AIDA IKI POSLANIK U PREDSTAVNIKOM DOMU PARLAMENTA FBIH DENIS ZVIZDI PREDSJEDAVAJUI PREDSTAVNIKOG DOMA PARLAMENTA FBIH Napomena:

1. Komentari plavo iz Ureda ombudsmana za zatitu potroaa 2. Komentari crvrno iz Udruenja potroaa

U skladu sa poslovnikim lanom 11. i 163. podnosim Predstavnikom domu Parlamenta FBiH NACRT ZAKON O ZATITI JEMACA I OPTE ODREDBE lan 1. Cilj ovog zakona je finansijska i pravna zatita jemca (iranta), potpunije definisanje pojma jemca, te njegova prava i obaveze u meusobnim odnosima prema glavnom duniku s jedne i bankama , mikrokreditnim organizacijama i mikrokreditnim fondacijama (u daljem tekstu povjerilac)s druge strane, . ZNAENJE POJEDINIH POJMOVA lan 2. Glavni dunik je pravno ili fiziko lice koje je korisnik sredstava odobrenog kredita i koje je duno da kreditna sredstva koristi u svrhe navedene u ugovoru o kreditu, zajedno sa priparajuom kamatom, a koji mu je uruen i ini sastavni dio jedinstvenog ugovora o kreditu. Jemac je pravno ili fiziko lice koje je garant kreditnog posla i koje se obavezuje, iskljuivo u pisanoj formi, izvriti namirenje povjeriocu, tek kada to nije mogue izvriti iz pokretne i nepokretne imovine glavnog dunika. Osnov i svrha jemstva je lino pojaavanje obavezno-pravnog odnosa. Po svojoj funkciji i prirodi, jemstvo je akcesoran (sporedan) ugovor, koji nema samostalno pravno postojanje, ve je zavisno od postojanja i valjanosti osnovnog pravnog posla ijem osiguranju i koristi. Ugovor o kreditu ima znaenje utvreno u zakonu kojim se ureuju obligacioni odnosi. Profesionalna panja je poveana panja i vjetina koja se osnovano oekuje od povjerilaca u poslovanju s korisnicima njihovih usluga,u skladu s pravilima struke, dobrim poslovnim obiajima i principom savjesnosti i potenja. Trajni nosa (trajni medijum) jeste sredstvo koje jemcu omoguava da sauva podatke koji se odnose na njega, da tim podacima pristupi i da ih reprodukuje u neizmjenjenom obliku u periodu koji odgovara svrsi uvanja. II POSEBNE ODREDBE PRAVILA UGOVARANJA lan 3.
Comment [xxx2]: Ovim Zakonom definie se pojam jemca; prava i obaveze jemac/a (iranat/a), ... Comment [xxx3]: Brisati! Comment [xxx4]: Dodati: ... kao i meusobne obaveze itanata u istom kreditnom aranmanu. Comment [xxx5]: Ovaj lan regulie znaenje pojmava i treba obuhvatiti i objasniti sve pojamove koji se koriste u zakonu: ugovor o kreditu, kreditora i povjerica, nominalnu, efektivnu i referentnu kamatnu stopu, metode obrauna kamata. Koristiti u cijelom tekstu zakona iste pojmave. Obrazloenje: Ugovor o kreditu je termin koji se koristi u Zakonu o obligacijama i Zakonu o zatiti potroaa u BiH, pa termini trajni nosa i trajni medijum nije odgovarajui termin. Ostali nabrojani termini nisu obuhvaeni u l.2. Nacrta a koriste se u tekstu Nacrta i zato ih treba obuhvatiti. Comment [xxx6]: IRANT na prvom mjestu! Definisanje i standardizacija pojmova!!!! Comment [xxx7]: U ovom lanu, pod nazivom Pravila ugovaranja treba propisati obavezu kreditora da prije zakljuenja ugovora o kreditu mora upoznati jemca u pisanoj formi o svim elementima ugovora. Dodati novi lan kojim e se propisati zatita linih podataka jemca. Obrazloenje: Kreditor je obavezan pruiti jemcu predugovornu informaciju o svim elementima ugovora, koji e biti sadrani u ugovoru koji potpisuje (l.54. ZOZP). Propisati obavezu kreditora o upotrebi i zatiti linih podataka jemca u skladu sa Zakonom o zatiti linih podataka. Na ovaj nain e se osigurati upotreba samo dozvoljenih linih podataka, u obimu i meri u skladu s tom svrhom, kao i njihovo uvanje i rok upotrebe. Comment [xxx1]: Ovaj lan treba da definie predmet ureenja zakona a ne njegov cilj. Obrazloenje: Prvi lan nabraja predmet ureenja zakona, a cilj zakona je obezbijediti njegovom primjenom zatitu prava jemaca.

Jedinstveni ugovor o kreditu (u daljem tekstu: ugovor) sadri sva meusobna prava i obaveze glavnog dunika, jemca i povjerioca. Ugovor je sainjen u pisanoj formi ili na drugom trajnom nosau podataka. UGOVOR O KREDITU lan 4. Ugovor o kreditu sadri sljedee obavezne elemente: 1. vrstu kredita; 2. period na koji se kredit odobrava; 3. ime i adresu ugovornih strana; 4. iznos kredita koji se odobrava i uslove povlaenja sredstava; 5. kod kredita indeksiranih u stranoj valuti -valuti u kojoj banka indeksira kredit- tip kursa valute koji se primjenjuje pri odobravanju i otplati kredita (zvanini srednji kurs),kao i datum obrauna; 6. visinu nominalne kamatne stope uz odreenje da li je fiksna ili promjenjiva, a ako je promjenjiva elemente na osnovu kojih se odreuje (referentna kamatna stopa) , njihovu visinu u vrijeme zakljuenja ugovora, periode u kojima e se mijenjati, kao i fiksni element ako je ugovoren; 7. efektivnu kamatnu stopu i ukupan iznos koji glavni dunik treba da plati, a izraunat je na dan zakljuenja ugovora; 8. metod koji se primjenjuje kod obrauna kamate (konformni, proporcionalni i dr); 9. obavjetenje o kamatnoj satopi koja se primjenjuje u sluaju kan jenja u otplati kredita; 10. upozorenje o posljedicama u sluaju neizmirenja obaveza, uslove, postupak, odnosno raskid ugovora, u skladu sa zakonom kojim se ureuju obligacioni odnosi, kao i obavjetenje o uslovima i nainu ustupanja potraivanja u sluaju neizmirenja ugovornih obaveza; 11. pravo jemca na odustanak od ugovora, uslove i nain odustanka.

Comment [xxx8]: Pravila ugovaranja moraju biti detaljnije razraena, jasna, precizna, nedvojbena i prihvatljiva prosjeno obrazovanom korisniku kredita/irantu

Comment [xxx9]: Uslove promjenjivosti i saglasnost na promjenjivost od strane i duznika i povjerioca, ali i ziranata

Comment [xxx10]: ... i otplate kamata

PRAVO NA ODUSTANAK lan 5. Jemac ima pravo da odustane od zakljuenog ugovora u roku od etrnaest dana od dana zakljuenja ugovora, bez navoenja razloga za odustanak. Pri odustajanju od ugovora iz stava 1.ovog lana, a prije isteka roka iz tog stava, jemac je duan da o svojoj namjeri obavijesti povjerioca, pri emu se datum prijema tog obavjetenja smatra datumom odustanka od ugovora. Ovo obavjetenje dostavlja se u pisanoj formi ili na drugom trajnom nosau podataka. OSNOVNA NAELA ZATITE JEMCA lan 6. Osnovna naela zatite jemca, u smislu ovog Zakona, jesu sljedea:
Comment [xxx11]: U ovom lanu naslov poglavlja Pravo na odustanak bilo bi prikladnije i jasnije nazvati period hlaenja . Obrazloenje: Termin period hlaenja je period premiljanja koji je prekluzivnog karaktera i mogunosti njegove upotrebe u roku od 14 dana nakon zakljuenja ugovora, i bez obaveze navoenja razloga za odustanak.

1. pravo na blagovremeno i poteno informisanje; 2. pravo na odreenost ili odredivost ugovorne obaveze; 3. pravo na zatitu od diskriminacije; 4. pravo na zatitu prava i interesa jemca; 5. pravo na zatitu jemca od prevarnog postupanja glavnog dunika ili povjerioca. 6. Povjerilac,u vezi sa odredbama iz prethodnog lana, prije utuenja jemca, treba da iscrpi sva pravna sredstva u namirenju svojih potraivanja prema glavnom duniku, u skladu sa ugovorom. lan 7. Administrativna zabrana, kao sredstvo naplate, moe ii samo na teret glavnog dunika. lan 8. Jemac nee vraati kredit prije nego to to uradi sam glavni dunik, u skladu sa odredbama ugovora. lan 9. Kao jemac moe se obavezati samo lice sa potpunom poslovnom i mentalnom sposobnou.

Comment [xxx12]: 1. Pravo na edukaciju o jemstvu u skladu sa odredbama ovog Zakona, Comment [xxx13]: 2. Blagovremeno i poteno informisanje Comment [xxx14]: ugovrene Comment [xxx15]: 5. Pravo jemca da bude sasluan i zastupan Comment [xxx16]: Pravo na sigurnost jemca za sluaj da Banka/finansijska institucija nije poduzela sve propisane mjere provjere glavnog dunika Comment [xxx17]: ... namjernog ili namjeravanog ... Comment [xxx18]: 8. Pravo na naknadu tete i kompenzaciju od glavnog dunika ili povjerioca Comment [xxx19]: ... prije nego se iscrpe svi raspoloivi instrumenti naplate od glavnog dunika, zakljuno sa plijenidbom i prodajom zaplijenjenih stvari glavnog dunika ... Comment [xxx20]: Brisati u cjelosti odredbu ovog lana. Obrazloenje: Izbor jemca je uvijek bio ne samo interes glavnog dunika ve i kreditora u smislu dobrog garanta za vraanje kredita, tj. zaposlene osobe sa stalnim i redovnim novanim primanjima, po mogunosti buetskog korisnika. Ova praksa, odabira zaposlenih jemaca, iskljuuje potrebu dokazivanje poslovne i mentalne sposobnost. to se tie penzionera, poznato je da je PIO/MIO donio odluku o neprihvatanju administrativne zabrane za penzionere jemce, to znai da penzioneri nikome ne mogu bgiti jemci, jer su u prethodnom periodu bili dosta zloupotrebljeni kao jemci. Osim navedenog, dokazivanje poslovne i mentalne sposobnosti samo bi otealo situaciju potroaima koje je kreditor ionako maksimalno oteao i materijalno opteretio. Comment [xxx21]: Kao i za glavnog duznika, tako i za jemca, Banka mora provjeriti njegovu kreditnu sposobnost i zadenost! Comment [xxx22]: ... starosne dobi ne manje od 18 i ne vie od 65 godina Comment [xxx23]: Ovaj lan treba da propie konkretne obaveze kreditora u pogledu potpunog, tanog i blagovremenog informisanja jemca, pruiti mu predugovornu informaciju o svim elementima ugovora, i pruiti mu... Comment [xxx24]: Kreditna sposobnost glavnog dunika i jemaca mora biti sastavni dio kreditne dokumentacije. Comment [xxx25]: 3 godine, 36 mjeseci jer je svaki dui period neizvjestan za planiranje, to dovodi u rizik i povjerioca (Banku), a i sve jemce ili sudunike

OBAVEZE POVJERIOCA PREMA JEMCU lan 10. Zaposleni koji su angaovani na poslovima prodaje finansijskih usluga i pruanju savjeta jemcima duni su da posjeduju odgovarajue kvalifikacije, znanje i iskustvo, profesionalne i line kvalitete, da postupaju u skladu s dobrim obiajima poslovanja i poslovne etike, da potuju linost i integritet jemca, kao i da ga potpuno, tano i nepristrasno informiu o svim pojedinostima u vezi sa kreditom glavnog dunika. Povjerioci treba da obezbijede uslove da njihovi uposlenici steknu navedene kvalifikacije, uz odgovarajuu obuku. lan 11. Prije zakljuenja ugovora, povjerilac je duan da meusobno informie korisnika i jemca o njihovoj kreditnoj sposobnosti uvidom u Centralni kreditni registar pri Centralnoj banci BiH. Poslije zakljuenja ugovora povjerilac je duan odmah uruiti po dva primjerka ugovora glavnom duniku i jemcu. lan 12. Ugovor sadri odredbe prema kojima je povjerilac obavezan i ovlaten da za neispunjenje ugovornih obaveza tereti glavnog dunika, odnosno da svoja namirenja potrauje od glavnog dunika. Glavni dunik se obavezuje i izdaje saglasnost da povjerilac moe u sluaju neizvrenja obaveza po kreditnom ugovoru, traiti naplatu iz njegove itave pokretne i nepokretne imovine, ukljuujui i administrativnu zabranu na redovna lina primanja glavnog dunika (l.164 ZIP -a). Za odobravanje kreditnih iznosa od dv adeset hiljada km i vie i periodom otplate kredita od pet godina i vie ukida se kategorija jemca, a povjerilac se namiruje iz pokretne i nepokretne imovine glavnog dunika, hipotekom, polisom osiguranja, zalogom, mjenicom dunika ili na druge zakonom predviene naine. lan 13.

Od jemca se moe zahtijevati ispunjenje obaveze tek nakon to je glavni dunik ne ispuni u roku predvienom u ugovoru, a povjerilac ne iscrpi sva sredstva prinudnog izvrenja protiv glavnog dunika. Ugovor precizira odredbu prema kojoj glavni dunik ne moe pokloniti, prodati ili prepisati na tree lice svoju imovinu u vrijeme trajanja ugovora. U sluaju krenja odredbe iz stava 2. ovog lana od strane glavnog dunika, povjerilac ne moe traiti ispunjenje dospjele obaveze od jemaca, sve dok ne trai od suda da se imovina glavnog dunika vrati u prvobitno stanje, . lan 14. Jemac treba od povjerioca obavezno dobiti na uvid kopiju kreditnog dosijea, kako bi se uvjerio na osnovu kojih injenica je kredit odobren. Kreditni dosije jemac treba traiti iskljuivo pismenim putem, zahtjevom u dva primjerka. lan 15. Sve odredbe ugovora moraju biti u skladu sa Odlukom o minimalnim standardima za dokumentovanje kreditnih aktivnosti banaka Agencije za bankarstvo FBiH, odredbama Zakona o bankama, Zakona o mikrokreditnim organizacijama, Zakona o obligacionim odnosima, i Krivinog zakona FBiH. Prije zakljuenja ugovora, kreditni slubenik mora sainiti kreditni dosije, u kom e jasno i nedvosmisleno konstatovati, svojim potpisom potvrditi i peatom povjerioca ovjeriti da su prihodi traioca kredita dovoljni za otplatu istog. Ugovor, zakljuen izmeu povjerioca s jedne, i glavnog dunika i jemca s druge strane,mora biti punovaan. Ugovor mora sadavati materijalnu i krivinu odgovornost. Ugovor ne moe da sadri odredbe kojima se jemac odrie prava koja su mu garantovana ovim zakonom. Povjerilac je duan da u svojim poslovnim prostorijama, i to najkasnije petnaest dana prije zakljuenja ugovora, obezbijedi da se jemac upozna sa svim injenicama i uslovima koje su u vezi sa ugovorom, te da mu prui odgovarajua objanjenja i instrukcije koje se odnose na primjenu ovih uslova, te da mu, na njegov zahtjev, u pisanoj formi ili na drugom trajnom nosau podataka dostavi odgovore na njegove upite. Ako glavni dunik ne ispuni svoju obavezu na vrijeme, povjerilac je, u skladu sa ugovorom, duan o tom obavijestiti jemca, inae e mu odgovarati za tetu koju bi jemac pretrpio zbog tog. lan 16. Ugovor o odobravanju kredita glavnom duniku mora sadravati sve odredbe iz lanova ovog Zakona koji se odnose na ugovor . inu potpisivanja ugovora mora, pored glavnog dunika, prisustvovati i jemac (jemci).

Comment [xxx26]: osim u sluaju smrti glavnog dunika, gdje se zaostavtina rjeava sudskim ostavinskim postupkom. Comment [xxx27]: odnosno da se dug izmiri iz zaostavtine po ostavinskom postupku, ili da obaveze glavnog dunika preuzmu zakoniti nasljednici u skladu sa nasljednim pravima. Comment [xxx28]: KREDITNI DOSIJEI i glavnog dunika i svih povjerilaca moraju biti sastavni dio KREDITNE DOKUMENTACIJE i uz potpisivanje Ugovora moraju ih imati svi potpisnici Comment [xxx29]: U stavu 1.ovog lana, u nabrajanju, na kraju teksta dodati Zakon o zatiti potroaa u BiH. Obrazloenje: Zakon o zatiti potroaa u BiH garantuje zatitu potroaa u finansijskom sektoru kroz primjenu odredbi u poglavlju XI.Potroaki krediti i poglavlju XVI. Nepravedne odredbe u potroakim ugovorima. Comment [xxx30]: ... koju propisuje Agencija za Bankarstvo Comment [xxx31]: Zakona o izvrnom postupku Comment [xxx32]: imovina i prihodi Comment [xxx33]: Takoe, i kreditna sposobnost iranata mora se provjeriti i biti sastavni dio kreditne dokumentacije, te da u sluaju otplate kredita od strane iranta, visina rate ne smije prelaziti 1/3 redovnih primanja svakog iranta pojedinano i svih iranata solidarno

OSTVARIVANJE ZATITE PRAVA I INTERESA JEMCA lan 17. Jemac ima pravo na prigovor u pisanoj formi povjeriocu ako smatra da se povjerilac ne pridrava odredb i ovog Zakona, optih uslova poslovanja, dobre poslovne prakse i obaveza iz ugovora. Ako nije zadovoljan odgovorom povjerioca iz stava 1. ovog lana ili ako povjerilac nije odgovorio u roku od trideset dana, jemac moe u pisanoj formi obavijestiti Agenciju za bankarstvi FBiH o svom prigovoru.

Comment [xxx34]: U ovom lanu regulisati pravo jemca na prigovor i u sluaju da kreditor kri odredbe ovog zakona u smislu redosljeda potraivanja u sluaju kanjenja glavnog dunika. Obrazloenje: Krenje prava jemaca je bilo izraeno od strane kreditora, pa je u ovom zakonu vano osigurati zatitu u skladu sa Zakonom o zatiti potroaa. Comment [xxx35]: Banku POVJERIOCA, odnosno Agenciju za bankarstvo

Agencija za bankarstvo FBiH, nakon dobijanja obavjetenja iz prethodnog stava zakona, zatraie od predmetnog povjerioca da se izjasni o navodima jemca iz tog obavjetenja u roku od osam dana od dana prijema ovog zahtjeva. Ukoliko Agencija za bankarstvo Federacije BiH
Comment [xxx36]: Ukoliko Agencija za bankarstvo ne postupi u skladu sa stavom 3. ovog lana, Jemac moe samoinicijativno otkazati jemstvo.

STAVLJANJE VAN ZAKONSKE SNAGE lan 18. Ukida se solidarno jemstvo kao oblik jemstva. Ukidaju se cijepani ugovori kao dva ugovora: izmeu povjerioca i glavnog dunika s jedne i povjerioca i jemca s druge strane. Ukida se bjanko mjenica za jemca.

OSLOBAANJE JEMCA ZBOG ODUGOVLAENJA POVJERIOCA I PREVARNOG POSTUPANJA lan 19. Jemac se oslobaa odgovornosti ako povjerilac , na njegov poziv poslije dospjelosti potraivanja, nije iscrpio sva pravna sredstva predviena ugovorom radi namirenja svoga potraivanja od glavnog dunika, u skladu sa odredbama ovog Zakona. Jemac se oslobaa odgovornosti ako nije dobio Ugovor od strane povjerioca odmah po potpisivanju istog. Jemac se oslobaa odgovornosti ako se ustanovi da je kredit odobren kreditno nesposobnom klijentu, to je prouzrokovalo obmanu jemca. Jemac se oslobaa odgovornosti ako nije prisustvovao inu potpisivanja ugovora o odobravanju kredita glavnom duniku. Jemac/i se oslobaa/ju ... Jemac se oslobaa odgovornosti ako je kredit odobren na osnovu falsifikovane dokumentacije glavnog dunika i (ili)jemca. U tom sluaju, jemac e podnijeti i krivinu prijavu za krivino djelo prevare. Jemac se oslobaa odgovornosti ako se utvrdi da se radi o nepismenoj osobi, odnosno ako ugovor ne sadri jasan potpis jemca. Jemac se oslobaa odgovornosti ako je kredit dodijeljen protivno odredbama Odluke o minimalnim standardima za dokumentovanje kreditnih aktivnosti banaka Zakona o bankama i Zakona o mikrokreditnim organizacijama FBiH. Svaki ugovor o jemstvu je nitavan ako je u suprotnosti sa Zakonom o obligacionim odnosima,a posebno u suprotnosti sa lanovima u poglavlju MANE VOLJE (ZOO - POGLAVLJE V -MANE VOLJE). Jemac se oslobaa odgovornosti ako povjerilac na jemev pismeni poziv ne zahtijeva ispunjenje od glavnog dunika u roku od mjesec dana od poziva.
Comment [xxx38]: Ubaciti stav: Jemac/i se oslobaaju odgovornosti za preuzeto jemstvo u sluaju smtri glavnog dunika do okonanja ostavinskog postupka za umrlog glavnog dunika. Comment [xxx39]: Diskriminirajue!!! ! ... ako se dovede u sumnju vjerodostojnost potpisa jemca, odnosno ukoliko se posumnja na krivotvorenje potpisa o jemstvu. Comment [xxx37]: Banka ili MKO

ZASTARA lan 20.

Zastarom obaveze glavnog dunika zastarijeva i obaveza jemca. Kad je rok za zastarijevanje obaveze glavnog dunika dui od dvije godine, obaveza jemca zastarijeva nakon isteka dvije godine od dospjelosti obaveze glavnog dunika.

:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::: OBRAZLOENJE I USTAVNI OSNOV Ustavni osnov za donoenje Zakona o zatiti jemaca sadran je u lanu IV A.20.(I)d),prema kojima je Parlament FBiH,izmeu ostalog,nadlean za donoenje zakona o vrenju funkcija federalne vlasti i propisa o finansijama.

III RAZLOZI ZA DONOENJE ZAKONA U posljeratnom osipanju nacionalnog bogatstva i prodaji velikih preduzea,rudnika,puteva itd,deava se zadnjih godina zastraujua nelikvidnost entitetskih budeta kao posljedica sistematskog unitavanja privrednog sektora i smanjenja baze obveznika, koji je najveim dijelom predmet sumnjive tranzicije vlasnitva,na ijim razvalinama se raa nova ekonomska elita,uglavnom po nacionalnim avovima.Posljedica nepromiljene prodaje nacionalnog bogatstva je perfidni i dugoroni proces ekonomskog porobljavanja bh graana i pretvaranja ovih prostora u koloniju.Pokazatelj tog stanja su dugovi stranih firmi prema dravi i marifetluci vezani za skrivanje dobiti posredstvom transfernih cijena,pred kojima su institucije javnog sektora nemone. U ekonomskom porobljavanju bh graana,poasno mjesto nesumnjivo je zauzela nepromiljena prodaja domaih banaka i finansijskog sektora.Samo jedna od kolateralnih teta tog ina je 200 000 prevarenih iranata (jemaca).Druga je stravina nelikvidnost privrede kao posljedica zelenakih kamata.U prvom krugu odgovornih za takvo stanje su pojedinci koji su prodali naslijeene banke.U drugom su oni koji su kasnije izdavali odobrenja i drugim inobankama da posluju na bh tritu.Taj proces se odvijao u kontinuitetu,tako da danas na prostoru BiH postoji oko 30 inobanaka i skoro isti broj mikrokreditnih organizacija i fondacija.Nisu,meutim,ti pojedinci svojevremeno prodali samo aktivu tih banaka (upravne zgrade,plasmane,raspoloiva novana sredstva itd),nego su istovremeno prodali i trini prostor, kao i graane - klijente istih,koji su postali rtve raznih prevara - od krenja domaih zakona do korupcije regulatornih tijela i pojedinaca u njima.Zato se njihova odgovornost ne svodi samo na injenicu da su prodali finansijsku autonomiju BiH,ve se implicitno krije u jo poraznijoj injenici - to su preuzeli odgovornost i za sve rizike u budunosti,kao to su : neefikasnost institucija zaduenih za kontrolu finansijskog sektora,stvaranje plodnog tla za rizike korupcije u tim inst itucijama itd.Kako objasniti poraznu injenicu da vie od 300 pojedinaca u vertikali vlasti na nivou entiteta nisu znali ta su inobanke radile,kao i to da iranti raspolau hiljadama primjera lananih prevara inobanaka i MKO,a da o tome kontrolne instituc ije ne znaju nita?!Objanjenje je prosto : inobanke i MKO su novcem paralisale sve zakone koji su regulisali njihov rad.Posljedice su stravine-200 000 prevarenih i desetine umrlih iranata irom BiH.Zbog zloupotreba podataka,falsifikovanja,nevalidnih dokumenata,pokrenuto je do danas bezbroj tubi na nivou BiH.Sudskim putem osloboeni su mnogi iranti koji se terete na osnovu bjanko mjenice ili neke administrativne zabrane, kao i drugih dokumenata koji su se popunjavali prilikom zahtjeva za kredit,a irant nema pri tom nikakav ugovor o jemstvu.Prevare u ovakvom obimu nigdje u svijetu dosad nisu zabiljeene,jer se u mnogim sluajevima radi o organizovanoj pljaki graana,u kojoj su zaposleni u bankama davali na desetine kredita licima koja nisu bila kreditno sposobna.Naravno,veliki je broj korektnih i potenih korisnika kredita,ali i onih koji su se zaduivali kreditnim sredstvima kod banaka ili MKO,ali ne sa ciljem da ih savjesno i uredno vraaju, ve da olako dou do novca, a da drugi za njih vraaju kredite.Mnogi su falsifikovali podatke da bi doli do kreditnih sredstava,krivotvorei ak i potpise iranata,to je krivino djelo.Pored toga,pojavili su se

ak i poslodavci koji su se kreditno zaduivali,a teret tih zaduenja nosili i snosili njihovi radnici,otplaujui njhove kredite.Ova pojava nikad dosad nije zabiljeena u zemljama Evrope. Zbog velikog broja prevarenih iranata i opravdanih zahtjeva Udruenja za zatitu iranata da se njihova prava definiu i reguliu zakonskim putem (jer se,prema postojeoj legislativi, iranti u zatiti svojih prava mogu obraati jedino sudovima u graanskim parnicama koje su veoma skupe i dugo traju),smatramo da je pred nama,poslanicima,asni zadatak,ali i zakonska obaveza, da se uhvatimo u kotac sa ovom problematikom i izradimo zakon koji e zatititi prava ove populacije. Zakon vidimo kao prelazno rjeenje, jer imamo saznanja da e uskoro Federalna agencija za bankarstvo uputiti bankama podsticajno miljenje da u drugi plan stave kreditiranje uz irante.U saradnji sa predsjednikom i lanovima ovog Udruenja za zatitu iranata doli smo do zapanjujuih saznanja o otplatama kredita od strane istih,koje su posljednjih godina poprimile alarmantne razmjere.Prema izvjetajima MKO u FBiH zakljuno sa 30.junom prole godine,9304 iranta otplatila su 4,6 miliona km.Posljednje dvije godine problem otplate kredita od strane iranata umjesto glavnog dunika posebno je naglaen.Podaci Agencije za bankarstvo RS kau da je prole godine 1842 iranta ukupno otplatilo 3.05 miliona km po 1507 kreditnih partija.Prema procjenama Udruenja za zatitu iranata BiH,150 000 graana vraa tue kredite,dok vrijednost tih zaduenja u bankama i MKO niko ne moe utvrditi.Kako bi zatitilo graane od prevara, ovo udruenje pokrenulo je niz aktivnosti i inicijativa za izmjene i dopune pojedinih zakona koji u nekim svojim odredbama tretiraju ovu problematiku.Nakon toga,domae vlasti zapoele su s nekim aktivnostima za zatitu prevarenih iranata,ali sve se to odvija dugo i sporo.Vijee ministara BiH uputilo je preporuke Komisiji za finansije i budet da identifikuje probleme i nae rjeenje koje e uputiti Palamentu BiH na usvajanje.S druge strane,i Narodna skuptina RS u meuvremenu je donijela Zakon o izmjenama zakona o bankama i MKO, za koji se oekuje da e doprinijeti boljoj zatiti instituta iranta.Meutim,mi smatramo da je zakonski okvir koji tretira ovu problematiku veoma irok ,uopten i sadran u nekoliko zakona,a uglavnom u Zakonu o obligacionim odnosima.Radi se o obimnom zakonu,koji je naslijeen iz prethodne Jugoslavije,a taj osnovan na vicarskom Zakonu o obligaci jama i njegove izmjene i dopune u smislu ove problematike smatramo veoma delikatnim u pravnom smislu. Nesporna je injenica da banke i mikrokreditne organizacije i fondacije nemaju pravni ekskluzivitet na imovinu jemaca.Jemci mogu odgovarati,i od njih biti naplaeno sporno potraivanje,tek kada to nije mogue izvriti iz imovine glavnog dunika.Stoga zastupamo stav da je potrebno donijeti poseban zakon- lex specialis -koji bi se na jasan i nedvosmislen nain pozabavio ovom problematikom i sprijeio mnoge nezakonite radnje u odnosu pojerilaca,dunika i iranata, jer je ovaj problem u posljednje vrijeme poprimio zastraujue razmjere i optenegativni drutveni karakter.Cilj je da seovim zakonom kvalitetnije zatite prava na privatnu imovinu Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama i odredbama Protokola 1 i 2 uz ovu Konvenciju. IV OBRAZLOENJE PREDLOENIH PRAVNIH RJEENJA U lanu 1. uz pojam jemac u zagradi je ponuen i njegov sinonim irant,koji je popularniji i frekventniji u svakodnevnom jeziku.Meutim,u pravnom smislu termin jemacje akceptiran u domaem zakonodavstvu,te kao takav ostaje i u ovom zakonu. U lanu 3. stav 1.uvodi se termin jedinstveni ugovor.To znai da jedan jedinstveni ugovor treba da sadri sve odredbe u vezi sa obavezama glavnog dunika s jedne, i jemca s druge strane. U tom ugovoru treba da stoji potpis glavnog dunika i iranta,kako bi se izbjegla praksa tzv.cijepanog ugovora,koji u sutini predstavlja dva ugovora:jedan izmeu povjerioca i glavnog dunika,a drugi izmeu povjerioca i iranta.U momentu potpisa ovih ugovora dunik i irant potpisuju svaki svoj ugovor,pri emu irant opravdano smatra da su to identini ugovori,ne shvatajui navedene ifre -KK iKM.Sutina prevare se sastoji u tome da je klauzula o materijalnoj odgovornosti za neispunjenje ugovornih obaveza sadrana u ugovoru izmeu banke i iranta,dok je odgovornostglavnog dunika samo da obezbijedi jednog ili vie iranata.Na taj nain glavni dunik je dobijao novac,a irant tereen svom pokretnom i nepokretnom imovinom u sluaju nevraanja kredita od strane dunika - prevaranta,to je pravni nonsens.Nakon potpisa ovih ugovora,banka je zadravala sve primjerke uz objanjenje da e potpisnici iste dobiti nakon obrade predmeta,a to se nije desilo.

Uvoenjem u zakonski okvir jedinstvenog ugovoraizbjei e se mogunost prevarnog postupanja povjerioca prema jemcu. U lanu 11. stav 2.uvodi se obaveza povjeriocu da jedinstveni ugovor urui glavnom duniku i jemcu odmah po zakljuenju ugovora.Razlog tome je injenica da povjerilac zadrava ugovore na vremenski period dui od godinu dana,tj.skriva ih od iranta,to predstavlja sraunat i perfidan nain prevare,jer je protok vremena od 12 mjeseci zakonski rok za ponitenje istog,tako da nakon isteka tog roka irant vie ne moe ponititi za njega tetan ugovor. U lanu 13.stav 2. neophodno je uvesti ovu zakonsku odredbu,jer esto glavni dunik,nakon dobijanja kreditnih sredstava,proda svoju pokretnu i nepokretnu imovinu, ili je prepie na svoju djecu ili trea lica, a nerijetki su sluajevi da odseli iz nae zemlje u susjednu Srbiju,Hrvatsku,pa ak i prekookeanske zemlje.U tim sluajevima povjerilac tereti jemca za povrat kredita. U lanu 15.uvodi se obaveza povjeriocu da sve odredbe ugovora moraju biti u skladu sa Odlukom o minimalnim standardima za dokumentovanje kreditnih aktivnosti banaka Agencije za bankarstvo FBiH.Te odredbe sadrane su u lanovima1.-9.ove odluke.Takoe,u Zakonu o obligacionim odnosima FBiH odredbe o postupanju prema irantima sadrane su u lanovima 1218.,1220.,1223.,1224.,1233.,1225.,1236. i1237.Sve eventualne povrede navedenih zakonskih odredbi sadrane su u odredbama Krivinog zakona FBiH. Takoe,u treem stavu istog lana termin punovaan odnosi se na injenicu da je sporno to m nogi ugovori o kreditu zakljueni izmeu povjerioca i dunika nisu punovani, jer su produkt raznih manipulacija, poev od najvanije: da glavni dunik nije kreditno sposoban,prezaduen je ili pak nije u radnom odnosu u momentu potpisivanja ugovora,a povjerilac je to znao i bio duan o tome informisati jemca. U lanu 7. ukida se administrativna zabrana za jemca,odnosno ova zabrana stavlja se iskljuivo na teret glavnom duniku.Razlog za to je injenica da graani uglavnom nisu pravno upueni,a bankarski slubenici,krijui se iza Zakona o izvrnom postupku,prevarno postupaju jer se pozivaju samo na lanove 163.i 164.tog zakona,tj.na one lanove koji njima odgovaraju,dok izbjegavaju one koji govore o samoj sutini tog zakona.Prema tome,povjerioci,krijui se iza ZIP-a,prejudiciraju odluku suda i negiraju obligacioni odnos prema irantima,ime na perfidan nain automatski pretvaraju iranta u dunika,to predstavlja zloupotrebu zakona.Na taj nain,ve u momentu potpisa administrativne zabrane(takoe potpisane na prevaran nain u cijepanom ugovoru)povjerioci skrivaju dunika i teret naplate apriori svaljuju na iranta.lan 164.stav 1.ZIP a kae: Dunik moe ovjerenom ispravom dati saglasnost da se radi naplate potraivanja povjerioca zaplijeni dio njegove plate i da se isplati izravno povjeriocu na nain odreen u toj ispravi.Prema tome,ovaj lan govori o duniku,a ne o irantu.irant je,kao to smo konstatovali,na prevaran nain postao potpisnik tog dokumenta,umjesto da je isti stavljen na potpis duniku.Iz svih navedenih razloga predlaemo ovakvo zakonsko rjeenje u lanu 10. U lanu 18. zakona ukida se solidarno jemstvo ,cijepani ugovori i bjanko mjenica.Umjesto solidarnog, na snazi e biti iskljuivo supsidijarno jemstvo(po principu reda naplate). Solidarno jemstvo , cijepani ugovori i bjanko mjenice kriju mogunosti za prevarno postupanje,te ih stoga treba staviti van zakonske snage.

V KAZNENE ODREDBE Za krenje odredaba ovog zakona primjenjivae se kaznene odredbe iz Zakona o bankama i Zakona o mikrokreditnim organizacijama FBiH.

VI FINANSIJSKA SREDSTVA Donoenje i provedba ovog zakona ne iziskuje dodatna finansijska sredstva iz Budeta FBiH.

VII PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenim novinama FBiH.