KA ISLAMSKOJ TEOLOGIJI OSLOBOENJA: MUHAMMAD HUSAYN FADLALLAH I PRINCIPI I'IJSKOG PREPORODA Cilj ove rasprave je razluiti i kritiki raspraviti

glavne ideje Muhammada Husayna Fadlallaha,savremneog i'ijskog alima,koji je roen u Ira u !"#$%godine i koji je &ivio u 'i(anu od !"$$%godine%)rouavanje Fadlallahovih ideja mo&e uvelikoosvijetliti sljedee inio*e+!, krizu *ivilnog drutva u savremenom arapskom svijetu,-, smisao nasilja u prijelaznim i (urnim politikim situa*ijama, #, odnos izmeu nasilja i svetog, ., priroda uloge 'uleme koja je tradi*ionalno igrala ulogu uvara vjere, i /, rekonstruk*ija doma0ei, u ovom sluaju, religijske kulture u odgovoru na neposrednu opasnost od kolonijalizma od kako je vien u liku izraelske dr&ave% 1va pitanja odreujumanje vie,parametre Fadlallahaova misljenja i njegove pojave,prema mom miljenju,kao najistaknutijeg teologa oslo(oditelja u savremenom arapskom islamu,pose(no nakon prerane smrti Muhammada 2a ira al3 4adra !"5"% godine%6itanjem izmeu redaka,mo&e se izvesti jasan zakljuak da Fadlallah, uz to to je (io pod utje*ajem ideja 7homeinija,Montazarija,4hari'atija,al3 2annaa i 4ayyida 8ut(a,(io je takoer pod utje*ajem Fanona,Freirea i ak Mar9a%7ao postkut(ijanski mislila*,Fadlallah razvija mnoge o 8ut(u u vezi sa nekim savremenim pro(lemima sa kojima se suoava muslimanski svijet% Religij !" !#i$i!" $"$% " &%" i %l'g" '%le(e Mo&da je jedna od najva&nijih razlika izmeu 4ayyida 8ut(a i Muhammada H% Fadlallaha u sljede*em+:ok je prvi razvio svoj islamisti*ki projekt naspram zaledja agresivnog i ideoloskog arapskog na*ionalizma,drugi je razvio svoj projekt li(eralne teologije spram zaledja postupno rastakaju*e na*ije;drzave kakva je 'i(an,zatim spram uspona sektatva,porasta vanjske interven*ije,(ila ona zapadna,izraelska,sirijska ili iranska% Fadlallahov projekt teologije oslo(oenja po*iva na premisli da su propast,nazadnost,letargija,apatija i gu(itak dinamizma (ili usaeni u muslimansku duu stolje0ima do nas,tako da je jedini prihvatljivi odgovor permanentna,stalna kulturna revolu*ija koja struji iz naroitog itanja islamskih naela%klju koji otvara skrovite i (rojne varija(le u Fadlallahovu miljenju se,mo&da,nalazi u njegovom kompli*iranom religijskom putovanju jednog 'alima,koji je odrastao i stasao u i'ijskoj teolokoj koli u <aja=u i stekao svoje o(razovanje pred najistaknutijim i'ijskim 'ulemanskim linostimasvog vremena%7ako Fadlallah zamilja pojam 'ilma u odnosu na njegovu va&nost za savremeno islamsko stanje > I koju =unk*iju 'ulema mora ispuniti tokom (ijede i tlaenja> 1dgovor na ova pitanja mogao (i nam osvjetliti kritike mogu0nosti koje Fadlallah investira u moderno islamsko o(razovanje kao revolu*ionarnu pedagogiju i njenu mogu0u upotre(u kao oru&ja potla*enih da se oslo(ode od o(jektivnih i su(jektivnih uvjeta tlaenja i nepravde% ?aponimo s tim da je oito da Fadlallah ne ogra(iava svoju analizu znanja na apstraktnu i i irelevantnu dogmu,ve0 ustrajava u prezentiranju jedne =orme

religijskog intelektualizma koji je o(uhvatan i revolu*ionaran%:rugim rijeima,on teoterizira da su nepravedni uvijeti u modernom muslimanskom svijetu konstruirani od ljudi tokom godina,a konstruirale su ih konkretne i o(jektivne povijesne i drutvene sile tlaenja,a preludij da se ukinu ovi uvjeti nalaze se u irenju jedne ideologije kontrasvijesti i pokreta koji *e (iti predvoen predanom 'ulemom propovijedni*ima%<a ovu predanu i anga&iranu 'ulemu i propovijednike Fadlallah gleda onako kako se gleda na avangardu i pionire islamskog preo(ra&aja u ut(ijanskoj terminologiji,da to (ude inteligen*ija par e9ellen*e modernog islama% 7ako,onda,mo&e 'ulemaposti0i revolu*ionarni status u drutvu (ez izvrgavanja opasnosti glavnih prin*ipa svoje religije> Fadlallah,'alim,otkriva da ima mnogo svetog znanja koje je raireno diljem muslimanskog svijeta,ali da ovo znanje nema za posljedi*u (ilo koji zamjetljiv utje*aj na svakodnevni zivot i praksu ljudi%1n postavlja pitanje+ @zasto je 'ulema toliko degradirana a njen polo&aj tako pod*jenjen>@%Au poiva razlog zato Fadlallahova polazina taka nije 'ilm niti sveto znanje u meta=izikim,deolokim i egzegetskim aspektima,kako smo naprijed kazali,ve* je njegova polazina taka uloga 'uleme kao anga&iranog segmenta drutva koji je predan zada0i okretanja drutva naprijed%B ovom smislu,Fadlallah nas podsje0a na poznate rijei al3Chazalija koji je (io jednako uzenmiren pod*jenjivanjem 'ulemanske pozi*ije u muslimanskom drutvu !-%st% po Isa a%s% <isam vise o(avezan da i dalje sutim,jer odgovornost govora, kako i da vas opominjem,nametnuti su mi vasm ustrajnim zastranjivanjem od jasne istine,vaom uporno0u na podhranjivanju zla,vasim laskanjem neznanjem i spremno0u da (udtee protiv onoga koji, da (i (io u skladu sa nalozima znanja,odstupa od o(i*aja i ustanovljene prakse ljudi% Fadlallah je na isti nain (io prisiljen govoriti otvoreno protiv drutvenog i politikog tlaenja,jednostavno zato jer je sveta du&nost govoriti otvoreno%Fadlallah shvata da se stanje islama u -D%st% =undamentalno razlikuje od al3Chazalijeva do(a,ali da mehanizmi nepravde i tlaenja djeluju na upravo isti nain kao i prije%B tom smislu,Fadlallah smatra 'ilm svetom du&no0u ali samo tada kada je 'ilm posve0en pro(lemima i pitanjima sa kojima se suoava ire drutvo% Fadlallah je svejstan 7ur'anskog stavka+ E2og 0e uzdi0i na stepene dostojanstvene one od vas koji vjeruju i onima kojima znanje dato je%F Meutim,Fadlallah smatra svoju ulogu kao ulogu o(inog sluge masa%'Ilm ne zado(ija nikakav znaaj ukoliko nije trans=ormirano u kritiku teoriju ak*ije%B izvjesnom smislu,istisnki intelektuala* je onaj koji kom(inira o(oje, i 'ilm i kritiku per*ep*iju%Fadlallah u toku svoga komentiranja o(razovanja i akultura*ije propovjednika na savremenoj muslimanskoj s*eni,postuira da da'Iyah,kao istinski intelektuala*,mora u svojoj oso(i kom(inirati sljede0e =undamentalne prin*ipe i kriterije+!, 'ilm3sveto znanjeG-, ma'ri=ah3kvantitativno i prakti*no znanjeG#,Ha'y3 svijest,i ., hiss3per*ep*iju%)o Fadlallahu, @pitanje neznanja i znanja jeste pitanje inteligen*ije i svijesti prije nego li je to pitanje kvantitativnog znanja%@ova . naprijed navedena elementa moraju (iti meuso(no izmjenjiva u linosti propovijednika kao revolu*ionalnog itelektual*a%B ovom smislu ,Fadlallah nas podsje0a na poznatu

distink*iju koju je pod*rtao Ii*hard Ho=stadter izmeu inteligen*ije i intelekta% Inteligen*ija djeluje unutar okvira ogranienih ali jasno utvrenih *iljeva, i mo&e (iti (rza u rjeavanju pitanja miljenja za koja se ini se da ih ne mo&e rijeiti%<pokon,inteligen*ija je ono to se univerzalno upotre(ljava da svakodnevno mo&e vidjeti na djelu i zadiviti proste i zakuaste duhove%Intelekt,s druge strane,je kritika,kreativna i kontemplativna strana uma%:ok inteligen*ija ide za tim da shvati manipulira,preustroji i ispravi,dotle intelekt ispituje,du(oko uranja,pita se,udi,teoretizira,kritizira i domilja%Inteligen*ija 0e posegnuti za neposrednim znaenjem u nekoj situa*iji i pro*ijeniti ga%Intelekt *e pro*jenjivati pro*jene i tragati za znaenjima stanja kao *jeline% )ropovijednik kao istinski intelektuala* je ideolog s kritikim intelektom i otrom vizijom stvari%)ropovijednik uvijek mora (iti u pokretu protiv tlaenja,nazadnosti i straha%)roni*ljivi propovijednik jeste ovjek koji se o(likuje unutranjom sposo(no0u da osje0a i pronie kroz stvari,i ak predskazuje stvari prije negoli 0e se dogoditi%Iznad svega ,kritika per*ep*ija ovisi o saosje0ajnosti,milosti i positovje0enju sa &alosnim dogaajima%7ritika per*ep*ija,takoer, odlikuje se strpljivo0u ,vodstvom i upravljanjem% Fadlallahah (rine to to je inteligen*ija vjerskih ljudi mogla (iti iskvarena pogrenim o(razovanjem i stolje0ima dugim nazadovanjem,kao i zapadnim o(razovanjem i idejama%6ak je i drutvena per*ep*ija o(inih ljudi o(likovana naspram ovog opresivnog,tlaiteljskog zalea% Mi Jmuslimani, zapazili smo ili se osvjedoili u gnusne zloine koje je kapitalistiki sistem generirao, (udu0i da mi jo uvijek prolazimo kroz gorko iskustvo ekonomskog i politikog imperijalizma% 1vo je samo jedna strana slike koja (i se mogla o(jasniti kroz lupu drutvenih i ekonomskih uvjeta%Kto je meutim,jo (olnije,jeste nesposo(nost modernih muslimana da prevedu 'ilm u kreativnu teoriju i progresivnu ak*iju% <aspram ovog zalea,Fadlallah ne gleda na 'ilm kao na izolirani hram,niti su pripadni*i 'uleme izolirani sve0eni*i%<avode0i kur'anski stavak koji ka&e da se @2oga (oje samo oni <jegoviJ2o&iji, ro(ovi;tovatelji koji su ueni,Fadlallah povlai vezu izmeu 'uleme i 2o&ijih poslanika i vjeronavjestitelja%)ripadni*i 'uleme su,prema njegovu miljenju,povjereni*i (o&ijih poslanika prema masama%Fadlallah uzima i ovaj naredni hadith k sr*u+@'Blema je nasljednik 2o&ijih poslanika sve dok ona ne prione za 1vaj svijet%:rgovi Muhammeda a%s% su pitali+@Kto znai prionuti uz ovaj svijet>@ L Muhammed a%s% je odgovorio%@ Ao znai (iti ro( sultanu%Lko vidite 'ulemu da radi takve stvari (udite na optezu da ne razore vjeru%@%)rema Fadlallahu pripadni*i 'uleme nisu samo nasljedni*i 2o&ijih poslanika u materijalnom ili vjerskom smislu,ve0 oni nadziru poslaniku misiju 2o&ijih poslanikaJnakon njihove smrti,%:rugim rijeima,'ulemi je povjerena misija sreivanja drutvenih i politikih uvjeta i stanja ljudi%Crkvena hijerarhija ne postoji u islamu i svakoje u krajnjoj analizi odgovoran%'LlimJvjerski uenjak,o(razovani ovjek,,pose(no kada o(lai religijski plat,jest sim(ol ouvanja vjerske poruke%)oruka 'ulemanskog plata je i ta da 'alim od(ija da ga vlast o(uzme,da on uva svoju nezavisnost i autonomiju i da uvijek (ude svjestan da je 'alim nasljednik 2o&ijih poslanika po tome to mora do(rovoljno

da &rtvuje ak i svoju krv za taj *ilj%)rema Fadlallahu,@to nije puko pitanje ovjeka koji se poka&e na glavnom d&amijskom ulazu da (i drugi ljudi za njim klanjali%%%)itanje je ovdje o samoj sud(ini 7ur'ana,poruke i ovog pokreta%@ 'Blema nisu oni ljudi koji naprosto samo rijeima @doputaju ono to je ispravno i za(ranjuje ono to je pogreno,@ ve0 'ulemi pripadaju oni ljudi koji djeluju kao uzori u preo(ra&aju postoje0ih uvjeta &ivljenja%Mnogi su iskoristili islam za neke materijalne *iljeve%Fadlallah pravi razliku izmeu muenitva i komer*ijalne upotre(e islama ili prilagoavanja islama%)ostoji zasigurno golema razlika izmeu ove dvije situa*ije%2riga o svakodnevnim drutvenim i politikim pro(lemima ljudi vodi do neprestanog &rtvovanja i svirsihodne egzisten*ije,pa mo&da i do konanog muenitva%4 druge strane koritenje islama kao medija za (oga0enje i zgrtanje materijalne koristi jeste,krajnjoj analizi,pokoravanja *ijelom sistemu drutvene i politike strukture koju odr&avaju sadanje vlasti% 1slanjaju0i se na svoju premisu da je ovjekova predanost nekom *ilju ono pravo,Fadlallah svra0a pa&nju na zapadnu zaslijepljenost opasno0u islamskog =undamentalizma%Fadlallah tvrdi da @?apadnja*i tvrde u svojim zapadnim medijim a takoer i u kola(ora*ionalistikim medijima ovdje kod nas,da opasnost ne poiva u Izraelu,kolonijalizmu i sistemu nepravde kod nas,ve0 da opasnost,zapravo,le&i u islamskom =undamentalizmu%@?apad po rijeima Fadlallaha, &eli da se svako (ori protiv ove nove (aklje islama,protiv tipa islama koji se ne predaje lahko ni imperijalizmu ni neznanju,i koji od(ija da (ude sluga u palaama kraljeva i prineva,i koji od(ija da (ude portparol sultana tako da umiri mase u korist vladara% ?nate li zato je ovaj islam opasnost>1ne je opasnost jer dr&i otvorenim oi ljudi spram slo(ode,kao to ih ini otvorenim i spram ro(ovanja 2ogu%2iti ro( 2o&iji znai stajati kao slo(odna linost pred svijetom%4misao da (ude samo (o&iji ro( jest u tom da se nikogne (oji osim (oga%%%1no to neprijatelji progone jest voa vakvog islama,a ne slu&(enog islama koji se slo(odno kre0e po sektakim i kraljevskim mjestima%<eprijatelji progone kur'anski islam%Mtp zato zapadni mediji prisiljavaju ljude da vjeruju da su ovakvi vjerni*i ekstremisti,radikali i teroristi%Bnaim oima oni su samo predani muslimani% )aralelno sa al32annaovom i 8ut(ovom diskusije o ulozi o=i*ijelne 'uleme,Fadlallah zapa&a sna&nu vezu izmeu neke 'uleme i opresivnih inila*a u drutvu%Ipak,ini se da Fadlallah *ijeni neugodan polo&aj ve0ine 'uleme koji ne pru&aju ruku pomo0i silama tla0enja,ve0 su,u najmanju ruku,posljedi*a samih tlaiteljskih uvjeta i,posljedino tome,ute0i ne mogu shvatiti svoj kripa*%Mnogi meu ovakvom 'ulemom kritiziraju neke =orme etikih i drutvenih devija*ija u drutvu%B meuvremenu,meutim oni zanemaruju raspravljati o =undamentalnim drutvenim i polotikim pitanjima,takvima kao to su politika i drutvena nepravda i drutveni kriminal+Fadllallah se u svojim argumentima oslanja na pravnu tradi*iju u islamu i sla&e sa sa modernim islamskim aktivizmom koji veli da islam nije samo religija o(redoslovlja,ve dinamika drutvena i kulturna sila koja je neodvojiva od svakih interesa i pro(lema drutva%1n teorijski izla&e da je od (itne va&nosti razluiti izmeu dva prisustva islama% )rema mom miljenju,islam ima dva prisustva J!, u kontekstu dr&ave i J-, u kontekstu pojedin*a i drutva%Islam se razlikuje od sadanjih drutvenih i

intelektualnih pokreta po ideji da musliman ne mo&e ekati da primjeni islam u svom individualnom i kolektivnom &ivotu dok se ustanovi islamska dr&ava%%%postojanje islamskog politikog sistema nije esen*ijalan uvjet za primjenu islama na individualnoj i kolektivnoj ravni% 1vo je mo&da jedna od glavnih razlika izmeu 8ut(a i Fadlallaha%Iznad svega islam je @vjera dogaaju0eg jihadana svim =rontovima%Isla nastoji otvoriti prin*ipe veliine,ponosa i slo(ode od svih vrsta imperijalizma i ropstva%@ )ro(lem velikog (roja islamskih propovijednika ,prema Fadlallahu,jest taj to oni ne shvataju da Kerijat stavlja naglasak na jihad kao veliki prin*ip u islamuJa ne samo na jihad kao rat,%Aakva situa*ija postaje ak kritinija% 7ad takva Nulema ustane protiv prin*ipa promjene u drutvu,i kad se otvoreno usprotivi revolu*ionarnom pokretu koji ustaje protiv tlaiteljskog sistema i zlih sila na svijetu%Aakva 'ulema posljedino tome,predstavlja najve0u rezervnu snagu kontrarevolu*ije koja podr&ava nterese konzervativnih grupa i saveznike starog re&ima%B ovom smislu se i vjernivi mijenjaju,da (i (ili zaplaeni elemnti koji su am(ivalentni prema inio*ima promjene%)osljedino tome,vjerovanje se trans=ormira u element rigidnosti umjesto da postane element koji vodi kretanju i irenju% Fadlallah opominje protiv dvostrukog arina spram korumpiranih uvjeta &ivljenja i pomanjkanja odlunosti,a to karakterizira muslimane u do(u dekaden*e i propasti%4ljede0i navod Oan )ol 4artra je vrlo prikladan da osvijetli namjere M%H%Fadlallaha+ @Iazumijeti znai mijenjati,prevazilaziti se(e%@ Fadlallahov projekt je utemeljen na (or(i protiv vladaju0ih ideja u drutvu kroz stvaranje alternativne revolu*ionarne srtukture miljenja%Ao je poziv da se ostane unutar opsega vladaju0ih ideja, niti pak unutar opsega miljenja skoranje kolonijalne tradi*ije koja @ pritiska kao no0na mora umove ljudi% )remda on ne koristi marksistiki voka(ular,Fadlallh poziva da se ukinu hegemonistike ideje starih re&ima,gdje oito ujemmo eho sljede0ih poznatih rijei 7arla Mar9a+ Ideje vladaju0e klase u svakoj epohi vladaju0e ideje ,to jest klasa koja je materijalna sila drutva jest u isto vrijeme njena vladaju0a intelektualna sila% 7laa koja ima na raspolaganju sredstva za materijalnu proizvodnju,posljedino tome, kontrolira sredstva mentalne;duhovne proizvodnje% Fadlallah koji je u potpunosti svjestan utje*aja modernih povijesnih uvjeta na muslimane na koje on gleda kao na neprestani *iklus propasti i represije,izaziva muslimansku inteligen*iju,pose(no 'ulemu,da rekonstruira temeljne pojmove islama na nain koji osvjetljava savremenu situa*iju%Fadlallah smatra da je muslimanska inteligen*ija opkoljena tamnim pojmovima Ja=kar gha'ima, upravo z(og toga jer im nedostaje@vrsta pojmovna osnovi*a@ J a'ida =ikryya sali(a,%Iz ovog ugla Fadlallah se (avi kulturnim =ormiranjem 'uleme i ta to =ormiranj eznai za sadanjost%)remda on tvrdi da je odgovornost svakog muslimana da ponese odgovornost da'Hata na svim razinama &ivota,on u osnovi stavlja odgovornost na ple0a 'uleme koja,po miljenju Fadlallaha mora (iti ukljuena u &ivot svog naroda %Iz ovog ugla on kao i 4ayyid 8ut(,napada =i hJpravo, tamnih vijekova,ili takav tip jurispruden*ije koji je (io proizveden tokom do(a propasti i dekaden*e%1n takvu jurispruden*iju smatra =i hom neznanja i =i hom zaostalosti,smtra ga =i hom kompromisa koji negira

postojanje pro(lema i koji smtra da sve dok se islam prakti*ira,nema potre(e da se kritizira status uo,niti tlaiteljsko ponaanje privilegiranih u drutvu%)rema Fadlallahu pravo pitanje jeste pitanje islamse slavne prolostiJal3'izzah al3 islamiyyah,% Fadlallah priziva u sje0anje dogaaj iz 7ar(ale i muenje al3Hassainovo i lanova njegove porodi*e kao znak da je muenitvo u tekim vremenima nu&no za ouvanje islamske veliine i slave% )rema Fadlallahu,'alim je,uz to to je istaknuti uvar i interpretator svetih tekstova,savjest zajedni*e%1n saosje0a sa narodnim (olom,&ali sa njim i osje0a puls svog naroda%Bsljed toga to smtra da je zajedni*a pod neposrednom opasno0u ne samo progona,ve0 istre(ljenja3to je pose(no rezultat izraelske okupa*ije ju&nog 'i(ana,gdje &ivi znatan (roj 'i(anskih i'ija 3Fadlallahov jednostavan odgovor jeste otpor%1tpor je odgovor, @jer o(ziri ovjeka su prije o(zira zemlje i na*ije%4ve dok je ovjek poni&en i poro(ljen,zemlja nema uop0e nikakva znaaja%4ve dok neprijatelji upadaju i nastanjuju se u ovjekovu psihu i emo*ije,na*ija nema nikakve vrijednosti%@ 1dgovor je da se unite strahovi koji dugo traju%B ovu svrhz Fadlallah pie sa&etu ali va&nu raspravu o naravi i ulozi otpora stranoj vojnoj sili i razgranavanju ovakvog tipa stanja na relativno malu i'ijsku zajedni*u%B djelu al3Mu avamatul3 IslamiyyatuJislamski otpor,,Fadlallah smatra da je otpor protiv Izraela dio ire kon=ronta*ije izmeu muslimanskog ummeta i izraelskog neprijatelja%)rema Fadlallahu,pitanje 'i(anskog juga nije sektako3nije ni i'ijsko, ni sunijsko ni kr0ansko,ve0 je sim(ol ve0ih pro(lema sa kojim ase suoava muslimanski ummet danas%B ovom pogledu Fadlallah vjeruje u konstantnu revolu*iju i promjenu%Ievolu*ije se,prema njegovom miljenju,ne smiju ograniavati na nekoji regio ili zemlju sadanjeg muslimanskog svijeta% Ievolu*ija ne mo&e (iti ograniena na pose(an region%Ievolu*ija je izrazdinamikog miljenja koje re=lektira du(oku (ol,tlaenje i eksplatiranje ovjeka%B ovom pogledu, revolu*ija je univerzalniljudski =enomen%%%koji ne mo&e (iti ro(a za izvoz ili uvoz%Ievolu*ija je de(atadijalog,izazov i pokret a kad se sve to postigne,revolu*ia postaje prirodni =enomenu svijetu% )rema Fadlallahovom miljenju,@ Alaenje je zlo,kolonijalizam je zlo,*ionizam je zlo%@ I l"( !" $e'#ij" ' $l")e*j% Fadlallah razvija svoju islamsku teoriju tlaenja na temelju dvije stvari+a, svoha razumijevanja kur'ana i (, svoha itanja o(jektivnih drutvenih ekonomskih politikih i kulturnih uvjeta koji okru&uju potlaene mase u modernom muslimanskom svijetu%B (iti,Fadlallah smtra tlaenje jednim pro*esom dehumaniziranja koje negira slo(odu koju kur'an daje ovjeku%)otlaeni Jal3Mustad'a=un po kur'anskoj terminologiji, trpe z(og so*ijalne i ekonomske eksploata*ije i iznad svega z(og samopod*jenjivanja% Fadlallah smatra da su (ogatai vladaju0a elita odgovorni za ovakvo stanje stavri%B izvjesnom smislu,on tvrdi da je tlaenje i strah neto to je ljudski in&enjering%Kta

vie vladaju0a elita je u stanju da politiki osujeti slo(odu siromanih ljudi koji su,prema Fadlallahu,podpali pod vlast (ogataa koji posjeduju ekonomska sredstva proizvodnje%)rema tome,siromanima se stalno negoira sposo(nost da postanu samodovoljni%:rugim rijeima,siromani su uinjeni ovisnim o ekonomskoj srukturi (ogatstva,oduzeta im je njihova neovisnost da sami donose odluke%Pednostavno kazano,sirotinja je otuena alijenirana%1vdje se Fadlallah sla&e sa M%Mar9om da je sirotinja liena svoga stvaralakog kvaliteta,z(og toga to je od nje oduzet rezultat njezina rada%Ao je vie od puke dehumaniza*ije,raovjeenja%Mkonomska snaga postaje sna&an@ elementJvanjske,prisile koja paralizira ili ukida autonomnu volju ovjeka%@ )remda Fadlallah ne vjeruje u marksistiki metod klasne analize, ipak,oni tvrdi da su,kao i proletarijat u marksistikoj terminologiji,potlaeni otueni zato to su lieni svojih esen*ijalnih vrijednosti% Ao to odreuje ovjekov identitet jeste njegova sposo(nost da postigne slo(odu (ez (ilo kojih unutarnjih ili vanjskih zapreka%Fadlalah se u (iti sla&e sa )aulo Freireovim odreenjem da je prava slo(oda @osuje0ena nepravdom,eksploata*ijom,tlaenjem i nasiljem tlaitelja%)rava je slo(oda potvrena e&njom potlaenih za slo(odom i pravdom,i njihovom (or(om da iznova otkriju svoju izgu(ljenu ljudskost%@ Meutim,on ne ide tako daleko kao Freire u proklamiranju da je velika povijesna misija potlaenih da oslo(ode i se(e i svoje tlaitelje%Fadlallah takvu vezu Jizmeu potlaenih i tlaitelja, uop0e ne vidi%<aprotiv,Fadlallah je miljenja da,ako se moraju ukinuti uvjeti tlaenja,onda logino slijedi da mora (iti unitena i vladaju0a elita%7ako je spomenuto,Fadlallahova teorija oslo(oenja koristi 'ulemu kao vode0u i predanu inteligen*iju u drutvu,da intervenira kritiki na strani masa kako (i se za*rtao put ka spasenju%'Blema mora pomo0i masama da trans=ormiraju svoje stanje potla0enosti u stanje slo(ode%4lo(oda se spoznaje u mu*i i tjesko(i,a potlaeni,da (i postigli svoju eman*ipa*iju,moraju pro0i kroz mnogo patnje,to je,zapravo,zahtjev ovakvog tipa &ivota% <adalje,Fadlallah smatra da,usljed plemenske i poluplemenske prirode mnogih muslimanskih drutava ,porodine veze i presti& jo igraju sr&nu ulogu u jaanju uvjeta tlaenja%2ogatai se uvijek oslanjaju na svoju porodinu tradi*iju ili na svoje shvatanje te tradi*ije%<ije,stoga,iznenaajue oni koji su ustali protiv vjerovjesnikih poruka pripadali najviim porodi*ama u drutvu% Bz ekonomsku mo0 i porodine veze,Fadlallah tvrdi da (ogatai pose&u vrlo esto za vojnom mo0i da (i se odr&ale vlasti i da (i odr&ali presti&%Ao zapravo znai da diljem muslimanskog svijeta postoji manjina vlastodr&a*a koja se doepala vojske,a ta je vojska,opet,u slu&(i vladaju0e elite%Izvanjski govore0i Fadlallah je miljenja da doma0a vlast i vojna elita spostvalja veze i saveze sa meunarodnim imperializmom da (i ograniila i paralizirala autonomnu slo(odu manjih na*ija%1va veza vlasti neograniava se samo na ekonomsku i drutvenu eksploata*iju,ve0,takoer, i na kulturnu i na intelektualnu ovisnost %Fadlallah dolazi do va&nog zakljuka da razliiti naini eksploata*ije ,kako prikriveni tako i vidljivi,postoje u modernom muslimanskom svijetu%'judska povijest je suma @neprestaju0eg traginog suko(a izmeu jakih i sla(ih,izmeu silnih i potlaenih,te izmeu nepravde i pravde%@ Bz ove o(like eksploata*ije,Fadlallah uvodi termin @:oktrinalno tlaenje@ Jistid'a= =i I3'a idah, da (i opisao smetnje koje o(likuju savremeni intelektualni mozaik u muslimanskom svijetu%1n opisuje u predhodno navedenim terminima kako ovjeku

nedostaje @=leksi(ilno i jako misljenje koje mu omogu0ava da se otvori prema Istini,te,posljedino tome ,nedostaju mu intelektuali metodi koji mu omogu0uju da zaimadne detaljno i o(uhvatno znanje kao sredstvo ra razluivanje razliitih puteva%@ :rugim rijeima, Fadlallah vjeruje da mo0ni i tlaitelji vie vole da potlaeni &ive u stalnom stanju (jede u kojim ne0e ak ni (iti svjesni svoga stanja%Fadlallah to temeljito izla&e na sljede0i nain+ <a razini kako doktire tako i &ivota, ne postoji razlika izmeu sluajeva tlaenja pojedin*a i sluajeva u kojima se tlae zajedni*e i narodi%Iz ovog zakljuujemo da suprotstavljanjem silama zla i nepopustljivosti ,koje predtavljaju imperialistiku mo0 koja prote&ira ekonomski i politiki imperijalizam, jetse islamska odgovornost koja se mora izvriti u okviru sredstava to ih muslimanske mase posjeduju% Fadlallah smatra da 7ur'an,kao sveti dokument,govori protiv tlaenja i ohra(ruje ovjeka da se (uni protiv tlaenja%1n napominje da 7ur'an pravi razliku izmeu dvije kategorije potlaenih+ !, potlaeni koji imaju sredstva ali im nedostaje volja da promijene svoje stanje%Aakvi vie vole strah,kom=or,lagodu,ne &elei da &rtvuje svoj osje0aj sigurnosti ,linu do(it i presti&,te -, potlaeni koji su roeni u o(jektivnim tlaiteljskim uvjetima i koje 7ur'an ohra(ruje da emigriraju pomo0u ega (i prekinuli krug straha i tlaenja%)rva grupa potlaenih (iva ka&njena jer se ne dr&i kur'anskog nagovora o iseljenju+ Meleki e pitati one koji su prem asebi zgrijeili,kad im due budu uzimali: "Na emu ste vi bili?" A oni e odgovoriti: " ili smo na zemlji tlaeni!" A meleki e pitati: " A zar "emlja Alla#ova prostrana nije pa da se po njoj selite?!"$to njima e %&e#enm biti stanite'A ogavno li je to boravite'()ur'an, *:+,-' Fadlallah smatra da ima vie naina suprotstavljanja tlaenju%4amo jedan od njih je iseljenje da (i se vjera prakti*irala slo(odno,daleko od (ilo kakva tlaenja% K" i l"( !'j $e'#iji +l" $i,('-i 7ako je pokazano u predhodnom odjeljku,Fadlallah prihvata revolu*ionarni islamski pogled koji se ne ustruava pru&iti otpor tlaenju i nepravdi%Fadlallahova polazna taka u tretiranju pitanja vlasti je hendikepiraju0e stanje muslimanskoh ummeta i rastu0i vanjski pritisak na muslimane da,prema njegovom miljenju ,pri(jegnu samode=etizmu oi apatiji spram izazova koji ih okru&uju%Fadlallah postavlja sljede0e pitanje+ ?ato ovjek mora posvetiti toliko mnogo energije i vremena raspravljaju0i o pitanju vlasti;mo0i%1n tvrdi da i mo0 i sla(ost jesu dvije kljune dinamike koje de=iniraju odnos izmeu @potlaenih naroda@ Ja u'u(u l3mustad'a=ah, i @tlaiteljskih sila@Jal3 iHau l3mustak(irah,% Ao je (ez ikakve sumnje dijalektika situa*ija koja uveliko optere0uje svakodnevni &ivot potlaenih ljudi i ini ih totalno zavisnim od tlaitelja u njihovom ekonomskom,kulturnom i drutvenom &ivotu te ak i u njihovom pojmovnom &ivotu%:a (i zaimala tano razumijevanje islama kao @drutvene i politike religije@ Jdin ijtima'i Ha siyasi, koja o(uhvata sve aspekte &ivota islamska teorija vlasti;mo0i mora (iti trans=ormirana u o(uhvatni o(razovni pro*es,sa kurikulom i programom koji se kre0e u svim prav*ima%:oista je uveliko pogi(eljno da se sla(ost name0e ummetu koji je suoen sa zaleem

zaostalosti,presiom arogantnihsila,pogi(eljno je,takoer,da negativni i apatijski pristupi preovladavaju meu muslimanima koji se suoavaju sa izazovima :a (i jihadJd&ihad, postao jedan stalno rastu0i i dinamiki pro*es,muslimani moraju prezentirati islam @kao jedna neovisna ekonomska,politika i pojmovna jednad&(a koja se suoava sa nevjernikim i arogantnim jednad&(ama Jstranih sila, @%B nekom smislu,Fadlallah ne tretira jihad na nain kako ga shva0a,da navedemo 2ernarda 'eHisa, @preovlauju0a veina klasinih teologa,pravnika i tradi*ionalista%%%Jkoji, shva0aju o(avezu jihada u vojnikom smilsu,i prema tom shva0anju ga izla&u%@ Pihad je,prema miljenju Fadlallaha,jedan sveo(uhvatni pojam koji pokriva duhovno i =iziko,konkretno i suptilno%Fadlallah se sla&e sa 4ayyidom 8ut(om da je 'a uida,kao apstraktna teoloka doktrina,(eskorisna ukoliko ne pri(avlja svjetlo vodilju za pro(leme sa kojima se hrvu savremeni muslimani% Fadlallah de=inira vlast;mo0 kao materijalnu silu i duhovnu energiju%Materijalna sila nije sama dovoljna da ouva (oljitak i teritorijalni integritet jedne na*ije%Aemelje0i svoj argument na uveliko raz(la&enoj premisi da @sla(i imaju pravo da za se(e priprave razliit sustav pravila,@ Fadlallah stavlja kao uvjet da siromane na*ije potre(uju unutarnju i duhovnu mo0 da (i se oduprle kontinuiranoj propagandi koja je,prema miljenju Fadlallaha,zatitni znak ?apada,a tu propagandu vode arogantne sile%<eokolonijalizam je postao institu*ionaliziran a to je (ila posljedi*a psiholokog poraza potlaenih naroda i ljudi%<e imati mo0 ne znai samo izgu(iti volju za (or(om i &ellji da se ostane na &ivotu, @ve0 ne imati mo0 znai postati kopija i sjena drugog ljudskog (i0a,@ a sla(e na*ije postale su kopije mo0nih na*ija% 1d(a*uju0i argument da islam,kao monoteistika religija, liava ivjeka njegove esen*ijalne slo(ode iz(ora spram velike mo0i 2o&ije, Fadlallah tvrdi da je odnos (oga i ovjeka tako kako je o(janjen 7ur'anom,(itno eman*ipatorski% @ 7ur'an J sa svojom oslo(oditeljskom misijom, je temeljni izvor snage koja ovjeku daje stalnu energiju,i pokree ga na autonomno kretanje stalnoga rasta i o(nove,da (i tako ovjek mogao (onoviti i &ivot oko se(e i podsti*ati ga naprijed%@ Meutim Fadlallah priznaje da su se, tokom islamke povijesti pojavile (rojne =ilozo=ije i svjetonazori s *iljem da opravdaju drutvenu nepravdu i tlaenje siromanih od strane (ogatih u ime sud(inskog predodreenja i apstraktne 2o&ije mo0i% Fadlallah gleda na povijest kao na neprestanu (or(u izmeu tlaitelja i potlaenih%<epravda,na du(ljoj razini, involvira ponitenje ovjekove humanosti%<epravda znai opstruiranje ovjekove autonomne volje eksploatatorkis,hegemonistikim i vladajjuim silama koje postoje u drutvu%Fadlallah je doista svjestan drutvenih dimenzija tlaenja i slo(ode%:ok je njegova polazina taka naroito razumijevanje 7ur'anskog teksta i a=irmiranja slo(ode pojedin*a,on pokuava da se uhvati u kota* sa stanjem klonulosti svoje zajedni*e u 'i(anu i irem stanju muslimanskog ummeta%B neku ruku,Fadlallah se (ori sa (olnim slomom i propa0u *ivilnog drutva u 'i(anu i klonulim utje*ajem koji je ovaj slom mogao imati na o(ine ljude to je (olno,nadalje,jeste da ovo nasilje nije zamaskirano ili prikriveno;latentno,ve0 je ekspli*itno,oituje se usvakodnevnim gu(i*ima &ivota koji podstiu unutarnje i ,takoer ,vanjske sile%<asilje je ini*arno,kako je to (ilo stoljeima,sa strane mo0ne elite sa vlasti ,koja se ne o(azire na mase,osim to im zadaje trpljenje i (ol%1dgovor na ovu traginu situa*iju je,po

de=ini*iji,tragian%Meutim,mo&da ova tragedija,ire posmatrano,osigurava neku vrstu spasenja za zajedni*u kao *jelinu% Fadlallah ne za(oravlja du(oki utje*aj koji je =eudalni mentalitet mogao imati na moderni muslimanski um%1n naglaava da (ur&oaska revolu*ija3ili na*ionalistika revolu*ija u modernom muslimanskom svijetu3nije uspjela da se oslo(odi uveliko uan0enih osjeaja i pojmova ropstva,podinjavanja i eksploata*ije koji jo odreuju kulturne parametre modernog muslimaskog svijeta%)rema tome,muslimani moraju razumjeti islam kao radikalni prekid sa svim tim uan0enim u(li*ima ropstva%Islam postaje drutveni i povijesni inila* velike trans=orma*ije i promjene% Fadlallah je opsjednut 3ta je i razumljivo3sektakim,ekonomskim i drutvenim podjelama i unutarnjom (or(om u muslimanskoj zajedni*i%1n provodi dosta vremena pokuavaju0i d arekonstruira islamsku ideologiju drutvene kohezije kao va&an korak u (or(i protiv kolektivne sla(osti i ovisnosti o vanjskim silama%:rutveno jedinstvo,koje se(e prevodi u jednu kontrasilu spram sektatva i nejedinstva,mo&e se posti0i samo ukoliko se ispune odreeni uvjeti%)rvo,7ur'anske sastavni*e jedinstva3to jest milost i saosje0anje meu vjerni*ima3aktueliziratipod sadnjim uvjetima%:rugo, pa&ljivo prouiti povijesne primjere jedinstva%Are0e,inio*e tlaenja i otkriti i poraziti%<ije iznenauju0e da Fadlallah smatra da ovaj posljednji uvjet zauzima visoko prioritetno mjesto%1n tvrdi da su tri o(lika vlasti u islamskoj povijesti uvijek odgovorni za ustanovljenje =ilozo=ije sla(osti i nazadnosti+ !,:rutvena i ekonomska privilegirana elita koja sa (ori protiv (ilo koje revolu*ije u ime ouvanja statusa uo% -,Qjerski ljudi,vladari i politiari,koji se razvijaju na podjeli i koji slijede maksimu @zavadi pa vladajR@,i #,?agovorni*i devijantnih ideologija koji su uglavnom podstaknuti od strane spoljnih sila s *iljem da razore koherentnost muslimanskog ummeta% :rutvena kohezivnost predpostavlja doktrinalno jedinstvo%Fadlallah opominje i upozorava protiv kon*ep*ijskog nejedinstva, jer (i (ilo koja @razlika u op0im doktrinalnim pitanjima utrla put stvarnim jazovima u drutvenom i kon*ep*ijskom kosturu drutva%@ Fadlallah smatra da kur'an sank*ionira upotre(u vlasti;mo0i u islamu%7ur'an smatra da je vlast pitanje koje je povezano sa etikom i drutvom%)ovijesno govore0i, meutim (ogati se koristili vlast kao mehanizam da se razlikuju od drutva,i kao nain da eksploatiraju i izra(ljuju siromane sla(e u drutvu%)ovijesna upotre(a vlasti na takav nain uvijek se sainjavalo pro(lem za potlaene%Fadlallah smatra da su potlaeni sprijeeni da se preo(raze u nezavisna i parti*ipa*ijska (i0a,i uvijek su prisiljeni da se osje0aju ovisnima o vlastima koje su iznad njih%<egiranje njihove ovjenosti,u neku ruku dovelo je do samopod*jenjivanja i sljepilaspram stvarnih mogu0nosti koje (i siromani mogli posjedovati%)rema Fadlallahaovom miljenju,sveta je du&nost odgovorne 'ulama islamskih mislila*a da upozore utljivu i potlaenu ve0inu na njihov (ezizlazni polo&aj ,i da skrenu pa&nju na doktrinalni i etiki islamski stav koji se protivi takvoj eksploata*iji i (ijedi%Aakoer, prema Fadlallahu ,'ulama mora odr&ati i ouvati dialoki odnos sa potlaenim kao sredstvo pomo0i da iska&u svoju du(oku usaenu muku%B izvjesnom smislu,Fadlallah nas podsje0a na rijei Freirea da je @jedini djelotvorni instrument J u oslo(aanju

10

potlaenih, humaniziraju0a pedagogija posredstvom koje vodstvo ustanovljava stalni odnos dijaloga sa potlaenima%@ Fadlallah dr&i da je upotre(a vlasti od strane pootlaenih opravdana z(og sljede0ih razloga+ !,:a se potlaeni od(rane od unutarnje malaksalosti i apatije, -,:a (udu u vezi sa porukom islama na dinamian i jasan nain,i #,:a se (ore protiv neokolonijalizma kao drutvene ,ekonomske i politike realnosti u savremenom muslimanskom svijetu% I klasini i moderni kolonijalizam,prema Fadlallahu koristi svoje vojne i politike mo0i da (i prisilio narode na podinjenost i ropstvo%1vakva situa*ija ima za posljedi*u rasnu superiornost kolonizatora i ovisne ekonomske veze izmeu kolonizatora i koloniziranog kojima @sla(i i kolonizirani narodimoraju pri(aviti sirovinske materijale za potporu industrije kolonizatora%@ Ao je,meutim tek prva etapa koloniziranja koja predhodi mnogo pogu(nijoj =ormi ropstva u kojoj industrijska *iviliza*ija ostavlja svoj peat na &ivote naroda i o(likuje njihovu oso(nost na svoj vlastiti nain,tako da potlaeni ustremljuju svoj pogled na nju Jindustrijsku *iviliza*iju, u svojim op0im i pose(nim naporima%4pram ovakvog zalea ,Jkolonijalizam, je uvijek stvarao nered J=itnah,,izmiljao ratove i pro(leme,ispriavao razvoj industrijskog pokreta u zemljama u razvoju%Aaj je industrijski pokret dugo vremena (io pokuaj da se postigne samodovoljnost u potroakoj ro(i ali, imperijalistike su zemlje uspjele preokrenuti ekonomiju zemalja u razvoju u vojno orijentiranu ekonomiju%%%,prisiljavajui tako nerazvijene zemlje da (ankrotiraju,to je uzrok tekih vojnih o(avezai velikog duga% )rema ovome Fadlallah nas podsje0a na rije Franza Fanona koji je kazao o kolonijalizmu+ 7olonijalizam i imperijalizam nisu podvukli *rtu kad su povukli svoje zastave i svoju poli*iju sa naih teritorija%4toljeima se kapitalisti ponaaju u nerazvijenim zemljama na nain koji se nimalo ne razlikuje od naina ratnih zloina*a%:eporta*ije,masakri,prisilni rad i ropstvo (ili su glavni metodi koje je koristio kapitalizam da (ipove0ao svoje (ogatstvo, svoje zlato ili dijamantne rezerve i da (i uspostavio svoju vlast% Islam se ,kako je naprijed spomenuto ,ne suzdr&ava da propagira silu kao instrument za oslo(oenje%Clavni *iljevi upotre(e vlasti mogu se sumarno pokazati na sljede*i nain+ !, Iekonstruiranje muslimanskog &ivota i osiguranje takve vlasti koja je ,ako se vri na valjan doktrinalni nain i u etikom smilslu,glavna pozitivna dinamika sila u drutvu, -,?atita 'a uide od tlaenja koje (i moglo usljediti od njenih neprijatelja,stavljaju0i tako vjernike u stanje jada i (ijede,#,)omaganje potlaenih i eksploatiranih protiv tlaiteljskih sila olienih u unutranjim i vanjskim neprijateljima,., 4la(ljenje nevjernika i ruenje njihove mo0i,i /, )ri(avljanje samood(rane i ouvanja naroda,svetih mjesta i zemlje protiv (ilo koje agresije%)rema tome,islam opravdava,pravno i etiki,upotre(u vlasti protiv injenja loih djela i proti* skretanja sa puta pravde%Ao dovodi do pitanja interesa Jmaslahah, muslimanske zajedni*e%Interes muslinakse zajedni*e nu&no potre(uje (or(u protiv tlaenja u ovoj =azi muslimaske povijesti%

11

Qlast je%takoer nu&no potre(na da (i se odgovorilo na kritike izazove savremene situa*ije%Fadlallah poentira da njegov savremeni muslimanski svijet pati od gu(itka pozitivne energije,s jedne starne,dok na drugoj strani lokalni meunarodni neprijatelji muslimanskog svijeta izjedaju veliki komad njegovih resursa,kako materijalnih tako i ljudskih%Fadlallah daje primjer na=tne industrije koju praktiki kontrolira manjina (ogatih ljudi ija je uveliko povezana sa sud(inom kolonijalizma%Mvo sta Fadlallah o tome veli+ Mi smo,dakle,protiv kolonijalizma jer on liava ovjeka njegove slo(ode,eksploatira njegovu ekonomsku,drutvenu i kulturnu egzisten*iju u korist kolonijalizma%4vi eksploatirani ljudi imaju pravo da &ive u slo(odi i potovanju%Mto zato smo mi protiv kolonijalizma (io on ameriki,evropski ili sovjetski%Mi smo protiv svih represivnih re&ima i represivnih lidera,jer mi vjerujemou pravdu za svoje ljude, ukljuuju0i i grijenike% Fadlallah smatra je ?apad neprijatelj par e9ellen*e%1n tvrdi da je zapad odgovoran za stvaranje sredine optere0ene nasiljem na 4rednjem istoku op0enito i u 'i(anu pose(no%<asilje smatra Fadlallah,neemanira iz stanja uma,ve0 iz datih drutvenih i politikih uvjeta nametnutih tlaiteljskom vla0u;mo0i ?apada%Fadlallah opominje protiv tra&enja (ilo koje =orme saveza sa imperijalizmom da (i se uklonili doma0i tlaitelji%1n tvrdi da je kola(ora*ija arapskih vodstava sa (ritan*ima u predveerje )rvoga svjetskoga rata (ila velika povijesna greka%Aaj je kola(ora*ija dovela do stvaranja nove =orme kolonijalizma koji je (io daleko gori po tlaenju od tlaenja iz vremena osmanske ere%B krajnjoj analizi,vlast;mo0 je esen*ijalna komponenta ljudskog &ivota%Pedini nain da se sprije0i kvarenje vlasti i da se sprijei korup*ija koja (i iz pokvarene vlasti mogla rezultirati,jeste primjena strogih islamskih kriterija%Ievolu*ij,pod uvjetima kakvi jesu ,jetse neto to se mora dogoditi%Ao je paradoks ,i to je *ijena koju muslimani moraju platiti da (i sauvali svoju doktrinu i se(e% 7ako je ve0 spomenuto,Fadlallah ne negira vezu koja (i mogla postojati izmeu islama kao o(javljenog religijskog =enomena,i nasilja%<aprotiv,ini se da on smatra da je ova veza ne samo nu&na i hitna ,ve0 da je ona u sreditu islamske religijske potrage%Fadlallah prevodi nasilje u samood(ram(eni akt odupiranja neprijatelju i u muenitvo%)otonji kljuni pojam ,pojam muenitva ,je ispunjen (remenitim sim(lizmom i'ijske povijesti%Muenitvo je poprimilo sveto mjesto par e9ellen*e i iz te perspektive vjerovatno je lake razluiti kompleks o(jektivne i su(jektivne povijesti i'izma u 'i(anu kroz prizmu tekog polo&aja i muenitva%)rema Ieneu Cirardu,@Ortvovanje sadr&i jedan element misterije%@ Ortvovanje mo&e dati smisao (ezmislenom svijetu u kojem stvari moraju (iti smo&dene i unitene da (i mogao (iti roen novi poredak stvari%)rema Fadlallahu,situa*ija sa kojom se suoavaju muslimani u 'i(anu pose(no,i u muslimanskom svijetu op0enito,sadr&i golemi dio (ola,zastranjenje od istinskog islamskog puta%4amo (i misteriozan in mogao (iti u stanju istisnuti gru(e sastavni*e tego(nog stanja muslimana% Iene Cirard,takoer, tvrdi da )ro*es &rtvovanja zahtjeva naroit stepen neshva0anja%4ve0ena li*a ne razumiju i ne smiju razumijeti istinsku ulogu akta &rtvovanja%Aeoloki temelj &rtvovanja ima sredinju ulogu u jaanju ovoga neshva0anja%2og je taj koji,navodno zahtjeva &rtve%

12

1n je jedini u prin*ipu,koji osje0a dim sa &rtvenika i tra&i zaklano meso% 'Llim kao interpretator 4vetoga teksta, nosi teret da ponudi teoloko o(janjenje, ako ne i opravdanje, pro*esa &rtvovanja% Muhammad Husayn Fadlallah uradio je upravo to% B nekom smislu, vjerni*i koji &ele posti0i muenitvo da (i unaprijedili zajedniku stvar islama i muslimana moraju, u prin*ipu, do(iti doputenje nekog teolokog tijela% Qjerni*i se ne smiju &rtvovati na svoju ruku, a da i ne govorimo da ne smiju izazivati 2o&iju srd&(u% )rema tome, Fadlallah de=inira muenitvo kao mehanizam koji poma&e da se u(la&i i uta&i patnja, da se muslimani pri(li&e jedni drugima i da se svijetu da uz(una usljed (ezizlaznog polo&aja u kojem su oni potlaeni%

Mi ij" i '."+e/": Ul'g" 0"'i1" % +#e(e*i(" !#i/e Fadlallah koristi tri zase(na kljuna termina da (i ilustrirao svoj kon*ept dinamikog islamskog pokreta 3 du'ah Jpropovjedni*i,, harakiyyun Jaktivisti, i 'ulama Juenja*i, ueni ljudi iz podruja vjerskih nauka,% Qe0 smo se (avili nairoko pitanjem pripadnika 'ulama' i =unk*ijom njenih ljudi kao iz(avitelja siromanih i potlaenih u drutvu% 1vdje je sada na redu raspravljati o prva dva termina% Fadlallah se hvata u kota* sa povijesnom primjenom islama i, pose(no, va&enjem te primjene za savremeno stanje stvari% 7ako je (io sluaj i sa 4ayyidom 8ut(om, Fadlallah vjeruje u dinamizam islamske misije i u nu&nost pojave propovjednika koji mogu o(aviti ovu misiju% ?a razliku od 8ut(a, meutim, Fadlallah ne vjeruje da dananje muslimansko drutvo &ivi u jahiliyyatu, premda Fadlallah priznaje da postoji osje0anje (olnog krip*a koje pro&ima *jelokupno psiholoko ponaanje muslimana% Fadlallah naglaava motiv tlaenja na raun jahiliyyata i pripravlja teren za du(oku kritiku postoje0eg stanja koje je, smatra on, zasi0eno tlaenjem tokom mnogih stolje0a% Fadlallah vjeruje da rjeenje le&i u promjeni stanja opresije i tlaenja% :a (i muslimanski ummet shvatio op0e znaenje doktrine i njezine razliite implika*ije na &ivot, on Jummet, mora (iti psiholoki pripravan da prihvati promjenu i, prema tome, da prihvati da je postupna promjena nu&no potre(na% Fadlallah stalno i iznova naglaava da se lideri da'He moraju uhvatiti u kota* sa o(jektivnim drutvenim i ekonomskim uvjetima u kojima muslimanski ummet egzistira, analizirati osnovne *rte i pro(leme, i ponuditi dijagnozu koja (i mogla (iti od koristi za ovakvu situa*iju% Fadlallah oplakuje injeni*u da veliki (roj muslimanske omladine ima izo(lieno shva0anje islama zato to preovlauju, smatra Fadlallah, netani kon*epti koji su nastali zahvaljuju0i nepovoljnim drutvenim i ekonomskim uvjetima i do kojih je dolo usljed pogrene prakse nekih vjerskih ljudi% Fadlallahovo razumijevanje islama kao praktine vjere Jdin 'amali, i pretpostavka da je islam praktina vjera, pot*rtavaju da on, kao ovjek teolog, ima pragmatini *ilj% Fadlallah je zauzet postizanjem konkretnih rezultata kroz napore kako zajedni*e tako i propovjednika op0enito% Muslimanska zajedni*a mora (iti prisiljena da shvati svoje stanje stvari i da se suoi sa izazovima koji se pred nju postavljaju% Fadlallah napominje da se islam postepeno povlai iz drutvenog &ivota% 1n postavlja pitanje+ 7ako se mo&e i zamisliti da smo uzmakli i da smo omlitavili u vrenju naih

13

odgovornsti na nain koji priziva lijenost i de=etistiku logiku> 7ako mo&emo opravdati svoje prepuanje oaju, negiraju0i ak i da ima (ilo kojih pro(lema, ili ne vjeruju0i da postoje olujni izazovi koji drmaju univerzum oko nas> )rema Fadlallahovom miljenju, stanje je tako kritino da ono ak i ne doputa (ilo kakvo izoliranje, neaktivnost, lijenost, strah i dvoj(u% 1ni koji pristaju uz te pojmove Jneaktivnosti, lijenosti, straha%%%, jesu rame uz rame sa neprijateljima islama, tvrdi Fadlallah% 4pram ovog zalea propovjedni*i moraju osjetiti (ilo zajedni*e% 2iti irokoduan i irokouman u vjerskom i kulturnom stvaralatvu jeste klju revolu*ionarne pedagogije% Bz prouavanje 7ur'ana i 4unneta, propovjednik se mora upoznati sa svim dis*iplinama, od knji&evnosti do psihologije i nauke% 1d hitne je va&nosti, dakle, da propovjedni*i prouavaju druge kulture i, ak, da ue tehniku i metode kr0anskih misionara u muslimanskim zemljama% Cenij kr0anskih misionara, prema Fadlallahu, sastoji se u tome to su oni smogli snage da prakti*iraju svoj misionarski rad kroz sve vrste dis*iplina, ukljuuju0i medi*inu, (iznis, zakon, pravo i tako dalje% )ropovjedni*i moraju (iti selektivni u svome znanju% 1ni moraju oda(rati praktino znanje koje im je pri ru*i u njihovoj situa*iji% )ropovjedni*i moraju, takoe, iz(je0i mentalnu dokoli*u i praznu retoriku% Islamski misionarski rad se mora kretati oko kulturnih aspekata drutva, u tome propovjedni*i moraju (iti graditelji i podizatelji moderne i nove islamske kulture% :a (i to mogao uiniti, propovjednikov temperament mora (iti o(ilje&en njegovom misijom Jrisalah, i konkretnim uvjetima u kojima on &ivi% :a (i (ili u skladu sa kulturnom stranom drutva, nu&no je da se propovjedni*i suoe i savladaju teko0e sa jednom otvorenom per*ep*ijom Jihsas mun=atih,% Bglavnom to tre(aju uiniti radi toga jer u savremenoj situa*iji preovladava tjesko(a, de=etizam, naivnost, apatija i *inizam% Mnoge su da'iye izgu(ile ovu drutvenu per*ep*iju stvari i, posljedino tome, propovjedni*i Jdu'ah, se ne mogu @suoiti sa stvarno0u kroz inteligentna osje0anja, otvorenu per*ep*iju i iroko razumijevanje sredine koja nas okru&uje, kroz shva0anje uvjeta i dogaaja koji nas zatiu% :ananje znanje islamskih propovjednika Jdu'ah, preokrenulo se u naivne, krhke i lomne zakljuke, tome znanju nedostaje provjerena in=orma*ija, to je znanje ogranienog iskustva%@ )ropovjedni*i se moraju uhvatiti ukota* sa imperijalistikom pro(lematikom% Fadlallah smatra da je imperijalizam uvijek iskoritavao sektake i politike podjele, vre(ao je povijesne zlo(e i neprijateljstva da (i naturao svoju vladavinu i hegemoniju, pose(no u 'i(anu% Meutim, najgori aspekt *ijele ove stvari jeste da su oni meu muslimanima, kojima nedostaje drutvena per*ep*ija, pristali uz ove imperijalistike zavjere% Fadlallah je uveliko kritian spram @emo*ionalnih izljeva i naivnosti koja karakterizira one koji rade za islam% Bsljed toga to im nedostaje@ du(oka i iroka kon*eptualna (aza i inteligentni i kritiki osje0aj,@ ti su islamski radni*i postali lahak plijen u rukama imperijalizma% B nekom smislu, Fadlallah dosti&e taku oaja kad raspravlja o razliitim ogranienjima i nedosta*ima islamskih propovjednika, te ka&e da je mo&da nemogu0e posti0i *ilj oslo(oenja usljed !, neznanja (ora*a, i -, Jnepoznavanja, neprijateljstva neprijatelja% Mo&da opreno svojim &eljama, Fadlallah vjeruje da tek mali (roj predanih i uenih propovjednika i aktivista mo&e ispuniti misiju koju ima na umu% Pedan va&an aspekt ove misije jeste rekonstruk*ija modernog islamskog miljenja% Aa rekonstruk*ija tra&i

14

*jelovitu uronjenost kako u islamske tako i u zapadne izvore% <e smije se (iti nehajno spram velikih zapadnih postignu0a u nau*i i *iviliza*iji% Aakoer, mora se prizvati autentine islamske pojmove i vrijednosti da (i se razumjela moderna situa*ija% B izvjesnom smislu, Fadlallah od(ija da se tra&i izlaz u ru&iastoj i idealnoj prolosti% Bmjesto toga, Fadlallah je toliko opsjednut modernom situa*ijom, opsjednut do mjere da on poziva sve muslimane da se hra(ro suoe sa zapadnom *iviliza*ijom na o(jektivan i poneto konstruktivan nain% Aano je da Fadlallah opominje protiv ogromnih teta koje je poinio kolonijalizam u muslimanskom svijetu, ali, to je iznenauju0e, on smatra da muslimani mogu izvu0i veliku korist iz intelektualnih i kulturnih postignu0a zapadne *iviliza*ije% )rema Fadlallahovu miljenju, muslimani moraju upotrije(iti ispravan metod da (i razumjeli ?apad, a taj metod mora uzeti u o(zir intelektualne temelje zapadne *iviliza*ije i njene iroke ljudske i drutvene *iljeve% Pedan pro(lem modernih muslimanskih mislila*a jeste njihov neuspjeh da razumiju zapadnu *iviliza*iju, zato to muslimanski mislio*i samo naglaavaju jedan pro(lem na raun drugih pro(lema 3 naime, pro(lem duhovne depresije ?apada% Fadlallah se sla&e da to ne smije (iti jedino mjerilo kojim se ima razumijevati ?apad, pose(no ne usljed injeni*e to su i sami muslimani (ili, povijesno govore0i, oarani modernim ?apadom% :rugim rijeima, Fadlallah tvrdi da se moramo uhvatiti ukota* s unutarnjom dinamikom zapadne *iviliza*ije i moramo pokuati shvatiti ?apad iznutar njega samoga% 4 druge strane, isto vrijedi i za muslimansku inteligen*iju u odnosu na muslimanski svijet+ ona mora primijeniti muslimanske kriterije na islamsku *iviliza*iju% Ao znai da islam, kao *iviliza*ija, ima svoju vlastitu logiku, te (i (ilo krajnje tetno @ra*ionalizirati ili modernizirati islam tako da (i on mogao stupiti na iroka vrata modernog &ivota%@ )remda Fadlallah napada i kolonijalizam i kapitalizam kao dva proizvoda zapadne *iviliza*ije, on ne predvia (ilo kakav suko( *iviliza*ija izmeu islama i ?apada nakon raspada sovjetskog sistema i pojave 4jedinjenih :r&ava Lmerike kao vode0e super sile u svijetu% Ijeenje koje nudi Fadlallah za kripa* u kojem se nalaze moderni muslimani poziva da se primijeni )oslanikov, a%s%, metod promjene na sljede0im razinama+ !, )ostupno irenje islamskih ideja, -, Mirolju(iv metod irenja islama, (ez po(uivanja (ijesa sa strane statusa uo, #, 1so(ni metod irenja islama, ., Iseljenje u sluaju da je vjera opkoljena ili napadnuta% Fadlallah misli na emigra*iju Jiseljenje, koja znai sigurnost, preo(ra&aj i op0i prekid s drutvom grijeha, i /, 1dluno i predano ponaanje koje posjeduje irokogrudu strpljivost i znanje% Moraju se shvatiti i ostvariti pokretni i praktini kon*eptualni temelji J aHa'id =ikriyya Ha 'amaliyya mutaharrika,%

15

I l"( i 2#'.le( I/#"el" 7ao i'ijski uenjak koji pre(iva u 'i(anu, Fadlallah ispoljava jedinstven pogled na palestinsko pitanje% 1n dijeli (rigu s mnogim islamskim mislio*ima da je arapska na*ija;dr&ava do kraja neuspjena u iznala&enju trajnog rjeenja za palestinsko pitanje uglavnom z(og plitkih i uskih temelja arapskog na*ionalizma% Kto je gore, Fadlallah tvrdi da je muslimanski ummet gluh na palestinsko pitanje, te tretira )alestin*e kao te&ak teret i nerjeiv pro(lem% Fadlallah ka&e da su )alestin*i uvijek pod tekom paskom u gotovo svakoj arapskoj zemlji, i da trajno rjeenje palestinskog pitanja mora pote0i iz islamskog jedinstva, a to se jedinstvo mo&e posti0i samo ukoliko se ukinu regionalizam i politike podjele u modernom muslimanskom svijetu% Fadlallah zakljuuje da je palestinsko pitanje u samom sreditu modernog islama% )rema mome miljenju pitanje )alestine, po svojoj jedinstvenoj naravi, polo&aju, aluzijama i politikom utje*aju koje je ono Jpitanje )alestine, imalo na muslimanski svijet, ukratko predstavlja sr& kretanja islamske povijesti u ovom do(u% )o svojoj genezi, palestinsko pitanje predstavlja suko( izmeu islama i (ritanskog kolonijalizma, a taj je suko( presjeen suko(om islama i *ionistikog pokreta% )alestinsko je pitanje dovelo do op0eg suko(a izmeu islama i ?apada% Fadlallah, slijede0i ukorak ideologiju modernog islamizma, smatra da je Izrael produ&etak zapadnog kolonijalizma% )rema Fadlallahovu miljenju, Izrael nije naseljenika kolonija ; dr&ava u klasinom smislu, ve0 je to zapadna predstra&a% Ao da se Izrael pojavio kao sveo(uhvatni plan da se ova regija kooptira politiki, vojno, ekonomski, demogra=ski i kulturno jeste stvar koju nema potre(e uop0e oz(iljno o(razlagati%4vako itanje povijesti *ionistikog pokreta i izraelske vojne i politike stvarnosti upoznat 0e nas da Izrael uvijek pokuava stvoriti nove, za se(e pogodne, uvjete da (i se tako mogao iriti% Izrael se ne mo&e zadovoljiti okupa*ijom nekoje zemlje, ve0 on &eli okupirati *ijeli region, ako ne vojno, a ono politiki i ekonomski% Fadlallah smatra da je, kao posljedi*a izraelske hegemonije i zapadne penetra*ije u ovoj o(lasti, islamsko prisustvo pod oz(iljnom prijetnjom% Izrael, naravno, ne mo&e sve ovo initi (ez pune podrke, pose(no, 4jedinjenih :r&ava Lmerike% Fadlallah izvrgava ruglu usko gledanje amerike spoljne politike% <e odo(rava toj politi*i injeni*u da joj nedostaje uva&avanje islama kao dinamine sile u savremenim muslimanskim drutvima% Lmerika &eli da pokori svaki muslimanski duh koji razvije zastavu islama ili slo(ode% 1naJLmerika, osje0a da istinski islam, a ne sektaki islam, onaj istinski islam iz 7ur'ana nemo&e napraviti kompromis sa imperijalistikom ili arogantnom oso(om% Fadlallah izjednaava (ilo koju doma0u kola(ora*iju sa Izraelom i 4jedinjenim :r&avama Lmerike sa o(likom smutnje J=itnah, 3 skretanjem od istinskog islamskog puta i razdorom unutar muslimanskih redova% Fadlallah poziva mukar*e, &ene i dje*u da se mo(iliziraju protiv onih koji mogu pokuati stvoriti =itnu, jer @to je pitanje nae egzisten*ije, nae (udu0nusti i &ivota% Ao je pitanje za koje moramo (iti odgovorni%@

16

<aspram ovog zalea, Fadlallah tra&i utoite u i'ijskom sim(olizmu kao sredstvu odlune (or(e sa sadanjim stanjem% 1n poziva moderne da razmiljaju o traginom dogaaju 7ar(ale i iznosi postavke da se ova tragedija mora trans=ormirati @u novi o(lik herojstva da (i se sprijeila (ilo koja nova tragedija%@ Fadlallah povlai uspored(u izmeu Sazida, 'umayadskog hali=e odgovornog za 7ar(alu, i moderne izraelske dr&ave% I Sazid i Izrael pokuali su da posrame i u(iju muslimane% Izrael nam daje op*iju+ Ili da umremo pod gusjeni*ama njegovih tenkova, ili da skapavamo &ivi pod gusjeni*ama njegove politike, ekonomske i kulturne politike i manevriranja% Iz Fadlallahove perspektive, muenitvo je, (a kao i revolu*ija, stalna nu&nost% 1tpor nije prijelazna epizoda, ve0 je to kontinuirani dogaaj sve dok se ne postignu *iljevi% 4mrt za muslimana koji pru&a otpor ne sainjava tragediju ili la&nu psiholoku okolnost%4mrt za njega jeste domiljena okolnost koja nije podstaknuta putenim osje0anjima%Musliman koji pru&a otpor &ivi za *iljeve sve dok *iljevi postoje% )rema Fadlallahovom miljenju, iz(or muenitva i smrti je u skladu sa duhovnim i doktrinalnim temeljima vjernika% 4mrt postaje pro*es koji se do(rovoljno &eli, podstaknut od vanjskih =aktora% Aakoer, @smrt je korak koji vodi dostizanju muenikovih *iljeva% Mto zato vjernik, kad postigne muenitvo, &ivi kroz svoju duhovnu sre0u%@ Fadlallah zakljuuje da samomuenitvo nije posljedi*a pranja mozga, ono nije ni ira*ionalno ni nemoralno% 1ni koji tako tumae muenitvo rukovoeni su psiholokim premisama% )ro(lem sa Jnaunom, dis*iplinom psihologije je to ona pokuava prouavati =enomen muenitva iz perspektive pragmatinog rjenika i la(oratorijskih rezultata% Ai Jdo(ijeni,la(oratorijski rezultati od(ijaju dopustiti da se neke stvari mogu razumjeti samo kroz rad i (ol% <ikada ne0e mo0i *ijeniti slo(odu ako se nisi uhvatio ukota* sa poro(ljavanjem%Mo0i 0e *ijeniti povike i krikove umiru0ih i skapavaju0ih ljudi samo ako se uhvati u kota* sa jadima skapavanja% Ao to daje mueniku pravo da umre nije samo neki povod ; razlog u teorijskom smislu, ve0 praktiki uvjeti i okolnosti koje doprinose pojavi tog povoda ; razloga% B nekom smislu, Fadlallah, ini se, zagovara da (i 'ulama morala sank*ionirati muenitvo ali samo onda kada situa*ija zahtjeva samomuenike akte% B izvjesnom smislu, ono to 7ramer tvrdi jeste donekle istinito po tome to se samou(ilake opera*ije @mogu uiniti islamskim samo kroz sankti=ika*iju Jposve0enje,, koja poprima =ormu pomirenja izmeu akta samomuenitva i apstraktnog prin*ipa, opea0enog od ljudi koji tumae sveti zakon%@ Lli 'ulama je, prema Fadlallahovu miljenju, kako smo ve0 kazali ranije, savjest skapavaju0e i stradavaju0e zajedni*e% 4tradanje je uglavnom prouzroeno rukama Izraela, i jedini odgovor na ovo stradanje jeste 3 muenitvo% Bz i'ijski sim(olizam, Fadlallah naglaava i va&nost na*ionalnog Jto jest li(anskog, jedinstva u suoavanju s onim to on naziva zapadnom agresijom% Fadlallah neprestano ponavlja misao da je kolonijalizam jedini koji izvlai korist iz sektakih

17

suko(a, a Izrael je neposredni entitet koji se koristi !, sektakim podjelama, -, vjerskim i doktrinalnim muslimanskim raskolima, i #, politikim razlikama% Fadlallah dodaje da sve zajedni*e u 'i(anu trpe od iste podvajaju0e politike i drutvene stvarnosti, te da je Izrael op0i razlog svih ovih podjela% :ok tretira Izrael i ?apad kao neprijatelje, Fadlallah razmilja i o sadanjim politikim re&imima u arapskim zemljama i dolazi do zakljuka da je ve0ina tih re&ima pogu(nija i ak gru(lja u svom ophoenju sa svojim podani*ima negoli vanjski neprijatelji% Fadlallah o tome ka&e+ Lrapski re&imi, u svome savezu (ilo to sa Jkapitalistikim, ?apadom ili sa Jkomunistikim, Istokom, uveliko su izvukli korist iz palestinskog pro(lema tlaenjem svoga naroda te tvrde0i da, (udu0i vode rat protiv Izraela, ratna situa*ija zahtjeva vanredne mjere% )rema tome, arapski re&imi su uspjeli u prisvajanju umme kroz ekspropriranje njene slo(ode izra&avanja i ponitavanje njenoga prava na politiko manevriranje i pokrete% Aakoer, neki arapski re&imi, pose(no oni u ?aljevu, tvrde da @pravi neprijatelj nije Izrael, ve0 )alestin*i% )oznato nam je da je namjera takvog plana Jproglaavanja )alestina*a neprijateljima, da se udari klin razdora izmeu arapskog i muslimanskog ummeta, s jedne, i palestinskog pitanja, s druge strane%@ Fadlallah, takoer, tvrdi da ve0ina arapskih re&ima, Izrael i 4jedinjene :r&ave Lmerike tra&e rjeenje za palestinsko pitanje upravo na ovom povijesnom zglo(u, a razlozi si sljede0i+ !, Lrapski je svijet spreman da se oslo(odi palestinske situa*ije, -, Izraelsko drutvo potpalo je pod utje*aj inti=ade Justanak, i nije u stanju da s inti=adom izie na kraj drutveno ili psiholoki, i #, 4jedinjene :r&ave Lmerike stoje na stanovitu da izvuku veliku korist iz @novog svjetskog poretka@ Jan3nizamu I3'alami al3jadid,, jer ovo jeste pogodno vrijeme da se uspostavi amerika verzija mira% Fadlallah, takoer, tvrdi da Izrael igra (eznaajnu ulogu u kon=rotiranju sa islamistikom opasno0u uglavnom z(og toga jer su @arapski re&imi uinili glavni posao u suz(ijanju islamskog pokreta%@ ?naajem su arapski re&imi sami zamijenili Izrael, pru&aju0i znatnu pomo0 zapadnim interesima u ovom podruju% Fadlallah tek neznatno modi=i*ira ovu svoju pozi*iju komentiraju0i sporazum )alestinske oslo(odilake organiza*ije J)'1, i Izraela, koji je potpisan u septem(ru !""#% godine pod pokroviteljstvom 4jedinjenih :r&ava Lmerike%Fadlallah ka&e da 0e ovaj sporazum vjerovatno voditi dvama glavnim rezultatima+ !, 4tanju politikog i ideolokog gu(itka i stanju haosa u arapskom i muslimanskom svijetu,i -,Qodit 0e takoer @amerikoj,arapskoj i izraelskoj alijansi protiv islamskim pokreta svih pokreta za na*ionalno oslo(oenje%@ B izvjesnom smislu arapski svijet stupa u novu kritinu =azu koja se razlikuje po novoj =ormi politike hegemonije i novom stanju ekonomske i tehnoloke zavisnosti o Izraelu i ?apadu%4uoavaju0i se sa ovom novonastaju0om i zamrenom situa*ijom, Fadlallah tra&i utoite u jihadi kao jedinom rjeenju% )remda neki ljudi smatraju jihad nasiljem, te da je nasilje (eskorisno izraelsko iskustvo je nesumnjovi pokazalo da je nasilje jedini most na koji su Pevreji stupili da (i doli do )alestina*a% Izvrio*i i provoditelji ovakvog tipa jihada odani su propovijedni*iJdu'ah, i 'ulama,koji se,prema Fadlallahaovom miljenju,mora (aviti sadanjom situa*ijom na

18

inteligentan nain% Mi se o(ra0amo islamskim aktivistimaJal3harakiyyin, jo jednom da se uhvate ukota* sa sadanjim stanjem koje svima njima pru&a izazov%1ni se moraju suoiti sa o(inim izazovima i pro(lemima iz perspektive svoga islamskog jedinstva %Meutim,ako &ele da postaknu razlike doktrinalne i pravne naravi,oni to moraju uiniti sa pozi*ije jedinstva, a ne sa pozi*ije podjele%%%1sje0amo da mnogi meu postoje0im re&imima u muslimanskom svijetu djeluju kao stra&ari i uvari meunarodne arogan*ije u podsti*anju i podpaljivanju nereda i smutnje J =itnah, meu muslimanima%Moramo znati kako da ograniimo zlo ovih inila*a tako to 0emo sami postati uvari nae islamske stvarnosti na nain da se drugi ne mognu in=iltrirati i iskriviti ga% <ema sumnje da 0e (ilo koji mirovni sporazum izmeu arapskog svijetaJukljuuju0i )alestin*e, i Izraela vjerovatno uspostaviti stalni izazov i ak prijetnju =ilozo=iji i (udu0im planovima islamskih pokreta,pose(no onih koji djeluju u zemljama kao to su 'i(an,Pordan i Mgipat%Fadlallah je sigurno svjestan ove prijetnje,i poput mnogih predanih 'alima, on propovijeda ustrajnost i (or(u%

3"!lj%)*" #"/("$#"*j" 7ao duhovni i intelektualni lider pokreta Hiz(ullah,Fadlallah razvija svoju teologiju oslo(oenja naspram zalea krajnje (olnih uvjeta kroz koje su muslimani, naroito i'ije,prolazili u 'i(anu%Aanp je kako Msposito napominje,da Fadlallah @kom(inira tradi*ionalnu vjersku uenost sa sna&nim reinterpretiranjem islamske povijesti i vjerovanja koje naglaava politiki aktivizam i drutvenu re=ormu@, ali jednako tano da je polazina taka Fadlallahove teologije u lomnim drutvenim i polotikim uvjetima koje potlaeni sloj mora trans=ormirati sa svojim revolu*ionarnim inio*em,'ulemom%)rema Fadlallahu ,prihvatanje postoje0ih drutvenih i politikih uvjeta znai isto to i prihavtanje propasti i paralize%Fadlallah smatra da je situa*ija dovoljno =uidna da jami stvaranje novog i duhovno otvorenog islamskog kulturnog i vjerskog prostora%Fadlallah je,stoga,spreman da se pri(li&i o(inom ovjeku vie nego li su to drugi muslimanski revivalisti zato to je on predan da vodi jednostavan &ivot sa masama ur(ane sirotinje i iz(jegli*ama u ju&nom 2eirutu%Fadlallah usrdno moli o(inog pojedin*a da ne sjedi pasivno ,gledaju0i kako stvari idu kud idu, ve0 da stvari trans=ormira u novu situa*iju% 4asvim je prirodno,dakle,da Fadlallah vidi spasenje muslimanskih masa u jednom drutvenom i politikom pokretu koji predstavlja njihove &elje i aspira*ije%Fadlallahov je san da se ovaj pokret pojavi prvo u 'i(anu,gdje on o(itava%Fadlallah predstavlja do kraja jedan neovisan prava* miljenja i djelovanja,premda on u&iva povjerenje nekih iranskih lidera s vrha% Mo&da je =aktor koji najvie uznemirava u Fadlallahovoj teologiji oslo(oenja3uz uvjeta tlaenja i eksploata*ije3sektake,drutvene i politike podjele kojima je 'i(an (io podvrgnut%)rema njegovom miljenju,mogu0e je rekonstruirati muslimansku zajedni*u spram ovog zamrenog zalea unutarnjih podjela i vanjskih

19

prijetnji%Fadlallah smatra da je Hiz(ullah vojna i moralna sila koja 0e voditi ovu rekonstruk*iju%:rugim rijeima,Hiz(ullah je kulmina*ija revolu*ionarnog pogleda,programa i plana pripadnika 'ulame'%Fadlallah nije,meutim nikada gledao na Hiz(ullah kao na organiza*iju podjele%1vdje se Fadlallah do kraja i &estoko ne sla&e sa pogledima koje je iznjeo Martin 7ramer,izraelski uenjak koji,komentirajui ulogu klera i Hiz(ullaha u 'i(anu,tvrdi da je @Hiz(ullah radio na ovim razlikama Ju i'ijskoj zajedni*i,, rastavljaju0i porodi*e,susjedstvo,sela i gradove du& postoje0ih linija,te unose0i ideje u postoje0a rivalstva i =eude%Hiz(ullah je protutnjao 'i(anom poput stotinu rijeka suhim koritima podjele,koje su skrile i'ijski pejza& u 'i(anu%@ )rema Fadlallahu, meutim nasilje,tlaenje i podjela nametnuti su u modernoj 'i(anskoj povijesti,a Hiz(ullah se pojavio kao odgovor na ovakvo stanje stvari,kao sredstvo ojaavanja i'ija i vraanja njihova samopouzdanja% Mo&da je glavna razlika izmeu 8ut(ova i Fadlallahova miljenja u sljede0em+ dok je 8ut( (io =ormiran i ak kontroliran od strane jake na*ije;dr&ave JMgipta,,Fadlallah je =ormiralo raspadanje jedne nekad aro(ne i moderne na*ije;dr&ave J'i(ana,%<aseristika dr&ava koja je kontrolirala ekonomska sredstva nasilja te&ilo je da ukine islam kao nezavisnog politikog i kulturnog inio*a u drutvu%2ru*e 'aHren*e uoava, do velike mjere,ispravno da je Islam prestao (iti ako je ikada i (io nezavisna varija(la u muslimanskim drutvima% :ominantna ru(rika za drutveni kao i za politiki domen jeste na*ija;dr&ava%<a*ija;dr&ava ne samo jedna od rijetkih iznimki iz ovoga pravila je ,naravno,'i(an%Iaspad 'i(anske dr&ave;na*ije doveo je do ni*anja razliitih grupa koje u stanju u odsustva jakog tlaiteljskog politikog sistema artikulirati razliite ideologije koje su (ile godinama potiskivane%?apravo,to je znailo da se kritika kao oru&je,mogla upotrije(iti u ovim okolnostima da (i se ojaala per*ep*ija ljudi prema prevazila&enju ove situa*ije i da (i postali svjesni injeni*e da je izgradnja *ivilnog drutva na peplu propadajue dr&ave jedino mogu0e kroz zdravu razmjenu ideja i kritiku%Fadlallahova kritika nam jo govori da se privatni prostor moe&e o(noviti u odsustvu tlaiteljske na*ije;dr&ave%:ok je privatni prostor pojedin*a (io napadnut ne(rigom i tlaenjem dr&ave,a kritike sposo(nosti pojedin*a (ile redu*irane (ilo pogrenim prosvjeivanjem ili nedostatkom prosvjete kojemu je (io podvrgnut,sada pojedina* ima priliku da napreduje ako slijedi revolu*ionarnu ideologiju 'ulama% Fadlallah ne koristi pravne pojmove :aru l3Islam i :aru l3Har(,koji su do utanine analizirani u klasinoj islamskoj pravnoj teoriji%7ritikim itanjem njegova djela,postaje jasno da je gotovo nemogu0e raspetljati pojam :aru l3Islam3a od :aru l3Har(3a%Aa dva pojma su tako pomijeana i takvi su (ili stoljeima,da Fadlallah upotre(ljava kvazimistiki jezik da (i izarzio unutarnju su(jektivnu kon=uziju i depresiju moderne muslimanske zajedni*e% 7omentiraju0i ulogu i'ijske 'ulama u 'i(anu pose(no,i ulogu 'ulama op0enito,name0e se jednostavno pitanje%7ako ta 'ulama' vidi svoju ulogu u drutvu3 pose(no u onom drutvu koje je podjeljeno politiki,drutveno i religijski>odogovr koji daje Fadlallah podsje0a na mnoge primjere tokom islamske povijesti,kad su po(o&ni ljudi vjere stajali uz sirotinju, potlaene i uni&ene%)remda se Fadlallah uveliko oslanja na i'ijsko tumaenje povijesti,on se nipoto ne ograniava na i'ijski su(jektivitet%1n priziva u sje0anje i 'Lmmara (in Sasira i L(u :harra al3Chi=arija koji su ustali protiv tlaenja

20

i nepravde% )remda se mo&e tvrditi da je Fadlallah o(likovao u svome duhu, i u duhu svojih sljed(enika, revolu*ionarno vienje novoga 'i(ana, ono to Fadlallaha pokre0e na ak*iju nije toliko @isti izgled (udu0eg 'i(ana koji 0e ste0i sta(ilnost kroz islamski zakon i pravdu,@ koliko povijesno tlaenje u kojem &ive li(anski Ki'ije% Ao je polazina taka, a sve drugo jeste samo sporedni nusproizvod ovakve vizije stvari% )rema Fadlallahovu miljenju, uloga 'alima mora (iti manja na planu nepristranog znanja u tradi*ionalnom smislu, a ve0a u od(rani zajedni*e od vanjskih opasnosti% 1dgovornost 'alima ne poiva u prenoenju zastarjele kulture, ve0 u spravljanju nove kulture, u modeliranju kulture u sr*ima i umovima nove genera*ije, genera*ije koja je iskvarena loom kulturnom praksom i koja je pogreno in=ormirana o pravim prin*ipima islama% <a mnogo naina Fadlallah pristupa shvatanju kulture kako ga je izlo&io 'u*ien Coldmann u mnogim svojim djelima, pose(no u djelu Cultural Creation in Modern 4o*iety J7ulturno stvaranje u modernom drutvu,% B izvjesnom smislu, Fadlallah i Coldmann se sla&u da @kultura mora (iti oploena, zalijevana i mora joj se dati vremena da proklija%@ :ezintegra*ija politikog sistema dr&ave postavlja nove izazove koji do tada nisu vieni% Pedna od posljedi*a politike sla(osti dr&ave jeste iezavanje tradi*ionalnih porodinih veza% Fadlallah smatra da su duhovne veze u porodi*i i zajedni*i *ementiraju0a snaga tradi*ionalne strukture% 1n ka&e da dananja muslimanska genera*ija trpi od surove oskudi*e u svojim ljudskim vrijednostima, i podlo&na je gu(ljenju osje0anja i emo*ija% @:uhovna sua Jal3ja=a= ar3ruhi, i emo*ionalna oskudi*a Jal3jad( al3'ati=i,@ karakteriziraju &ivot mladih ljudi koji uporno pokuavaju po(je0i iz stanja u kome su i (une se protiv &ivota% 7ako smo vidjeli, Fadlallah priziva u sje0anje dugotrajnu tradi*iju u islamu 3 tradi*iju otpora i revolu*ije% Meutim, on priziva otpor i revolu*iju da (i se suoio sa pose(nom situa*ijom 3 situa*ijom Ki'ija u 'i(anu% 1n priziva i tumai ovu tradi*iju na relevantan nain, ne toliko da stvori islamski poredak u 'i(anu, ve0 da zatiti 'i(an*e i da zatiti *ivilno drutvo od meuso(ne (or(e, de=etizma i vanjskih opasnosti% Fadlallah predla&e =ormulu koegzisten*ije u li(anskom drutvu koja ne prenaglaava islamsku dr&avu% Fadlallah je uglavnom zaokupljen podizanjem digniteta masa, sirotinje i uni&enih klasa% 1n zagovara uspostavljanje revolu*ionarnog pokreta koga 0e predvoditi 'ulama, a taj pokret, prema njegovom miljenju, mora voditi stalni dijalog sa muslimanima i kr0anima u 'i(anu% )reve o, Mnes 7ari0

21

22