1998. CONGESTION MANAGEMENT IN TRANSMISSION NETWORK With electric energy market opening including all accompanying consequences (restructuring of electric power companies, unbundling, legislation change, creation of market and system operator, energy sector regulation, privatisation), conditions of transmission network operation and development planning have strongly changed. The role of transmission network is now a function of enabling an efficient electric energy market that is a creation of a certain level of competitiveness among production subjects on the market as well as enabling the consumers to choose their own electric energy supplier. The supplier doesnt necessarily come from the own but also from other electric energy systems, whereby export, import and transit significantly increase. One of the main obstacles to market transactions is the transmission network congestion. In this work the problem of recognition and management of congestions in the transmission network is described.
ENGPASSVERMEIDUNG MITTELS BERTRAGUNGSN ETZVERWALTUNG Durch die Erffnung des Marktes elektrischer Energie mit allen diesbezglichen Nebenfolgen (Umgestaltung der Stromversorgungsunternehmen, Trennung der Ttigkeiten, Gesetzesnderungen, Gestaltung des Systemund Markt- Betreibers, Regelung des energetischen Ttigkeitsbereiches, Privatisierung), haben sich die Betriebsbedingungen und die Entwicklungsplanung in diesem Bereich wesentlich gendert. Jngst liegt die Rolle des bertragungsnetzes in der Sicherung eines leistungsfhigen Marktes elektrischer Energie, d. h. in der Erreichung einer zufriedenstellenden Wettbewerbsfhigkeit der auf dem Markt stehenden Erzeuger und in der Darbietung der Mglichkeit an einzelne Verbraucher, sich den Stromversorger selber zu whlen. Der Versorger muss nicht unbedingt aus dem eigenen Stromversorgungssystem, sondern auch aus den sonstigen Systemen sein, wodurch Ein-, Aus- und Durchfuhr der Energie wesentlich steigern. Dabei stellt das Auftauchen der Engpsse in bertragungsnetzen eines der grssten Hindernisse der Erfllung aller gewnschten Marktgeschfte dar. In dieser Arbeit ist die Frage des Voraussehens und Verwaltens der Engpasserscheinungen im bertragungsnetz bearbeitet worden.
Naslov pisaca: Mr. sc. Goran Majstrovi, dipl. ing. dr. sc. Nijaz Dizdarevi, dipl. ing. mr. sc. Davor Bajs, dipl. ing. Energetski institut Hrvoje Poar Savska cesta 163, Zagreb, Hrvatska Urednitvo primilo rukopis: 2004 12 01.
136
I. Santica: Transformatorska stanica 10(20)/0,4 kV tipa tornji...
Energija, god. 54 (2005) 1, 137 142
TRANSFORMATORSKA STANICA 10(20)/0,4 kV TIPA TORNJI U PRILIKAMA POVEANOG KONZUMA, NOVIH TEHNOLOGIJA I ESTETSKIH ZAHTJEVA
Ivo S a n t i c a, Split
UDK 621.311.42:658.516.008 STRUNI LANAK U distribucijskoj srednjonaponskoj mrei pomalo sjetni odnosi veu se uz transformatorske stanice 10(20) kV tipa tornji (TTS). Ovaj tip stanice pratio je prve elektrikacije, a kao tip ne gradi se zadnjih 30 35 godina. Stalno poveanje konzuma te poveani zahtjevi za kvalitetom napona postupno eliminiraju i dio postojeih tornjia iz svakodnevne uporabe. Izgrauju se nove stupne transformatorske stanice i nove kabelske stanice, kako je tipizacijom HEP-a i predvieno. Ipak pojedinano se tornjii rekonstruiraju, opremaju novim tehnologijama, prilagoavaju novim zahtjevima i do daljnjeg ostaju vaan element distribucijske mree. lankom e se pokuati prikazati realne tehnike mogunosti i opravdanost zahvata te prikazati neki primjeri, do sada, izvedenih rekonstrukcija. Donekle je ovo hommage ("s potovanjem u sjeanje") tipu transformatorske stanice tornji i vremenu u kojem je projektiran. Starijem tehnikom osoblju na sjeanje, a mlaem na uvid u prolaznost odreenih tehnikih rjeenja u praksi distribucije elektrine energije. Kljune rijei: tornji, rekonstrukcija, funkcionalnost, estetika.
1. UVOD Tornji kao tip transformtorske stanice javlja se u samom poetku elektrikacije, poetkom prolog stoljea. Tada se tornji transformatorska stanica izgrauje skoro u samim sreditima veih gradova. Zapravo u sreditima konzuma elektrine energije. Najvei broj tornjia izgraen je u poratnoj (II. svjetski rat) masovnoj elektrikaciji izmeu 50-ih i 70-ih godina prolog stoljea. Ovaj podatak govori o prosjenoj starosti TS tipa tornji. TTS 10/0,4 kV bila je uobiajeno tehniko rjeenje u zranoj srednjonaponskoj mrei. Uvoenjem srednjonaponskog kabela u distribucijsku praksu, ona se postupno pomie prema periferiji, a tijekom ope elektrikacije masovno se gradi u seoskim prostorima. Na poetku je koncipirana kao krajna TS, zatim kao prolazna TS, a poslije esto kao prolazna TS s odcjepom. Zbog tehnikih zahtijeva zavjeenja zranih vodova srednjeg napona na fasadi stanice (obino min. 6m) i zbog skromnog tlocrta (2,5mx 2,5m) ima izgled tornja, odakle joj i uobiajeni naziv TTS tornji transformatorska stanica. esto je u prostoru nalazimo, s dananjeg gledita, na neuobiajenim mjestima; udaljenu od naselja. Zapravo udaljenu, a okruenu relativno udaljenim zaselcima. U vrijeme njene izgradnje, prikljuna vrna snaga odreivala se na temelju skromnih normativa, temeljenih, uglavnom, na potrebama rasvjete. S gledita pada napona ovo je
dozvoljavalo izuzetno duge izvode niskog napona pa se za vie naselja koristio jedan tornji. Uvoenjem, danas vaeih normativa potronje, te uvoenjem obvezujuih normiranih napona, jedan dio ovako rasporeenih tornji TS, potpuno se eliminira. Dio tornjia potpuno se naputa, a dio se pretvara u rasklopita. Masovnu elektrikaciju (elektrikacije naeg djetinjstva) pratili su esti, ponekad dugotrajni nestanci elektrine energije. Mrea je bila radijalna. Uvjet sigurnosti n-1 bio je u to vrijeme daleki san. Petrolejsku lampu kao rezervnu rasvjetu imalo je svako domainstvo. Dolazak napona vezivao se esto s dolaskom rajonskog montera i otvaranjem tornjia. Vremenom srednjonaponska mrea postaje sve izgraenija. Zatvaraju se krae petlje i izgrauje sve vei broj novih TS. Poveanje konzuma elektrine energije u postojeim TTS zahtijeva ugradnju transformatora vee snage. Postupno se rekonstruira dio transformatorskih stanica tipa tornji. Meutim, razlog rekonstrukcija su i novonastale prilike u srednjonaponskoj mrei, kao i zastarjelost opreme ili graevinski nedostaci objekta. U zranu mreu sve vie se ugrauju kabelske dionice, kao ulaz ili izlaz iz TTS, to takoer moe bit razlog rekonstrukcije. Grananjem srednjonaponske mree, tornji, pored uobiajene prolazne ili krajnje funkcije, ponekad u mrei 137
Energija, god. 54 (2005) 1, 137 142
dobiva i odcjepnu funkciju. Zahtjevi daljinskog voenja mree postavljaju dodatne uvjete. Trai se mogunost daljinskog upravljanja prekidaima; sve sa svrhom selekcioniranja dionica mree i skraenja beznaponskih pauza. Klasina izvedba srednjonaponskog rasklopita to ne omoguava. Rasklopita se nalaze na katu tornjia. Dosta su sloena i nemaju prekidae snage. Pogotovo je sve sloeno kod prolaznih tornjia s odcjepom. U malom i teko pristupanom prostoru, nalazi se puno rastavnih elemenata s kojima se upravlja u beznaponskom stanju, uvijek s odreenom nelagodom. Zato rekonstrukcije zahtijevaju ugradnju srednjonaponskog bloka. Inae, dananja zrana srednjonaponska mrea, predstavlja jedan od najslabijih segmenata elektroprivrednog sustava. Vei dio je amortiziran s nemogunou ispunjenja uvjeta sigurnosti n-1, bez velikih ulaganja. Njenom buduom izgradnjom i obnovom nuno se diraju i vorne toke mree, tj. jedan dio tornjia.
transformacije, ugradnju novog razvoda niskog napona i novog razvoda srednjeg napona. Rasklopite srednjeg napona veoma esto se trai u plinom izoliranoj izvedbi. Zahtjevi su takvi, da se rekonstrukcijom zapravo ugrauje cijela nova elektromontana oprema. Hoe li se koristiti postojea zgrada tornjia, uz rekonstrukciju, ili e se graditi zamjenska tipska kabelska transformatorska stanica, ponekad je dilema. Prednost rekonstrukcije je nediranje vanjskih graevinskih gabarita stanice, to ima olakotne okolnosti kod dobivanja graevinske dozvole. Izgradnja nove KTS zahtijeva svu uobiajenu proceduru, potrebnu za izgradnju novog objekta; naravno i uza sve prednosti koje donosi novi objekt. Praksa jo nije iznjedrila optimalni pristup i rjeenje. Ovisno o iskustvu projektanta ili izriitoj elji investitora, prakticira se danas jedna od etiri mogunosti: postojei tornji se rui i na njegovom mjestu, izgrauje se nova KTS 10(20)/0,4 kV; radi se rekonstrukcija TTS-a sa smjetajem srednjonaponskog bloka na katu tornjia; radi se rekonstrukcija TTS-a sa smjetajem srednjonaponskog bloka i niskonaponskog razvoda na katu tornjia uz izgradnju vanjskog stepenita; radi se rekonstrukcija TTS-a sa smjetajem transformatora na katu tornjia. Za vrijeme intervencije u mrei, bilo da se radi o izgradnji novog objekta ili se radi o rekonstrukciji, potroaima je potrebno osigurati kontinuitet u opskrbi elektrinom energijom. Prakticira se imati mobilnu kontejnersku transformatorsku stanicu u kompletu s prikljunim kabelima, srednjeg i niskog napona. Mobilna stanica postavlja se na poviene prijenosne blok temelje u neposrednoj blizini gradilita. Nakon zavretka radova, vraa se na skladini prostor dispeerskog podruja. 2.1. Primjer kad se postojea TTS rui i zamjenjuje kabelskom TS Uobiajeno se prakticira ruenje postojeeg tornjia, kada budui konzum trai poveanje snage transformacije na 1000 kVA. Graevinski dotrajali tornjii, takoer se rue.Isti pristup, odnosno ruenje, mogue je kod svake ozbiljnije rekonstrukcije u dvostrano napajanoj mrei; pogotovo kad se kabliraju zrani prikljuci. Uvoenjem u svakodnevnu praksu jednoilnih kabela 10(20) kV s izolacijom od umreenog polietilena, sa zavrecima od toploskupljajueg materijala, kratke dionice kabela pojavljuju se i u zranoj radijalnoj 10(20) kV mrei. Sve vea sigurnost i sve laki popravak ovih kabela u odnosu na papirom izolirane kabele, okuraio je distributera na kabliranje dijela zranih dalekovoda na prijelazu u tornji rasklopite. Kvaliteta metaloksidnih odvodnika prenapona doprinosi ukupnoj sigurnosti.
Slika 1. TTS 10/0,4 kV MANU, izgraena 1920. god.
2. UOBIAJENI PRIMJERI ZAHVATA KOD REKONSTRUKCIJE TTS Kako je navedeno, elektroenergetske prilike na periferijama gradova ili u prigradskim prostorima esto zahtijevaju rekonstrukcije. Bilo da se radi o poveanju konzuma ili se radi o kabliranju srednjeg napona ili pak o potrebi daljinskog voenja, uvijek treba prilagoditi TTS novonastalim prilikama. Zahtjev uobiajeno dira u veliinu 138
Energija, god. 54 (2005) 1, 137 142
Princip radijalna mrea-zrana mrea, esto se danas naputa. 2.2. Primjer rekonstrukcije TTS sa smjetajem srednjonaponskog bloka na katu tornjia Koncepcija rasporeda klasine opreme u tornjiu proizala je iz logikog slijeda tehnikih uvjeta koje treba ispuniti ovaj objekt. Meutim, to ne znai da je rjeenje bilo operativno optimalno. Rasklopita su katno razdvojena; ploa niskog napona je u prizemlju s vanjskim posluivanjem, a rasklopite srednjeg napona je na katu s uskim vertikalnim pristupom. Transformator je smjeten u prizemlju. Visina tornjia odreena je visinom zavjeenja srednjonaponskih vodova, a orijentacija tornjia denirana je transportnim pristupom i smjerom ulaza vodova srednjeg napona. Ako se kod rekonstrukcije kopira postojei raspored opreme, tada i dalje na katu ostaje srednji napon, a u prizemlju niski napon i transformator. Ugradnjom plinom izoliranog rasklopita s vakumskim prekidaima 10(20) kV otvara se mogunost daljinskog upravljanja rasklopitem. Upravljanje rasklopitem iz prizemlja puno je prirodnije. Radi uspostavljenih navika ova mogunost uvijek se ne koristi.
2.3. Primjer rekonstrukcije TTS sa smjetajem srednjonaponskog bloka i niskonaponske ploe na katu tornjia Ovo rjeenje javlja se obino kod ugradnje transformatora snage 630 kVA i ploe niskog napona s vie polja. Tlocrt prizemlja koji po dimenzijama varira i ponekad ne dozvoljava smjetaj opreme, kao kod predhodnog rjeenja. Prizemlje TTS-a je premalo za smjetaj transformatora snage i due ploe niskog napona. Rasklopite srednjeg napona i niskonaponska ploa postavljaju se na kat, a transformator ostaje na istom mjestu u prizemlju. Za normalni pristup rasklopitu na katu potreban je graevinski zahvat izgradnje vanjskog stepenita. Ovakva graevinska intervencija nije uvijek mogua, a kad je i mogua, zahtijeva cijeli postupak ishoenja graevinske dozvole.
Slika 3. Presjek rekonstruirane TTS 10(20)/0,4 kV, sa smjetajem oba rasklopita na katu tornjia
2.4. Primjer rekonstrukcije TTS sa smjetajem transformatora na katu tornjia Ovo rjeenje je dosta skupo. Zahtijeva graevinske zahvate na nosivom dijelu katne ploe. Zapravo zahtijeva dodatnu nosivu konstrukciju, izradu novog otvora za ventilaciju i poveanje otvora za prolaz krana dizalice s transformatorom. 139
Slika 2. Presjek rekonstruirane TTS 10(20)/0,4 kV, sa smjetajem srednjonaponskog bloka na katu tornjia
Energija, god. 54 (2005) 1, 137 142
Graevinski zahvati su vei nego u predhodna dva sluaja, ali je rezultat najprirodnijeg smjetaja opreme. Tlocrt TTS-a ostaje isti. Fasada se neznatno dira i prilagoava novim zahtjevima.
Slika 4. Presjek rekonstruirane TTS 10(20)/0,4 kV, sa smjetajem transformatora snage na katu tornjia
3. FUNKCIONALNI DIZAJN TTS I ESTETSKI KRITERIJI Proporcije tornji TS rezultat su strogo funkcionalnog dizajna uvjetovanog zranim zavjeenjima srednjonaponske i niskonaponske mree na fasadi objekta i ostalim sadrajem. Funkcionalne proporcije rezultirale su, reklo bi se, izrazito visokom neproporcionalnom vizurom. Ovakav dojam pogotovo ostavlja TTS nakon kabliranja prikljunih zranih dalekovodada. U prvo vrijeme na ovaj objekt se gledalo kao na element nuan za elektrikaciju. Navika na prisustvo elektrine energije, strogo funkcionalnoj graevini, postupno pridodaje estetski zahtjev. TTS, naroito ako se nalazi u imalo sreenom okoliu, svojim prvotnim izgledom, ini sliku runom. Ovaj imbenik ne bi smjeli preskoiti rekonstrukcijom. Arhitekti kau da 140
nita nije toliko neestetski izgraeno da se ne bi moglo odreenim intervencijama napraviti bar malo ljepim. Ostaje samo spremnost investitora za takve intervencije. esto se radi samo o izboru boje ili boja fasade. Nekad to moe biti samo intervencija odreenom vrstom aluzina, a nekad intervencija na krovitu. Ima i rjeenja ugodnih za oko. Slike tornjia iz goranskih i alpskih okruja dio su tamonjih razglednica. Izvedbom krovita i bojom fasade tornjii se doimlju rustikalnim graevinama. Za vjerovat je, da e spretne ruke arhitekta, voene dizajnerskim nagonom i u naim ruralnim krakim terenima pronai malo bolja rjeenja od postojeih. Zapravo, ove tornjie nikada i nije dotakla dizajnerska ruka. Oni su projektirani po strogo deniranim elektromontanim funkcionalnim zahtjevima. Izuzetak su tornjii s poetka elektrikacije poetkom prolog stoljea. Na ovim objektima prepoznatljiv je rukopis odreene arhitektonske kole ili tadanjeg umjetnikog trenda. I danas su ugoda oku. Ne smeta im ni asfaltno okruje ni parking prostori, a ponekad ak ni grati. Svoju ljepotu i dostojanstveni dizajn oni izvaredno nose u svim prilikama kroz cijelo stoljee postojanja. Meutim, jako su malobrojni i vei dio nije u funkciji. Rekonstrukcijom se ivotna dob tornjia produava za iduih 30 40 godina. Otprilike isto toliko godina i vie je prolo od njihove izgradnje. Ako opravdanje njihova sadanja izgleda nalazimo u apsurdnosti ideologije vremena njihove izgradnje, tada sudionici vremena rekonstrukcije (ako fasade ostanu nedirnute), slian razlog nemaju. Oni ostaju iskljuivi krivci. Pogotovo, to estetika sve vie postaje zahtjev ureenja okolia, a djelomino i nain ivota. Zato je onda iskljuiti iz svakodnevne elektrotehnike prakse? Zato je ne uvaavati kod izgradnje elektroenergetskih objekata? Nema ozbiljnijeg razloga, a estetski zahvat ponekad znai samo neznatni troak. Za pohvalu je ovakav pristup imati u podsvijesti i uvijek ga aktivirati kod izgradnje ili rekonstrukcije bilo kojeg elektroenergetskog objekta. Zatita okolia, zbrinjavanje otpada, zatita ptica, zatita ivotinja i niz drugih zatita, obvezujue je prisutno u svakom graditeljskom zahvatu. Isto bi tako, jasno, trebala biti prisutna zatita vizualnog dojma. Odnosno, svaki graditeljski zahvat trebao bi, koliko toliko, doprinositi vizualno-estetskoj ugodi. Svaki uljueni postupak, ukljuivo i stvaranje estetsko vizualnog dojma, znaajan je doprinos civilizacijskom razvoju. Estetika i elektroenergetika ili, preciznije reeno, estetika i primjenjena elektroenergetika, iroka je i zahtjevna tema. Dijelovi elektroenergetskog sustava dugo su vremena izvan naznaene problematike. Odreujui kriteriji su stroga funkcialnost. Na tisuama kilometara zranih dalekovoda nikad se nije primijenio estetski dizajn. Meutim, svojim intezivnim "aranjem" cijelog prostora,
Energija, god. 54 (2005) 1, 137 142
Slika 5. Vizija redizajniranih fasada TTS 10(20)/0,4 kV
napokon su u svijetu pokrenute struno-estetske rasprave o moguem boljem uklapanju u taj prostor. Neka nova fasada tornjia bude skroman doprinos tome. 4. ZAKLJUAK Transformatorska stanica 10(20)/0,4 kV tipa tornji, skraeno TTS, ne gradi se ve 20 25 godina. Iako se ve dugo ne gradi, u distribucijskoj mrei HEP-a, veliki broj ovih objekata je i danas u funkciji. Jedan dio se moe uspjeno obnoviti i rekonstruirati ugradnjom novih tehnologija. Time se prilagoava sloenijim zahtjevima mree, bilo da se radi samo o poveanju konzuma ili se radi o potrebama daljinskog voenja u vornim tokama. Funkcionalna ivotna dob ovim zahvatom se produava na iduih desetke godina. Kod rekonstrukcija ovih objekata, osim neizbjenog funkcionalnog dizajna, trebalo bi pozornost obratiti i na estetski dizajn. Svojom prolou i racionalnim izgledom ovaj tip stanice vee se uz prve masovne elektrikacije. Budunost joj osiguravaju nove tehnologije, pri emu tornji transformatorsku stanicu, treba obvezno pokuati estetski uklopiti u okoli.
LITERATURA [1] ODJEL PROJEKTIRANJA; SIU; DP ELEKTRODALMACIJA: Glavni projekti i rekonstrukcije TS 10(20)/ 0,4 kV tipa tornji M. CLARK: "Innovative overhead line tower concepts for national grid transco", CIGRE, B2, Edinburgh, 2002. god. I. SANTICA: "Estetika i elektroenergetika", Vjesnik HEP- a, broj 158, studeni 2003. god.
10(20)/0,4 kV TRANSFORMER STATION OF SMALL TOWER TYPE IN CIRCUMSTANCES OF INCREASED C O N S U M P T I O N ; N E W T E C H N O LO G I E S A N D AESTHETIC NEEDS In distribution network of mid-voltage some sentimental feelings are connected to 10(20)/0,4 kV transformer station of small tower type. The station was first used in electrification and has not been built for 30-35 years. Consumption increase and bigger needs for voltage quality gradually eliminate still existing small tower from daily usage. New tower transformer stations and new cable stations are constructed as foreseen by HEP norms. But some small towers are being refurbished, using new technology, rearranged to new needs. They remain an important element of the distribution network. The paper will try to present real technical possibilities and evaluation of refurbishment as well as to show the reconstruction realised. In some way this is homage to small type transformer station and to the period when it was designed. The older technical staff should remember and the younger should be shown how technical solutions are temporary in the operation of electric energy distribution. UMSPANNWERK 10(20)/0,4 kV IN TURMBAUWEISE IN DER ZEIT DES ERHHTEN VERBRAUCHS UND DER NEUEN VERFAHRENSTECHNIKEN ANGESICHTS DER STHETISCHEN VERLANGEN An Umspannwerke 10(20)/0,4 kV in Turmbauweise in Verteilungsnetzen der Mittelspannung wIrd in gewissem Masse die Wehmut angeknpft. Diese Bauweise war fr erste Elektrifizierungen kennzeichnend, und wird als Typ in den letzten 3035 Jahren nicht mehr gebaut. Stndiges Wachsen des Verbrauchs und erhhte Ansprche an die Spannungsqualitt entfernen allmhlich auch einen Teil solcher Umspannwerke aus dem Netz. Neulich
[2] [3]
141
Energija, god. 54 (2005) 1, 137 142
werden Mast- und Kabel-Umspannwerke gebaut, wie es in der Typisierung im hiesigen Stromversorgungs unternehmen vorgesehen ist. Jedoch werden einige Umspannwerke in Turmbauweise vergegenwrtigt, mit neuen Verfahrenstechniken ausgestattet und den neuen Ansprchen angepast, bleiben also bis auf weiteres ein wichtiger Bestandteil des Verteilungsnetzes. Im Artikel versucht man sachliche technische Mglichkeiten und die Berechtigung dieser Eingriffe, sowie einige Beispiele bisher durchgefhrter Umbaue darzustellen. Dies ist in gewissem Masse ein Hommage" (Ehrerbietung) den Umspannwerken in Turmbauweise und jener Zeit in welcher sie entworfen wurden. Dem lteren Personal
zum Gedchtniss, und dem jngeren als Mahnung an die Vergnglichkeit bestimmter technischer Lsungen in der Stromverteilungstechnik.
Naslov pisca: Ivo Santica, dipl. ing. HEP Distribucija d.o.o. Elektrodalmacija, Split Poljika bb, 21000 Split, Hrvatska Urednitvo primilo rukopis: 2004 12 17.
142
I. Vukovi I. Vrbani Z. imi V. Mikulii: Kvarovi sa zajednikim uzrokom...
Energija, god. 54 (2005) 1, 143 154
KVAROVI SA ZAJEDNIKIM UZROKOM U VJEROJATNOSNIM ANALIZAMA SIGURNOSTI TEHNIKIH SUSTAVA

Igor V u k o v i , Zagreb dr. sc. Ivan V r b a n i , Jastrebarsko dr. sc. Zdenko i m i prof. dr. sc. Vladimir M i k u l i i , Zagreb
UDK 658.26:620.9 PRETHODNO PRIOPENJE Sigurnost tehnikih sustava (energetskih, industrijskih, inenjerskih postrojenja) danas je vaan predmet za razmatranje zbog sve izraenije uloge tehnolokih postupaka u modernom drutvu, zbog sve veih posljedica kvarova postrojenja i njihove sve vee sloenosti. Posljednjih su tridesetak godina u tehnikoj inenjerskoj praksi sve prisutnije u primjeni vjerojatnosne analize. Stablom kvara sustava matematiki se eksplicitno modeliraju razliite vrste kvara analiziranog sustava. Statistika neovisnost osnovnih dogaaja, od kojih je izgraeno stablo kvara, nije prihvatljiva za kategoriju dogaaja zvanih kvarovi sa zajednikim uzrokom. lanak razmatra naine matematikog modeliranja kvarova sa zajednikim uzrokom u stablima kvara tehnikih sustava u sklopu vjerojatnosne analize sigurnosti te daje praktian osvrt temeljen na dosadanjem iskustvu. Kljune rijei: vjerojatnosna analiza sigurnosti, meusobno zavisni kvarovi, zajedniki uzrok, stablo kvara, sigurnost.
1. UVOD Vjerojatnosna analiza sigurnosti (VAS) kvantitativna je analiza sveukupnog rizika zbog rada tehnikog sustava. VAS koriste metodologiju stabala dogaaja i stabala kvarova. Metoda stabla kvara deduktivna je metoda kod koje se istrauje koji sljedovi dogaaja vode do odreenog neeljenog dogaaja (npr. otkaz sigurnosnog sustava postrojenja). S druge strane, stablo dogaaja povezuje odreeni zaetni dogaaj s ishodima koji mogu dovesti do neeljenih posljedica za sigurnost objekta i okoline. Kako e zaetni dogaaj utjecati na sigurnost postrojenja (npr. elektrane) ovisi o radu (otkazu) mnogih sigurnosnih (pod)sustava. Nakon utvrivanja zaetnih dogaaja utvruju se (sigurnosni) sustavi iji ispravan rad sprjeava napredovanje nezgode. Na temelju toga izgrauju se stabala dogaaja na nain da se analiziraju svi zamislivo mogui tijekovi dogaanja (sekvence). Unutar strukture stabla dogaaja postoje mjesta grananja. Grananjem stabla razdvajaju se razliiti ishodi (u pravilu, uspjeh od neuspjeha) kod dogaaja koji predstavljaju stanja pojedinih sigurnosnih sustava ili, primjerice, potrebne radnje pogonskog osoblja. Korijeni ove vrste analiza dolaze iz nuklearne industrije, a na vanosti dobivaju u tehnikim postrojenjima kod
razmatranja kvarova s relativno malom uestalosti i potencijalno velikim posljedicama. VAS su se pojavile 70ih godina prolog stoljea kao nadopuna determinstikim sigurnosnim analizama. Pored naziva vjerojatnosna analiza sigurnosti (engl. probabilistic safety assessment) u uporabi je, naroito u SAD, i izraz vjerojatnosna analiza rizika (engl. probabilistic risk assessment). Meu najrairenije primjene VAS spadaju: proraun pouzdanosti i raspoloivosti sustava koji su ve u pogonu; usporedba razliitih tehnologija pri gradnji novih postrojenja glede njihove pouzdanosti i usklaenosti sa sigurnosnim zahtjevima; izravna provjera postavljenih projektnih kriterija; odreivanje vanosti pojedinih komponenti ili podsustava u sveukupnoj sigurnosti. Takve analize su investitoru postrojenja velika pomo pri izboru postrojenja, kao i pri ocjeni samog projekta i kasnijoj uporabi. Znaaj VAS je u tome da se ne gledaju odvojeno pojedini dijelovi ili sustavi postrojenja, nego cjelokupan skup sustava postrojenja, te se prati i optimizira pouzdanost i raspoloivost cjeline. Postoje razni mehanizmi koji doprinose ukupnoj neraspoloivosti komponente, kao to su: kvar kod djelovanja na zahtjev, kvar tijekom rada nakon uspjenog starta, testiranje, odravanje, pogrjeke pogonskog osoblja, viestruki otkazi opreme koji su meusobno povezani. U sluaju ovih posljednjih govorimo o kvarovima sa 143
Energija, god. 54 (2005) 1, 143 154
zajednikim uzrokom (KZU; engl. common cause failures CCF). Vjerojatnost pojave takvih dogaaja je takoer potrebno ugraditi u stabla kvarova. Neki potencijalni zajedniki uzroci mogu biti: potres, poplava, visoka temperatura, vlanost, radijacija, uvjeti povezani s lokacijom na kojoj se nalaze dijelovi opreme o kojima je rije, uvjeti povezani s njihovim projektom ili izradom itd. lanak upoznaje itatelja s fenomenologijom ove vrste kvarova, razliitostima njihovih matematikih modela i mogunostima primjene u analizama tehnikih sustava. 2. POVEZANI DOGAAJI I NJIHOVI MEHANIZMI Za razumijevanje povezanih (meusobno ovisnih) dogaaja i njihovo modeliranje potrebno je odgovoriti na sljedea pitanja. Zato se komponente kvare ili zato su neraspoloive? Koji su uzroci viestrukih kvarova? Koji su imbenici i obrambeni mehanizmi kojima bi se moglo sprijeiti pojavljivanje takvih viestrukih dogaaja? Ova pitanja vode na razmatranje tri mehanizma. Prvi od njih, ishodini uzrok (engl. root cause), mehanizam je kojim komponenta iz stanja raspoloivosti prelazi u stanje kvara ili funkcionalne neraspoloivosti. Pod funkcionalnom neraspoloivou komponente podrazumijeva se da je ova u mogunosti raditi, ali funkcija koju normalno obavlja neraspoloiva je zbog nedostatka ulaznih uvjeta ili podataka, nedostatka potporne funkcije iz vanjskog izvora (npr. aktivacijski signal ili pogonska snaga), odravanja, ispitivanja, ili zbog nepropisnog suelja s osobljem. U idealnom sluaju, kategorije ishodinih uzroka trebaju biti dovoljno iroke i meusobno iskljuive kako bi se izbjegle nejasnoe (dvosmislenosti) kod klasikacije. Na opisani ishodini uzrok, nadovezuje se drugi segment vezni mehanizam (engl. coupling mechanism ). On pojanjava zato pojedini uzrok utjee na neke komponente. Svaka komponenta kvari se zbog svoje podlonosti uvjetima nastalim po pojavi ishodinog uzroka, a uloga veznog mehanizma je u stvaranju uvjeta zajednikih tim komponentama. Primjerice, neka su dvije komponente smjetene u istoj prostoriji podlone poveanoj vlanosti zraka. Kvar sa zajednikim uzrokom moe nastati kao ishod dogaaja u tehnikom sustavu koji rezultira poveanom razinom vlanosti u prostoriji. Poviena vlanost je ishodini uzrok kvara za obje komponente, dok odmah prepoznatljivi vezni mehanizam lei u injenici to su obje komponente smjetene u istoj prostoriji. Prema tome, ovisni kvarovi nastaju zbog suprisutnosti dvaju imbenika (slika 1), jednog koji osigurava podlonost komponenata kvaru ili neraspoloivosti zbog nekog ishodinog uzroka, i jednog koji je vezni mehanizam za vie komponenti ostvaruje uvjete u kojima su sve zahvaene istim uzrokom. Trei mehanizam je postojanje ili nedostatak inenjerskih i operativnih obrana od neoekivanih kvarova opreme. Uobiajena uvaena obrambena strategija podrazumijeva 144
kontrolu konstrukcije, odjeljivanje (separaciju) opreme, kvalitetno pripremljene postupke za ispitivanje i nadzor, odravanje postupaka, pregled procedura, osposobljenost osoblja, izgradnju kontrole kvalitete itd. Fizikim razdvaja njem opreme sa zalihou smanjuje se mogunost istodobnog kvara opreme zbog uinaka iz okolice. Druge strategije mogu biti uinkovitije u smanjivanju vjerojatnosti neovisnih kvarova kao i ovisnih smanjivanjem podlonosti komponenata odreenim vrstama ishodinih uzroka.
Slika 1. imbenici meusobno ovisnih dogaaja
Ovisni kvarovi uzrok su to vjerojatnosti otkaza u postrojenju postaju uvjetne vjerojatnosti ija interpretacija, s obzirom na zikalnu stranu problema, redovito nije jasna. Egzaktan pristup je proraun pomou Markovljevih procesa, no zbog opsenosti rauna taj pristup je teko provediv i s najjaim raunalima pa se uvjetne vjerojatnosti odreuju priblinim metodama. Dananji napori za postizanje visoke sigurnosti tehnikih sustava idu u smjeru eliminacije ovisnih kvarova i poboljanja konstrukcije koja e sprijeiti djelovanje zajednikog uzroka kvarova [2]. Ova razmatranja odnose se na sve vrste ovisnih dogaaja, a daljnji je naglasak lanka samo na izgradnji vjerojatnosnih modela kvarova sa zajednikim uzrokom. 2.1. Klasikacija ovisnih dogaaja Sve ovisnosti u sustavu mogu se podijeliti na tri vrste: (1) funkcijska ovisnost, npr. baterija gubi kapacitet nakon prekomjerne uporabe; (2) zika (prostorna) ovisnost, npr. poar uzrokuje gubitak priuvne pumpe; i (3) ljudska ovisnost, npr. pogrjeka prilikom konstrukcije pumpe. Unutar VAS razlikujemo sljedee kategorije ovisnosti: 1. Funkcijske ovisnosti u sekvenci pokazuju uinke statusa jednog sustava ili sigurnosne funkcije na uspjeh ili kvar drugog sustava. Takve ovisnosti eksplicitno su modelirane unutar stabala dogaaja u sklopu VAS. 2. Meusustavne ovisnosti ukljuuju zike i funkcijske ovisnosti. One su u pravilu izravno modelirane bilo na razini stabala kvara ili na razini stabala dogaaja. Prvi sluaj se javlja kod primjene tzv. metode povezivanja stabala kvarova (engl. fault tree linking methodology), dok se drugi sluaj javlja kod primjene metode stabala dogaaja s graninim uvjetima (engl. event tree with boundary condition).
Energija, god. 54 (2005) 1, 143 154
3. Ovisnosti meu komponentama do kojih dolazi zbog raznih veznih mehanizama. Ovakve ovisnosti u pravilu nisu uoljive na prvi pogled, a mogunost njihovog postojanja je latentna. One mogu dovesti do kvarova sa zajednikim uzrokom koji ukljuuju vie (redundantnih) komponenti. Modeliranje meusobno ovisnih dogaaja koji predstavljaju ovakvu vrstu kvarova razmatra se u nadolazeim poglavljima. 4. Ovisnosti zbog djelovanja pogonskog osoblja kao to su kriva kalibracija senzora ili instrumenata, pogrjeke kod dijagnosticiranja stanja i slino, modeliraju se eksplicitno kao osnovni dogaaji unutar stabala kvarova i analiziraju u sklopu analize ljudske pouzdanosti. Uinci zaetnih dogaaja koji uzrokuju viestruke otkaze redundantne opreme (npr. zemljotres, poari, ) u pravilu se, takoer, izravno modeliraju na razini stabala dogaaja ili stabala kvarova (primjerice, kao odgovarajui rubni ili zaetni uvjeti). Analiza kvarova sa zajednikim uzrokom na taj nain u veini sluajeva obuhvaa samo dogaaje ishodinog uzroka koji dovode do viestrukog ispada komponenti zbog istog uzroka i koji spadaju u neku od sljedeih kategorija: a) neprimjerenost (neprikladnost) pri projektu/proizvodnji/ izradi/ugradnji, ili unutranji uzroci, b) nenormalni radni uvjeti u okolici, c) radnje odravanja i radnje osoblja koje nisu izravno modelirane. Neprikladnost pri projektu/proizvodnji/izradi/ugradnji, ili unutranji uzroci, obuhvaa radnje i odluke prilikom projekta, proizvodnje ili ugradnje komponenata prije poetka i za vrijeme rada tehnikog sustava. U ovu kategoriju ukljuen je takoer i slab rad nekog dijela unutar komponente kao rezultat uobiajene istroenosti ili drugi bitni kvar i utjecaj normalnog ambijenta u okolici. Ovi ishodini uzroci zahvaaju sline komponente. Nenormalni radni uvjeti u okolici ukljuuju sve uzroke vezane za okolicu koja nije unutar projektnih kriterija komponente. Ova vrsta ishodinog uzroka (npr. vibracije, temperatura, vlanost, tlak, oneienje, elektromagnetska interferencija, zraenje, korozija, vodljivi medij) zahvaa opremu smjetenu u istom prostoru koja je osjetljiva na ovakve grube uvjete u okolici. Radnje i djelovanje osoblja prigodom odravanja, upravljanja ili pogona u pravilu obuhvaaju opremu iji se pogon ili odravanje (servisiranje) odvija na temelju istog pisanog postupka (uputstva). Pod pogrjekama misli se na pogrjeke u pisanom postupku, pogrjeke osoblja te planirana i neplanirana odravanja. 2.2. Pregled redoslijeda postupaka u analizi kvarova sa zajednikim uzrokom Kod provedbe analize kvarova sa zajednikim uzrokom uoljive su etiri glavne faze (slika 2) od kojih svaka ima nekoliko koraka [6].
Slika 2. Naelni prikaz postupaka pri provoenju analize kvarova sa zajednikim uzrokom
Slijede kratki opisi pojedinih faza. Faza 1. Izrada logikog modela sustava. Svrha je ove faze konstruirati logiki model koji identicira doprinose stanja komponenti koja dovode do neeljenog stanja sustava. Faza 2. Odreivanje skupina komponenti podlonih KZU. Cilj ovog selektivnog procesa je: odrediti skupine komponenti unutar sustava koje e biti ukljuene ili, pak, izbaene iz analize KZU, odrediti prioritete skupina komponenti odabranih za daljnju analizu kako bi se vrijeme i resursi najbolje alocirali tijekom analize, osigurati inenjerske argumente kao pomo pri koraku analize podataka (za fazu 3), osigurati inenjerska opaanja za naknadno oblikovanje obrambenih alternativa i odreivanje preporuka u fazi 4. Faza 3. Modeliranje KZU i analiza podataka. Po zavretku faze 2, analitiar ima razvijeni logiki model sustava na razini komponenti i deniran opseg analize KZU u smislu utvrenih skupina. Svrha je ove faze dograditi logiki model sustava ukljuivanjem KZU. Pri tome se za svaki pojedini KZU koji e biti ukljuen u model sustava izgrauje odgovarajui logiko-vjerojatnosni model te provodi analiza podataka radi utvrivanja vrijednosti njegovih parametara. Faza 4. Kvantikacija sustava i interpretacija rezultata. Svrha je ove faze povezati kljune rezultate prethodnih faza za utvrivanje vjerojatnosti otkaza sustava, te provoenje analize osjetljivosti i tumaenja rezultata. 145
Energija, god. 54 (2005) 1, 143 154
3. KVAROVI SA ZAJEDNIKIM UZROKOM Kvarovi sa zajednikim uzrokom (KZU) ine potkategoriju klase ovisnih dogaaja. Denirani su kao kvarovi vie komponenti zbog pojave istog ishodinog uzroka. Kljuno svojstvo dogaaja kvara sa zajednikim uzrokom je da su dvije ili vie komponenti zahvaene istim uzrokom koji nije kvar ili funkcionalna neraspoloivost druge komponente [5]. KZU spadaju u implicitne ovisnosti. To su ovisnosti koje nije mogue opisati konkretnim osnovnim dogaajima (eksplicitno), ali postoji jasna predodba o njihovom postojanju. Prema tome, KZU kao dijelovi logikog modela postrojenja (stabala kvarova i stabala dogaaja) predstavljaju one meukomponentne ovisnosti, razmatrane kao potencijalno manje znaajne, a iji mehanizmi nisu eksplicitno ugraeni u logiki modela postrojenja. Specine mehanizme ovisnih kvarova potrebno je eksplicitno (izravno) modelirati kad god je mogue i preporua se jasno razlikovati takav nain modeliranja od naina na koji se modeliraju KZU [4]. VAS provedene u posljednja dva desetljea pokazale su vanost provedbe analize kvarova sa zajednikim uzrokom zbog njihovog relativno velikog utjecaja u smislu doprinosa neraspoloivosti sustava. Jednostavno zanemarivanje modeliranja KZU i modeliranje samo sluajnih statistiki neovisnih kvarova znaajno bi podcijenilo neraspoloivost tehnikog sustava i dalo krive pokazatelje o vanosti zalihosti opreme i njenom prostornom smjetaju u sustavu. To posebice dolazi do izraaja kod sloenih tehnikih sustava kod kojih razmatramo rizik od malo vjerojatnih dogaaja s potencijalno velikim posljedicama (rizik od nesree u nuklearnoj elektrani, pad zrakoplova, ). Pod terminom ''kvarovi sa zajednikim uzrokom'' podrazumijevamo kvarove to se javljaju zbog djelovanja ''zajednikog uzroka'' ili ''zajednikog poetnog poticajnog dogaaja'', odnosno, uzrok je svim kvarovima u sustavu zajedniki. To moe biti kvar nekog tehnikog sustava (npr. raspad elektroenergetskog sustava), ali i djelovanje ovjeka (pogrjeke ljudi, nasilno djelovanje i sl.). Zajedniki uzrok kvara moe biti lako uoljiv (npr. lom parovoda i oteenje susjednih komponenata djelovanjem pare), ali i manje
uoljiv (poveanje optereenja pumpe nakon kvara prve). Termin ''zajedniki nain kvara'' opisuje zajedniki uzrok kvara to djeluje na funkcionalno identine komponente ili podsustave, tj. duplicirane ili redundantne, dakle paralelne komponente ili podsustave to obavljaju istu funkciju. Mehanizme koji doprinose ili uzrokuju zajedniki nain kvarova mogue je karakterizirati ovako: konstrukcijske pogrjeke; razlike u kontroli proizvodnje i kvalitete; pogrjeke prilikom testiranja, odravanja i popravljanja; pogrjeke ljudi; promjene okolice (oneienje, temperatura, tlak, vlanost, vibracije itd.); okolnosti to se javljaju tijekom rada komponenti ili postrojenja (promjene optereenja, kvarovi, popravci) [1]. Banka podataka US NRC-a (engl. U.S. Nuclear Regulatory Commission), temeljena na 15-godinjoj statistici kvarova sa zajednikim uzrokom (1980.-1995.), pokazuje da je udio KZU u ukupnom broju svih kvarova 9,8%, a samo 1,3% svih kvarova pripada klasi potpunih KZU (sve redundantne komponente promatrane skupine su u stanju kvara) [14]. Slika 3 prikazuje razdiobu KZU-dogaaja prema ishodinom uzroku, dok slika 4 opisuje razdiobu KZU-dogaaja prema veznom mehanizmu. Pristup temeljen na generikom uzroku (engl. generic cause approach [4]) sustavan je i strukturirani nain pregleda skupina komponenti podlonih KZU. U osnovi, za svaku kombinaciju komponenti bi se moglo rei da ima odgovarajui potencijal za pojavu KZU. Pokazalo se da iroka primjena ovog pristupa, ili drugih tehnika kvalitativnog pregleda/selekcije zahtijeva previe vremena. Kakogod, teko da postoji ikoji primjer VAS s punim opsegom (engl. full-scope PSA ) gdje je kvalitativna selekcija po dubini primijenjena na velik broj komponenti. Preporua se odrediti opseg analize po dubini primjenom kvantitativnog pregleda, te selekcije a priori tipova komponenti koje je na osnovi proteklog iskustva potrebno detaljnije analizirati. Prema postojeim naputcima preporua se neke tipove komponenti koje su prema proteklom iskustvu, ili djelomino podlone KZU i/ili su kritine za razinu sigurnosti postrojenja, redovito ukljuiti u relativno detaljniju analizu KZU. U tom kontekstu fokus je na aktivnim redundantnim komponentama i doprinosima unutar sustava.
Slika 3. Raspodjela kvarova sa zajednikim uzrokom prema ishodinom uzroku
146
Energija, god. 54 (2005) 1, 143 154
Slika 4. Raspodjela kvarova sa zajednikim uzrokom prema veznom mehanizmu
3.1. Pretpostavka simetrinosti U okviru VAS, osnovni dogaaj kvara zbog zajednikog uzroka denira se kao ''dogaaj koji predstavlja viestruke kvarove odreene skupine (obino slinih) komponenata zbog istog uzroka'' [4]. Tako za modeliranje jednostavnog sustava od tri komponente ''A'', ''B'' i ''C'', uz postojee osnovne dogaaje, A I , B I i C I , koji predstavljaju neraspoloivost ili kvar jedne i samo jedne komponente, potrebno je razmotriti i osnovne dogaaje kvara zbog zajednikog uzroka, CAB, CAC, CBC i CABC gdje indeks oznaava skupinu komponenti koje su u kvaru zbog tog uzroka. Nakon to su denirani svi osnovni dogaaji u pravilu se uzima u obzir jednostavna pretpostavka temeljem koje se smanjuje broj parametra modela koje treba procijeniti. Prema toj pretpostavci vjerojatnosti pojavnosti slinih osnovnih dogaaja koji ukljuuju isti broj komponenata, su iste. Za navedeni sustav od tri identine komponente, tada je: P(AI) = P(BI) = P (CI) = Q1 P(CAB) = P(CAC) = P(CBC) = Q2 P(CABC) = Q3 (1a) (1b) (1c)
benchmark exercise, Poucet et al., 1987; Scandinavian benchmark exercise, Hirschberg, 1987) pokazale su da odabir modela KZU nije bitan ako se koristi konzistentan skup podataka. S druge strane neki od raspoloivih modela strukturirani su tako da zahtijevaju sloenu analizu podataka. Tablica 1 prikazuje osnovne karakteristike parametarskih modela. Tablica 1 prikazuje kategorizaciju ovih modela na osnovi naina kako se procjenjuju vjerojatnosti osnovnih dogaaja. Dvije su osnovne kategorije modela: ok modeli i ne-ok modeli. ok modeli razlikuju dva mehanizma kvara, prvi, individualni kvarovi komponenata zbog sluajnih uzroka, i drugi, kvarovi jedne ili vie komponenata zbog zajednikog uzroka (oka) koji utjee na sustav odreenom vjerojatnosti. Stoga ok modeli odreuju frekvenciju drugog tipa kvarova kao umnoak vjerojatnosti pojavljivanja oka i uvjetne vjerojatnosti kvara komponente ako se zna da je nastupio ok [5]. Ne-ok modeli procjenjuju vjerojatnosti osnovnih dogaaja bez postuliranja modela za odgovarajui mehanizam kvara. Temeljni parametarski model koristi se za izravnu procjenu vjerojatnosti osnovnih dogaaja. Ostali modeli koji se spominju detaljnije u sljedeim podpoglavljima mogu se svi izvesti iz tog modela. 3.2.1. Temeljni parametarski model (engl. basic parameter model) Ovo je model kod kojega se vjerojatnosti KZU-dogaaja deniraju izravno relacijom (2). Za parametre Q k(m) denirane relacijom (2) ukupna vjerojatnost kvara, Qt, komponente u KZU-skupini od m komponenti je: (4)
Vjerojatnost pojave osnovnog dogaaja, Qk, je funkcija od m , ukupnog broja komponenti koje tvore KZUgrupu. Slijedi opi izraz za vjerojatnost pojave osnovnog dogaaja: Qk(m) vjerojatnost pojave kvara sa zajednikim uzrokom koji ukljuuje k komponenti (2) (1 k m ) iz KZU-skupine od m komponenti i, openito je: Qk(m) Qk(l) lm (3)
3.2. Metode za modeliranje kvarova sa zajednikim uzrokom Vie je modela predloeno od razliitih autora za evaluaciju KZU, ali jedino oni koriteni u sklopu VAS pripadaju grupi parametarskih modela. Dvije studije (European CCF
gdje je broj razliitih naina na koji se dotina komponenta moe pokvariti s k-1 drugom komponentom u skupini od m slinih komponenti. U formulaciji (4) dogaaji Qk(m) su iskljuivi. 147
Energija, god. 54 (2005) 1, 143 154
Tablica 1. Glavne karakteristike parametarskih modela KZU (prema NUREG/CR-4780) Model Temeljni parametarski model Parametri modela Opi oblik formule za vjerojatnost viestrukog kvara
Q1, Q2, , Qm
Qk = Qk k = 1, 2, , m
Model beta-faktora NE-OK MODELI
Qt,
Model grkog alfabeta
1 = 1, 2 = , 3 = , , m+1 = 0
Model alfa-faktora
Qt, 1, 2, , m
OK MODELI
Model s dva stanja (ispravno/ neispravno) Model s viestrukim stanjima (vie naina kvara)
QI, , , w
, QI, I, 1, 2, , m
3.2.2. Model beta-faktora (engl. beta factor model) Ovo je jednoparametarski model koji koristi dodatni parametar pored ukupne vjerojatnosti kvara komponente da bi se odredile vjerojatnosti KZU. Model pretpostavlja da se konstantan udio () vjerojatnosti kvara komponente moe povezati s dogaajima zajednikog uzroka dijeljenim meu komponentama te grupe. Drugo, kad god postoji KZU, onda se pretpostavlja da je to kvar svih komponenata denirane grupe. Stoga, za grupu od m komponenata, svi Qk(m) iz (4) jednaki su nula osim Q1 i Qm. Konano vjerojatnosti dogaaja iz KZU grupe od m komponenata su:
modela, otkriva da, u nekim sluajevima, daje razumno toan (i pomalo konzervativan) rezultat za razine zalihosti do tri ili etiri. No, iznad tih razina zalihosti ovaj model daje konzervativne rezultate. Kada je od interesa specian doprinos treeg ili vieg reda preporua se koristiti openitije parametarske modele, posebice kod velikog doprinosa KZU [6]. 3.2.3. Model grkog alfabeta (engl. multipleg greek letter model MGL) Ovaj model poopenje je beta faktor modela u smislu uvoenja dodatnih parametara k -faktoru kako bi se uzeli u obzir i KZU bilo kojeg broja komponenti unutar grupe. MGL parametri su: (1) ukupna vjerojatnost kvara komponente, Qt, to ukljuuje pojedinaan doprinos kao i doprinos zbog KZU, i (2) niz udjela u kvaru koritenih za kvanticiranje uvjetnih vjerojatnosti nastupa (svih moguih kombinacija) KZU ako je poznato da je nastupio kvar dotine komponente. Za skupinu od m redundantnih komponenti i za svaki primjenjivi nain rada denirano je i m parametara. Primjerice, prva etiri parametra ovog modela su: Qt ukupna vjerojatnost kvara komponente (zbog individualnog kvara i KZU-ova) te
(5)
Procjenitelji -faktora ne ovise eksplicite o podatku o uspjehu komponente/sustava koji su openito neraspoloivi, a uz to, procjene -faktora za bitno razliite vrste komponenata ne variraju zamjetno. Zbog ovih injenica te jednostavnosti modela razumljiva je i njegova velika rairenost u analizama rizika i pouzdanosti [5]. Iako statistiki podaci na osnovi radnog iskustva ukazuju na to da KZU ne zahvaaju uvijek sve redundantne komponente, iskustvo iz koritenja ovog jednostavnog 148
Energija, god. 54 (2005) 1, 143 154
uvjetna vjerojatnost da je uzrok kvara koji se oitovao na jednoj komponenti, zahvatio jednu ili vie dodatnih komponenti; uvjetna vjerojatnost da je uzrok kvara koji se oitovao na dvije komponente, zahvatio jednu ili vie dodatnih komponenti; uvjetna vjerojatnost da je uzrok kvara koji se oitovao na tri komponente, zahvatio jednu ili vie dodatnih komponenti. Opi izraz za vjerojatnost KZU k specinih unutar grupe od m komponenti, Qk, u MGL parametrima konzistentan je s gornjom denicijom. Za grupu od 4 sline komponente deniraju se sljedei parametri: Qt = Q1(4) + 3Q2(4) + 3Q3(4) + Q4(4) (6)
(10)
gdje je vjerojatnost KZU dogaaja koji ukljuuje k od m komponenti grupe. Drugim rijeima, k(m) je omjer vjerojatnosti dogaaja KZU k komponenti grupe i ukupne vjerojatnosti svih KZU dogaaja u grupi od m komponenti. Primjerice, za grupu s tri sline komponente denirani su:
(11)
(7) i vrijedi 1(3) + 2(3) + 3(3) = 1. Koristei relacije (10, 11) vjerojatnost KZU, Qk, je: Potrebno je naglasiti da su parametri iz (7) funkcija veliine grupe, m, te je potrebno voditi rauna da se ne primjenjuju raspoloivi parametri grupe od m komponenti za parametre KZU grupe od n komponenti (n m). Rjeavanjem sustava jednadbi (6, 7) za ovu istu grupu dobivaju se vjerojatnosti KZU, Qk: (12)
gdje je (13) Postoji meusobna povezanost parametara izmeu alfa faktor i MGL modela preko niza jednostavnih relacija. Npr. za KZU grupu s tri komponente MGL parametri su dani s:
(8)
Poopenje na grupu od m komponenti vodi na relaciju za Qk(m): (9)
(14)
Slino, reparametrizacijom mogue je dobiti parametre alfa faktor modela:
gdje su: 1 = 1, 2 = , 3 = , , m+1 = 0. 3.2.4. Model alfa-faktora (engl. alpha factor model) Alfa faktor model denira vjerojatnosti KZU preko niza omjera vjerojatnosti kvarova i ukupne vjerojatnosti kvara komponente, Qt. U smislu vjerojatnosti KZU dogaaja, alfa faktori deniraju se kao
(15)
3.2.5. Procjenitelji i neodreenost parametara modela Za procjenu vrijednosti opisivanih parametara KZU modela potrebno je denirati procjenitelje koji se odnose 149
Energija, god. 54 (2005) 1, 143 154
na mjerljive veliine izvuene iz raspoloivih podataka formiranih na temelju pogonske povijesti (viegodinjeg voenja statistike kvarova) tehnikog postrojenja. Postoji vie vrsta procjenitelja koji se u tradi mogu koristiti. Najjednostavniji od njih su tzv. procjenitelji najvee vjerodostojnosti. Kod analize neraspoloivosti tehnikog sustava vrlo je esto poeljno imati podatak o neodreenosti procjene. Bitan detalj na koji treba obratiti pozornost su statistiki modeli koji se koriste za prezentiranje neodreenosti procjenitelja parametra spomenutih parametarskih KZU-modela. Neodreenosti o kojima ovdje govorimo povezane su sa statistikim zakljuivanjem na temelju ograniene veliine uzorka. Za analizu neodreenosti moe se koristi Bayesov pristup kod kojega se razdioba KZU parametra, , uz poznatu pogonsku povijest, E, izraunava prema formulaciji: (16) gdje je (E) razdioba parametra a posteriori (uz poznatu pogonsku povijest E); 0() razdioba parametra a priori (bez poznavanja pogonske povijesti E); L(E) funkcija vjerodostojnosti odnosno vjerojatnost pogonske povijesti E ako je poznat parametar . Procjenitelji parametara modela i pripadne neodreenosti posebna su i kompleksna tema te se stoga nee detaljno razraivati unutar ovog rada ve je dan kratak osvrt na neke specine aspekte s naglaskom na spomenute modele. Budui da su raspoloivi statistiki podaci o kvarovima dani u obliku broja dogaaja koji ukljuuju KZU odreenog broja komponenti iz skupine, parametri koji se temelje na broju i vrsti dogaaja, kao to je to sluaj kod alfa faktora, mogue je procijeniti izravno iz tih podataka. S druge strane, MGL parametri po svojoj su naravi parametri temeljeni na komponenti, te se ne mogu izravno odrediti [6]. Otuda i proizlazi znaaj modela alfa-faktora kroz izravno odreivanje njegovih faktora (na temelju statistike kvarova) koji koreliraju s faktorima u primjeni vrlo rairenog MGL modela. Valja naglasiti da primjena Bayseovog pristupa nije jednako kompleksna kod ova dva modela. U sluaju provoenja Bayseovog pristupa na parametre alfa faktor modela opisane Dirichletovom razdiobom 0(1,, m) nuno je samo odrediti a posteriori Dirichletovu razdiobu (1,, mE). Odreivanje a posteriori razdiobe MGL parametara ide neizravno preko odreivanja a posteriori razdiobe parametara alfa faktor modela. Potom se koristi standardna korelacija koja vrijedi izmeu m-1 parametra MGL modela i m parametara alfa faktor modela [6]: (17)
Izraz u nazivniku predstavlja Jacobijevu determinantu. Ovako odreena razdioba ima nedostatak da je do njene srednje vrijednosti mogue doi iskljuivo numerikim postupkom. Zbog navedenih razloga je razumljivo da se u novije vrijeme jedan dio analitiara okree modelu s alfa-faktorima. 3.3. Neka praktina razmatranja Usporedan pregled analize ovisnih kvarova unutar VAS est vedskih nuklearnih elektrana, prema [13], pokazao je da najvei doprinos KZU, prema tipovima komponenata, nose motorom upravljani ventili i pumpe. Kao sljedei mogui doprinositelji navedeni su dizel-generatori, el. akumulatori, rasteretni ventili, zrakom upravljani ventili, kontrolni ventili, nepovratni ventili, ispadni ventili, kanali logike sustava za zatitu reaktora, prekidai i senzori. Rezultati VAS provedenih u SAD-u potvruju ove zakljuke te kao vanima za KZU ocjenjuju i KZU sklopke za obustavu reaktora. Postojea iskustva pokazuju da je kod provoenja VAS nuklearnih elektrana potrebno, u najmanju ruku, uzeti u obzir gore navedene vrste komponenti. Provodei kvantitativni pregled/selekciju mogue je odrediti stupanj do kojeg je potrebno istraiti utjecaj ovih i dodatnih skupina identinih, funkcionalno ''nerazliitih'', aktivnih, redundantnih komponenti. U pravilu funkcionalno razliite komponente ne razmatraju se kao podlone KZU-ima. Pasivne komponente takoer su rijetko predmetom analize KZU. Meutim, potrebno je raditi provjere da su dogaaji, kao npr. zaepljenje ltra reetke redundantne pumpe, izravno umodelirani u logiki model elektrane. Drugi segment koji utjee na opseg analize je pitanje modeliranja svih primjenjivih redova viestrukosti kvarova (npr. ukljuenje dvostrukih, trostrukih i etverostrukih KZU kod elektrane s etiri redundantne grane unutar sigurnosnog sustava). Preporua se kad je god mogue uzeti im vei red viestrukosti kvarova. Dananji raunalni programi prate preporuke teoretiara o pojednostavljenju KZU modela (s obzirom na injenicu da s porastom broja komponenti eksponencijalno raste i broj dogaaja) gdje je to mogue s time da su rezultati jo uvijek na konzervativnoj strani. Npr, za sustav s KZU grupom od 6 komponenti, svaki dogaaj koji ukljuuje 4 ili vie komponente raunao bi se kao kvar svih 6 komponenti. Za praktino provoenje analize KZU unutar VAS raspoloiva je razliita suvremena raunalna programska podrka. Pri tome nakon deniranja odreene KZU grupe, pridruuju joj se osnovni dogaaji koji predstavljaju odreenu vrstu kvara komponente lanice grupe. Dodatno deniraju se i parametri KZU modela, a neki programi automatski proiruju stablo kvara na nain da osnovni dogaaj zamijene ILI-vratima na ijem ulazu su individualni kvar i sve kombinacije KZU kvarova.
150
Energija, god. 54 (2005) 1, 143 154
4. PRIMJERI ANALIZE KVARA SA ZAJEDNIKIM UZROKOM U TEHNIKOJ PRAKSI Za ilustraciju odabrana su dva primjera sigurnosnih sustava koji su u pripravnosti i oekuje se njihovo vremenski ogranieno djelovanje nakon aktivacije. Za prvu ilustraciju posluit e shema pojednostavljenog sustava protupoarne zatite na slici 5. Za prepoznavanje poara instalirana su dva detektora (D-1 i D-2) koji potom aktiviraju centrifugalne pumpe i otvore zrakom upravljane ventile po naelu da je dovoljna aktivacija barem jednog od dva detektora. Pumpe uzimaju vodu iz spremnika i kroz mlaznice raspruju vodu u podruju zahvaenom poarom. Prikazane su tri redundantne pruge (pumpa, zrakom upravljani ventil, mlaznica) premda je za normalan rad dovoljna jedna, a preostale su u pripravnosti. Rezultati analize KZU provedene za ovaj sustav uz varijacije broja raspoloivih grana od jedne do etiri daje slika 6. Modelirane su etiri KZU grupe: kvarovi zrakom upravljanih ventila, kvarovi pumpi (pri zagonu i pri radu nakon uspjenog zagona) i kvarovi detektora. Zbog jednostavnosti, neraspoloivost zbog ispitivanja i odravanja modelirana je na razini grane (umjesto na razini pojedinih komponenti), a kvarovi potpornih sustava (napajanje pumpi, sustav stlaenog zraka za upravljanje ventilima, upravljaka logika) zanemareni su.
Slika 6. Ovisnost vjerojatnosti kvara sustava o broju redundantnih grana sa i bez KZU
Pokazuje se da kod visokoredundantnih sustava dominantan doprinos u vrijednosti vjerojatnosti KZU ima upravo kvar svih komponenata u grupi. Ukljuenje KZU u VAS znaajno ograniava smanjenje vjerojatnosti kvara sustava poveanjem broja redundantnih pruga. Stoga je izraun KZU parametara vano pitanje. Drugi primjer analize KZU je na sustavu pomone pojne vode nuklearne elektrane. Pojednostavljeni dijagram toka ovog sustava prikazuje slika 7. Sustav se sastoji od tri pumpe (dvije motorne, A i B, s 50% kapaciteta i jednom turbinskom, C, sa 100% kapaciteta) ime je ispunjena
Komponenta Detektor poara
Mod kvara RK FS
Vrijednost parametra q [/zahtjev] / [/sat] 1,00E-04 3,00E-03 3,00E-05 2,00E-03 2,00E-03 1,00E-06
Motorna pumpa
FR TM
Zrakom upravljani ventil Spremnik vode
RK puknue
Legenda: RK razni kvarovi FS kvar pri zagonu FR kvar tijekom rada nakon uspjenog zagona TM neraspoloivost zbog ispitivanja i odravanja
Veliina skupine (m) Komponenta Detektor poara Motorna pumpa Zrakom upravljani ventil Mod kvara NC FS FR NC
2 1,12E-02 5,56E-02 2,09E-02 3,97E-02 NA 5,53E-02 2,80E-02 5,28E-02
3 NA 5,34E-01 3,01E-01 4,19E-01 NA 5,33E-02 2,83E-02 5,97E-02
4 NA 5,40E-01 5,03E-01 4,97E-01 NA 7,66E-01 3,89E-01 5,21E-01
Legenda: RK razni kvarovi, FS kvar pri zagonu, FR kvar tijekom rada nakon uspjenog zagona, NA nije primjenjivo
Slika 5. Shema pojednostavljenog protupoarnog sustava i ulazni parametri za proraun neraspoloivosti
151
Energija, god. 54 (2005) 1, 143 154
Slika 7. Dijagram toka sustava pomone pojne vode u nuklearnoj elektrani
potreba za zalihou opreme i vrstu pogonskog sredstva. Na izlazu svake pumpe nalazi se i nepovratni ventil te lokalno nadzirani izolacijski ventil. On sprjeava promjenu smjera toka vode kroz pumpu i omoguava odravanje nepovratnog ventila i pumpe. Svaka elektrina pumpa napaja vodom pripadni parogenerator (izmjenjiva topline), dok turbinska pumpa osigurava dotok vode prema oba parogeneratora. Usisni dijelovi cjevovoda spojeni su na zajedniku usisnu strukturu vezanu na spremnike kondenzata. Za sluaj neraspoloivosti spremnika kondenzata postoji alternativni usis vode iz sustava sirove vode. Oba izlaza iz elektrinih pumpi i oba izlaza iz turbinske pumpe opremljena su normalno otvorenim
kontrolorima toka prema parogeneratorima. Nepovratni ventil i lokalno nadzirani izolacijski ventil smjeteni su ''nizvodno'' od kontrolora toka. Na svakoj izlaznoj strani turbinske pumpe nalazi se pneumatski normalno otvoreni izolacijski ventil ''nizvodno'' od kontrolora toka koji sprjeava previsok protok. Tablica 2 sadri podatke o KZU grupama, modelima i parametrima za komponente ovog sustava. Potrebno je naglasiti da turbinska pumpa nije modelirana u KZU-skupini s dvije motorne pumpe, budui da je ona funkcionalno razliita. VAS ovog sustava provedena je uz pretpostavku da je za uspjean rad sustava dovoljno potrebno vrijeme rada u trajanju od 24 sata. Rezultati
Tablica 2. KZU-skupine, KZU-modeli i KZU-parametri za komponente sustava pomone pojne vode Opis KZU-skupina KZU zrakom upravljanih ventila (ventili nadzora toka) KZU nepovratnih ventila KZU otvaranja linijskih izlaznih nepovratnih ventila KZU otvaranja nepovratnih ventila na izlazima pumpi KZU motorom upravljanih ventila KZU zagona motornih pumpi KZU nastavka rada (nakon uspjenog zagona) motornih pumpi tijekom 24h m 4 3 4 3 4 2 2 KZU-model MGL MGL MGL MGL MGL Beta faktor Beta faktor Komponente 3003A, 3004A, 3019, 3020 11020, 11050, 11081 11005, 11023, 11056, 11077 11007, 11048, 11079 11000, 11001, 11002, 11003 MP1, MP2 MP1, MP2 5,97E-02 1,17E-01 1,31E-01 1,17E-01 5,97E-02 1,32E-01 2,20E-03 4,97E-01 6,92E-01 6,48E-01 6,92E-01 4,97E-01 NA NA 5,21E-01 NA 8,72E-01 NA 5,21E-01 NA NA
152
Energija, god. 54 (2005) 1, 143 154
pokazuju da vjerojatnost kvara sustava uz modelirane KZU iznosi 2,710-4, odnosno 10% vie u odnosu na sluaj kada su KZU zanemareni. Ilustracije radi, kada bi razmatranje dodatno ''proirili'' na vjerojatnosnu analizu posljedice ''taljenje jezgre'' zbog svih unutranjih zaetnih dogaaja, pokazuje se da bi domodeliranje KZU povealo uestalost taljenja jezgre za 27%. Time se vidi kvantitativni uinak u podcjenjivanju neraspoloivosti sustava kada se zanemare KZU i stoga opet naglaava vanost modeliranja ove vrste kvarova u smislu izgradnje to realnijeg modela. 5. ZAKLJUAK lanak je opisao fenomenologiju kvarova sa zajednikim uzrokom i mogunosti njihovog matematikog modeliranja u sklopu vjerojatnosnih analiza sigurnosti. Modeliranje KZU se u pravilu izvodi za skupine identinih, funkcionalno ''nerazliitih'', aktivnih, redundantnih komponenti. Detaljno su razraeni postojei opeprihvaeni KZU-modeli: temeljni parametarski model, model beta-faktora, model grkog alfabeta i model alfa-faktora. Danas je najraireniji pristup modeliranja ove vrste kvarova modelom beta-faktora za skupine s dvije komponente te modelom grkog alfabeta za skupne s vie od dvije komponente. Potrebni podaci za procjenu vjerojatnosti pojave KZU su broj neovisnih kvarova i broj viestrukih kvarova zbog zajednikog uzroka. S obzirom da je esto prisutan nedostatak podataka o kvarovima za analizirano postrojenje, koriste se parametri iz generikih baza podataka. U sluaju postojanja podataka karakteristinih za postrojenje oni se trebaju iskoristiti za osvjeavanja generikih parametara primjenom Bayesove analize. Kod tehnikih postrojenja primjenjuju se radni postupci, programi odravanja opreme i stalnog obuavanja i certiciranja pogonskog osoblja. Projekt s viestrukom zalihou, striktni postupci, i administrativne kontrole pokazale su se nedovoljno uinkovitima za potpuno sprjeavanje kvarova sa zajednikim uzrokom, time ponovno naglaavajui nunost modeliranja ovih zavisnih kvarova. Jednostavno zanemarivanje modeliranja kvarova sa zajednikim uzrokom, odnosno modeliranje samo sluajnih statistiki neovisnih kvarova, znaajno bi podcijenilo neraspoloivost tehnikog sustava i dalo krive pokazatelje o vanosti zalihosti opreme i njenom prostornom smjetaju u sustavu.
LITERATURA [1] V. MIKULUI Z. IMI I. VRBANI: "Vjerojatnosna procjena tehnikih rizika", Energija, 51/2002/2, Zagreb, 2002, str.85-94. [2] V. MIKULII D. KANATA D. INKA Z. IMI B. AVRAK: "Metode procjene i upravljanja rizikom u
procesnoj industriji", Fakultet elektrotehnike i raunarstva & Enconet International d.o.o., Zagreb, 1999. [3] V. MIKULII D. KRLEC B. TOMI: "Racionalno koritenje energije i sigurnost industrijskih postrojenja" [4] International Atomic Energy Agency, "Procedures for Conducting Common Cause Failure Analysis in Probabilistic Safety Assessment", IAEA-TECDOC-648, 1992 [5] K. N. FLEMING S. B. RAO G. A. TINSLEY A. MOSLEH A. AFZALI: "A Database of Common-Cause Events for Risk and Reliability Applications", EPRI TR100382, Electric Power Research Institute, Paolo Alto, CA., 1992. [6] A. MOSLEH K. N. FLEMING G. W. PARRY H. M. PAULA D. M. RASMUSON D. H. WORLEDGE: "Procedures for Treating Common Cause Failures in Safety and Reliability Studies", NUREG/CR-4780, EPRI NP-5613, Electric Power Research Institute, Paolo Alto, CA., Vol. 1 (1998), Vol. 2 (1999) [7] I. BAI: "Probabilistic Safety Assessment of Nuclear Power Plant Krko, Level 1 Report", Section 8 "Common Cause Analysis Notebook", Revision 1, NEK Westinghouse, 1995 [8] I. VUKOVI V. MIKULII I. VRBANI: "Comparing Two Different Approaches to Modeling of the Common Cause Failures in Fault Trees", Proceedings of the 4th International Conference on Nuclear Option in Countries with Small and Medium Electricity Grids, Dubrovnik, June 16-20, 2002. [9] I. VRBANI I. KOUTI I. VUKOVI Z. IMI: "Presentation of Common Cause Failures in Fault Tree Structure of Krko PSA: An Historical Overview", Proceedings of the International Conference Nuclear Energy for New Europe 2003, Portoro, September 8-11, 2003 [10] R. JORDAN CIZELJ I. VRBANI: "Uncertainty Analysis of Multiple Greek Letter Parameters in Common Cause Failure Model", Proceedings of the International Conference Nuclear Energy for New Europe 2003, Portoro, September 8-11, 2003. [11] Relcon AB, "Risk Spectrum Professional Users Manual", 1998 [12] "Probabilistic Safety Assessment of Nuclear Power Plant Krko, Level 1 Report", NEK Westinghouse, 1994. [13] S. HIRSCHBERG: "Dependencies, Human Interactions and Uncertainties in Probabilistic safety Assessment, Final Report of the NKA Project RAS 470", Nordic Liaison Committee for Atomic Energy, 1990. [14] D. M. RASMUSON A. MOSLEH F. M. MARSHALL: "Some General Insights from the USNRC's Common Cause Failure Database", Proceedings of the International Conference on Probabilistic Safety Assessment and Management PSAM4, New York, September 13-18, 1998. [15] I. VRBANI R. JORDAN CIZELJ: "Parameter Uncertainty in Level 1 PSA Model of Krko NPP with Focus on CCF", PSAM 7 ESREL '04 Conference Proceedings, Berlin, June 14-18, 2004.
153
Energija, god. 54 (2005) 1, 143 154
COMMON CAUSE FAILURES IN PROBABILISTIC SAFETY ASSESSMENT OF TECHNICAL SYSTEMS Nowadays technical systems safety (power-generating, industrial, engineers facilities) is a significant issue due to widespread usage of technological processes in modern society, increasing consequences of facilities failures and their increased importance. Over the last thirty years the probabilistic safety analyses have been increasingly applied in technical engineering practice. Various failure modes of system of concern are mathematically and explicitly modelled by means of fault tree structure. Statistical independence of basic events from which the fault tree is built is not acceptable for an event category referred to as common cause failures. The paper considers the mathematical modelling of common cause failures within the fault trees of technical systems as a constituting part of the overall probabilistic safety assessment and gives the practical overview based on the experience gained so far. FEHLER MIT GEMEINSAMER URSACHE IN DER WAHRSCHEINLICHKEITSANALYSIS DER SICHERHEIT TECHNISCHER SYSTEME Wegen immer mehr ausgeprgten Rolle der Verfahrenstechnik in der modernen Gesellschaft, und immer grsserer und schwierigerer Folgen der Fehler in den Anlagen, stellt heuer die Sicherheit technischer Systeme (der energetischen, industriellen und gertebaulichen Anlagen) einen wichtigen
Gegenstand der Einschtzung dar. In etwa dreissig letzten vergangenen Jahren findet die Anwendung solcher Einschtzungen in der technischen Ingenieurttigkeit immer mehr statt. Eigener Fehlerkern dient fr die rein mathematische Formulierung verschiedener Fehlerarten des berprften Systems. Statistische Unabhngigkeit der den Fehlerkern bildenden Grundereignisse ist fr die Gattung der Fehler mit gemeinsamer Ursache nicht annehmbar. Im Rahmen der Wahrscheinlichkeitsanalysis werden im Artikel verschiedene mathematische Modelierungen der Fehler mit gemeinsamer Ursache in Fehlerkernen technischer Systeme errtert und ein praktischer Rckblick auf Grund bisheriger Erfahrungen gegeben.
Naslov pisaca: Igor Vukovi, dipl. ing. Fakultet elektrotehnike i raunarstva Unska 3, 10000 Zagreb, Hrvatska dr. sc. Ivan Vrbani, dipl. ing. APoS Analize pouzdanosti i sigurnosti sustava Repovec 23b, 49210 Zabok, Hrvatska dr. sc. Zdenko imi, dipl. ing. prof. dr. sc. Vladimir Mikulii, dipl. ing. Fakultet elektrotehnike i raunarstva Unska 3, 10000 Zagreb, Hrvatska Urednitvo primilo rukopis: 2004 10 05.
154
VIJESTI IZ ELEKTROPRIVREDE I OKRUENJA

PRVA HRVATSKA VJETROELEKTRANA STAVLJENA U POGON Poetkom veljae stavljena je u pogon prva komercijalna hrvatska farma vjetroelektrana. Farma je smjetena na otoku Pagu, na predjelu Ravne iznad Paga. i na otocima. Naime, Uredbom se zabranjuje gradnja i planiranje gradnje na otocima, te unutar pojasa od tisuu metara od obale. U pripremi je bilo 40-ak projekata, a 60 % Uredbom je onemogueno. Istodobno na otocima je doputena gradnja termoelektrana, naftnih terminala i drugih objekata koji mogu imati neusporedivo nepovoljniji utjecaj na okoli. Prema Smjernicama Europske unije o promociji elektrine energije iz obnovljivih izvora, cilj je do 2010. udvostruiti udio obnovljive energije u ukupnoj potronji energije sa sadanjih est na 12 % te poveati udio elektrine energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj potronji sa sadanjih 14 % na 22 %. U EU zadnjih nekoliko godina stopa rasta u sektoru vjetroenergije iznosi tridesetak posto. U EU je ukupno instalirano 28.440 MW, dobiva se 60 TWh elektrine energije, to zadovoljava 2,4 posto ukupne potronje energije. Nove lanice EU imaju instalirano jo 102 MW. U obnovljive izvore energije u EU najvie ulau Njemaka, panjolska i Danska. Posebno je zanimljiv primjer panjolske, koja je sa 6202 MW na drugom mjestu po instaliranoj snazi u EU, pri emu je i otvoreno izravno 17.000 radnih mjesta. Pristupanjem Europskoj uniji i Hrvatska e morati preuzeti obveze poveanja udjela obnovljive energije u proizvodnji energije. Hrvatska je meu rijetkim zemljama u Europi iji je znaajan vjetropotencijal posve neiskoriten. Na osnovi viegodinjih mjerenja do 2010. se u proizvodnji elektrine energije predvia mogunost instaliranja 500 do 600 MW vjetroelektrana za proizvodnju od 1600 do 1900 GWh godinje. Izgradnja vjetroelektrana u Hrvatskoj trebala bi pridonijeti razvitku domae industrije, koja ima iskustvo u brodogradnji, elektroindustriji te proizvodnji strojarske opreme, a mogla bi usvojiti inoprograme te razvijati vlastitu opremu i proizvoditi pojedine komponente u Hrvatskoj. Preostale potencijalne lokacije u Hrvatskoj priekat e odluke o ulaganjima. Na dvije se lokacije radi vrlo blizu mora, a ostale su u unutranjosti. Pitanje je, to napraviti s tom zelenom energijom i kada je cijeli posao gradnje gotov i vjetroelektrane ponu proizvoditi struju. Jo nije razraen cijeli postupak prodaje te struje HEP-u s obzirom da je rije o vrlo skupoj proizvodnji. Netko bi se trebao odrei jednog dijela prota ili ak raunati s gubitkom. U razvijenim zemljama svijeta se u pravilu drava odrie tog dijela, subvencionirajui takvu proizvodnju na raun budunosti koja manje zagauje okoli, pa i bez obzira na injenicu da je manje ili vie rije o skromnim koliinama struje prema godinjoj potronji u tim zemljama. SBK 155
Postavljeno je sedam vjetroelektrana, svaka snage 850 kW. Vlasnik farme vjetroelektrana, kompanija Adria Wind Power, svu e proizvedenu elektrinu energiju prodavati Hrvatskoj elektroprivredi, osim one koja joj je potrebna za opskrbu vlastite potronje na lokaciji. HEP i kompanija Adria Wind Power potpisali su ugovor o kupoprodaji elektrine energije iz tih vjetroelektrana 2001. godine na 15 godina. Njime je utvrena ukupna instalirana snaga od 5950 kW i mogua godinja proizvodnja od 15 milijuna kWh. Projekt je vrijedan 6,5 milijuna eura. Zbog estih i jakih udara bure koja dostie brzinu i od 40 m/s, vjetroturbine su morale biti robusne konstrukcije, to je proizvela danska kompanija Vestas. Visina stupa je 49 m, a promjer rotora 52 m. Istraivanja na ovoj lokaciji poela su 1998. godine, mjerenjima smjera i brzine vjetra uz pomo mjernih stupova visine 30 metara. Kako u Hrvatskoj nema specijaliziranih kompanija za izradu projekata vjetroelektrana na komercijalnoj osnovi, posao je obavila njemaka kompanija WindConsult-Energieprojektberatung. Dugogodinja mjerenja su pokazala da srednja godinja brzina vjetra u mjestu Ravna iznosi 6,4 m/s. Prema ocjeni strunjaka, brzina zadovoljava, jer se ekonominom brzinom za vjetroelektrane smatra brzina 5,5 m/s. To je prva komercijalna vjetroelektrana u Hrvatskoj, a uslijedila je zabrana gradnje slinih vjetroelektrana na lokacijama koje su udaljene manje od kilometar od mora. Donoenjem Uredbe o ureenju i zatiti zatienog obalnog podruja, Vlada je zaustavila gradnju vjetroelektrana na stotinjak potencijalnih lokacija du jadranske obale
ZAKON O ZATITI ZRAKA Novi Zakon o zatiti zraka objavljen je u Narodnim novinama broj 178 od 16. prosinca 2004. godine, a primjenjuje se od 31. oujka 2005. godine. Danom poetka primjene ovoga Zakona prestaje vrijediti Zakon o zatiti zraka (NN 48/95.). Zakon ima 104 laka koji su podijeljeni u dvanaest cjelina. Osim opih i zavrnih odredbi, obuhvaa: plan, program i izvjea praenje i utvrivanje kakvoe zraka, emisija i izvora emisije mjere za sprjeavanja i smanjivanje oneiivanja zraka poslove praenja kakvoe zraka i emisija u zrak informacijski sustav o kakvoi zraka nanciranje zatite i poboljanja kakvoe zraka ekonomske poticaje upravni nadzor inspekcijski nadzor te kaznene odredbe. Ovim se Zakonom odreuju mjere, nain organiziranja, provoenja i nadzora zatite i poboljanja kakvoe zraka, kao dijela okolia od opeg dobra. Zatita i poboljanje kakvoe zraka, s ciljem odrivog razvoja, temelji se na naelima zatite okolia odreenim Zakonom o zatiti okolia i zahtjevima meunarodnog prava. Radi lakeg razumijevanja u lanku 7. prikazani su neki od termina koji se koriste u smislu ovog Zakona. zrak: zrak troposfere na otvorenom prostoru, izuzevi zrak na mjestu rada, kakvoa zraka: svojstvo zraka kojim se iskazuje znaajnost u njemu postojeih razina oneienosti, oneieni zrak: zrak ija je kakvoa takva da moe naruiti zdravlje, kakvou ivljenja i/ili tetno utjecati na bilo koju sastavnicu okolia, kritina razina: razina oneienosti ije prekoraenje predstavlja opasnost za ljudsko zdravlje pri kratkotrajnoj izloenosti, pri ijoj se pojavi urno moraju poduzeti odgovarajue propisane mjere, gornja granica procjenjivanja: propisana razina oneienosti ispod koje se ocjenjivanje oneienosti moe obavljati kombinacijom mjerenja i metoda procjene na temelju standardiziranih matematikih modela i/ili drugih mjerodavnih metoda procjene, donja granica procjenjivanja: propisana razina oneienosti ispod koje se ocjenjivanje oneienosti moe obavljati samo pomou metoda procjene na temelju standardiziranih matematikih modela i/ili drugih mjerodavnih metoda procjene, emisija: isputanje/unoenje oneiujuih tvari u zrak, 156
granina vrijednost emisije: najvea doputena emisija, izraena ili koncentracijom oneiujuih tvari u ispunim plinovima i/ili koliinom isputanja/unoenja oneiujuih tvari u odreenom vremenu, praenje emisije: mjerenje i/ili procjenjivanje emisije oneiujuih tvari iz izvora oneiivanja zraka, stakleniki plinovi: plinoviti sastojci atmosfere koji se, prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime, nadziru, registar emisija staklenikih plinova: standardizirana i informatizirana sredinja baza podataka, koju sainjavaju podaci o emisijama staklenikih plinova i njihovim emisijskim kvotama, oneiiva: pravna ili zika osoba ije djelovanje izravno ili neizravno oneiuje zrak, praenje kakvoe zraka: sustavno mjerenje i/ili procjenjivanje razine oneienosti prema prostornom i vremenskom rasporedu, sanacijski program: skup mjera za poboljanje kakvoe zraka nekog podruja, upravljanje kakvoom zraka: osiguravanje izvrenja mjera kojima se provodi strategija sprjeavanja i smanjivanja oneiivanja zraka na svim razinama, tako da se time ne ometa uravnoteeni razvoj. Plan, program i izvjea utvreni su u lancima 9. do 14. Plan zatite i poboljanja kakvoe zraka provedbeni je dokument strategije zatite zraka koja je sastavni dio Strategije zatite okolia. Donosi ga Vlada za razdoblje od etiri godine. Detalji plana razraeni su u lancima 9. i 10. Prema lanku 11. Agencija za zatitu okolia izrauje izvjee o stanju kakvoe zraka za podruje drave, iji sadraj je takoer utvren u ovom lanku. U lancima 12. do 14. utvruju se ostali sudionici koji su obvezni izraditi izvjea na regionalnoj razini. Praenje i utvrivanje kakvoe zraka, emisija i izvora emisije utvreni su u lancima 15. do 34. Ocjenjivanje i razvrstavanje podruja prema razinama oneienosti utvreno je u lancima 16. do 19. Prema lanku 18. utvruju se tri kategorije kakvoe zraka: ist ili neznatno oneien zrak: nisu prekoraene granine vrijednosti (GV) niti za jednu oneiujuu tvar, umjereno oneien zrak: prekoraene su granine vrijednosti (GV) za jednu ili vie oneiujuih tvari, a nisu prekoraene tolerantne vrijednosti (TV) niti za jednu oneiujuu tvar, prekomjerno oneien zrak: prekoraene su tolerantne vrijednosti (TV) za jednu ili vie oneiujuih tvari. Popis kategorija zraka objavljuje se na WEB stranica nadlenog ministarstva.
U lancima 20. do 25. odreeno je uspostavljanje dravne mree za praenje kakvoe zraka, to je ini, te utvrena javnost podataka. Dravna mrea sastavni je dio praenja stanja okolia i nancira se iz Dravnog prorauna. Osim dravne mree osnivaju se i lokalne mree za praenje kakvoe zraka, to je utvreno u lanku 25. Praenje kakvoe zraka posebne namjene utvreno je u lancima 26. do 32. Prema lanku 26. u okolici izvora oneiivanja zraka oneiiva mora obavljati praenje kakvoe zraka odreeno u aktu o procjeni utjecaja na okoli i dozvoli izdanoj prema posebnom propisu. Financiranje ovog praenja kakvoe zraka osigurava oneiiva. Evidentiranje i praenje emisije i izvora emisije utvreno je u lancima 33. i 34., prema kojima oneiivai, vlasnici i korisnici izvora oneiivanja dostavljaju u Katastar oneiivanja okolia podatke utvrene u lanku 33. Ured dravne uprave u upaniji, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba te podatke unose u registar izvora oneiivanja s podacima o prostornom smjetaju i kapacitetima izvora oneiivanja, te o svim promjenama i rekonstrukcijama. Podaci iz registra izvora oneiivanja dostavljaju se Agenciji za zatitu okolia. Mjere za sprjeavanje i smanjivanje oneiivanja zraka utvrene su u lancima 35. do 48. Mjere za sprjeavanje oneiivanja zraka, prema lanku 37. odnose se na: usklaivanje dokumenata prostornog ureenja s programima zatite i poboljanja kakvoe zraka, odnosno cjelovitim planiranjem propisivanje graninih vrijednosti emisija iz stacionarnih izvora i graninih vrijednosti u vezi sa sastavom odreenih proizvoda i drugih znaajki kakvoe proizvoda primjenu mjera zatite zraka utvrenih u aktu o procjeni utjecaja na okoli ili dozvoli izdanoj po posebnom propisu za odreeni zahvat, pri projektiranju, gradnji i uporabi izvora oneiivanja zraka primjenu mjera zatite zraka utvrenih u dozvoli izdanoj prema posebnom propisu ako za odreeni zahvat nije propisana obveza procjene utjecaja na okoli propisivanje emisijskih kvota za pojedine oneiujue tvari raspodjelu emisijskih kvota staklenikih plinova poticanje primjene istijih tehnologija i obnovljivih izvora energije poticanje uvoenja mjera energetske uinkovitosti postupno smanjivanje potronje tvari koje oteuju ozonski sloj provedbu mjera iz sanacijskih programa za pojedine izvore ili podruja.
Mjere za smanjivanje oneiivanja zraka, prema lanku 43. obuhvaaju: kratkorone i dugorone mjere za smanjivanje emisije iz stacionarnih izvora, mjere za smanjivanje emisija iz skupnih izvora (promet, kuna loita i slino), redoslijed ostvarivanja mjera s rokovima izvrenja i obveznicima njihove provedbe, praenje kakvoe zraka, procjenu kakvoe zraka nakon provedbe mjera, procjenu sredstava potrebnih za provedbu pojedinih mjera. Oneiiva je duan provesti i nancirati mjere za smanjivanje emisija oneiujuih tvari u zrak utvrenih u Planu mjera. Prema lanku 44. oneiiva je duan u roku to ga odredi Gradska skuptina Grada Zagreba, gradsko odnosno opinsko vijee izraditi sanacijski program, koji sadri: opis posljedica prekomjerne oneienosti zraka podruje za koje se izrauje sanacijski program mjere kojima e se ostvariti poboljanje kakvoe zraka opis odabranih tehnolokih i drugih rjeenja procjenu trokova i koristi za odabrana rjeenja s obzirom na poboljanje kakvoe zraka procjenu kakvoe zraka nakon provedbe sanacijskih mjera plan praenja kakvoe zraka i uinaka provedenih mjera redoslijed i rok provedbe pojedinih mjera iz sanacijskog programa rok provedbe sanacijskog programa nancijski plan provoenja programa druge potrebne mjere. Prema lanku 46. sprjeavanje i smanjivanje oneiivanja koja utjeu na promjenu klime ureuje se praenjem emisija staklenikih plinova, Planom raspodjele emisijskih kvota staklenikih plinova, dozvolom trgovanja pravima na emisije staklenikih plinova i zajednikim ulaganjima u mjere smanjivanja emisija staklenikih plinova. Za provedbu Plana raspodjele emisijskih kvota, trgovanja emisijama i mjera zajednikog ulaganja uspostavlja se registar emisija staklenikih plinova koji vodi Agencija zatite okolia. Staklenike plinove, nain praenja emisije staklenikih plinova, njihovu emisijsku kvotu za odreeno razdoblje, te plan raspodjele emisijskih kvota po djelatnostima i izvorima oneiivanja, propisuje Vlada. Prema lanku 47. predmet trgovanja predstavljaju prava na emisije staklenikih plinova koje se dodjeljuju izvorima oneiivanja zraka putem emisijskih kvota. 157
Postupak dodjele prava na emisijske kvote pojedinim izvorima oneiivanja, nain trgovanja s dodijeljenom emisijskom kvotom, nain izvjeivanja o postupanju s dodijeljenim kvotama i dostavljanje podataka u registar propisuje Vlada. U lancima 49. do 56. utvreni su poslovi praenja kakvoe zraka i emisija u zrak. Prema lanku 50. nain praenja kakvoe zraka i prikupljanja podataka, mjerne postupke, nain provjere kakvoe mjerenja i podataka kao i nain obrade i prikaza rezultata i usklaenost s hrvatskim normama, nain dostave podataka za potrebe informacijskog sustava kakvoe zraka, nain redovitog obavjeivanja javnosti pravilnikom propisuje ministar. Informacijski sustav o kakvoi zraka, opisan u lancima 57. do 59., sastavni je dio informacijskog sustava zatite okolia i sadri: podatke o kakvoi zraka iz dravne i lokalnih mrea podatke o emisijama izvora oneiivanja zraka podatke o emisijama izvora koji utjeu na promjenu klime podatke o tvarima koje oteuju ozonski sloj podatke o kakvoi proizvoda mjere i programe za zatitu i poboljanje kakvoe zraka mjere i programe za zatitu promjene klime mjere i programe za zatitu ozonskog sloja podatke o prekoraenju kritinih razina i mjere zatite ljudi i okolia u takvim prilikama podatke o pravnim osobama koje obavljaju djelatnost praenja kakvoe zraka i emisija podatke iz katastra oneiivanja okolia podatke o provedenom inspekcijskom nadzoru podatke o izreenim prekrajima. Informacijski sustav o kakvoi zraka za potrebe Ministarstva vodi Agencija za zatitu okolia, koja je obvezna pravodobno i cjelovito prikupljati i unositi podatke u informacijski sustav, nad kojim nadzor obavlja nadleno ministarstvo. Prema lanku 58. podaci iz informacijskog sustava o kakvoi zraka koriste se za razmjenu informacija o postajama u mrei za praenje kakvoe zraka i tehnikama mjerenja, podataka dobivenih praenjem kakvoe zraka u dravnoj mrei i lokalnim mreama, te podataka o emisijama iz izvora oneiivanja zraka za potrebe izvjeivanja prema meunarodnim ugovorima i drugim meunarodnim obvezama. Ministarstvo posreduje i razmjenjuje podatke o kakvoi zraka i emisijama s meunarodnim organizacijama i organizacijama drugih drava sukladno potvrenim (raticiranim) meu narodnim ugovorima. Takoer posreduje i razmjenjuje podatke s nadlenim tijelima i organizacijama Europske unije na nain i u rokovima koji su odreeni u pravnim aktima Europske unije. 158
Prema lanku 60. sredstva za nanciranje zatite i poboljanja kakvoe zraka osiguravaju se u dravnom proraunu, proraunima jedinica lokalne i regionalne samouprave, Fondu za zatitu okolia i energetsku uinkovitost, te iz drugih izvora: sredstva oneiivaa donacije zajmovi sredstva dravne potpore sredstva meunarodne pomoi sredstva stranih ulaganja namijenjenih za zatitu i poboljanje kakvoe zraka. Za ulaganja u ureaje za proiavanje, postrojenja koja primjenjuju tehnologiju, sirovine i proizvodne postupke manje nepovoljna utjecaja na kakvou zraka, koritenje obnovljivih izvora energije, mogu biti propisana oslobaanja poreza na dobit i poreza na dohodak, prema lanku 61. Za ove ekonomske poticaje donosi se poseban propis. U 62. i 63. lanku utvren je upravni nadzor nad primjenom ovog zakona i propisa donesenih na temelju njega. Inspekcijski nadzor utvren je u lancima 64. do 86., a provode ga inspektori zatite okolia te gospodarski inspektor Dravnog inspektorata kada se radi o graninim vrijednostima u vezi sa sastavom proizvoda i drugim njegovim karakteristikama. U provedbi inspekcijskog nadzora, prema lanku 66., gospodarski inspektor e rjeenjem zabraniti stavljanje u promet proizvoda, odnosno: zabraniti prodaju proizvoda koji u svom sastavu sadre tvari iznad propisanih graninih vrijednosti ako kakvoa proizvoda nije utvrena na propisani nain dokazivanje sukladnosti proizvoda nije obavljeno proizvod sadri tvari koje nisu dozvoljene. U provedbi inspekcijskog nadzora inspektor provodi izravni uvid u ope i pojedinane akte, nadzire uvjete i nain rada nadziranih pravnih i zikih osoba te poduzima ovim Zakonom i drugim propisima predviene mjere da se utvreno stanje uskladi s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega. U lanku 67. detaljno je specicirano na to se odnosi inspekcijski nadzor. U lancima 68. do 82. utvrena su ovlatenja i obveze inspektora te prava i obveze nadziranih pravnih ili zikih osoba. Prema lanku 83., ako nadzirana pravna i zika osoba ne izvri rjeenjem nareenu mjeru, inspektor e nadziranu osobu prisiliti na izvrenje novanom kaznom u iznosu od 30.000,00 kuna za pravnu osobu, odnosno 5.000,00 kuna za ziku osobu. Novani iznos prisilne mjere uplauje se u korist prorauna Grada Zagreba, opine, odnosno grada na ijem podruju
lanak Opis dokumenta 9. 9. 18. 21. 22. 30. 40. Plan zatite i poboljanja kakvoe zraka Plan zatite i poboljanja kakvoe zraka Propis o razgraniavanju teritorija RH na podruja i njihovo razvrstavanje prema kategorijama kakvoe zraka Propis o lokacijama dravne mree za trajno praenje kakvoe zraka Program mjerenja razine oneienosti, te gustou mjerenja i mjerno razdoblje Propisivanje graninih vrijednosti za pojedine oneiujue tvari u zraku Propis o postupnom smanjivanju potronje tvari koje oneiuju ozonski sloj, postupanje s tim tvarima i proizvodima koji ih sadre za vrijeme i nakon prestanka uporabe, zbrinjavanje i dr. Program strunog usvravanja za obuku radnika zaposlenih kod pravne ili zike osobe koja obavlja djelatnost odravanja ili popravaka te iskljuivanja iz uporabe proizvoda koji sadre tvari koje oteuju ozonski sloj Propisi o graninim vrijednostima emisija oneiujuih tvari u zrak iz stacionarnih izvora te uestalost mjerenja emisije Propisi o nainu praenja emisije staklenikih plinova, njihovu emisijsku kvotu za odreeno razdoblje, te plan raspodjele emisijskih kvota po djelatnostima i izvorima oneiavanja Propisivanje emisijske kvote za pojedine oneiujue tvari koji uzrokuju nepovoljne uinke zakiseljavanja, eutrokacije i fotokemijskog oneienja za odreeno razdoblje i nain izraivanja godinjih prorauna Pravilnik o nainu praenja kakvoe zraka i prikupljanja podataka, mjernim postupcima, nainu provjere kakvoe mjerenja i podataka kao i nainu obrade i prikaza rezultata i o usklaenosti s hrvatskim normama, nainu dostave podataka za potrebe informacijskog sustava kakvoe zraka, te o nainu redovitog obavjeivanja Pravilnik o nainu praenja (mjerenja) emisija iz stacionarnih izvora, mjernim postupcima, nainu provjere ispravnosti i umjeravanja mjernog ureaja, postupku vrednovanja rezultata i o usklaenosti s hrvatskim normama, nainu dostave podataka za potrebe informacijskog sustava o emisijama, uvjetima i nainu redovitog obavjeivanja javnosti o praenju emisija Pravilnik o uvjetima za izdavanje dozvole Pravilnik, kojim se propisuju podaci iz informacijskog sustava o kakvoi zraka, koji se koriste za razmjenu informacija o postajama u mrei za praenje kakvoe zraka i tehnikama mjerenja, podacima dobivenim praenjem kakvoe zraka u dravnoj mrei i lokalnim mreama, te podacima o emisijama iz izvora oneiivanja zraka za potrebe izvjeivanja prema meunarodnim ugovorima i drugim meunarodnim obvezama Naputak o nainu peaenja, kada se rjeenja donesena na temelju ovoga Zakona izvravaju peaenjem Uspostavljanje mree za praenje kakvoe zraka Podnoenje zahtjeva za izdavanje dozvole za obavljanje strunih poslova praenja stanja okolia i emisija u zrak
Tko ga donosi Vlada RH upanije, grad Zagreb Vlada Vlada Ministar Vlada Vlada
Rok za donoenje 31.12.2005. 30.6.2006. 31.9.2006. 31.9.2006. 31.9.2006. 31.3.2006. 31.3.2006.
40.
Ministar
31.3.2006.
8. i 38.
Vlada
31.9.2006.
46.
Vlada
31.9.2006.
9. i 39.
Vlada
31.9.2006.
49.
Ministar
31.3.2006.
50.
Ministar
31.3.2006.
52.
Ministar
31.3.2006.
58.
Ministar
31.3.2006.
80. 95. 96.
Ministar upanije, grad Zagreb Pravne osobe
31.3.2006. 31.12.2006. 31.3.2006.
159
se nalazi izvor oneiivanja zraka i koristi se za mjere zatite zraka prema Programu zatite i poboljanja kakvoe zraka. Trokovi izvrenja inspekcijskog rjeenja namiruju se iz dravnog prorauna do naplate od nadzirane pravne, odnosno zike osobe kojoj je izvrenje nareeno, utvreno je u lanku 84. Protiv rjeenja inspektora, zakljuka o dozvoli izvrenja, zakljuka o obustavi postupka i zakljuka o trokovima izvrenja, koji donese inspektor u podrunoj jedinici Ministarstva moe se izjaviti alba Ministarstvu, stoji u lanku 85. Kaznene odredbe utvrene su u lancima 87. do 92. Kazne se kreu od 15.000 do 600.000 kuna, ovisno o tome radi li se o pravnoj ili zikoj osobi, odnosno zikoj osobi pravne osobe. U prijelaznim i zavrnim odredbama utvreni su rokovi do kada vrijede postojei propisi doneeni na temelju starog Zakona o zatiti zraka (NN 48/95.), te rokovi do kada treba donijeti nove propise i pravilnike. Zbog preglednosti dokumenti i rokovi su navedeni u priloenoj tablici. Do donoenja propisa iz iz tablice primjenjivat e se: Uredba o graninim vrijednostima emisije oneiujuih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 140/97., 105/02., 108/03. i 100/04.) Uredba o preporuenim i graninim vrijednostima kakvoe zraka NN 101/96. i 2/97.) Uredba o odreivanju lokacija postaja u dravnoj mrei za trajno praenje kakvoe zraka (NN 4/02.) Program mjerenja kakvoe zraka u dravnoj mrei za trajno praenje kakvoe zraka (NN 43/02.). Prema lanku 102. odredba, kada se radi o zahvatu, gdje nije propisana obveza procjene utjecaja na okoli, a praenje kakvoe zraka provodi sukladno izdanoj dozvoli, primjenjuje se od 1. sijenja 2007. Odredbe lanka 47. "Predmet trgovanja predstavljaju prava na emisije staklenikih plinova koje se dodjeljuju izvorima oneiivanja zraka putem emisijskih kvota. Postupak dodjele prava na emisijske kvote pojedinim iz vo r i ma oneiivanja, nain trgovanja s dodijeljenom emisijskom kvotom, nain izvjeivanja o postupanju s dodijeljenim kvotama i dostavljanje podataka u registar propisuje Vlada." i lanka 48. "Mjere zajednikog ulaganja obuhvaaju ulaganje kapitala u razvoj i koritenje tehnologija kojima se sprjeavaju i smanjuju oneiivanja koja utjeu na promjenu klime. Mjere zajednikog ulaganja, njihovo vrednovanje i prihvatljivost ocjenjuje povjerenstvo koje imenuje Vlada. Mjerila za odobravanje mjera zajednikog ulaganja, vrednovanje prikladnosti tih mjera s obzirom na uinke smanjenja 160
emisija staklenikih plinova, sastav povjerenstva za ocjenjivanje mjera, te nain izvjeivanja o provedbi mjera propisuje Vlada." primjenjuju se od dana stupanja na snagu Zakona o potvrivanju (ratikaciji) Kyoto protokola uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime. Odredba lanka 54. stavka 1. "Pravna osoba moe dobiti dozvolu, odnosno suglasnost za obavljanje poslova uz uvjet da je struno i tehniki osposobljena to dokazuje potvrdom nacionalnoga akreditacijskog tijela" primjenjuje se od 1. sijenja 2007. SBK ZAKON O OTPADU U Narodnim novinama broj 178 od 16. prosinca 2005. godine objavljen je novi Zakon o otpadu, koji je stupio na snagu 25. prosinca prole godine. Istodobno prestaje vrijediti stari Zakon o otpadu (NN 151/03). Ovaj Zakon se ne primjenjuje na radioaktivni otpad, otpadne vode, plinovite tvari koje se isputaju u atmosferu, otpad ivotinskog podrijetla (fekalije i druge prirodne neopasne tvari koje se koriste u poljoprivredi), otpad koji nastaje pri unitavanju ili obradi eksplozivnih naprava. Gospodarenje navedenim otpadom ureuje se posebnim propisima. Ovim se Zakonom ureuje nain gospodarenja otpadom: naela i ciljevi gospodarenja planski dokumenti nadlenosti i odgovornosti trokovi informacijski sustav uvjeti za graevine u kojima se obavlja gospodarenje otpadom nain obavljanja djelatnosti prekogranini promet otpadom koncesije nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Prema lanku 2. na temelju kategorija otpada utvruje se lista katalog otpada, u kojem se vrste otpada svrstavaju u grupe prema svojstvima i mjestu nastanka, a donosi ga Vlada RH. Radi jednoznanosti primjene Zakona, u lanku 3., utvreno je znaenje pojedinih pojmova, koji se koriste: inertni otpad jest otpad koji ne podlijee znaajnim zikalnim kemijskim i/ili biolokim promjenama komunalni otpad jest otpad iz kuanstava, te otpad iz proizvodne i/ili uslune djelatnosti, po svojstvima i sastavu slian otpadu iz kuanstava obrada otpada jest postupak kojim se u mehanikom, zikalnom, termikom, kemijskom ili biolokom procesu, ukljuujui razvrstavanje, mijenjaju svojstva otpada s
ciljem smanjivanja koliine i/ili opasnih svojstava, te olakava rukovanje i poboljava iskoristivost otpada uporaba otpada jest svaki propisani postupak ponovne obrade otpada radi njegova koritenja u materijalne i energetske svrhe posjednik otpada jest proizvoa otpada ili pravna ili zika osoba koja ga posjeduje proizvodni otpad je otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim procesima, a po sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog otpada proizvoa otpada jest svaka osoba ijom aktivnou nastaje otpad (izvorni proizvoa) i/ili koja prethodnom obradom, mijeanjem ili drugim postupkom, mijenja sastav ili svojstva otpada recikliranje jest ponovna uporaba otpada u proizvodnom procesu osim uporabe otpada u energetske svrhe skladitenje otpada jest privremeni smjetaj otpada u graevini za skladitenje otpada skladitu, do njegove uporabe i/ili zbrinjavanja skupljanje otpada jest prikupljanje, razvrstavanje i/ili mijeanje otpada radi prijevoza termika obrada jest obrada otpada uporabom toplinske energije, spaljivanje i suspaljivanje zbrinjavanje otpada jest svaki postupak obrade ili odlaganja otpada.
Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske je provedbeni dokument Strategije i donosi se za razdoblje od etiri godine, a njegovo izvravanje provjerava se godinje. Nadzor nad provedbom plana gospodarenja otpadom obavlja Ministarstvo. Ministarstvo je duno jednom godinje, do 30. lipnja tekue godine za prethodnu godinu, podnositi Vladi Republike Hrvatske izvjee o izvrenju utvrenih obveza i uinkovitosti poduzetih mjera iz plana gospodarenja otpadom. Prema lancima 13. do 16., Republika Hrvat ska je odgovorna za gospodarenje opasnim otpadom i za spaljivanje otpada. Vlada Republike Hrvatske osigurava uvjete i propisuje mjere za gospodarenje. upanija i Grad Zagreb duni su na svom podruju osigurati provedbu propisanih mjera za gospodarenje otpadom. Gospodarenje otpadom stvara trokove koji se, prema lancima 17. i 18., obraunavaju prema kriteriju koliine i svojstvu otpada uz primjenu naela "oneiiva plaa". U 19. i 20. lanku utvren je sadraj informacijskog sustava gospodarenja otpadom koji obuhvaa: podatke o otpadu sadrane u katastru otpada podatke iz izvjea o provedbi planova gospodarenja otpadom podatke iz plana gospodarenja otpadom proizvoaa otpada popis ispitnih laboratorija akreditiranih za ispitivanje kemijskih i zikalnih svojstava otpada podatke iz oevidnika o izdanim dozvolama, potvrdama i suglasnostima podatke iz oevidnika o upisanim uvoznicima, koliinama i vrstama uvezenoga neopasnog otpada podatke iz oevidnika o upisanim izvoznicima otpada i provoznicima otpada podatke o propisima, smjernicama, planovima i projektima na podruju gospodarenja otpadom pokazatelje stanja na podruju otpada. Informacijski sustav vodi Agencija za zatitu okolia. Osoba koja proizvodi i gospodari otpadom obvezna je voditi propisani oevidnik o nastanku i tijeku otpada, stoji u lanku 20. Nadleni ured obvezan je podatke aurno voditi u katastru i obraene podatke iz katastra jednom godinje, i to do 15. lipnja tekue godine za prethodnu godinu, dostavljati Agenciji za zatitu okolia. U 21. i 22. lanku utvreno je da se otpad smije skladititi, uporabljivati i zbrinjavati samo u graevinama i ureajima odreenima za tu namjenu. Izraiva dokumenata prostornog ureenja duan je predloiti lokacije za gradnju ovih graevina. Ako jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave svojim prostornim planovima ne odrede te lokacije u roku 161
Osim opih odredbi struktura Zakona je podijeljena u nekoliko cjelina: gospodarenje otpadom (lanci 4. do 62.) upravni nadzor (lanci 63. do 64.) inspekcijski nadzor (lanci 65. do 87.) kaznene odredbe (lanci 88. do 94.) zavrne i prijelazne odredbe (lanci 95. do 108.) U lancima 4. do 6. denirano je gospodarenje otpadom kao skup aktivnosti, odluka i mjera, iji je cilj: izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada i smanjivanje opasnih svojstava otpada uporaba otpada recikliranjem, ponovnom uporabom ili obnovom odnosno drugim postupkom koji omoguava izdvajanje sekundarnih sirovina, ili uporabu otpada u energetske svrhe zbrinjavanje otpada na propisan nain sanacija otpadom oneienog okolia. Planski dokumenti gospodarenja otpadom prema lancima 7. do 12. jesu: Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske upanijski regionalni plan gospodarenja otpadom Plan gospodarenja otpadom Grada Zagreba Plan gospodarenja otpadom proizvoaa otpada. Strategija je sastavni dio Strategije zatite okolia Republike Hrvatske.
odreenom posebnim propisom, odluku o tim lokacijama, na prijedlog ministra, donijet e Vlada Republike Hrvatske, najkasnije est mjeseci po isteku toga roka. Sredstva za nanciranje gradnje graevina za skladitenje, uporabu i zbrinjavanje opasnog otpada osiguravaju se u dravnom proraunu i iz drugih izvora, utvreno je u lanku 23. Drugi izvori su: naknade propisane posebnim zakonom, sredstva stranih ulaganja namijenjena gospodarenju otpadom, sredstva pravnih i zikih osoba, sredstva privatnojavnog partnerstva, sredstva meunarodne pomoi i donacije. Prema lanku 24. vlasnik zakonito izgraene stambene i stambenoposlovne graevine koja se nalazi na udaljenosti do 500 metara od graevine namijenjene zbrinjavanju otpada ima pravo na novanu naknadu zbog umanjenja vrijednosti nekretnine uz uvjet da je nekretninu stekao prije poetka gradnje graevine namijenjene zbrinjavanju otpada. Skupljanje, skladitenje i prijevoz otpada te posredovanje otpadom utvreno je u lancima 25. do 31. Otpad ija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti mora se odvojeno skupljati i skladititi kako bi se omoguilo gospodarenje tim otpadom. Opasni otpad mora se skupljati, skladititi i prevoziti odvojeno, svaka vrsta opasnog otpada za sebe i odvojeno od neopasnog i komunalnog otpada. Djelatnost skupljanja otpada za potrebe drugih obavlja osoba skuplja, registrirana za obavljanje te djelatnosti u skladu s Nacionalnom klasikacijom djelatnosti. Prijevoz otpada za potrebe drugih obavlja prijevoznik otpada registriran za prijevoz u skladu s Nacionalnom klasikacijom djelatnosti. Djelatnost posredovanja u organiziranju uporabe i zbrinjavanja otpada u ime drugih moe obavljati osoba posrednik , registrirana za obavljanje poslovnog posrednitva u skladu s Nacionalnom klasikacijom djelatnosti. Proizvoa otpada namijenjenog uporabi ili zbrinjavanju moe vlastiti proizvedeni otpad privremeno skladititi na za to namijenjenom prostoru unutar svojeg poslovnog prostora, naj due godinu dana raunajui od dana proizvodnje toga otpada. Uporaba i zbrinjavanje otpada utvreno je u lancima 32. do 35. Otpad koji nema vrijednih svojstava za uporabljivanje, odnosno koji se ne moe ili ne mora uporabiti mora se na propisani nain zbrinuti, ali ne na mjestima koja za to nisu odreena. U lancima 36. do 40. utvruju se obveze i odgovornost proizvoaa proizvoda i proizvoaa otpada. Proizvoai moraju planirati proizvod nju proizvoda i ambalau za proizvode na nain da se proizvodnja unaprjeuje 162
primjenom istih tehnologija, te na nain koji omoguuje uinkovitu uporabu materijala i energije, potie ponovnu uporabu i reciklau proizvoda i uzima u obzir najprimjereniji postupak uporabe, obrade i odlaganja proizvoda kojem je istekao rok, odnosno vijek trajanja, kako bi se nepovoljni utjecaj na okoli sveo na najmanju moguu mjeru. Proizvoai su duni kupcu i korisniku proizvoda osigurati: mogunost povrata uporabljenih proizvoda odnosno ambalae koja se nakon odgovarajue obrade moe ponovno uporabiti mogunost isplate naknade za uporabljivi otpad nakon iskoritenja proizvoda. Ispitivanja zikalnih i kemijskih svojstava otpada obavljaju ispitni laboratoriji akreditirani za provedbu ispitivanja prema hrvatskoj normi HRN EN ISO/IEC 170252000. U lancima 41. do 46. utvren je nain i uvjeti dobivanja dozvole za skupljanje, uporabu i zbrinjavanje otpada, to se dozvolom odreuje te da se dozvola izdaje na odreeni rok, a najdue na rok od pet godina, to se moe produiti viekratno. Prekogranini promet otpadom, odnosno uvoz otpada, izvoz i provoz otpada utvren je u lancima 47. do 54. Prema lanku 47. zabranjuje se uvoz opasnog otpada te uvoz otpada radi odlaganja i koritenja u energetske svrhe. Nadzor nad prekograninim prometom otpada, nain i postupci nadzora na granici i graninim prijelazima i ovlatenja inspektora zatite okolia, propisuju se posebnim propisom koji donosi Vlada Republike Hrvatske. U treem dijelu Zakona, lanci 55. do 62., utvruje se nain dodjele koncesije za obavljanje djelatnosti godpodarenja otpadom. Koncesijom se moe stei pravo obavljanja djelatnosti gospodarenja otpadom te pravo gradnje i koritenja graevina i ureaja namijenjenih obavljanju tih djelatnosti i to za: skupljanje otpada uporabu otpada zbrinjavanje otpada. Koncesija se dodjeljuje na rok: do 30 godina za opasni otpad i termiku obradu otpada, te za gradnju graevina i obavljanje djelatnosti zbrinjavanja komunalnog otpada do 10 godina za posebne kategorije otpada do 5 godina za komunalni otpad, osim komunalnog otpada. Koncesija se moe obnoviti po istom postupku po kojem je i dodijeljena. U etvrtom dijelu, u lancima 63. i 64. utvren je upravni nadzor nad primjenom ovog Zakona, koji obavlja ministarstvo nadleno za zatitu okolia. U lancima 65. do 87. utvren je inspekcijski nadzor nad provedbom ovog Zakona i propisa donesenih na temelju
njega, koji obavlja inspekcija zatite okolia u Ministarstvu i podrunim jedinicama Ministarstva u sjeditima i izvan sjedita upanija, odnosno u sjeditu Grada Zagreba. Inspekcijski nadzor provode inspektori zatite okolia. Nain rada inspektora, njegova prava i obveze te odgovornost utvreni su takoer u ovom dijelu Zakona. Prema lanku 67. u obavljanju inspekcijskog nadzora inspektor je ovlaten: U obavljanju inspekcijskog nadzora inspektor je ovlaten: zatraiti i pregledati isprave na temelju kojih moe utvrditi identitet pravne ili zike osobe, odgovorne osobe za gospodarenje otpadom u pravnoj osobi, kao i drugih osoba nazonih tijekom inspekcijskog nadzora ui u poslovne i druge graevine, zgrade, prostorije i prostore pravne i zike osobe (proizvodne graevine s pripadajuim prostorima i zemljitem na graevnoj estici, poslovne zgrade i prostorije u stambenim i stambenoposlovnim zgradama i graevine namijenjene za gospodarenje otpadom s pripadajuim prostorima i zemljitem) pregledati graevine, zgrade, prostorije i prostore iz podstavka 2. ovoga stavka, te pregledati poslovne spise, ureaje i opremu u svezi s gospodarenjem otpadom uzimati izjave od odgovornih osoba nadziranih pravnih i zikih osoba radi pribavljanja dokaza o injenicama koje se ne mogu izravno utvrditi kao i drugih osoba nazonih tijekom inspekcijskog nadzora utvrditi injenino stanje na vizualni nain (fotograranjem, snimanjem kamerom, videozapisom i sl.) zatraiti pisano od pravne i zike osobe tone i potpune podatke i dokumentaciju potrebnu u inspekcijskom nadzoru zatraiti od odgovorne osobe u pravnoj osobi, odnosno pravne i zike osobe za gospodarenje otpadom da dade uzorke otpada na analizu akreditiranim laboratorijima zatraiti pisano izvjee nadzirane pravne, odnosno zike osobe o poduzetim mjerama nareenim u inspekcijskom nadzoru. U provedbi inspekcijskog nadzora, prema lanku 72., u sluaju povrede ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega, inspektor ima pravo i obvezu nadziranoj pravnoj i zikoj osobi rjeenjem narediti mjere s rokom izvrenja i to: otklanjanje nedostataka, uklanjanje odloenog otpada, sanaciju oneienog tla, zabranu odlaganja otpada, zabranu obavljanja djelatnosti gospodarenja otpadom, zabranu izvoza, odnosno uvoza otpada, zaustaviti aktivnosti koje dovode u opasnost zdravlje ljudi i nanose ili bi mogle nanijeti znatnu tetu okoliu, poduzimanje mjera za usklaivanje aktivnosti s uvjetima utvrenima dozvolom, te poduzimati i druge radnje radi sprjeavanja gospodarenja otpadom protivno ovom Zakonu. Prema lanku 73. inspektor e nadziranoj pravnoj i zikoj osobi rjeenjem narediti otklanjanje nedostataka
u primjerenom roku: ako ne vodi oevidnik o otpadu ili ga ne vodi na propisani nain ako propisanu dokumentaciju o otpadu (izvjea, izjave, obrasce s potpunim i tonim podacima sl.) ne dostavlja u propisanom roku. Ako nadzirana pravna, odnosno zika osoba ne izvri rjeenje kojim joj je nareena mjera otklanjanja nedostataka, inspektor e osobu prisiliti na izvrenje upravnom mjerom. Prema lancima 74. do 78. inspektor e nadziranoj pravnoj ili zikoj osobi, ukoliko kri Zakon, zabraniti odlaganje otpada, obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom, uvoz, prijevoz i izvoz otpada, te podnijeti prijedlog ministarstvu za oduzimanje dozvole. Prema lanku 79. radi osiguranja provedbe mjera, inspektor moe zapeatiti radne prostorije, prostore, ureaje i opremu ili na drugi nain onemoguiti daljnje nezakonito obavljanje djelatnosti. Ako nadzirana pravna, odnosno zika osoba, prema lanku 84., ne izvri rjeenjem nareenu mjeru, inspektor e nadziranu osobu prisiliti na izvrenje nareene mjere novanom kaznom u iznosu od 30.000,00 kuna za pravnu osobu, odnosno 5.000,00 kuna za ziku osobu. Ovaj novani iznos uplauje se u korist prorauna Grada Zagreba, opine, odnosno grada na ijem podruju se nalazi otpad u vezi s kojim je inspekcijska mjera izreena i koristi se za mjere prema planu gospodarenja otpadom. U lanku 85. utvreno je da se protiv rjeenja inspektora, zakljuka o dozvoli izvrenja, zakljuka o obustavi postupka i zakljuka o trokovima izvrenja, moe se izjaviti alba Ministarstvu, osim u sluaju rjeenja inspektora donesenog u inspekcijskom nadzoru obrade i zbrinjavanja opasnog otpada, u kojem sluaju alba nije doputena, ali se moe pokrenuti upravni spor. No, alba izjavljena protiv rjeenja inspektora ne odgaa izvrenje rjeenja. Kaznene odredbe utvrene su u lancima 88. do 94. Visina kazne kree se do iznosa od 700.000 kuna, ovisno o prekraju. U prijelaznim i zavrnim odredbama, u lancima 95. do 108. utvruju se prava pravnih i zikih osoba koje ve imaju dozvole. Takoer se utvruju obveze upanija i grada Zagreba u svezi s donoenjem plana gospodarenja otpadom te utvruje njegov rok donoenja. Pravilnik o vrstama otpada (NN 27/96.), Pravilnik o postupanju s ambalanim otpadom (NN 53/96.), Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (NN 123/97. i 112/01.) i Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (NN 32/98.) ostaju na snazi i primjenjuju se do stupanja na snagu propisa navedenih u tablici na 164. stranici. SBK 163
lanak 7. i 10. 7.. 101.
Opis dokumenta upanijski plan gospodarenja otpadom Gradski / opinski plan gospodarenja otpadom Uredba o obraunu trokova gospodarenja komunalnim otpadom iz kuanstva Lokacije za gradnju graevina namijenjenih skladitenju, obradi ili odlaganju otpada Plan gospodarenja otpadom na razini RH Uredba o vrstama, kategorijama i klasikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada Uredba o nadzoru prekograninog prometa otpadom Pravilnik kojim se utvruju naini i postupci zbrinjavanja, uporabe i skladitenja otpada te nain postupanja s posebnim otpadom Pravilnik o mjerilima, postupku i nainu odreivanja iznosa naknade vlasnicima nekretnina Pravilnik o nainu postupanja s otpadnim baterijama i akumulatorima koji sadre odreene opasne tvari
Tko ga donosi upanije, Grad Zagreb Grad, opine opina, grad Zagreb lokalne i regionalne samouprave Vlada Vlada Vlada Ministar za zatitu okolia i ministar gospodarstva Ministar za zatitu okolia Ministar za zatitu okolia i ministar zdravstva Ministar za zatitu okolia i ministar zdravstva Ministar za zatitu okolia i ministar zdravstva Ministar za zatitu okolia i ministar zdravstva
Rok za donoenje 1.10.2005. 30.12.2005. 30.6.2005. Rok se utvruje posebnim propisom 24.5.2005. 24.3.2005. 24.5.2005.
102. 9. 103. 103.
104.
24.3.2005.
104.
24.12.2006.
104.
24.12.2006.
104.
Pravilnik o nainu postupanja s infektivnim otpadom iz zdravstvenih ustanova
24.12.2006.
104.
Pravilnik o postupanju otpadnim uljima
24.12.2006.
104.
Pravilnik o nainu i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima za odlagalita, vrstama otpada koje se ne smiju odlagati i uvjetima za izdavanje dozvola za odlagalita
24.12.2006.
104.
Ministar za zatitu Pravilnik o nainu i uvjetima postupanja s muljem iz ureaja za proiokolia i ministar avanje otpadnih voda kad se mulj koristi u poljoprivredne svrhe poljoprivrede Pravilnik o nainu postupanja otpadnim elektrikim i elektronikim ureajima i opremom Ministar za zatitu okolia i ministar gospodarstva Ministar za zatitu okolia i ministar gospodarstva Ministar za zatitu okolia i ministar gospodarstva Ministar za zatitu okolia i ministar gospodarstva
24.12.2007.
104.
24.12.2007.
104.
Pravilnik o nainu postupanja vozilima kojima je istekao vijek trajanja
24.12.2007.
104.
Pravilnik o nain postupanja otpadom iz rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina
24.12.2007.
104.
Pravilnik o nainu postupanja otpadnim gumama
24.12.2007.
164
IZ INOZEMNE STRUNE LITERATURE

UTJECAJ VJETROELEKTRANA NA MIKROOKOLI Svake godine poveava se broj farmi vjetroelektrana. Pratei njihov rad, strunjaci se pitaju kako on utjee na mikroklimu. Tako se dolo na ideju da se naini kompjutorska simulacija rada i utjecaja na okoli jedne hipotetske farme vjetroelektrana. Ideju su realizirali znastvenici sa sveuilita Princenton. Promatrana je hipotetska farma sa 100x100 vjetroelektrana, visine 100 metara i razmaka vjetroturbina od 1 kilometar. Farmu su smjestili u SAD-u, u regiji Great Plains, ravniarskom i nisko breuljkastom terenu, prikladnom za izgradnju velike farme vjetroelektrana. Pri modeliranju klime koristili su se podacima iz Oklohame. Nacionalni laboratorij u Goldenu, u Koloradu, prikupio je podatke o stvarnoj vjetrofarmi u Kaliforniji. Premda su vjetroturbine bile postavljene blie jedna drugoj, podaci potvruju rezultate simulacije. U Energetskom istraivakom centru u Petten-u, u Nizozemskoj, izvodi se pokus s modelom vjetrofarme, smjetene u vjetrovitom tunelu. Oekuje se da e studija potvrditi kako velike vjetrofarme imaju utjecaja na mikroklimu. New Scientist, Issue 6 November 2004; www.newscientist. com; www.energycentral.com/centers/news/daily/ SBK KANADA I JAPAN VODEE SU U ENERGETICI VODIKA U listopadu 2004. godine odrano je u Yokohami, u Japanu, dvogodinje savjetovanje o energetskoj uporabljivosti vodika. U isto vrijeme odrana je u Torontu, u Kanadi, konferencija o istoj temi. To je etverogodinja konferencija, koju organizira Canadian Hydrogen Association. Konferenciji je prisustvovalo 760 strunjaka. Na obje se konferencije raspravljalo o dobivanju vodika kao energenta i njegovom ekonomskom iskoritenju. EW, god. 103(2004), br. 23 Mrk Simulacija je pokazala sljedee: a) Danju je utjecaj na mikroklimu bio zanemariv. b) Nou je utjecaj postao znaajan i to: prosjena nona brzina vjetra na tom podruju poveala bi se sa 3,5 m/s na 5 m/s prosjena temperatura u toku noi poveala bi se za 2 C na toj farmi od 10.000 jedinica. Kako ove promjene utjeu na ivotinjski svijet ili na poljoprivredu nije poznato. Takoer je ispitivan utjecaj buke. Utvrene su sljedee injenice: male jedinice 15 20 kW stvaraju buku jaine jednog stroja za pranje rublja kod velikih jedinica visina buke ovisna je o vrsti propelera i njegove ekasnosti, odnosno veliine proizvedene turbulencije. U umovitom podruju razina buke na udaljenosti od 400 metara ne prealzi dozvoljene vrijednosti. No, poboljanjem konstrukcije krila smanjit e se i razina turbulencije, pa e se smanjiti i razina buke. Da je to izvedivo, pokazuju vjetroturbine smjetene u sredita europskih metropola kao to su Be, Amsterdam, itd. OBNOVLJIVA ENERGIJA U ZEMLJAMA EU U zemljama EU vodne su snage glavni izvor obnovljive energije. Godine 2003. proizvedeno je u hidroelektranama Unije 277 milijardi kWh, a to je 9 % itave proizvodnje elektrine energije. Najvie su proizvele hidroelektrane u Francuskoj (58 milijardi kWh), zatim u vedskoj (53 milijarde kWh), pa u panjolskoj (40 milijardi kWh). U Austriji i Letoniji vie od pola potrebne elektrine energije proizvedeno je u hidroelektranama. Uzimajui u obzir ukupnu obnovljivu energiju, tj. energiju vode, vjetra, biomase i sunca, pretvorenu u elektrinu energiju, proizvedeno je u EU 363 milijarde kWh ili udio od 12 %. EW, god. 103(2004), br. 23 Mrk POVEANJE CIJENE UGLJENA U Njemakoj, gdje vie od polovice proizvedene elektrine energije dolazi iz termoelektrana, loenih ugljenom, 165
polovica tog ugljena mora se uvesti. Njegovo znatno poskupljenje, po toni, granino i prosjeno poskupljene, iznosilo je 37 eura, sredinom 2003. godine, a 60 eura, sredinom 2004. godine. Naravno da takvo poskupljenje ugljena, za termoelektrane, ima utjecaj na cijenu elektrine energije. Poveanje cijene ugljena, uz ostalo, rezultat je velike potranje energije, naroito u Aziji, i poveanja trokova prijevoza morskim putem. EW, god. 103(2004), br. 23 Mrk SUSTAV ERP UNAPRJEUJE RAD ELEKTRINE MREE Osnovni zadatak sviju vlasnika elektrinih mrea jest uinkovitost pogona. U mnogim podrujima nastaje rast elektrine mree, a smanjenje osoblja. Zadovoljiti ove zahtjeve, a ne sniziti pouzdanost elektrine mree, time i sigurnost napajanja potroaa elektrine energije, mogue je ako se uporabe dodatne ekasne mjere. Jedna od tih mjera jest integralno promatranje komercijalnog aspekta. To se moe postii npr. uporabom ERP sustava (EnterpriseRessurce-Planing) u radu pogona elektrinih mrea. EW, god. 103(2004), br. 23 Mrk PLINSKA PUNIONICA U NJEMAKOJ U Njemakoj je u listopadu 2004. godine stavljena u rad petstota punionica zemnog plina za vozila. To je znaajan korak u izgradnji mree punionica, pa nee biti nikakvih problema prijei cijelu Njemaku autom na zemni plin. Plan je, da vozai mogu uzeti plin u gradovima svakih 5 km, a u mijeanim podrujima svakih 10 km. U otvorenim podrujima punionice e biti graene svakih 25 km. Cilj je, da do godine 2007. bude vozaima na raspolaganju preko 1000 punionica plinom, nekodljivim za okoli. Na taj e se nain osigurati davanje goriva za oko milijun vozila, a plinsko gospodarstvo e dobiti oko 250 milijuna eura. EW, god. 103(2004), br. 23 Mrk NAJVEA NA SVIJETU FOTONAPONSKA ELEKTRANA Prva etapa izgradnje, najvee fotonaponske elektrane na svijetu, putena je sveano u pogon, uz prisutnost mnogih vanih osoba iz privrednog i politikog ivota. Ta se elektrana gradi na prostoru biveg rudnika ugljena, blizu Saarbrckena u Njemakoj. U prvoj e joj etapi vrna snaga iznositi 4 MW, a nakon potpune izgradnje 8,4 MW. 166
Prema projektu elektrana e imati 25.000 solarnih modula, a 16 visokouinskih usmjerivaa pretvarat e proizvedenu energiju u trofazni sustav, kojim e se moi prikljuiti na javnu elektrinu mreu. Predvia se godinja proizvodnja od 3,8 milijardi kWh. Prva je etapa traila investicije od 17 milijuna eura, isplaenih iz solarnog fonda organizacije Voltwerke. Cijelo planiranje, projektiranje i izgradnju izvelo je poduzee City Solar, uz suradnju generalnog poduzetnika Sun Technics. EW, god. 103(2004), br. 23 Mrk U NJEMAKOJ POVOLJNA CIJENA ELEKTRINE ENERGIJE ZA MALU I SREDNJU INDUSTRIJU Prema izjavi VDEW (Verbund der Elektrizittswirtschaft) njemaka industrija, unato poveanja dravnih daa, ima 5 % jeftiniju elektrinu energiju 2004. godine nego 1998. godine, prije slobodnog trita. Cijena elektrine energije godine 2001. pala je 35 %, ali su nakon toga dola poveanja trokova goriva i podeseterostruenje razliitih daa. EW, god. 103(2004), br. 24 Mrk BURZA CO2 CERTIFIKATA U listopadu 2004. godine osnovala je tvrtka EEX (European Energy Exchange) u Leipzigu (Njemaka) prvu europsku burzu CO2 certikata. Mnoge europske energetske tvrtke pokazale su veliki interes za suradnju i sudjelovanje u ovoj mladoj energetskoj trgovini. EW, god. 103(2004), br. 24 Mrk PRIKLJUENJE VJETROELEKTRANA NA MREU Na temelju njemakog zakona (EEG) o poticanju koritenja obnovljive energije izgraena su mnoga postrojenja vjetroelektrana. To proizvodi naroite tehnike potekoe, prikljuenjem tih elektrana na postojeu elektrinu mreu. Postojee smjernice o prikljuenju vie nisu dostatne. Treba sakupiti dosadanja iskustva i novelirati smjernice za prikljuenje na visoki i najvii napon i time omoguiti stabilan pogon elektrine mree. EW, god. 103(2004), br. 24 Mrk
ENERGETSKA POLITIKA U SVIJETU Godine 2004. odrana je svjetska energetska konferencija, u Sydney-u u Australiji, uz prisustvo od skoro 3000 sudionika. U tijeku predavanja i diskusije moglo se uti mnogo zanimljivih energetskih podataka. Svi su se sloili da je prvi prioritet energetska ekasnost sviju energetskih sustava. Energetske potrebe u svijetu naglo rastu, osobito u nerazvijenim zemljama Azije i Afrike. U Kini je etiri prole godine prikljueno na elektrinu mreu instalirane snage elektrana od 100.000 MW. Samo u 2003. godini graeno je 37.000 MW, a godine 2004. to e biti oko 40.000 MW instalirane snage. Postoje planovi da se u sljedeih petnaest godina povea kapaciet elektrana za 270.000 MW i to 90.000 MW u hidroelektranama, 30.000 MW u novim nuklearkama, a 150.000 MW u termoelektranama na ugljen. Kina je zemlja najvee izgradnje elektrana. Indija ima takoer velike energetske planove, pa e u iduim godinama vie od 30 % poveanja energetskih potreba uslijediti u ove dvije zemlje. Predvia se da e potronja energije, do godine 2020., porasti izmeu 30 i 50 %. Na konferenciji se raspravljalo i o klimi, pa je reeno, ako se termoelektrane obnove novom tehnologijom svakih 20 godina, utedjet e se emisija od 1,4 milijarde tona CO2. Raspravljalo se o nancijskim problemima, koji nisu sasvim mali i neznatni. EW, god. 103 (2004), br. 24 Mrk UPORABA DRVNOG PLINA U PLINSKIM MOTORIMA Drvo, u prvom redu drvni otpaci mogu se u posebnim ureajima pretvoriti u drvni plin, a posebno konstruirani motori mogu takoer plin koristiti za svoj pogon i proizvoditi elektrinu i toplinu. Tvrtka CE Jenbacher je posljednjih godina na tom podruju stekla velika iskustva. U Danskoj, u Harboore-u, devedesetih su godina instalirana dva plinska motora, koji mogu davati 750 kW elektrine energije, a nastala toplina se vodi u toplinsku mreu. Od travnja 2002. radi demonstracijski ureaj u Gusing-u (Austrija) i proizvodi elektrinu snagu od 2 MW i toplinsku od 4,5 MW. Oba su postrojenja pokazala pouzdan pogon i dobro iskoritenje u proizvodnji elektrine energije. EW, god. 103 (2004), br. 24 Mrk
LOKACIJA POSTROJENJA ITER U studenom 2004. godine Europska je komisija EU u Strassburgu konano prihvatila prijedlog za EU, da se postrojenje ITER (International Thermonuclear Experimental Reactor) sagradi u Francuskoj, u mjestu Cadarache. Komisija eli postii suglasnost sviju partnera, tj. Japana, Kine, Rusije, SAD i June Koreje. Za ovo su postrojenje predviene investicije od 4,57 milijardi eura. Ovaj prijedlog podupiru Kina i Rusija, dok Japan, Juna Koreja i SAD predlau mjesto Rokkacho u Japanu. EW, god. 103 (2004), br. 26 Mrk SURADNJA NRW I KALIFORNIJE Predstavnici njemake pokrajine NRW (NordheimWestfalen) i Kalifornije (SAD) potpisali su sporazum o suradnji tehnikih i ekonomskih pitanja zatite klime. Zajedno e u kooperaciji razvijati gorive elije i izgraditi ureaje za uporabu vodika. EW, god. 103 (2004), br. 26 Mrk PUNIONICA VODIKA U BERLINU Tvrtka Aral, koja posjeduje benzinske crpke, izgradila je u Berlinu, najveu u svijetu, punionicu vodikom, u plinskom i tekuem stanju. Tako se uz benzin i dizelsko gorivo moe za vozila uzeti vodik kao pogonsko sredstvo. Kapacitet punionice je 100 vozila dnevno. Ovo je pokusna punionica, dio projekta Aral-a "Clean Energy Partnership" (CEP). Partnerska kooperacija CEP i Saveznog ministarstva prometa investirat e ukupno do godine 2007. oko 33 milijuna eura. Plinska varijanta vodika proizvodi se elektrolizom, na licu mjesta, a tekua varijanta pod temperaturom od 253 C, proizvodi se izvan stanice, prevozi specijalnim vozilom i sprema u spremnike uz stanicu. EW, god. 103 (2004), br. 26 Mrk ZASJEDANJE O MODERNOJ RASVJETI U Frankfurtu (Main) odrano je u travnju 2004. godine zasjedanje "Light Building 2004", na kojem se raspravljalo o modernoj "rasvjeti". Prvenstveno u predavanjima i diskusijama se raspravljalo o energetskoj uinkovitosti rasvjete. U nizu predavanja iznesene su mogunosti smanjenja energije za rasvjetu kuanstava, ureda, radionica i zgrada to arhitekti moraju 167
kod projektiranja uzeti u obzir. Iznesene su nove tendencije u izvedbi rasvjetnih tijela i njihove uporabe. EW, god. 103 (2004), br. 26 Mrk EUROPSKA SLOBODNA TRGOVINA ELEKTRINOM ENERGIJOM Prema podacima njemake elektroprivredne udruge VDEW, koncem godine 2004. ve je 7 zemalja EU potpuno otvorilo slobodno trite elektrinom energijom. U ovim tradicionalnim zemljama EU, slobodno je trite otvoreno za industriju, ali ne i za kuanstva. Velike su razlike izmeu pojedinih zemalja EU, ali se oekuje da e svi potpuno otvoriti trite do godine 2007. U priloenoj tablici, za pojedine zemlje EU, naveden je stupanj otvorenosti trgovine elektrine energije, sa stanjem od rujna 2004.
Zemlja Njemaka, Danska, Finska, V. Britanija, Austrija, vedska, panjolska Luxemburg Belgija Francuska Italija Slovaka Slovenija Nizozemska Island Poljska Portugal Maarska Grka Cipar eka Litva Letonija Estonija Malta % otvorenosti 100 90 80 70 66 66 64 63 56 51 45 35 34 33 30 17 11 10 10
je izoliranih visokonaponskih kabela smanjenje njihove teine, kako bi se lake transportirali i to vee duljine u jednom komadu, da se smanji vrijeme montae, a time i trokovi. Kao primjer naveden je kabel 400 kV, duljine 1000 m, poloen u tunelu u Londonu. Diskutirano je o ispitivanju kabela, prilikom izrade i montae i naglaena je vanost njegovog odravanja. Mnogo obeavaju za budunost, supravodljivi, visokotemperaturni kabeli. Oni se hlade tekuim duikom, pri temperaturi od 30 do 40 K. Takvi su kabeli ve dvije do tri godine u pogonu u SAD i Europi. Kao visokoopteretni isticani su plinski kabeli 145 kV do 550 kV, koji se mogu opteretiti sa strujom od 4000 do 5000 A. Diskutirano je, nadalje, o optimalnim graninim duljinama trofaznog i istosmjernog prijenosa kabelom. Za prijenos energije od 250 MW, uz napon od 245 kV, pokazuje se da je trofazni sustav povoljniji od istosmjernog do duljine od 200 km. Ta se duljina moe smanjiti kod slabijih povezanih mrea. Za povezivanje vjetroelektrana ta je duljina samo 100 km. Trokovi neke kabelske veze u mnogome ovisi o terenu i okolnostima u podruju polaganja. Znatna je panja, u diskusijama, posveena magnetskom polju kabela. Iznesen je uspjeh metalnog oklopa i rasporeda faza. Ipak je najsigurnije poloiti kabel dalje od ljudskih nastambi. EW, god. 103 (2004), br. 26 Mrk PRIKLJUAK U ELEKTROENERGETSKI SUSTAV VELIKIH PARKOVA VJETROELEKTRANA Danas je prikljuak velikih parkova vjetroelektrana, snage iznad 100 MW, na elektrinu mreu posebni izazov. Ovakav prikljuak izaziva u elektroenergetskom sustavu posebne probleme. Generalno uzevi, oni su sljedei: promjenljiva proizvodnja bez obzira na optereenje sustava prognoze i planiranje proizvodnje vrlo je nesigurno prekid proizvodnje kod jakog vjetra mogue preoptereenje elektrine mree zbog velikog zagrijavanja kod malog optereenja sustava, s obzirom na manjak regulirajue snage manjak jakove i kratkospojne snage. Ovi se problemi ne mogu optimalno rijeiti klasinom izvedbom elektroenergetskog sustava. Potrebne su nove koncepcije i tehnologije u voenju elektroenergetskog sustava. EW, god. 103 (2004), br. 20 Mrk
EW, god. 103 (2004), br. 26 Mrk STANJE KABELSKE TEHNIKE U SVIJETU Poetkom rujna 2004. godine, odrano je u Parizu zasjedanje CIGRE. Meu ostalim problemima elektroenergetike, raspravljano je o visokonaponskim kabelima. Tendencija 168
JEDNA OD NAJVEIH FOTOELEKTRANA NA SVIJETU Michelin gradi jednu od najveih fotonaponskih elektrana na svijetu. Projekt se sastoji od etiri postrojenja ukupne snage oko 10 MW i izvodi se u Njemakoj. Postrojenja od 2,6 MW na tvornici guma u Homburgu i od 1,4 MW na krovu regionalnog distribucijskog centra u Landauu, ve su izgraena. Polovinom 2005. godine dovrit e se 1,5 megavatno postrojenje na tvornici u Hallstadtu kraj Bamberga i 4 megavatno postrojenje na tvornici u Bad Kreuznachu. To e biti jedna od najveih fotonaponskih elektrana na svijetu, dodue na etiri lokacije. Najvee pojedinano fotonaponsko postrojenje u ovo vrijeme u svijetu, snage 5 MW, nalazi u Brstadtu u Njemakoj. Ukupno, investicije na sve etiri lokacije, iznosit e oko 50 milijuna eura (66,5 milijuna dolara). Dakle, specine investicije su 50/10 = 5 eura/W (ili 5000 eura/kW). Na osnovi njemakog zakona o obnovljivim izvorima (Erneuerbare Energie Gesetz) garantirana otkupna cijena iz krovne fotoelektrane u prosjeku je 54,4 eurocenta/kWh (57,4 eurocenta za sekciju do 30 kW, a 54,6 eurocenta za sekciju od 30 100 kW, te 54 eurocenta za snagu preko 100 kW). Elektrina energija prihvaa se lokalnom mreom. Estimacija ak tri ekspertna tima pokazuje da e proizvodnja biti izmeu 934 i 948 kWh/kW za sustav u Landauu, te izmeu 919 i 939 kWh/kW za sustav u Homburgu, dakle trajanje instalirane snage je priblino neto vie od 900 sati/godinje. Povrat sredstava ostvario bi se dakle za 50000000 / 0,544 *900 sati *10000 kW, priblino u 10 godina. Zanimljivo bi bilo jo vidjeti koliko bi trajala energetska amortizacija, a koliko ekoloka amortizacija (dakle, koliko godina fotoelektrana treba raditi da vrati energiju uloenu za svoje uspostavljanje, a koliko godina da utedi CO2 emitiran tijekom proizvodnje njezinih komponenata). PHOTON International, January 2005. MK TERMIKO KORITENJE SUNEVA ZRAENJA U TERMOELEKTRANAMA Termiko koritenje Suneva zraenja za proizvodnju elektrine energije trebalo bi voditi nioj cijeni proizvodnje elektrine energije od fotoelektrinog koritenja Suneva zraenja. U sadanje vrijeme, u komercijalnoj primjeni je ukupno 354 megavata termoelektrana koje koriste Sunevo zraenje za proizvodnju pare. Dva su naina Concetrating Solar Power (CSP)-tehologije. Prema jednom sustavu (tzv. koritasti ili valovni sustav), u osnom aritu uzdunih parabolinih zrcala postavljene su apsorpcijske cijevi u kojima se generira para i vodi u parnu turbinu. Prema drugom sustavu (tzv. toranjski sustav), u centralno arite
okruglog parabolinog zrcala, na vrhu jednog tornja, postavljen je generator pare. Svjetska konferencija o trinom uvoenju takvog koritenja Suneve energije, odrana je u Palm Springsu/ SAD u jesen 2003. godine. Tamo je ocijenjeno da je svjetski trini potencijal takvih elektrana oko 5000 megavata za iduih 10 godina. U Kaliforniji rade na jednom projektu instalirane snage 150 MW, koji se zasniva na njemakoj tehnologiji, vodeoj u tom tehnolokom podruju. www.german-renewable-energy.com/28.01.2005. MK U POGONU PRVA GEOTERMALNA ELEKTRANA U NJEMAKOJ Od studenog 2003. godine, nakon petmjesene gradnje, prva geotermalna elektrana u Njemakoj prikljuena je na mreu. Instalirana je u Neustadt-Glewe. Izgraena je uz tamonju geotermalnu toplanu i opskrbljivat e okruglo 500 kuanstava ekoloki proizvedenom elektrinom energijom, iz spojnog procesa. Srce postrojenja je jedna parna turbina snage oko 220 kilovata, u kojoj e se proizvesti godinje oko 1400 megavatsati energije. Dakle, godinje trajanje instalirane snage bit e visokih gotovo 6400 sati. www.german-renewable-energy.com/28.01.2005. MK NAJDUBLJA GEOTERMALNA BUOTINA U NJEMAKOJ Poetkom veljae 2004. godine u Unterhachingu/Bavarska izveden je poetni zahvat na najdubljoj geotermalnoj buotini u Njemakoj. Do travnja iste godine trajalo je buenje za pridobivanje tople vode iz preko 3300 metara dubine radi proizvodnje elektrine energije i topline za daljinsko grijanje gradia Unterhaching od oko 20 tisua stanovnika. Bit e instalirano preko 3 megavata elektrine snage i oko 16 megavata termike snage. Ukupna investicijska vrijednost projekta cijeni se na 36 milijuna eura, u emu e sudjelovati njemako Ministarstvo za okoli, zatitu prirode i nuklearnu sigurnost s 4,8 miljuna eura. www.german-renewable-energy.com/28.01.2005. MK PRVO BIOENERGETSKO SELO U NJEMAKOJ Selo od 750 stanovnika Jhnde kraj Gttingena/Donja Saska, postaje prvo bioenergetsko selo u Njemakoj. U bliskoj budunosti, cjelokupna energetska opskrba opine bit e utemeljena na koritenju biomase. Isporuka i montaa opreme poela je. Znaajno svojstvo biomase, kao kumulirane dozraene Suneve energije, je 169
mogunost skladitenja, te koritenje u ritmu potranje i time nepotrebnost dogradnje u konvencionalnog elektroenergetskog sustava. Postrojenje na biomasu primjenjivo je u podruju temeljne i u podruju vrne snage. Biomasa u obliku stajskog gnoja i ostataka poljoprivrednog bilja koristit e se u postrojenju Jhnde putem bioplina kojim e se opskrbljivati jedan termoelektrino-toplanski blok, elektrine snage 500 kW i toplinske snage 480 kW. Tvari u obliku drvnih otpadaka, vodit e se u jedan toplanski blok, toplinske snage 600 kW. Bit e pokrivena, za 220 prikljuenih kuanstava, ukupna godinja potranja elektrine energije od 2 MWh i toplinske energije od 6,8 MWh po kuanstvu. Toplinska mrea ukupne duljine oko 5,5 kilometara razvodit e toplinu i toplu sanitarnu vodu po cijelom selu. Ukupno e se godinje proizvoditi 4 milijuna kilovatsati elektrine i 3,6 milijuna kilovatsati toplinske energije, uz reduciju emisije CO2 za 3300 tona. Pored pozitivnog globalnog djelovanja, projekt ima i naglaena regionalno prihvatljiva svojstva: zatita podzemnih i nadzemnih voda, odranje biljne raznolikosti, razvoj samodostatnog gospodarskog kruga i, dakako, uteda u loivom ulju i prirodnom plinu. Investicijski volumen cijeloga projekta je oko 5 milijuna eura, neto (ovo neto, vjerojatno bi znailo "bez uraunatih poreza i taksi"). Njemako Ministarstvo za zatitu potroaa, prehranu i poljoprivredu sujelovat e s oko 1,3 milijuna eura poticajanih sredstava. www.german-renewable-energy.com/28.01.2005. MK POREZI I DOPRINOSI NA ELEKTRINU ENERGIJU U AUSTRIJI Na opskrbnom podruju Wienstrom, uz godinju potronju 3500 kWh bila je cijena elektrine energije za kuanstvo optereena u 2003. godini s 34% poreza, doprinosa, doplataka i pristojbi, dakle treina cijene okrenuta je razliitim davanjima koja ureuje dravna ili opinska vlast. Preostale dvije treine cijene (66%) usmjereno je izravno na elektroprivredu i to: ak 41% cijene kao naknada za koritenje mree, a samo 25% cijene kao naknada za proizvodnju elektrine energije (tako nizak postotak za proizvodnju Austrija zahvaljuje vrlo visokom udjelu hidroenergije). Mjeseni raun za elektrinu energiju takvog kuanstva iznosio je prosjeno neznatno manje od 40 eura. Porez na dodanu vrijednost (koji se u Austriji obraunava kao 20% na ukupan zbroj prije tog oporezivanja) sudjeluje najvie u dodacima na cijenu sa 17%. Slijedi doprinos (porez) na elektrinu energiju, radi poticanja tednje i racionalnog koritenja, s udjelom od 11%. Inae, taj porez je univerzalno 1,5 eurocent/kWh krajnje potronje. Ta 170
dva poreza pune savezni budet. Doplatak za obnovljive izvore energije je na niskonaponskoj mrenoj razini 0,204 eurocenta/kWh i sudjeluje s oko 1% u ukupnoj cijeni, a slui isplati naknade za preuzimanje elektrine energije iz tih izvora. Doplatak za kogenerativnu proizvodnju iznosi 0,15 eurocenti/kWh, a slui plaanju poveanih trokova proizvodnje u spojenom procesu. Dodatak za male hidroelektrane iznosi 0,035 eurocenta/kWh. Ta oba dodatka sudjeluju s oko 1% u ukupnoj cijeni. Konano, opine odreuju i posebnu potroaku pristojbu za punjenje opinskog budeta, koja je na opskrbnom podruju Wienstrom najvea u Austriji i iznosi 0,53 eurocenta/kWh, sudjeluje dakle u ukupnoj cijeni s oko 4%. Doprinos za naslijeene trokove plaa se samo za hidroelektranu Voitsberg 3, sudjeluje s 0,39% u ukupnoj cijeni te ima vremensko ogranienje do kada e se uplaivati. www.e-control.at/19.1.2005. MK POREZI I DOPRINOSI NA ELEKTRINU ENERGIJU U NJEMAKOJ Za njemako kuanstvo, uz godinju potronju 3500 kWh bila je cijena elektrine energije optereena u 2003. godini s okruglo 40% (tono 40,5%) poreza i doprinosa, dakle vie od treine cijene bilo je okrenuto razliitim davanjima koja ureuje dravna ili opinska vlast. Preostale manje od dvije treine cijene (59,5%) usmjereno je izravno na elektroprivredu, kao naknada za koritenje prijenosne i distribucijske mree te kao naknada za proizvodnju elektrine energije. Mjeseni raun za elektrinu energiju takvog kuanstva u Njemakoj iznosio je prosjeno neznatno vie od 50 eura, dakle za 25% vei nego u Austriji. Porez na dodanu vrijednost (koji se u Njemakoj obraunava kao 16% na ukupan zbroj prije tog oporezivanja) sudjeluje najvie u dodacima na cijenu, s 13,8%. Slijedi porez na elektrinu energiju, kojeg Nijemci zovu ekoloki porez, s udjelom od 11,9%, a plaa se oko 2 eurocenta/kWh krajnje potronje. Ta dva poreza pune savezni budet. Slijedi koncesijska naknada koja je ovisna o opini u kojoj se koristi elektrina energija, puni opinski budet i kree se u Njemakoj od 1,32 do 2,39 eurocenta/kWh. Prosjeno, u cijeloj Njemakoj, ini udjel od 10,4% u cijeni spomenutog kuanstva. Doplatak za obnovljive izvore energije sudjeluje s oko 2,6% u ukupnoj cijeni a slui isplati naknade za preuzimanje elektrine energije iz tih izvora (npr. oko 9 eurocenta/kWh za proizvedenu elektrinu energiju u vjetroelektranama, u prvih pet godina pogona tih elektrana). Doplatak za kogenerativnu proizvodnju sudjeluje s 1,8% u ukupnoj cijeni elektrine energije, a slui plaanju poveanih trokova proizvodnje u spojenom procesu. www.strom.de/19.1.2005. MK
NAJVEA POTRONJA ELEKTRINE ENERGIJE PO STANOVNIKU U SKANDINAVIJI Prema Udruzi njemake elektroprivrede VDEW izlazi da je u Europi najvea potronja elektrine energije po stanovniku u skandinavskim zemljama, prema potronji u 2002. godini. Rekorder je, dakako, Norveka s preko 23 MWh godinje po stanovniku (Norveani se i griju na elektrinu energiju dobivenu iz vodnih snaga), slijedi vedska (16,7 MWh/stan.) i Finska (oko 16 MWh/stan.). Prosjek 15 zemalja doskoranjih lanica Europske unije je 6,75 MWh/stan., a blizu tog prosjeka su zemlje: Nizozemska, Danska, Njemaka i Velika Britanija. Najmanju potronju meu promatranim zemljama ima Portugal (oko 4,4 MWh/stan.). Istaknimo da se potronja po stanovniku rauna kao ukupna domaa proizvodnja na generatorima, uveana za saldo uvoza i izvoza, umanjena za vlastitu potronju u elektranama, prijenosnim i distribucijskim postrojenjima, te za energiju utroenu za pumpanje (ako drava raspolae pumpno-akumulacijskim elektranama) i, konano, umanjena za gubitke u prijenosnoj i distribucijskoj mrei. S druge strane to je nalna potronja, dobivena naelno zbrajanjem pokazivanja brojila svih kupaca elektrine energije, na visokom, srednjem i niskom naponu.
Godinja potronja elektrine energije po stanovniku u 2002. godini (kWh/stan.) vedska Finska Luksemburg Belgija Francuska Austrija Nizozemska Danska Njemaka Velika Britanija Irska panjolska Italija Grka Portugal EU-15 Norveka 16680 16073 13737 8167 7598 7302 6830 6557 6538 6394 6154 5711 5394 4640 4424 6753 26348
POTRONJA UKUPNE ENERGIJE PO STANOVNIKU DVOSTRUKO VEA U SAD NEGO U 15 LANICA EUROPSKE UNIJE Prema International Energy Agency (IEA), ije podatke prenosi Udruga njemake elektroprivrede VDEW, izlazi da je u Europi najvea potronja ukupne energije po stanovniku u skandinavskim zemljama: Finskoj (oko 10 tona ekvivalentnog ugljena/stan.), Norvekoj (neto preko 8 tona) i vedskoj (oko 8 tona), prema potronji u 2003. godini. Prosjek 15 zemalja doskoranjih lanica Europske unije je 5,67 tona ekvivalentnog ugljena/stan. Blizu tog prosjeka su zemlje: Velika Britanija, Austrija i Danska. Najmanju potronju ukupne energije meu promatranim zemljama ima Portugal (oko 3,5 tona). Sjedinjene Amerike Drave ostvaruju dvostuko veu godinju potronju ukupne energije po stanovniku (11,29 tona) nego li prosjeni stanovnik Europske unije (dakle, i priblino govorei dvostuko veu emisiju tetnih plinova u atmosferu po stanovniku). Potronja ukupne energije dobiva se zbrajanjem pridobivanja primarne energije (konvencionalnih i nekonvencionalnih oblika) na vlastitom podruju te salda uvoza i izvoza primarnih oblika energije (ugljen, sirova nafta, prirodni plin i nuklearno gorivo) i salda uvoza i izvoza transformiranih oblika energije (naftnih derivata i elektrine energije). Taj se zbroj korigira jo sa stanjem uskladitene energije (primjerice u brodovima, jer ta uskladitena energija nije jo potroena).
Godinja potronja ukupne energije po stanovniku u 2003. godini (tona ekvivalentnog ugljena/stan.)
Prema Izvjetaju HEP o poslovanju u 2002. godini, ostvarena ukupna prodaja elektrine energije bila je u toj godini 12615 GWh, a stanovnika u Hrvatskoj je 4437460 (prema popisu iz 2001. godine). Izlazi da je potronja po stanovniku u Hrvatskoj ostvarena 2002. godine bila 2843 kWh/stan. www.strom.de/10.1.2005. MK
Finska vedska Belgija Nizozemska Francuska Njemaka Irska Velika Britanija Austrija Danska panjolska Italija Grka Portugal Luksemburg EU-15 SAD Norveka Japan
10,17 7,99 8,10 7,09 6,30 6,02 5,29 5,52 5,63 5,43 4,74 4,44 3,90 3,53 ... 5,67 11,29 7,46 5,76 171
Prema Ministarstvu gospodarstva i Energetskom institutu "Hrvoje Poar", ostvarena potronja ukupne energije bila je u Hrvatskoj u 2001. godini 371,6 PJ (12,672 megatona ekvivalentnog ugljena), uraunavajui hidroenergiju s faktorom konverzije od oko 10 petadula po svakom proizvedenom teravatsatu u hidroelektranama (dakle s konverzijom kakva je ostvarena u prosjenim termoelektranama Hrvatske). Ako se uzme faktor konverzije od 3,6 PJ/TWh, kakav je uobiajen za energetske bilance i koji koristi IEA u svojoj statistici, izlazi da je potronja ukupne energije bila 329,7 PJ (11,234 megatona ekvivalentnog ugljena). Kako je stanovnika u Hrvatskoj 4437460 (prema popisu iz 2001. godine), izlazi da je potronja ukupne energije po stanovniku u Hrvatskoj ostvarena 2001. godine bila 2,53 tone ekv.ugljena/stan. www.strom.de/10.1.2005. MK IZMJENE ZAKONA U ENERGETSKOM SEKTORU HRVATSKE Hrvatski sabor, na svoj sjednici 3. prosinca 2004. godine, donio je izmjene i dopune Zakona o energiji, novi Zakon o tritu elektrine energije i novi Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti, kojima su izmijenjeni, odnosno nanovo doneseni zakoni koji su bili izvorno doneseni u srpnju 2001. godine. Novi zakoni objavljeni su u "Narodnim novinama" 15. prosinca 2004. godine. Temeljna polazita za te zakone su direktive Europske unije o: (1) zajednikim pravilima za trite elektrine energije, (2) zajednikim pravilima trita prirodnog plina, (3) promicanju koritenja elektrine energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije na tritu elektrine energije, (4) promicanju kogeneracije na tritu energije, te o (5) promicanju koritenja biogoriva te ostalih obnovljivih goriva u transportu. Sve te direktive donesene su u razdoblju od 2001 2003. godine, dakle nakon izvornog donoenja zakona u energetskom sektoru Hrvatske. Navedimo zanimljivije odredbe novih zakona, u prvome redu one koje predstavljaju izmjene ili dopune stanja koje je bilo uspostavljeno zateenim zakonima, iz ljeta 2001. godine. Ponimo od Zakona o energiji. Ponajprije, iz popisa energetskih djelatnosti izostavljeno je voenje elektroenergetskog sustava i ta se djelatnost od sada smatra sastavnicom energetske djelatnosti prijenosa elektrine energije. (Takvo rjeenje uobiajeno je za veliku veinu europskih zemalja i potpuno je u suglasnosti s Direktivom Europske unije o elektrinoj energiji.) Znaajnije dopunjena ili posve na novi nain ureena su podruja: obnovljivih izvora energije i kogeneracije, mjera ouvanja okolia, energetske uinkovitosti, javnih usluga u energetskim djelatnostima, te cijena i tarifnih sustava. Odreeni su uvjeti pri kojima nije potrebna dozvola za obavljanje energetskih djelatnosti: za proizvodnju 172
elektrine energije ako se proizvodi iskljuivo za vlastite potrebe ili za elektrane snage do 1 MW, za proizvodnju topline ako se proizvodi iskljuivo za vlastite potrebe ili se proizvodi u objektima snage do 0,5 MW, za proizvodnju biogoriva ako se proizvodi iskljuivo za vlastite potrebe ili se proizvodi energije do 1 TJ godinje, za skladitenje nafte i naftnih derivata iskljuivo za vlastite potrebe, te za trgovine na malo naftnim derivatima. Fizikoj osobi moe se izdati dozvola za proizvodnju biogoriva, transport nafte, derivata i biogoriva cestovnim vozilima, te za trgovanje, posredovanje i zastupanje na tritu energije, ostale dozvole izdaju se samo pravnoj osobi. U javne usluge ubrojene su i: skladitenje prirodnog plina, distribucija prirodnog plina, opskrba prirodnim plinom tarifnih kupaca, to je sukladno Direktivi Europske unije o prirodnom plinu, a koje djelatnosti nisu smatrane javnom uslugom po izvornom zakonu. Jednoznano su utvrene regulirane cijene energije i slobodne cijene energije. Obje skupine cijena energije sadre regulirane tarifne stavke za koritenje mree (za prijenos i distribuciju elektrine energije, prirodnog plina i topline iz centraliziranih toplinskih sustava), te naknade za poticanje obnovljivih izvora energije i kogeneracije, za obavljanje poslova regulacije energetskih djelatnosti, za naslijeene trokove, te za obavljanje poslova organiziranja trita elektrine energije (samo za elektrinu energiju). Regulirana cijena sadri i dio cijene za proizvodnju ili dobavu i opskrbu elektrinom energijom, prirodnim plinom i toplinom za tarifne kupce, a slobodna cijena taj dio preputa trinom natjecanju, odnosno slobodnom ugovaranju izmeu povlatenih kupaca i opskrbitelja energijom. Kako se prvi put u Hrvatskoj javlja naknada za poticanje obnovljivih izvora energije i kogeneracije, vano je istai to da je zakonom predvieno prikupljanje tih naknada kao sastavnog dijela, kako regulirane tako i slobodne cijene svih oblika energije, te iz tako prikupljenih naknada otkup proizvedene elektrine energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije po poticajnoj cijeni iz tarifnog sustava kojeg donosi Vlada Republike Hrvatske. Za sve mrene oblike energije (elektrinu energiju, prirodni plin i toplinu iz centraliziranih toplinskih sustava) obvezno je donoenje metodologija za utvrivanje tarifnih stavaka s visinama tarifnih stavki i utvrena je nadlenost nad donoenjem tih metodologija i visine tarifnih stavaka: Vlada Republike Hrvatske-nadleno Ministarstvo-Agencija za regulaciju energetskih djelatnosti-energetski subjekti. Jednako tako, za te oblike energije postoji obveza donoenja metodologija i visine naknade za prikljuenje ili poveanje prikljune snage kupaca. Ureeni su i: sadraj opih uvjeta za opskrbu energijom i mjere zatite kupaca, obveze energetskih subjekata i kupaca u potivanju tehnikih propisa i posebnih uvjeta, zabrana prikljuivanja objekata bez graevinske dozvole na energetske mree, te via sila u smislu Zakona o energiji.
U Zakonu o tritu elektrine energije ponajprije su denirane trine djelatnosti: proizvodnja elektrine energije i opskrba elektrinom energijom za povlatene kupce, te trgovanje, posredovanje i zastupanje na tritu energijom, a regulirane djelatnosti su proizvodnja i opskrba za tarifne kupce, te prijenos, distribucija i organiziranje trita elektrine energije za sve kupce. Ureeno je stjecanje statusa povlatenog proizvoaa: to su elektrane na obnovljive izvore energije i za istodobnu proizvodnju elektrine energije i topline (kogeneracija) s tim da pravo na poticajnu cijenu otkupa energije imaju svi ti povlateni proizvoai osim hidroelektrana snage vee od 10 MW (no i one su povlateni proizvoai u smislu prioritetnog preuzimanja u njima proizvedene elektrine energije). Ureen je postupak izdavanja odobrenja za izgradnju novih elektrana, na slian nain kao i u zateenu zakonu, ali je u sluaju da nema dovoljno zainteresiranih za izgradnju prema postupku odobrenja ili ih uope nema a potencijalno je ugroena sigurnost opskrbe elektrinom energijom predvien i postupak javnog natjeaja te donoenja odluke o izboru ponuditelja za izgradnju novih elektrana (nadlenost Vlade Republike Hrvatske: za elektrane snage preko 50 MW, a Agencije za regulaciju energetskih djelatnosti za elektrane snage do 50 MW). Uveden je operator prijenosnog sustava nadlean za razvoj, izgradnju, pogon i odravanje prijenosne elektrine mree te za voenje elektroenergetskog sustava, te operator distribucijske mree odgovoran za razvoj, izgradnju, pogon i odravanje distrubucijske elektrine mree te za voenje distribucijskog sustava. Za donoenje trogodinjih planova razvoja i izgradnje ovlateni su operatori prijenosne i distribucijske mree, ali uz prethodnu suglasnost Agencije za regulaciju energetskih djelatnosti. Tarifni stavci za prijenos odnosno distribuciju elektrine energije sadre i dio koji se odnosi na ostvarenje tih planova razvoja i izgradnje. Detaljno je ureena neovisnost operatora prijenosnog i operatora distribucijskog sustava u vertikalno integriranom poduzeu od djelatnosti koje nisu mrene djelatnosti (proizvodnja i opskrba elektrinom energijom, ostale djelatnosti). Ureene su nadlenosti i odgovornosti operatora prijenosnog i operatora distribucijskog sustava, gdje se osobito istie zabrana trgovanja elektrinom energijom operatoru prijenosnog sustava, pri emu se dobava energije za usluge sustava i pokrie gubitaka u mrei ne smatra trgovanjem, kao i obveza preuzimanja elektrine energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije. Utvrena je neovisnost opskrbe elektrinom energijom od djelatnosti prijenosa i distribucije elektrine energije, obveza minimalnog udjela elektrine energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije za sve opskrbljivae, obveze opskrbljivaa o javnom informiranju kupaca, te zatita kupaca iz
kategorije kuanstvo i mali kupac, uz deniranje obveze javne usluge opskrbe. Zakonom se oblikuje neovisni operator trita ija je uloga organiziranje trita elektrinom energijom prema pravilima djelovanja trita, koja donosi uz prethodno miljenje operatora prijenosnog i distribucijskog sustava, uz osobitu njegovu ulogu oko prikupljanja i raspodjele sredstava naknade za poticanje obnovljivih izvora energije i kogeneracije. Uspostavlja se nova granica godinje potronje elektrine energije za stjecanje statusa povlatenog kupca (20 GWh umjesto dosadanjih 40 GWh) i dinamika otvaranja trita do potpune otvorenosti: 1. srpnja 2006. godine za kupce s godinjom potronjom veom od 9 GWh, 1. srpnja 2007. godine za sve kupce iz kategorije poduzetnici i 1. srpnja 2008. godine za sve kupce. U prijelaznim i zavrnim odredbama istiu se: obveza Hrvatske elektroprivrede za obavljanje javne usluge i za uspostavu novog ustroja vertikalno integriranog poduzea, obveza razdvajanja opskrbe i distribucije do 1. srpnja 2007. godine, obveza izdvajanja operatora trita iz Hrvatske elektroprivrede i obveza Hrvatske elektroprivrede za javnu uslugu opskrbe kupaca koji ostanu bez opskrbljivaa ili ne ele stei status povlatenog kupca.Radi provoenja sustava reguliranog djelovanja energetskih subjekata, posebice onih koje se obavljaju kao javne usluge i u javnom interesu, te uspostave i ureenja trita energije, novim Zakonom o regulaciji energetskih djelatnosti osniva se samostalna, neovisna i neprotna javna ustanova pod nazivom Hrvatska energetska regulatorna agencija HERA. Osniva Agencije je Republika Hrvatska, osnivaka prava ostvaruje Vlada Republike Hrvatske, a Agencija za svoj rad odgovara Hrvatskom saboru. Zakonom se ureuje unutarnje ustrojstvo Agencije i precizno se odreuju njezini poslovi i aktivnosti kao djelatnosti od posebnog dravnog interesa, primjerice: izdavanje i oduzimanje dozvola za obavljanje energetskih djelatnosti, donoenje metodologija i nadzor nad primjenom tarifnih sustava, te nadzor nad radom energetskih subjekata. Dunost je Agencije da primjenjuje mjere za zatitu potroaa i mjere za zatitu trinog natjecanja. Tijela Agencije su: Upravno vijee od 5 lanova koje imenuje i razrjeava Hrvatski sabor, i ravnatelj kojeg imenuje i razrjeava Upravno vijee, na temelju javnog natjeaja. Upravno vijee upravlja Agencijom, a predsjednik rukovodi radom Upravnog vijea, predstavlja i zastupa Agenciju i odgovara za zakonitost rada Agencije. Ravnatelj Agencije organizira i vodi struni rad Agencije te priprema prijedloge odluka za Upravno vijee. Radnici Agencije obavljaju strune poslove za Agenciju. Proraun Agencije se temelji na naknadi za regulaciju energetskih djelatnosti sadranoj u cijenama svih oblika energije, o ijoj visini odluuje Vlada Republike Hrvatske. 173
Agencija podnosi godinje izvjee Hrvatskom saboru o analizi energetskog sektora i razvoju energetskih trita i javnih usluga. Energetski subjekti su pod prijetnjom sankcije duni dostavljati podatke koje od njih zatrai Agencija. Agencija je pravna sljednica Vijea za regulaciju energetskih djelatnosti. Svi dosadanji akti opi i pojedinani Vijea za regulaciju energetskih djelatnosti, te sva njegova rjeenja i dozvole vrijede na vrijeme za koja su izdana. Omoguen je zateenim lanovima Vijea za regulaciju energetskih djelatnosti i radnicima, koji rade strune poslove za Vijee, nastavak rada kao novoizabranih lanova Upravnog vijea ili radnika u Agenciji. Prema "Narodnim novinama" broj 177/2004. MK MATERIJALI KOJI SE PRIMJENJUJU U SUVREMENIM ELEKTRANAMA NA FOSILNA GORIVA Materijali za elektrane moraju izdrati visoka mehanika i termika promjenljiva optereenja na visokim temperaturama i pri sloenim radnim uvjetima (dimni plinovi i drugi procesni mediji). O materijalima ovisi u velikoj mjeri pogonska sigurnost i raspoloivost elektrane. Rast uinkovitosti parnih elektrana ovisi o rastu parametara svjee pare. Pri daljnjem poveanju parametara pare na temperaturno podruje do 720 oC, materijalima se pridaje sredinji znaaj. Oni se moraju u prvom redu odlikovati dovoljno visokom trajnom vrstoom. Pojedine komponente ne smiju imati preveliku debljinu stijenki, zbog zahtijevane pogonske eksibilnosti i to manjih naprezanja materijala. Pored toga materijali moraju biti pogodni za obradu. Za temperaturna podruja ispod 620 oC koriste se martenzitni 9 - 12% Cr elici. U elektrani s temperaturom pare od 720 oC , ti materijali jo uvijek nalaze primjenu u irokom podruju kruga voda - para. U pogledu temperatura veih od 600 oC ti elici moraju biti dovoljno postojani na oksidaciju u vodi i dimnim plinovima. U podruju temperatura od 620 do 650 oC primjenjuju se austenitni elici, dok se trenutano za temperature vee od 650 oC iskljuivo koriste legure na bazi nikla. Zbog dananjih poveanih zahtjeva na pogonsku eksibilnost elektrana, materijali se moraju odlikovati i otpornou na zamor. Budui koncepti odravanja postrojenja, orijentirani na praenje stanja pojedinih komponenti, moraju voditi rauna o kompleksnosti mikrostruktura novih materijala i njihovoj osjetljivosti na odreene utjecajne parametre. Pogonski nadzor treba usmjeriti na trajno praenje lokalnih naprezanja, stanja pojedinih komponenti i preostale ivotne dobi glavnih komponenti elektrane. Prvi korak u tom smjeru je tehniko znanstveno izvjee TW 507 posveeno procjeni razvoja oteenja uzrokovanog 174
puzanjem materijala martenzitnih elika. Prof. Dr. Ing Eberhard Roos VGB Power Tech 7/2004. doc TVRTKA MVV ENERGIE JE POSTALA SUVLASNIK TOPLANE NA BIOMASU ALTENSTAD Tvrtka MVV Energie Dienstleistungen GmbH koja je u 100% vlasnitvu poduzea Energieverteilungs- und Diensle istungsunternehmen MVV Energie Mannheim, je nakom 12 mjeseci intenzivnog planiranja, projektiranja i koncipiranja, preuzela 67% toplane na biomasu u bavarskom Altenstadu na 17 godina. Drutvo je postalo odgovorno za pogon toplane, nabavu i logistiku goriva za toplanu. D kraja ove godine moraju biti zavreni radovi na osuvremenjivanju toplane, nakon ega e njena snaga porasti na 11.2 MWe. Toplana e nakon modernizacije moi isporuivati pored elektrine energije i tehnoloku paru za oblinje industrijske pogone. Za loenje se upotrebljava otpadno drvo iz pilana i umskog otpada, te staro drvo kategorije A1 i A2. Tvrtka MVV Energie Mannheim, je osnovala poslovnu jedinicu, koja se bavi posebnim Outsourcing konceptima za opskrbu industrijskih poduzea energijom i medijima. Sve zadae opskrbe industrijskih poduzea energijom i ostalim medijima preuzima navedena poslovna jedinica. Industrijska poduzea protiraju takvim aranmanima kroz dobitak vremena za bavljenje osnovnom djelatnou, prijenosom odgovornosti za opskrbu na poslovnog partnera i znatno niim trokovima. Kooperacijom s iskusnim poduzeem kao Contractorom ostvaruju se mnoge koristi: imaju specijaliziranog iskusnog partnera, koji ih rastereuje od odgovornosti za pogonske i ekonomske rizike opskrbe energijom i drugim medijima. MVV Energie garantira optimalnu opskrbu, tednju energije, medija, smanjenje trokova za odravanje i pogonsko osoblje. Tvrtka MVV Energie je vodea tvrtka u Njemakoj na podruju koritenja biomase. Tvrtka je u posljednje dvije godine uloila preko 150 milijuna eura u elektrane na biomasu irom Njemake. (www.mvv.de) VGB Power Tech 7/2004. doc RWE POWER PLANIRA DOGRADNJU DVIJE PLINSKE TURBINE NA 600 MW BLOKOVE NA SMEI UGLJEN TE WEISWEILER RWE Power planira u TE na smei ugljen Weisweiler ugraditi dvije plinske turbine ispred 600 MW blokova na smei ugljen, ukupne neto snage oko 190 MW. Na taj nain bi se poveala uinkovitost postojeih blokova. Investicijska ulaganja iznose 150 milijuna eura. Putanje u pogon predgraenih plinskih turbina planirano je za 2006. godinu. Plinske turbine e raditi u "spojenom" pogonu
s postojeim blokovima i koristit e se za pokrivanje srednjeg i vrnog dijela dijagrama optereenja. Postojei 600 MW blokovi e se i nadalje koristiti za pokrivanje temeljnog dijela dijagrama optereenja. Za pogon plinskih turbina koristi se postojea infrastruktura lokacije, ime se poboljava ekonominost proizvodnje elektrine energije na lokaciji. Povezivanje plinskih turbina s postojeim blokovima obavit e se u tijeku remonta blokova. (www.rwepower.com) VGB Power Tech 7/2004. doc TV SD JE PRVO NJEMAKO SLUBENO MJESTO ZA CERTIFICIRANJE PROJEKATA ZA ZATITU KLIME TV SD je kao prvo poduzee u Njemakoj i kao jedno od prvih poduzea u svijetu za ispitivanje opreme i materijala akreditirano kao mjesto za certiciranje projekata za zatitu klime na bazi Kyoto - protokola. Tu odluku je donio Izvrni komitet za provedbu Clean Development Mechanism-a (CDM) u Bonnu. Tim akreditiranjem TV Industrie Service GmbH TV SD - grupa smije zatraiti od Ujedinjenih nacija slubenu registraciju prihvaenih projekata, kao projekata za zatitu klime. Tek nakon te registracije smiju se certikati proizili iz projekata za zatitu klime ponuditi na tritu emisija. TV Industrie Service GmbH povoljno nudi te usluge svojim kupcima irom svijeta. Ve prije slubene akreditacije su strunjaci tog poduzea davali svoje miljenje o vie od 40 projekata iz raznih sektora (vjetroelektrane, hidroelektrane, zbrinjavanje otpada) u ileu, Indiji i Junoj Africi. CDM je jedan od trinih mehanizama Kyoto protokola, koji omoguuje primjenu projekata za zatitu klime u zemljama u razvoju. Certikati koji nastaju ostvarivanjem tih projekata mogu se koristiti ne samo u okviru Kyoto protokola nego ve i na tritu certikatima Europske unije. Cilj Kyoto protokola je smanjenje emisije staklenikih plinova u industrijskim zemljama za 5.2% do 2012. godine. Osim toga treba poticati primjenu ekoloki prihvatljivih projekata u zemljama u razvoju. (www.tuev-sued.de) VGB Power Tech 7/2004. doc POTRONJA I UVOZ ELEKTRINE ENERGIJE U proirenoj Europskoj uniji (EU25) s potronjom od oko 3 000 TWh, troi se etvrtina proizvedene energije u svijetu. "European Energy and Transport Outlook" prognozira prosjeni godinji rast potronje od 1.3% u 15 "starih" EU zemalja i 2.2% godinje u "novim" EU zemljama. To vodi do poveane potronje od 1 000 TWh do 2020. godine. Glavnina proizvodnje elektrine energije u 2020. godini e se ostvarivati u termoelektranama na bazi ugljena, prirodnog plina, biomase i nuklearne energije. Ovisnost zemalja EU o
uvozu primarne energije e porasti od oko dananjih 50% na preko 70%, a o nafti ak 90%. Ta je ovisnost potencirana odlukama nekih zemalja o obustavljanju nuklearnih elektrana i smanjenom ekonominou proizvodnje primarnih energenata iz vlastitih rudnih nalazita. Samo se smei ugljen moe u nekim europskim zemljama dugorono i ekonomino proizvoditi u dnevnim kopovima. Udio proizvodnje iz nuklearne energije e se smanjiti od dananjih 32 na 20%. Udio proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora e se do 2020. udvostruiti i dosei 20%. Eurelectric, EU Energy and Transport Outlook doc
PROIZVODNI PARK I OPCIJE PROIZVODNJE ELEKTRINE ENERGIJE Potronja elektrine energije u EU e porasti do 2020. godine od dananjih 3 000 TWh na 4 000 TWh. Zbog starosne strukture proizvodnog parka i obustavljanja nuklearnih elektrana u Njemakoj, nastat e proizvodni manjak od 2 000 TWh. Postavlja se pitanje, kako pokriti taj manjak? Uzevi u obzir tehniki ostvarivo prosjeno godinje koritenje od 7 500 sati za termoelektrane i 3 000 sati godinje za vjetroelektrane (Onshore i Offshore), 175
za pokrivanje navedenog manjka bilo bi potrebno angairati: 167 nuklearnih blokova, jedinine snage 1 600 MW, ili 266 blokova na smei ugljen, jedinine snage 1 000 MW, ili 444 bloka na kameni ugljen, jedinine snage 600 MW, ili 666 kombi elektrana, jedinine snage 400 MW, ili 133 000 vjetroelektrana, jedinine snage 5 MW (plus priuvni kapacitet od 80%, npr. 355 blokova na kameni ugljen ili 532 kombi bloka. Ti brojevi uvjerljivo ukazuju na vanost proizvodnog miksa, koji e i u budunosti omoguiti sigurnu proizvodnju i opskrbu elektrinom energijom. EU Energy and Transport Outlook doc
elektrine energije iz nuklearnih elektrana skoro bez CO2 emisije, nadoknaditi miks elektrana na bazi ugljena, plina i bioenergije. To e dovesti do rasta CO2 emisije nakon 2015. godine. U EU prognozi se polazi od toga da se do 2030. godine nee proizvoditi spomena vrijedna elektrina energija iz sunanih elektrana. Na taj nain e udio obnovljive energije biti pokriven hidroelektranama, vjetroelektranama i postrojenjima na bazi biomase. Znaajnim poveanjem stupnja korisnog uinka termoelektrana, kao i poveanom proizvodnjom elektrine energije iz postrojenja na bazi biomase, smanjit e se specina CO2 emisija od sadanjih 0.4 milijuna tona CO2/TWh na 0.36 milijuna tona CO2/TWh u 2020. godini. EU Energy and Transport Outlook doc
ENERGETSKI MIKS I CO2 Osnovni scenarij Europske unije, prema EU studiji: European Energy and Transport Trends to 2030, pokazuje da se mora zbog kontinuiranog rasta potronje elektrine energije (oko 1.5% godinje), od dananje 3000 TWh do 4 000 TWh u 2020. godini, raunati s rastom CO2 emisije u Europi. Predoena slika pokazuje oekivanje da e proizvodnju obustavljenih nuklearnih elektrana zamijeniti termoelektrane. Oekuje se da e dosadanju proizvodnju 176
RIZICI PROMJENA CIJENA PRIMARNIH ENERGENATA Temelj rasta, standarda i socijalne sigurnosti je solidna opskrba elektrinom energijom. Zahtijeva se jeftina opskrba elektrinom energijom, da bi se po konkurentnoj cijeni mogla proizvoditi roba. Jedna analiza uvoznih cijena nafte, plina i ugljena pokazuje da su se u posljednjih 30 godina pojavile promjene cijena nafte od oko 900%, plina 700 % i ugljena 200%. U nizu zemalja je raspoloiv relativno povoljan smei ugljen koji se koristi za proizvodnju elektrine energije. Velike promjene cijene prirodnog plina karakteriziraju prirodni plin kao rizino gorivo za proizvodnju elektrine energije. Stoga treba i u budunosti voditi rauna o uravnoteenom miksu energenata na bazi kojih bi se trokovno povoljno proizvodila elektrina energija. Trokovi proizvodnje elektrine energije su uglavnom rezultat trokova goriva, kapitala i osoblja. Pri tome je znaajno s kojim dijelom trokova sudjeluje gorivo u cijeni proizvodnje elektrine energije. Kod plinskih elektrana udio goriva u cijeni elektrine energije iznosi oko 65%, kod elektrana na ugljen oko 45%, a kog elektrana na smei ugljen i nii. Pored bitno veih promjena cijena prirodnog plina u usporedbi s kamenim ugljenom, poveani udio plina u cijeni proizvodnje elektrine energije donosi dodatne ekonomske rizike pri njegovom koritenju. Plinom loene elektrane treba stoga preferirati pri istodobnoj proizvodnji elektrine energije i procesne topline, odnosno topline za grijanje, jer se rizik promjena, odnosno poveanja cijena plina moe podijeliti na dva proizvoda, na elektrinu energiju i toplinu. Statistik der Kohlenwirtschaft e.V. doc
dravnim sredstvima podupire proizvodnja elektrine energije iz takvih elektrana. Od obnovljivih izvora energije su ekonomine jedino postojee, djelomino otpisane hidroelektrane. Na liberaliziranom tritu elektrine energije stvorena je konkurencija proizvodnih objekata, elektrana na smei i kameni ugljen, plinskih i nuklearnih elektrana. Njihova elektrina energija moe se plasirati na veletrite elektrine energije, ako se ista proizvodi po konkurentnim trinim uvjetima. U 2003. godini, prosjena cijena elektrine energije na veletrnoj razini iznosila je 30 /MWh. Odluka o izgradnji i pogonu nove elektrane ovisi o oekivanim prihodima na tritu elektrine energije. Ako su trokovi proizvodnje elektrine energije iznad prihodovne razine, novo postrojenje se ne moe ekonomino koristiti. Ako se elektrana, koncipirana za temeljni ili srednji dio dijagrama optereenja, ne koristi prema planiranom broju pogonski sati, zbog preferiranja proizvodnje iz obnovljivih izvora, rastu trokovi proizvodnje takve elektrane. Uvedenom trgovinom certikatima za CO2 emisiju, 2005. godine, mogu nastati daljnji trokovi proizvodnje elektrine energije. U usporedbi s cijenom proizvodnje elektrine energije, cijena elektrine energije kod krajnjih potroaa je znatno vea. Ona je rezultat dodatnih trokova za prijenos elektrine energije, koncesije, te nametnutog plaanja poticaja za proizvodnju iz obnovljivih izvora i spojnog procesa po Zakonima o obnovljivim izvorima i spojnoj proizvodnji elektrine i toplinske energije. Pored navedenih trokova, u strukturi cijene elektrine energije krajnjih potroaa su trokovi, uvjetovani eko - porezima i porezima na dodanu vrijednost. Eigene Berechnungen, Bremer Enegieinstitut, TVO, EURELECTRIC, Studie RKW NRW doc
TROKOVI PROIZVODNJE ELEKTRINE ENERGIJE IZ NOVIH ELEKTRANA U NJEMAKOJ Proizvodnja elektrine energije iz obnovljivih izvora (s iznimkom postojeih hidroelektrana), kao to je energija vjetra, biomase, geotermalne energije i fotonaponske energije, kao i proizvodnja elektrine energije iz malih postrojenja za proizvodnju topline i elektrine energije, trenutano nije konkurentna. Zbog toga se u Njemakoj
MOGUNOSTI KORITENJA NUKLEARNE ENERGIJE Europska unija je vodea zajednica drava u svijetu po proizvodnji nuklearne energije. Niti jedno drugo podruje u svijetu ne proizvodi vie nuklearne energije. Tom proizvodnjom se godinje izbjegne 650 milijuna tona CO2. Neke europske zemlje nastavljaju s izgradnjom nuklearnih 177
elektrana, da bi i u budunosti pokrivale rastue potrebe za elektrinom energijom bez CO2 emisije. S novim lanicama Europske unije je dogovoreno da obustave pogon onih nuklearnih elektrana koje ne zadovoljavaju zapadne sigurnosne standarde. U okviru europskog programa "Phare" izvrene su sigurnosno-tehnike procjene postojeih elektrana, na osnovi kojih su utvrene mjere potrebnih poboljanja, na postrojenjima na kojima je to mogue i opravdano provesti. Obustavlja se 3 500 MW u nuklearnim elektranama koje sa stajalita EU nije opravdano dograivati, odnosno poboljavati. Proirenjem EU je poveana sigurnost nuklearnog proizvodnog parka u Europi. Internationale Atomenergie Organisation IAEO, VGB doc
CO2 emisije. Takve mjere smanjenja CO2 emisije treba slijediti i poticati za sve proizvodne opcije kao "No -RegretStrategie", jer omoguuju niske specine izbjegnute CO2 trokove i znaajno snienje CO2 emisije. Inicijativa VGB udruge nazvana "Emax inicijativa" je prvi korak u daljnjem razvoju suvremenih ekoloki prihvatljivih elektrana na kameni i smei ugljen. Paralelno s tim treba poticati razvoj novih koncepata elektrana, koji e omoguiti u srednjoronom i dugoronom razdoblju daljnji rast stupnja korisnog uinka i smanjenje CO2 emisije i zbrinjavanje CO2. Predmet dugoronih istraivako razvojnih aktivnosti mora biti razvoj inovativnih tehnologija za separiranje i skladitenje CO2. U cjelini, predstavljena situacija zahtijeva tehnoloku ofenzivu, koja se moe ostvariti uz pomo opsenih nacionalnih (njemakih) i europskih istraivakih programa. VGB Power Tech, Stromerzeugung, Zahlen und Fakten 2004. doc
ISTRAIVANJE I RAZVOJ Za pokrivanje rastue potronje elektrine energije u svijetu, potrebno je izgraditi do 2020. dodatne proizvodne kapacitete od 2 000 GW. Istodobno se mora voditi rauna o klima-politikim zahtjevima. To znai da treba na liberaliziranom tritu elektrine energije ostvariti dugorono sigurnu, ekonominu i ekoloki podnoljivu opskrbu, na bazi uravnoteenog energetskog miksa. Pored daljnje izgradnje energetskih izvora, koji ne emitiraju CO2, treba i nadalje raunati na koritenje fosilnih energenata. Razvoj novih koncepata elektrana s visokim i najviim stupnjevima korisnog uinka pretvorbe energije fosilnih goriva, istodobno predstavlja veliku priliku i veliki izazov. Kratkorono i srednjorono treba, na bazi postojee tehnologije, teiti daljnjem razvoju fosilno loenih elektrana (materijala, komponenti, voenja procesa). Na taj nain se mogu, u okviru nunih ekonomskih okvirnih uvjeta (raspoloivost i konkurentnost) proizvodnje elektrine energije, najbre ostvariti iskoristivi potencijali smanjenja 178

0502

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

0502

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

D. Saboli: Analiza uma na razdjelnim mreama...

UDK.621.31 ENJAAC 54 (2) (2005) 91 178

Energija, god. 54 (2005) 1, 93 105

ASOPIS HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE

Hrvatska elektroprivreda d.d., Zagreb

Mr. sc. Ivan Mravak, dipl. ing.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta

UREIVAKI SAVJET THE PUBLISHING COUNCIL

TRAFOSTANICA ERNESTINOVO (1. str.) TE-TO ZAGREB (3. i 4. str.)

Redakcija zavrena 2005 03 08

D. Saboli: Analiza uma na razdjelnim mreama...

Energija, god. 54 (2005) 1, 93 105

D. Saboli: Analiza uma na razdjelnim mreama...

Energija, god. 54 (2005) 1, 93 105

ANALIZA UMA NA RAZDJELNIM MREAMA U FREKVENCIJSKOM PODRUJU ZA IROKOPOJASNI PLC, OD 10 DO 30 MHz

D. Saboli: Analiza uma na razdjelnim mreama...

Energija, god. 54 (2005) 1, 93 105

D. Saboli: Analiza uma na razdjelnim mreama...

Energija, god. 54 (2005) 1, 93 105

D. Saboli: Analiza uma na razdjelnim mreama...

Energija, god. 54 (2005) 1, 93 105

D. Saboli: Analiza uma na razdjelnim mreama...

Energija, god. 54 (2005) 1, 93 105

D. Saboli: Analiza uma na razdjelnim mreama...

Energija, god. 54 (2005) 1, 93 105

komponente jae od P0 nose istu snagu kao i one slabije od P0.

D. Saboli: Analiza uma na razdjelnim mreama...

Energija, god. 54 (2005) 1, 93 105

D. Saboli: Analiza uma na razdjelnim mreama...

Energija, god. 54 (2005) 1, 93 105

D. Saboli: Analiza uma na razdjelnim mreama...

Energija, god. 54 (2005) 1, 93 105

D. Saboli: Analiza uma na razdjelnim mreama...

Energija, god. 54 (2005) 1, 93 105

D. Saboli: Analiza uma na razdjelnim mreama...

Energija, god. 54 (2005) 1, 93 105

D. Saboli: Analiza uma na razdjelnim mreama...

Energija, god. 54 (2005) 1, 93 105

D. Saboli: Analiza uma na razdjelnim mreama...

Energija, god. 54 (2005) 1, 93 105

D. Saboli: Analiza uma na razdjelnim mreama...

Energija, god. 54 (2005) 1, 93 105

HRVATSKO ENERGETSKO DRUTVO ZAKLADA "HRVOJE POAR"

V. Kolega: Energetski audit zgrada javne namjene...

Energija, god. 54 (2005) 1, 107 119

ENERGETSKI AUDIT ZGRADA JAVNE NAMJENE NAINI PRIKUPLJANJA PODATAKA

V. Kolega: Energetski audit zgrada javne namjene...

Energija, god. 54 (2005) 1, 107 119

V. Kolega: Energetski audit zgrada javne namjene...

Energija, god. 54 (2005) 1, 107 119

V. Kolega: Energetski audit zgrada javne namjene...

Energija, god. 54 (2005) 1, 107 119

V. Kolega: Energetski audit zgrada javne namjene...

Energija, god. 54 (2005) 1, 107 119

V. Kolega: Energetski audit zgrada javne namjene...

Energija, god. 54 (2005) 1, 107 119

V. Kolega: Energetski audit zgrada javne namjene...

Energija, god. 54 (2005) 1, 107 119

V. Kolega: Energetski audit zgrada javne namjene...

Energija, god. 54 (2005) 1, 107 119

V. Kolega: Energetski audit zgrada javne namjene...

Energija, god. 54 (2005) 1, 107 119

V. Kolega: Energetski audit zgrada javne namjene...

Energija, god. 54 (2005) 1, 107 119