NASLOV ORIGINALA:

JERUSALEM IN THE QUR'AN

AN ISLAMIC VIEW OF THE DESTINY OF JERUSALEM INCLUDING: A MUSLIM RESPONSE TO THE SEPTEMBER 11 ATTACK ON AMERICA

IMRAN N. HOSEIN

IZDAVA: PROMETEJ DRUTVO ZA IZDAVAKU I KNJIARSKU DJELATNOST

JERUSALIM U KUR'ANU Islamski pogled na sudbinu Jerusalima (Ukljuujui i muslimanski odgovor na napad na SAD, 11. septembra, 2001.)

PRIJEVOD SA ENGLESKOG: AMERA ISLAMOVI

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 297 : 281 . 914 HOSEIN, Imran N. Jerusalim u Kur'anu : islamski pogled na sudbinu Jerusalima (ukljuujui i muslimanski odgovor na napad na SAD, 11. septembra 2001.) _ Imran N. Hosein ; [prijevod sa engleskog Amera Islamovi]. - Sarajevo : Prometej, 2003. - 301 str. ; 21 cm Prijevod djela: Jerusalem in the Qur'an. Biljeka o autoru: str. 301 ISBN 99589548-1-8 COBISS/BH-ID 11763462

Imran N. Hosein

http://freepalestine.blogger.ba/
Online obrada: (Emela i Amer)

ENSARI SPOMEN-SERIJA

1. 2. 3. 4.

VANOST ZABRANE KAMATE (RIBA) U ISLAMU ZABRANA KAMATE U KUR'ANU I SUNNETU STRATEKO ZNAENJE RAMAZANSKOG POSTA, ISRA I MIRAD IBRAHIMOVA VJERA I DRAVA IZRAEL - KUR'ANSKI POGLED

5. JEDAN DEMAT - JEDAN VLADAR: ORGANIZACIJA MUSLIMANSKE ZAJEDNICE U RAZDOBLJU ISKUENJA (FITAN) 6. HLLAFET, HLDAZ I SAUDIJSKO-VEHABIJSKA NACIONALNA DRAVA 7. SNOVI U ISLAMU - PROZOR KA ISTINI I PUT DO SRCA

Dragom turskom studentu,

Suatu Levantu Demirgilu, znak zahvalnosti za njegovu ljuba odanost, panju i brigu

ENSARI SPOMEN-SERJJA

Ensari spomen serija objavljena je u ast uvaenog islamskog uenjaka, filozofa i sufijskog ejha, alima dr. Muhammeda Fadlur-Rahmana Ensarija (1914.-1974.). Objavljivanje serije poelo je 1997. godine, u znak obiljeavanja 25-ogodinjice njegove smrti. Alim Ensari bio je islamski uenjak, uitelj i duhovni voda, koji je ivot proveo borei se za svetu stvar islama u jednom, u sutini, bezbonom svijetu. Njegovi napori na toj svetoj stvari poveli su ga, nekoliko puta, 1950-ih i 1970-ih godina, na put oko svijeta, kada je odrao niz predavanja o islamu. Tada je naputao svoj novi dom u Karaiju (jer je migrirao iz Indije kada je Pakistan oformljen, 1947. godine) i putovao na zapad, a vraao bi se mjesecima kasnije, negdje iz pravca istoka. Njegova ivotna misija bila je jasna i uzviena. Shvatio je da obnavljanje islama kao drave, socio-ekonomskog i politikog sistema nije mogue bez prethodne obnove osobne vjere pojedinca. Upravo je osobna vjera bila meta najsofisticiranijeg, najprijevarnijeg, najopasnijeg i najneumornijeg napada u historiji. Taj napad je poeo moderan, bezboan svijet, a voenje prvo sa britanskog otoja, potom iz Sjedinjenih Amerikih Drava, te konano od Drave Izrael. Ali, sve vrijeme, kljunu ulogu u ovoj drami imao je Evropljanin, odjeven u odjeu jevreja. Upravo takvu vrstu borbe vodio je Alim cijeli svoj ivot, po itavom svijetu borbu za oivljavanje vjere u Allaha, Uzvienog. Upotrijebio je svoj izniman intelekt i izvanredno obrazovanje kako bi vodio intelektualnu borbu u ime islama. Iskoristio je i magnetinu mo i privlanost koja izvire iz duhovnosti kako bi dotaknuo srca onih s kojima je dolazio u dodir. Zahvaljujui njegovim naporima u borbi za Istinu, veliki broj muslimana, na Istoku i Zapadu, obnovili su i ojaali svoje

JERUSAUM U KUR'ANU uvjerenje i osobnu vjeru u islam. Hiljade su ih postali njegovi duhovni uenici i sljedbenici, a veliki je broj i onih koji su preli na islam, sluajui njegova predavanja. Mewlana (Alim) diplomirao je na Aligarh muslimanskom univerzitetu, u Indiji, gdje je studirao filozofiju i religiju. Svoju filozofsku i duhovnu misao o islamu izveo je iz uenja islamskog uenjaka, dr. Muhammeda Ikbala. Ikbal je bio autor remekdjela islamske uenosti: Obnova vjerske misli u islamu. Ensarijevo najvee djelo iz islamske duhovnosti, Kur'anski temelji i struktura muslimanskog drutva, predstavljalo je odgovor na Ikbalov poziv za obnovu vjerske misli.

ENSARI SPOMEN-SERIJA mogu se prepoznati i razumjeti Allahovi znakovi (Ayatullah) i samo tako moe se tano proitati, a potom i razumjeti, dananji svijet. Oni koji sagledavaju realnost dananjeg svijeta znaju da mi ivimo u dobu zvanom doba iskuenja (Fitan), tj. u posljednjem razdoblju prije Kijameta (Kraja svijeta).

Duhovno uenje primio je od alima 'Abdula 'Alima Siddikija, islamskog uenjaka, sufijskog ejha, islamskog misionara. Najvanije od svega, sufijsku epistemologiju primio je i od Ikbala i od mewlane (alima) Siddikija te je prenio svojim studentima. Prema sufrjskoj epistemologiji, kada se Istina prigrli (kada se prihvati islam) i kada se ivi iskreno i u predanosti Uzvienom Allahu, tada Istina konano ulazi i u srce (islam prerasta u iman). U Hadisi-Kudsiji navodi se daje Uzvieni Allah rekao: Ne obuhvataju Me ni nebesa ni zemlja, ali Me obuhvata srce Moga iskrenog roba. Ovaj hadis ivo opisuje implikacije ulaska Istine u srca vjernika.

Mewlana (Alim) Ensari posvetio je posljednjih deset godina svog ivota (1964.1974.) utemeljenju Aleemiyah instituta za islamske studije u Karaiju, gdje se borio da osposobi novu generaciju islamskih uenjaka - uenjaka koji bi bili duhovno i intelektualno sposobni koristiti se Kur'anom i Hadisom, prvo, kako bi razumjeli moderno doba, a potom da bi na prikladan nain odgovorili na njegove zastraujue izazove. Iz ovih njegovih napora, pojavili su se mislioci poput dr. Weffie Muhammeda, dr. Abul-Fadla Muhsina Ibrahima, Siddikija Ahmeda Nasira, Ali Mustafe, Muhammeda Ali Hana, Beira Ahmeda Keenoa, Raoufa Zamana, Muhammeda Saffiea, Imrana

N. Hoseina i mnogih drugih koji su diplomirali na Aleemiyah institutu za islamske studije u Karaiju, u Pakistanu. Ensari spomen-serija sastoji se od slijedeih osam knjiga, koje je napisao jedan od spomenutih studenata:

Jerusalim u Kur'anu Kada Istina ude u srca, tada u njih ulazi i boansko svjetlo (nurullah), a to svjetlo omoguuje vjerniku sposobnost opservacije i unutranji intuitivni, duhovni uvid kojim prodire s onu stranu 'izvanjske' pojavnosti stvari i dosee do njihove 'unutranje' realnosti. Na ovom stepenu irastanja Istine u srcu, vjernik vidi sa oba oka - onim 'vanjskim' i onim 'unutranjim' (Deddal, lani Mesija, vidi samo jednim okom - onim 'vanjskim'). Vjernik koji slijedi 'Diihad fillah' (borbu 'u' Allahovo ime) blagoslovljen je izrastanjem njegove vjere iz imana na stepen ihsana. Ovo je poznato i pod nazivom tesawwuf. Samo unutranjim svjetlom u srcu iskrenog vjernika Ibrahimova vjera i Drava Izrael -kur'anski pogled Vanost zabrane kamate (riba) u islamu Zabrana kamate u Kur'anu i sunnetu Snovi u islamu - prozor ka Istini i put do srca Hilafet, Hidaz i saudijsko-vehabijska nacionalna drava Strateko znaenje ramazanskog posta, Isra i Mirad Jedan demat -jedan vladar: organizacija muslimanske zajednice u razdoblju iskuenja (Fitan)

JERUSALIM U KUR'ANU ENSARI SPOMEN-SERIJA

Ova serija koja opisuje barem neke od 'plodova' Mewlaninog 'stabla', posveena je naporu za razumijevanje 'realnosti' dananjeg svijeta, precizno ga pojanjavajui i tano odgovarajui na njegove neuvene izazove. Ovaj napor je, naravno, uvijek predmet kritikih vrjednovanja i osvrta.

bi se utemeljio status Jerusalima i kako bi se dao pogled na historiju ovog svetog grada, onako kako se ona navodi u Kur'anu. Treba istai da knjiga Jerusalim u Kur'anu nastoji otkriti i objasniti sudbinu Jerusalima i Svete zemlje. Iz spomenute studije proizlazi otroumno objanjenje vie od stotinu posljednjih godina savremene meunarodne politike i ekonomije, onako kako se one odnose na jo rastuu dramu sudbine Svete zemlje. Moemo, takoer, saznati i to da sada ivimo u vremenu kada jednu "vodeu silu (ruling state), tj. SAD treba zamijeniti druga, jevrejska Drava Izrael, na manje-vie isti nain na koji je Britaniju zamijenila Amerika kao vodea drava u Prvom svjetskom ratu. Ovaj transfer moi ostvarenje kao posljedica jednog teroristikog ina koji se zbio u ljeto 1914. godine. Taj prijenos moi danas se deava na slian nain. U ono vrijeme ljudi

Allah, Uzvieni, osigurao je svojim vjernicima medij putem kojeg mogu dobiti potvrdu da li su blagoslovljeni mogunou unutranjeg, intuitivnog znanja (onog znanja koje se vidi srcem). Taj medij su 'istiniti i dobri snovi, i vizije', iskustvo koje ini posljednji dio poslanikog djelovanja (nubuwwah), koje i dalje preostaje na svijetu, nakon smrti Poslanika (s.a.v.s.). Ensari spomen-serija tako ukljuuje i neveliko, pionirsko djelo u ovoj zaboravljenoj oblasti znanja, tj. Snovi u islamu.

Intuitivno znanje je, takoer, nezamjenjivo kako bi se proniknulo u teme od stratekog znaenja u savremenom svijetu, kao to su Zabrana kamate u Kur'anu i sunnetu i Ibrahimova vjera i Drava Izrael - kubanski pogled, te su takve teme dobile na vanosti i u Ensari seriji. tavie, moe se utvrditi daje 'lak-mus-test' za prepoznavanje duhovnosti u modernom dobu na: 1) mogunosti pronicanja, razumijevanja i tanog odgovora na zastraujui izazov kamate moderne sekularne ekonomije i politikog irka moderne sekularne drave i 2) mogunosti pronicanja, razumijevanja i tanog odgovora na taj strani i zloslutan dogaaj u savremenoj meunarodnoj politici, tj. na povratak

odgovorni za taj teroristiki in krivnju su prebacili na Ruse. Ovaj put, za teroristiki napad na Ameriku, 11. septembra, krivnju su prebacili na Arape i muslimane. Samo se intuitivnim znanjem (Firasa) moe doi do potvrde da mi sada ivimo u doba iskuenja, zvano Fitan, u posljednjem razdoblju historijskog procesa. Empirijsko, diskurzivno znanje i misao mogu samo sugerirati, ali ne i direktno razumjeti pravu prirodu razdoblja u kojem ivimo. Posljedica ove potvrde (da ivimo u razdoblju kunje -Fitan) jeste nunost to hitnijeg uspostavljanja autentinih muslimanskih zajednica (demata) sa autentinim imamima/vodama, a svi vjernici moraju uz njih snano pristati, sluajui i potujui odredbe (assam'u wa-ta atu), jer to je bila odredba Poslanika (s.a.v.s.). Takav se mikroislam, sa mikrotritima moe najbolje uspostaviti ako se muslimani udalje od velikih gradova bezbonog svijeta i pobjegnu u nenaseljenu prirodu, kako bi osnovali muslimanska sela. Knjiga,
y

jevreja u Svetu zemlju i utemeljenje Drave Izrael. Duhovno prosvijetljeni islamski mislioci naeg vremena moraju voditi neumornu borbu protiv kamate i irka.

Najudniji, najmisteriozniji i najneobjanjiviji dogaaj koji se ikada dogodio u vjerskoj historiji ovjeanstva bio je povratak jevreja u Svetu zemlju, otprilike, 2.000 godina nakon to su protjerani od Allaha, Uzvienog. Knjiga Jerusalim u Kur'anu nastavlja ono to je zapoeto u knjizi Ibrahimova vjera i Drava Izrael kur'anski pogled, u pokuaju da se iskoristi Kur'an kako Jedan d.emat -jedan voda: organizacija muslimanske zajednice u doba iskuenja (Fitan), ukazuje na ovo vano pitanje. Izvanredno, dvotomno djelo dr. Ensarija, Kur'anski temeljistruktura muslimanskog drutva, takoer, prua vitalno vanu,

JERUSAUM U KUR'ANU

ENSARI SPOMEN-SERIJA

kur'ansku uputu za one koji e uznastojati na ovome putu i za one koji e traiti uputu o kur'anskim temeljima i strukturi muslimanske zajednice (bilo da se radi o dravi ili o selu). Mikro-islam muslimanskih sela sa mikro-tritima prihvaen je iz razloga to se u ovom naem, u sutini, bezbonom, a istovremeno monom dobu, u kojem se vodi rat protiv islama, ne moe ostvariti makro-islam (Darul-islam). Ratom je dokinut islamski hilafet. Isto tako, rat nije zapoeo 11. septembra 2001., kada su jevreji i njihovi saveznici napali Ameriku i za taj napad okrivili muslimane. Dok god traje taj rat, neizvedivo je da autentini islam preuzme vlast u bilo kojoj zemlji dananjeg svijeta. Jedini izuzetak predstavlja teritorija koju je Poslanik (s.a.v.s.) opisao kao Horasan (Afganistan je smjeten u srcu Horasana). Vrijeme je da se muslimani probude i suoe s ovom grubom stvarnou te odgovore na primjeren nain, vodei odlunu borbu (bez obzira na to koliko ih moralo poginuti u tom procesu i koliko on mogao trajati), kako bi se iznova uspostavio i odrao Darulislam na toj teritoriji. Sama bit 'muslimanskog sela' poiva na mogunosti da iznjedri muslimane koji e 'ivjeti' za Allaha i koji e, u skladu s tim, 'umrijeti' za Allaha!

Detaljno historijsko istraivanje, koje se koristi nepogrjeivim izvorima, otkriva veliku izdaju islama koju su poinile saudijske vehabije, unitavajui hilafet i sprjeavajui njegovo obnavljanje sve do dananjeg dana. Postoje temeljne slinosti izmeu sekularne Drave Izrael u Svetoj zemlji i sekularne drave Saudijske Arabije u srcu arapskog islama. Britanija je uestvovala u formiranju obiju ovih drava. I obje su preivjele, zahvaljujui zatiti koju je prualo, prvenstveno, britansko otoje, a potom SAD. Moderni Izrael je varalica koja je izdala jevreje i vodi ih u njihovu propast, a Saudijska Arabija je varalica koja istu ulogu igra medu muslimanima. I obje e, i Izrael i Saudijska Arabija, imati istu sudbinu kada se pojavi Imam el-Mehdi i kada se obnovi islamski hilafet, tj. obje e biti unitene i predodreene za otpad historije. Mnogi moderni Selefi muslimani saglasni su sa ovim miljenjem o historiji hilafeta i izdajnikoj ulozi koju su u ovoj velikoj tragediji imale saudijske vehabije.

Niko nije u stanju primjereno odgovoriti na neki izazov dok prvo ne prepozna i ne razumije prirodu tog izazova. Hilafet, Hidaz i saudijsko-vehabijska nacionalna drava donosi priu o 'makro'-islamu, koja odgovara na slijedea pitanja:

Mewlana (Alim) Ensari u ast svog ejha, Mewlana Siddikija, osnovao je Aleemivah institut za islamske studije u Pakistanu i pokrenuo izdavanje Aleemivah spomen-serije. Ensari spomenserija (Ansari Memorial Series) predstavlja skroman napor kojim se slijedi ova asna tradicija.

Ko je unitio hilafet? Zasto je on bio uniten? Kako je bio uniten? Sta je zamijenilo hilafet? Kako je svijet islama odgovorio na destrukciju hilafeta? Koja je sudbina hilafeta?

SADRAJ

Predgovor 17 Ismail Radi Faruki o Dravi Izrael 21 Rjenik 23

PRVI DIO

Poglavlje 1 Uvod 35 Poglavlje 2 Misterija Jerusalima: 'Grad' u Kur'anu 57 Poglavlje 3 Poetak prie o Jerusalimu u Kur'anu: Jerusalim i poslanici 67 Poglavlje 4 U Kur'anu se tvrdi daje Sveta zemlja, ukljuujui Jerusalim, bila dodijeljena Izraelcima 79 Poglavlje 5 Boije odredbe za batinjenje Svete zemlje 85 Poglavlje 6 Bog je protjerao jevreje iz Svete zemlje zbog krenja odredbi nasljeivanja 91 Poglavlje 7 Promjena kible od Jerusalima prema Mekki 99 Poglavlje 8 Isa, pravi Mesija, i Deddal, lani Mesija 107 Poglavlje 9 Mirza Gulam Ahmed: lani Mesija 139 Poglavlje 10 Jedud i Medud u Kur'anu i Hadisu 149 Poglavlje 11 Jevreji i Arapi 167

15

JERUSALIM U KUR'ANU PREDGOVOR

Poglavlje 12

Kur'ansko objanjenje povratka jevreja u Svetu zemlju 17 9 Dramatian ulazak Ariela Sharona u jerusalimski Mesdzidulaksa u septembru 2000. godine ne samo da je uzrokovao otvaranje novog, krvavog poglavlja izraelskog nasilja i nov, herojski otpor muslimana, ve me je, takoer, zaustavio u pisanju knjige Sura El-Kehf i moderno doba te potaknuo na pisanje knjige Jerusalim u Kur'anu. Godinu kasnije, teroristiki napad na Ameriku, 11. septembra, dogodio se dok sam jo bio stanovnik New Yorka (sada traim novi dom) i bio upravo pri zavretku pisanja ove knjige. Naime, knjiga je bila okonana u blagoslovljenom mjesecu ramazanu, u Kuala Lumpuru, u vrijeme dok sam, uz neizrecivu patnju, pratio kukavike i potpuno besramne amerike, teroristike napade na afganistanske muslimane koji su branili islam i koji su bili potpuno nevini za teroristiki napad na Ameriku. Naa je velika srea da knjiga Jerusalim u Kur'anu ima veliku italaku publiku upravo u trenutku kada je ova tema dramatino privukla izuzetnu panju itavog ovjeanstva. ini se nemoguim da bilo koji jevrej ili kranin razumije i prihvati stavove izraene u ovoj knjizi, a da ne odgovori prihvaanjem rijei asnog Poslanika Muhammeda (s.a.v.s.) kao pravog Poslanika Boga Ibrahimovog (s.a.v.s.) i da ne prihvati Kur'an kao Boiju objavu. Isto tako, ini se nemoguim za jednog Ahmediju (sljedbenika Mirze Gulama Ahmeda) da prihvati temeljne stavove i zakljuke ove knjige, a da i dalje ostane Ahmedija! Treba biti sasvim jasno da su stavovi Mirze Gulama Ahmeda o ovom pitanju bili potpuno neispravni!

Poglavlje 13

Kur'an i sudbina Jerusalima

20 1

DRUG I DI O

Poglavlje 1 Poglavlje 2 Zakljuak

Sveta zemlja i politiki irk Drave Izrael Sveta zemlja i izraelska ekonomija utemeljena na kamati

21 1 241 265

DODAC I

Dodatak 1 Dodatak 2 Dodatak 3

Galilejsko more Muslimanski odgovor na napad na Ameriku Ibn Haldun, Ikbal i Jerusalim u Kur'anu

275 277 297

Knjiga ejha Sefera el-Havalija Dan gnjeva - da lije Intifada Redepa samo poetak? bila je upravo objavljena, i ona predstavlja popratno tivo za ovu knjigu. itaocima se savjetuje da to prije potrae ovu knjigu putem Interneta. (http ://w ww. islaam .com/books/intifadha.htm) 16

17

JERUSALIM U KUR'ANU

PREDGOVOR

Bila bi, takoer, velika pomo itaocima kada bi uz ovu knjigu potraili jo jedno 'popratno tivo', naime, knjigu sa naslovom Ibrahimova vjera i Drava Izrael: Kur'anski pogled. U navedenoj knjizi nalaze se brojne reference na citate iz Tevrata (Tore) i kur'anske ajete, a koje jasnije rasvjetljavaju mnoga pitanja iznesena u ovoj knjizi. Arapski tekstovi svih citata iz asnog Kur'ana ukljueni su ovdje, ne uzimajui u obzir injenicu da je jedini validan Kur'an onaj na arapskom jeziku. Veina novih pitanja citiranih u ovoj knjizi, a koja se odnose na dananji Izrael, preuzeta su iz novina The Jerusalem Post. Gdje god se pojavljuje citat, izvor je spomenut. Navod iz znaajne knjige dr. Ismaila Radija Farukija Islam i problem Izraela ukljuen je u ovu knjigu s nadom, izmeu ostalog, da e to pomoi ovom velikom misliocu i ovom znaajnom djelu da dobiju panju koju zasluuju. Skraenica (s.a.v.s.) nakon imena poslanika stoji za sallallahu 'alejhi ve sellem (neka ga Bog blagoslovi i podari mu vjeni mir), a (r.a.) stoji za radiallahu 'anhu ili ' anha (neka Bog bude s njim ili s njom zadovoljan). Kad god se koristi engleski naziv 'Izrael', poput 'Drava Izrael', koriten je engleski nain pisanja (Israel/The State of Israel). Ali, kada je koriten kur'anski termin za Izraelce, tj. 'Benu Israil', termin Israil odraava arapski original. Svi navodi iz Kur'ana dokumentirani su imenom sure, brojem sure te brojem ajeta (npr., citat drugog ajeta prve sure bit e zabiljeen na slijedei nain: Kur'an, El-Fatiha, 1:2)

Najponiznije molim Allaha za oprost, uputu, zatitu i blagoslov. I molim Ga da primi i blagoslovi ovaj skromni napor u borbi za Istinu, te zatiti ovu knjigu od onih koji se mogu osjetiti ugroenim onim to je u knjizi izloeno. Amin! Neka Allah blagoslovi i mog dragog uitelja, Mewlana Ensarija (r.a.), koji me je uio islamu, moje drage roditelje, Ibrahima i Taimoon Hoseinu, koji su svoju djecu odgojili da vole islam, te moju dragu suprugu Aiu Angelu, koja me tako vrsto, odano, brino i s ljubavlju podupire u mojim skromnim naporima na putu islama. Amin!

INH Kuala Lumpur Juni 2002.

Zahvalnost dugujem dvojici brae u islamu iz Malezije, koji su eljeli da se njihova imena ne spominju, za pomo pri pisanju ove knjige. Sulejman Dufford, Muhammed Alamgir i Sabina Watanabe saradivali su u lektoriranju rukopisa i dali mnogo korisnih savjeta. Dizajn korica rad je Habibur-Rahmana iz firme Bounce Graphics iz Kuala Lumpura. Neka ih Allah nagradi za njihovu pomo. Amin!

18

19

Ismail Radi Faruki o Dravi Izrael

(Dr. Faruki smatra da Izrael za muslimane predstavlja daleko veu opasnost od opasnosti koju su predstavljali euro-kranski krstaki ratovi srednjeg vijeka ili euro-kolonijalizam modernog, sekularnog doba. Stoga, on odbija poziv da se Izrael prihvati kao integralna lanica 'svijeta muslimanskih nacija u Aziji-Africi'). "Problem Izraela, s kojim se danas suoava muslimanski svijet, nema prethodnika niti paralele u islamskoj historiji. Muslimanski svijet je do sada na ovaj problem gledao ili kao na jo jedan primjer modernog kolonijalizma ili, ee, kao ponavljanje krstakih ratova.

Razlika nije u tome to Izrael nije nijedno od to dvoje ve to je on to dvoje i jo mnogo, mnogo vie. Naalost, ne postoji islamska literatura o ovom pitanju.

Potreba za analizom ovog problema je, stoga, iznimno velika u sadanjem trenutku u kojem se arapski svijet, posebno, a muslimanski svijet, openito, poziva da prihvati Izrael kao integralnu lanicu svijeta-muslimanskih-nacija u Aziji-Africi".

Ismail Radi Faruki

(Izvod iz njegove knjige: Islam i problem Izraela, izd. Islamic Council of Europe, London, 1980., ISBN 0 907163 02 5)

21

RJENIK

A
Ahl el-Dhimmah - narod zatien Darul-islamom al-Akbar - Uzvieni, tj. Allah al-Ard al-Muqaddasah / el-Erd el-Mukaddesa - Sveta zemlja al-Haram alSharif / Haremi erif - teritorije ili lokaliteti na kojima su smjetena tri mesdida ili Allahove kue koje su podigli njegovi poslanici, tj. Mekka, Medina i Jerusalim Alim - ueni, onaj koji posjeduje znanje al-Kufru milletun wahidah - Poslanikovo kazivanje o tome kako se bezboni svijet sjedinjuje u jednu zajednicu Allahu 'alam - Allah zna najbolje ai-Masih - Mesija al-Masih al-Dajjal - lani Mesija Amin - neka bude (tako) Amir / Emir - voda, vladar, ponekad se koristi kao sinonim za

Emir el-Mu'minina ili halifu Amr bil ma'aruf - propisati pravdu, nareivati dobro Arefat - brdo u blizini Mekke gdje se hodoasnici moraju okupi ti kako bi prisustvovali hadijskoj hutbi (izmeu ostalog) As-sam'u wa-ta'atu - sluati i pokoravati se Ayatullah - Allahovi znakovi

B
Ba'i - posao, trgovina, biznis Bejtul-makdis - Jerusalim Benu Israil - Izraelci

23

JERUSALIM U KUR'ANU RJENIK

D
Da'abbatul Ard - doslovno, ivotinja ili zvijer zemlje (mogue Svete zemlje), ovdje: Zemaljska neman Darul-islam - teritorija pod vlau islama Deddal - lani Mesija Din - religija ili nain ivota Duhan - dim Dunvah - ovaj svijet

Fisk - uasan grijeh Fitan - mnoina rijei fitnah (vidi dolje) Fitnah - iskuenje, ispit, smutnja

H Hadis - kazivanje Poslanika Muhammeda (s.a.v.s.) Hadis el-Kudsi / Hadisi-Kudsi - neupitno Allahovo kazivanje, ne iz Kur'ana ve ono to je prenio Poslanik, Hadisi-Kudsi Hakimun ' Adil - kada se Isa (s.a.v.s.) vrati, on e biti vladar (koji e vladati svijetom iz Jerusalima) i ija e vladavina biti pravina Halal ispravno i od Allaha dozvoljeno Halifa - nasljednik Poslanika (s.a.v.s.) kao voda, vladar, Darul islama, halifa Halim - strpljiv i trpeljiv Haram - od Allaha zabranjeno i nepravino Haremejn - dvije svete teritorije, odnosno lokaliteti na kojima su

m
Dema'at - zajednica Dessasa - doslovno, pijuni Dihad - doslovno, borba, ali u tehnikom smislu: oruana borba Dihad fillah - borba u ime Allaha (da bi se u toj mjeri svidjelo Allahu da vjernik bude blagoslovljen pristupom putu ka Allahu) Dizja - dizja, porez za jevreje i krane koji ive na teritoriji Darul-islama

smjeteni mesdidi koje su podigli poslanici u Mekki i Medini Hidaz - Zapadna Arabija Hidr / Hader - doslovno, 'kamen', tj. onaj na Kabi Hidra - migracija, seoba Horasan - u vrijeme Poslanika (s.a.v.s.), Horasan je bio velika

E
Elhamdulillah - Neka je hvala i slava Allahu Ezan - poziv glasom (na arapskom jeziku) s munare damije (ili drugog mjesta) za namaz

teritorija koja se protezala od zapadnog Pakistana do istonog Irana, ukljuujui i itavo podruje Afganistana i podruje sjeverno od Afganistana Hukum - pravo (i autoritet kroz koji se pravo provodi) Hutbetul-VVeda'a Poslanikov (s.a.v.s.) oprotajni govor (hutba) na Arefatu

F
I Fassad - korupcija (destruktivna korupcija), nered Fetwa erijatsko pravno miljenje Firasa - intuitivan unutranji uvid Ibn Kesir - komentator Kur'ana Idris Boiji poslanik (s.a.v.s.)

24

25

JERUSALIM U KUR'ANU RJENIK

Ihsan - duhovnost koja prua mogunost vienja unutranjim okom Imam - voa (obino, vjerski voa). Ponekad se koristi kao sinonim za Emir el-Mu'minina ili halifu Imam el-Mehdi - potomak Poslanika Muhammeda (s.a.v.s.) koji e, kada se Isa (s.a.v.s.) vrati, igrati istu ulogu koju je imao Ivan Krstitelj prije njega, prepoznajui Mesiju Iman - vjerovanje Indil - Evanelje Inallah - ako Bog da Intifada - pobuna, ustanak Islam - vjera predanosti Boijoj volji kao vrhovnoj i najvioj Ismail Boiji poslanik (s.a.v.s.) Isra' i M'irad - tajnovito Poslanikovo (s.a.v.s.) nono puto

Kafir - onaj koji je odbacio islam Kibla - pravac (kao to je usmjerenje, okretanje prilikom molitve, namaza) Kijamet Kraj svijeta Kital - borba

Kufr - svjesno odbijanja Istine, nevjerovanje

L
Lafif - heterogen (arolika grupa ljudi)

M
vanje od Mekke do Jerusalima, te potom u nebeske sfere Marija / Merjem - majka Isaa (s.a.v.s.), Mesije Masjid al-Aqsa / Mesdidulaksa - Mesdid (ili Hram) koji je podigao Sulejman (s.a.v.s.) u Jerusalimu Maut - kada je dua oduzeta bez povratka, tj. smrt Mewlana - sinonim za 'alima Muhadir/ka - musliman/ka koji je uinio Hidru iz Mekke u Medinu, iseljenik, emigrant Muqaddemah - uvod Musned, Ahmed - saetak (izvadak) hadisa, Zbirka hadisa Ahmeda ibn Hanbela Mustedrek, al-Hakim - saetak (izvadak) hadisa, Zbirka hadisa El Hakima Mutawatir - hadis koji je potvren iz vie izvora

J
Jahja - Boiji poslanik (s.a.v.s.), Ivan Krstitelj Jedud i Medud - u kranskoj tradiciji Gog i Magog. To su ljudska bia, stvorena od Allaha i obdarena moima koje samo Allah moe dokinuti. Kada budu puteni, preuzet e kontrolu nad svijetom i tada e biti kraj historije. Njihova mo e poivati na bezbonim i iskvarenim temeljima. Kada utemelje globalno drutvo, obgrlit e itavo ovjeanstvo koje e postati njihovim kopijama. A to je upravo svijet danas! Jesrib - prijanji naziv grada Medine Junus - Boiji poslanik (s.a.v.s.), Junus, Jona

K
Ka'ba - Mesdid (ili Hram) koji je Ibrahim (s.a.v.s.) podigao u Mekki u Arabiji

N
Nahi'an al-munkar - suprotstavljanje krivom, pogrenom, odvraanje od zla Nefs - 'ja', dua

26

27

JERUSALIM U KUR'ANU

RJENIK

Nedd - istoni dio Arabije Nubuwwah poslanika misija Nurullah - Allahovo svjetlo

Sunen, Ebu Davud - saetak (izvadak) hadisa, Ebu Davudova Zbirka hadisa Sunen, Ibn Madde - saetak (izvadak) hadisa, Ibn Maddetova Zbirka hadisa Sunnet - primjer ili nain Poslanika (s.a.v.s.)

Q Sure iz Kur'ana: Qaryah - grad, naselje El-Fatiha (1) - Otvaranje Knjige El-Bekare (2) - Krava Ali 'Imran (3) - Imranova porodica En-Nisa' (4) ene Radiallahu 'anha - Allah bio zadovoljan njome Radiallahu 'anhu - Allah bio zadovoljan njime Rahmet - milost ili samilost Ramazan - mjesec u lunarnom kalendaru Redep mjesec u lunarnom kalendaru Riba - kamata El-Ma'ide (5) - Trpeza El-En'am (6) - Stoka El-A'raf (7) - Zidine Et-Tevbe (9) - Pokajanje Junus (10) - Junus Jusuf(12) - Jusuf En-Nahl (16) - Pele El-Isra (17) - Nono putovanje El-Kehf (18) - Peina Merjem (19) - Merjema Ta Ha (20) -Ta Ha El-Enbija (21) - Vjero vjesnici El-Hadd (22) - Had En-Nur (24) - Svjetlost El-Furkan (25) - Furkan En-Neml (27) - Mravi Fatir (35) - Stvoritelj Sad (38) - Sad Ez-Zumer (39) - Skupine Fussilet (41) - Objanjenje Ez-Zuhruf (43) - Ukras Muhammed (47) - Muhammed
29

s
Sahih, Buhari - saetak (izvadak) hadisa, Buharijina Zbirka hadisa Sahih, Muslim - saetak (izvadak) hadisa, Muslimova Zbirka hadisa Salat - namaz, molitva Sallallahu 'alejhi ve sellem - (s.a.v.s.), neka ga Bog blagoslovi i podari mu vjeni mir Saum - post Selefi - muslimanska grupa koja tvrdi da slijedi izvorni islam prvih muslimana. Selefije na sve ostale muslimane gledaju kao na murike (one koji ine irk). Subhanehu we te'alah - neka je slavljen i uzvien (Allah) Sufi ejh - duhovni voda koji vodi uenika (sljedbenika) stazom el-Ihsana Sunen, Bejheki - saetak (izvadak) hadisa, Bejhekijina Zbirka hadisa

28

JERUSALIM U KUR'ANU RJENIK

-Sobe El-Hudurat (49) En-Nedm (53) El-Hadid (57) EI-Har (59) El-Fil (105) - Zvijezda - eljezo - Progonstvo - Slon

U
Ulema - vjerski uenjaci Umma zajednica muslimana

w
aban - mjesec u lunarnom kalendaru Sam - Sirija ehidi - ljudi/borci koji umiru svjedoei principe vjere ejh - vjerski uenjak, stari mudrac, starac irk - irk je oboavanje bilo koga drugog osim Allaha, Wad - upozorenje Wafat - uzeti duu Wadzib - ono to je obavezno

Y
Uzvienog. Bilo koje iskrivljavanje oboavanja Jednog Jedinog Boga takoer je irk. To je grijeh za koji je Allah rekao da ga On nee nikada oprostiti. Y'ajuj & M'ajuj - vidjeti: Jedud i Medud

T
Talibani - islamski pokret koji ukljuuje islamske uenjake, diplomce i studente Deobandi (nacionalistikih) islamskih seminara u Pakistanu i Afganistanu, a koji je pokuao ujediniti postsovjetski Afganistan pod islamsku vlast. Talibani su iskazali veliku hrabrost i integritet, odbijajui imperijalnu ameriku naredbu da izrue Osamu bin Ladena amerikoj vlasti Temim ed-Dari - kranin koji je prihvatio islam u Medini, a potom je imao iskustvo sa Deddalom za koje je Poslanik (s.a.v.s.) potvrdio daje bilo istinito Tesawwuf - isto to i el-Ihsan, tesavuf - sufijsko uenje Tebih - uiniti da neka stvar (ili osoba) poprimi izgled neke druge (nekog drugog). Tevba pokajanje Tur - planina

z
Zemzem - izvor vode koji se udnovato pojavio kako bi osigurao vodu za Haderu i njenu bebu Ismaila nakon to je Ibrahim (s.a.v.s.) ispunio Boiju naredbu da ostanu u Arabijskoj pustinji. (U Bibliji stoji da su bili ostavljeni u Palestini i daje Zemzem vrelo u Palestini!). Zulkarnejn - Boiji poslanik (s.a.v.s.), doslovno, onaj koji posjeduje dva roga, ili onaj koji pripada dvama razdobljima. On se spominje u suri El-Kehf kao onaj ija mo poiva na temeljima vjere. On je podigao prepreku koja je, ustvari, sprijeila Jeduda i Meduda da dodu do ljudskog roda sve do Posljednjeg doba (pred Sudnji dan). Tada e sam Allah sruiti prepreku i Jedud i Medud e biti puteni u svijet. Zulkifl - Boiji poslanik (s.a.v.s.) Zulum nasilje, nepravda, teror

PRVI DIO

Kur'an objanjava sve stvari ukljuujui i sudbinu Jerusalima

"Od Gospodara vaeg dooe vam dokazi, pa, ko se u njih osvjedoi - za sebe se osvjedoi, a ko slijep ostane, na svoju tetu slijepac je! Ja nisam nad vama uvar!"

U Kur'anu stoji daje njegova primarna zadaa da objasni sve stvari:

* Navodi iz Kur'ana, osim posebno oznaenih, preuzeti su iz: Kur'an s prijevodom na bosanski jezik, prevodilac Enes Kari, Bosanska knjiga, Sarajevo, 1995.

JERUSALIM U KUR'ANU

UVOD

"...I tebi Mi objavljujemo Knjigu kao objanjenje z.a sve i kao Uputu, i Milost, i radosnu Vijest za muslimane." (Kur'an, En-Nahl, 16:89) Kako u Kur'anu stoji navedena tvrdnja, slijedi da Kur'an mora biti u stanju da objasni ovaj najudniji, najmisteriozniji i najneobjanjiviji dogaaj koji se ikada zbio u itavoj historiji ovjeanstva, dogaaj koji se jo razotkriva, ali u kojem je ve dokazano slijedee:

evropski jevreji doveli su izraelske jevreje ponovo u Svetu zemlju, ali se nisu i sami 'vratili' u Svetu zemlju - jer tamo nikada ranije nisu ni boravili - oni su se, jednostavno, doselili u Svetu zemlju. (Zato e Evropljani prei na judaizam i potom biti opsjednuti misijom oslobaanja Svete zemlje i povratkom izraelskih jevreja u Svetu zemlju 'milom ili silom'?) Sva ova pitanja, koja su tako udna i zbunjujua svijetu, jevrejima slue kao potvrda njihova prava na Istinu. To je tako jer se ove stvari ine kao ispunjenje Boijeg obeanja jevrejima da e im Svemogui Allah poslati Poslanika, poznatog kao Mesija (arapski: al-Masih), koji e im osloboditi sve ovo ranije spomenuto, i vie od toga.

- Konani uspjeh jedne, u sutini, bezbone, sekularne Evrope u 'oslobaanju' Svete zemlje 1919. godine, a stoje ostvareno nakon trajnih evropskokranskih napora koji su zapoeli skoro hiljadu godina ranije, krstakim ratovima. (Zato e sekularizirana i, u sutini, bezbona Evropa izabrati da ustraje u nasilju kranske Evrope, starom 1.000 godina, da oslobodi Svetu zemlju? I zato e evropski krani, koji su prije 1.000 godina prihvatili kranstvo, biti jedini krani koji e ikada biti opsjednuti eljom da oslobode Svetu zemlju?) - Evropsko-jevrejski uspjeh u obnavljanju drevne Drave Izrael nakon to ju je unitio Svemogui Allah prije 2.000 godina, omoguen je putem aktivne podrke iste, sekularne, u sutini, bezbone Evrope.

U ovoj se knjizi tvrdi da Kur'an ne samo pojanjava sve ove udne dogaaje ve i otkriva konanu sudbinu Jerusalima. Kur'an otkriva sudbinu koja iznosi la jevrejskog prava na Istinu i potvruje Istinu koja je dola s Poslanikom Muhammedom (s.a.v.s.). Tom e sudbinom jevreji biti kanjeni od Svemogueg Allaha najveom Boijom kaznom u historiji.

(Zato e Evropa biti toliko opsjednuta da pomogne evropskim jevrejima da obnove vjersku dravu utemeljenu prije vie od 2.000 godina od poslanika Davuda (Davida) i Sulejmana (Solomona) (s.a.v.s.)? I zato e evropski jevreji biti jedini jevreji opsjednuti eljom da obnove Dravu Izrael?) - Povratak izraelskih jevreja (neevropskih jevreja) u Svetu zemlju nakon to su bili protjerani iz Svete zemlje od Svemogueg Allaha i nakon to su 2.000 godina ivjeli u udno rasprenoj dijaspori;
36

U samoj sri kur'anskog stava o sudbini Jerusalima i Svete zemlje stoji tvrdnja da e u trenutku polaganja konanog rauna, na Sudnjem danu, svi jevreji biti okupljeni iz dijaspore, u koju su bili razbacani i u koju su bili poslani, te da e biti vraeni u Svetu zemlju kao 'izmijeana gomila' (Kur'an, Benu Israil/Ellsra, 17:104). Ovo Boije obeanje ve je ispunjeno. Jevreji su se ve vratili u Svetu zemlju i trae njen povrat!

Njihov uspjeh ih je naveo da vjeruju u vjersku legitimnost Drave Izrael koju su uspostavili. Islam objanjava da taj Izrael nema nikakvu vjersku legitimnost. Prije se moe utvrditi da su jevreji prevareni u najveem do sada vienom inu prevare i doao je trenutak kada trebaju biti kanjeni najveom Boijom kaznom koja se ikada sruila na neki narod. Ali, prije negoli se

37

JERUSALIM U KUR'ANU

UVOD

dogodi zavrna Boija kazna Benu hraila, treba konano iznijeti na vidjelo veliku dramu koja se deava u Svetoj zemlji, ali i u itavom svijetu. U ovoj knjizi pojanjava se neto od te drame koja jo nije raspletena do kraja.

Jerusalim u Kur'anu - implikacije za muslimane

Koje su posljedice za muslimane koji proitaju ovu knjigu do kraja? No, temeljni cilj ove knjige je da objasni kako islam ima drukije stajalite o historijskom procesu koji se odnosi na Svetu zemlju. U tom procesu vrijeme brzo istie za Izrael. Galilejsko more e uskoro presuiti! Isa (s.a.v.s.) e se vratiti! I sa njegovim povratkom doi e do unitenja Drave Izrael. (Vidi dodatak 0 novinskim izvjetajima koji govore o sadanjem nivou vode u Galilejskom moru. Vidi, takoer, nau knjigu ' Ibrahamova vjera 1 Drava Izrael -kur'anski pogled'). Prva je, to bi Jerusalim i Sveta zemlja trebali postati najdraim mjestima u njihovu srcu - dragi kao Mekka i Medina -a borba za osloboenje Svete zemlje od sramotnih djela sekularne jevrejske Drave Izrael trebala bi biti najdraa od svih (oslobodilakih) borbi muslimana. Ako neki jevrej moe napustiti SAD, Evropu ili Rusiju i pridruiti se izraelskim odbrambenim snagama, te sudjelovati u oruanom ugnjetavanju muslimanskog i kranskog palestinskog naroda u Svetoj zemlji, tada bi i musliman trebao imati jednaku slobodu da napusti bilo koje mjesto boravka u svijetu i pridrui se oruanom otporu ugnjetavane Svete zemlje. Ako je muslimanu negirana ta sloboda ili ako je u strahu da e biti zatvoren kao 'terorist', on se ne bi trebao obazirati na to, ve se suprotstaviti svemu to ga prijei da sudjeluje u toj borbi. Trebao bi 'spaliti sve mostove iza sebe' u ime Allaha i suprotstaviti se bezbonom svijetu! To je, ustvari, minimum opipljivog izraza vjere u dananjem svijetu da muslimani posjeduju, barem, elju u svojim srcima da sudjeluju u oruanom otporu

Jevreji su posjedovali istu Istinu koju imaju muslimani, ali su je izopaili. Imali su dovoljno vremena od perioda u Medini (nakon Hidre) da prihvate neiskvarenu Istinu koja je dola u Kur'anu, te da prihvate Muhammeda (s.a.v.s.), Posljednjeg poslanika Ibrahimovog (s.a.v.s.) Boga, ali oni su to tvrdoglavo odbijali. Potom je za njih prilika prola, kada je Uzvieni Allah promijenio kiblu (vidi u Kur'anu, ElBekare, 2:141-145). Tada im je postalo prekasno da otklone kolektivnu sudbinu koja ih sada gleda ravno u oi. Vie od ijednog drugog dogaaja u historiji koji treba otkriti, sudbina Jerusalima i sudbina koja oekuje Dravu Izrael potvrdit e islamsko pravo da posjeduje neokrnjenu Istinu.

(dihad) u Svetoj zemlji. Ali, muslimani trebaju, ipak, imati na umu da e, im javno izraze svoje uvjerenje kako e Drava Izrael uskoro biti unitena od muslimanske armije ili ako izraze nadu da e biti lanovi te vojske, biti ili zastraeni ili ak i uhapeni, kako bi bili prisiljeni na utnju i posluili kao primjer Poslanik (s.a.v.s.) se okretao prema Jerusalimu u molitvi sedamnaest dugih mjeseci kako bi poduio jevreje da isti Bog koji je poslao Musaa (Mojsija) (s.a.v.s.) je poslao i njega, i isti Onaj koji je poslao Tevrat (Toru), poslao je i Kur'an. Jevreji su imali samo jedna vrata kroz koja je mogao ui oprost Ibrahimovog (s.a.v.s.) Boga. Muhammed (neka ga Bog blagoslovi i podari mu vjeni mir) bio je pred tim vratima (Kur'an, El-A'raf, 7:157). Ali, oni su ga tvrdoglavo odbijali. A sada je prekasno. za zastraivanje ostalih muslimana. Taj proces zastraivanja i progona ve je poeo u Sjedinjenim Amerikim Dravama, kao i u ostalim dijelovima svijeta, a to e dodatno osnaiti kada Izrael postane vodea drava (ruling state) u svijetu.

Druga posljedica (nakon itanja ove knjige - op.prev.) trebala bi biti da se svi finansijski i drugi izvori muslimanskog svijeta usmjeravaju primarno na potpomaganje oslobodilake borbe u

JERUSAUM U KUR'ANU

UVOD

Svetoj zemlji. U borbama u Kamiru, na Kosovu ili u eeniji, iako su vane u muslimanskim srcima, nema takve vrste Boije garancije za uspjeh kao to je to u sluaju Svete zemlje. One se ne mogu izjednaavati. Ustvari, uspjeh u borbi za osloboenje Svete zemlje imat e pozitivne posljedice za sve ostale muslimanske borbe protiv ugnjetavanja. Trea i najvanija posljedica, muslimani (i mukarci i ene) moraju prouavati kur'ansku poruku i uputu koja se odnosi na sudbinu Jerusalima i o tome pouiti druge. Ova knjiga predstavlja skromni napor da se ta kur'anska pojanjenja i upute predstave i da im se odredi mjesto u Kur'anu.

strategija zahtijeva da oni jednog dana napuste arapsku elitu sa kojom su uspostavili proraunate veze. Ustvari, ta strategija naputanja arapske elite ve je poela. ak i dok ovo piemo, Izrael se priprema za rat sa arapskim muslimanima koji e rezultirati proirivanjem teritorija izraelske drave. Izrael e tada vladati itavim podrujem kao vodea drava svijeta, tj. zamijeniti SAD kao vodeu silu.

Kao odgovor svim takvim jevrejskim strategijama, koje se suprotstavljaju Uzvienom Allahu i vjernicima i nastoje potkopati sudbinu, Kur'an prijetei navodi:

Jevrejska cionistika strategija "I (nevjernici, jevreji) su spletke pleli, a Allah je spletke otklanjao. Allah najbolje spletke niti!" Jedna od dimenzija sveukupne jevrejsko-cionistike strategije je pokuaj kontroliranja izraelskog stratekog okruenja putem odravanja pomno proraunatih veza sa korumpiranom, bogatom, grabeljivom i bezbonom elitom koja sada kontrolira arapsko-muslimanske zajednice oko Izraela, u ime Izraela. Ta elita je prisiljena odravati dobre veze s Izraelom kako bi zadrala svoje pozicije moi, dominacije, privilegije i bogatstva. Jevreji toj eliti neprestano nameu obavezu da u tolikoj mjeri ugnjetava muslimane kako bi oni bili ili prisiljeni pokoriti se Izraelu ili kako njihov otpor Izraelu ne bi predstavljao nikakvu stvarnu prijetnju jevrejima. Kada Izrael eskalira svoje ugnjetavanje u Svetoj zemlji a mase arapskih muslimana se razbjesne, tada e ta vladajua elita biti prisiljena, radi vlastitog preivljavanja, poprimiti stav ljutnje prema Izraelu. Ta jevrejsko-arapska (elitna) strategija danas je dosegla visok stepen primjene. Ali, u tome ima zla, lukavtine i proraunatosti. Rije je o strategiji naroda koji je sutinski napustio etiku jezgru Ibrahimove (s.a.v.s.) vjere. Jevrejska (Kur'an, Ali Tmran, 3:54) Upravo s ciljem implementiranja ove avolje strategije u samoj Svetoj zemlji Izrael je kooptirao Jasera Arafata i njegovu sekularistiku nacionalistiku Palestinsku oslobodilaku organizaciju (PLO) kao partnera za mir. Ta strategija bila je uspjena u Egiptu, Jordanu, Turskoj i Saudijskoj Arabiji, a sve su to partnerdrave bezbonih Sjedinjenih Amerikih Drava. Ali, ta strategija nije uspjela u Svetoj zemlji, niti u Siriji i Jemenu.

itaoci ove knjige mogu se zamisliti nad jednom molitvom Poslanika Muhammeda (s.a.v.s.) koja glasi: "Prenosi Ibn Omer: Poslanik (s.a.v.s.) ree: O, Allahu! Podari Svoju milost naoj Siriji (am) i naem Jemenu. Narod ree: I naem Neddu. (Nedd je dio Saudijske Arabije iz kojeg potjeu saudijski vladari). Poslanik (s.a.v.s.) opet ree: 0, Allahu! Podari Svoju milost naoj Siriji (am) i naem Jemenu.
f

Prijevod prevodioca

40

41

JERUSALIM U KUR'ANU UVOD

Oni ponovo rekoe: I naem Neddu. A onda Poslanik (s.a.v.s.) ree: Tamo e se dogoditi potresi i nevolje, i otuda e izai dio ejtanske glave." (Sahih, Buhari) Jevrejska Drava Izrael napunila je 50 godina postojanja. Ali, to sigurno nije uspjeh 'u neravnopravnim okolnostima' kao to nas jevreji pokuavaju uvjeriti. Jedan sutinski bezboan cionistiki pokret prevario je Benu Israil brdima lai! Jednu takvu la predstavlja slogan 'zemlja bez naroda za narod bez zemlje'. Ako nije bilo nikakvog naroda na toj zemlji, moemo li se zapitati: Ko sada baca 'kamenje'?

Izraela svijet sa uenjem gleda kobno irenje jevrejskih 'tragova' u sve veem Izraelu. To irenje Izraela jo nije prestalo. Bez obzira na to to izgleda da je Izrael opkoljen i to se on 'ograuje kolima' (kaubojski nain odbrane od Indijanaca, prim. prev.), kako bi se bolje zatitio od arapskih juria, 'realnost' u vrijeme kada se ova knjiga tampa (nakon unitenja izbjeglikog kampa u Deninu i ubistva velikog broja Arapa) jeste da se Izrael sprema u razularen rat na Arape kojim e se granice jevrejske drave proiriti i kojim e Izrael dramatino poveati svoju strateku ulogu u regionu, tj. na teritoriji na kojoj e vriti kontrolu i utjecaj. Tim ratom, briljivo planiranim, Izrael e zamijeniti SAD na mjestu

Ako Arapi nisu 'narod', ako su samo 'skakavci', kao stoje jednom prilikom izjavio bivi izraelski premijer Shamir (amir), nisu li oni dopustili Jevrejima da borave medu njima due od 2.000 godina? Arapi su garantirali Jevrejima sigurnost njihovih ivota i imovine dok su ivjeli medu njima, na arapskoj zemlji, due od 2.000 godina. Arapi su uinili to i mnogo vie u vrijeme kada je ostatak svijeta zatvorio svoja vrata Jevrejima ili ih nevoljko pustio da ive u getima. Arapi su to uinili jer su jo posjedovali 'ostatke' Ibrahimove (s.a.v.s.) vjere koja im je dola sa Ismailom (Ishmaelom) (s.a.v.s.). Taj 'ostatak' Istine pouio ih je da iskau svoje gostoprimstvo. Sve do dananjeg dana to je arapsko gostoprimstvo preivjelo. Ta ista Ibrahimova (s.a.v.s.) vjera trebala je poduiti Jevreje da pokau zahvalnost tim gostoljubivim 'skakavcima'.

vodee svjetske sile. I tako, iz biblijske perspektive, jevrejski uspjeh u obnavljanju Drave Izrael, u irenju teritorija Drave, uz jevrejsku kontrolu nad svetim gradom Jerusalimom, sigurno izgleda kao legaliziranje judaistikog prava na posjedovanje Istine.

Nae je pitanje: Kako je ovo ostvareno bez Mesije? Odgovor je daje ovo ostvareno prevarom lanog Mesije (Deddala)l I iznova, neizbjena implikacija oitog uspjeha u obnavljanju biblijskog Izraela bila je legaliziranje jevrejske tvrdnje da su Isa i Muhammed (neka je mir na njih) bili lazovi. Ali, da bi Izrael bio formiran, judaizam se trebao prikljuiti kompoziciji bezbone, dekadentne, moderne zapadne civilizacije. Taj bezboni zapadni svijet utemeljio je svoj autoritet kao neu porediv dominantan faktor na svjetskoj pozornici, "sputajui se sa svih visina jedni za drugim " ili "irei se u svim smjerovima " (Kur'an, El-Enbija, 21:96), kako bi kontrolirali more, zemlju i nebo. Jevrejska drava ne bi mogla preivjeti ovih 50 godina da nije bilo aktivne podrke monog, ali bezbonog i dekadentnog Zapada. To je, ustvari, bila civilizacija koju su uspostavilipodravali Jedud. (Gog) i Medud (Magog).

Cionizam tvrdi da je Istina, u judaizmu, dodijelila jevrejskom narodu 'ekskluzivno', 'vjeno' i 'bezuvjetno' pravo na Svetu zemlju. Cionizam tvrdi da obnavljanje jevrejske Drave Izrael, koju je unitio Svemogui Allah prije, otprilike, 2.000 godina, legalizira judaistiko pravo na Istinu (imperijalistiku verziju Istine). Konano, zar se u Tevratu (Tori) ne navodi: "svako mjesto na koje stupi vaa noga, bit e vae" (Ponovljeni zakon, 11:24). Ve 55 godina od roenja

42

43

JERUSAUM U KUR'ANU

UVOD

Oni jevreji koji podravaju Dravu Izrael odobravaju ono to im se ini kao obnavljanje biblijskog Izraela, ali, istovremeno, oni lagodno ignoriraju ogromne nepravde i ugnjetavanje koje se vri nad bespomonim palestinskim narodom kranima i muslimanima - iji je jedini grijeh injenica to ive u Svetoj zemlji (jevreja). Ta nepravda i ugnjetavanje neprestano rastu posljednjih 50 godina. Nae pitanje tim jevrejima je slijedee: Da li je validan zahtjev za Istinom primjeren takvoj bezbonosti, dekadenciji, nepravdi, rasizmu i ugnjetavanju? Da li jedan narod moe 'prikaiti svoj vagon' za bezboan voz i dalje tvrditi daje odan Bogu Ibrahimovu (s.a.v.s.)?

'Jerusalim' nije imenom spomenut u Kur'anu

Jevreji tvrde da nisu oni protjerali palestinski narod iz njihovih domova - Palestinci su ih sami napustili. Pa dobro, onda, zato jevreji nisu sauvali njihove domove kao sveto dobro, i zato ih nisu pozvali da se vrate u svoje domove? Umjesto toga, jevreji su 50 poniavajuih godina uporno negirali pravo Palestinaca da se vrate svojim domovima. I to je zapanjujue, Izrael sada tvrdi kako e 'moda' morati proi jo 50 dugih, munih godina prije negoli se Izraelci i Palestinci, krani i muslimani, uistinu, mognu usaglasiti da dijele isti prostor u Svetoj zemlji, bez ratovanja. Ali, to nema nikakve veze sa historijskim procesom koji se sve bre rasplie. Izraelsko prljavo ugnjetavanje jaa iz dana u dan. Izrael e uskoro dosei kulminaciju 'lane' slave kada postane vodea sila u svijetu. Pa ipak, ova knjiga tvrdi kako svijet upravo svjedoi poetak kraja prijetvorne jevrejske Drave Izrael! Jevreji ne bi trebali kriviti cionizam za loe stanje u kojem se sada nalaze. Jedino to je cionizam uinio bilo je da

Knjiga Jerusalim u Kur'anu napisana je dijelom kao odgovor na novinski lanak Daniela Pipesa, objavljen u "Los Angeles Timesu" (Jerusalim znai vie jevrejima nego muslimanima, 21.07.2000.). U navedenom lanku autor pokuava osporiti bilo kakvo muslimansko pravo na Jerusalim, tvrdei, izmeu ostalog, kako se "Jerusalim nikada ne spominje niti u Kur'anu niti u vjerskom obredu." Otkada je dr. Pipes objavio ovaj lanak, brojni novinski kolumnisti i ostali komentatori politikih prilika u Svetoj zemlji preplavili su italaku publiku beskrajnim ponavljanjima njegovih tvrdnji. Dr. Pipes i njegovi medijski surogati, koji su nas potakli na odgovor, mogli bi poeljeti da revidiraju svoje stavove ako ikada proitaju ovu knjigu.

Svaki musliman je, uistinu, obavezan da odgovori na takve neprijateljske kritike koje neprestano izazivaju islam i Kur'an, osobito u vezi s novim krstakim ratovima u ime jevrejske Drave Izrael. Odgovor uvijek treba da se oslanja na Istinu koja je izreena u Kur'anu. U Kur'anu se navodi da kada se Istinom napadne la, Istina uvijek nadjaa neistinu. I vjernicima se nalae da koriste Kur'an kada vode teku borbu protiv nevjernika.

je iskoristio svaku la koja se nalazi u Bibliji, uljepavajui je brdima novih lai.

Nije nam cilj da pokuamo uvjeriti Daniela Pipesa i njemu sline da su rijei Kur'ana i njegova predskazanja, kao i kazivanje Poslanika Muhammeda (s.a.v.s.) koja se odnose na Jerusalim i njegovu budunost, istiniti. Na je cilj, prvenstveno, da o tom pitanju govorimo na osnovu onoga stoje o tome reeno u Kur'anu i Hadisu, te da to pokuamo pojasniti i interpretirati. Bez obzira na to da li dr. Pipes prihvaa ili ne prihvaa djelo Jerusalim u Kur'anu, oito je da je studija ovog problema temeljna za razumijevanje problema Izraela i islama. A u tome primarno poiva smisao ove knjige.

44

JERUSALIM U KUR'ANU

UVOD

Jerusalim - klju za razumijevanje dananjeg svijeta

cijama, osobito univerzitetima i drugim visokokolskim ustanovama. Jasno je, ipak, da ako i kada treba usvajati islamsko obrazovanje, misao studenta i djeteta treba duboko temeljiti na Kur'anu. Najznaajnija od svih drutvenih tema o kojima se

Trebalo bi sada biti jasno da je ovo pitanje osobito vano za sve one muslimane koji moraju komentirati ili odgovoriti na rastuu, zloslutnu dramu u Jerusalimu. Jo davne 1974. godine, dr. Halim Siddiki, utemeljitelj Muslimanskog instituta za istraivanje i planiranje u Londonu (Muslim Institute for Research and Planning), pourivao je autora ovih redaka da napie upravo ovakvu knjigu kojom bi se pokazalo da je Jerusalim klju za razumijevanje historijskog procesa onako kako se on danas iskazuje. Elhamdulillah, taj je posao danas zavren, nakon 27 godina. Kur'anski pogled, izloen u ovoj knjizi, jasno dokazuje da nikome nije mogue u potpunosti razumjeti moderni svijet bez pronicanja u realnost dananje situacije u Jerusalimu!

govori u Kur'anu, a koju treba poduavati u islamskim obrazovnim institucijama danas je pitanje Jerusalima u Kur'anu. Upravo tim pitanjem, vie negoli ijednim drugim, muslimani mogu uspjeno odgovoriti na dananje napade bezbonog svijeta koji prisiljava muslimanski svijet na takve izmjene vjere kako bi se prilagodili Izraelu (vidi izvadak iz knjige dr. Ismaila Radzija Farukija). Ova knjiga predstavlja skromni napor da se sudjeluje u tom zadatku kojim se muslimanskim uiteljima, osobito, predoava kur'anska uputa koja se odnosi na Jerusalim i njegovu buduu sudbinu. Muslimanskim uiteljima i islamskim kolama ne bi smjelo biti doputeno da prihvate 'neutralno' stajalite o pitanju Jerusalima u Kur'anu.

Moderni Zapad eli takav islam koji bi se, izmeu ostalog, prilagodio jevrejskoj Dravi Izrael i prokrio put muslimanima da prigrle tu dravu i pomire se s njom. U tome lei klju za razumijevanje historijskog procesa i njegovog utjecaja na meunarodne odnose naeg vremena. Ova knjiga prua islamski odgovor na taj strateki cilj Zapada, odgovor koji se vrsto temelji na Kur'anu i Hadisu Poslanika Muhammeda (s.a.v.s.). Ova knjiga otkriva da nikada u budunosti nee biti mira izmeu iskrenih sljedbenika Poslanika Muhammeda (s.a.v.s.) i jevrejske Drave Izrael, te da e iskreni sljedbenici Poslanika (s.a.v.s.) na kraju trijumfirati nad ugnjetaem i osloboditi Svetu zemlju izraelskog podjarmljivanja. S druge strane, oni muslimani koji izdaju islam i pridrue se bezbonim protivnicima islama na kraju e nai nain da se prilagode Izraelu i podrede se vladavini jevrejske drave.

Jevreji, krani i 'Jerusalim u Kur'anu'

Konano, dok je pitanje 'Jerusalima u Kur'anu' vano za muslimane, bilo nam je osobito stalo da asnim Kur'anom dopremo do jevreja i krana. Kako vrijeme prolazi, i pribliava se Sudnji dan, sve je tee kranskim i jevrejskim uenjacima odgovoriti na Kur'an i Hadis, kada je rije o pitanjima izloenim u ovoj knjizi: o Jedudu i Medudu, lanom Mesiji, povratku Isaa (s.a.v.s.). Dokazi koji potvruju istinu kur'anske upute stalno se umnoavaju.

Nigdje pokuaj poduavanja islamu nije praen znaajnijim rezultatima (pozitivnim i negativnim) kao u obrazovnim institu

Muslimani su duni upoznati jevreje i krane sa ovom temom, a to smo i uinili u ovoj knjizi. Izvanredna knjiga ejha Sefera el-Hawalija Dan gnjeva - Da li je intifada Redzepa tek poetak? slui kao dopuna ovoj knjizi i doputa itaocu da sam istrauje suglasje i nesuglasje kur'anskog i biblijskog predskazanja.

46

47

JERUSALIM U KUR'ANU

UVOD

Interpretacija i objanjenje

Ova knjiga pravi razliku izmeu dviju vrsta Jevreja. Postoje izraelski Jevreji koji porijeklo vuku od Oca Ibrahima (s.a.v.s.). Oni su semitski narod i njihova je rasna srodnost sa Arapima sasvim oita. S druge strane, postoje plavokosi, svjetlokosi Evropljani koji su nekad preli na judaizam i koji ne vuku porijeklo od Ibrahima (s.a.v.s.). Miljenje je ovog pisca, a Allah zna najbolje, da su izvorni Jedud i Medud definitivno negdje medu ovim evropskim jevrejima. Jedud i Medud preokrenuli su kransku evropsku civilizaciju i promijenili je u dananju bezbonu civilizaciju. Jedud i Medud utemeljili su cionistiki pokret i Dravu Izrael. Poglavlje 9 prvog dijela ove knjige pokuava ukratko objasniti temu Jeduda i Meduda u islamu. Detaljnije pojanjenje ovog pitanja pokuat emo dati naom slijedeom knjigom Sura El-Kehf i moderno doba, ako Bog da.

Metod koriten u ovoj knjizi jeste da smo sami tumaili kur'anski tekst ako on nije bio direktno pojanjen bilo od Allaha, Sveznajueg, bilo od Njegova Poslanika (s.a.v.s.). inili smo to kako bismo odredili poziciju kur'anskog pojanjenja u odnosu na pitanje koje nas je zanimalo. Kada smo to uinili, izloili smo se otroj kritici onih koji ne prihvaaju nikakvu interpretaciju bilo kojeg svetog teksta, izuzev njihovog direktnog i doslovnog znaenja. Druga, pak, grupa ljudi odbija svaku vrstu interpretacije koja se razlikuje od njihove vlastite. Pozivamo one koji odbacuju naa pojanjenja da sami sebi predoe 'pojanjenje' kojim Kur'an 'objanjava' povratak jevreja u Svetu zemlju.

Neupitno je da e ova knjiga biti psiholoki okantna zapadnim, kranskim, jevrejskim pa ak i nekim muslimanskim itaocima. Ali, odmah da pojasnimo da ovu knjigu nismo napisali s namjerom da uvrijedimo tu italaku publiku. 'Unutranja realnost' dananjeg svijeta, onako kako se ona razumijeva u Kur'anu, uveliko se razlikuje od 'izvanjske pojavnosti' na osnovu koje ti ljudi stvaraju sudove. Svijet je razliit za one koji ga promatraju sa dva oka, vanjskim i unutranjim, i za one koji gledaju samo jednim okom, jer su iznutra slijepi. Poslanik Muhammed (s.a.v.s.) dao nam je znaajno upozorenje, rekavi da dok je Dedldzal, lani Mesija, slijep na jedno oko, Na Gospodar nije jednook! On je, takoer, upozorio da e vrijeme Deddala, lanog Mesije, biti vrijeme u kojem e 'pojavnost' i 'realnost' biti sasvim razliite jedna od druge. Niko ne moe imati sposobnost 'unutranjeg' gledanja i pronicanja u 'realnost' u Posljednjem dobu osim onih koji odano slijede Poslanika Muhammeda (s.a.v.s.).

Kada tumaimo kur'anski tekst, mi to uvijek inimo sa svijeu da Allah zna najbolje! (Allahu 'alam). I klasini komentatori Kur'ana uvijek su tako postupali, a i autor ovih redaka postupio je na isti nain!

Jerusalim i kur'ansko pravo na Istinu

Postalo je van svake mode, u ovom vremenu sekularizacije znanja, obraati se objavljenoj rijei Ibrahimova (s.a.v.s.) Boga kako bi se pokualo objasniti svijet. A, upravo se to dogodilo kada se u modernom svijetu pojavila Drava Izrael. Evropski jevreji koristili su se Tevratom (Torom) da bi dokazali njihovo 'Bogomdano' pravo na preuzimanje vlasti u Svetoj zemlji kako bi obnovili Dravu Izrael (koju je utemeljio poslanik-kralj Davud/David (s.a.v.s.)). Prvi izraelski premijer, David Ben Gurion, sasvim je jasno izjavio: Biblija je na ugovor na Zemlju Izrael.

U tome lei opravdanje to smo, u naem odgovoru na pojavu jevrejske drave, posegli za objanjenjem koje se iskljuivo
48

49

JERUS SALIM u KUR R'ANU

UVOD

temelji n na Kur'anu u. Niko nam m ne bi tre ebao pokuati negirati i to pravo, bez obzira a na to ko oliko mu se e inilo nep prikladno. Z Za mnoge je ovo prv vi put da se e suoavaju u sa ovak kvom vrsto om argumentacije. N No, kako se historij jski proces sve vie e razotkriv va u ovoj p posljednjoj j etapi hist torije, i kako Kur'an sve vie d demonstrira a svoju sp posobnost da tano pojasni da ananji svij jet i polo aj Jerusal lima, to e ovakvoj vrsti argu umentacije legitimirat ti njeno pravo na isti initost. Ov va knjiga je e prvenstv veno potvrd dila kur'ans sko pravo n na Istinu. To T je upravo o ono to s se iznosi i u samoj K Knjizi, u sur ri naslovlje enoj Fussile et ("ono to o je jasno iz zgovoreno" "):

Od kljune n je van nosti da se e kur'anski i stav o ovome o pita anju stalno i iznova predoava a u ovom trenutku je er je Jerusa alim ve po p eo igrati 'ulogu' ko oja mu je sudbinski dodijeljen na. Ova knjiga tumai tu 'ulogu'. Takoer je e vano da se 'uloga' h tu umai sa t to vie intuitivnog, du uhovnog uv vida, jer je Jerusalima u 'Kraju historije' iva jedino na n taj nain n. ta 'uloga' esto vidlji

Na je ci ilj, naravno o, bio da se s obraam mo najiroj j italakoj j publici. Za Z nju je osobito vano da bu ude upozna ata sa sudb binom Jeru usalima i Svete S zeml lje, onako kako se ona o iznosi u Kur'anu i Hadisu (rije ( i Posl lanika Muh hammeda (s.a.v.s.)), ( zbog polaganja pra ava protivn nika na Je erusalim od o kojih svaki s tvrdi i kako je itimira njih hovo eksklu uzivno pra avo na posj jedovanje Jerusalim predodreen da legi Istine. Drugim ri ijeima, to znai da jevreji j vjer ruju u sudb binu Jerusa alima u ko ojem e se pojaviti Mesija. M I ka ada se Me esija pojavi i, on e ob bnoviti zlat tno doba judaizma i vladati svijetom iz Jerusalima. J To e leg gitimirati je evrejsko pr ravo na pos sjedovanje onititi tvrd dnje protivn nika. I krani imaju isto uvjeren nje. Kada se s Isus/Isa Istine i po (s.a.v.s.), Mesija, vra ati, on e vladati v svij jetom iz Je erusalima i time e se e potvrditi kranske dogme o trojstvu, t in nkarnaciji, Isusovoj/Is saovoj (s.a.v.s.) muci i itd. Time e kransko pravo na Istinu biti legitim mirano, a svim s ostalim tvrdnja ama bit e v ni, takoer, e vjeruju u da e sudbina Jerusalima J oduzeta valjanost. Musliman legitimirat ti islamsko o pravo na Istinu i po onititi sadanje tvrdn nje krana a i jevreja. Kako se ove o tri konc cepcije Istin ne, a koje sve s tvrde da a potjeu od o Ibrahima a (s.a.v.s.), u tolikoj mjeri m razlik kuju, nije mogu m e da su s sve istini ite.

Poka azivat emo o im Mi Zn nake Nae u prostrans stvima svem mirskim, i u njima samim m, sve dok k im jasno ne n bude da je Kur'an Istina. I A za ar dosta nij je to to je Go ospodar tvo oj svjedok stvari s svake e?! Eto, oni su zbilj lja u sumnj ji da e svo oga Gospod dara susres sti! A On doista svaku u stvar obu uhvata! (Kur'a an, Fussilet t, 41:53/4)

Je erusalimu, g gradu svetom za mus slimane, kr rane i jevreje, dodi ijeljeno je da ima na ajznaajniju u od svih uloga u u Kra aju historije e. Islam, kr ranstvo i judaizam se s slau o tom pitanj ju. Pregrt t je znakov va, jasno vidljivih v on nima koji su blagosl lovljeni un nutranjim uvidom (o onima koji vide sa dv va oka, van njskim i un nutranjim), da mi sa ada ivimo o u Posljed dnjem dobu u, u vremenu koje e svjedoiti Kraj hi istorije. Ko oliko dugo o e trajati ovo Poslje ednje doba? ? Kada e nastupiti k kraj? To zn na samo Al llah, Uzvi eni, Bog Ib brahima (s. .a.v.s.).

Musliman nsko je stajalite, onak ko kako je prikazano o u ovoj kn njizi, da e se Isa (s.a.v.s.), 'pra avi' Mesih, , jednog da ana vratiti da d ivi na Zemlji, Z otii u Jerusal lim i otuda a vladati svijetom kao o Hdkimun 'Adil ('pra avedni vlad dar'), "oen niti se, ima ati djecu i ni e mu klanjati k de enazu i on n e biti po okopan uz Poslanika umrijeti". "Musliman Muhamme eda (s.a.v.s s.) u gradu Medini" M u

50

51

JERUSALIM U KUR'ANU

UVOD

Arabiji, gdje je i Poslanik (s.a.v.s.) pokopan. Kada se vrati, "Isa (s.a.v.s.) e slomiti kri" i to e biti kraj kranstva, religije kria. I "ubit e svinje ".

urno do Tura, a potom e Allah poslati Jeduda i Meduda, i oni e se sa svih visina jedni za drugim sputati. Prvi e od njih proi jezero Taberijja i piti iz njega. I kada posljednji od njih proe, on e rei: Nekad je ovdje bila voda..." (Sahih, Muslim) Galilejsko more (zvano i jezero Taberijja ili jezero Kinneret) danas ima manje vode negoli ikada ranije u historiji, i taj se nivo vode stalno smanjuje jer izraelska evropsko-jevrejska vlada izvlai vie vode negoli priroda moe nadomjestiti. To je tako jednostavno! Kada voda presui, i kada ne preostane vie nimalo pitke vode, Jevreji e dosei zavrni stepen svoje strategije kojom pokuavaju podrediti Arape jevrejskoj upravi u Svetoj zemlji. Nametnuli bi oboavanje lanog Mesije umjesto oboavanja Uzvienog Allaha. Muslimani bi to morali uraditi da bi dobili vodu iz postrojenja za preiavanje soli koja bi Jevreji sagradili. Arapi bi bili presiromani da bi bili u mogunosti kupiti tu vodu.

Prenosi Ebu Hurejre: Allahov Poslanik (s.a.v.s.) je rekao: "Tako mi Onoga u ijoj je ruci moja dua, sin Merjemin e ubrzo sii medu vas kao Pravedni vladar. On e slomiti kri i ubiti svinje i dokinuti dizju (porez nametnut jevrejima i kranima, stanovnicima teritorija pod islamskom upravom). Bit e neizmjerno mnogo novaca i niko nee primati milostinju." (Sahih, Buhari) Rije 'svinja' ne moe se doslovno interpretirati, jer se takva interpretacija ne uklapa u kontekst. Prije bi se reklo da rije 'svinja' iskazuje iznimnu srdbu Boiju. Ova knjiga postavlja pitanje: Ko su svinje koje e biti ubijene kada se vrati Mesija? Na koga e se Mesija toliko naljutiti? Ko gaje pokuao razapeti na kri?

Muslimani imaju sasvim preciznu informaciju o trenutku kada e se Isa (s.a.v.s.), Mesih, vratiti. To e biti onda kada gotovo presui, ili potpuno presui, voda u Galilejskom moru: "... Upravo u tom trenutku poslat e Allah Isaa (s.a.v.s.), sina Merjemina. On e se spustiti na bijelu munaru na istonoj strani Damaska, odjeven u dvije halje blago obojene afranom, i poloiti svoje ruke na krila dvaju meleka. Kada sagne glavu, iz nje e kapati grake znoja, a kada je podigne, grake e se u biser rasuti. Svaki nevjernik koji osjeti miris njegova tijela e umrijeti, a njegov e dah dosezati daleko koliko on moe vidjeti. Potom e tragati za Deddalom sve dok ga ne zgrabi na vratima Ludda i ubije ga. Tada e oni koje je Allah zatitio prii Isau (s.a.v.s.), sinu Merjeminu, i on e obrisati njihova lica i obavijestiti ih o njihovom poloaju u dennetu. U tom stanju Allah e objaviti Isau (s.a.v.s.) slijedee rijei: Izmeu mojih robova odabrao sam ljude protiv kojih se niko nee moi boriti. Odvedi te ljude sig-

Ova knjiga jasno pokazuje da sve to Jevreji trebaju raditi kako bi izmjerili vrijeme koje im je preostalo do konanog unitenja, jeste da promatraju razinu vode u Galilejskom moru. Trenutak koji oni oekuju i koji bi, prema njihovoj strategiji, trebao donijeti konanu pobjedu, bit e, ustvari, trenutak kada e se vratiti pravi Mesija i kada e Allah konano unititi jevreje. (Vidi dodatak 1 koji se odnosi na trenutno stanje vode u Galilejskom moru).

Struktura knjige

Knjiga, primjereno, poinje 'misterijom' Jerusalima, 'grada' u Kur'anu. Moda je razlog za tajanstveni nain tretiranja ove teme u injenici da islam govori o tome kako je Jerusalim predodreen da igra sredinju, kljunu ulogu u Posljednjem dobu.

52

53

JERUSALIM U KUR'ANU

UVOD

Poglavlje 3 uvodi temu putem kur'anskih referenci o Svetoj zemlji. Poglavlje 4 opisuje kur'anske navode kako je Sveta zemlja data Jevrejima. Ali, Kur'an u nastavku otkriva da je jednako tako jevrejima kasnije negiran pristup u Svetu zemlju ili da su iz nje bili protjerani. To je, takoer, bila sudbina kranstva kada su, kratki period, krani osvojili grad Jerusalim i Svetu zemlju. To nas vodi do poglavlja 5 u kojem su opisani Boiji uvjeti za nasljeivanje prava na Svetu zemlju - uvjeti koje su Jevreji opetovano prekrili. Posljednje krenje uvjeta dogodilo se kada su odbacili Isaa (s.a.v.s.) kao Mesiju i kada su se hvalili kako su ga razapeli. Tada su bili protjerani iz Svete zemlje i tada im je zabranjeno da se ikada vrate i trae pravo da tu ive sve dok Jedud i Medud ne omogue njihov povratak. U poglavlju 6 pripovijedamo kur'ansko kazivanje o Boijem protjerivanju iz Svete zemlje, jer je Benu Israil prekrio Boije uvjete. Logino slijedi da poglavlje 6 iznosi kur'anski stav o nunosti jo jedne Boije intervencije i kazne, jer Jevreji i dalje kre Boije uvjete za batinjenje prava na Svetu zemlju! Prvo i drugo poglavlje drugog dijela knjige iznose bitne politike i ekonomske argumente koji potvruju injenicu da su sekularna politika struktura i sekularna ekonomija Drave Izrael u oitom sukobu sa Ibrahimovom (s.a.v.s.) vjerom, te otuda predstavljaju jasno krenje Boijih uvjeta za batinjenje Svete zemlje, stoje spomenuto u poglavlju 4 prvog dijela knjige. Ova dva poglavlja su smjetena u drugi dio knjige kako bi omoguili itaocu da nastavi pratiti tok prie bez nepotrebnog odgaanja.

islamsko gledite o buduoj sudbini Jerusalima. U njima se moe pronai kur'anska misao o tome da kada nastupi Posljednje doba i kada bude prekasno za jevreje da trae Allahovu milost, On e ih sam odvesti u Svetu zemlju kako bi mogli okusiti najgoru od svih kazni. Kako bi to omoguio, On je stvorio one koji e nad jevrejima izvriti tu najgoru moguu kaznu. Deddal, lani Mesija, Jedud, Medud i Zemaljska neman (Da'ahbatul Ard) stvoreni su od Allaha Uzvienog da izvre tu kaznu.

Veliko finale bit e kada se vrati Isa (s.a.v.s.) i ubije Deddala i kada Uzvieni Allah uniti Jeduda i Meduda. Tada e, kae Poslanik (s.a.v.s.), umarirati muslimanska vojska iz Horasana (u srcu kojeg je Afganistan) i niko je nee moi zaustaviti sve do Jerusalima. Tako e Sveta zemlja biti osloboena, a prava Ibrahimova (s.a.v.s.) vjera obnovljena u Svetoj zemlji.

Tada e 'pravi' Mesija vladati svijetom iz Jerusalima, ba kao to su i jevreji vjerovali da e se to dogoditi. Ali, oni nee dijeliti ispunjenje predskazanja jer ih je Deddal, lani Mesija, prevario. Zbog te prevare, oni su vjerovali i slijedili lanog Mesiju umjesto Isaa, pravog Mesiha.

Poglavlje 7 pokuava pojasniti posljedice promjene kible od Jerusalima ka Mekki. Ta promjena ni na koji nain ne sprjeava Poslanikov (s.a.v.s.) ummet da ispuni Boiju odredbu o unitavanju laljive Drave Izrael. Nakon sedmog, preostala poglavlja prvog dijela knjige iznose 54 55

Pog glavlje 2

MISTERIJA A JERUSA ALIMA, GRADA', U KUR'A ANU

"A nije d doputeno da d se stano ovnici Grad da kojeg sm mo Mi uni tili ne vrat te (u njega), k kada se Jed dud i Med dud otvor re i kada se e budu sa sv vih visina jedni j za drugim m sputali,. ..." *

(Kur'an, E El-Enbija, 21:95-6) Kada to Jed dud. i Me edud uin ne, oni preu uzimaju kon ntrolu nad itavim svijetom i (K vl ladaju svije etom u svjetskom pore etku Jedud d.a i Med ud.a).

u udno je, ta ajanstveno, i zagone etno, blago o reeno, d da se ime grada 'Jeru usalima' (a arapski 'Qu uds'i\i ''Bej jtul-makdi ') ne javlja u Kur'an nu! Iako su u mnogi poslanici p sp pomenuti u Kur'anu imali vez ze sa Sveti im gradom m i iako je tamo sm mjetena A Allahova Ku ua, uz on ne sagraen ne u Mekk ki i Medin ni, koju je sagradio Poslanik P A Allaha Uzv vienog, ne e samo da a je u Kur'anu K spo omenuta ta a Allahov va Kua (M Mesdidul-a aksa) ve i udesno n nono puto ovanje u ko ojem je Pos slanik Muh hammed (s s.a.v.s.) put tovao od Mekke M do Je erusalima, i u tu Allah hovu Kuu u. Moda ra azlog za ta ako tajanstv veno bavlje enje ovom t temom lei i u islamsko om stajalitu da

i-

Prijevod prev vodioca

57

JERUSALIM U KUR'ANU MISTERIJA JERUSALIMA, 'GRADA' U KUR'ANU

je Jerusalimu predodreeno da igra sredinju ulogu u Posljednjem dobu. Otuda je, moda, bilo nuno prekriti ime grada kao i njegovu sudbinu svetim velom koji se ne bi uklonio sve dok za to ne nastupi odreeni trenutak, a Jerusalim je sada spreman da odigra svoju ulogu u Kraju historije. To, moda, objanjava i gotovo potpuni nedostatak islamske literature o pitanju sudbine Jerusalima, ono to je istakao i dr. Ismail Radi Faruki kada je, sa aljenjem, primijetio: "Naalost, nema islamske literature o ovom pitanju". injenica je da niko ne bi mogao pisati o ovoj temi prije negoli nastupi trenutak u kojem bi se uklonio veo tajne sa ovog pitanja. Ova knjiga je napisana kao posljedica uvjerenja daje upravo sada nastupio taj trenutak. Kada su jevreji odbacili Isaa (s.a.v.s.) kao Mesiju i pohvalili se kako su ga ubili (vidi, Kur'an, En-Nisd', 4:157), ostali su u uvjerenju kako tek treba nastupiti pojava Obeanog Mesije (a sa njim i povratak Zlatnog doba judaizma). Vjerovali su da povratak Zlatnog doba zahtijeva, izmeu ostalog, i slijedee: da se Sveta zemlja oslobodi kontrole arijevaca (nejevrejske rase) da se jevreji vrate u Svetu zemlju iz egzila i zahtijevaju njen povrat njima da se obnovi Drava Izrael da se Hram obnovi za jevrejsko bogosluje Ibrahimovom (s.a.v.s.) Bogu da Izrael na kraju postane vodea sila u svijetu, na nain slian onome ostvarenom u vrijeme Davida/Davuda (s.a.v.s.) i Solomona/Sulejmana (s.a.v.s.) da jevrejski Kralj, koji e biti Mesija, vlada svijetom sa Davudovog (s.a.v.s.) trona, tj. iz Jerusalima, kao vladar Izraela, te, naposlijetku, da njegova vladavina bude vjena

Poslanik Muhammed (s.a.v.s.) rekao je kako e jedan od glavnih znakova Posljednjeg doba biti kada Uzvieni Allah zavara jevreje, aljui protiv njih onoga koji e se predstavljati za Mesiju i koji e ih navesti da povjeruju kako iznova nastupa vrijeme Zlatnog doba. Ali, umjesto obeanog, 'lani Mesija' odvest e ih, podlom prijevarom, do najvee Boije kazne koja je ikada izvrena nad nekim Allahovim stvorenjem. Al-Masih al-Dajjal ili Deddal, lani Mesija, koji je kranima poznat kao Antikrist, stvoren je od Uzvienog Allaha i bit e puten u svijet u Posljednjem dobu kako bi ispunio svoju misiju. A sada razmotrimo slijedee: Sveta zemlja je 'osloboena' (iz jevrejske perspektive) od muslimanske, arijevske vladavine kada je britanski general, Allenbv, preuzeo Jerusalim od turske muslimanske vladavine 1919. godine; Izraelski Jevreji sada su se 'vratili' kako bi traili povrat Svete zemlje nakon 2.000 godina egzila, koji im je Bog odredio. To se dogodilo upravo onako kako je u Kur'anu navedeno prije 1.400 godina, da e se to zbiti na 'Kraju vremena'. ini se da e i preostali kavkaski, Jevreji u SAD-u i drugdje ubrzo stii u Svetu zemlju; Izrael je 'obnovljen' 1948. godine i polae pravo daje to obnova drevne Drave Izrael; Izrael koji je naoruan do zuba arsenalom nuklearnog i termo-nuklearnog oruja ini se predodreenim da iskoristi palestinsku Intifadu (koju je promiljeno izazvao Ariel Sharon) i napad Mossada, 11. septembra, 2001. na Ameriku (kojim su uspostavljeni uvjeti povoljni za Izrael) u ratu kojim e Izrael izazvati * Evropu, SAD, UN i ostatak svijeta, kako bi preuzeo kontrolu nad itavom oblasti u kojoj je smjeten. Izraelskim ratom e se poveati njegova teritorija, onako kako je obeano u Tevratu (Tori), tj. od rijeke Nil do rijeke Eufrat. U uspjenom izazivanju itavog svijeta, ukljuujui

Svi navodi boldom (najee uz kur'anske ajete) predstavljaju komentare autora knjige

JERUSALIM U KUR'ANU

MISTERIJA JERUSALIMA, 'GRADA' U KUR'ANU

i SAD, i sa oekivanim padom dolara i amerike ekonomije, Euro-Izrael e se postepeno oslobaati ovisnosti, prvo od Britanije, a potom od SAD-a. Euro-jevrejska drava e konano zamijeniti SAD i Britaniju na poziciji vojne i finansijske supersile svijeta i tako poduprijeti svoj zahtjev za 'predvoenje' svijeta i kontrolu na nain na koji to ni Britanija ni Amerika nisu nikada ostvarile. - Potom e doi do oekivanog unitenja Mesdidul-aksaa i rekonstrukcije jevrejskog hrama na istom mjestu. Predskazanje proroka Nathana koji je rekao 'Mesija e podii Boiiju Kuu' (Ljetopisi 1, 17:11-15) sugerira destrukciju sadanjeg Mesdida. Sve ovo mora se u velikoj mjeri initi jevrejima kao ispunjenje predskazanja koje se odnosi na povratak Zlatnog doba kada je Solomon/Sulejman (s.a.v.s.) vladao svijetom iz Jerusalima. Iz perspektive ove knjige, nita od spomenutog se ne moe ispuniti bez intervencije Deddala, tj. lanog Mesije. Stoga, sve spomenuto predstavlja prevaru. Sveta Drava Izrael (koju je prvotno utemeljio poslanik Sulejman (s.a.v.s.)) nije, ustvari, obnovljena. Jedan lani Izrael je na mjestu stvarnog Izraela. Sasvim je jasno autoru ovih redaka daje uklonjen veo tajne, da je dolo do trenutka 'Kraja vremena' i da za jevreje vie nema povratka. Zato je, moda, i mogue pisanje ove knjige u ovom trenutku. Kur'an pojanjava sve to je ovdje spomenuto. Ali, to pojanjenje se ne dokuuje jednostavno. Velik je dio toga pojanjen i u naoj knjizi Ibrahimova vjera i Drava Izrael kur'anski pogled. "Doista e one koji su prihvatili tele od Gospodara njihova stii na Ovom Svijetu gnjev i ponienje'. Eto tako Mi kanjavamo laljivce.

A onima koji su radili djela ogavna i nakon toga se pokajali i vjerovali, tvoj Gospodar e zbilja nakon toga oprostiti i milostiv biti!" (Kur'an, El-A'raf, 7:152-3) Kur'an kazuje o dogaaju kada su Izraelci bili jo na Sinaju, prije negoli im je dozvoljeno da uu u Svetu zemlju:

Kur'an neprestano govori o Jerusalimu kao o 'gradu' - ne spominjui ga imenom. ini se da je to bio dio Boijeg vela kojim je zaodjenuo pitanje sudbine Jerusalima u Posljednjem dobu. Naprimjer, u Kur'anu se spominje da su izraelski jevreji oboavali zlatno tele, dok je njihov prorok, Mojsije/Musa (s.a.v.s.), otiao na goru Sinaj, na Boiji poziv. Kur'an upozorava daje takvo oboavanje svega drugoga osim Uzvienog Allaha in irka, za koji slijedi Boija kazna:

"A Mi smo njih u dvanaest plemena na zajednice razdijelili. I Musau smo, kad mu narod njegov vode zatrai, objavili: 'tapom svojim po stijeni udari!' I iz stijene dvanaest vrela potee, svako bratstvo znalo je pojite svoje! I nad njih smo hladovinu od oblaka nadnijeli i

MIS STERDA JER RUSALIMA A, 'GRADA'' U KUR'AN NU

JERUSALIM U KUR'A ANU

i SAD, i sa oekiv vanim pad dom dolara a i amerik ke ekonom mije, Euro-Iz zrael e se postepeno o oslobaat ti ovisnosti i, prvo od Britanije, a potom (Kur''an, El-A'ra af, 7:160) od SAD D-a. Euro-jevrejska d drava e kona k no za amijeniti S SAD i Brita aniju na poziciji vojne i fm mansijske s supersile sv vijeta i tak ko poduprij jeti svoj za ahtjev za oenje' svij jeta i kontr rolu na na ain na koj ji to ni Bri itanija ni Amerika A 'predvo nisu nik kada ostvar rile. - Poto om e doi do oeki ivanog unitenja Mes sdlidul-aksa aa i rekon nstrukcije jevrejs skog hrama a na istom mjestu. Pr redskazanje e proroka N Nathana ko oji j kao
e re

'Mesija a e podii Boiju Ku uu' (Ljetop pisi 1, 17:11-15) sugeri ira destrukc ciju sadan njeg Mesdi ida. mora se u ve elikoj mjer ri initi jevr rejima kao ispunjenje e predskaza anja koje se e Sve ovo m odnosi na a povratak k Zlatnog doba kada a je Solom mon/Sulejm man (s.a.v. .s.) vladao o svijetom iz Jerusalim ma. Iz persp pektive ove e knjige, n nita od spo omenutog se s ne moe e ispuniti be ez intervenc cije Dedd ala, tj. la nog Mesije e. Stoga, sv ve spome enuto preds stavlja prev varu. Sveta Drava Izr rael (koju je prvotno utemeljio u poslan nik Sulejman (s.a.v.s.)) nije, ustv vari, obnov vljena. Jeda an lani Izr rael je na mjestu u stvarnog Izraela. I Sas svim je jasn no autoru o ovih redaka a da je uklo onjen veo tajne, d da je dolo do d trenutka a 'Kraja vre emena' i da a za jevreje vie nema povratka. Zato j , moda, i mogu m e pis sanje ove knjige k u ovo om trenutku u. Kur'art pojanjava p
e

," "Doista e one o koji su prihvatili tele od Gos spodara njihova stii na Ovom Svijetu S gnje ev i po onienje! Eto E tako Mi i kanjavam mo laljivce e. A onima koji su rad dili djela og gavna i nak kon to oga se poka ajali i vjero ovali, tvoj Gospodar G e zbilja na akon toga oprostiti op i milostiv m biti i!"

( (Kur'an, El-A'rSf, 7:152-3) Kur'a an kazuje o dogaaju kada su Izr raelci bili jo j na S Sinaju prije negoli im je j dozvolje eno da udu u Svetu ze emlju:

sve to je e ovdje spom menuto. Ali, to pojan njenje se n ne dokuuje e jednostavno. Velik je dio o toga pojanjen n i u naoj knjizi Ibra ahimova vje era i Drav va Izrael, ku ur'anski po ogled.

Kur'an n neprestano govori o Je erusalimu kao k o 'gradu u' - ne spom minjui ga imenom. ini se d da je to bio o dio Boije eg vela koji im je zaodj jenuo pitan nje sudbine Jerusalima a u Posljed dnjem dobu u. Naprimj jer, u Kur'a anu se spom minje da su izraelski je evreji oboava ali zlatno te ele, dok je n njihov pror rok, Mojsije e/Musa (s.a a.v.s.), otiao tia goru u Sinaj, na a Boiji poz ziv. Kur'an n upozorava a daje takv vo oboavan nje svega drugoga d osi im Uzvien nog Allaha in irka, z za koji slije edi Boija k kazna: "A Mi smo o njih u dva anaest plem mena na zaj jednice raz zdijelili. I Musau M smo, kad mu narod njegov vod de zatrai, objavili: 'S Stapom svoj jim po stije eni udari!' I iz stijene dvanaest v vrela potee, sv vako bratst tvo znalo je j pojite svoje! I nad n njih sm mo hladov vinu od ob blaka nadnijeli i manu im i prepelice podarili. p 'J Jedite od lij ijepoga koj jim smo vas s opskrbili! !'Oni akva nasilja a nisu uini ili, nego su u oni prema a sebi nasilj lje uinili!" " nama nika (K Kur'an, El-A A'raf, 7:160 0)

JER RUSALIM U KUR'ANU

MISTERIJA A JERUSALIMA, 'GRADA A' U KUR'AN NU

Po otom Kur'an n govori o Jerusalimu u, jednostav vno i tajans stveno, kao o o 'gradu':

Kada se e oni spuste e sa svake visine, v odn nosno kada a se raire u svim smjerovima, oni o e, ustv vari, preuze eti kontrol lu nad svij jetom i vl ladati svije etom prem ma svjetsko om poretku Jeduda i Meduda a.

Kako bi ismo odred dili identite et spomenu utog 'grada a', ispitali smo s sav materijal m koj ji postoji u Kur'anu i Hadisu a koji se odn nosi na Jed duda i Me eduda. Pronali P sm mo samo je edan grad povezan sa Jedudo om i Med udom, a to je Jeru usalim (vid di poglavlj je 10). Otu uda smo za akljuili da a je grad o kojem se govori u prethodnom p m kur'ansk kom ajetu Jerusalim! J "A k kad im je bi ilo reeno: 'U gradu o ovome vi se nastanite e, u njemu j jedite odak kle hoete i re ecite: 'Opro osti!' -a na vrata po ognutih gl lava uite, Mi emo o vam grijehe vae opro ostiti, a dob broinitelji ima dobro n njihovo Mi i emo i pov veati!'" (Kur'an n, El-A'raf, f, 7:161)

Po ostoji jo jedno zlo oslutnije i tajanstve enije ukazi ivanje na Jerusalim m, kao jed dnostavno n na 'grad', u slijedeem m kur'ansko om poglavlj ju:

Kada u Jerusalimu u prepoznam mo 'grad', tada t nam je e jasno da e se veo misterije m koj oji vija nad Je erusalimom m u Kur'an nu podii kada k Jedu ud (Gog) i Medud d se nadv (Magog g) budu pu teni i kada se konano spuste sa svih vis sina i rair re se u svim m smjerov vima (kada a preuzmu u kontrolu nad svije etom prem ma svjetsko om poretk ku Jedud a i Medud da). Povra atak izraels skih Jevreja a u Svetu zemlju z potv vruje da su s Jedud (Gog) i Medud M (Magog) ( ve puteni, da su se ve spust tili sa svak ke visine, te t da su se rairili u svim s smjero ovima, te, tako, t preuz zeli kontrol lu nad svije etom. Po oredak koji danas vlad da svijetom m je svjetsk ki poredak Jeduda i Meduda a. Ustvari, , upravo su u Jedud i Medud uinili mo oguim pov vratak Jevr reja u Svet tu zemlju.

"A A nije dopu uteno da se s stanovnici Grada kojeg k smo M Mi unitili ne vrate (u njega), ka ada se Jed dud i Med diudl otvor re i kada s se budu sa a svih visin na jedni za a drugim sp putali,..." * (Kur'an, El l-Enbija, 21:95-6)
* Pr rijevod prevod dioca

nticipirati scenarij ko ojim e De eddal, la ni Mesija, , nastaviti da Mogue nam je an uvjerava a Jevreja kako k im on donosi po ovratak Zlat tnog doba. ini se da a je taj veli iki nacrt za apoeo kad da se Dedd dal otpust tio iz Brita anije (vidi hadis h Temi im ed-Dari iu Muslimo ovom Sahih hu), kako bi b transform mirao evrop psku civiliz zaciju u pos stkransku ui sutinsk ki bezbonu u civilizaci iju i kako bi b joj dodij jelio mo (poput ( Zulk karnejna) da d ostvari cilj koji god zaeli. Prema tom planu u, slijedilo je, potom m, osnivan nje eta. Cioniza am je, zauz zvrat, utem meljio Drav vu Izrael. Izgleda I da taj t cionistikog pokre plan u kona k nici uklju u uje je evrejsku kontrolu nad itavim

62

63

JERU USALIM U KUR'ANU

MISTE ERIJA JERUS SALIMA, 'GR RADA' U KUR R'ANU

re egionom u kojem je smjetena Sveta zem mlja, a to je korak p prema kon ntroli nad i itavim svijetom koju u Dedzdal l mora ostvariti kako o bi ga jev vreji prihv vatili kao st tvarnog Mesiju. U samom s src cu tog vel likog nacrt ta lei stic canje kont trole nad bo ogatstvom i kontrole nad n izvorim ma vode. Poslanik P Mu uhammed ( (s.a.v.s.) ob bjasnio je ve ezu izmeu Deddala a i kamate (riba) te iz zmeu Jed uda-Med duda i vod de!

K govo ori o pitanju u od kljune n vanosti i, a koje se tie Boiji ih uvjeta za a I kada Kur'an pravo batinjenja b Svete zem mlje, tada se iznov va, jednost tavno i en nigmatino o, spominje e 'zemlja' il li 'kraj' a ne e 'Sveta zem mlja':

Iz zraelski Jev vreji vratili i su se u S Svetu zemlj lju. Taj pov vratak ne b bi bio mog gu bez m moderne zap padnjake civilizacije c e (u kojoj je e Britanija imala naji istaknutiju ulogu). I sada je ja asno vidljiv vo da se n nije samo Dedzdal, lani Me esija, otcije epio od ritanskog o otoja ve da d su, uz to o, i Jedud i Medud d smjeten ni unutar ev vropske Br ci ivilizacije.

"A Mi sm mo u Zebu uru, nakon Opomene, , zapisali da d e Zemlju doista naslijediti Moji dobri rob bovi!" (Kur'an, , El-Enbija, , 21:105)

Od 'J Jerusalima a' do 'Svete e zemlje' Mi isterija Jeru usalima u Kur'anu K us slonjena je e injenico om to se u Svetoj Kn njizi za gra ad 'Jerusali im' ponekad d koristi ist ti termin ka ao i za 'Sve etu zemlju'' (kao u nav vodu iz sur re El-Enbij jd, 21:9596 6) da bi po otom o 'Sv vetoj zemlji i' bilo govo oreno na je ednako mi isteriozan n nain na ko oji je govoreno o 'Jer rusalimu'. N Naprimjer, u kur'ansk koj suri Be enu Israil/E El-Isrd nav vodi se kak ko je sudbi ina Benu I Israila bila a da poini Fesad (de estruktivnu u korupciju u) u Svetoj zemlji (al-Ard al-Mu uqaddasah) ) dva puta. . Ali, u Ku ur'anu se S Sveta zemlj ja u ajetu te sure ne e spominje imenom. Kur'an spo ominje, jed dnostavno i zagonetno o, 'zemlju', 'kraj':

Konano o, Kur'an govori g i o trenutku kada k e Uzv vieni Alla ah stvoriti Zemaljsku u l Ard): neman (Da'abbatu (D

"A kad za z njih Rij je padne, Mi M emo im m ivotinju u jednu iz Zemlje Z izves sti koja e im prog govoriti da ljudi nisu doista d u Zn nake Nae vrsto vjero ovali." (Kur'an, En-Neml, E 2 27:82) Ta 'ivo otinja-nema an iz zemlje'je, poput Deddala a, Jeduda a i Medud a, jedan od o glavnih h znakova Posljednjeg P g doba. Savim je jasn no da se ri ije 'zemlja a', u vezi sa s 'nemani i', moe od dnositi samo o na 'Svetu u zemlju'.

"M Mi smo od dredili Izra aelcima u K Knjizi: 'Sig gurno ete napraviti smutnju na (u) ze emlji dva puta i pokaz zat ete vel liku oholost t'." * (Kur'an, E El-Isra, 17:4)

* Kur'an asni, prevod dioci: Muhamm med Panda i Mehmed De emaludun au uevi, Stvarn nost, Zagreb, 1978.

JERUSAL LIM U KUR'A ANU

To o je jasno iz z prethodno og ajeta, ka ada Kur'an jasno imen nuje one ko ojima se ob braa i kad da kae:

Po oglavlje 3

POET TAK PRIE O JERU USALIMU U U KUR'A ANU: JERU USALIM I POSLANI ICI

"Doista, ova aj Kur'an kazuje sinovima Israila I veinu onog ga o em mu se oni zilaze." raz
"A spasi ismo njega i Luta u ze emlju koju smo s svjetov vima svim blagoslovil li." Da akle, kada a Uzvien ni Allah bude odlu uio da pone Sv voju kaznu u nad jev vrejima/Jev vrejima, on o e s stvoriti 'n neman' u Svetoj zemlji. Ta T se 'iv votinja'/Zemaljska ne eman/ ve p prepoznaje u moderno oj jevrejsko oj Dravi Iz zrael. (Ku ur'an, El-En nbija, 21:71 1)

Ibrah him (s.a.v.s.)

nita pria, nije bajka) ) o Jerusal limu i Svet toj zemlji, Kur'ansko kazivanje (to je istin p inje sa Ibrahimom po m (s.a.v.s.) ), poslanik kom Uzvie enog Allah ha. On je porazbijao p k kumire u hramu svo og naroda (u Uru, u Mezopota amiji, dana anjem Irak ku), ali je jveeg idol la da stoji kako k bi, sv vom idolop poklonikom m narodu, ukazao na ostavio naj lanost obo oavanja id dola (Kur'an n, El-Enbij ja, 21:57-63). Kada bi i se Ibrahim m (s.a.v.s.) danas vrati io i uinio neto takv vo, to bi, od o sekularn nih vlada i njihovih takozvanih t islamskih uenjaka, bilo ozna aeno kao in kultu urnog tero orizma i unitavanja u k kulturnog e nacije bi nastojale e nametnut ti sankcije naslijea Babilona. Ujedinjene svakoj vla adi koja bi b mu pruila utoi te. Moder rne sekula arne vlade i njihovi t takozvani islamski uenjaci na isti bi b se nain i odnosil li prema Poslaniku Muhamme edu (s.a.v.s. .) kada bi se s vratio i ponovio p uni itavanje kumira k u Ka abi.

66

67

SALIM U KU UR'ANU JERUS

JERU USALIM I PO OSLANICI

Ur r je gnjevn no odgovor rio na uni tavanje sv vojih idola a i na poru ugu kojoj je j bilo izv vrgnuto ido olopoklonst tvo. Kaznil li su Ibrahi ima (s.a.v.s s.), palei l lomau i ba acajui ga u vatru. A Ali, Uzvien ni Allah zau uzeo se za Ibrahima I (s s.a.v.s.) i n naredio vatr ri da "bu ude hladna a" i "da bu ude spas Ib brahimu". (Kur'an, E El-Enbija, 2 21:68-69). Potom, Ku ur'an navod di kako je Uzvieni U A Allah spasio o njega i Lu uta (s.a.v.s.) u zemlju koju je Allah blagosl lovio za lju ude. To je b bila Sveta zemlja: z

Kada je Uzvieni K U abrao jedn nu zemlju u i uinio o je Sve etom ili Allah oda enom zem B Blagoslovlj mljom te potom p upu utio Ibrahim ma (s.a.v.s s.) da dose eli u tu z zemlju, Boiji je nau um ili plan n bio da Sveta S zemlj lja treba biti 'lakmus s-testom' Istine. Jedin no je Ibrah himova (s.a a.v.s.) vjera a mogla pr reivjeti u Svetoj zem mlji. Sve o ostale bile su s protjeran ne. Drugim m rijeima, Istina e uvijek vidlji ivo trijumf firati nad la ai u toj Zemlji i hist torija se ne e moe zav vriti prije konanog trijumfa Is stine nad la ai u toj Zemlji! Z Pob bonost, bogobojaznost, pravinost i pred danost Uzv vienom A Allahu - ka ao io se ro ob predaje volji svog ga gospodar ra - predsta avljali su samu s bit Istine, a otu uda i Ibrahi imove (s.a. .v.s.) vjere. . Da li je kr ranstvo, judaizam j i islam, ili usalim ve prua od dgovor na to pilanje e! Sudbina a Jerusalim ma je da Istina? Jeru p potvrdi Istin nu. A to je i jedna od temeljnih teza t ove kn njige.

A spasismo o njega i Lu uta u zemlju u koju smo svjetovima a svim blag goslovili." "A (Kur'a an, El-Enbij ja, 21:71) S obzirom na to da su s Ibrahim m (s.a.v.s.) i Lut (s.a.v v.s.) bili upu u eni od Allaha, U Uzvienog, da nastane e Svetu zem mlju i da la amo prebiva aju, posljed dica toga je e bila da s dok ih Allah, Uzv sve vieni, izno ova nije up putio da negdje drugd dje prebivaj ju, oni i n njihovo pot tomstvo na astanjivali su s tu zemlju u. To je, da akle, bila nj jihova zem mlja.

vim ajetom prvi put u Kur'an uv veden konc cept Svete zemlje, od dnosno Upravo je ov agoslovljen ne zemlje. Koji je njen znaaj? ? Zato bi Allah, Na ajmudriji, izabrao i Bla jed dnu dravu na zemlji i uinio je S Svetom, bla agoslovljen nom zemljo om? I zato o bi On Ibrahima (s.a a.v.s.) i Lu uta (s.a.v.s.), Svoje poslanike p i vjerovjesn nike, posla ao u tu etu zemlju? ? Moe po ostojati sam mo jedan od dgovor na sva ova pitanja. Od sveg s je Sve ov vjeanstva, Allah, Na ajmudriji, i izabrao Ibr rahima (s.a a.v.s.) kao Svog 'prij jatelja', odn nosno 'volj jenog' (kha alil) (Kur' 'an, En-Nis sd', 4:125) ). On je i iskuao Ibr rahima (s.a a.v.s.) najv veom od svih s kunji. . Tada gaje e Allah, Uz zvieni, im menovao vjerskim vod dom (Imam m) cijelog ovjeanstv va (Kur'an, , El-Bekare e, 2:124). O Otuda je sl lijedilo da moe pos stojati sam mo 'jedna' Istina iz koje k e iz zai 'jedna' vjera za cijelo vjeanstvo -a to je vj jera Ibrahim ma (s.a.v.s s.). Postoji, ov , dakle, samo jedna istinita vje era, a sve su u ostale la , a to je vje era Imama svih ljudi, tj. vjera Ib brahima (s.a.v.s.). Nij jedan svee enik niti ra abin ne mo e to ospor riti! A kada a mi to ust tvrdimo, op ptueni smo za ovini izam!

Pa ipak, mora P m se po ostaviti pita anje da li je poziv da ive u Svetoj ze emlji bio b bezuvjetan? ? Da li bi poziv i da alje vrijedio kada bi njegovo potomstvo p napustilo Ib brahimovu u (s.a.v.s.) vjeru i po ostalo ateis stima, ili se s ukljuil lo u prosti ituciju ili e eksploatacij ju? Da li bi b taj pozi iv i dalje vrijedio v ka ada bi jevr reji/Jevreji u Svetoj z zemlji utem meljili sekul larnu drav vu, prema kojoj 'vrho ovni autorit tet' pripada a dravi a n Bogu Ib ne brahimovu (s.a.v.s.), te t daje najv vii zakon - zakon drave d a ne e Allahov Z Zakon? Da a li bi poz ziv i dalje e vrijedio kada bi ta a drava proglasila p legalnim, d dozvoljenim m (halal) ono to je Allah A progl lasio zabran njenim (ha aram)! ita alac treba im mati na um mu daje Ibr rahimov (s. .a.v.s.) Bog g zabranio posuivanj nje i davanj je novaca u kamatu (riba). uz ( Jevr reji su izmi ijenili Toru u kako bi mogli m legali izirati posu uivanje s k kamatom

JERUSAL LIM U KUR'A ANU

ne ejevrejima. . Ne samo da d je kama ata danas do ozvoljena u Svetoj zem mlji, ve i mnoge dr ruge stvari koje je zab branio Uzvi ieni Allah h. kao drugo, nita manj nje vano, j jeste pitanje: Ako je A Allah, Uzv vieni, blag goslovio Ik tu zemlju sa a blagoslov vima za sv ve ovjean nstvo, zar to ne pov vlai za sob bom da vako ko vj jerno slijedi Ibrahim movu (s.a.v v.s.) vjeru, , takoer, ima pravo o na te sv blagoslove? Zar to nije univerz zalan iska az? Otkuda a, onda, z zahtjev jev vreja za ek kskluzivnim m pravom na a Svetu zem mlju?

Ka ako u ovoj j knjizi pok kuavamo odgovoriti na ova va ana pitanja a, bit e od d velike ko oristi naim m itaocim ma da razm misle o sli ijedeem r razgovoru izmeu Ib brahima (s. .a.v.s.) i nje egovoga Gospodara: G

"I kad je I Ibrahima Gospodar G n njegov na kunju k s ne ekoliko rije ei stavio, pa p ih Ibrahim m kako va alja ispunio. Allah je j kazao: 'Uinit u da ljudim ma predvodnik k bude ti!' 'A i nek ki iz moga potomstva a!' -Ibrahim m zatrai. A Allah ree e: 'Obeanj je Moje nee dostii zl loinitelje! !'" (Kur'an n, El-Bekar re, 2:124) M Medu onim postupcim ma koje Ku ur'an prepo oznaje kao o ine zulu uma (nasilj ja) bilo bi i pr rotjerivanje e ljudi iz nj jihovih dom mova i iz zemlje z u koj ojoj su ivje eli i to sam mo zato to vjeruju u All laha:

JERUSALIM M I POSLANIC CI

"Dozvolje eno je bran niti se onim ma koji su u napadnut ti, zato to im se nas silje ini. A Allah A je doista moan n da im po omogne, on nima koji su bez ika akva prava iz stanita svojih protj jerani sam mo zato to o su: "Gos spodar na je Allah!" - govorili...." (Kur'an, El-Hadd, E , 22:39-40) ) Upra avo na taka av nain ute emeljena je e jevrejska Drava Izr rael. No, ipak, najv vea kazna a prema Kura'nu K slije edi za nas silje (nepra avdu, zulum m) u em se Allah hova Rije mijenja i kojim se iznosi la na Allaha. . To su upravo koje jevre eji uinili kada su iz zmijenili te ekst Tevra ata (Tore) i iskvarili je, mijenja ajui Rije e Allaha, Uzvienog: U

"Ima li zloinitelja a veeg od d onoga koj oji na Allah ha lai izm milja i Zna akove Njeg gove loinitelji ta akvi, doista a, nee uspj pjeti." lanim smatra?! Zl ur'an, El-En n'am, 6:21) ) (Ku Naa knj jiga, Ibrahimova vjer ra i Drav va Izrael, upozorava u na mnoge e izmjene unesene u tekst Tore e. Musa (s.a.v.s s.) Slijedei spomen Sv vete zemlje e javlja se, prema Kur r'anu, nekih h 500 godin na kasnije, kada je Mojsije/Mu M usa (s.a.v.s s.) molio iz zraelski nar rod da se bori b kako bi b preuzeo kontrolu nad Sveto om zemljom m. On ih je upravo bio b izveo iz i ropstva u Egiptu i o se Boije e udo u kojem k se more m razdv vojilo da oni prou, a potopilo dogodilo njihove neprijatelje n e. Tada je sa Sinaja tre ebalo zapoeti borbu kako k bi se oslobodila Sveta zem mlja:

JERUS SALIM U KUR R'ANU JERU USALIM I PO OSLANICI

"Narode e moj, uite i u Svetu u zemlju ko oju vam je e Bog odr redio i ne vra v ajte se natrag p pa da se vratite v upr ropateni." *
Kur'an, El-Ma'ide, 5:21) O Ovaj kur'anski ajet po otvruje on no stoje im mplicitno s spomenuto u suri El-Enbija, 21 1:23, ranije e citiranoj. Na temelj ju injenice da su Izr raelci bili potomci Ib brahima (s s.a.v.s.), te e da su i dalje slije edili Ibrahi imovu (s.a a.v.s.) vjeru u, pod vo odstvom A Allahovog P Poslanika, Musaa M (s.a a.v.s.), imal li su pravo o da ive u Svetoj zem mlji. To je e bila njihov va zemlja! N Neko vrijem me nakon sm mrti Musaa a (s.a.v.s.), Izraelci su u uspjeli ui u Svetu zemlju. z A Ali, neprijat teljska plem mena koja su ivjela u i oko Sve ete zemlje, neprestano o su ih uz znemiraval la. Ponekad d su, ak, b bili prisiljen ni pobjei k kako bi spa asili svoje ivote. K Kur'an to na avodi, kao i njihovu elju za kral ljem koji b bi ih vodio u borbu ko ojom bi os stvarili pot tpunu kontr rolu nad Sv vetom zeml ljom:

Zar r ne zna z.a z one ko oji su iz ze ebnje pred d smru iz stanita svojih s pobj bjegli, a na a hilj jade ih bi?! Pa im je j Allah re ekao: "Pomrite!" Za atim ih je oivio. A Allah A je, doi ista, blago odaran pr rema ljudima, ali ve eina ljudi i ne zahva aljuje. Borite se na Allahovom Putu i znajte z da Allah A sve uje i da On O sve zna. Koj oje onaj ko o e Allahu u zajam s draga src ca dati, pa a da mu ga a Allah, um mnogostruivi ga, vrati?! v A Allah A Svoj ju ruku dr i i stisnut tom i pru enom! Vi i et te se Njem mu vratiti! Zar r ne zna a da su glavein ne potomaka Israi ilovih, na akon Mus saa, svom me vje erovjesniku u povikali i: "Uspostavi nam kralja, i mi m emo se s boriti na n Allahovu Putu!" A on n im ree: e "Moda a se vi ip pak neete e boriti, ako a vam borba b bude nar reena!" "A kako da d se ne bismo borili na Al llahovom Putu mi, kad smo iz na ih stani ta i od na aih sinov va progna ani ?!" - rekoe. r I kad im potom borb ba pro opisana bi, b oni, osim ma alog broja a njih, leda l okre enue. A Allah zn na zlo oinitelje!" "
Kur'an, El-Bekare E e, 2:243-6)

* Kur'an asni, prevodioci Panda i aue evi

72

73

JERUSAL LIM U KUR'ANU

JERUSALIM M I POSLANICI

Pr rorok koji im m se obraao (u ovom m primjeru) ), bio je Sa amuel. Njih hov odgovo or nje emu glasio o je:

A na arodu koji je j ugnjetav van bio Mi smo u nas sljedstvo da ali istone i zapadne krajo olike zemlj je koju smo blagoslo ovili! I ispu uni se lijep pa rije Gospodara G ".. A kako k da se n ne bismo borili b im Allahovom P Putu mi, kad d smo iz naih stani ita i od na aih sinova prognani? ?!" -rekoe. ... (Kur'an n, El-Bekar re, 2:246) Ov vim odgov vorom, oni su sami, s svojim usti ima i svoji im rijeima a, odredili princip prema kojem m je jedno om narodu u doputen no voditi r rat protiv t tiranina ko oji gaje tjerao iz nj jegovih ku ua i zemlje. I ako je e to vrijedi ilo za sva podruja, onda to ist po osebno vrij jedi za Svetu zemlju u. Kako, onda, moe e biti mogu ue da se Drava Izr rael ostvar ri na temel lju politike e istjerivanj nja iz domo ova i zeml lje, naroda koji je ob boavao Bo oga Ibrahim mova (s.a.v v.s.), te po otom, tvrdo oglavog od dbijanja pra ava tom na arodu, due eg od pedes set godina, da se vrati svojim domovima? tvoga a sinovima a Israilovim m jer su bil li strpljivi, a do teme elja sruism mo Mi sve ono to su farao on i ljudi njegovi nj nainili i i to bijahu b podig gli! ( (Kur'an, El-A'raf, 7:13 37) Prije tog ga Jevreji su u odbijali da d se bore kako bi ul li u Svetu zemlju, z ond da kada im m je to Mu usa (s.a.v.s.) naredio. No, dvojic ca medu nj jima nagov varali su ih h na borbu. . Komenta atori Kur'an na u Joui prepoznaju u jednoga od o spomenu ute dvojice:

a (prorok) Joua

A dva ovjeka, iz zmed' onih h koji su se e Allaha bojali, b i koj jima Allah h blagodat Svoju podari, p rek koe: "Na kapije njih hove vi nav valite, i ka ad kapije vi v proete, pobjed dnici ste! I na n Allaha se, s ako ste vjernici, v os slonite!"

Na akon to je e izraelski narod oslo oboen rops stva u Egip ptu, na kraj aju je (jo jednom) j bla agoslovljen n, od Boga a dodijeljen nim pravom m na bati injenje Sve ete zemlje. Biblija na avodi kako o ih je Jo ua odveo u Svetu zemlju. z U Kur'anu s se niti neg gira niti po otvruje bib blijsko kazi ivanje o Jo oui:

(Kur'an, El-Ma'ide, , 5:23) Sul lejman (s.a a.v.s.) Potom, nekih n 500 godina kas snije, u Ku ur'anu se etvrti e put sp pominje Sv veta zemlja a, kada je Allah, Naj jmudriji, sl lijedeim rije r ima go ovorio o Su ulejmanovo om (s.a.v.s.) tvu: kraljevst

JERU USALIM U KUR'ANU

JERUSALI IM I POSLAN NICI

Taj najudaljenij n ji mesdid (hram) Poslanik P M Muhammed (s.a.v.s.) je j povezao o sa Mesd dlidul-aksao om, mesd idom koji i je Poslan nik Sulejm man (s.a.v. .s.) podiga ao u Jerusa alimu: "P Pripovijeda a Dabir bin b Abdulla ah: uo sa am Allaho ovog poslan nika kako A Sulejma anu potin nismo vjeta ar olujni, koji k je puha ao po njeg govoj nared dbi po zem mlji koju smo M Mi blagosl lovili, i Mi smo svake stvari znal lci. an, El-Enbija, 21:81) (Kur'a ka ae: Kada mi narod Kureja K nij je vjerovao o (u moje kazivanje k o Nonom pu utovanju), popeo sam m se na el-Hidr i Al llah je tada a prikazao Jerusalim isp pred mene, a ja sam im sam po oeo opisiva ati moje pu utovanje, gledaju g i u Je erusalim." (Sahih, Bunari) U Uslijed svih h naveden nih Boijih h blagodati i, (islamsk ka) Drava a Izrael, kojom k je v vladao Sule ejman (s.av v.s.), postal la je ne sam mo vodea svjetska s sila, ve i najljepa n d drava u hi istoriji. Sa a Sulejman novim Izrae elom, izrae elski narod d doivio je j svoje Z Zlatno doba a. Poslan nik (s.a.v.s s.) je potom m odredio muslimanim ma da za nji ih postoje samo tri sv veta mjesta a hodoaa: Pripovijeda a Ebu Hure ejre: Poslan nik (s.a.v.s.) je rekao: Kreite na a put samo "P da a biste po osjetili tri mesdida: Mesdidu ul-haram (u ( Mekki), , Mesdid A Allahovog P Poslanika (u u Medini) i Mesdidu ulaksa (u Je erusalimu)." Muham mmed (s.a.v v.s.) (Sahih, Buhari) I konano, u Kur'anu se s peti put spominje Sveta ili B Blagoslovlje ena zemlja a kada se pisuje tajn novito nono n putovan nje Poslani ika Muham mmeda (s.a a.v.s.) iz Mekke M u op Je erusalim i p potom u ne ebeske visin ne: Pripovijeda a Mejmun ibn Sad: Ja a sam reka ao: Allahov v Poslanice e, reci nam m "P pr ravnu odre edbu u vez zi sa posje etom Bejtu ulmakdisu (Jerusalim m). Allahov v Poslanik ree: Idi i klanjaj tamo o. (Ali) rato ovi su pogodili grado ove, rekoh! ! On odgovori): Ako ne e moe ii tamo i kla anjati, onda a poalji ne eto ulja za a (O la ampe (poa alji kakvu pomo p )."

unen, Ebu Davud) (Su Rimsk ka armija, pod p vodstv vom genera ala Titusa, unitila je Mesdidul-aksa (odn nosno Hram m koji je podigao p Su ulejman (s.a.v.s.) 70. godine n. .e. Taj je mesdid bio b u Hvaljen neka je On naj Koji je e nou pren nio Svoga r roba iz Hra ama Svetog ga do Hrama N Najudaljen nijega, iju u okolinu smo s Mi bla agoslovili, kako bismo mu neke Zna ake Nae pokazali! p O On zbilja sve e uje i sve e vidi! (K Kur'an, El-Isra, 17:1) ruevi inama kad da je Jerus salim osvoj jila muslim manska voj jska, za vladavine halife h Omer ra (r.a.). On n je bio ta aj koji je naredio n gra adnju dana njeg Mesd didul-aksa a, na mjestu u na kojem m su bile ru evine orig ginalnog Su ulejmanovo og hrama (m mesdida).

Pog glavlje 4

ANU SE T TVRDI DA A JE SVET TA ZEMLJ JA, U KUR'A UKLJUUJUI JERUSALI J IM, BI ILA DODI IJELJENA A IZRAEL LCIMA

I kad Mu Musa narodu u svome ree: "O moj j narode, A Allahove bla agodati pre ema vama vi i se sjetite, , kad On n neke izmed d'vas uini i vjerovjesn nicima a neke n uini kra aljevima, i kad vam d dade to to nikom n na s svim svjetov vima nije dao! d O narod de moj! U Svetu S Zemlj ju uite, koj oju vam Alla o je, i nazad d se ah odredio vaim tra agovima ne e vraajte p pa da se tako izgublje eni vratite!" (K Kur'an, El-M Ma'ide, 5:20 0-1)

Da aniel Pipes s, u lanku u objavljeno om u "Los Angeles T Timesu" (J Jerusalim zna z i vie jev vrejima ne ego muslim manima, 21.07. 2000.), pokuav va ponititi islamsko pravo na Je erusalim, izj zjavljujui, izmeu ostalog, da se e Jerusalim m 'niti jedno om ne spom minje ni u Ku ur'anu ni u bogosluju u.' Tano je da se rije 'Je erusalim' e eksplicitno ne javlja u Kur'anu, ali ini se daje to po osljedica B Boije mud drosti. Kur r'an govori i o Jerusal limu na za agonetan na n in (i ta ano tako) k kao o

79

JERUSAL LIM U KUR'ANU

SV VETA ZEMLJ JA JE BILA DODIJELJEN NA IZRAELCIMA

gr radu koji je e bio unite en, iz kojeg g je protjer ran narod, kojem je, p potom, zab branjeno da a se ikada v vrati u taj grad g i na nj jega polae e pravo. Ta a e zabran na vrijediti sve dok se e ne pojave e Jedud i Medud ( (vidi: Kur'a an, El-Enbij ija, 21:95-9 96). Arapsk ki naziv za a Jerusalim m, 'Bejtul-makdis' neko oliko puta se javlja u hadisu. Ri imski naziv v 'Aelia' tak koer se ja avlja u veom ma znaajn noj objavi Poslanika P (s s.a.v.s.).

A dva a ovjeka, izmed' onih koji su s se Allaha bojali, i kojima Allah blago odat Svoju podari, p rek koe: "Na kapije k njiho ove vi nava alite, i kad kapije vi pro oete, pobje ednici ste! I na Allaha a se, ako st te vjernici, oslonite!"

(Kur'an, El-Ma'i ide, 5:21-3) u uzvratili Musau M (s.a a.v.s.) odgo ovorom koj ji je bio tol liko vrijeajui da im m Jevreji su je Uzvie eni Allah od dmah zabra anio ulazak k u Svetu ze emlju:

zauujue da je dr. Pipes pok kuao igno orirati one kur'anske ajete u Uistinu je z ojima se n nedvosmisle eno tvrdi d da je Allah h, Uzvien ni, dodijelio o jevrejima a Svetu ko ze emlju (ije je sredite e Jerusalim) ). Kada je Musa (s.a.v.s.) izveo izraelski narod n iz ro opstva u Eg giptu i kada a su oni u udesno preli more i doli na Si inaj, obrati io im se M Musa (s.a.v.s.) i naredi io im da se e potrude osvojiti o vlas st u Svetoj zemlji. Re ekao im je:

"O Musa" M -reko oe - "dok god su u Svetoj S Zemlji oni, u nju nj neemo o ulaziti mi. Id di ti i Gospodar tvoj pa p se borite e vi, a mi emo e ovdje ostati!" o

A Mu usa ree: "Gospodar ru moj, ja nemam vl lasti ni na ad kim, osi im nad sobom m i bratom svojim! Pa a presudi nama i ljudi ima grjeni im!"

-v
I Alla ah ree: "S Sveta Zemlj ja e im etrdeset god dina zabran njena biti, i oni e e moj! U Sv vetu Zemlju u uite, koj ju vam All lah odredio o je, i nazad d se 0 narode vaim tra agovima ne e vraajte p pa da se tak ko izgublje eni vratite!" " zemlj jom lutati, a ti za naro odom grje nim nemoj oajavati! !"

(Kur'an, El-Ma'ide, 5:24-6 6) A oni rek koe: "O Musa, M u Sve etoj Zemlji i je narod s silniki, 1 d dok god iz nje ne iziu o oni, neemo u nju ui mi, pa, ak ko iz. nje izi iu, tad em mo mi ui!" Kur'an, ustvari, u jo najednom mjestu pot tvruje daj je Sveta zemlja bila dodijeljena jevrejima a:

80

81

JERUSALIM U KUR'A ANU

SVE ETA ZEMLJA A JE BILA DODIJELJENA A IZRAELCIMA

-"Mi smo u nasljed dstvo dali istone i zapadne kr rajolike zem mlje koju smo ovili!... " blagoslo Na ai itaoci, , koji iskre eno tragaju za Istinom m o pitanju u sudbine Jerusalima, trebali bi promisliti o ovom oklijevanj nju dijela eurojevrejs e ske, cionis stike i izr raelske u na ku ur'ansko st tajalite o ovom o pitanj ju. Ova knj njiga nudi mogu m e uenosti da ukazu ob bjanjenje za z to udn no ponaanj je. Objanj jenje poiv va u njihov voj nevoljk kosti da ot tkriju kako su u Tori izmijenjene i e Boije od dredbe koje e je donio Uzvieni U A Allah, o pr ravu nasljeivanja Sv vete zemlje e. Ta prijev vara, sadrana u prep pravljenom tekstu To ore, otkrive ena je u Ku ur'anu. U emu e se sast toji ta prijevara?

I faraon h htjede da ih h progna iz z zemlje, ali a ga potop pismo Mi i sve one ko oji su s njim bili. I nakon to oga Mi smo o sinovima Israilovim kazali: "Ze Zemlju nasta anite vi!..." " (Kur'an, E El-Isra, 17: :103-4) t te u slijedeem ajetu:

A narodu u koji je u ugnjetavan n bio Mi smo s u nas sljedstvo da ali istone e i zapadne k krajolike zemlje z koju u smo blag goslovili! I ispuni se e lijepa rij je Gospodar ra tvoga sin novima Isra ailovim jer su bili i strpljivi, a do temelj ja sruismo o Mi sve on no to su fa araon i ljud di njegovi na ainili i to o bijahu pod digli! (Ku ur'an, El-A'r raf, 7:137) Izn nenaujue je, uistin nu, da je j jevrejska i cionistik ka uenost tako stud diozno izb bjegavala c citirati ove jasne tvrd dnje u kojim ma Kur'an n navodi da aje Sveta zemlja z na jevrejim bil la dodijeljen ma: - "0 narode moj! U Svetu zemlj lju uite, ko oju vam All lah odredio o je..."

o sinovima Israilovim I kazali: 'Ze emlju nasta anite vi!...'" " -"Mi smo

Pogl lavlje 5

IJE ODR REDBE ZA A BATIN NJENJE BO SV VETE ZEM MLJE

"A Mi smo u Zeb buru, nakon Opomen ne, zapisal li da e Zemlju doi ista ti Moji dob bri robovi!" " naslijedit (Kur'an n, El-Enbija, 21:105)

Da aje dr. Pipes poznavao o kur'anske e odlomke koji k govore e o tome da aje Sveta ze emlja bil la dodijeljena jevrejim ma (a nemo ogue je da ih nije poz znavao), tre ebao je postaviti slij jedee pita anje: Kakvo o pravo ima aju muslim mani da odu uzimaju jevr rejima zem mlju (i gra ad koji je nj njeno sredi te) koju im m je dodijel lio Uzvien ni Allah? R Razlog zbog g kojeg nije postavio to pitanje je j to bi tim me otvorio 'Pandorinu u kutiju'. Ka ao prvo, on n ne eli mjeriti pan nju italaca a na Kur'an n, osobito ne n na onaj d dio koji se bavi jevrejima i usm Sv vetom zemlj ljom. Drugo o, odgovor r na to pitan nje nalazi s se u kur'ans skom ajetu u koj jem Uzvie eni Allah podsje p a daj aje pravo je evreja na Je erusalim i S Svetu zemlj ju 'bilo uvj jetovano vj jerom i ispr ravnim pon naanjem'. Vjera je, d dakako, pod drazumijevala slij jeenje Ibr rahimove (s s.a.v.s.) vje ere:

^^

BOIJE OD DREDBE ZA A BATINJEN NJE SVETE ZEMLJE

( (Psalam, 37 7:11) "(Svetu) ) Zemlju e posjedova ati krotki, obilje o mira oni e uiv vati." "(Sv vetu) Zemlj lju e posje edovati prav vednici i i ivjet e na njoj dovije eka."

"A M Mi smo u Zeburu, Z na akon Opom mene, zapi isali da e Zemlju doista d naslij jediti Moji i dobri rob bovi!" Kur'an, E El-Enbija, 21:105)

(Psalam, 37 7:29) "Bl lago krotkim ma, jer e batiniti b (Sv vetu) zemlj ju!" (Matej j, 5:5)

Dokaz da se rije 'zemlja' u ovom kont tekstu odno osi na Svetu u zemlju na alazi se u skom tekstu u koji kazuj je da e Izr raelci poin niti Fesad (smutnju) ( n zemlji na kur'ans K Kada Kur'a an koristi rij ije 'zemlja a', kao u nav vedenom p primjeru, ja asno je da se s to ne o odnosi na c cijeli svijet. . Kada bi to o bilo tako, , tada bi to, , oito, bila a kriva tvrd dnja k kriva danas s, i kriva u najveem d dijelu histo orije. Oni k koji danas k kontroliraju u svijet i iji su pred dstavnici ok kupljeni u N New Yorku u na Mileni ijskom sum mmitu uprav vo u v vrijeme dok k piem ov ve odlomke e, jesu otpad d ovjeanstva. Oni su najbolji mogu m i p predstavnic ci prijevarn nog, dekade entnog, tlaiteljskog i bezbonog g, sekularnog, m modernog s svjetskog poretka. p On ni predstavl ljaju krvoednu elitu k koja je por robila ovjeanstv vo putem novog, n sofis sticiranog ekonomsko e og ropstva u utemeljeno og na k kamati (rib ba). dva put ta:

A Ali, rije A Allaha, Uzvi ienog, uvi ijek je Istin na. Ona nikada ne mo e biti la! Otuda s se i rije 'ze emlja' ne od dnosi na itav svijet. Na N koju se zemlju, on nda, to odnosi? O Odgovor je e jasan u tek kstu Tore i Psalama. On O se nalaz zi i u Evanelju, takoer ( (prijevodi E Evanelja su s takvi da se to nikad da u tekstu ne prepozn naje). To se e odnosi n na 'Svetu ze emlju'! Ali, svi prijevodi koriste rije 'zeml lja': "I Ima li koga a da se boji i Jahve? On n e ga pou uiti kojim e putem k krenuti. Du ua e m mu u srei p poivati, a potomci p e njegovi za aposjesti (S Svetu) zeml lju. Prisan je j Ja ahve s onim ma koji Ga se boje i S Savez Svoj objavljuje njima." * m, 25:12-14 4) (Psalam

U Knjizi smo o Mi sinovim ma Israilov vim objavil li: "Dva puta ete vi na n Zemlji zbilja nered po p initi i pr reko svake granice na asilja prijei!"

(Kur r'an, El-Isra a, 17:4) Po ostoji unive erzalna sagl lasnost da se s rije 'zem mlja' u navedenom aje etu odnosi na Sv vetu zemlju u! Tako da svi s sveti sp pisi jednogl lasno tvrde da su vjera a i ispravno o po onaanje bil li uvjeti koj jima su jev vreji mogli punopravn no polagati pravo na Svetu S zem mlju i tamo o se nastaniti. Neko je, ipak k, preradio tekst Tore e kako bi iz zbacio taj uv vjet. I napisao: n

* Navodi iz Bi iblije preuzeti i su iz: Biblija a - Stari i No ovi zavjet, K Kranska sad danjost,

"Z Znaj, dakle e, da ti Jahv ve, Bog tvoj oj, ne daje ovu o dobru zemlju z u po osjed zbog tvoje pravednosti, jer r ti si narod d krutog vra ata!" (Pono ovljeni zakon, 9:6)

Z Zagreb, 1976 6. Stari Zavje et - na temelju rukopisa dr. Antuna A Sovica a Petoknjije - Silvije
G Grubii Psalm mi - Filibert Gass G Novi Zavj jet - dr. Ljudev vit Rupi

JERUSAUM U KUR'ANU

BOIJE ODREDBE ZA BATINJENJE SVETE ZEMLJE

Dr. Pipes, moda, nije smatrao umjesnim pokuati braniti ovu monstruoznu la protiv Allaha, Uzvienog, i Ibrahimove (s.a.v.s.) vjere. Ali, ne treba mnogo etike mudrosti niti duhovnog uvida da bi se uvidjelo da je navedena tvrdnja la. Ona je nespojiva sa savrenim standardom pravde koji bi trebao dolaziti od Boanskog Bia. To je, ustvari, krivotvorina! A izmiljena je s namjerom da dokine Boanske standarde vjere i ispravnog ponaanja propisane jevrejima kako bi naslijedili pravo na Svetu zemlju. Ako je, na itavoj zemlji, upravo ovaj dio izabran od Allaha, Uzvienog, i od Njega blagoslovljen, zato bi bezuvjetno bio dodijeljen 'narodu krutog vrata', bez obzira na to da li se on ponaao pravino ili tvrdoglavo odbijao da uskladi svoje ponaanje sa etikim standardima ispravnog ponaanja?

Kur'anski stav o tome je jasan. Zemlja je Benu hrailu dodijeljena uvjetno. Uvjeti su bili 'vjera u Allaha i predanost Allahu' te 'pravedno ponaanje' (Kur'an, ElEnbija, 21:105). Nekih est stotina godina nakon posljednjeg protjerivanja jevreja iz Svete zemlje, Uzvieni Allah omoguio je muslimanima da naslijede tu zemlju, kada ju je osvojila muslimanska armija, a halifa Omer pozvan da osobno doe u Jerusalim i preuzme kljueve grada. Tog je dana, to kur'ansko predskazanje ispunjeno:

Potom, historijski zapisi potvruju da su jevreji vie puta bili protjerani, Boijom odredbom, iz Jerusalima i Svete zemlje. To se dogodilo svaki put kada bi prekrili uvjet vjere i ispravnog ponaanja. Kur'an spominje ova protjerivanja, aAllah, Uzvieni, nakon posljednjeg protjerivanja, objavio je svoju namjeru da ih protjeruje svaki put kada se vrate u Svetu zemlju sa ponaanjem kojim kre Boije odredbe 'vjere' i 'ispravnog ponaanja' (Kur'an, El-Enbija, 21:105). Mnogi izraelski jevreji (koji nisu Evropljani) spremno priznaju da su, zbog svog poronog ponaanja, vie puta bili kanjeni Boijom kaznom - protjerivanjem iz Svete zemlje. Bezboni, sekularni evropski cionisti odbijaju prihvatiti ovu teoriju.

A On ini da vi jedni iza drugih na Zemlji slijedite, i neke je od vas uzdigao nad drugima za nekoliko razina, da bi vas onim to vam je podario na kunju stavio! Doista, Gospodar tvoj brzo kanjava, doista, On grijehe prata i samilostan je!"

(Kur'an, El-En'am, 6:165) Uzvieni Allah je izjavio da je On odredio da e muslimani naslijediti Svetu zemlju. Tako je Istina trijumfirala nad Lai u Svetoj zemlji. Kada su muslimani preuzeli kontrolu nad Svetom zemljom, vladali su njome (izuzev kratkog perioda) due od hiljadu i dvije stotine godina. To je bio jasan Znak s neba! To je bio Znak Boijeg odobravanja muslimanske vladavine Svetom zemljom! Jevrejski uenjaci trebali bi ponuditi objanjenje za ovako dugu, neprekinutu vladavinu muslimana u Svetoj zemlji, vladavinu koja je bila i pravina i bogobojazna.

Jevreji odgovaraju tvrdnjom daje citat iz Ponovljenih zakona, 9:6, ranije spomenut, tek podsjeanje Jevrejima da pravo na Zemlju polau zbog vjere i pravinosti njihova pretka, Ibrahima (s.a.v.s.). Drugim rijeima, oni nisu zasluili pravo na Zemlju, niti je naslijedili zbog vlastite pravinosti.

Taj argument ne ponitava implikaciju koju taj citat ima, tj. da im je Zemlja dodijeljena bezuvjetno. A Kur'an tvrdi da je to la.

Kada su evropski (neizraelski) jevreji prevarili izraelske jcvreje i ukljuili ih u svoj tvrdoglavi i svojeglavi napor da se

JERU USALIM U KU UR'ANU

vra ate u Svet tu zemlju, u ono za a ta su tv vrdili da se e radi o B Bogom nar reenoj res stauraciji D Drave Izrael, u tom me je bio jasan j Znak k izraelskim m jevrejim ma daje cio onistiki poziv bio la. To je e bila prijevara! Boanski uvj jeti vjerov vanja u Ibr rahimovu ( (s.a.v.s.) vj jeru i prav vinog pon naanja bili i su u potp punosti od dsutni u cio onistikoj b borbi za Izr rael. I kada a je Izrael uspostavlje u en, temelji D Drave bili i su isti kao o i oni mo odeme seku ularne Dra ave. Temel lji moderne e sekularne e Drave su u irk i kuf fr, a oni predstavljaju u upravo ne egaciju Ibra ahimove (s.a.v.s.) vjer re, na to emo se osv vrnuti u nar rednom po oglavlju.

Poglavlje 6

E PROTJE ERAO JEV VREJE IZ Z SVETE ZEMLJE Z BOG JE ZBO OG KREN NJA ODR REDBI NASLJEIVA ANJA

U Kn njizi smo Mi M sinovima a Israilovim m objavili: : "Dva puta a ete vi na Zemlji zbilja a nered poiniti i prek ko svake gr ranice nasi ilja prijei! !" A kad d dode vrijeme da se od prijetnj je dvije ispu uni prijetnj ja prva, pro otiv vas posla at emo Na aih robova a velike mo oi, pa e oni o posvuda a stanitima a vaim proi, i i prijetnja a prva bit e ispunjen na! A po otom emo vam pobj jedu nad njima n dati, i imecima a vas, i sin novima pomo oi i brojnij ijim vas uiniti. i Pa, ako a dobro budete in nili - sebi ste ga inili, a ako zlo z budete inili proti iv sebe ste ga inili! A kad dode e vrijeme prijetnje p dr ruge, njih emo Mi posla ati pa e va am lica vaa ocrniti, i u Hram e kao i prvi p put pro ovaliti, i sve e do ega dodu d do tem melja unit titi! ( (Kur'an, El-Isra, 17:4-7)

JERUSALIM U KUR'ANU

BO G JE PROTJERAO JEVREJE IZ SVETE ZEMLJE

Sura Benu Israil/El-Isra, kur'anska sura broj 17, biljei historiju Jerusalima, ime se oituje neistinitost slijedee tvrdnje u Tori: "Znaj, dakle, da ti Jahve, Bog tvoj, ne daje ovu dobru zemlju u posjed zbog tvoje pravednosti, jer ti si narod tvrde ije!" (Ponovljeni zakon, 9:6) Ova tvrdnja je neistinita, jer se temelji na uvjerenju daje Bog dodijelio Svetu zemlju jevrejima bezuvjetno. Drugim rijeima, ona dozvoljava jevrejima da tvrde kako im Sveta zemlja i dalje pripada, iako nisu pravino postupali, s obzirom na to da pravednost nije bila uvjet za njihovo pravo na nasljeivanje Svete zemlje. Jevreji tvrde kako je Ibrahim (s.a.v.s.) bio pravian te je, zbog njegove pravinosti, Zemlja dodijeljena njemu i njegovim potomcima! Dakle, nikakvo krenje standarda pravinog ponaanja ne bi jevrejskom narodu trebalo dokinuti njihovo pravo na Svetu zemlju. Konano, i Tora je o tom pitanju bila jasna:

(lanak Michaela Avi-Yonaha u Jevrejskoj enciklopediji navodi da je 'David/Davud (s.a.v.s.), u nizu svojih pobjeda, uinio Jerusalim sreditem carstva koje se prostiralo od Egipta do Eufrata, mada je tek za vladavine njegovog nasljednika, Solomona/Sulejmana (s.a.v.s.), iskoritena puna blagodat ove injenice').

Ali, navodi iz Ponovljenog zakona 9:6, kao i 11:18-25 su netani, jer iskljuuju pravinost i vjeru kao uvjete za nasljeivanje Svete zemlje! Kur'an ne samo da reafirmira 'pravednost' kao uvjet za nasljeivanje (Kur'an, El-Enbijd, 21:105), ve i direktno upuuje na historijski dokaz prema kojem je krenje tog uvjeta uvijek rezultiralo Boijim protjerivanjem iz Svete zemlje. Navedena sura spominje (najmanje) dvije prilike u kojima je izraelski narod u tolikoj mjeri izdao Ibrahimovu (s.a.v.s.) vjeru i iznevjerio standarde pravednog ponaanja, da ih je Allah, Uzvieni, protjerao iz Svete zemlje (detaljnije o ovome, vidjeti u naoj knjizi: Ibrahimova vjera i Drava Izrael -kur'anski pogled).

"Utisnite ove moje rijei u svoje srce i svoju duu; kao znak ih priveite na svoju ruku; neka vam budu kao zapis medu oima! Pouite o njima svoje sinove; izgovarajte ih kada sjedite u svojoj kui i kad idete putem; kad lijeete i kad ustajete. Ispiite ih na dovratke svojih kua i na svoja vrata, da vai dani i dani vaih sinova u zemlji za koju se Jahve zakleo vaim oima da e im je dati - budu brojni kao dani nebesa nad zemljom. Ako budete vjerno drali sve ove zapovijedi koje vam nareujem, vrili ih i ljubili Jahvu, Boga svoga, hodili svim njegovim putovima i vrsto se priljubili uz njega, Jahve e ispred vas protjerati sve te narode i vi ete s posjeda odagnati narode brojnije i jae od sebe. Svako mjesto na koje stupi vaa noga bit e vae; od pustinje i Libana, od Rijeke, rijeke Eufrata, do Zapadnog mora, sterat e se vae podruje. Niko se nee odrati pred vama; strah i trepet rairit e Jahve, Bog va, po svoj zemlji u koju stupite, kako vam je rekao." "Boe, pogani, evo, provalie u batinu tvoju, tvoj Sveti hram oskvrnue, pretvorie Jerusalim u ruevine." (Ponovljeni zakon, 11:18-25) (Psalam, 79:1) Prvi put to se dogodilo kada je 587. godine p.n.e., babilonska armija, predvoena Nabukodonosorom, vodila opsadu Jerusalima, spalila grad, pobila njegove stanovnike, sruila Sulejmanov (s.a.v.s.) mesdfid i prvake jerusalimskog naroda odvela u roblje u Babilon. Prorok Jeremija upozorio je narod da e se to dogoditi (Jeremija, 32:36), kao to je i Allah, Najvei, u Kur'anu rekao da On nikada ne unitava jedan narod, a da mu prije nije poslao upozorenje (Kur'an, Benu Israil/Ellsrd, 17:1516). Autori koji su napisali psalme nisu prepoznali Boiju kaznu u destrukciji Jerusalima i Hrama, pa tako psalmi odgovaraju tugaljkom:

92

93

JERUSAL LIM U KUR'A ANU

BO G JE PR ROTJERAO JEVREJE IZ Z SVETE ZEM MLJE

B Bili su toli iko kanjen ni jer su, iz zmeu osta alog, izmijenili tekst Tore kako o bi uinili d doputenim m (halal) ono to j je Allah, Uzvieni, uinio za abranjenim (haram). I Izmijenili su Toru kako k bi uinili dozv voljenim p posuivanje e novca uz u kamatu n nejevrejima a, a istovre emeno zabr ranjujui takve transak kcije medu u jevrejima: :

"Ne tra ai kamata a od svoga a brata, nit ti kamata z za novac, niti kamat ta na jestvine e, niti kam mata na bilo o ta gdje se obino trae. Od tudinca moe m traiti k kamate, ali ih od svog g brata nem moj traiti..."

/ zbog tvrdn nje njihove e: "Mi dois sta ubismo o Mesiha Isda, I sina Merjemina a, Al llahova pos slanika! A nisu ga ub bili! I nisu ga g raspeli! ! Samo im se s priini. 1 do oista, oni koji k se o Is sau razido e samo su u u sumnji glede njeg ga! O njemu on ni nemaju znanja z pou uzdana i sa amo slijede e pretposta avke. A dois sta, nisu ga g ub bili. (Kur'an, En-Nisa', E 4:157) Nako on toga ih je j Allah, Uzvieni, U k kaznio drug gi put. Rim mska vojsk ka, predvoena gener ralom Titu usom, zauzela je Jeru usalim 70. godine n.e. Titus je e razorio grad, g pobio o stanovnitvo i protje erao preost tale jevreje iz Svete zemlje. Mes sdid je izn nova razoren i vojnic ci su ga rast turili do kr raja, kamen n po kamen n, traei ra astaljeno zl lato, uprav vo onako kako k je Isa a (s.a.v.s.) upozorio i predskaza ao: "da nit ti jedan kamen nee ostati, svi e biti poba a-cani."(Vi idi: Kur'an, , Benu Isra ail/El-Isrd, 17:4-7)

(Ponovlj jeni zakon, , 23:20-21) ) ( (Nae dvije e knjige, Vanost V za abrane kam mate (riba) ) u islamu i Zabrana a kamate ( (riba) u Ku ur'anu i Sun nnetu bave se detaljno o ovim pita anjem).

D Drugi put su istjera ani iz Svet te zemlje jer su ub bili Allaho ove poslanike (vidi, n naprimjer, Kur'an, El l-Bekare, 2 2:61). Ubili i su Zaharij ju/Zekerija aa (s.a.v.s.) u hramu, I Ivana/Jahja aa (s.a.v.s.) ), njegova a sina, prij jevarom. I Isa (s.a.v.s s.), govore ei o tim u ubojstvima poslanika, , nije ubla avao rijei u otroj os sudi ovih g gnusnih zloina:

rost Boija: 'Poslat u im prorok ke i aposto ole. Oni e neke "Zato i ree mudr h ubijati i progoniti, p d da bi se od d ovog nar rataja trai io raun za a krv od njih svih pro oroka, prolivenu od postanka svijeta: od kr rvi Abela d do krvi Zaharije, koji je u ubijen med du rtvenik kom i sveti tem.' Da, j ja vam ka em, za to e se traiti r raun od ov voga narat taja."

(Luka a, 11:49-51 1) I na kraju, hvalili su se kako su u ubili Mes siha, Isaa ( (s.a.v.s.), s sina Merjem mina (ali g gaje Allah, Svemogui, spasio sm mrti):

JE ERUSALIM U KUR'ANU BOG JE PROTJERAO JEV VREJE IZ SVE ETE ZEMLJE E

U Knjizi smo Mi si inovima Isr railovim ob bjavili: "Dv va puta et te vi na Ze emlji zbilja ner red poinit ti i preko sv vake granic ce nasilja p prijei!" A kad dod de vrijeme da se od p prijetnje dvije ispuni p prijetnja pr rva, protiv vas v poslat emo Naih robova r veli ike moi, pa p e oni po osvuda stan nitima va im proi, i prijetnja prv va bit e isp punjena! A potom emo vam m pobjedu nad njima a dati, i im mecima vas s, i sinovim ma pomoi i brojnijim vas v uiniti. Pa, ako dobro bud dete inili -sebi ste ga g inili, a ako zlo b budete ini ili protiv seb be ste ga inili! A kad d dode vrij jeme prijet tnje druge, njih emo Mi poslati pa a e vam lica l vaa ocrniti, i u Hram H e k kao i prvi p put provalit ti, i sve e do o ega dodu u do temelja unititi! (Kur r'an, El-Isra a, 17:4-7)

Hvaljen neka n je Ona aj Koji je no n u prenio o Svoga ro oba iz Hram ma Svetoga a do Hrama Najudaljenij N jega, iju okolinu o sm mo Mi blag goslovili, ka ako bismo mu neke Znak ke Nae po okazali! On n zbilja sve uje i sve vidi! v l-Isra, 17:1) (Kur'an, El Mesdid u kur'ansk kom ajetu, a koji je bio dva puta p unite en, moe biti b samo mesdid koji k je pod digao Stilej jman (s.a.v v.s.) u .leru usalimu. To je potvrd dio i sam Poslanik (s.a.v.s.). ( To je isti on naj mesdid d koji se sp pominje kao o Mesdidu ul-aksa do kojeg je Poslanik P (s s.a.v.s.) bio o proveden n, nou, u udesnom m putovanju. Kur'an pojanjava a daje Poslanik (s.a.v.s.) tamo odveden kak ko bi mu bili b pokazan ni neki od 'Znakova' Allaha, Uzvienog. U h, 'Znakovi' koji se odnose na a sudbinu Prije svih a. Jerusalima

Nakon sto oje kaznio o jevreje drugi d put, protjerujui ih iz Sv vete zemlj je, Allah, Uzvieni, objavio je Svoju nam mjeru da ih h nastavi kanjavati k ( protjeriv (i vati) ako i dalje nasta ave skrnavi iti Svetu ze emlju kren njem uvjeta a vjere i isp pravnog pon naanja:

... A vam ma u pokaz zati Ja stan nite grjen nika. af, 7:145) (Kur'an, El-A'ra Ku ur'an ukazu uje na Hram m koji je bi io dva puta a uniten ka ao na Mesd did {'al-M Masjid'). Al li, neto pr rije toga u njemu se opisuje taj jnovito put tovanje Po oslanika (tj, Isra i M Mi'rad) kao o putovanje e od Mesd didul-haram ma (u Mek kki) do Me esdidul-ak ksa (do Na ajudaljenije eg hrama): "... a ako o se vi vra atite (nevje erstvu, tj. krenjima uvjeta na ametnutim za batinjenje Svete zem mlje), Mi emo se vr ratiti (kanj njavanju, tj j. vi ete biti b otjerivani) ..." * iznova pro (Kur'an, El l-Isra, 17:8 8) Sudbina Jerusalima uveliko je upisana u navedeno o upozorenj je i vrst kur'anski k ako ostaje, neovisno n o bilo kojoj, ili (jednoj j, od slijede eih stvari: stav. To ta

Kur'an asn ni,

prevodi ioci Panda i Cauevi C

JERUSAL LIM U KUR'A ANU

- o spor razumima dogovoren nim u Cam mp Davidu u ili negdje e drugdje, izmeu sekulari istikih, nac cionalnih p predstavnik ka palestins skog naroda a i sekulari istikih, nacionalnih evrops skih jevreja a koji misle e da predsta avljaju Ben nu Israil

Poglavlje 7

PROMJE ENA KIBL LE koji su za -o rezol lucijama ameri a kog Senata i Kongresa K amijenili Britanski B parlame ent kao kon nanog patr rona i zatit tnika jevrej jske drave e, - o rezolucijama Vije V a sigur rnosti UN-a a ili Genera alne skupt tine koja pr reuzima vjetske vlad de status sv S Sudbina Jer rusalima jas sno je vidlj jiva u kont tekstu stra ne bezbon nosti, deka adencije i is skoritavan nja koje da anas skrnav vi Svetu ze emlju. Ne to je od t toga ve op pisano u prethodnim poglavljim ma, u analiz zi politiko og irka Dr rave Izrae el i kamate (riba) u nj njenoj ekonomiji. Sudb bina Izraela je da e biti b podvrgnut istoj Boijoj kazn ni koju je ve dva puta a iskusio. Prva P je Bo ija kazna dola u obl liku babilo onske armije koja je unitila Izra ael. Drugi put p to je bil la rimska vojska. v A tr rei, i poslj jednji, put to t e biti u m muslimansk ka vojska ko oja e unititi jevrejsk ku dravu. OD JER RUSALIM MA PREMA A MEKKI I

"Zato o po zemlji i ne putuju u pa da im budu srca a kojima ra azmiljaju i ui da im m budu kojima a neto uj ju?! Ali doi ista nisu slij ijepe oi, nego n su slije epa srca u grudima!" " (Kur'an, El-Hadd , 22:46) Jevrejska vjerska uenost prep poznala je u jevrejsko om odnosu prema Sve etoj zemlji, , gradu Jer rusalimu i Sulejmano ovom (s.a.v v.s.) hramu u, sadraje povezane sa samom m biti, sups stancijom 'vjere'. Ka ao posljed dica tog vj jerovanja, zakljuili su da e judaistiko k uenje zauvijek ostati nep potpuno sv ve dok se jevreji ne n vrate u osloboen nu Svetu zemlju, z ne obnove Dravu D Izra ael sa Svet tim Jerusal limom kao o glavnim gradom g i ne n obnove Sulejmano ov (s.a.v.s.) ) hram. Ci ionizam ne e posjeduje e takav sve eti odnos ili vezanost sa Zemljom, Gradom m ili Hramom. Cionis stike veze e sa naved denim, tem melje se na n osnovam ma koje su s bitno politi p ke, historijske, h , sekularne e i nacional lne prirode e. Kako se sekularne vrijednosti i uvijek mi ijenjaju, da a bi se pril lagodile pr romjenjivo om sekular rnom svijet tu, takve su s vrijedno osti uvijek k relativne, i nikada apsolutne. 1 tako se e cionistika k i euro-je evrejska vezanost uz z mlju, grad Jerusalim J i Hram uvijek moe modificirati m Svetu zem na

B Boiji 'Znak kovi', koji su bili pokazani Po oslaniku M Muhammed du (s.a.v.s.), u toku u udesne pos salimu, bili i su 'Znako ovi' koji su u mu, izm meu ostalo og, otkrili sjete Jerus buduu sudb binu Jerusa alima. Ovo je pitanje, ini se, izm maklo pan nji Daniela Pipesa.

P Posljednji p poslanik (s.a.v.s.) vidi io je Poslje ednje doba. . Svojim du uhovnim oima on je e vidio pov vratak Jevre eja u to dob ba u Svetu zemlju. Vi idio je stva aranje lane e Drave Iz zrael, te be ezbonu de ekadenciju i gnusno iskoritavan i nje koje e zavladati Svetom ze emljom. V Vidio je i po ovratak Isaa (s.a.v.s.), , sina Merjemina, i un nitenje Jer rusalima od muslima anske vojs ske. I vidio je Istinu u, Pravdu i Pravino ost u Ibra ahimovoj s.a.v.s.) vje eri kojima e 'stvarni' Mesih, kad da se pojav vi, obnoviti Svetu zem mlju. (s

98

99

JERUSAL LIM U KUR'A ANU

PR ROMJENA KIBLE OD JE ERUSALIMA PREMA MEKKI

tem melju svrsishodnosti kako bi se e prilagodil la zahtjevim ma datog t trenutka. To T nije mo ogue za je evrejsku vjersku vj u e enost koja ostaje vez zana za nav vedeno tem meljno uvj jerenje. Kur'an tv vrdi, s dru uge strane, da bit vje ere poiva u 'vjeri' (i pravedno om ponaanju u) - 'vjeri' u Allaha, U Uzvienog, Njegove m meleke, Nje egove knjig ge, Njegove poslanike, , u Sudnji i dan... Uz zvieni All lah predsta avlja 'Istin nu'. oiva u ljud dskom srcu u. Kada se ostvari 'Vjera', tada 'I Istina' ulazi iu 'Vjera' po srca! Uzv vieni Alla ah vei je o od Zemlje, Grada ili H Hrama. "N Ne obuhvata aju me ni neb besa ni zem mlja, ali me e obuhvata srce Moga a iskrenog r roba." "Sulud di medu lju udima e re ei: 'ta ih odvrati od d Kible njih hove spram m koje bijahu u? Ti reci: Allahu prip ipadaju i Istok Is i Zapa ad! On kog ga hoe up puuje na Pra avi Put!'" (Kur'an, El-Bek kare, 2:142) ) Kur'an tvr rdi da e jevreji j biti robovi la nog uvjere enja da Jer rusalim pri ipada biti vjere i da to nita na svijetu nee moi izm mijeniti:

(Had disi-Kudsi) Ka ada se poja avio Posljed dnji poslan nik (s.a.v.s. .), jevrejska a uenost n nije bila sp posobna pre epoznati u njemu po oslanika zb bog svoje vezanosti v u uz 'vanjsku u formu' re eligije i nedovoljnog prepoznav vanja njene e 'unutranje supstance'. Muham mmed (s.a.v v.s.) bio je Arapin, ni ije bio Jevr rej pa, tako o, tvrdili su u, nije mog gao biti po oslanik Jev vrejima. Na akon dolask ka Poslanik ka (s.a.v.s.), u samu njihovu n bli izinu, u gra ad Medinu, , postio je sa jevrejim ma u dane njihova n posta, i u skl ladu sa prav vilima o po ostu naved denim u ori (od zala aska do za alaska Sunc ca). Takoer, izvrav vao je svoj j salat (pro opisane To na amaze), okr reui se pr rema Jerusa alimu. Kad da je nakon n sedamnaest mjeseci postalo jas sno da su u jevreji ne n samo o odbacili Muhammed M da (s.a.v.s.) ), kao Po oslanika Uz zvienog A Allaha, i Ku ur'an kao R Rije Boiju, ve i da a su radili n na tome da a unite jed dinstvo i m mo musli imanske zajednice, Uzvieni U A Allah nare edio je Poslaniku (s.a.v.s.) da p promijeni kiblu k priliko om namaza a od Jerusalima prema a Mekki.

" kad bi ti Sljedbenicima Kn njige doni io sve doka kaze, oni ne bi slijed dili tvoju Kiblu..." K
(K Kur'an, El-B Bekare, 2:14 45) Kur'an, kona k no, od dgovara tv vrdnjom ko oja dokida a lano uv vjerenje da a su grad Jerusalim i njegov hr ram u samo oj biti Ibrah himove (s.a a.v.s.) vjere e:

Ta a promjena kible (prav vca prilikom m molitve/ /namaza) p potaknula je e brojne kritike od jev vreja. To je e za njih predstavljal p lo uvredu, jer j su vjer rovali da se e sama bit religije od draava u vezanosti za a Jerusalim m. Kur'an na a njihove kr ritike odgo ovara sa pre ezirom:

JERUSALIM U KUR'AN NU

PROMJE ENA KIBLE OD JERUSA ALIMA PREM MA MEKKI

Nije do obroinstvo o u tome d da Istoku i Zapadu ok kreete lica a svoja, ne ego su dobroinitelji oni i koji vjeru uju u Alla aha, i u On naj Svijet, i u melek ke, i u Knjigu, , i u vjerov vjesnike, i o oni koji od d imetka, pr remda im j je srcu mio o, daju rodbini i i siroadi i, i ubogima, i putnici ima, i prosj sjacima, i z za oslobaanje a iz ropstva a, i oni koji i namaz kla anjaju, i zek kat daju, i o obaveze sv voje, kad se e njima obave u, izvrava aju, i koji su strpljiv vi u siroma atvu, i bo olesti, i za borbe junake e! Eto, takv vi jamano vjeruju i ta akvi su bog gobojazni.

bi imao o vie nikak kve veze sa a Jerusalim mom ili mog gunost da polae pra avo na taj grad. Upravo U supr rotno, Kur''an tvrdi da a su Muham mmed (s.a.v v.s.) i oni koji k ga slije ede, pravi sljedbenici Ibrahimove I e (s.a.v.s.) vjere:

(Kur'an, El-Bek kare, 2:177) ) N Na taj nain nikakve e negativn ne posljedic ce za islam m ne treb ba izvlaiti i iz ovog d dogaaja p promjene kible k od J Jerusalima prema M Mekki. Rije e je o ku ur'anskom n nastojanju d da ispravi religijsko r u uvjerenje on nih koji su u bit vjere v vezali uz ge eografske o okvire. Kur r'anska je poruka p jevrejima bila sasvim jasna. Jevreji su pouen ni da, iako M Muhammed d (s.a.v.s.) nije bio j jevrej i ia ako vie n nije molio okreui se prema Jerusalimu i mada nik kada nije uinio nikak kav pokua aj da oslob bodi Jerusal lim, da je o on ipak bi io pravi Poslanik P I Ibrahimova a (s.a.v.s.) Boga, a vjera koj ju je on p propovijeda ao bila je vjera Ibrah hima (s.a.v v.s.), Musa aa (s.a.v.s.) ), Davuda (s.a.v.s.), S Sulejmana (s.a.v.s.) i Mesiha ( (s.a.v.s.), sina s Merjem mina! Prom mjena kibl le bila je v vaan znak k tvrdoglav vim jevrejim ma koji su u ustrajaval li na tome e daje Jerusalim bio d duhovno sre edite Ibrah himove (s.a a.v.s.) vjere e.

"Naj ajblii svije et lbrahim mu je onaj koji je nje ega slijed dio, a potom ovaj Vjer rovjesnik, i vjernici! A Allah je j zatitni ik vjernika a."
(Kur'an n, Ali 'Imra an, 3:68)

Posljed dica ovog kur'anskog g navoda sa asvim je ja asna. Samo o oni koji vjerno slijede Muham mmeda (s.a a.v.s.) imaju u pravo ba atinjenja Svete zemlje. Sudbina a Jerusalima a je da potv vrdi ovu ist tinu.

Prilika a jevrejim ma da zaslu ue Allahov vu milost

A Ako se na M Muhammed da (s.a.v.s.) ) nije sruio i Boiji gn njev nakon n promjene pravca u n namazu, to potvruje da se 'pra avi' Poslani ik mogao o okrenuti od d Jerusalim ma i dalje o ostati 'pravi i' Poslanik. Ne samo da Muham mmed (s.a.v v.s.) nije ni i na koji na ain trpio p posljedice 'o okretanja' od o Jerusali ima, ve je e, naprotiv, , uvjerljivo o pobijedio jevrejski n narod koji je ustrajava ao u tome d da su oni 'iz zabran naro od' Ibrahim mova (s.a.v.s s.) Boga.

Promje ena kible imala i je mnogo m van nije posljed dice od navedenih. Kada K su jev vreji oboav vali 'zlatno o tele', dok je Musa (s s.a.v.s.) bio o na Sinaju u, kada su izmijenili i T Toru kako bi b uinili ha alalom ono o to je Alla ah proglasi io haramom m, kada su se hvalili kako k su ubi ili Mesiha a (s.a.v.s.), sina Mer rjemina, sv ve je to predstavlja p lo najgnus snije inciden nte u njiho ovom nepre estanom kr renju Ugo ovora s Allahom. Alla ah je na sv va ta zastra ujue grje ena djela odgovorio o p proglasom ati jo samo o jednu pri iliku da e ima kojom m bi mogli sprijeiti najgoru n od d svih kazn ni koju je za z njih pri ipremio. Ta e posljed dnja prilik ka biti u li iku Poslan nika Muham mmeda (s. .a.v.s.), Ar rapina, koji e predsta avljati Pos sljednjeg poslanika. Ako A ga pri ihvate i po ovjeruju u njega, tad da bi mogli zasluiti Boiji B opros st i milost. To T je obeanje a zabilje eeno u

S Sasvim je ja asno da se iz i promjen ne kible ne mogu m izvla aiti nikakv ve politike e p posljedice p prema kojim ma islam, k kao vjera, ne n

JERUSALIM U KUR'ANU

PROMJENA KIBLE OD JERUSALIMA PREMA MEKKI

Cur'anu u slijedeem odlomku u kojem se Allah obraa jevrejila i odgovara im na njihove stravine zloine i krenja Ugovora:

Sasvim je bilo jasno da se navedeni ajeti odnose na Poslanika Muhammeda (s.a.v.s.). Kada je Poslanik stigao u Medinu, nakon Hidre, pred njima se ukazala prilika. Da su ga prihvatili i povjerovali u njega, mogli su zaraditi Allahovu Milost.

Kada je Poslanik (s.a.v.s.) stigao u Medinu, proveo je sedamnaest mjeseci molei u pravcu Jerusalima (kibla prema kojoj su se molili jevreji), postei kada su oni postili, u skladu sa propisima o postu navedenima u Tori (od zalaska do zalaska Sunca). Nakon to je taj period istekao, jevreji ne samo da su ga odbacili, ve su vodili urotu za unitenje moi muslimana. Tada je Allah, Uzvieni, promijenio kiblu (okretanje od Jerusalima prema Mekki)! Tada je, takoer, spustio objavu prema kojoj su 'borba' (Kital) i 'post' (Saum) obavezni. Sve tri objave dole su u toku istog mjeseca, abana. Ali, u toku proglaavanja ramazanskog posta, Uzvieni Allah promijenio je pravila posta koja su bila navedena u Tori. Prema novim propisima, bilo je obavezno postiti od 'zore' do 'zalaska Sunca'. Tako je u periodu noi bilo dozvoljeno piti, jesti i imati spolne odnose u braku.

"... A Allah ree: "Ja kaznom svojom koga hou kanjavam, a milost Moja sve obuhvata! Dodijelit u milost onima bogobojaznim, koji zekat daju i koji u ajete nae vjeruju!

Prva posljedica izmjene Pravila bila je da su jevrejski propisi bili ukinuti, van snage. Oni vie nisu imali nikakvu primjenjivu vrijednost. Ali, najznaajnija posljedica postala je jasna kada je, neto kasnije, Poslanik (s.a.v.s.) imao san, odnosno viziju, u kojem mu je objavljeno da je putanje Jeduda i Meduda poelo. On je, takoer, dramatino potvrdio putanje Deddala, lanog Mesije, kada je sa Omerom (r.a.) susreo jevrejskog mladia imenom Ibn Sayyad, a za kojeg je posumnjao da je Deddal. Poruka da je Deddal puten na zemlju postala je jasna kada je Omer (r.a.) zatraio dozvolu da odrubi Ibn Sayyadovu glavu, a Poslanik (s.a.v.s.) mu odbio to dozvoliti, rijeima: 'Ako je on Deddal, ti ga ne moe ubiti. A ako nije Deddal, tada bi bilo grijeh ubiti ga.'

Onima koji budu slijedili Poslanika, Vjerovjesnika koji itati i pisati nee znati, kojeg e oni kod sebe u Tevratu i Indilu zapisana nai, koji e im dobro nareivati, a zlo zabranjivati, i koji e im lijepo dozvoliti a runo zabraniti, koji e ih tegoba i okova u kojima bijahu osloboditi! Oni koji budu u njega vjerovali, koji mu budu potporu dali, njega pomagali i Svjetlo koje mu bude objavljivano sli jedili, takvi e uspjeti i biti spaeni!"

(Kur'an, El-A'raf, 7:156-7) 105

104

JERUS SALIM U KUR R'ANU

Ako je D Deddal pu uten, kao i Jedud i Medud d, tada zn nai daje Posljednje P doba, odn nosno Doba a iskuenja a (Fitan) po oelo za iv vota Poslan nika (s.a.v.s.), nakon promjene kible. Nikada vie jevreji nee moi stei pravo na a Svetu zem mlju. Jedino o kada e s se tamo uop pe vratiti i upravljat ti tim podru ujem bit e kad to Je edud i M Medud uine moguim. To e biti dio Bo oijeg plana a putem ko ojeg e jevr reji zasluit ti najveu B Boiju kazn nu.

Poglavlje e8

ISA, PRA AVI MESIJ JA, I DE EDDAL, LANI MESIJA M

"Mi srca njiho ova i pogl lede njihov ve okreem mo, pa nee vjerovati i kao to nisu n rovali ni prv vi put. I zab bludi njiho ovoj Mi ih preputamo p o da u njoj tumaraju." " vjer

(K Kur'an, El-E En'am, 6:11 10) (Mi em mo preokre enuti njiho ova jevrejsk ka srca i poglede jer su ve prij ije odbacili i nau po oruku kada a su, izmeu ostalog, odbacili o Me esiha, sina Djevice Merjeme.) M

Isa a (s.a.v.s.), Mesih

Poslanici Uzvien nog Allaha a prenijeli su Benu ls srailu Bo ije obean nje da e im poslati Poslanika koji e bit ti njihov Po oslanik, po oznat kao Mesih, M i ko oji e vlada ati svijetom m sa prije estolja Kra alja Davud da (s.a.v.s. .). To je, ustvari, bilo b jednak ko predska azanju o po ovratku Sul lejmanovog g (s.a.v.s.) Zlatnog Z do oba.

U Prvoj oj knjizi Lje etopisa, 17 7:11-15, prorok Natan n govori kr ralju David du o Mesiji, i naziva ga Davidov vim sinom: : r kad se isp pune tvoji ivotni dan ni i dode vrijeme v da po p ine ko od otaca, "Jer pod dii u tvog ga potomka a nakon teb be, koji e biti b 106

107

JERUSALIM U KUR'ANU

ISA, PRAVI MESIJA, I DEDDAL, LANI MESIJA

izmeu tvojih sinova i utvrdit u njegovo kraljevstvo. On e mi sagraditi dom, a ja u utvrditi njegovo prijestolje zauvijek. Ja u njemu biti otac, a on e meni biti sin: svoje naklonosti neu odvratiti od njega, kao to sam je odvratio od tvoga prethodnika. Utvrdit u ga u svojem domu i u svom kraljevstvu zauvijek, i prijestolje e mu vrsto stajati zasvagda." Ljetopisi 1, 17:11-15) Kasnije, Izaija je tome pridodao slijedee rijei: "Nadaleko vlast e mu se sterat, i miru nee biti kraja nad prijestoljem Davidovim, nad kraljevstvom njegovim... (Sin e sjediti na prijestolju svog oca Davida (vladat e iz Jerusahma) i bit e poznat kao vjeni Kralj Davidova prijestolja). (Izaija, 9:6) Jeremija o njemu govori kao o: "...Davidovu izdanku pravednom..." (Jeremija, 23:5,6) Izaija o njemu nadalje govori: "...nego u te postaviti za svjetlost narodima, da spas moj do nakraj zemlje donese." (Izaija, 49:6) I Poslanik Muhammed (s.a.v.s.) je rekao da e on, Mesih, biti Hakimun A'adil (Pravedni Vladar svijeta): "Prenosi Ebu Hurejre: Allahov Poslanik je rekao: 'Tako mi Onoga, u ijim je rukama moja dua, kunem se da e uskoro medu vas sii sin Merjemin, kao Pravedni Vladar. On e slomiti krst, ubiti svinje i ukinuti dizju (porez nametnut jevrejima i kranima koji ive na teritoriji pod islamskom upravom). Tada e zavladati veliko blagostanje i niko nee primati milostinju." (Sahih, Buhari)

Dva suprotstavljena portreta Mesiha

Jevrejima je bilo veoma drago kada su primili vijest o obeanom Mesiji. Ali, bili su i zbunjeni injenicom da postoji dvostruka slika koja predstavlja dva suprotstavljena portreta o njemu i njegovoj misiji. Prva je bila o pobjedonosnom Kralju koji e obnoviti 'Allahov izabrani narod' (koji su, u to vrijeme, bili jevreji) u Svetoj zemlji i koji e vladati itavim svijetom u miru. Druga slika bila je o Mesiji koji je patio i bio ponizan. Ova dva, oito suprotstavljena portreta, jasno su opisana u poglavlju o Izaiji, koji je opisao Mesiju kao 'Slugu Gospodara' koji e napredovati, biti uzdignut i velian: "Gle, uspjet e Sluga moj, podignut e se, uzvisiti i proslaviti!" (Izaija, 52:13) Ali, potom, on nastavlja opisivati 'Slugu' kao onoga ko e biti unakaen toliko da vie nee liiti na ovjeka, kao onoga koji e, dakle, upoznati i slavu i ponienje: "Kao to se mnogi uasnue vidjevi ga - tako mu je lice bilo neljudski unakaeno te oblijem vie nije naliio na ovjeka..." (Izaija, 52:14) Koliko god bilo nevjerovatno, Izaija je prorekao da e 'Sluga' biti udaran i po leima i po licu. Bit e ponien tako to e mu se pljuvati po licu (Izaija, 50:4-11). To je upravo ono to se dogodilo Isau (s.a.v.s.). Kranski pisac, Hal Lindsey, na slijedei nain komentira ovaj dogaaj i navodi kako se time potvruje Izaijino proroanstvo (52:13, 53:12): "Dobro je poznato da je upravo to tretman kojem je bio podvrgnut lsus/Isa (s.a.v.s.) u toku est nezakonitih suenja kojima je bio izloen. Vojnici u Herodovom hramu pljuvali su mu u lice nakon to gaje Sanhedrin osudio. Potom su ga zaslijepili i udarali u lice. Zavezali su mu trnovu krunu na glavu i grubo su ga

108

109

JERUSALIM U KUR'ANU

ISA, PRAVI MESIJA, I DEDDAL, LANI MESIJA

Ovo proroanstvo ne samo daje oznailo pleme kroz koje e se pojaviti Mesija, ve bievali. Bio je to sadistiki bi, nainjen od velikog broja konih traka na koje su bili privreni komadi kosti ili nazupanog metala kako bi udarci bili bolniji." (Hal Lindsev, 'The Messiah', Harvest House Publisher, Oregon, 1982, str. 108-9). Izaija u nastavku jevreje identificira kao one koji e ubiti 'Slugu Gospodara' (Mesiju). To je uinio na mjestu na kojem je Slugu-Mesiju opisao kao "onoga kojega preziru i odbacuju narodi" (Izaija, 49:7). Hal Lindsev naglaava daje imenica 'narod' (nation) u jednini, a ne u mnoini i buni se protiv pogrenog pri jevoda ovog navoda: je odredilo i Judu kao kraljevsku liniju buduih kraljeva. Stara rabinska interpretacija prepoznavala je u 'Shilohu' osobno ime Mesije i na ovom je mjestu predskazano da e on doi iz Judinog plemena. Jerusalimski Targum parafrazira ovo proroanstvo na slijedei nain: "Iz ludine e kue i dalje dolaziti kraljevi kao i spisi koji e poduavati djecu njegove djece sve do vremena dok se (Shiloh) Kralj Mesija ne pojavi, on, ije je kraljevstvo, i kome se sva kraljevstva na zemlji trebaju podrediti..." Zbrka je nastala kada su neki nepoznati prepisivai izmijenili Izaijin tekst i napisali kako Mesija nee biti roen tek kao dijete (te tako biti ljudsko bie) i vladati "Nesretna je (i nepotena) stvar da revidirana, standardizirana verzija Biblije i jevrejski Soncino komentari prevode ovaj odlomak na slijedei nain: "onoga koga odbacuju narodi". Prevodei imenicu 'narod' u mnoini, stvara se dojam da su Arijevci (oni koji ne pripadaju jevrejskoj/semitskoj rasi) ti koji odbacuju i preziru Slugu. Ideja koja se ovdje podupire jeste da je Sluga Izrael i da njega odbacuju Arijevci. Ako to i moe biti istina u jevrejskoj historiji, ta konkretna stvar ne moe se potvrditi ovim odlomkom, jer rije koja se na hebrejskom koristi za 'narod' jeste rije 'goi' i ona je u singularu i jedino se ispravno moe prevesti sa rijeju 'narod' u jednini, a koja se u ovom kontekstu odnosi samo na Izrael. (Lindsev, str. 109) ak i u vrijeme Knjige postanka, postojalo je proroanstvo o onome kroz koga e se nastaviti 'vladavina' svijeta, koju su prvo uspostavili David/Davud (s.a.v.s.) i Solomon/Sulejman (s.a.v.s.). On je opisan kao Shiloh: "Od Jude ezlo se kraljevsko, ni palica vladalaka od nogu njegovih udaljiti nee dok ne dode (Shiloh) onaj kome pripada kome e se narodi pokoriti." (Postanak, 49:10) "Jer, dijete nam se rodilo, sina dobismo; na pleima mu je vlast. Ime mu je: Savjetnik divni, Bog silni, Otac vjeni, Knez mironosni." (Izaija, 9:5) Prije dvije hiljade godina, kada je Uzvieni Allah odrao svoje obeanje i poslao Mesiha, Isaa, sina Merjemina, Benu Israilu, zatekao ih je kako se dre 'vanjske' forme religije dok otuno zanemaruju njenu 'unutranju' bit. ak je i 'vanjska' forma izopaena, jer su je izmijenili i prilagodili kako bi odgovarala njihovim matarijama. Kada je Isa (s.a.v.s.) potvrdio daje on uistinu obeani Mesih i kada je neustraivo propovijedao 'unutranju' bit vjere i osudio skrnavljenje 'vanjske' forme, neki su ga jevreji prihvatili i vjerovali u njega, ali ga je veina odbacila. Oni ga i dalje odbacuju kao Mesiju, sve do dana dananjeg. Kur'an navodi kako su se hvalili (u to vrijeme) da su ga ubili (razapinjanjem na kri): svijetom, ve da e biti i moni Bog. Izmijenjeni tekst je tako opisivao Mesiju i kao ovjeka i kao Boga.

ISA, PRAVI MESIJA, I DEDDAL, LANI MESI IJA

(Kur'an, , En-Nisa\ 4:157) "1 zbo og tvrdnje njihove: "M Mi doista ub bismo Mes siha Isaa, sina Merjemina, Allahova poslanika!.. .. " (Ku ur'an, En-N Nisa\ 4:157) Kada su ga vidjeli kako 'um mire' na kriu, k pred d njihovim m oima, tada t im je e no potvren no daje on bio laov. Bili su uv vjereni da o on nikako nije n mogao o nedvojben biti Mesija a jer se i u samoj To ori navodi da d ko god umre vje anjem, 'pro oklet' je od d Boga, Uzv vienog (Po onovljeni za akon, 21:2 23). Uz to, o on nije mo ogao biti Mesija, M jer je e umro a da nije oslob bodio Svetu u zemlju od d paganske e rimske vl ladavine i nije n vladao o g prijestolja (iz Jerusa alima). svijetom s Davidovog Ali, to se onda a dogodilo sa Isaom (s.a.v.s.)? Kur'an za to o daje objanjenje. Na avodi se pe et pojanjen nja: P Prvo, Kur'a an tvrdi da jevreji j nisu u ubili Isaa (s.a.v.s.):

"... A nisu u ga ubili!..." (Kur'a an, En-Nisa a', 4:157) Z Zatim, nav vodi se da ga g nisu niti razapeli:

I tako su o oni i dalje ekali da se pojavi Mesija. Sv vaki jevrej koji je od dbacio Isaa ( (s.a.v.s.) k kao Mesiha a i koji je e i dalje ekao na p pojavu Mes sije, jeste indirektno u ukljuen u pokuaj njegova razapinjanj nja na kri u. To je zato stoj je njihovo o odbacivanj je tvrdnje da d se radi o Mesihu povezano p sa a smru, za a koju jevr reji vjeruju d da se dogodila Isau (s s.a.v.s.).

I nisu ga ra aspeli!... " (K Kur'an, En-N Nisa\ 4:157 7)

A Ali, Uzvie eni Ali ah tvrdi da su u jevreji zav vedeni u u uvjerenju da a je Isa (s.a a.v.s.) bio u ubijen ili ra azapet na kri: k

Ka ao tree, na avodi se da a ga je Uzv vieni Allah h uzdigao Sebi S (uzeo njegovu du uu). To se e u Kur'anu spominje na n dva mje esta:

isu ga ubili i! I nisu ga a raspeli! Sa amo im se p priini. "...A ni I doista a, oni koji se s o Isau ra azidoe sam mo su u sum mnji glede n njega! 0 njem mu oni nem maju znanja a pouzdana i samo s slijede pre etpostavke. A doista, nisu ga ubili." 2 112

"I kad Alla ah ree: O Isa! Ja u tebe k Sebi i uzeti, i k Sebi S te uzdi ii, (Ja u uzeti tvoju u duu - rije e koja se koristi 113

JER RUSALIM U KUR'ANU

ISA, PR RAVI MESIJA A, I DEDD AL, LANI MESIJA

je wafaat) ) i od onih koji su ne evjernici oistiti, i Ja a u uiniti i da oni koj oji slijede tebe e budu izna ad onih koj ji ne vjeruju u sve do Dana Sudnje ega! K Men ni vam je, pot tom, vratiti i se i Ja u medu vam ma presuditi u onom o emu ste se s razilazili!" " Kur'an, Ali Tmran, T 3:55) (K

e Allah, Uzvieni, uze eo Isaovu (s s.a.v.s.) duu i da mu je nije vra atio, tada bi se Daje radilo o smrti (maut). Al li, Kur'an insistira i na a tome da on nije bio ubijen (n niti obje en):

su ga ubili! ..." "...A doista, nis (K Kur'an, En-N Nisa', 4:157) ni, uinio sa s duom nakon n to ju je uzeo? ? Da li je b bilo Ali, ta je Allah, Uzvien ue, naprim mjer, da je e On vratio o duu u t tijelo? Mo ogu li se dogoditi d tak kve mogu stvar ri? Kur'a an daje pot tvrdu da Uzvieni U Al llah uistinu u vraa nek ke due na akon to ih h je uzeo iz tijela:

"I ka ada Allah rekne: "0 I Isd, sine Merjemin, M d da li ti ljud dima kaza: 'Uzmite men ne i majku moju m kao b boanstva dva d uz Alla aha?'" I rei e Isd: "Slavljen " nek' ' si Ti! Nije e bilo moje e da govori im o onom na to pra ava ne posj jedujem! Da tako rekoh h, Ti bi to znao, Ti zna z to ja a znam, a j ja to Ti zna z -ne znam m! Ti si, do oista, Znala ac tajni svih h. Ja im m nisam dr rugo rekao osim ono to si mi Ti i naredio: "Robujte Allahu, i mom me i vaem m Gospod daru!" I sv vjedokom sam im b bio sve do ok sam med d'njima bor ravio, a ka ad si me Ti T uzeo, Ti si nad njima bdio, Ti nad svak kom stvari bdije!" b

ah uzima du ue u vrijeme smrti njihove, nj a i one koje nisu n umrle e u snu "Alla njiho ovome, pa zadrava one o kojima a smrt odr redio je, a druge vra aa do roka odreenog ga. Doista su s u tome znaci z za ljude koji razm miljaju." (Kur'a an, Ez-Zum mer, 39:42) odilo u sluaju Isaa (s.a.v.s.)? Odgovor O tre eba pronai u slijedea Da li se to dogo ur'anska sta ava. dva ku etvrt to, Kur'an navodi da je Svemog gui Allah uinio da 'izgleda', da a 'se priin nja' kao daje Isa (s.a a.v.s.) ubije en. To je bi ilo mogue zamjenom m 'jedne stv vari' 'drugo om' ili zam mjenom 'jed dne

(Kur'a an, El-Ma'id de, 5:116-7 7)

114

JERUSALIM U KUR'ANU U

ISA, PRAVI MESIJA, I DEDDAL, LANI MESIJA

osobe' 'dr rugom' (tas shbih). Tak ko da su oni koji su u promatra ali taj dog gaaj bili uvjereni d daje Isa (s.a a.v.s.), ustv vari, umro (maut): (

"... ali i tako je uinjeno da j je njima izg gledalo..." (Yusuf Ali) "...ali njima se sa amo inilo (kao da je bilo) tako ... " (M.Asa ad) "... ali tako je njim ma izgleda alo..." (M M.Pickthal ll) mo im se pri iini..." "...sam sa', 4:157) (Kur''an, En-Nis Sad da smo u m mogunosti odgovoriti o na pitanje: : ta je, dak kle, Uzvien ni Allah uinio sa du om nakon to ju je uz zeo? Jedan od moguih h odgovora a na to pitan nje je da je e Uzvieni A Allah zami ije n nio/nadomje estio jednu stvar drug gom (tashbi ih): - Uzvie eni Allah je e uzeo Isau u (s.a.v.s.) duu d jo do ok je bio na a kriu. Uzvieni A Allah je tako o uvjerio one koji su gledali g dog gaaj da je Isa (s.a.v.s s.) -U m mrtav. -P Potom je U Uzvieni Al llah vratio I Isau (s.a.v.s.) duu, na akon to je e skinut sa kria, k do ok nikog ni ije bilo u bl lizini. Zatim m je Isa (s.a.v.s.) uzdi ignut u neb bo, otkuda e on je ednoga dana a sii. Jed dina razlik ka izmeu prihvaen nog krans skog uvjer renja i nav vedene kur r'anske int terpretacije e jeste ta da a u periodu koji je pro otekao od ra aspea do u uskrsnua kr k ani sm matraju daje e Isus/Isa (s.a.v.s.) ( bi io mrtav. U spomenut toj kur'ansk koj interpr retaciji, pak k, za Isaa ( (s.a.v.s.) se e ne smatra da je umro o upravo za ato to mu j je dua vra aena u tije elo.

ji imaju pri igovore na a navedenu, , jednu od moguih kur'anskih k i interpretaci ija Oni koj tvrde da Isa (s.a.v v.s.) nije ni ikada bio stavljen s na a kri. Oni tumae ka ako kur'ans ski navod nisu n ga ra aspeli... " implicira i d on nikad da da nije bio o stavljen na kri. Oni O dolaze do tog za akljuka na a temelju uvjerenja u d raspee (u znaen da nju u koje em aj termin) jednostavn no implicir ra stavljanj je na kri, , a nuno ne Kur'an koristi ova znai da a dotina osoba o treba i umrijeti na n kriu. U svom kom mentaru sur re El-Ma'id de, 5:36 ku ur'anski kom mentator lb bn Kesir sm matra da ras spee nuno o implicira a smrt.

Alternat tivno tuma aenje navedenome jeste da je Uzvieni Allah zam mijenio jedn nu osobu drugom d (tas shbih), tako o daje neko o drugi zam mijenio Isaa a (s.a.v.s.) na kriu, i ta je osoba a razapeta umjesto u Isa aa (s.a.v.s.) ). Tako je prema p teorij iji 'supstituc cije'. Rije je o jedno om moguem e miljenj ju i ono je e, kao i sva ako miljen nje, ogranieno: Allah hu 'alam (U Uzvieni Al llah zna na ajbolje!). Postoje P mno ogi uvaeni islamski uenjaci ko oji se priklanjaju teor riji supstitu ucije. Oni koji k imaju prigovore na ovu teo oriju tvrde da bi se tim me Uzvien nom Allahu u pripisao oiti in ne epravde, jer r bi time On O uzrokovao da jedan n neduan ovjek (ne eduan pre ema bilo ko ojoj optub bi koja se dizala prot tiv Isaa) bu ude razapet t umjesto Isaa I (s.a.v.s s.). Ali, Uz zvieni All lah ponavlj ja da nijedn na dua ne ee nositi teret drug ge due, tj. breme drugoga d (E El-En'dm, 6:164; 6 Ben nu Israil/E El-Isra, 17:1 15; Fatir, 35:18; 3 Ez-Z Zumer, 39:7; En-Ned m, 53:38)

Peto o, Kur'an navodi n daje e Uzvieni Allah A uzdig gao Isaa (s. .a.v.s.):

"Ve je njeg ga Allah uzd digao Sebi, , a Allah je e silan i mu udar." (K Kur'an, En n-Nisa', 4:15 58)

116

1 117

JERUSALIM U KUR'ANU U ISA, PRAVI MESIJA, I DEDDAL, LANI MES SIJA

"I kad dAllah ree: "O Isa! Ja u tebe e k Sebi uz zeti, i k Se ebi te uzdii, i od onih k koji su nevj jernici ois stiti, ..." (Ku ur'an, Ali T Tmran, 3:55) Potom Ku ur'an pojan njava da sv vaka dua (nafs) (n mora a okusiti sm mrt (maut): esih, sin Merjeme, M sam mo je posla anik, i prije e njega dos sta poslani ika minu, a "Me maj jka njegova a je uvijek zborila istinu. I njih h dvoje jeli i su hranu! Pogledaj j kako o im znako ove objanj javamo Mi, , (onima koji k kleveu, tvrdei da je Bog g Tro ojstvo, da je j i Isa Bog g i da je Merjema M Bo og) a potom m vidi kako o se okreu oni! !!!" (Kur'a an, El-Ma'id de, 5:75) Pute em znamen nite tvrdnje o tome da su 'obo oje jeli hranu' Kur'a an dokida svaku mog gunost da su Isa (s.a. .v.s.) i Merj rjema mogl li biti ita drugo d doli ljudska lj bia. a Kur r'an, takoer, e za Isaa (s.a.v.s.) na avodi daje bio b samo Boiji B sluga i rob:

"Svaka a dua (nef fs) e okusi iti smrt (me evt). Nagra ade e vam m je ispunit ti samo na Sudnjem dan nu. Ko se udalji od vatre de ehennema i bude uve eden u et, (taj) se spasio. s Ova aj zemaljsk ki ivot je varljiva rob ba."* denne

(Kur'a an, Ali 'Imr ran, 3:185) S obzirom na to da je e Uzvieni Allah reka ao da svaka a dua (nafs fs) mora oku usiti smrt, p proizlazi d da je i Isa (s.a.v.s.), ( a ako je posje edovao du u, morao okusiti sm mrt (maut). Stoga se o otvara pitan nje: Da li je Isa (s.a a.v.s.) posje edovao du uu? Da li je on bio l ljudsko bie? I, kako o znamo d da je bio sin s Merjem me, moramo o se pitati: Da li je M Merjema b bila ljudsko o bie?

0 Sljedbeni ici Knjige! U vjeri svo ojoj ne pretj tjerujte, a o Allahu dr rugo osim "0 e ne govori ite! Doista je j Mesih Is sa, Istine

K Kur'an sna ano nagla ava upravo o ljudsku pr rirodu i Isa aa (s.a.v.s.) i Merjeme e:

* Kur'an asn ni, prevodioci Panda i au evi

JERUSALIM M U KUR'ANU U ISA, PRAV VI MESIJA, I DEDDAL, LANI MES SIJA

sin M Merjemin, samo Alla ahov posla anik i Rije e Njegova a! On je tu Rije Merj jemi predao o, i ivot Is sau dao. Pa a u Allaha i Njegove p poslanike vjerujte! v 1 "T Trojica su" -ne govor rite! Presta anite, bolje e vam je! S Samo je Al llah Bog jedin ni, slavljen nek'je, zar r da On dij jete imadne e?! Njemu pripada sv ve to je na ne ebesima i sve s to je na a Zemlji, a Allah kao zatitnik d dovoljan je."

"O Od zemlje vas stvaram mo Mi, i u nju emo vas vratiti, i iz je vas po dr rugi put izv vesti." nj (Kur'an n, Ta Ha, 20:55) s takoer, nalazi va no upozore enje na mje estu na koje em se govo ori o Ali, u Kur'anu se, smrti (maut) Isaa (s.a.v.s. .). To upozorenje na avodi kako o e svi jev vreji i krani vjerov vati u Isaa (s.a.v.s.) (u u Kur'anu je j status i pozicija p Isa aa (s.a.v.s.) ) odreena kao Mesih ha i kao Allahovog A Poslanika) prije 'Isa aove' smrti i. Taj ajet, otuda, ja asno govor ri o Boije em naumu da e se Isa (s.a.v.s.) jednog dana d vratiti i i da e se e taj dogaaj zbiti pri ije njegove e smrti:

Kur'an, En-N Nisa\ 4:171) (K

"A on je j samo rob b... " (Ku ur'an, Ez-Zu uhruf, 43:59) Jasno je, dakle, u Kur'anu K pok kazano da je j Isa (s.a.v v.s.) bio lju udsko bie. . Time je i v.s.) predod dreen na u univerzalni i zakon sm mrti. I on je e morao ok kusiti smrt Isa (s.a.v (maut). "A nema niti jednog sl ljedbenika Knjige (niti jednog jevreja j koj ji odbacuje e Poslanika Isaa kao Mesiha M i Allahovog A a i niti jed dnog kranina koji nsistira da a Isa mora a biti oboa avan kao Bog B i kao Boiji B sin) koji u Isaa a in n e istinsk ne ki povjerov vati prije njegove n sm mrti. I Isa e protiv sljedbenika a K Knjige na Danu D Sudnj jem svjedoiti."

Isa (s.a a.v.s.) e se e vratiti

Kur'an sna ano nagla ava da Isa a (s.a.v.s.) nije n umro (d da nije niti ubijen niti i razapet). Kur'an, tak koer, navo odi da je bi io uzdignut t od Uzvie enog Allaha a. I, s obzir rom na to da Kur'an navodi kak ko svaka du ua (ukljuujui i Isaa a) mora oku usiti smrt (maut), (m proizlazi d da se Isa (s. .a.v.s.) mor ra vratiti i okusiti o smr rt (maut), k kao svako drugo d ljudsko bie. On e morati m biti v vraen u ze emlju (njeg govi posmrt tni ostaci tr rebat e biti vraen ni nakon njegove smrt ti u zemlju, iz koje su u prvotno bili uzeti), kao k svako drugo ljud dsko bie. To T se u uob biajenim uvjetima u izv vodi putem m forme uko opa. Kur'an nav vodi:

(Kur'an, En-Nisa', 4:159) Dak kle, tog dana svaki e jevrej morati m prih hvatiti Isaa a (s.a.v.s.) kao Mesih ha i vjero ovati u nje ega i svaki i e kran nin morati odbaciti o vj jerovanje u Isaa (s.a.v v.s.) kao 'Boijeg si ina' i kao tr reu osobu n boansko om trojstvu u.

Posl lanik Muha ammed (s.a a.v.s.) je na a najdirektn niji mogui nain naja avio povrat tak Isaa a (s.a.v.s.): E Hurejre e: Allahov Poslanik je e rekao: Ta ako mi Ono oga u ijim rukama "Prenosi Ebu je moja du ua (kunem m se) da e sin s Merjem min uskoro sii medu vas v kao Pra avedni Vladar. On n e slomit ti krst, ubiti i svinje i do okinuti diz zju (porez nametnut n jevrejima i kranima a, stanovnicima terito orija pod isl lamskom upravom). u V Vladat e blagosta anje i niko nee prima ati milostin nju." (Sa ahih, Buhar ri)

120 0

JEROSALEM U KURANU I SA, PRAVI MESIJA, I DEDDAL, LANI MESIJA

Kur'an potvruje povratak Isaa (s.a.v.s.) kao 'Znak svih znakova' Posljednjeg dana: Stavie, povratak Isaa (s.a.v.s.) jedan je od deset glavnih znakova Posljednjeg dana, koje spominje Poslanik (s.a.v.s.): "Prenosi Hudejfa ibn Useid Gifari: Iznenada se medu nama pojavio Allahov Poslanik (s.a.v.s.) (dok smo bili zaokupljeni raspravom) i rekao: O emu raspravljate? (Njegov ashab je odgovorio): Govorimo o Posljednjem asu. Nato je on rekao: On se nee dogoditi sve dok prije toga ne vidite deset znakova i (u vezi s tim) spomenuo je dim, Deddala, (Zemaljsku) neman, izlaenje Sunca na zapadu, silazak Isaa (s.a.v.s.), sina Merjemina, Jeduda i Meduda, potrese na tri mjesta - jedan na istoku, jedan na zapadu i jedan u Arabiji, i nakon toga vatru u Jemenu koja e odvesti ljude na mjesta njihova okupljanja." (Sahih, Muslim) I sam je Isa (s.a.v.s.) dao listu znakova na koje treba ekati do vremena njegova povratka: pojavit e se ljudi koji e se nazivati mesijama, ali e biti lani bit e ratova i glasina o ratovima nastupit e neviena opa glad kuge e harati svijetom proirit e se nepravda i neljudskost potresi e uestati i njihova jaina se poveati Mi danas imamo pojanjenje za dva suprotstavljena portreta Mesije u spisima - prvog, poniznog i blagog Mesiju koji bi neizmjerno patio, i drugog, monog osvajaa. Kada se Isa (s.a.v.s.) vrati, on e ispuniti ovu drugu sliku. Ali, Poslanik Muhammed (s.a.v.s.) je objavio da e prije "i Isa je predznak Smaka Svijeta,..." (Kur'an, Ez-Zuhruf, 43:61)

Tih deset znakova su slijedei: putanje Deddala - lanog Mesije putanje Jeduda i Meduda povratak Isaa (s.a.v.s.) - pravog Mesije pojava duhana (dima) pojava Zemaljske nemani (stvorenje Zemlje, Svete zemlje) izlazak Sunca na zapadu potres na istoku potoni, potres na zapadu trei potres u Arabiji velika vatra u Jemenu (Znakovi nisu poredani hronolokim slijedom kojim e se pojaviti). Najvei san jevreja ve due od 2.000 godina je san o povratku u Svetu zemlju, u ulozi vladara te zemlje, kako bi mogli obnoviti Dravu Izrael koju su utemeljili proroci-kraljevi, Ko je Deddal? povratka Isaa (s.a.v.s.), Uzvieni Allah pustiti u svijet lanog Mesiju (al-Masih alDajjal), u Posljednjem dobu.

122

ISA, PRAV VI MESIJA, I DEDDAL, LANI MES SIJA

David/Dav vud (s.a.v.s s,) i Solomo on/Sulejma an (s.a.v.s.) ), iznova po odii Hram m koji je podigao So olomon/Su ulejman (s.a a.v.s.) u Jer rusalimu i o oboavati Abrahamo ova/Ibrahim mova (s.a.v. .s.) Boga u tome Hram mu. Dakako o, to treba smatrati veoma uzv vienim sno om. Narod koji sanja takav t san k kao najvei od svih sv vojih snova a mora biti n narod koji e ostvariti i duhovnu veli v inu. Tr rebalo bi da se radi o narodu koji daje p prednost 'dr rugom svije etu' nad ovi im 'dunjalu ukim' (dun nya) svijeto om i iji duhovni uv vid moe prodrijeti p kr roz 'izvanjs sku' prividn nost i prepo oznati 'realn nost' stvari. Pa ipak, tre ebali bi biti u stanju s shvatiti da tako t uzvie en san nije mogue os stvariti uspostavlja anjem, u te emeljima, b bezbone Drave D Izrae el i vladavi inom nasilj ja i iskoritava anja, a koji u Svetoj ze emlji traju ve due o od pedeset k krvavih godina. Nevjerova atno je da bi nasilje mo oglo trajati i i slijedeih h 50 godin na bez suoavanja a sa stranim posljedicam ma. "A A on ni koji ne vjeruju, vj (u ovaj Kur' 'an i ovog g posljednj jeg Poslanika, izmeu ostalog) njihova djela su s kao u ravnici privienje za koj oje edan sn nuje da vod da je! ! -Pa kad do d njega do oe, nita ne nade, a na n i e kod d njega Alla aha pa e mu m On n napuniti ra r un njeg gov! A Allah h brzo obra aunava!" ur'an, En-N Nur, 24:39) (Ku Dra ava Izrael je danas upravo u situaciji ovjeka koji k umire od edi i koji izma aglicu sma atra vodom

raelski jevr reji vjerov vali da se njihov najvei san n ne moe i nee moi Svi su izr ostvariti be ez pojave posebnog p p poslanika -Mesije. On n bi trebao o "donijeti spasenje s na a Sudnjem d danu kada bi trebao biti okrunj jen kraljem m svijeta" ( (IV Ezra, 13:26). 1 Ova vladavina Mesije pon navlja se i n na drugim mjestima u svetim sp pisima (1 Enoch: E 45:3 3; 105:2; 28 8:29; 13:32 2-35; 14:9 9). Naravn no, evrops ski jevreji, , koji su uspostavil li cionistiki i pokret, jed dva da dije ele takvu svetu vezan nost uz pro oroanstva koja k se tiu Mesije. . "Doista, ovaj o Kur'an n kazuje sin novima Isra aila veinu onoga o emu e se oni razilaze, i zbilja je on Uputa i Milost vje ernicima." (Kur'an, En-Neml, E 2 27:76-7) Allah odre edio je da a lani Mesija M (al-M Masih al-D Dajjal) bu ude poslan n Uzvieni A jevrejima/J Jevrejima, kao preva ara, a koju u e oni pr rihvatiti ka ao ispunjen nje njihova a najveeg sna, tj. povratka p u njihovu Svetu ze emlju, obn novu Dra ave Izrael, , imenovanje kraljavla adara ( Po alji nam vladara v da a se (zajedn no s njim) borimo na a Boijem pu utu!", Kur'an, El-Bek kare, 2:246 6) te obnov vu Hrama. injenica a da su bili i toliko sna no i potpu uno prevare eni lanom m Dravom m Izrael pok kazuje njih hovo stalno o duhovno sl ljepilo:
u

nas 'se ini i' kao da se e 'najvei san' gotovo u potpuno osti ostvario o. Izraelski i jevreji Dan su se vratili u Svetu zem mlju, ili su barem slobodni da to uine, u bilo kojem m dijelu svij jeta ivjeli. Drava Iz zrael osnov vana je 194 48. godine i danas je ona realno ost. Sve to je preostal lo da bi se san u potpu unosti ostv vario je ime enovanje Kralja K i dest trukcija Me esdzidul-aks sa kako bi se omoguila rekonst trukcija Hra ama: "Ka ad stigne u zemlju koju k ti Jahv ve, Bog tv voj, daje; kad k je zapo osjedne i u njoj se nas stani, pa onda o kae: 'elim da a nad sobo om postavi im Kralja, kako ga im maju svi dru ugi narodi oko o mene' - tada e onoga o koga a Jahve, Bo og tvoj, oda abere, sebi postaviti za Kralja." K (u ovo je ukl ljueno vje erovanje da d e on bit ti iz David dove kue) (Ponovljen ni zakon, 17 7:14-15)

124 4

ISA, PRAVI MESIJA, I DEDZDZAL, LANI MESIJA

Uz to, Izrael mora postati vodea svjetska sila i Kralj Izraela mora vladati svijetom iz Izraela. Nuna implikacija navedenog je da se sve ovo ne moe ostvariti bez Mesije. To je 'privid'. A staje 'realnost'? 'Realnost' svega ovoga je, sa islamskog stanovita, da je Dedzdzal, lani Mesija, naveo jevreje/Jevreje na lano uvjerenje kako su Boijom milou dovedeni pred potpuno ostvarenje svog najveeg sna. A 'stvarnost' je da ih je njihovo duhovno sljepilo dovelo u Boiju zamku iz koje im vie nema spasa. Oni osuuju nasilje i nepravdu u svijetu, ali opravdavaju svoj teror i nepravdu prema drugima. Oni to ine na osnovu uvjerenja da imaju poseban poloaj kod Boga koji drugi ne posjeduju. S obzirom na to da vjeruju da im pripada Sveta zemlja, oni, takoer, vjeruju kako imaju pravo osloboditi je od onih koji su tu ivjeli stotinama godina. 'Cilj' opravdava 'sredstva'. 'Realnost' je da su bili zavedeni i u potpunosti prevareni od Deddala. Dedzdzal, lani Mesija, jeste bie stvoreno od Uzvienog Allaha kako bi se predstavljalo za Mesiha i prevarilo jevreje u uvjerenju da se radi o pravom Mesiji. Sveznajui Allah obdario je Deddala stranom moi, svestranou i velikom sposobnou prijevare i lukavstva. Krani ga poznaju kao Antikrista. Dedzdzal, zlo bie stvoreno od Uzvienog Allaha, pojavit e se jednog dana na svijetu kao ljudsko bie. Kad se pojavi, on e biti jevrej, mlad ovjek, snane grade i kovrdave kose. Poslanik Muhammed (s.a.v.s.) posumnjao je u jevrejskog mladia Ibn Sayyada, stanovnika Medine, da je Dedzdzal I sam je, prilikom te sumnje, potvrdio daje Dedzdzal ve puten u svijet i da e se jednog dana pojaviti kao: - ljudsko bie - jevrej - mladi

Pravi Mesija e, poput Sulejmana (s.a.v.s.), vladati svijetom sa Davudovog (s.a.v.s.) prijestolja, tj. iz Jerusalima. Kako bi to ostvario, on e prvo morati ostvariti slijedee: - osloboditi Svetu zemlju od vladavine onih koji ne potuju Ibrahimova (s.a.v.s.) Boga - dovesti 'odabrani narod' (a koji je, u vrijeme najave Boijeg obeanja, bio jevrejski) nazad u Svetu zemlju - ponovo uspostaviti Dravu Izrael koju su utemeljili David/Davud (s.a.v.s.) i Solomon/Sulejman (s.a.v.s.) - potai Izrael da postane vodea svjetska sila

Samo tada, pravom Mesiji bit e mogue da vlada svijetom sa prijestolja Davudovog (s.a.v.s.), iz Jerusalima. Da bi se Dedzdzal, lani Mesija, uspjeno predstavio za pravog Mesiju, proizlazi da bi i on, takoer, trebao prvo ispuniti sve navedene uvjete.

Ali, iz sveg navedenog moe se javiti i pitanje: Ako je Dedzdzal lani Mesija ili Antikrist, odgovoran za ovu veliku prijevaru jevreja i, to je jo znaajnije, ako je ve puten u svijet i ve je na zemlji, gdje je on, ustvari? Poslanik je o Deddala, lanom Mesiji, rekao slijedee (a to se moe smatrati 'kljuem svih zagonetki'): "Prenosi en-Nevvas ibn Sem'an: ...Mi smo pitali: Allahov Poslanice (neka je mir na njega), koliko e on dugo ostati na Zemlji? On je odgovorio: etrdeset dana, jedan dan nalik na godinu, jedan dan nalik na mjesec, jedan dan nalik na sedmicu, a ostatak dana bit e nalik na vae dane..." (Sahih, Muslim; Sunen, Tirmizi)

ISA, PRAVI MESIJA, I DEDZDZAL, LANI MESIJA

Tek e na kraju njegovog ivota na zemlji, dakle, Deddalovi dani biti nalik na nae dane. Zatim, Dedzdzal, lani Mesija, bit e u 'naoj' dimenziji vremena kada 'njegov dan' bude nalik na 'na danDakle, on e biti u 'naem' svijetu tek na samom kraju svog ivota, kada e ui u 'na' svijet kako bi dovrio svoju misiju predstavljanja Mesije. Obeanje Uzvienog Allaha je bilo da e Mesih vladati svijetom sa Davudovog (s.a.v.s.) prijestolja, tj. iz Jerusalima koji e biti sredite Drave Izrael. Otuda je jasno da e Dedzdzal biti fiziki lociran u Jerusalimu na samom kraju svog ivota na zemlji i tada emo biti u mogunosti da ga vidimo, jer e 'njegov dan biti nalik na na dan'. Tada emo ga vidjeti kao jevreja, mladia, snane grade, kovrdave kose itd. On e, takoer, trebati biti Vladar svijeta i vladati iz Jerusalima. U tome lei odgovor na pitanje koje se tie strateke uloge koju Jerusalim treba odigrati na kraju historije.

u damiji kako bi im ispriao o Temimovom iskustvu sa Dedzdzalom. Poslanik je ustvrdio da ono to mu je Temim ed-Dari ispriao potvruje ono stoje i on sam, kao Poslanik, govorio o Deddzalu. Hadis kazuje slijedee: "Prenosi Fatima bint Kajs, sestra ed-Dahhaka ibn Kajsa: Amir ibn erahil esSa'bi je rekao: Fatima bint Kajs je bila medu prvim enama muhadirkama. Zato sam je zamolio da mi ispria hadis koji je direktno ula od Allahovog Poslanika (neka je mir na njega) i za koji medu njima nije bilo posrednika (u prijenosu hadisa). Odgovorila je: Dobro, ako eli, spremna sam ti ispriati. Rekoh joj: Hajde, kazuj mi. Zapoela je: Udala sam se za Mugirinog sina. On je u to vrijeme bio ugledan mladi iz plemena Kurej, ali je poginuo kao ehid u prvom dihadu (borei se na strani Allahovog Poslanika). Kada sam postala udovica, zaprosio me je Abdur-Rahman ibn Avf, jedan od Poslanikovih ashaba. Allahov Poslanik (neka je mir na njega) poslao mi je, takoer, takvu

Prije toga, on e biti oko nas gotovo na isti nain na koji su meleki i dzjnni oko nas svakodnevno, a da opet nisu u 'naem' svijetu (u danu nalik na na dan), pa otuda i nisu vidljivi. On e nas neprestano napadati kako bi iskuavao nau vjeru. Ispredat e svoju prijetvornu mreu, a mi neemo biti u stanju da ga uoimo naim normalnim sposobnostima opaanja jer 'njegov dan' nee biti nalik na na danGdje e na Zemlji biti Dedzdzal kada ga Allah pusti na Zemlju u danu koji e biti nalik na godinu, u danu koji e biti nalik na mjesec te, konano, u danu koji e biti nalik na sedmicu? Mi znamo da e on biti na Zemlji, ali gdje na Zemlji?
9

ponudu za jednog osloboenog roba, Usamu ibn Zejda. Preneseno mi je da je Allahov Poslanik rekao (za Usamu): Onaj ko mene voli, trebao bi voljeti i Usamu. Kada mi je Allahov Poslanik govorio (o tom pitanju), ja sam mu rekla: Moja je odluka u tvojim rukama! Moe me udati za koga god eli. Odgovorio je: Bilo bi bolje da se preseli u kuu Um me erik. Umma je bila veoma bogata ena, iz plemena Ensarija. Velikoduno je pomagala na Allahovu putu i doekivala je goste veoma gostoljubivo. Rekla sam: Dobro, uinit u kako eli. (Ali) potom je promijenio miljenje o tom, rekavi: Nemoj tako uraditi, jer Umma Serik veoma esto ima goste u kui i ne bih volio kada bi te neko u takvom stanju mogao vidjeti nepokrivenu. Bolje je da preseli u kuu svog roaka, Abdullaha ibn Amr ibn Umm Maktuma. On je pripadao Benu Fihr ogranku Kureja i pripadao je plemenu (kojem je i Fatima pripadala). Preselila sam se u tu kuu i kada je istekao moj period ekanja, ula savu ezan iz damije za namaz u dematu.

Nasreu, imamo odgovor na prvo pitanje i taj nam odgovor, zauzvrat, daje mogunost da potraimo odgovore i na druga dva pitanja. Odgovor na prvo pitanje nalazi se u hadisu poznatom kao hadis Temim ed-Darija. Temim ed-Dari je bio kranin koji je prihvatio islam u Medini. Priao je Poslaniku (s.a.v.s.) i govorio mu o svome iskustvu sa Dedzdzalom. Nije sigurno da li se radilo o snu ili o viziji ili, pak, o stvarnom, ivotnom iskustvu. Poslanik je odgovorio molbom ljudima da ostanu nakon namaza

128

ISA, PRAVI MESIJA, I DEDDAL, LANI MESIJA

Krenula sam prema damiji i obavila namaz za Allahovim Poslanikom (neka je mir na njega). Bila sam u enskom safu koji je bio nedaleko od mukog. Kada je Allahov Poslanik zavrio namaz, sjeo je u mihrab i nasmijeen rekao: Svi vjernici bi trebali ostati na svojim mjestima. Potom je upitao: Znate li zato sam vas zamolio da se okupite? Odgovorili su: Allah i Njegov Poslanik znaju najbolje. Rekao je: Tako mi Allaha, nisam vas okupio kako bih vas upozoravao ili vas opominjao. Zadrao sam vas zato to mi je Temim ed-Dari, kranin koji je preao na islam, ispriao neto to se slae s onim to sam vam ja govorio o Deddalu. Ispriao mije kako je isplovio brodom sa trideset mukaraca iz plemena Benu Lukm i Benu Dudam i da ih je bura bacala po okeanu mjesec dana. Potom su ih valovi odbacili u blizinu jedne zemlje usred okeana (do jednog otoka), u vrijeme zalaska Sunca. Tamo se nalazilo stvorenje duge, guste kose te mu nisu mogli razaznati lice s leda. Upitali su: Koje to? Na to im je odgovoreno: Ja sam el-Dessasa. Pitali su: Staje to el-Dessasa? Odgovoreno im je: 0 ljudi, otiite do osobe koja se nalazi u samostanu, jer ona silno eli da vas upozna. Tada je Temim rekao: Kada je imenovao tu osobu, bili smo preplaeni da se ne radi o ejtanu. Pourili smo sve dok nismo stigli do samostana gdje smo naili na snanu osobu, sa rukama zavezanim iza vrata i eljeznim okovima oko nonih zglobova. Pitali smo: Hej, ko si ti? Odgovorila je: Uskoro ete saznati o meni, a recite mi ko ste vi. Rekosmo: Mi smo iz Arabije. Isplovili smo brodom, ali su nas valovi kovitlali po okeanu mjesec dana i doveli nas u blizinu ovog otoka. amcima za spaavanje doplovili smo do ovog otoka. Sreli smo stvorenje izrazito guste kose zbog koje mu nismo mogli razaznati lice s leda. Pitali smo ga: Ko si? Ono je odgovorilo: Ja sam el-Dessasa. Pitali smo: Sta je to elDessasa? Reeno nam je: Otiite do osobe u samostanu jer ona nestrpljivo eka da vas vidi. Tako da smo doli do tebe u silnoj urbi, bojei se da se moda radi o ejtanu. Okovani je rekao: Kaite mi o stablima hurmi u Bejsanu. Pitali smo. Zato

o tome pita? Rekao je: Pitam vas da li ta stabla raaju plodove ili ne? Rekli smo: Da, raaju. Na to je on odgovorio: Mislim da vie nee raati plodove. Potom je zatraio da ga obavijestimo o jezeru Taberijja. Pitali smo ga ta eli znati o tom jezeru. Pitao je ima li vode u jezeru. Rekli smo daje u jezeru puno vode. Potom je rekao kako e jezero uskoro presuiti. Tada je zatraio da mu kaemo o izvoru Zuhar. Pitali smo ga ta eli znati o izvoru. elio je znati da li se njime navodnjava zemlja. Rekli smo mu: Da, izvor je veoma snaan i stanovnici Medine njime navodnjavaju polja. Zatim je rekao: Kazujte mi o nepismenom Poslaniku, ta radi? Rekli smo mu daje napustio Mekku i nastanio se u Medini. Pitao je: Bore li se Arapi protiv njega? Odgovorili smo: Da, bore se. Pitao je kako Poslanik postupa sa njima. Obavijestili smo ga daje pobijedio one u svom okruenju i da su mu se oni pokorili. Pitao je: Da li se to, uistinu, dogodilo? Odgovorili smo potvrdno. Zatim je rekao: Ako je tako, bolje je za njih da mu pokau poslunost. Rei u vam neto o sebi. Ja sam Deddal i uskoro u biti osloboen. Putovat u zemljom i neu potedjeti nijednog grada u kojem neu otpoinuti etrdeset noi, osim Mekke i Medine. Ta su mi dva mjesta zabranjena, i neu se usuditi ui ni u jedno od njih. Udarit u na meleka koji e imati sablju u rukama i on e mi preprijeiti put, a drugi meleki uvat e sve prilaze do ova dva grada. Potom je Allahov Poslanik (neka je mir na njega) rekao: Iz ovog je jasno daje to Medina. Zar vam nisam priao o Deddalu na ovaj nain? Narod odgovori: Jesi. Poslanik je rekao: Ovo kazivanje Temim edDarija je vano jer ono potvruje ono to sam vam kazivao o Deddalu, Mekki i Medini. Pazite, Deddal je u Sirijskom moru (Mediteranskom) ili Jemenskom moru (Arabijskom). Ne, suprotno, on je na istoku, on je na istoku, on je na istoku, i rukom je pokazao prema istoku. Ja (Fatima bint Kajs) rekla je: Upamtila sam ovo (Poslanikovo kazivanje)." (Sahih, Muslim)

130

JERUSALIM U KUR'ANU

ISA, PRAVI MESIJA, I DEDDAL, LANI MESIJA

Iz ovog hadisa je sasvim jasno kada je Deddal bio puten u svijet, daje geografski bio smjeten na tom otoku i daje sa tog otoka zapoeo svoje predstavljanje za Mesiju, oslobaajui Svetu zemlju od nejevrejske vladavine... O kojem se otoku radilo? Otok je Britanija

Mogue je da e se nai oni koji se nee saglasiti s naim miljenjem da je otok o kojem je rije u hadisu Britanija. Takvima odgovaramo s puno uvaavanja, pozivajui ih ljubazno da nas isprave. Kako bi to uinili, i sami moraju identificirati otok i pruiti dokaz koji potkrepljuje njihovo miljenje, a naem oduzima valjanost.

Nae je miljenje da je otok o kojem se govori u hadisu Britanija. Dokazi koji potvruju nae miljenje uistinu su iznenaujui. Razmislimo o slijedeem. Godine 1917. Vlada britanskog 'otoja' izdala je Belfursku deklaraciju kojom je najavila zaprepatenom svijetu svoju namjeru da podri utemeljenje jevrejske nacionalne drave u Svetoj zemlji. Potom je, 1919. godine, britanska vojska, predvoena generalom Allenbvem, porazila tursku vojsku i preuzela Svetu zemlju od vladavine muslimana. Od 1919. do 1948. godine Britanija je vladala Svetom zemljom na temelju mandata Lige naroda. U tom je periodu svijet svjedoio masovnim emigracijama evropskih jevreja u Svetu zemlju. Neizmjerna njemaka mrnja prema jevrejima zbog njihove izdaje u Prvom svjetskom ratu (Njemaki jevreji sklopili su sporazum sa Britanijom da e uvui SAD u rat kako bi pruile podrku Britaniji, ako im Britanija, zauzvrat, obea da e im nakon pobjede u ratu dodijeliti Svetu zemlju) i jaanje Hitlerove moi vodilo je do masovnih protjerivanja jevreja, to

Dakle, mi smo zakljuili da nas hadis obavjetava o tome da je Deddal, kada je bio puten na zemlju i kada je poeo svoju misiju u 'danu nalik na godinu', to zapoeo sa britanskog otoja. Mi smo, takoer, uoili da je u tom periodu Britanija djelovala kao vodea svjetska sila. Potom, uoili smo i da je u vrijeme svoje vladavine svijetom Britanija, takoer, kontrolirala svjetske finansije. To je vreno putem Bank of England. London je, uistinu, bio vodei svjetski finansijski centar.

Ali, uoili smo da je doao trenutak kada je, na udan i misteriozan nain, Britanija prestala biti vodea svjetska sila i kada su je na tom mjestu zamijenile Sjedinjene Amerike Drave. Izgleda da je taj proces zapoeo jednim ratom, tj. Prvim svjetskim ratom, a zavrio se s drugim, tj. Drugim svjetskim ratom. Nae je miljenje da se u periodu izmeu Prvog i Drugog svjetskog rata dogodio pokret Ded.d,ala iz dana koji je nalik na godinu u dan koji je nalik na mjesec. Veoma je vano da ovaj proces promjene duboko sagledamo, jer nam on daje klju za prepoznavanje trenutka u kojem bi se Deddal mogao pomaknuti iz dana koji je nalik na mjesec u dan nalik na sedmicu.

je dramatino povealo jevrejsku emigraciju iz Evrope u Svetu zemlju. Na kraju je, 1948. godine, Britanija bila 'babica' za dijete koje je trebalo biti roeno, tj. za proglaenje nezavisnosti Drave Izrael. Uz to, moemo dodati da je britansko otoje smjeteno s one strane Mediterana, otprilike, mjesec dana putovanja od arapskog svijeta! Vano je, takoer, uoiti da su Britanci nenadmani u pijunai. Filmovi o Sherlocku Holmesu i Jamesu Bondu su fikcijski ekvivalenti Lawrencu od Arabije.

Teroristiki in koji se zbio u ljeto 1914. godine u Sarajevu, rezultirao je ubistvom austrougarskog nadvojvode Franza Ferdinanda. Poinilac tog teroristikog akta bio je Srbin, ali otisci prstiju koji su ostavljeni vodili su do Rusije. Ko god da je planirao ubistvo, i ko god da je ostavio otiske koji su vodili do Rusije, elio je da Austro-Ugarska objavi rat Rusiji. Stvarna meta ubistva nije bila Rusija, ve ruski saveznik - Britanija. Osmanska islamska drava bila je druga meta. Nju je trebalo

JERUSALIM U KUR'ANU

ISA, PRAVI MESIJA, I DEDDAL, LANI MESIJA

unititi, a Britanija je trebala izvriti taj zadatak. Kada je Austrougarska objavila rat Rusiji, Britanija i Francuska odmah su se ukljuile u rat, kao podrka Rusiji. A Njemaka je odgovorila ukljuivanjem u rat kao saveznik Austro-Ugarske. Plan koji je leao iza ubistva bio je da se ratom toliko oslabi britanska ekonomija, da ona na kraju izgubi status vodee svjetske sile i da na tom poloaju bude zamijenjena drugom dravom. Poinioci ovog teroristikog akta bili su toliko avolski lukavi da su bili u stanju istovremeno napasti i Osmansko islamsko carstvo. Ta je drava i dalje predstavljala izvanrednu prepreku oslobaanju Svete zemlje, povratku jevreja u Svetu zemlju i obnavljanju Drave Izrael. Najbolji mogui nain za uklanjanje te prepreke bio je rat. I tako je Osmansko islamsko carstvo, vjetom unutranjom intrigom, bilo prisiljeno ui u rat kao podrka Njemakoj. Britanija je tako iskoritena, ne samo za napade i unitavanje Osmanskog islamskog carstva ve i Islamskog hilafeta. (Vidi nau knjigu: Hilafet, Hidaz i saudijsko-vehabijska nacionalna drava). Ali, od 1914. do 1916. rat je bio katastrofalan za Britaniju. Prvo, njemake podmornice otrgnule su se od britanske kontrole po morima. Drugo, Njemaka je okupirala Francusku i uspostavila pronjemaku vladu u Parizu. Tree, ruske trupe su dezertirale i povlaile se. I konano, 1916. godine, Britanija je bila u tako stranom kripcu, jer je bila potpuno usamljena i prijetila joj je glad. Tada se dogodila dramatina promjena. Jevreji su prili britanskoj vladi i ponudili joj ukljuivanje Sjedinjenih Amerikih Drava u rat kao saveznika Britanije, ako Britanija, kao quid pro quo, obea dati jevrejima Svetu zemlju na kraju rata. Britanija je prihvatila ponudu. Jevreji su pokrenuli svoju silnu propagandnu maineriju u Sjedinjenim Dravama sve dok nisu na kraju uspjeli uvui Sjedinjene Amerike Drave u rat 1916. godine, kao saveznika Britanije. Britanija je godinu kasni je izdala Belfursku deklaraciju, a ve 1916. je uspjeno zavrila uvenu pijunau na Arapskom poluotoku.

Britanija je uspjela ostvariti dva veoma vana cilja, koja su predstavljala strateki udarac protiv Osmanskog islamskog carstva. Prvi je bio zakljuivanje Ugovora o meusobnoj podrci i dobrovoljnoj neutralnosti izmeu Britanije i 'Abdul'Aziza ibn Saua (tada vladajueg u Rijadu). Cijena je za Britaniju bila samo 5000 funti mjeseno koje bi Abdul Aziz primao iz britanskog trezora. Drugi je uspjeh bio poticanje erifa Huseina, od osmanske vlade imenovanog erifa Mekke i Hidaza, da se pobuni protiv osmanskog halife i objavi svoju neovisnost. Cijena za Britaniju bila je sjajna suma od 7 miliona funti (vidi nau knjigu Hilafet, Hidaz i saudijsko-vehabijska nacionalna dr.ava). Tako je 1916. godina promijenila tok rata i na kraju donijela pobjedu Sjedinjenim Amerikim Dravama, Britaniji i Jevrejima. Ne samo daje Njemaka bila poraena ve, stoje bilo mnogo vanije, Osmansko islamsko carstvo je raskomadano i na njegovom se mjestu pojavila sekularna drava Turska. Stavie, sekularna turska vlada odmah je ugovorila napadako-odbrambeno saveznitvo sa istom tom Britanijom koja je igrala kljunu ulogu u komadanju Osmanskog carstva. Ali, Britanija je bila u tolikoj mjeri razorena ratom da su je Sjedinjene Drave zamijenile na mjestu vodee svjetske sile. To je bilo potvreno u periodu izmeu dva rata, i u toku i nakon Drugog svjetskog rata. Izmeu ostalog, u toku Drugog svjetskog rata, ameriki general Dwight Eisenhower vodio je saveznike trupe. Takoer, 1944. godine, Bretton Woods konferencija o utemeljenju novog meunarodnog monetarnog sistema dala je uvjerljivu potvrdu o umanjenom utjecaju Britanije time to je odabrala ameriki dolar kao novu meunarodnu valutu koja je zamijenila britansku funtu. Meunarodni monetarni fond i Svjetska banka zamijenile su 'Bank of England' kao vodeu svjetsku finansijsku instituciju. A Washington je zamijenio London na mjestu vodeeg finansijskog centra. Nakon zavretka rata, upravo su Sjedinjene Drave trebale iznova osnaiti britansku i evropsku ekonomiju putem Marshallovog plana. U Sueskoj krizi 1956. godine kao i u

134

JERUSALIM U KUR'ANU

ISA, PRAVI MESIJA, I DEDDAL, LANI MESIJA

Kubanskoj raketnoj krizi 1963. godine Sjedinjene Drave uvjerljivo su potvrdile svoj novi status vodee svjetske sile. Na isti nain na koji je Britanija, kao vodea sila, bila udno opsjednuta Svetom zemljom (npr. Belfurska deklaracija), a britanski narod sam nije bio u mogunosti objasniti tu udnu opsesiju, tako je i nova svjetska sila, SAD, bila udno opsjednuta Svetom zemljom, a isto tako ni ameriki narod nije mogao za to nai objanjenje. Naprimjer, SAD su bile prva drava u svijetu koja je 'priznala' novu Dravu Izrael nakon to je ista objavila svoju neovisnost 1948. godine. S obzirom na to da su Sjedinjene Drave djelovale kao glavni zatitnik Izraela i u dobru i u zlu!, SAD su osigurale Izraelu neizmjernu finansijsku, ekonomsku i vojnu pomo. Ustvari, ukupna pomo Izraelu gotovo da premauje ukupnu ameriku pomo ostalim dijelovima svijeta. Jedan dio amerike pomoi otiao je u Izrael putem amerike vlade, ali znatan dio pomoi dopremljen je iz Amerike u Izrael posredstvom jevreja koji ive u Sjedinjenim Dravama. Sto se tie vojne pomoi, neto je ulo na 'prednja vrata', a neto kroz 'stranja vrata' (sluaj Jonathana Pollarda, koji je Izraelu odao amerike nuklearne tajne, jedan je od najpoznatijih prim jera). Zbog svega toga, Izrael je postao nuklearna i termonuklearna sila, ravnopravna ostalim svjetskim nuklearnim silama.

imo u periodu u kojem bi Deddal trebao prei u onaj period njegovog ivota na zemlji u kojem je 'njegov dan nalik na sedmicu, a u kojem e Izrael zamijeniti SAD na mjestu vodee svjetske sile. Naime, mi smo odredili 11. septembar i napad na Ameriku kao poetak tog procesa u kojem e se izmijeniti vodee sile. (Vidi dodatak 2 -'Muslimanski odgovor na napad na Ameriku'). Kako Kur'an za sebe tvrdi da 'objanjava sve stvari' (Kur'an, En-Nahl. 16:89), on je u stanju pruiti objanjenje za taj najnevjerovatniji dogaaj u ljudskoj historiji, tj. za obnavljanje Drave Izrael u Svetoj zemlji, skoro 2.000 godina nakon to ju je unitio Uzvieni Allah. Na cilj pozivanja na Kur'an, kako bismo pronali objanjenje, jeste da usmjerimo panju na Boiju uputu koja e pomoi muslimanima irom svijeta da adekvatno odgovore na udne dogaaje koji se zbivaju u Svetoj zemlji. Prije negoli se vratimo na ispitivanje ovog najzloslutnijeg Boijeg predskazanja koje je ve ispunjeno, tj. Uzvieni Allah je ve iznova okupio jevreje u Svetoj zemlji na 'Kraju vremena', nuno je da se osvrnemo na pitanje Imaela/Ismaila, Arapa i Svete zemlje. Ovo je pitanje vano jer je cionistiki pokret ost vario obnavljanje Drave Izrael forsiranim egzodusom Arapa iz Svete zemlje i iz njihovih domova. Oni se to ne bi usudili uiniti da nisu imali neko opravdanje u svetim spisima. Ali, to utemel jenje koje su posjedovali bila je la i krivotvorina, uinjena u ime Ibrahimova (s.a.v.s.) Boga. Cionisti su znali daje to la i isko ristili su je u potpunosti. Upravo se na to pitanje elimo osvrnu ti. Ali, prije nego to to uinimo, nuno je da se prvo rijeimo najvee prevare koju je svijet ikada vidio, kao odgovor na pred skazanje o 'povratku Mesije'.

Tajnovita, neprirodna, misteriozna, neobjanjiva veza izmeu Izraela i Amerike uveliko je demonstrirana u jo jednom sluaju, neposredno prije napada na Ameriku 11. septembra 2001. Svjetska konferencija o rasizmu i rasnoj diskriminaciji odrana u Durbanu otro je osudila Izrael zbog ugnjetavanja palestinskog naroda. Izrael je na ovu sveopu osudu odgovorio naputajui Konferenciju. Samo je jedna zemlja u svijetu iskazala solidarnost sa Izraelom i napustila Konferenciju. Bile su to Sjedinjene Amerike Drave!

Na je zakljuak daje Deddal geografski smjeten u SAD-u, u onom periodu njegovog ivota na zemlji u kojem je 'njegov dan nalik na mjesec'. Mi tvrdimo u ovoj knjizi da se sada nalaz
136

Po oglavlje 9

MIRZ ZA GULAM M AHMED D: L LANI ME ESIJA

"A nema a niti jedno og sljedben nika Knjige e koji u Isd da nee istin nski povjer rovati prije nj jegove smr rti. I Isd e protiv slj jedbenika Knjige na Danu Sud dnjem svjedoiti." (Kur'an, En-Nis sa', 4:159) "Prenos si Ebu Hurejre: Allah hov Poslani ik je rekao o: 'Tako mi i Onoga u ijim je rukam ma moja du ua, sigurn no e (Isa) sin s Merjem min uskoro sii medu vas i pravedn no e vlada ati svijetom m (kao Pra avedni Vla adar); slom mit e krst, ubiti svinje i vie nee biti dizj je. Vladat e blagost tanje i nik ko nee pr rimati milostin nju. Samo klanjanje A Allahu (u namazu) n vr rijedit e v vie od cije eloga svijeta i bilo ega a na njemu u." Ebu Hu urejre je do odao: "Ako o elite, mo oete uiti (ov vaj ajet iz Mudre M Knji ige)."

ahih, Buhar ri) (Sa

M Mirza Gula am Ahmed bio je pen ndabski musliman m ko oji je ivio u gradu Qadianu, Q u In ndiji na po oetku 20. stoljea. U Umro je ne eposredno prije poe etka Prvog svjetskog r rata. Nije do oivio zam mjenu jedne e vodee svj jetske sile (Britanija) drugom (S SAD) koja s se zbila tok kom Prvog svjetskog s r rata. Nije doivio d ni p povratak jev vreja/Jevrej ja u Svetu z zemlju, kao o ni utemelj jenje Drav ve Izrael 19 948. godine e. Nije do ivio ni ono o emu mi u upravo svje edoimo, tj. . prijenos m moi sa SA AD-a na nov vu vodeu s svjet

139

JERUSALIM U KUR'ANU MIRZA GULAM AHMED: LANI MESIJA

sku silu - jevrejsku Dravu Izrael. Ova knjiga predvia da e se to dogoditi u toku narednih pet - deset godina ili ak i ranije. Mirza je zapanjio svijet kada je poeo davati izjave koje se tiu predskazanja o povratku Mesiha. On je utemeljio ahmedijs ki pokret u Indiji koji je ubrzo poeo, izuzetnim naporima, u Zapadnom svijetu propovijedati svoje uenje i konvenirati Evropljane na ahmedijski red. Ali, istovremeno taj je pokret izuzetnu panju poklanjao afriko-amerikim muslimanima, koje je predvodio Elijah Muhammed. Mirza je uspio tako utje cati na veliki broj afriko-amerikih muslimana, koje danas predvodi Imam Warithuddin Muhammed ili Louis Farrakhan, o pitanju povratka Mesiha. Iz tog razloga smatrali smo nunim jedno poglavlje ove knjige posvetiti Mir?inim tvrdnjama. Kako se historijski proces razvija na ovom posljednjem stepenu historije, trebalo bi sve vie postajati jasno Mirzinim sljedbenicima kao i onima koji su bili pod utjecajem njegovog uenja da su slijedee tvrdnje Mirze Gulama Ahmeda (iz Indije) bile potpuna la: - daje on Imam el-Mehdi koji e biti voda muslimana u vrijeme povratka Mesiha/Isaa (s.a.v.s.) - da je predskazanje o povratku Mesiha ispunjeno kroz njega - da je on Bogom odabrani Poslanik unutar poslanstva Muhammeda (s.a.v.s.)

Ova knjiga je napisana kako bi pomogla Ahmedijama u razumijevanju kur'anskog objanjenja tog najudnijeg dogaaja koji se ikada zbio u ljudskoj historiji, tj. povratka jevreja/Jevreja u Svetu zemlju. Nije mogue pripadniku ahmedijskog pokreta razumjeti i prihvatiti temeljne argumente i zakljuke ove knjige, a da nije istovremeno odbacio tvrdnje Mirze Gulama Ahmeda da je on taj Mesih koji se trebao jednog dana vratiti, Imam el-Mehdi, Bogom odabrani Poslanik. A Allah upuuje onoga koga On hoe! Nisu samo jevreji prevareni od Deddala. Mnogi poboni muslimani, ije je iskreno ispovijedanje vjere pobuivalo strahopotovanje, bili su prevareni na slian nain. Svom iskrenou oni su se pridruili ahmedijskom pokretu i bili uvjereni da su prigrlili jedini autentian iskaz islama u svijetu. Umjesto toga, bili su uhvaeni u zamku koju im je namjestio Deddal. Kako su bili prevareni?

Ahmedijski pokret vjeruje da je predskazanje koje se tie povratka Mesiha ostvareno u osobi Mirze Gulama Ahmeda. Postoji itav niz razloga zbog kojih je ta tvrdnja neistinita. Kao prvo, hadis koji se odnosi na 'povratak Mesiha' jasno kazuje da e laj Mesih biti 'sin Merjemin'. A, Mirza Gulam Ahmed je sin pendabske ene. Kao drugo, ako je Mirza, uistinu, bio ispunjenje predskazanja koje se odnosi na povratak Mesiha, tada je on, Mirza, trebao ubiti Deddala, lanog Mesiju, u toku svog ivota, jer to je ono to se od Mesiha oekuje da uini. To je Poslanik (s.a.v.s.) rekao u vezi sa ovim. Navodimo itav hadis kako bi nai itaoci imali priliku da se uvjere:

Nadamo se da e Ahmedije odgovoriti na na poziv, koji im ovim putem upuujemo, da se koriste Kur'anom i Hadisom kako bi objasnili dogaaje koji su se zbili nakon Mirzine smrti (ranije spomenute), a osobito 'povratak' jevrejskog naroda u Svetu zemlju i utemeljenje Drave Izrael. Ako to uine, sigurni smo da e otkriti novo razumijevanje pitanja o Deddzalu, lanom Mesiji, Jedudu i Medudu, Imamu el-Mehdiji, povratku Mesiha (Isaa, sina Merjemina) razumijevanje sasvim razliito od onoga to su ga dobili od Mirze Gulama Ahmeda. "Prenosi en-Nevvas ibn Sem'an: Jedno jutro Allahov Poslanik (s.a.v.s.) spomenuo je Deddala. Nekada ga je opisivao kao beznaajnog, a nekada je (njegovu smutnju) opisivao kao veoma znaajnu (pa smo mi osjeali) kao da se nalazi u grozdovima hurmina stabla. Kada smo naveer doli do Poslanika, a on na naim licima vidio strah, pitao je: Staje s vama? Rekli smo: Allahov Poslanice, jutros si spomenuo Deddala. Ponekad ga opisuje 140

JERUSALIM U KUR'ANU MIRZA GULAM AHMED: LANI MESIJA

kao beznaajnog, a ponekad kao veoma vanog, sve dok nismo poeli pomiljati da se nalazi negdje u oblinjim grozdovima hurmina stabla. Rekao je: Ja vas plaim u vezi sa mnogim stvarima, a ne samo sa Deddalom. Ako se on pojavi dok sam ja s vama, ja u se s njim boriti, ali ako se on pojavi kad ja ne budem s vama, svako se mora sam boriti, a Allah e se, umjesto mene, zauzeti za svakog muslimana (i sauvati ga od njegova zla). On (Deddal) bit e mlad ovjek, kovrdave, podiane kose i slijepog oka. Poredim ga sa Abd el-Uzza ibn Katanom. Onaj od vas koji doivi da se susretne s njim, treba protiv njega prouiti prve ajete sure ElKehf. On e se pojaviti na putu izmeu Sirije i Iraka i irit e nevolju desno i lijevo (na sve strane). O, Allahovi robovi! Drite se (puta Istine). Pitali smo: Allahov Poslanice, koliko e on dugo ostati na zemlji? Odgovorio je: etrdeset dana, jedan dan nalik na godinu, jedan dan nalik na mjesec, jedan dan nalik na sedmicu, a ostatak dana nalik na nae dane. Pitali smo: Allahov Poslanice, hoe li-jednodnevni namaz dostajati namazu u danu koji je nalik na godinu? Nato je on odgovorio: Ne, ali morate napraviti vremensku procjenu (i tako klanjati namaz). Pitali smo: Koliko brzo e on hodati zemljom? Rekao je: Poput oblaka noenog vjetrom. Prii e ljudima i pozvati ih (u krivu vjeru); oni e uvrstiti svoju vjeru u njega i odazvati mu se. Onda e dati naredbu nebesima: poet e pljusak nad zemljom i porast e usjevi. Zatim e se stoka naveer vratiti sa ispae sa ogromnim grbama, vimenima prepunim mlijeka i nadutim slabinama. Potom e prii drugim ljudima i njih isto tako pozvati. Ali, oni e ga odbiti i on e otii od njih. Taj e narod zadesiti sua i nita im nee preostati od bogatstva. Tada e (taj narod) ii pustinjom i kazati: Iznesi na vidjelo blago svoje. Blago e biti izneseno i okupit e se ispred njega poput roja pela. (Ovo se odnosi na otkrie nafte i mnogih drugih bogatstava iz zemlje). Potom e pozvati mladia u cvijetu mladosti, udariti ga maem, i rasjei na dva dijela (i ta dva dijela poloiti na udaljenosti koju obino zauzima strijelac u

odnosu na metu). Onda e pozvati (tog mladia) i on e pristupiti, nasmijeen, lica ozarenog sreom. Upravo tada Allah e poslati Isaa, sina Merjemina. Spustit e se na bijelu munaru na istonoj strani Damaska, odjeven u dvije halje blago obojene afranom, i poloit e svoje ruke na krila dvaju meleka. Kada sagne glavu, iz nje e kapati grake znoja, a kada je podigne, grake e se u biser rasuti. Svaki nevjernik koji osjeti miris njegova tijela e umrijeti, a njegov e dah stizati sve dokle on moe vidjeti. Potom e tragati za Deddalom sve dok ga ne zgrabi na vratima Ludda i ubije ga. Tada e oni koje je Allah zatitio prii Isau, sinu Merjeminu, i on e im obrisati lica i kazivati im o njihovu poloaju u dennetu. U tom e stanju Allah objaviti Isau slijedee rijei: Izabrao sam medu Mojim robovima ljude protiv kojih se niko nee moi boriti. Odvedi te ljude sigurno do Tura, a tada e Allah poslati Jeduda i Meduda i oni e se sa svih visina jedni za drugim sputati. Prvi od njih proi e jezero Taberijja i piti iz njega. 1 kada i posljednji proe, rei e: Nekada je ovdje bila voda. Isa i oni koji su sa njim bit e zatoeni (u Turu i biti e toliko pritijenjeni) da e im glava vola biti skuplja od stotine dinara. Allahov poslanik Isa i oni koji su sa njim, molit e Allaha, a On e im poslati insekte u pomo (koji e napasti njihove vratove) i do jutra e svi pomrijeti. Potom e Isa i oni koji su sa njim krenuti zemljom i tamo nee nai ni pedlja bez smrada i truhlei. Allahov poslanik Isa i njegovi ashabi potom e usrdno moliti Allaha, i On e im poslati ptice iji e vratovi biti jaki poput devinih, a one e ih nositi i odnijeti tamo gdje to Allah eli. Allah e potom poslati kiu koju nee izdrati nijedna kua od opeke, niti ator od devine koe i njome e saprati zemlju sve dok se ne usjaji poput ogledala. Zatim e zemlji biti nareeno da rodi plodovima i narast e toliko velik ipak da e se od jednog moi najesti grupa ljudi, a krava e dati toliko mlijeka da e se od njega mnogi moi napiti. Jedna deva e davati toliko mlijeka da e dostajati za itavo pleme, a jedna ovca e davati mlijeka za

JERUSALIM U KUR'ANU

MIRZA GULAM AHMED: LANI MESIJA

potrebe itave porodice. Tada e Allah poslati ugodan vjetar koji e rashladiti ljude, ak i ispod pazuha. Uzet e ivot svim muslimanima, a preivjet e jedino bezboni, grijeni koji e initi blud poput magaraca i stii e ih Sudnji dan." (Sahih, Muslim) na civilizacija i prenijela je ostatku ovjeanstva putem modernog zapadnog obrazovanja. Iznova je Britanija bila ta koja je predvodila epistemoloki napad. - Univerzalni politiki irk moderne sekularne drave koji je, takoer, ispunio Poslanikovo (s.a.v.s.) predskazanje kad je izjavio da e Deddal, lani Mesija, nastojati pridobiti ovjeanstvo da potuje njega umjesto Uzvienog Allaha. Moderna zapadna civilizacija proizvela je modernu sekularnu dravu koja tvrdi da suverenitet poiva na dravi, daje autoritet drave najvii i daje zakon drave najvii zakon. Allah je odreene stvari proglasio haramom, ali drava ih moe proglasiti halalom, tj. legalizirati ih. To je sasvim oit irk, ali, zauujue, ak i muslimani to s tekoom uoavaju i prepoznaju kao takvo. Ponovo je Britanija predvodila tim napadom. itav je svijet danas prigrlio sekularnu dravu i sekularne Ujedinjene nacije koje predvode taj sistem. Ali, sve se to dogodilo poslije smrti Mirze Gulama Ahmeda. - Znanstvena i tehnoloka revolucija koja je svijetu donijela mogunost zranog prometa i odlaska u svemir, telefone i ostale vidove moderne komunikacije..., izmijeala je ono to je, oito, korisno s onim to je opasno i tetno. Ova nedovrena revolucija jo treba izvriti udne i izvanredne majstorije s ciljem zavaravanja ovjeanstva najzloslutnijom prijevarom. Ova znanstvena i tehnoloka revolucija povezana je s Dedzdalom i moe se razaznati u hadisu koji navodi kako e Deddal jahati na magarcu koji e ga nositi brzinom oblaka i koji e imati irom rairene ui. Ovo se odnosi na moderne avione i borbene avione. - Uzvieni Allah stvorio je ljudski rod i potom je obavijestio meleke da e On na zemlji stvoriti jednoga koji e djelovati kao Njegov kalifa (djelovati u Njegovo ime, ali podreen Njemu). Islamska drava (hilafet) imala je upravo tu ulogu. Ona je priznavala suverenitet i vrhovni autoritet Uzvienog Allaha i Allahov zakon priznavala kao najvii zakon. Zapadna civilizacija je to unitila nakon Mirzine smrti i nadomjestila modemom sekularnom dravom, utemeljenom na irku. Nova sekularna drava prigrlila je Tursku u samom sjeditu hilafeta. Potom je prigrlila i arapsku kolijevku islama, sve dok na kraju nije obuhvatila

Hadis je sasvim jasan. Isa (s.a.v.s.), pravi Mesih, ubit e Deddala, lanog Mesiju: Potom e tragati za Dedzdalom sve dok ga ne zgrabi na vratima Ludda i ubije ga. Da je Mirza Gulam Ahmed bio ispunjenje predskazanja o povratku Mesiha, on bi ubio Deddala. Tako Deddal ne bi bio u mogunosti nastaviti svoju misiju nakon Mirzine smrti. No, Mirza je umro ubrzo nakon osnivanja cionistikog pokreta i nije doivio Deddalov veliki trijumf, tj. stvaranje prijetvorne Drave Izrael i povratak jevreja u Svetu zemlju. Ne postoji u itavoj historiji ovjeanstva nijedan dogaaj koji bi se u svojoj neobinosti mogao usporediti sa ovim ostvarenjem Deddala, lanog Mesije (vidi prethodno poglavlje). Kao tree, postoji itav niz dokaza (vidljivih onima koji gledaju sa oba oka) da mi jo ivimo u doba Deddala, lanog Mesije. Spomenimo neka:

- Filozofijski irk u vidu modernog materijalizma kojim se ispunilo Poslanikovo (s.a.v.s.) predskazanje o tome kako e Deddal pokuati navesti ovjeanstvo da oboava njega a ne Uzvienog Allaha. Zaetak materijalistikog napada javio se na britanskom otoju. Hadis Temim edDarija iz Muslimova Saluha jasno pokazuje da kada Deddal bude puten, da e biti na jednom otoku i da e s tog otoka zapoeti svoj napad na ljudski rod i na jevreje. Mi smo ustvrdili da se nije moglo raditi niti o jednom drugom otoku osim o Britaniji. - Filozofijski irk moderne zapadnjake epistemologije koja negira valjanost 'unutranjeg intuitivnog duhovnog' znanja, a Stoje potpuno jasno u zloslutnoj Poslanikovoj (s.a.v.s.) izjavi da Deddal, lani Mesija, vidi samo 'jednim' okom dok 'va Gospodar nije jednook.' Ovu jednooku epistemologiju prihvatila je moderna zapad-

144

MIRZA GULAM AHMED: LANI MESIJA

i cijeli islamski svijet. Tako je itav islamski svijet kolektivno uao u irk. To je bilo djelo Dedzdzala. Ali, to se dogodilo nakon Mirzine smrti. Riba (kamata), koja je obuzela itavu svjetsku ekonomiju, ispunila je Poslanikovo (s.a.v.s.) predskazanje o tome kako e Dedzdzalovo doba biti doba sveope kamate (riba). Poslanik (s.a.v.s.) je, takoer, prorekao da e doi dan kada neemo moi nai niti jednu osobu u svijetu koja ne koristi kamatu, a ako bi neko i tvrdio da to ne ini, 'uistinu e iznad njega biti daak kamate (riba)'. To je predskazanje ispunjeno. Riba danas kontrolira itavu svjetsku ekonomiju. Ali, tako nije bilo za ivota Mirze Gulama Ahmeda. Moderna feministika revolucija i njena borba za osloboenje ene ispunila je Poslanikovo (s.a.v.s.) predskazanje u kojem je govorio o enama kao o 'posljednjim osobama koje e izai pred Dedzdzala, lanog Mesiju.' Britanske ene vodile su tu borbu. Tek u dvadesetom stoljeu, nakon smrti Mirze Gulama Ahmeda, feministika revolucija uspjeno je prodrla u muslimanski svijet. Zagaenje okolia koje donosi klimatske promjene dogodit e se, prema Poslanikovom (s.a.v.s.) predskazanju, u vrijeme Dedzdzala, lanog Mesije. To se upravo deava u svijetu, i u vrijeme dok ovo piemo, dok je Mirza ve odavno mrtav. Zloslutna prijevara modernog doba u kojem su 'izgled/spoljanost' i 'realnost' toliko razliiti jedno od drugog, pri emu put do neba ima izgled puta u pakao i obrnuto, stoje dokaz da Dedzdzal jo djeluje! Poslanik (s.a.v.s.) je rekao da e Dedzdzal upravo to raditi! 'Osloboenje' Svete zemlje od nejevrejske (muslimanske) vladavine, povratak jevreja u Svetu zemlju i utemeljenje Drave Izrael ostvareno je uz aktivno uee kranskog 'otoka' sa imenom Britanija, a koje je smjeteno, otprilike, mjesec dana puta morem od Arapskog poluotoka (upravo kako se spominje u hadisu Temim ed-Darija). Uz to, sve je ovo ostvareno nakon Mirzine smrti. Ovo predstavlja uvjerljiv dokaz daje Dedzdzal djelovao sa britanskog otoja dugo nakon Mirzine smrti. - Mogue je da e Drava Izrael ubrzo zamijeniti SAD na mjestu vodee svjetske sile i potom polagati pravo na povratak Zlatnog Solomonovog/Sulejmanovog doba. To se jo nije dogodilo. Ali, kada se dogodi, to e predstavljati daljnji napredak Dedzdlalove misije izdavanja za pravog Mesiju. Sve e se ovo ubrzo dogoditi, a Mirza je umro prije skoro stotinu godina. Sve to je spomenuto, djelo je Dedzdzala, lanog Mesije koji je jo itekako iv, dok je Mirza ve odavno mrtav. Ustvari, sve se ovo pojavilo u svijetu i poprimilo univerzalan karakter dugo nakon smrti Mirze Gulama Ahmeda. Ako je Mirza ubio Dedzdzala, lanog Mesiju, kako onda Mirzini sljedbenici tumae sve nevedeno? Moda e razboriti Mirzini sljedbenici sada prepoznati realnost dananjeg svijeta i shvatiti daje Istina razliita od tvrdnji Mirze Gulama Ahmeda. Amin! 146 147

Pog glavlje 10

JE EDUD I MEDUD D U KUR R'ANU I HADISU

"(9 Zulk karnejne!" -oni povik kae -"Jed ud i Med dud, dois sta, na Ze emlji nered i ine! Hoe li da ti n nagradu da amo neku, da ti izme eu nas i njih sagradi jednu prep preku?" (Ku ur'an, El-Ke ehf, 18:94) N Na uitelj, neka je na a njega blag goslovljeno o sjeanje, M Mevvlana d dr. Muham mmed F Fadlur-Rahm man Ensar ri (r.a.), pod duio nas je e veoma va anu lekciju u u vezi sa potragom z za znanjem - osobito kada k se ono o odnosi na a znanje o I Istini. On je e uio da se e 'dio' (z kada ne treb ba prouav vati odvojen no od, ili u izolaciji od d, 'cjeline' kojoj znanja) nik p pripada. Ka ao drugo, uio je da va aljano priku upljanje zn nanja koje s se odnosi na n p predmet stu udije, zahtij jeva da ono o bude orga anizirano k kao cjelina. Ali to nije mogue s sve dok se n ne pronae ujedinjuju ui princip koji k meus sobno pove ezuje dijelo ove u c cjelinu. On je taj pove ezujui prin ncip naziva ao 'sistem zn naenja'. T Taj sistem zna z enja tr reba otkriti i kada poku uavamo st tudirati pita anje Jedud da i Medu uda (Y'aju uj iM M'ajuj). Ak ko se ne pr rimijeni taj metod prou uavanja, t tada je pitan nje Jeduda i M Meduda t takvo da se e ak i najv vei znanstv venici mogu zavesti n na krivi put.

149

JEDUD D I MEDU UD U KUR'A ANU I HADIS SU

"P Pod tim e uvjetima Allah A otkrit ti Isau slije edee rijei: 'Medu mo ojim robov vima iz zabrao sam m ljude prot tiv kojih se niko nee biti u stanju boriti; od dvedi te lju ude U jednom jedinom hadisu iz Muslimov vog Sahiha a spominje e se da sv vijet nee s svjedoiti f fenomen Je eduda i M Meduda sve s do povr ratka Isaa ( (s.a.v.s.). "Pod tim e uvj jetima Alla ah Isau otk kriti ove rij jei: 'Medu u mojim ro obovima ao sam ljude protiv k kojih se ni iko nee biti u stanju u boriti, od dvedi te izabra ljude sigurno do o Tura i tad da e Allah h poslati Jed duda i M Meduda, a oni e a jedni za d drugim spu tati.'" se sa svih visina hih, Muslim m) (Sah P Pa ipak, ot tvoreni dok kaz iz Kur r'ana i ak k osam had disa Buhar rijine zbirk ke navode su uprotno. O Oni navode da e se po ojavljivanje e Jeduda i Medud a dogoditi i za ivota P Poslanika, m mnogo prije e povratka Isaa (s.a.v.s.). P Postoje sam mo dva upu uivanja na a Jeduda a i Medud da u Kur'a anu. Na prvi p napor m mora se sast tojati u pok kuaju otkr rivanja ujed dinjujueg p principa ko oji povezuje ova dva k kur'anska aj jeta: (Sahih, Muslim) a El-Kehf govori g nam m da je Zulkarnejn po odigao zid izmeu na aroda i onih h koji Sura siju smutnju na n zemlji (Fesad). Koristio K je e komade eljeza i potom ih zalio rasto opljenim ba akrom. Zat tim je reka ao da je ta aj zid Rahm met (odnos sno, in milosti) Njeg gova Gospo odara, ali da d e Uzvi ieni Allah h sravniti zid z i osloboditi Jedu uda i Med duda ka ada dode e vrijeme e obeanj nja (upoz zorenja, Warf) W nje egova (Zulk karnejnovo og) Gospod dara: si igurno do Tura T i Allah h e poslat ti Jeduda a i Medud a, a oni e se sa svih visina je edni za dru ugim sputa ati. Prvi od njih proi e Taberijja jezero (G Galilejsko more) m i p iz njega piti a. I kada po osljednji od d njih proe, e rei e: Je ednom je ovdje o bila voda. v T Tada e Isa i oni koji su s sa njim biti b zarobljeni (u Turu u, i bit e to oliko pritisn nuti) d e im gla da ava vola bit ti skuplja od o stotine dinara. d Alla ahov poslan nik, Isa, i nj jegovi ashabi iskre eno e moli iti Allaha i on e im poslati p insek kte (koji e napasti njihove v vratove) i do o jutra e svi s umrijeti i. Potom e Isa i oni koji k su sa nj jim i njegov vi sl ljedbenici pro p i zemlj jom i na njoj nee nai ni pedlja a bez truhle ei i smrada a. A Allahov pos slanik, Isa (neka ( je mi ir na njega) ) i njegovi sljedbenici i obratit e se A Allahu i On n e im posl lati ptice iji i e vratov vi biti popu ut devinih i one e ih o odnijeti i od dvesti tamo o gdje to Al llah odredi. ."

"0 0 Zulkarnej jne!" -oni povikae -" "Jedud i Medzud, doist ta, na Zemlj lji nered in ne! Hoe li da ti nag gradu damo o neku, , da ti izme eu nas i nj jih sagradi jednu pre epreku?" (Kur r'an, El-Ke ehf, 18:94) U ovom se p prvom kur'a anskom upuivanju na n Jeduda a i Medud da ukazuje e na njih pri imarno kao o na one ko oji provode e fesad (ne ered). Posla anik (s.a.v.s.) je objas snio daje Jed dud bila zajednica ljudi koji su potjecali od Ade ema (s.a.v. .s.). Isto je e bilo sa Me edudom. Hadis nad dopunjuje k kur'ansko kazivanje k o tome kako o je Uzvie eni Allah opskrbio ove e ljudske zajednice z t takvim mo oima da su, prema naim svj jetovnim andardima, bili nepobj jedivi: sta

"To je blag godat Gosp spodara mo oga" -ree on. "A ka ada se ispu uni prijetnj ja Gospodara a moga, On n e zid uiniti razdro obljenim! A prijetnja Gospodar ra m moga zbilja a je istinita a!" (Kur an n, El-Kehf, , 18:98)
1

150

151

JERUSALIM U KUR'ANU

JEDUD I MEDUD U KUR'ANU I HADISU

Na koje je to upozorenje (Wad) ukazivao? Odgovor se sasvim jasno otkriva u uvenom hadisu u kojem Poslanik (s.a.v.s.) govori o deset glavnih znakova Sudnjeg dana. Medu tih deset spominje se oslobaanje Jeduda i Meduda: "Prenosi Hudejfa ibn Useid Gifari: Iznenada se medu nama pojavio Allahov Poslanik (s.a.v.s.) (dok smo mi bili okupirani raspravom) i rekao: 'O emu raspravljate? Njegovi ashabi rekoe: Govorimo o Posljednjem asu. Na to je on rekao: On se nee zbiti sve dok ne vidite prije toga deset znakova i (u vezi s tim) spomenuo je dim, Deddala, (Zemaljsku) neman, izlazak Sunca na zapadu, silazak Isaa (s.a.v.s.), sina Merjemina, Jeduda i Meduda, potrese na tri mjesta, jedan na istoku, jedan na zapadu i jedan u Arabiji, nakon toga vatru u Jemenu koja e odvesti ljude na mjesto njihova okupljanja.' (Sahih, Muslim) Drugim rijeima, kada se zid sravni i kada se oslobode Jedud i Medud, to e biti jedan od glavnih znakova da je ovjeanstvo ulo u Posljednje doba. Pitanje je: Kako emo znati daje zid sruen i daje putanje Jeduda i Meduda zapoelo? Prouimo prvo slijedeih osam hadisa koji odgovaraju na to pitanje i koji su svi preuzeti iz Buharijine zbirke. itatelj ne treba biti zbunjen ponavljanjem. Ne radi se o razliitim hadisima. Njihova je tema ista. Ali, prenose ih razliite osobe, sa malim razlikama u tekstu. Rije je, stoga, o mutevatir hadisima, najpouzdanijim hadisima.

Arapima od velikog zla koje im se pribliava. Danas je otvorena rupa u zidu Jeduda i Meduda poput ove. Poslanik je kaiprstom i palcem nainio krug. Zejneb bint Dah je dodala: Ja sam upitala: 0 Allahov Poslanice! Hoemo li biti uniteni, iako medu nama ima estitih? Poslanik je rekao: Da, ako se (broj) zlih (osoba) povea." Ovaj se hadis ponavlja u Buharijinom Sahihu sa malo izmijenjenim tekstom: "Prenosi Zejneb bint Dah: Poslanik se probudio, crvenog lica i rekao: Robujte samo Allahu! Teko Arapima kojima se pribliava veliko zlo. Danas je otvorena rupa u zidu Jeduda i Meduda poput ove (Sufjan je to objasnio pokazujui svojim prstima broj 90 ili broj 100). Upitali smo: Hoemo li biti uniteni, iako medu nama ima pravednih? Poslanik je rekao: Da, ako zlo poraste." (Sahih, Buhari) "Prenosi Zejneb bint Dah: Poslanik je doao, uplaen, i rekao: Robujte samo Allahu! Teko Arapima, jer im se zlo pribliilo. Danas je otvorena rupa u zidu Jeduda i Meduda iroka poput ovoga (sa dva svoja prsta pokazao je krug). Zejneb je upitala: O, Allahov Poslanice, hoemo li biti uniteni, iako medu nama ima pobonih ljudi? On ree: Da, ako zlo poraste." (Sahih, Buhari) "Prenosi Zejneb bint Dah: Poslanik je jednom doao uplaen i rekao: Samo Allahu robujte! Teko Arapima zbog opasnosti koja im se pribliila. Otvor je napravljen na zidu Jeduda i Meduda poput ovog (nainio je kaiprstom i palcem krug). Zejneb bint Dah je upitala: 0, Allahov Poslanice! Hoemo li biti uniteni, iako medu nama ima pobonih? On je rekao: Da, kad poraste broj zlih osoba." (Sahih, Buhari)

"Prenosi Ebu Hurejre: Poslanik je rekao: Otvorena je rupa u zidu Jeduda i Meduda. Vuhaib (potpripovjeda) uinio je (kaiprstom i palcem) broj 90." (Sahih, Buhari) "Prenosi Zejneb bint Dah: Tog dana Allahov Poslanik (s.a.v.s.) uao je uplaen i rekao: Samo Allahu robujte! Teko

152

JERUSAL LIM U KUR'A ANU

JEDUD I MEDUD U KUR'ANU U I HADISU

osi Ummu Seleme: P Poslanik se s probudio o i rekao: Slava pri ipada "Preno Allahu u: Koliko su s velika (b brojna) bog gatstva pos slana medu u nas i kak ko su velike (brojne) po oslane nevo olje!" (Sa ahih, Buha ari) urejre: Pos slanik je re ekao: 'Allah h je naprav vio otvor u zidu "Prenosi Ebu Hu uda i Med duda (na aroda) pop put ovog ( (pokazao j je oblik sv vojim Jedu rukam ma i prstima a)." (Sa ahih, Buha ari) "Preno osi Ibn Ab bbas: Allahov Poslanik obavio je e tawaf (ok ko Ka'be, jaui na sv vojoj devi i svaki pu ut kada bi i stigao do o oka (C Crnog kam mena), pokaz zao bi na nj jega rukom m i rekao: "Allahu " ekb ber\ Zejneb b ree: Pos slanik je rek kao: 'Otvor je nainje en na zidu Jeduda i Medud a poput ov vog i ovog ( (kaiprstom m i palcem nainila je e broj 90)." ahih, Buhar ri) (Sa Ovih osam m hadisa iz z Buharijev vog Sahiha a a koji do olaze iz raz zliitih izv vora - Ebu Hurejre, Z Zejneb bint t Dah, U Ummu Sele eme i Abd dullah ibn Abbas (r.a a.) sasvim direktno o otkrivaju da d e se p putanje Je eduda i Meduda a dogoditi za ivota Poslanika (s.a.v.s.). Oni ak n navode da se putan nje zbilo 'd danas'! Ta ako da je Posljednje e doba, doba kunje (Fitan) po oelo za ivota Posla anika (s.a.v.s.). I to prua objanjenje za z njegovu u uvenu izjavu i koja se tie njegova odnosa o sa im asom': 'Posljednji "Preno osi Sehl bin b S'ad: V Vidio sam Allahovog g Poslanik ka kako go ovori, pokaz zujui svoji im kaiprstom i sred dnjim prsto om: Vrijem me mog Do olaska anstva) i (P Posljednjeg) ) asa su poput p ova d dva prsta. V Velika kata astrofa (posla (doba kunje - Fi itan) e sve e unititi." (Sa ahih, Buhar ri) Kur'an pru ua vjernic cima trenutn ni znak koj jim e dobi iti, ne samo o konkretan n dokaz o oslobaan nju Jedud a i Medud da ve
154 4

az daje svi ijet sada pod p njihovo om kontro olom. Tako o e biti u moguno osti i doka identif ficirati Jed uda i Med duda kao o vodee sv vjetske sile e. To se nal lazi u suri ElE Enbijd d:

"A nije e doputen no da se st tanovnici Grada G koje eg smo Mi i unitili ne vrate (u njega), , kada se Jedud Je i Medud, M otv vore i kada a se budu sa a svih visin na jedni za drugim m sputali,.. .." * (Kur r'an, El-En nbija, 21:95 5-6) Kada a Jedud i Medud budu oslob boeni i ka ada 'se bud du sa svih visina v jedn ni za drugi im sputali i", tada e ljudi iz Grada G koji su s kanjen ni od Uzvi enog Allaha i protje erani iz nji ihova grada a (koji je uniten u od Uzvienog U Allaha) bit ti vraeni u taj grad. . Postoji samo s jedan n takav gr rad (unite en od Uzv vienog Allaha) A koji i se spom minje u hadi isu o Jedu udu i Medudu. A to o je Jeru usalim. Slije edei hadis s spominje Jeduda i Medud a kako pr rolaze pokr raj Galilejs skog mora, u Svetoj zemlji: "Prenosi en n-Nevvas ibn Sem'an: ...Pod tim m e uvjetim ma Allah ot tkriti Isau (s.a.v.s.) ov ve rijei: Medu M mojim m robovima a izabrao sa am ljude pr rotiv kojih se niko nee biti u sta anju boriti. Te ljude odvedi sigur rno do Tura a i Allah e poslati Jed dudaMed uda, a on ni e se sa svih s visina jedni za dr rugim sputati. Pr rvi od njih proi e Ta aberijja jez zero (Galile ejsko more) ) i piti iz njega. I kada posljedn nji od njih pro p e, rei e: Jednom m je ovdje bila n biti voda.Tada e Isa (s.a.v.s.) i oni koji su sa njim

* Pr rijevod prevod dioca

155

JEDUD I MEDUD U KUR'ANU I HADISU

opkoljeni u Turu (i bit e toliko pritisnuti) da e im glava vola

udna opsesija Evrope Svetom zemljom (Sahih, Muslim) Kada je Ibrahim (s.a.v.s.) uinio Hidru u Svetu zemlju, i kada su Babilon, Perzija, Egipat i Kina bile velike civilizacije, a grka i rimska carstva jo se nisu pojavila, u Evropi su najveim dijelom ivjela 'divlja plemena'. Veoma je malo, ili nimalo, trgovano s ostatkom civiliziranog svijeta. Niti je postojala ikakva znaajnija interakcija kroz putovanja. Zbog takve specifine izolacije, ostatak svijeta nije mogao razumjeti evropske jezike niti je Evropa mogla igrati ikakvu znaajniju ulogu na svjetskoj pozornici. U Kur'anu se spominje taj specifian poloaj Evrope, u suri El-Kehf kada je Zulkarnejn krenuo na svoje tree putovanje i stigao do naroda iji jezik nije mogao razumjeti (El-Kehf, 18:93). (Sahih, Muslim)

biti skuplja od stotinu dinara..." Kada Jedud i Medud prou pokraj Galilejskog mora, nastavit e do (planine) Tur koja se u drugom hadisu spominje kao planina u Jerusalimu: "Jedud i Medud e hodati sve dok ne stignu do planine el-Hamr a to je planina Bejtul-makdis (Jerusalim) i rei e: Ubili smo one koji su na zemlji. Hajdemo sada ubiti one koji su na nebu. Ispalit e svoje strijele prema nebu i strijele e im se vratiti, umazane krvlju."

Kako se niti jedan grad (uniten od Uzvienog Allaha) osim Jerusalima ne spominje u hadisu koji se odnosi na Jedud i Medud, doli smo do zakljuka da grad koji se spominje u suri El-Enbija (ajet 95 i 96) moe biti samo Jerusalim.

Iz ovog zakljuka slijedi da je povratak jevreja u Svetu zemlju, a koji se ve dogodio, dramatian i konkretan dokaz da je Uzvieni AUah ve sruio zid i da mi ivimo u doba Jeduda i Meduda, te da tako ivimo u Posljednjem dobu.

udna i misteriozna revolucija dogodila se u Evropi. Javile su se paganska grka i rimska civilizacija i bez odgaanja i na udnovat nain poele osvajati sve to je bilo mogue osvojiti. I grka i rimska civilizacija pokazivale su specifian interes za Svetu zemlju. Aleksandar 'Veliki' osvojio je Jerusalim i pokazao interes za judaizam, a Rimsko carstvo vladalo je Jerusalimom i Svetom zemljom sve do vremena Isaa (s.a.v.s.), pa ak i nakon toga. Osim toga, nije postojala trajna odanost njihovim boanstvima niti paganskom nainu ivota. Grka i rimska boanstva nisu preivjela kao ona u hinduskoj Indiji. Paganska vjerovanja konano su neceremonijalno odbaena na jednako udan nain na koji su stoljeima ranije bila prihvaena.

Ali, mnogo vanija posljedica povratka jevreja/Jevreja u 'grad' (Jerusalim) i utemeljenja Drave Izrael jeste da su Jedud i Medud ispunili stepen svoje misije o kojem se govori u suri El-Enbija, tj. da se sputaju sa svih visina, da vrve sa svih strana i da su preuzeli kontrolu nad svijetom. Svjetski poredak koji je jevreje/Jevreje vratio u Svetu zemlju jeste onaj Jeduda i Meduda! Ko su oni? Moemo li ih identificirati? Na metod prouavanja mora biti takav da traimo narod koji pokazuje, u svom opsesivnom odnosu sa jevrejima i Svetom zemljom, udnu razliku u ponaanju prije Poslanika (s.a.v.s.) u isporedbi sa ponaanjem nakon vremena Poslanika (s.a.v.s.), Potom, udnovato evropsko prihvaanje kranstva iz temeljno politikih razloga rezultiralo je u pojavi euro-kranske Crkve, sa Rimom kao sreditem te nove crkve. Upravo je kranstvo izvuklo najvei preostali dio Evrope sa stepena 'divljih plemena' i ujedinilo Evropu kao kranski svijet. Nova kranska crkva toliko je naglaavala svoju nezavisnost od starog kranstva da je ak imenovala vlastiti datum za slavljenje roenja Isusa/Isaa (s.a.v.s.). Novi evropski Boi slavi se 25. decembra.

156

JERUSALIM U KUR'ANU

JEDUD ' MEDUD U KUR'ANU I HADISU

Dakle, evropsko kranstvo bitno se i misteriozno razlikuje od starog ortodoksnog kranstva Bizanta. im je nova kranska crkva uvrstila svoju premo u Evropi, poela je iskazivati opsesiju za Svetom zemljom, a koja se nije mogla usporediti ni sa jednim drugim kranstvom. Krstaki ratovi nisu bili samo kranski - oni su bili euro-kranski. Pokretani su u nizu, jedan za drugim, u ispraznom naporu da se preuzme kontrola nad Svetom zemljom. Kratkotrajno evropsko oslobaanje Svete zemlje dovedeno je do neslavnog kraja kada je Sultan Salahuddin potukao kransku krstaku vojsku i ponovo uspostavio muslimansku upravu nad Svetom zemljom.

Panja koju su muslimani trebali pokloniti prouavanju ovog udnog evropskog fenomena na neobian je i tajanstven nain odvracna u vrijeme mongolske invazije, kada je jedan divlji narod, koji se nije ponaao razliito od evropskih krana, terorizirao muslimanski svijet. Da nije dolo do mongolske invazije, muslimanski mislioci bi mogli raspoznati udan i zloslutan uzorak ponaanja eurokranske Evrope.

Ono stoje najznaajnije u vezi s krstakim ratovima jeste da su oni bili iskljuivo evropski. Mada su evropski kriari morali prolaziti teritorijem bizantskih krana, neevropski krani nisu im se pridruili i nisu sudjelovali u tim ratovima. Tako je opsesija Jerusalimom i Svetom zemljom bila vie evropska negoli kranska. Ova knjiga postavlja pitanje: Otkuda ova udna evropsko-kranska opsesija Svetom zemljom?

Upravo iz razloga to panja nije bila usmjerena prouavanju ovog udnog fenomena u historiji, islamski svijet nije bio u stanju razumjeti i objasniti jo udniju, misteriozniju i tee objanjivu revoluciju koja je transformirala Evropu iz medijevalne kranske civilizacije u jednu, najveim dijelom, bezbonu, modernu, sekularnu zapadnu civilizaciju. Tom revolucijom Evropa je, takoer, dobila znanstvenu i industrijsku revoluciju, ekonomski sistem utemeljen na kamati (riba) kojim je bezbona Evropa postala monija od ostalog dijela svijeta i preuzela ulogu neprikosnovenog i neospornog vladara svijeta. U novoj Evropi, Britanija, beznaajan otok, smjeten, otprilike, mjesec dana putovanja morem od Svete zemlje, pojavila se kao voa Evrope i vladar svijeta.

Nadalje, kada su evropski kriari uspjeli, za kratki period, preuzeti kontrolu nad Jerusalimom od muslimana, uinili su stravino krvoprolie koje je bilo nekransko. Zaklali su sve stanovnike Jerusalima. Nisu postedjeli ak ni ene ni djecu. Kranski svijet bio je uasnut barbarizmom i divljatvom jedne, navodno, kranske Evrope koja je krenula u vjerski i duhovni pohod oslobaanja Svete zemlje. Izgledalo je kao da se Evropa ogrnula plastom kranstva kao neim svrsishodnim i prikladnim prije negoli je potaknuta vjerskim razlozima. Krstaki ratovi otkrili su zastraujue, nemilosrdno, bezbono i amoralno lice Evrope. Oni su prije bili bezboni negoli kranski i prije bi se moglo rei da su ih predvodila 'divlja plemena' negoli civilizirani narodi. Takoer su djelovali kao da posjeduju misterioznu neukrotivu snagu. Kako je vrijeme prolazilo, oni su, takoer, pokazali nevjerovatnu mogunost prikrivanja svoje prave prirode i predstavljanja u sasvim drukijem svjetlu nego to su uistinu bili.

Ali i nova, najveim dijelom, bezbona, navodno kranska Evropa pokazivala je istu, udnu opsjednutost Svetom zemljom kao i nekadanja kranska krstaka Evropa. Pruila je ruke bezbonim, navodno jevrejskim, evropskim Hazarima u stalnoj opsesiji oslobaanja Svete zemlje. Ova dva evropska naroda sve od tada ostala su povezana tajanstvenim savezom.

Upravo je Britanija objavila (ono to je poznato kao Belfurska deklaracija) 1917. godine da e raditi na utemeljenju jevrejske nacionalne drave u Palestini. Britanije je dvije godine kasnije oslobodila Svetu zemlju od nejevrejske (muslimanske) vladavine. To se dogodilo 1919. godine kada je britanski general, Allenbv, pobijedio tursku vojsku i preuzeo Jerusalim i Svetu zemlju. Tamo gdje nisu uspjeli stari krstaki ratovi, koje je pred

JERUSALIM U KUR'ANU

JEDIJD I MEDUD U KUR'ANU I HADISU

vodila navodna kranska Evropa, uspjeli su novi ratovi, koje je vodila bezbona Evropa. Oba napora za 'oslobaanje' Svete zemlje i Jerusalima bila su evropska. Oba su bila krstaki ratovi. Ustvari, to je potvrdio i sam general Allenbv, u svojoj slavnoj izjavi prilikom pobjednikog ulaska u Jerusalim: "Danas su krstaki ratovi okonani." I sasvim je jasno da napor za 'oslobaanje' Svete zemlje nije imao nikakve veze sa religijom. On je iskljuivo imao veze sa tim novim, udnim akterom na svjetskoj pozornici - Evropom!

'babice', porodila bebu 'Izrael', svijet je svjedoio ono to je trebalo izgledati kao obnavljanje drevnog Izraela, kojeg je unitio Uzvieni Allah prije vie od 2.000 godina. Nakon stoje Britanija vladala svijetom nekoliko stotina godina, dogodila se udna i misteriozna promjena u kojoj se javila nova supersila na mjestu vodee svjetske sile. Jasan dokaz te promjene bio je oit ve u Prvom svjetskom ratu, kada je amerika vojna sila spasila Britaniju od propasti. To je bilo jo oitije u Drugom svjetskom ratu, kada je ameriki general Eisenhower bio imenovan vrhovnim komandantom zdruenih trupa. Eisenhower nije ak bio ni britanskog porijekla; radilo se 0 Amerikancu njemakog porijekla.

Britanija je potom vladala Svetom zemljom kao mandatna sila pod okriljem Lige naroda i nastavila raditi sa ciljem utemeljenja jevrejske nacionalne drave. Ova knjiga postavlja pitanje: otkuda ova evropska opsesija Svetom zemljom koja je sada prigrlila sekularizam i materijalizam i koja je tek nominalno kranska?

Ako je evropsko prihvaanje kranstva bilo udno, tada je evropsko prihvaanje judaizma jo udnije. Negdje u sedmom stoljeu hazarska plemena iz istone Evrope prihvatila su judaizam. Uinili su to prvenstveno iz politikih razloga. Vjera nije igrala nikakvu ulogu u njihovu preobraenju. ak i prije negoli su preli na judaizam, kod evropskih Hazara prepoznata je neka tajanstvena mo koja im je omoguavala da uspjeno i efikasno zaustavljaju prodor islama u Evropu.

Potom je 1944. godine, u Bretton Woodsu, odrana meunarodna konferencija sa ciljem utemeljenja novog meunarodnog monetarnog sistema. Britanska funta, koja je bila openito priznata kao osnovno meunarodno plateno sredstvo, zamijenjena je amerikim dolarom. Isto tako, Washington je zamijenio London kao sredite novog meunarodnog monetarnog sistema, utemeljenog na artificijelnom papirnom novcu.

Poput evropskih krana, tako se i evropski jevreji znaajno razlikuju od izraelskih jevreja. No, za razliku od izraelskih jevreja, evropski jevreji bili su opsjednuti preuzimanjem vlasti u Svetoj zemlji. Upravo su evropski jevreji na kraju utemeljili cionistiki pokret i slijedili isti cilj kao evropski krani u krstakim ratovima, tj. oslobaanje Svete zemlje. Ova knjiga postavlja pitanje: otkuda ta udna opsesija evropskih jevreja Svetom zemljom?

Nova supersila na udan i tajanstven nain se pojavila u istoj onoj evropskoj civilizaciji koja je ranije organizirala krstake ratove, u opsesiji Jerusalimom, i u vodeoj ulozi u utemeljenju nove jevrejske nacionalne drave u Svetoj zemlji. Nova supersila je nastavila tamo gdje je ona ranija stala, u odravanju udnih 1 bliskih relacija sa Svetom zemljom i Dravom Izrael. I tako, kada je objavljena nezavisnost Drave Izrael, 1948. godine, prva drava koja je priznala jevrejsku dravu bile su Sjedinjene Amerike Drave.

Britanija je pomogla cionistikom pokretu u 'povratku'jevreja/Jevreja u Svetu zemlju, to je u konanici dovreno nakon osnivanja Drave Izrael 1948. godine. Kada je Britanija, poput

Nova supersila je sasvim jasno pokazala da je zamijenila Britaniju na mjestu stratekog partnera jevrejske drave. tavie, uinila je to na nain da je Britanija bila podvrgnuta javnom ponienju. Kada se dogodila Egipatska revolucija, 1952. godine, egipatska vojska zbacila je monarhiju. Pukovnik Gamal Abdel

JEDUD I MEDUD U KUR'ANU I HADISU

Naser, 1956. godine, zamijenio je generala Muhammeda Nagiba na mjestu predsjednika i Naser je odmah spektakularno iskazao svoje nacionalistike pretenzije nacionaliziranjem Sueskog kanala. Izrael je u tome prepoznao strateku prijetnju jevrejskoj dravi. Britanija je, pak, osjetila izazvanim svoj status supersile. U zajednikoj operaciji koja je bila izvedena neovisno od SAD-a, britanska, francuska i izraelska vlada izvele su zajedniki napad na Egipat i istjerale egipatsku vojsku sa Sueca. Ameriki predsjednik Eisenhower odgovorio je nareivanjem povlaenja britanskih, francuskih i izraelskih trupa sa egipatskog teritorija. Britanija, nekadanja supersila, bila je prisiljena povui svoje trupe, a britanska vlada Anthonyja Edena doivjela je propast. Sve od tada, do danas, SAD su zatitnik, par excellence, jevrejske drave. U ovoj knjizi postavlja se pitanje: otkuda ta udna opsesija Evrope i Amerike Svetom zemljom?

veinu izraelskih jevreja (Benu Israil) izgledati kao povratak Zlatnog doba, tj. vremena kada je Solomonov/Sulejmanov (s.a.v.s.) Izrael dominirao svijetom. Da li Kur'an za ovo daje objanjenje, i ako daje, o kakvom je tumaenju rije? elimo na poetku utvrditi da nije bilo mogue napisati jednu ovakvu knjigu prije povratka jevreja/Jevreja u Svetu zemlju. I ini se da je ovo prva knjiga takve vrste koja je napisana od poetka tog dogaaja. Stoga, kada koristimo Kur'an i Hadis kako bismo objasnili udne i tajanstvene dogaaje o kojima je bilo rijei, naa su pojanjenja zasigurno iznenaujua ak i islamskim uenjacima. Uz to, autoru ovih redaka ini se da kur'anska pojanjenja ovih udnih deavanja u Evropi i Svetoj zemlji predstavljaju znanje koje, moda, nije ranije postojalo u svijetu. To ga, stoga, obavezuje, kao i sve one koji prihvaaju kao 'istinu' ono stoje u knjizi izloeno, kao i sve one koji su ve bili blagoslovljeni tim znanjem, da se najponiznije pokloni pred Uzvienim Allahom Koji Jedini 'ima znanje o svim stvarima' i

Ako je evropska i amerika (ukljuujui euro-kransku i euro-judejsku) opsesija Svetom zemljom udna, ini se da e se u budunosti dogoditi jo udnije stvari. Smatramo da e svijet ubrzo biti suoen sa pojavom evropske Drave Izrael (Izraela kojeg je stvorio evropski cionistiki pokret) kao supersile koja e zamijeniti Britaniju i SAD na mjestu vodee svjetske sile. Evropski Izrael ve posjeduje dovoljno nuklearnog i termonuklearnog naoruanja da ga se moe smatrati supersilom. Uz to, njegova je vojna tehnologija sasvim ukorak sa vodeim svjetskim tehnologijama.' I konano, euro-jevrejski finansijeri i bankari imaju mo uspostavljanja finansijske kontrole u svijetu jednostavnim manevrom uzrokovanja kolapsa amerikog dolara. Ako ameriki dolar propadne, on povlai za sobom itav monetarni sistem. To se moe planirati tako da se taj monetarni ok dogodi sinhronizirano sa euro-izraelskim isticanjem vojne nadmoi, kroz napade na Palestinu i susjedne arapske drave. Izrael bi potom uspjeno izazvao itav svijet, oslanjajui se na plodove svojih ratnih uspjeha i etablirajui se postepeno kao vodea svjetska sila. Kada se to dogodi, to e, najvjerovatnije, za

'Koji upuuje samo one koje On izabere.' Oni koji odbace kur'ansko objanjenje, onako kako je ono izloeno u ovoj knjizi, moraju utvrditi bilo da Kur'an ne prua objanjenje za povratak jevreja/Jevreja u Svetu zemlju i obnavljanje Drave Izrael, ili da postoji neko drukije pojanjenje za to od onoga koje smo mi pruili, a u tom sluaju su duni izloiti to drukije kur'ansko objanjenje! Oni koji odbacuju islam i tvrde da posjeduju Istinu, izazvani su da iskoriste tu Istinu kako bi objasnili ovo pitanje. Bilo daje rije o modernoj sekularnoj dravi, bilo o judaizmu, kranstvu, hinduizmu, budizmu, konfuionizmu, taoizmu, ahmedijskom pokretu, sekularnom humanizmu i liberalizmu, materijalizmu ili ateizmu, njihove tvrdnje mogu biti valjane samo ako mogu objasniti pitanje kojim se bavimo u knjizi. I ini se daje u tome najvei znaaj ove knjige. Ona potvruje islamsko pravo na Istinu!

162

JEDUD D I MEDUD D U KUR'AN NU I HADISU U

Kur'an nad dalje upozo orava kako o e svijet svjedoiti odbrojavanj nju dana do Sudnjeg dana:

Jedu ud i Med ud korist te mo za sasvim dru ukiji cilj. Zulkarnejn n se suzdr avao korit tenja te mo oi u susret tu sa primit tivnim naro odima na zemlji. Iskazao je mud drost i suosje eanje, uv vajui njiho ov primitiv van nain ivota, ne uznemiruju u ui ih. Jed ud i Med ud e ko oristiti svoju mo da bi, zapravo, likvidira ali ili unit tili nain ivota svih primitivnih p h naroda na a zemlji. Takav T e sv vjetski pore edak svjed doiti nepre estano rastuim napadi ima na prim mitivan nain ivota da d e na kra aju ieznut ti.

"1 Prij ijetnja Istin nska se prib blii, tad e se pogled di onih koji ne vjer ruju ukoiti i: 'Teko na ama! Mi sm mo spram o ovoga u nemar ru bili, ak smo s sami s sebi nasilje e uinili!'" (Kur r'an, El-En nbija: 21:97 7) Kada Jedu ud i Med ud budu p puteni, on ni e se 'spu utati sa svi ih visina' i 'vrvjeti sa svih strana a'. To znai da e svoj jom nepobj jedivom m moi kontrol lirati itav svijet i da e tada, prv vi put u his storiji, jeda an krug ljud di vladati itavim svij jetom. Taj trenutak u historiji upravo je e ovaj u ko ojem se sad da nalazi sv vijet.

Jedu ud i Med ud e tak ko uspostav viti i odra avati svjetsk ki poredak koji e ko onano biti priznat p i od o onih ko ojima je du uhovna viz zija (izgraena na vj jeri i prav vinom pona anju) omo oguavala da sagleda avaju pravu u prirodu stvari. s Ako o jevrejski narod dozvo oli takvim osobama da d pobijede e i da za njih oslobod de Svetu zem mlju te om mogue njiho ov povratak k u Jerusalim m, to e bit ti znak da je j jevrejski narod bio duhovno slijep.

S Svjetski po oredak Jed uda i Me eduda je poredak F Fesada (nasilja i nevj jerovanja). S Sura El-Ke ehf opisuje dvije odre edtijue kar rakteristike e svjetskog poretka za asnovanog n na Fesadu onako kak ko su one su uprotstavlje ene karakte eristikama s svjetskog poretka p Z Zulkarnejna. Z Zulkarnejn je koristio o mo (izgr raenu na temeljima t v vjere u All laha) kako bi kaznio t tlaitelja, t te uspostav vio sklad i izmeu po oretka na z zemlji sa n nebeskim poretkom ( (sklad vrem menske rea alnosti s on nom duhov vne realnos sti). S drug ge strane, Jedud i M Medud koriste sv voju mo (utemeljen nu na nev vjerovanju) ) kako bi tlaili i k kanjavali potlaene. . inei to o, oni uspo ostavljaju na zemlji poredak u totalnoj s suprotnosti i sa nebesk kim poretko om. Takav svjetski po oredak svje edoit e neprestano n r rastuem nasilju.

Od vremena v sre ednjovjekovnog evrop pskog kranstva do vremena moderne m za apadne evrop pske civili izacije, Ev vropa je progresivno p o iskazivala karakter ristike svje etskog poret tka Jedud da i Med uda i isp punila je njihovu te emeljnu misiju. Evro opa je iskva arila itav svijet s i Evro opa je bila ta koja je vratila v jevr reje/Jevreja a u Svetu ze emlju. To je e, dakle, zn nak krajnjeg g duhovnog g sljepila je evrejskog naroda n koji je sebi doz zvolio da ga a Jedud i Medud prevare p i vo ode ka kraj jnjem unit tenju.

Posla anik (s.a.v.s.) nam je ukazao na a znakove kojima k mo oemo prati iti odbrojav vanje vrem mena preos stalog do konanog kanjavan nja jevreja a/Jevreja. Prvo, kon nano kanj javanje ne ee se dogoditi sve e dok Isa (s.a.v.s.), pravi Mesija, ne ubije Ded dala, lan nog Mesiju, i sve dok d Uzvie eni Allah sam s ne un niti Jeduda i Med uda biolokim rato om. Taj tre enutak ne moe m nastu upiti sve dok d ima vo ode u Galil lejskom mo oru. Obratim mo panju na slijedei hadis:

" "Prenosi en n-Nevvas ib bn Sem'an: ...Pod tim e uvjetim ma Allah Z Zulkarnejn je koristio o mo kak ko bi nagr radio one k koji su vje erovali u Uzvienog U A Allaha i ije je vladan nje bilo prav vedno. 164 4 o objaviti Isa au (s.a.v.s.) slijedee rije r i: Medu u svojim ro obovima i izabrao sam m ljude prot tiv kojih se e niko nee biti u stanj nju boriti; 165

JERUSALIM M U KUR'AN NU

Poglavlje e 11

JE EVREJI I ARAPI o odvedi te lj jude sigurn no do Tura a i Allah e poslati Jeduda i M Meduda, a oni e s se sa svih v visina jedn ni za drugim sputati. Prvi od n njih proi e Taberijja jezero ( (Galilejsko o more) i pi iti iz njega a. I kada po osljednji od d njih proe, rei e: Jednom j je ovdje bil la voda. Ta ada e Isa ( (s.a.v.s.) i oni o koji su sa njim bit ti opkoljeni u Turu ( (i bit e toli iko pritisnu uti) da e im m glava vo ola biti skup plja od stot tinu dinara..."

hih, Muslim m) (Sah O Od iznimno og je, dak kle, znaaja a da usmj jerimo na u panju na nivo vode u G Galilejskom m moru. O tome t je rije u dodat tku 1. (Na a slijedea knjiga: Sura S ElK Kehfi mode erno doba nadoknad dit e, in allah, osk kudnost u naem ba avljenju pi itanjem Jed duda i Meduda u ovom kratk kom poglav vlju).

ai da su jevreji j i mnogoboci m i vjernicim ma neprijat telji naje i, a "Ti e doista na sigurno e jo na ai da su vjernicima v prijateljstv vom najbli ii oni koji i vele: "Mi i smo !" To je za ato jer medu njima sve s enika ima i mon naha, i zato o jer se on ni ne krani! ohole." (Ku ur'an, El-M Ma'ide, 5:82 2) Navod di se da je duhovni vo oda izraelsk ke gorljive e ortodoksn ne Shas par rtije sefards skih jevreja a na subotn njoj propov vijedi 5. au ugusta 2000 0. godine iz zjavio: "Im maeliti (Ar rapi) su svi prokleti zl loinci, svi i su neprija atelji Izrae ela. Bog, blagoslovlje b en neka je On, ali t to je stvori io te Imae elite." Ovim m rijeima a Rabin Ov vadia Yose ef ismijava ao je napore e tadanje Barakove vlade da ostvari o neku u vrstu spo orazuma sa a Palestinsk kom oslobo odilakom organizac cijom (PL LO) u ve ezi sa nji ihovim su uprotstavlje enim zahtjevima za sv vetim grad dom Jerusa alimom. "Z Zato dijelit ti Stari gra ad?", pitao o je, d jo jed dnu priliku da nas ubij jaju? Zato o ih uope trebamo t po ored "kako bismo im dali sebe?" Obraaju ui se izrael lskom prem mijeru Bara aku, Rabin je j dodao: "Donosite " n nam zmije u blizinu

166

167

JERUSAL LIM U KUR'A ANU

JEV VREJI i ARAPI

. Kako se m moe gradit ti mir sa zm mijama?" "Barok", " rek z lukavim kao je, "tri kao lud za I Imaelitima... Dovest t e nam zm mije da ive e uz nas u J Jerusalimu u. On nema pameti." J di kako je s skup aplauz zom poprat tio Rabinov ve rijei, (v vidjeti: Jerusalem Post navod w www.jerusalempost.c com -5. aug gust 2000). . Jedan od razloga koji objanj java Rabin novo neprijateljstvo prema Im maelitima i odbojnost prema p njih hovim zaht tjevima za a Jerusalim mom lei, naravno, u njegovu o injenici d da se u Knji izi Postank ka u Tori na avodi za Im maela daje: : " "...kao divlj je magare, ruka e se njegova di izati na sva akoga i svaija ruka na a njega." (Postana ak, 16:12) R Rabin i nje egovi sljedb benici tvrd de da se ne eumorna i s stalna eska alacija tlaenja e Arapa a o od Drave e Izrael op pravdava jednim, na avodno bo anskim, o odobrenjem m direktno o i iskazanim u zloslutni im rjeima: svaija ru uka (dizat e se) na n njega. Kak ko drukije e d da ostatak civiliziran nog svijeta objasni ne emilosrdan n i barbarsk ki izraelski i napad na a i izbjegliki kamp u Deninu (ap pril 2002.) u Svetoj ze emlji. Da J Jevreji nisu u izmijenili i t tekst Tore i u njega un nijeli ovu la protiv Is smaila (s.a.v.s.), Ibrah himova (s.a a.v.s.) sina, , b bilo bi im m lake uoiti prijevaru i zam mku avolje e cionistike sheme kojom se e p pokuava A Arapima, muslimanim m ma oduzeti Sveta zem mlja kako b bi se obnov vila Drava a I Izrael.

i svojoj je porodici namaz n i ze ekat nareivao, a Go ospodar je njegov s njim z zadovoljan bio!" an, Merjem m, 19:54-5) (Kur'a

"/ Ismailu, i Idrisu, i Zulkiflu, svi su oni st trpljivi bili, , Mi smo nj jih u Nau Milost uve eli, oni su doista d dobr ri bili." (Kur'an, El l-Enbija, 21:85-6)

'7 spomeni Ismaila, i EVjesea, i Zulkifla! Svi S su oni ljudi lj dobri. Ovo je Opis Isma aila (s.a.v.s s.), poslani ika Uzvienog Allaha a, onako k kako se on n navodi u Kur'anu, jasno otkriv va da su n navodi iz Tore T krivo otvoreni i l la protiv Uzvienog U Allaha: Opomena. A bogoboj jaznima lije epo boravi te pripada a: bae Ed dena za njih h k U njima n e na aslonjeni bi iti i voe ra aznovrsno i pie trait ti! otvorenih kapija! A kod njih one djevic ce kratkih pogleda, p ist tih godina! 'To je ono to se vam ma a Dan pola aganja rauna, u doista je to Naa a opskrba, njoj n nema obeava za prestanka! !

" "A u Knjiz zi i Ismaila a spomeni! On je is stinito obeanja ispu unjavao, po oslanik je i vj vjerovjesnik k bio, (Kur r'an, Sad, 38:48-54) 168
1 169

JERUSAL LIM U KUR'A ANU

JEVRE EJI I ARAPI

'To su u dokazi Na ai koje Ibrahimu, za a narod nje egov, dado osmo, a Mi i koga hoem mo na visoke e razine po odiemo, tvo oj Gospoda ar je mudar r i sveznaju ui je. I Mi Ib brahimu Ishaka i Jak kuba podar rismo, i sva akog od nji ih na Pravu u Stazu uputism mo, a i Nuha N jo prije Pravo om Stazom uputismo, , i od pot tomstva njegov va Davuda, i Sulejman na, i Ejjuba a, i Jusufa i Musda, i Haruna. Mi M tako dobroinitelje na agraujemo o i Zeke erijjda, i Ja ahjaa, i Isda a, i Il'jdsa, svi su oni dobri bili, i Ismaila, i El'jes sea, i Junu usa, i Luta -svima njim ma smo da ali prednos st nad m svjetovim ma! ostalim i Mi uputismo up ne eke pretke njihove, a i potomstv vo njihovo i brau nj jihovu, njih Mi M odabrasm mo i uputism mo Putem Pravim! P

To je Allahova A St taza, njome e On upuuje od robo ova Svojih koga hoe! !

A da su s oni Alla ahu druge ravnim sm matrali, pro opalo bi im m sve to su bili zaradili. To su bili oni koj jima Mi Kn njigu podarismo, i Mudrost M i Vj jerovjesnit tvo. A ako ov vi u to ne vjeruju, pa a, Mi smo to u polog g dali ljudi ima koji e u to vjerova ati! To su oni koje je e Allah uputio, pa ti nj jihovu Staz zu Pravu sl lijedi, i rec ci: "Ja z Kur'an ne traim m, on je samo svjeto ovima od vas nikakvu nagradu za Opomena!" A oni ne poznaj ju Allaha kako k Mu dolikuje d ka ad govore: "Allah nij jednom ku nita obj javio nije!" Ti reci: "A ko je ob bjavio Knj jigu koju je e Musd ovjek donio, Svjetlost i Uputu svij jetu, koju na n listine st tavljate, pa je pokazuj jete, ali mnogo o nje i skriv vate, pa ste e bili podueni onom to ni vi, ni n preci va i niste znali!" " Ti reci: "A Allah je Kn njigu objav vio!" A poto om ih ostav vi nek' se u svojoj igraju lai.

170

JE ERUSALIM U KUR'ANU

JEVRE EJI I ARAPI

A ova je Knjiga a koju obj javljujemo, , Knjiga b blagoslovlj jena i potv vruje Knjigu u prije nje objavljenu, o da opomin nje stanov vnike Mekke e i cijeli sv vijet! A udi u Onaj Svijet vjer ruju, oni i u Knjigu v vjeruju, i o oni svoje na amaze koji lju pomno uvaju."

jela, lo oe postupk ke ili pobu unu, a kojim ma bi se mogla m objas sniti ta gru uba, navodn no boans ska, osuda. Umjesto toga, t ti isti Ismaeliti, koje k Rabin n danas pre ezire i naziv va 'zmijam ma', prual li su jevreji ima utoit te 2.000 go odina. Jevr reji su uiv vali sigurno ost ivota i vlastitih dobara d i bil le su im do odijeljene sv ve vjerske slobode. Oni ko oji su podr avali, i jo podravaj ju, stvaranj je prijetvor rne Drave Izrael (sekularni, nacionalistiki i, u biti, bez zboni podu uhvat), utemeljene na a nepravdi i tlaenj ju, jesu oso obe bez ika akvih duhov vnih uvida. . Isto duhov vno sljepilo o koje ih je e uinilo o nesposob bnim da pre epoznaju la anu dravu u, laljivca koji ih sva akodnevno vodi putem p koji nema n povra atka, navel lo ih je na to t da kau kako k je Me erjema uin nila preljub b, da je Isa a (s.a.v.s.) (Mesih) kop pile i da je njegova tv vrdnja kako o je on Mes sija la. On no ih je, tak koer, nave elo da poine i najsram motniji i naj jstraniji zl loin u histori iji, tj. da po okuaju raz zapeti Isaa (s.a.v.s.) ( te da se poto om hvale ka ako su ga ubili. To T duhovn no sljepilo navelo n ih je e da odbace e Posljednjeg poslanik ka kojeg je Ibrahim mov (s.a.v. .s.) Bog po oslao ljudsk kom rodu, poslanika p M Muhammed da (s.a.v.s.) ). Ono ih h je navelo i da odbac ce Kur'an, kao k rije Uz zvienog Boga B Ibrahi imova (s.a.v.s.). To duh hovno sljepilo navelo ih je da poine nedjel la koja su prouzrokov p vala srdbu u Uzvieno og Allaha. Njihovo N sad danje rasn no, finansijs sko i ekono omsko ponaa anje je, oito, i gnusno.

n, EI-En'am m, 6:83-92) (Kur'an se trebao pri p uvati o ovog stran nog kur'ans skog upozorenja onima koji Rabin bi s Uzvienom m Allahu pripisuju p la ai, ukljuuju u i i lai koje se od dnose na Ismaila i Ismaelian ne:

"Ima li z zloinca ve eeg od ono og koji o Allahu lai i iznosi, ili ka ae: 'Evo, objavlju uje mi se!'A A ne objavlj juje mu se nita, n ili ka ae: 'Pa obj javit u i ja a nalik ov vome to ob bjavljuje Al llah!' A da ti je samo vidjeti zloinitelje u mukama a smrtnim, kad meleki i prema nji ima ruke sv voje budu is spruili: 'D Dajte, spasite s svoje due! ! Danas et te biti golemom kazno om kanjen ni, jer ste o Allahu v vi neistinu govorili, g ip prema Njeg govim Znak kovima vi s ste se oholi ili!

(Kur r'an, El-En'a am, 6:93) R Rabin, i sv vi oni ije se vjerovanje temel lji na krivo otvorinama a iz Tore, ive u n nestvarnom svijetu. Nj jihova je p percepcija stvarnosti s lana i izop paena. te eta koja je e iz toga p proizala, i koja i da alje traje, jeste j iskriv vljeno vjer rovanje o Ismailu I (s s.a.v.s.). N Niti na jedn nome mjest tu Tora ne e prua dokaze za Is smailova (s s.a.v.s.) zl lod-

Kada su oni dav vno uvrijed dili Musaa (s.a.v.s.) ( i izjavili i da se s on i Njeg gov Gospo odar trebaj ju boriti (za a osloboenje e Svete zemlje), z do ok e oni ostati o tamo gdje su i bili, b Uzvi eni Allah na takvo njihovo n gn nusno pona aanje odgo ovorio je tako t to im m je zabra anio (uinio o haram) Sv vetu zemlju u za period d od 40 god dina i osud dio ih da lut taju svijet tom. Potom m se Allah obratio o Musau (s.a.v.s s.) i rekao mu: m 'Nemoj tugovati i za tim grje enim naro odom'. Nem ma mjesta saosje s anju u u tim rijeima. k svijet i ne bi ima ao Kur'an koji k ukazuj je na krivot tvorena mjesta napisa ana u ak kada Boij joj Tori, du uhovni uvid trebao bi i biti dovoljan sljedbenicima To ore i Biblij je da osjete e da tu nije e sve tano, kao to to potvruju, , naprimjer r, izjave o Ismailu.

JERUSALIM U KUR'ANU

JEVREJI I ARAPI

I kako onda nisu zasluivali saosjeanje, tako ga ne zasluuju ni danas. Njihovo vrijeme je isteklo. Njihova je sudbina zapeaena. Bili su zavedeni najveom prijevarom u historiji, prevareni naputajui zemlje u kojima su ivjeli 2.000 godina sa Arapima, Imaelitima u relativnom miru, sigurnosti i vjerskim slobodama (Jemen, Maroko, Egipat, Iran, Irak, Sirija itd.), i vraajui se u Svetu zemlju kako bi podrali nasilje i nepravdu. A to se nasilje zloslutno poveava iz dana u dan. Nisu ih muslimani prevarili. Nisu ih muslimani pozvali da se vrate. Kur'an navodi daje tako naredio sam Bog Ibrahimov (s.a.v.s.). Isti onaj Bog, Uzvieni, Koji je u dvije prilike naredio unitenje Hrama (Mesdida) koji je podigao Solomon/Sulejman (s.a.v.s.), osigurat e, On sam, unitenje lane Drave Izrael. Cilj ove knjige je usmjeriti nau panju na Kur'an, na ona mjesta u kojima se govori o Jerusalimu i unitenju Drave Izrael. Na taj e se dan, i to

palestinske drave. Ali, ako se i kad se uspostavi palestinska drava, ona e biti replika sekularne, nacionalistike Drave Izrael. Time e Sveta zemlja biti snanije potvrena kao dio novog svjetskog poretka, irka, koji je iznjedren u modernoj zapadnoj civilizaciji. irk se, oito, vri onda kada suverenitet poiva na dravi ili bilo emu drugome, a ne pripada Uzvienom Allahu! irk se vri i onda kada drava predstavlja vrhovni autoritet i kada je zakon drave - vrhovni zakon!

Najprkosnije oitovanje irka s kojim smo ikada bili suoeni predstavljao je prijedlog amerike vlade o pokuaju rjeenja sukobljenih pozicija izmeu izraelske vlade i PLO-a o pitanju mjesta na kojem je smjeten Mesdid, podignut u Solomonovo/Sulejmanovo (s.a.v.s.) vrijeme, a danas poznat muslimanima kao Haremi-erif (al-Haram al-Sharif). Tim amerikim planom Izrael bi dobio 'suverenitet' nad Zapadnim zidom ('Zidom plaa'). Jevreji taj zid tuju kao ostatak originalnog Hrama (Mesdida) koji je podigao Solomon/Sulejman (s.a.v.s.). S druge strane, palestinska drava dobila bi 'suverenitet' nad Mesdidul-aksaom i Omerovim Mesdidom (poznatim kao Kupola na stijeni). A Ibrahimov (s.a.v.s.) Bog trebao bi biti zadovoljan 'suverenitetom' nad ostatkom Haremi-erifa (ili 'ozidanim dijelom', za one koji se ne osjeaju ugodno koristei se arapskim terminima). Sam je Sotona morao potpomoi u stvaranju jednog ovakvog prijedloga.

je neizbjeno, pred uasnutim oima jevreja/Jevreja sruiti na njih najvea Boija kazna koja se ikada dogodila jednom narodu u historiji. I neka Rabin ima na umu ovo upozorenje! Isto, iskrivljeno poimanje stvarnosti, koje je jasno vidljivo u Rabinovoj izjavi, vidljivo je i kod onih koji, u beskorisnim naporima, pregovaraju o budunosti Jerusalima i Svete zemlje, tj. kod PLO-a i Izraela. U njihovom sluaju, rije je o potpunom nepoznavanju ili o potpunom zanemarivanju Kur'ana i Tore kao izvora upute. Oni imaju mnogo vie zajednikog negoli to bilo ko od njih ima zajedniko s islamom ili judaizmom. U oba sluaja rije je o sekularnim, nacionalistikim pokretima koji se koriste religijom iskljuivo u sekularne i nacionalistike ciljeve. Sekularni nacionalizam nema nikakva interesa da traga za Apsolutnom istinom. Stvarni bog kojeg oni oboavaju je bog kojeg oni sami stvaraju. I njihov sistem vrijednosti, koji je izveden iz korisnosti, oblikovanje i preoblikovan kako bi se prilagodio promjenjivom svijetu sekularno-nacionalistikih ciljeva.

irk je i kada drava proglasi dozvoljenim (halal) ono to je Uzvieni Allah proglasio nedozvoljenim (haram), i obrnuto. Sigurno je, kao to je sigurno da Sunce izlazi na istoku, da e budua palestinska drava legalizirati kockanje i igre na sreu, pa ak i utemeljiti lutriju koju sponzorira drava. Legalizirat e i kamatu (ribaj, odnosno posuivanje i davanje novaca uz kamatu. (Vidjeti nae dvije knjige o kamati za detaljnije pojanjavanje ovog pitanja). Legalizirat e i koritenje alkohola. Drugim rijeima, palestinska drava prigrlit e irk na isti nain na koji su to ve uinili Izrael i ostatak svijeta (ukljuujui i veinu

Moda e se postii neki domiljat sporazum na palestinski zahtjev za istonim Jerusalimom kao glavnim gradom njihove 174

JERUSALIM U KUR'ANU

JEVREJI I ARAPI

muslimanskog svijeta). Palestinska drava, koju je utemeljio PLO, svome narodu e donijeti istu onu dekadenciju koja danas proima sekularnu jevrejsku dravu kao i najvei dio svijeta. Muslimani ne smiju, i ne bi trebali, dati svoju podrku ugovorima kao stoje onaj nedavni prijedlog Saudijske Arabije kojim se nastoji legitimirati sekularna nacionalistika Drava Izrael i prihvatiti pedeset godina njihovog nasilja nad nedunim palestinskim narodom, kranima i muslimanima. Niti bi muslimani trebali prihvatiti u Svetoj zemlji utemeljenje palestinske drave koja bi bila replika jevrejske drave. Kako bismo podrali ovaj na stav, pisali smo o pitanju Jerusalima i njegove sudbine, onako kako se o tome govori u Kur'anu. Detaljnije o ovoj temi moi e se nai u knjizi: Ibrahimova vjera i Drava Izrael kur'anski pogled.

Predskazanja Poslanika Muhammeda (s.a.v.s.) pokazuju da e cionistika Drava Izrael na kraju izdati Benu Israil i baciti ga upravo pred onaj narod koji trpi stalno, besramno i neprikriveno nasilje Izraela. Jaser Arafat je, takoer, varalica koji ne predstavlja one koji su ostali bez svojih domova i koji su pod stalnim pritiskom due od pedeset godina. Rije je o Palestincima koji su bili otjerani iz Izraela, iz Palestine i koji due od pedeset godina ive u izbjeglikim kampovima u Libanu i drugdje. Arafat e ih izdati isto onako kako Izrael upravo vara jevreje. Oni koje Arafat prevari bit e, konano, na elu muslimanske armije koja e napasti i kazniti jevreje u Svetoj zemlji kada ih Drava Izrael napusti. Ta muslimanska vojska ve je pokazala svoju borbenu smjelost u junom Libanu. I izraelsko povlaenje iz junog Libana, nakon ega je na tom teritoriju preostao surogat kranske vojske (nakon to se borila u ime Izraela), tek je uvod u mnogo dramatinije budue dogaaje. Rasno nasilje nad Ismaelitima, od sekularne jevrejske Drave Izrael, dramatino je intenziviralo ve postojee strano vjersko, politiko i ekonomsko nasilje u Svetoj zemlji. To nasilje neprestano raste. U tom kontekstu sada moemo razumjeti zloslutno predskazanje Poslanika Muhammeda (s.a.v.s.) koji je rekao: " Vi ete se sigurno boriti sa jevrejima i vi e te ih sigurno ubijati. ( i to e trajati) sve dok (ak) i kamenje ne progopvori (rijeima): O, muslimanu , jevrej je iza mene , doi i ubij ga (Sahih, Bunari)

Ova knjiga, takoer, nastoji objasniti stvarnost jevrejima koji su tako nekritiki prihvatili sekularnu nacionalistiku Dravu Izrael kao predstavnika slavne Drave koju su utemeljili David/Davud (s.a.v.s.) i Solomon/Sulejman (s.a.v.s.). Ta Drava Izrael je varalica koja je prevarila jevreje. Dr. Ismail Radi Faruki, palestinski islamski mislilac, koji je bio otvoreni kritiar Izraela i koji je umro u nejasnim okolnostima, opisao je Izrael kao 'kolonijalni poduhvat', 'zaet u grijehu', 'utemeljen na zastarjelim konceptima nacionalnog karaktera i misije' i kao 'militaristikog tlaitelja nedunih naroda'. (Vidjeti njegovu izvrsnu knjigu: 'Islam i problem Izraela'). Autohtoni arapski narod koji je bio protjeran iz svojih domova i morao pobjei, bio je narod koji je oboavao Ibrahimova (s.a.v.s.) Boga. ak i kad su uvrstili svoju upravu nad Svetom zemljom, jevreji su odbili pozvati te izbjeglice da se vrate u svoje domove ili su im odbili dozvoliti da to uine. Sve do dananjeg dana, nakon vie od pedeset godina, jevrejska drava vrsto odbija dozvoliti povratak izbjeglicama u njihove domove, a s druge strane alje otvoreni poziv jevrejima, gdje god se nalazili u svijetu, da dou i ive u Svetoj zemlji. To nije asno ponaanje! Prije se radi o sotonskom ponaanju!

176

Poglavlje 12

KUR'ANSKO OBJANJENJE POVRATKA JEVREJA U SVETU ZEMLJU

"I ti reci: 'Hvala Allahu! On e vama pokazati Znake Svoje pa ete ih vi spoznati!' A Gospodar tvoj nemaran nije spram onog to vi inite!" (Kur'an, En-Neml, 27:93)

Mi ivimo u vremenu u kojem su se jevreji vratili u Jerusalim da bi traili povrat grada nakon to su Boijom odredbom protjerani iz Svete zemlje prije skoro 2.000 godina. Jerusalim je danas u procvatu. On upravlja i utjee na itavo podruje Svete zemlje. Drava Izrael osigurala je povoljne 'mirovne' ugovore sa nekim od partnerdrava bezbonog Zapada, kao to su Egipat i Jordan. Izrael je, takoer, sklopio nekoliko dodatnih ugovora sa Palestinskom oslobodilakom organizacijom (PLO), koji su znaajno oslabili njihov otpor utemeljenju jevrejske drave na prostoru Svete zemlje. ak je i Saudijska Arabija uspjeno ula u isti ovaj izraelski zagrljaj, ali je to drala u velikoj tajnosti sve dok to nije dramatino izronilo na povrinu, putem 'Saudijskog plana' koji ukljuuje priznavanje jevrejske drave.

Grad Medina u meuvremenu je iznova postao 'umali' grad, bez ikakva utjecaja na razvoj dogaaja u regiji ili u svijetu. Kako bi dodatno povrijedili status Medine, formirana je saudijska drava, koja je izrasla na ruevinama hilafeta i koja kontrolira

179

JERUSALIM U KUR'ANU

KUR'ANSKO OBJANJENJE POVRATKA JEVREJA U SVETU ZEMtJU

Medinu, kao partner-drava Britanije. Kada su Sjedinjene Amerike Drave od Britanije preuzele status vodee svjetske sile, Saudijska Arabija postala je partner SAD-a. Saudijska Arabija, poput Izraela, od samog svog utemeljenja bila je ovisna o Britaniji, a potom o SAD-u, kako bi preivjela. Saudijsko-vehabijski savez koji kontrolira politiku i vjeru u saudijskoj dravi vjerno je sauvao taj partnerski status sve od 1916. godine, kada je 'Abd el-'Aziz ibn Saud prihvatio britansku ponudu u iznosu od 5.000 funti mjeseno zauzvrat stvaranja saveza koji bi Britaniji omoguio da ustraje u svom cilju preuzimanja kontrole nad Hidazom od osmansko-islamske uprave. Vehabijski vjerski pokret bio je u mogunosti prilagoditi taj partnerski-status sa kranskim i jevrejskim Zapadom jer su oni uvijek vjerovali da su im krani i jevreji blii nego ostatak muslimanskog svijeta. Vehabije su nevehabijske muslimane smatrali nevjernicima i sve ih optuivali da ine irk! (Vidjeti nau knjigu: Hilafet, Hidaz i saudijskovehabijska nacionalna drava).

osvojen kada se pojavi Deddal (lani Mesija ili Antikrist). On (Poslanik) je rukom udario svoje bedro ili rame i rekao: To je istinito isto onako kako je istinito da ste vi ovdje, odnosno da ovdje sjedite (mislio je pri tome na Muaza ibn Debela)." (Sunen, Ebu Davud) Dominirajui poloaj Jerusalima u itavoj regiji danas, znak je ispunjavanja navedenog predskazanja. Ve je Izrael uspjeno iskazao prkos i predsjedniku SADa i Vijeu sigurnosti UN-a, koji su od njega traili povlaenje sa palestinske Zapadne obale. To je bilo nakon stoje Izrael odgovorio na val palestinskih 'ljudi bombi' (osobe koje su ehidi i ne treba ih tretirati kao bombae 'samoubice'). Ali, sve e to jo vie uestati nakon to Izrael zapone svoj najvei rat, rat koji svi oekuju (osim, moda, ameriki predsjednik). Tim e ratom Izrael ostvariti dramatinu teritorijalnu ekspanziju svoje drave. Tada e navedeno Poslanikovo (s.a.v.s.) predskazanje biti mnogo jasnije i razumljivije.

Drava Izrael pojavila se na potpuno istovjetan nain, kao partner-drava Zapada. Ali, postoji temeljna razlika izmeu ove dvije partnerske drave, Izraela i Saudijske Arabije. Drava Izrael predodreena je ne samo da se rijei partnerskih odnosa (prvo) sa Britanijom i potom SAD-om, ve i da se uspostavi kao supersila koja e naslijediti Britaniju i SAD na mjestu vodee svjetske sile. Kada se to dogodi, drava Sauda postat e partner Dravi Izrael. Tada e Jerusalim cvjetati, a Medina e biti u 'ruevinama' (u stanju potpune podreenosti Izraelu).

Poslanik (s.a.v.s.) je predskazao da e doi do toga dana. Ali, to e biti zloslutan znak za Izrael: "Prenosi Muaz ibn Debel: Poslanik (neka je Boiji mir na njega) je rekao: Jerusalim e cvasti dok e Medina biti u ruevinama. Medina e biti u ruevinama kada nastupi veliki rat. Veliki rat e nastupiti kad se osvoji Konstantinopol, a Konstantinopol e biti

Pretpostavljeni kolaps amerike ekonomije i uspjeno izraelsko prkoenje amerikom zahtjevu da Izrael odstupi sa teritorija osvojenih ratnim sukobima, rezultirat e potpunim ispunjenjem predskazanja. Tako je i oslabljeni status Medine ve ostvaren u partnerskom statusu koji Saudija, kao domovina islama, ima sa bezbonim SAD-om. Kada Izrael preuzme status vodee svjetske supersile, a Saudijska Arabija postane partnerska drava Izraelu, to e oznaiti potpuno ispunjenje predskazanja. Posljedica potpunog ispunjenja ovog predskazanja, navedenog u hadisu, jeste da se muslimani sada nalaze na rubu velikog rata koji e Izrael inicirati, moda udrueno sa kemalistikom turskom vojskom. Poslanik (s.a.v.s.) je prorekao taj rat s Turskom ije su vojne snage postale orue Izraela: "Prenosi Ebu Hurejre: Poslanik je rekao: as nee nastupiti sve dok se ne budete borili sa narodom koji nosi dlakave cipele (od kostrijeti?) i sve dok se ne budete borili protiv Turaka, koji e imati malehne oi, crvena lica i ravne noseve i ija e lica biti poput ravnih titova. I uvidjet ete daje najbolji onaj narod koji najvie mrzi odgovornost vladanja sve dok nije izabran da vlada.

KUR'ANSKO OBJANJENJE POVRATKA JEVREJA U SVETU ZEMLJU

Ali, narodi su razliitih priroda: najbolji u predislamskom periodu najbolji su i u islamu. Doi e vrijeme kada e svako od vas vie voljeti da vidi mene negoli da mu se udvostrui familija i bogatstvo." (Sahih, Buhari)

Nakon to su se hvalili razapinjanjem Isaa (s.a.v.s.), Allah ih je protjerao iz Svete zemlje. Tog je puta, ipak, protjerivanje bilo drukije od ranijeg sluaja kada su odvedeni u Babilon kao robovi. Tog su puta bili razbijeni i razbacani po itavom svijetu. Kur'an na slijedei nain objelodanjuje sudbinu Jerusalima i Izraela: razbijena jevrejska dijaspora, razbacana svuda po svijetu jevrejima je zabranjeno da se vrate u Svetu zemlju i da trae njen povrat mogunost oprotaja jevrejima od Allaha Milostivog ako budu vjerovali u Poslanika koji e biti 'Ummij' (nepismen i nejevrej) - ocl Boga nareen povratak jevreja/Jevreja u Svetu zemlju na 'Kraju vremena (posljednjem stepenu Posljednjeg doba)
1

Rat moe nastupiti kroz turski napad na Siriju, a koji bi Izrael iskoristio da potakne vei poar u regiji. A na kraju svega, Izrael e se pojaviti kao vodea svjetska sila. Tada e se pojaviti Deddzal, u danu koji e biti nalik na 'na' dan, tj. on e se pojaviti u naoj dimenziji vremena i otuda, i u naem svijetu. Najvjerovatnije je da e se pojaviti u Jerusalimu kao vladar Izraela. Kada se pojavi Deddzal, lani Mesija, u to e se vrijeme pojaviti i pravi Mesih, sin Merjemin. On e ubiti Deddala i tada e muslimanska vojska unititi Dravu Izrael. Kurvanje prorekao povratak jevreja/Jevreja u Svetu zemlju i pruio pojanjenje posljedica koje e iz toga proizai. Postoje jo brojni kur'anski navodi kao i brojna Poslanikova (s.a.v.s.) predskazanja koja se odnose na sudbinu Jerusalima. Koji su to kur'anski navodi? I koja su to Poslanikova (s.a.v.s.) kazivanja i predskazanja? italac bi trebao usmjeriti veliku panju na slijedeih deset navoda, jer oni ine samu sr kur'anskih kazivanja o sudbini Jerusalima. I Kur'an i Hadis potvruju da e se Isa (s.a.v.s.) jednog dana vratiti. U vrijeme njegova povratka, Jevreji nee imati drugog izbora doli da vjeruju u njega kao u Mesiha. Tada e biti uniteni, ali e umrijeti najgorom moguom smru, tj. sa jasnom spoznajom da su bili prevareni i daje 'istina' za koju su se tako tvrdokorno i arogantno vezivali bila, ustvari, 'la', dok su preda je Isaa (s.a.v.s.) i Muhammeda (s.a.v.s.), koje su oni odbacili kao la', bile, ustvari, 'istina'. Tako e umrijeti sa sigurnom spoznajom da e ui u ehennem.

Jedud i Medud odgovorni su za povratak jevreja/Jevreja u Svetu zemlju upozorenje jevrejima da se Boija kazna moe ponoviti Boije upozorenje o najgoroj moguoj kazni za jevreje duhovno sljepilo jevreja u vrijeme kada nastupi konana kazna pronalazak tijela Faraona (egzodusa) bit e znak da e jevreji doivjeti istu sudbinu koja je zadesila njega jevreji nee imati drugog izbora doli da vjeruju u Isaa (s.a.v.s.) kao Mesiha kada se on pojavi, ali tada e im biti prekasno da se spase kazne i vatre dehennema

182

JERUSALIM U KUR'ANU

KUR'ANSKO OBIANJENJE POVRATKA JEVREJA U SVETU ZEMEJU

1. Razbijena jevrejska dijaspora, razbacana svuda po svijetu

povrat). Ta zabrana postala je historijska realnost i bila je na snazi skoro 2.000 godina. I to je predstavljalo dramatinu potvrdu kur'anskog navoda iz sure ElEnbijd:

Kada je Uzvieni Allah protjerao jevreje iz Svete zemlje, nakon to su oni odbacili Mesiha i pokuali ga ubiti, On je tada objavio da e njihova nova dijaspora biti drukija od one prethodne (u Babilonu). Tada su jevreji jo bili u homogenoj zajednici i ivjeli na jednoj geografskoj lokaciji (u Babilonu). Ali, prilikom njihova drugog protjerivanja, Uzvieni Allah je izjavio da e se raditi o drukijoj vrsti dijaspore:

"A nije doputeno da se stanovnici Grada kojeg smo Mi unitili ne vrate (u njega), ..." (Kur'an, El-Enbija, 21:95) (Vidi dalje: ' Jedud i Medud povezani s povratkom jevreja u Svetu zemlju' kao i poglavlje 9, naslovljeno Jedud i Medud u Kur'anu i Hadisu, gdje smo pokazali daje 'Grad', ustvari, Jerusalim).

"Mi smo ih po zemlji razasuli u skupine..." * (Kur'an, EI-A'raf, 7:168) Ovaj je kur'anski navod bio spektakularno ispunjen jer su jevreji, due od 2.000 godina, bili razasuti po itavom svijetu. U toku tog dugog perioda ivjeli su u Jemenu, Maroku, Iraku, Iranu, Egiptu, Jordanu, Libiji, Etiopiji, Arabiji, Siriji, Turskoj itd. Tako udno razasuta jevrejska dijaspora, koja je trajala skoro 2.000 godina, trebala je jevrejima biti znak Boije srdbe i kazne i mnogi su jevreji prepoznali taj znak kao takav. Ta Boija kazna koja jevrejima zabranjuje povratak u Jerusalim (i Svetu zemlju) kako bi zahtijevali povrat zemlje bila je uinjena da jevrejima bude znak Boijeg gnjeva i kazne. Ona im je, takoer, trebala sasvim nedvosmisleno prenijeti poruku da vie nisu 'izabran narod'.

3. Mogunost oprotaja jevrejima od Allaha Milostivog, ako budu vjerovali u Poslanika koji e biti 'Ummij' (nepismen i nejevrej)

2. Jevrejima je zabranjeno da se vrate u Svetu zemlju i da trae njen povrat

Nakon sto je protjerao jevreje iz Svete zemlje, Uzvieni Allah nametnuo im je zabranu da se vrate u tu zemlju. (Mogli su se vratiti kao turisti, ali se nisu mogli vratiti da bi traili njen _
Kur'an asni, prevodioci Panda i Cauevi

ak i nakon to je Uzvieni Allah protjerao jevreje iz Svete zemlje, zbog njihova pokuaja da razapnu Mesiha (izmeu ostalih brojnih grijeha) i potom zabranio njihov povratak u Jerusalim (i njihovo pravo na povrat), u Kur'anu se navodi da su oni jo imali priliku da zarade oprost od AUaha, Najmilosnijeg:

184

185

JERUSALIM U KUR'ANU

KUR'ANS SKO OBJA NJENJE PO OVRATKA JE EVREJA U SV VETU ZEML LJU

"Mo da e vam se Va Gos spodar smi ilovati." * (Kur r'an, El-Isra a, 17:8) Uz zvieni Alla ah dao im je j odreeni p period u tok ku kojeg je On bio spr reman opro ostiti im da a su se bili popravili, p zatraili Nj Njegov opro ost i povrati ili Ibrahimo ovoj (s.a.v. .s.) vjeri. A Ali, postojao o je samo jedan put z za sticanje oprosta. Ku ur'an se obratio Benu Israilu koj ji je ve pri imio Tevrat - To oru i Indil l (Isusovo e evanelje), , Benu Israilu koji je v ve pokua ao razapeti Isusa/Isaa (s.a.v.s.) i ob bavijestio ga g o putu do o oprosta:

Javit e se brojni i znakovi koji k e ukaz zivati daje isteklo vrij jeme koje je j Benu Isr rail imao da zatrai oprost. Izmeu ost talih znako ova bit e putanje Deddala a i da i Med duda u sv vijet. Oba a ova doga aaja zbil la su se ve v za ivo ota Jedud Poslan nika Muha ammeda (s.a.v.s.). ( Z Zbila su se e nakon Po oslanikova (s.a.v.s.) 171 omjese enog ivo ota u Medin ni, medu je evrejima, kada k je pos stalo sasvim m oito da su jevreji i odbacili i njega i Ku ur'an, te da a su priprem mali urotu kako k da un nite islam. .U tom tr renutku Uz zvieni Alla ah poslao je j objavu da d Kaba bude b ponov vo prihvaena e kao kib bla. Ta pro omjena kibl le od Jerusalima ka Mekki M ozna aila je da se s zatvorio taj jedini 'prozor' kr roz koji su u jevreji im mali prilik ku zaraditi Boiji opr rost i milo ost. dnje doba je poelo o i neizbje eno kanj javanje jev vreja ne moe m se vie v Posljed sprijeiti. To je ve v odreen no.

Iako je e Posljednj je doba ve e poelo i iako su vr rata Boije e Milosti ve v zatvorena, jevreji i jo treba aju ekati jedan period do kona k ne ka azne. Ta kazna e se razotk krivati izra azito 'spori im tempom m'. U toku u najveeg g dijela vremena v pr rije konanog n odbroj javanja do zavrne kazne, k jevre eji e medu u muslima anima pron nai utoit te:

s Po oslanika, Vj jerovjesnik ka koji itat ti i pisati ne ee "Onima koji budu slijedili znati, koj ojeg e oni kod sebe u Tevratu i Indilu I zap pisana nai i, koji e im m dobro na areivati, a zlo zabranjivati, i ko oji e im lij jepo dozvol liti a runo o zabranit ti, koji e ih h tegoba i o okova u koj jima bijahu u oslobodit ti! Oni koji budu u n njega vjero ovali, koji m mu budu po otporu dali, njega pom magali i Svj jetlo (Kur'an) ) koje mu bude b objavlj ljivano slije edili, takvi e uspjeti i biti spae eni!" "/ gdje god doli, d na nj jih e poni ienje past ti, osim da se za Alla ahovo ue pri ihvate i u e svijeta koji k vjeruje e, i njih e gnjev Alla ahov stizati i bijeda sna alaziti! Tak ko e biti, jer j oni zbilj lja ne vjeruj uju u Allaho ove znake, i zato to su bez prava a ikakva ub bijali vjero ovjesnike. Tako T e biti, jer oni su protiv Bo oga ustanic ci, i svake granice g prij jestupnici!"

(Kur'an n, El-A'raf, 7:157) Op prost se, dak kle, moe za araditi prihv vaanjem, vjerovanje em i slijeen njem poslje ednjeg Pos slanika (s.a.v.s.).

*K Kur'an asni, prevodioci Pa anda i auev vi

(K Kur'an, Ali iTmran, 3:112) 186

JERUSAUM U KUR'ANU

KUR'ANSKO OBJANJENJE POVRATKA JEVREJA U SVETU ZEMLJU

I kada stigne as za finalno 'odbrojavanje' do trenutka konane kazne, javit e se znakovi Uzvienog Allaha. Medu tim znakovima, jedan od najoitijih bit e pronalazak tijela faraona koji se utopio dok je progonio Musaa (s.a.v.s.) i izraelski narod. Na nesreu jevreja, tijelo faraona (Ramzesa 11) je ve pronaeno i za njih je sada prekasno da se pokaju (da uine tewbu/ Taubah), da prihvate Istinu koju je objavio Ibrahimov (s.a.v.s.) Bog u Kur'anu i da vjeruju u Muhammeda (s.a.v.s.), Posljednjeg poslanika Uzvienog Allaha, i prekasno im je da sprijee najveu od svih Boijih kazni:

potvruje njihovo pravo na Istinu. Ovo predskazanje koje se odnosi na konani povratak jevreja/Jevreja u Svetu zemlju ve je, takoer, ispunjeno, ak i spektakularnije, utemeljenjem sekularne i nacionalistike, lane Drave Izrael:

"I rekli smo poslije njega Izraelcima: 'Nastanite se u (obeanoj) zemlji (pod uvjetom da ste vjerni Allahu i pravini u ponaanju). Pa kada dode obeanje Sudnjega dana, dovest emo vas pomijeane (heterogene kakvi ste bili u dugim godinama vaeg egzila, razbacani u dijaspori)." * (Kur'an, El-Isra, 17:104) "ekaju li to oni da im dodu meleki, ili da im Gospodar tvoj dode, ili da im dodu Znakovi Gospodara tvoga?! A na Dan kad dodu neki Gospodara tvoga Znakovi, nijednom ovjeku nee nita koristiti to e tada povjerovati kad ve nije vjerovao prije, ili kad nije dobro inio u vjerovanju svome! Ti reci: 'Vi ekajte, i mi emo, doista, ekati!'" (Kur'an, El-En'am, 6:158) 4. Od Boga nareeni povratak jevreja/Jevreja u Svetu zemlju na 'Kraju vremena' (na posljednjem stepenu Posljednjeg doba) Kur'an tvrdi da e sam Uzvieni Allah vratiti jevreje/Jevreje u Svetu zemlju na 'Kraju vremena'. Jevreji e biti prevareni uvjerenjem da njihov uspjeh u povratku u Svetu zemlju, kako bi zahtijevali njen povrat, 188
" Kur'an asni, prevodioci Panda i Cauevi

Ovo kur'ansko predskazanje navodi da e u 'Posljednjem dobu' doi do takvog povratka jevreja u Svetu zemlju kojim e se oitovati sva raznolikost i heterogenost akumulirana u periodu duem od dvije hiljade godina, koliko je trajao njihov ivot u dijaspori. Izraz lafif odnosi se na masu ljudi u kojoj nisu svi jednaki. To je upravo opis jevrejskog drutva u dananjem Izraelu. To je jedna 'arolika masa' jevreja iz najrazliitijih dijelova svijeta, ukljuujui i one iz arapskog i muslimanskog svijeta, koji govore razliitim narjejima, razliitim jezicima, sa razliitim akcentima, koji su odjeveni u razliitu odjeu, koji jedu razliitu hranu, koji obavljaju molitvu na razliite naine, u razliitim sinagogama itd. Ali, najudnija razlika od svih je ona rasna i upravo u tome je kur'ansko predskazanje zloslutno ispunjeno. Moderni Izrael sastoji se od velikog broja jevreja koji su u potpunosti evropski narod, plavih oiju i svijetle kose. Sve je vei broj genetskih dokaza koji potvruju da su evropski jevreji

JERUSAU UM U KUR'AN NU

KUR'ANSK KO OBJAN NJENJE POV VRATKA JEV VREJA U SVE ETU ZEMLJU U

(Akenazi) ) genetiki razliiti od d bilo kojeg g drugog n naroda na ze emljinoj ko ori. Rasna homogeno ost naroda koji k sav tre eba vui po orijeklo od d Abraham ma/Ibrahima a (s.a.v.s.) preko Izak ka/Ishaka (s s.a.v.s.) i Ja akova /Jaku uba (s.a.v.s s.) u potpun nosti je iezla. e Koje je zn naenje i po osljedica isp punjenja ku ur'anskog p predskazan nja koje se odnosi na povratak je evreja/Jevr reja u Svetu u zemlju u Posljednjem m dobu?

dud i Me edud odgovorni su u za povrat tak 5. Jed jevreja a/Jevreja u Svetu zem mlju

Iako nije n eksplici itno reeno o o kojem je j 'gradu'/'n naselju' rije e, sasvim je jasno da a to moe biti samo Jerusalim. Postoji indirektno kur'ansko ukazivanje e o kojem m je ni iz Medin ne odgovor rili su na po oziv Kureja da iznau nain ka ako gradu rije: rabin rde da li je e Muhammed (s.a.v.s.) uistinu bi io poslanik k. Njihov je e savjet bio o da da utvr mu po ostave tri pitanja. p Ako o on uspije e na sva tr ri tano od dgovoriti, ta ada je uist tinu pravi poslanik. p U Uzvieni Allah A otkrio o je odgovo ore na sva a tri pitanja a u kur'ans skoj objavi. Odgovori i na prva dva d pitanja, tj. o mladi iima koji su se sklon nili u pein nu i o 'velik kom putnik ku' koji je putovao do o dvije kra ajnje take svijeta, na alaze se u suri s El-Keh hf, 18:9-26 6; 83-98. A odgovor na n tree pita anje koje se e odnosi na a ruh nalazi i se u suri Benu B Israil l/El-Isrd, . Posljedica a ovog neo obinog rasporeda vo odila je do interpretac cije kojom m su 17:85. ove dv vije kur'ans ske sure bi ile povezan ne u cjelinu u. Dr. Israr r Ahmed, uvaeni u tum ma Kur'an na, predoio o je niz dok kaza koji potvr p uju da ove dvije e sure ine cjelinu.

P Postoje naj jmanje tri kur'anska k a ajeta koja nesumnjivo n o ukazuju n na Boiju kaznu k koja e snai je evreje/Jevre eje kada s se oni vrate u Svetu zemlju. P Problem za a one koji p pristupaju K Kur'anu sa samo 'jedn nim okom'jeste da ne mogu razu umjeti pitan nje koje se o odnosi osobito na Posljednje do oba bez unu utranjeg 'd duhovnog uvida' (odn nosno bez u unutranjeg g oka) koje e nadopunju uje 'vanjski i izgled'. Sp pomenimo dva od ta tri t ajeta:

I stog ga, da bism mo odredili i identitet mladia u peini ka ao i identit tet Zulkarn nejna, Jedud da i Med duda te Qaryah-a (grada), trebamo t se osvrnuti i na suru Benu Israil/ /El-Isrd. Uv vidjet emo o da se ova a sura bavi i samo jedn nim gradom m (Qaryah) ), a to je Jeru usalim.

o da se stan novnici Gr rada kojeg smo Mi un nitili ne vr rate (u "A nije doputeno njega), kada se Je edud i Me edud otvo ore i kada se budu sa a svih visina a jedni za drug gim sputali i, (kada se otvori bran na koju je n napravio Z Zulkarnejn)..." *

Hadis Poslanika a Muhamm meda (s.a.v.s.), s drug ge strane, direktno ukazuje u na to o kojem m je gradu rije r . Ne samo s da se e grad Jerusalim spom minje poim mence, u ve ezi sa Jedud dom i Med dudom, nego n se ne spominje niti n jedan drugi d grad koji k je Uzv vieni Allah razorio. Spomenuti S ji opisuje i kazuje o povratku u Isaa (s.a a.v.s.) hadis, koj dovolj jan je za uspostavlja u anje veze izmeu Jed duda, Me eduda i Svete S zeml lje te Jerusa alima, a otu uda i za od dreivanje identiteta i g grada (qary yah), potvr rujui da moe m biti rij je samo o Jerusalimu u: "Prenosi en-N Nevvas ibn Sem'an: .. .U tom m stanju e Allah otk kriti Isau (s.a.v.s.) ( slij jedee rijei: Medu mojim m robo ovima odab brao sam lju ude protiv kojih se ni iko nee bit ti u stanju boriti; b odve edi te ljude

(Kur'an, El-Enbija, 21:95-6) P Prijevod prevodioca

190

191

JERUSALIM U KUR'ANU

KUR'ANSKO OBJANJENJE POVRATKA JEVREJA U SVETU ZEMLJU

sigurno do Tura i AUah e poslati Jeduda i Meduda, a oni e se sa svih visina jedni za drugim sputati. Prvi od njih proi e Taberijja jezero (Galilejsko more) i piti iz njega. I kada posljednji od njih proe, rei e: Jednom je ovdje bila voda. Tada e Isa (s.a.v.s.) i oni koji su sa njim biti opkoljeni u Turu (i bit e toliko pritisnuti) da e im glava vola biti skuplja od stotine dinara..." (Sahih, Muslim) Galilejsko more je u Svetoj zemlji. Isto tako i planina Tur, spomenuta u hadisu, jeste planina u Jerusalimu. To se spominje i u drugoj verziji istog hadisa, prema istom lancu prenosilaca: "Jedud i Medud hodat e sve dok ne stignu do planine el-Hamr, a to je planina u Bejtul-makdisu (Jerusalimu), i tada e rei: Ubili smo one koji su na zemlji. Hajde sada da ubijemo one koji su na nebu. Ispalit e svoje strijele prema nebu i strijele e im se vratiti, umrljane krvlju." (Sahih, Muslim) U prilici smo prepoznati povratak jevreja/Jevreja u Jerusalim na 'Kraju vremena' kao znak, objavljen u Kur'anu, a koji ne samo da potvruje putanje Jeduda i Meduda, ve otkriva i da oni sada kontroliraju svijet neunitivom moi. (Za detaljnija pojanjenja o Jedudu i Medudu vidjeti poglavlje 9). Danas su Jedud i Medud zastupnici svoopegfesada. (vidi: Kur'an, El-Kehf, 18:94). Fesad oznaava "korupciju, propadanje, nevjerovanje, poronost, nemoral, izopaenost itd." Kada Jedud i Medud ophrvaju ljudski rod, oni e ga odvesti u dehennemsku vatru. Jedan od hadisa otkriva da e globalizacija, u doba Jeduda i Meduda, dovesti do toga da e od 1000 osoba njih ak 999 zavriti u vatri pakla:

moj Gospodaru! Koliko ih je za (dehennemsku) vatru? Allah e odgovoriti: Od svakih hiljadu, uzmi 999. U tom e trenutku svaka trudna ena izgubiti svoje dijete u utrobi (pobacit e) i djeca e imati sijedu kosu. ".. .1 ljude e pijane vidjeti, a pijani nee biti, nego e kazna Allahova estoka biti!" (Kur'an, El-Hadd, 22:2). (Kada je to Poslanik spomenuo) ljudi su bili toliko zabrinuti (i uplaeni) da su im lica promijenila boju, a Poslanik je rekao: 'Od Jeduda i Meduda bit e izabrano 999, a od vas jedno. Vi muslimani (u usporedbi sa velikim brojem ostalih naroda) bit ete poput crne kose na leima bijelog goveda, ili bijele kose na leima crnog goveda i nadam se da ete initi etvrtinu onih u dennetu. Na to, mi rekosmo: Allahu ekber! Potom on ree: Nadam se da ete initi jednu treinu onih u dennetu. Na to mi rekosmo: Allahu ekber! Potom on ree: Nadam se da ete initi polovinu onih u dennetu. I mi opet rekosmo: Allahu ekber!" (Sahih, Buhari) Jedud i Medud (Gog i Magog) i lani Mesija (al-Masih al-Dajjal) omoguili su povratak jevreja/Jevreja u Jerusalim i obnovu Drave Izrael. To predstavlja najveu opasnost kojoj su ikada u itavoj svojoj historiji bili izloeni jevreji/Jevreji. Njihova je sudbina, ustvari, sada zapeaena. Ali oni toga nisu ak ni svjesni. Jedino kada bi prigrlili Kur'an kao Bogom objavljenu rije Ibrahimova (s.a.v.s.) Boga i uenje (kazivanje) Posljednjeg poslanika (s.a.v.s.), jevreji bi bili u mogunosti shvatiti realnost s kojom su suoeni. Kur'anske i hadiske upute, izloene u ovoj knjizi, trebale bi pomoi u razumijevanju te realnosti.

6. Upozorenje jevrejima da se Boija kazna moe ponoviti

"Prenosi Ebu Seid el-Hudri: Poslanik je rekao: Na dan ponovnog oivljavanja, Allah e rei: O Ademe! Adem e odgovoriti: Lebbejk na Gospodaru i Sa'dejk. Potom e se zauti glasan poziv: Allah ti nareuje da iz svog potomstva izabere one koji su za dehennemsku vatru. Adem e pitati: 0

Kur'an je upozorio jevreje, ako se oni vrate svom izopaenom ponaanju, da e Uzvieni Allah ponoviti Svoju kaznu. Prvo ih je kaznio babilonskom vojskom. Potom ih je kaznio rimskom vojskom.

JERUSAL LIM U KUR'A ANU

KUR'ANSKO OBJAN NJENJE POV VRATKA JEV VREJA U SV VETU ZEMLJU

P Posljednja kazna, kada a do nje dode, bit e od muslima anske vojsk ke:

" 'A va Gospodar r vama e s se smdovati! Ako se vi i vratite grijeenj nju, pa, vratit emo se e i Mi kanj javanju!'I d dehen nem smo o Mi za nev vjernike tam mnicom uinili." Kur'an, El-I Isra, 17:8) (K

Zakon Uzvienog U Allaha je takav t da kazna k mora a biti razm mjerna ili ek kvivalentna zloinu. I s obzi irom na to t da su jevreji po oinili naj jgori mogui zloin n, pokuava ajui razap peti Isaa (s.a.v.s.), izm mjenjujui tekst Tore e (Tevrata) itd., oni e biti kan njeni najte om moguom kazno om. Kazna e zapoeti e ak i prije Sudnjeg g dana. On na je, ustva ari, zapoel la nakon po ojave Posljednjeg pos slanika (Mu uhammeda a) (s.a.v.s.) i njihovo og odbijanj ja njega. Nakon N toga a dolo je do niza dramati d nih h a koji e kulminirati k i najgorom m moguom m kaznom za jevreje e. Allah e dogaaja uzdii on ne koji e biti b glavni akteri a ove drame. d To su, naravno o, Jedud, , Medud i Dedda al, lani Me esija. Mi sm mo ve obj jasnili feno omen Ded dala, lan nog Mesije e, u 8. pogl lavlju ove knjige. k

7. Boije B upo ozorenje o najgoroj m moguoj k kazni za je evreje 8. Duhovno sljepilo jevreja j u vrijeme v kada nastupi n konana kaz zna K Kur'an je na a najjasniji mogui na ain upozo orio jevreje da e se jedan dan (kada ( za nj jih ve bud de prekasno da trae oprost) su uoiti sa rea alnou sa kakvom su s danas su uoeni, tj. d danom kad da e Jedud, Medud d i Dedd dal, lani M Mesija, biti i puteni u svijet. Jev vreji su od dbili vjerov vati u Kur'an kao u objavljenu u rije Ibra ahimova s.a.v.s.) Bo oga i u Mu uhammeda (s.a.v.s.) kao poslje ednjeg Posl lanika Ibra ahimova (s Boga. Zbog toga nisu u moguno osti sagleda ati realnost:

Sam Uz zvieni Alla ah uinio je tako da niti n jevreji niti ostali nevjernici ne budu u stanju pr repoznati stvarnost s u kojoj se na alaze:

"I tad G Gospodar tvoj obznan ni: Sve do Dana Sud dnjega njim ma e se do oista slati on ni koji e nad njim ma okrutno o vladati i estokom kaznom m ih kanjava ati! Tvoj Gospodar G br rzo kanjav va, a On je doista opr rostitelj grij jeha i samilos sni." (Kur r'an, El-A'ra af, 7:167)
194

"Od d Svojih Zna akova Ja u okrenuti one koji se e na Zemlj ji bez ikakv va prava ohol le. Takvi i kad sve do okaze vide u njih nee da vjeruju u, a kad Pr ravi Put vide, , svojim pu utem ga ne e prihvataju: a krivi put p kad vid de, njega kao k svoj put prihvataju p u! ine tak ko jer Na e Znakove e oni poriu i prema a njima nemarni su."

(Kur'an, El-A'raf, 7:14 46)

195

JERUSALIM U KUR'ANU U

KlJR R'ANSKO OB BJANJENJE E POVRATK KA JEVREJA U SVETU ZEMLJU

Gla avni akter ove strane e drame Po osljednjeg doba - dra ame koja svodi s sav lj judski rod d (osim vje ernika) u s stanje duho ovnog slje epila jeste niko drugi i doli sam lani Me esija, Deddal. Znaa ajno je da je j jedna od d najvaniji ih stvari ko ojom je Uzvieni All lah opskrbio Dedd ala (kako bi ispunio o svoju mis siju), njego ovo 'jedno oko'. Deddal je slijep na d desno oko o, a to ozn naava njeg govo unutranje, duh hovno slje epilo. Svi oni o koje o on prevari i sami e postati duh hovno slije epi i nee biti u stan nju vidjeti i i prepoz znavati All lahove zna akove u P Posljednjem m dobu. To T e duh hovno slje epilo trajat ti sve do povratka pravog M Mesije, Isaa a (s.a.v.s.), , sina Me erjemina. 9. Prona alazak tijel la Faraona a (egzodus sa) b bit e znak da e jevr reji doivje eti istu sud dbinu koja je za adesila nje ega Kur''an je prui io jo jedan n znak kojim m proniclji ivi promatr rai mogu prepoznati p da je dolo do finaln nog odbroja avanja za Benu B Israil l, kada e U Uzvieni Allah A spusti iti na njih najveu mogu m u kazn nu. Taj bo anski znak k bilo je otk krie tijela faraona ko oji se utop pio u poku aju prelask ka mora pr rilikom pro oganjanja M Musaa (s.a a.v.s.). Uzv vieni Alla ah rastavio je j more ka ako bi spasi io narod Be enu Israil. I nakon to o su oni sig gurno preli more, Allah A je pustio vodu u na farao ona i njego ovu vojsku u i svi su u bili poto opljeni. U Kur'anu K se o tome ka e:

Benu Israil Is tada nije n znao, i jo do dan na dananje eg ne prepo oznaje, da e i sam bi iti jednog g dana uniten (kao i faraon) f i da a e iskusit ti istu smrt koju je far raon iskusio o, ako izd da Allaha i poini odreene grije ehe. Kako je faraon umro? Po otovani itatelj bit e iznenaen itajui kur'ansk ko kaziva anje o smrti i faraona:

"/ Mi preko mora sinove Isr railove prev vedosmo. A faraon i vojska njeg gova slijedili i su ih muei ih i zlo ostavljajui. i I kad far raonu voda a dode do grla, g on ree: e "Ja doist ta vjerujem m da nema boga drug goga osim Onoga O u Kojeg K vjeruju sinovi Isra ailovi, i ja sam s od onih h Bogu pre edanih!" ada!" A pri ije si nepok koran bio i bio od on nih to nere ed ine! Danas D "Zar sa emo ti ijelo tvoje spasiti da bi ono bilo o znamenje em za one koji k e iza tebe doi, al li ljudi mno ogi su zbilja ravnodu ni spram Znakova Z Na Naih!" (Kur r'an, Junus, , 10:90-2)

"I (s sjetite se) kada smo vam rast tavili more e te vas sp pasili, a potopili p Fara aonov naro od, (a) vi ste e to gledali i." * (Kur'an, , El-Bekare e, 2:50)
Kur'an asni, prevod dioci Panda i Cauevi

oto su nas s rasrdili, Mi M smo ih kaznili k i sve e smo ih po otopili! /prim mjerom i opomenom op "po za pokoljenja p a kasnija uinili!" (Kur'an, Ez-Zuhruf, E 4 43:55-6) 1 197

196

JERUSALIM U KUR'ANU

KUR'ANSKO OBJANJENJE POVRATKA JEVREJA U SVETU ZEMLJU

I Kur'an tako iznosi zauujue predskazanje o tome kako e mrtvo tijelo faraona egzodusa jednom biti pronaeno i kada ono bude pronaeno, predstavljat e najzloslutniji boanski znak. Iznenauje da je tijelo faraona pronaeno krajem devetnaestog stoljea. Zloslutan je znak duhovnog pada muslimanskog svijeta da islamski uenjaci nisu bili u stanju u tom dogaaju proitati ikakvo znaenje, osim to su ustvrdili da se ispunilo kur'ansko predskazanje. Za jevreje je bio jo zloslutniji znak da se cionistiki pokret utemeljio nekako u isto vrijeme kada je otkriveno faraonovo tijelo. Jasno je da je Deddal, lani Mesija, bio mozak cijele operacije stvaranja cionistikog pokreta. I daje doba Jeduda i Meduda bilo, takoer, i Deddalovo doba.

krani koji su ga tovali kao Boga) upozoreni su da e (morati) vjerovati u njega (Isaa) prije nego to on iskusi maut, tj. nakon to se vrati pravo na Zemlju i prije negoli umre. Tako e jevreji morati vjerovati u njega kao u Mesiha, a krani e ga morati prestati oboavati kao Boga i priznati ga za Poslanika:

"A nema niti jednog sljedbenika Knjige koji u Isaa nee istinski povjerovati prije njegove smrti. I Isd e protiv sljedbenika Knjige na Danu Sudnjem svjedoiti." (Kur'an, En-Nisa', 4:159) Navedeni ajet pokazuje da e kada se Isa (s.a.v.s.) vrati, jevreji ne samo prihvatiti i potvrditi vjeru u njega kao Mesiha, ve e prihvatiti i potvrditi vjeru u Muhammeda (s.a.v.s.) kao Posljednjeg Boijeg poslanika i Kur'an, kao Posljednju Boiju objavu. Ali, ta potvrda vjere u posljednjem trenutku nee pomoi jevrejima kao to ni takvo priznavanje vjere u posljednjem asu nije moglo spasiti faraona. To je ta zloslutna poruka jevrejima koja proizlazi iz otkria faraonova tijela! Daljnja posljedica navedenog, a koja je od temeljne vanosti za valjano razumijevanje historijskog procesa kojim se svijet pribliava trenutku konanog vrhunca, jeste da e jevreji kao i nevjernici ostati apsolutno uvjereni, sve do posljednjeg trenutka, da su na putu uspjeha. A Bogom odreeni obrisi Istine (islama) u svijetu u Posljednjem dobu ostavljat e sve vie dojam, vanjskim izgledom, kao daje islam propao. A to je upravo slika dananjeg svijeta.

Zbog svega navedenog, jevreje sada predvode Deddal, lani Mesija, i Jedud i Medud, putem na kojem e se suoiti sa najgorom moguom kaznom i unitenjem. A njihov kraj bit e jednak faraonovom kraju. Kakav e to biti kraj? Otkrie faraonovog tijela bio je istog trenutka znak Uzvienog Allaha da e se svijet suoiti sa najveom dramom u ljudskoj historiji. To se odnosi posebno na jevreje, ali i na ljudski rod, openito. Oni koji su ivjeli poput faraona, zavrit e na isti nain na koji je i on umro.

10. Jevreji nee imati drugog izbora doli da vjeruju u Isaa (s.a.v.s.) kao Mesiha kada se on pojavi, ali tada e im biti prekasno da se spase kazne i vatre dehennema Nakon kur'anskog kazivanja o dogaaju kada su jevreji pokuali razapeti Isaa (s.a.v.s.) i kada su se hvalili da su uspjeli u svom naumu, Uzvieni Allah poslao je najzloslutnije upozorenje. Jevreji koji su odbacili Isaa (s.a.v.s.) kao Spasitelja (i

198

Pogl lavlje 13

AN I SUDB BINA JER RUSALIMA A KUR'A

"... Ako se e vi vratite grijeenju, , pa, vratit emo se i Mi kanjav vanju!"... --- (Kur'.a an. El-Isra. . 17:8) " "Poslanik M Muhammed d (s.a.v.s.) j je rekao: Poslanstvo e medu\ vama trajati o onoliko kol liko Allah eli da traje e. Potom e biti hilafe et, po uzoru u na p poslanstvo, , onoliko du ugo koliko o to Allah odredi. o Nak kon toga e biti n nasljedna v vladavina (u uz pristana ak strana) i ona e trajati koliko t to Allah b bude elio. Nakon tog ga e nastup piti strano o ugnjetava anje koje e trajati p prema Alla ahovoj elji i. Potom e nastupiti hilafet, h po u uzoru na po oslanstvo, i t tada je Posl lanik (s.a.v v.s.) zautio o." sned, Ahme ed ibn Han nbel) (Mus

Na akon to je kaznio jev vreje, protje eravi ih iz Svete zem mlje drugi pu ut, Uzvien ni Al llah iznio je e Svoju nam mjeru da ih h nastavi ka anjavati (i i protjerivat ti) ako oni na astave u Sve etoj zemlji kriti uvjet t vjere i pra avinog po ostupanja:

". ... Ako se v vi vratite gr rijeenju, pa a, vratit emo e se i Mi kanjavanj nju!"... (Kur'an, El-Isra, 17: :8)

201

JERUSALIM U KUR'ANU

KUR'AN N I SUDBINA A JERUSALIMA

S Sudbina Je erusalima uveliko je up upisana u sp pomenutom m upozorenj nju i vrstom m k kur'anskom m stavu. Be ez obzira na a pregovore e U, Camp Davidu ili i bilo gdje drugdje, d i izmeu sek kularnih na acionalistik kih predsta avnika palestinskog na aroda i seku ularnog n nacionalist tikog evropskog jevr rejstva, koji i umiljaju da predsta avljaju izrae elsko ''sjeme', pot tomstvo Ab brahamovo o/Ibrahimov vo (s.a.v.s.) ), Benu Isra ail, sudbina a J Jerusalima uveliko je vidljiva u kontekstu strane s bez zbonosti, d dekadencije e i nasilja k koji zagau uju Svetu zemlju. z Naj jneobinija a stvar od sv vih u jevrej jskoj Drav vi Izrael j je stanje be ezbonosti i naputanj ja vjerskog g naina iv vota. Nedav vni uvodnik ku " "Jerusalem m Postu" na slijedei je e nain opisao stanje p prakse A Abrahamov ve/Ibrahim move vjere u Izraelu: " "Za veliki b broj Izraela aca, jevrejstvo je jedan n arhaian, , primitivan n i irelevan ntan s sistem koji se bori za mo, pa a ak je i izvor r nelagode za intelekt tualnoo orijentirano o moderno drutvo." (Jerusal lem Post, 12.9.2000.) ' Boanski 'zn nakovi' koji i su bili pok kazani Pos slaniku{ Mu uhammedu u (s.a.v.s.) u toku nj jegovog u udesnog put tovanja Ui Jerusalim bili b su 'zna akovi' koji s su mu, izm meu os stalog, otkr rili sudbinu u Jerusalim ma. Cini se da d je to pita anje izmakl lo panji Daniela D Pi ipesa. To n ne udi, jer ni on, kao ni brojni drugi d jevreji i, ini se, n nije u stanju u uti 'k kamenje' int tifade koje je ve prog govorilo u Svetoj zem mlji. Ali, biv vi brigadn ni general iz zraelskih od dbrambenih h snaga, Ap phraim Eita am, koji je nedavno is stupio iz ov vih snaga, i ini se, vjeru uje da 'kam menje' uistin nu govori u Svetoj zem mlji. On je ustvrdio da aje:

kranske e krstake vojske osv vojile Jerus salim, dozv voljen im je kratkotr rajan perio od vladavine e od oko 80 godin na prije negoli n je prevladala sudbina Jerusalima a. Musliman nska vojska a porazila je j kriare i ponovo je e bila uspos stavljena muslimansk m ka uprava u Svetoj zem mlji. Ona je, potom, iz znova nepre ekinuto traj ajala naredn nih nekolik ko odina sve do trenutk ka kada su u, prema Moijem naumu, jevreji/Jevrej ji stotina go vraeni u Svetu zem mlju. Teko o da iv sad danja jevr rejska upra ava, poput one ranije h kriara, tr rajati due od o osamdeset godina, , a Allah zn na najbolje. . evropskih nska vojska a tada e po oraziti jevreje i muslim manska vla ast bil e ob bnovljena. Musliman Uzvieni Allah A u Ku ur'anu kae:

"Allah obe eava onim ma izmeu vas v koji vje eruju i koji rade dobra a djela da e takve zbilj ja u (Svetoj j) zemlji uiniti namje esnicima, kao k to je i one prije njih nj uinio nam mjesnicima a, i da e im m vjeru njih hovu sigurn no osnaiti, , onu s kojo om je On zado dovoljan da njima vjer ra je, i da e im On zb bilja nakon straha njihova u zamjenu si igurnost da ati. Oni e samo s Meni i robovati i nita Mi isivati! A koji k i nakon toga ne bu udu vjerova ali, takvi su u zbilja pra avi nee pripi grjenici." (Kur'an, , En-Nur, 24:55)

"Izrael najopasnija a drava u svijetu za jevreje..." j s u ko ojem ive vjernici, v on n sigurno uklju u uje i Kada Kur''an govori o stanju straha sadanje strano je evrejsko nasilje n u Svetoj zem mlji. Kur'anski ajet t, takoer, , pojanjava a da jedin ni muslima ani koji e naslijedit ti Svetu zemlju z jesu u oni koji i oboavaju samo Alla aba i koji ne n ine irk k. PLO ne ini dio zaj jednice koj ja je vjerna a Uzvienom m Allahu.

(Jerusale em Post, 20 0.2.2001.) Ku ur'an je jasno utvrdio sudbinu Je erusalima, prema p kojo oj e muslim mani ponov vo pr reuzeti vlas st u Jerusali imu -vlast k koja je zap poela ubrzo nakon Po oslanikove (s. .a.v.s.) smr rti i koja je neprekinut to trajala nekoliko n sto otina godin na. Kada su euro

202

203

JE ERUSALIM U KUR'ANU

KUR''AN I SUDBINA JERUSA ALIMA

Ku ur'ansko ob beanje pot tvreno je i u slijedeem Poslani ikovom (s.a a.v.s.) hadi isu: Ebu Hurejre e prenosi da d je Poslan nik (s.a.v.s.) rekao: Cr rni bajraci p pojavit e se s iz "E Ho orasana (po odruja koj je danas uk kljuuje Af fganistan, s sjeverozapa adni dio Pa akistana, sje everoiston ni dio Irana i centraln ni dio Azije e sjeverno o od Afganis stana) i niko o ih nee m moi zaustav viti sve dok k ne udu u A Aeliu (Jeru usalim)." unen, Tirmi izi) (Su Ku ur'an, tako oer, prua moralno o opravdan nje za tu 'oruanu borbu' ko oja e ku ulminirati m muslimansk kim osvaja anjem Jeru usalima. I sam je Ibr rahimov (s s.a.v.s.) Bo og izjavio daje On dozvolio d bo orbu kao odgovor o na a nasilje k kojem su iz zloeni lju udi, izbaen ni iz svojih domova i iz svoje e zemlje - izbaeni iz z jednog jedinog raz zloga, to s su muslima ani:

Sudbina Je S erusalima je da e muslimansk m ka vojska unititi Dr ravu Izra ael i da e p potom Mes sih (Isa, si in Merjem min) vladati svijetom iz Jerusal lima, kao Pravedni V Vladar. Isa a, Mesih (s.a.v.s.), ( vladat v e svijetom s iz z islamske drave ko oja e biti u uspostavljen na u Svetoj j zemlji na mjestu la ne cionistike jevrejske Drave Izrael. Sudbina Jer S rusalima je e i to da prije p negoli i se navede eno ostvar ri, jevrejska a Drava Iz zrael mora a postati vo odea svje etska sila. Izrael I e 'v vladati' svi ijetom u periodu p u k kojem e da an biti nal lik na sedm micu. Na kr raju tog perioda stranog nasilja a, pojavit e se lani Mesija sa a svojim da anom nalik k na na dan. d Tada e presuit ti voda u G Galilejskom m moru. De eddal e 'vladati' ' svi ijetom iz Je erusalima i tako ispun niti svoju m misiju preds stavljanja za z pravog Mesiju. M Nak kon to se pojavi Ded ddal, poja avit e se Im el-Me Imam ehdi. Poslanik k (s.a.v.s.) je o tome govorio u slijedeem hadisu: "Posla anstvo e medu m vama trajati ono oliko koliko o Allah eli i da traje. Potom P e bit ti hilafet, po p uzoru na poslans stvo, onoli iko dugo koliko k to Allah odredi i. Nakon to oga e biti nasljedna vladavina (uz pristan nak strana) i ona e tra ajati koliko o to Allah bude eli io. Nakon toga e nastupiti n st trano ugnjet tavanje koj oje e traja ati prema Allahovoj elji. Poto om e nas stupiti hilafet t, po uzoru u na poslans stvo, i tada je Poslanik k (s.a.v.s.) zautio."

Doz zvoljeno je e braniti se e onima koj oji su napadnuti, zato o to im se nasilje in ni. A Alla ah je doista a moan da a im pomog gne, onima a koji su be ez ikakva pr rava iz stan nita svoj jih protjera ani samo zato z to su: : "Gospoda ar na je A Allah!"-gov vorili. Da Allah A ne s suzbija ljud de jedne drugima, d po orueni bi do temelja a bili mana astiri, i crk kve, i sina agoge, i d amije u koj ojima se mn nogo spomi inje Allaho ovo ime! A Allah e zbilja z pom moi one ko oji Njega pomognu! - Allah je do oista moan n i silan. (Kur'an, EI-Hadd , 22:39-40 0)

l) (Musned, Ahmed bin Hanbel Dedd dal e nap pasti Imama a u Damask ku i Isa (s.a a.v.s.), prav vi Mesih, tada e sii i ubiti Ded dala, lan nog Mesiju u. Nakon to o Deddal l bude ubije en, u to e vrijeme bit ti puteni posljednji Jedud i Medud i proi e pored Galil lejskog mor ra i rei: "ovdje je e nekada bila voda". Jedud i Medud pr rogonit e Isaa (s.a.v v.s.), Mesih ha, do plan nine u Jerus salimu i All lah e nare ed iti Isau (s s.a.v.s.) da se uspne na a planinu. Jedud i Medud potom e se hvaliti kako su ub bili one na zemlji i kak ko e ubiti 205

2 204

JERUSALIM U KUR'ANU

KUR'AN I SUDBINA JERUSALIMA

one na nebu. Ispalit e svoje strijele prema nebu i Allah e strijele vratiti, umrljane krvlju. (Neko e znati objasniti ovaj hadis u bliskoj budunosti, insallah). Isa (s.a.v.s.), Mesih, potom e se moliti Allahu da uniti Jeduda i Meduda i Allah e ih unititi insektima koji e ih izgristi po potiljcima. Svi e kolabirati i umrijeti do slijedeeg jutra.

Unitenjem Jeduda i Meduda, sruit e se vladajui 'svjetski poredak bijele rase' i razoriti moderni svijet znanstvenih i tehnolokih uda. Ova knjiga predvia da bi se to moglo dogoditi za nekih pedesetak godina. U tom e se razdoblju pojaviti muslimanska vojska iz Horasana i sukobiti se sa jevrejima na bojnom polju. Poslanik (s.a.v.s.) je u jednom hadisu, koji se nalazi i u Buharijinoj i u Muslimovoj zbirci (Sahihu), rekao da e se muslimani boriti sa jevrejima:

Ova knjiga je pisana upravo s tim ciljem - da pojasni muslimanima ovaj udni svijet u kojem ivimo. To je svijet u kojem se ini da je stvar islama izgubljena. Ali, nakon to proita knjigu, italac e saznati, ako to ve nije znao, da je stvarnost sasvim drukija. Kada spoznaju sa izvjesnou da sudbina Jerusalima prua najveu potvrdu daje islam taj koji posjeduje Istinu, muslimani bi trebali pribrati snage i odoljeti sadanjem ratu koji se vodi protiv islama, a u kojem bezboni svijet ulae najvee napore da uniti vjeru islam.

"Sigurno je da ete se boriti sa jevrejima i sigurno je da ete ih ubijati. (I to e trajati) sve dok (ak) i kamenje ne progovori (rijeima): Muslimani, jevrej se krije iza mene. Doite i ubijte ga!" (Sahih, Buhari) "Prenosi Ebu Hurejre: Allahov Poslanik je rekao: Posljednji as nee nastupiti sve dok se muslimani ne sukobe sa jevrejima. Muslimani e ih ubijati, a jevreji e se sakrivati iza kamenja i drvea, a kamenje i drvee e govoriti: Muslimani, Allahovi robovi, jevrej se krije iza mene, doite i ubijte ga. Jedino drvo Garkad to nee govoriti, jer je to drvo jevreja."

(Sahih Muslim) Veoma je jednostavno prepoznati one islamske mislioce koji nisu u stanju pruiti pravu uputu u ovom vremenu u kojem ivimo. To su oni medu njima koji ne bi nikada, ili tek iznimno, javno citirali spomenuti hadis.

Sudbina Jerusalima je takva da muslimanima prua najveu vjeru i nadu da e Istina pobijediti la i nasilje. 207

206

DRUGI DIO

Poglavlje 1

SV VETA ZEMLJA I P POLITI K KI IRK DRAVE D IZ ZRAEL

"A Mus sau smo Mi i Knjigu da ali i Uputom m je sinovim ma Israilov vim uinili: 'Ne uzim majte drugo og zatitnik ka osim Me ene..."' (K Kur'an, El-Isra, 17:2)

(irk je e oboavanj nje bilo kog ga drugoga a osim Bog ga Ibrahimo ova (s.a.v.s s.). I svako iz zopaivanje te vjere u jednog Boga B predst tavlja, tako oer, irk. Kufr K oznaav va odbacivanje Istine. .) Iz zrael je mo oderna seku ularna dra ava smjetena u Svetoj j zemlji. Nj Njen politiki k sistem te emelji se n na politiko om sekulari izmu. Kakv va je vjersk ka legitimn nost takve moderne m sekularne d drave kad da se sudi sa stanovi ita Ibrahim move (s.a.v v.s.) vjere? ? I da li akva sekul larna drav va, utemel ljena u Sv vetoj zemlj ji, potvruj uje, ili kri i, Boije ta u uvjete za b batinjenje te Svete z zemlje? Ov vo poglavl lje nastoja at e odgov voriti na n navedena pi itanja.

Svjetski poredak d danas

udno je da a u dananj jem svijetu u, koji uklju uuje brojn ne velike ci ivilizacije, od kojih s su neke star re vie hilja ada godina a, nijedna od o 211

JERUSAUM U K U R ' A N U

SVETA ZEMLJA I POLITIKI IRK DRAVE IZRAEL

njih ne upravlja svijetom. U itavom dananjem svijetu ovjeanstvo je podreeno kontroli evropske civilizacije. Cijeli svijet okruen je evropskim modelom sekularne drave. To je neto, uistinu, jedinstveno u ljudskoj historiji. Ali, to je istovremeno misteriozno i zloslutno. Evropski sistem sekularnih drava na kraju je stvorio novu meunarodnu politiku instituciju koja se (u poetku) nazivala Liga naroda, a potom je prerasla u Ujedinjene nacije. U samom imenu, 'Ujedinjene nacije', bio je sadran evropski cilj stvaranja Novog svjetskog poretka. Cilj je bio ujediniti svijet pod evropskim politikim utjecajem i kontrolom kako bi Evropa u konanici mogla vladati svijetom kao svjetska vlast. U vrijeme dok nastaje ova knjiga, Evropa se nalazi pred ostvarenjem konanog i potpunog uspjeha navedene politike strategije. Sve neevropske civilizacije u svijetu djeluju bespomone u oslobaanju od snanog pritiska sekularne Evrope. Arnold Toynbee, poznati britanski historiar, odgovorio je na ovaj jedinstveni fenomen stajalitem da su sve ranije civilizacije (one koje su prethodile modernoj zapadnoj civilizaciji) bilo 'izumrle' bilo 'dotrajale1 te da nije neizbjeno da evropska civilizacija doivi istu sudbinu koja je zadesila sve ranije. (Toynbee: Civilization on Trial, Oxford University Press, London, 1957, str. 38). Evropski cilj bio je veoma jasan, mada misteriozan i zloslutan: uspostavljanje evropske vlasti nad itavim svijetom. Toynbee je to veoma otvoreno potvrdio u svojoj slavnoj knjizi Civlization on Trial: "Zapadna civilizacija tei ukljuivanju itavog ovjeanstva ujedno veliko drutvo i kontroli svega na zemlji, u zraku i uvodi..." (Ibid, str. 166) Konani evropski cilj, ipak, bio je omoguiti povratak jevreja/Jevreja u Svetu zemlju i prepustiti vlast nad svijetom jevrejima/Jevrejima kako bi oni mogli upravljati njime iz Jerusalima. Ova knjiga objanjava tu neobjanjivu injenicu! Kur'anska sura El-Enbija (21:96) sasvim otvoreno kazuje da e se, kada Uzvieni Allah pusti u svijet Jeduda i Medudda,
212

oni ysputati sa svih visina\ Uslijed toga, narod koji je bio protjeran iz 'Grada' koji je unitio Uzvieni Allah i iji je povratak bio zabranjen, vratit e se u 'Grad' i zahtijevati njegov povrat. Ova knjiga tvrdi daje taj 'Grad' Jerusalim! Kada se Jedud i Medud budu jedni za drugim sa svih visina sputali, ostatak svijeta nee im se moi suprotstaviti zbog Boije odredbe: "Medu Mojim robovima odabrao sam ljude protiv kojih se niko nee biti u stanju boriti; odvedi te ljude sigurno do Tura, a potom e Allah poslati Jeduda i Meduda i oni e se sa svih visina jedni za drugim sputati." (Sahih, Muslim) Jasno je iz navedenog daje evropska civilizacija (nakon pojave Poslanika Muhammeda (s.a.v.s.)) civilizacija Jeduda i Meduda. Ova knjiga, takoer, pojanjava i fenomen Deddiala, lanog Mesije. On, uz Jeduda i Meduda, predstavlja jedan od glavnih znakova Posljednjeg doba. Postoje njegova misija da se predstavlja za Mesiha koji mora vladati svijetom iz Jerusalima, iz toga proizlazi da i on, takoer, mora vladati svijetom iz Jerusalima. Ova je knjiga, kao poetnu Deddalovu lokaciju, s koje je krenuo u svoju misiju, prepoznala britansko otoje. Tako da konani evropski cilj nije bio samo omoguiti povratak jevreja/Jevrcja u Svetu zemlju, ve im i predati vlast nad svijetom kako bi mogli upravljati svijetom iz Jerusalima! Sekularna drava inila je kljuan dio strategije kroz koju je Evropa nastojala ostvariti ovaj cilj. Geneza moderne sekularne drave

Moderna sekularna drava pojavila se u Evropi nakon to je euro-kranska civilizacija bila tajanstveno napadnuta iznutra i podvrgnuta revolucionarnoj promjeni. Ta revolucija je uzroko213

j t K U W I M U MJR'ANU

SVETA ZEMLJA I POLITIKI IRK DRAVE IZRAEL

vala da se civilizacija koja se, navodno, temeljila na vjeri u kranstvo i judaizam (jer je jedno proizalo iz drugog) transformira u neodoljivo monu, bezbonu, nevjerovatno prijetvornu i neizmjerno dekadentnu civilizaciju. To je bio jedinstven dogaaj u evropskoj historiji. Bezbonost moderne evropske civilizacije bila je oita u njenom prihvaanju 'materijalizma'. To je znailo da Evropa vie nije priznavala postojanje nijedne druge realnosti osim one materijalne. Prihvaanje materijalizma predstavljalo je loginu kulminaciju usvajanja nove, 'jednooke' epistemologije koja je nepopustljivo ustrajavala na tome da znanje izvire samo iz jednog izvora, odnosno iz promatranja vanjskog svijeta i eksperimenta. Drugo 'oko', odnosno unutranji, intuitivni duhovni uvid bio je odbaen kao nain mogueg sticanja znanja. Moderna sekularna drava javila se uslijed primjene nove evropske bezbonosti u politikoj filozofiji i politikoj teoriji. Ali to nije bilo sve! Iako su se sekularne drave i ranije javljale u historiji, tek u modernom dobu sekularna drava postaje univerzalni fenomen koji se odnosi na itavo ovjeanstvo, obuhvaeno novim svjetskim poretkom. I moderno doba javilo se kao posljedica upravo te zloslutne evropske revolucije. Evropska revolucija obuhvatila je u svoj bezboni, sekularni zagrljaj itavo ovjeanstvo i nastoji ga transformirati u jedan globalni, bezboni, sekularni i dekadentni svijet. To je jedinstven dogaaj u itavoj ljudskoj historiji. Ima li ita to bi ga moglo objasniti? Mi tvrdimo da ga samo Kur'an objanjava! Bezbona evropska revolucija bila je time misteriozniji fenomen, jer je bila praena znanstvenom i tehnolokom revolucijom koje su bezbonoj Evropi donijele 'mo' koja se inila nepobjedivom i dale joj takav 'sjaj' koji ju je uinio neodoljivo privlanom. Parna maina, vozovi, automobili, mehanizirani ratni tenkovi, parobrodi i brodovi na benzinski pogon, avioni itd., potpuno su izmijenili nain putovanja i ratovanja u svijetu, a time i
214

nain ivota. Elektrina energija izmijenila je no u dan i promijenila ljudske ivote. Telefoni i telegrafi omoguili su trenutnu komunikaciju na velikim udaljenostima, a to je zauzvrat izmijenilo ljudske ivote. I feministika revolucija dala je enama slobodu da preuzmu uloge mukaraca u drutvu usprkos funkcionalnim razlikama koje je uspostavio i odredio Uzvieni Allah (Kur'an, El-Lejl, 92:4). To je bilo proglaeno oslobaanjem ena! To je rezultiralo najznaajnijom promjenom naina ivota. Nova Evropa usmjerila je trajan napad na cijelo ovjeanstvo, obraajui se temeljnim instinktima pohlepe i poude. Seksualna revolucija obeala je uiniti seks - prirodan i neprirodan - lahko i slobodno dostupnim poput suneva svjetla. Brak je sve vie smatran suvinim i ljudi su mogli izabrati ivot udvoje bez braka, a da se i dalje smatra da vode primjeren nain ivota. Jacqueline Kennedy, supruga nekadanjeg predsjednika SAD-a Johna F. Kennedyja i amerika ikona iz Kamelotovih dana, ivjela je posljednje godine svog ivota u zajednici, bez sklapanja braka. Kada je umrla, njen jevrejski 'partner' bio je predstavljen svijetu kao njen 'saputnik'. Homoseksualizam i lezbejstvo branjeni su kao alternativan nain iskazivanja seksualnosti i postali su toliko prihvaeni u opem mnijenju da jedan sveenik ili rabin moe biti homoseksualac i nastaviti sa svojim djelovanjem, zahtijevajui, uz to, duno potovanje. I rije 'homoseksualnost' je ak zamijenjena kako bi se otklonila drutvena odbojnost povezana sa neprirodnim seksom. Zamijenjena je rijeju 'gay' (veseo, ivahan, arolik). Ljudi su bez ikakve sumnje prihvatili naoigled bezazlenu promjenu imena. Potroaka revolucija donijela je ovjeanstvu neutaiv apetit za sticanjem sve vie potroakih dobara koja privlae oi. Potroaka revolucija u tolikoj je mjeri prodrla medu ljude da su ak i kuhinje, kupatila i toaleti svih, osim najskromnijih kua, u potpunosti izmijenjeni.
215

JERU USALIM U KU UR'ANU

SVETA ZEMLJA I POLITIKI IRK DRAVE IZ ZRAEL

N Nova bezbo ona Evrop pa koristila a je svoju 'mo' kako o bi osvoji ila ostatak svijeta i k kolonizirala a ga, a poto om je koris stila svoj 'sj jaj' kako bi i zavela sve ljude da imitiraju i n nain ivota i novu potroaku k kulturu bez zbone, de ekadentne E Evrope. Pri ijelomne p politike tr renutke be ezbone E Evrope pre edstavljale su Amer rika, Fran ncuska i B Boljevika a revolucija a - 1776., 1 1787.-1800 0. i 1917. g godine. Prij jelomni eko onomski tr renutak bila je pojav va lihvarsk kog ekonom mskog sist tema utem meljenog na a kamati ( (ribaj, a ko oji je u potpunosti ostvaren protestantsk p kom revolu ucijom. Pr rijelomni tr renutak u kulturi bil la je pojav va feminist tike revolu ucije i bor rba za oslo obaanje ena. Ali, nijedna od o ovih re evolucija ne n bi bila a mogua bez znanstvene i tehnoloke revolucije. .

ah zbilja nee oprost titi da Mu se iko rav vnim smat tra, a opro ostit e "Alla grijeh he druge kome k On ho oe. A koA Allahu neko oga drugog g ravnim dri, d taj ini, potvorom, p grijeh gole emi!" (K Kur'an, En-Nisa', 4:48 8) Ko god po p ini irk, , i umre u tom t stanju, nee nikad da moi ui u dennet t:

irk i kufr mode erne sekul larne drav ve

N Na kraju ovih revolu ucija, euro-kranska civilizacija a, koja se temeljila na n vjeri u B Boga i Njeg govom Suv verenitetu i Nadmoi (kroz teorij ju o Boan nskom prav vu kraljeva k kao 'Boijih h zastupnik ka na zeml lji' u institu uciji Rimsk ke crkve), nije vie priznavala p Ib brahimova a (s.a.v.s.) Boga kao Suverena niti je vie e priznaval la Njegov autoritet i N Njegove za akone kao najvie. n Od d tada se 'm moderna se ekularna dr rava' prizn navala kao 's suverena', a to je pre edstavljalo o irk! (Sir rk je oboa avanje bilo o koga dru ugog osim I Ibrahimova a (s.a.v.s.) Boga. B Svak ko izopaenj nje vjerovan nja u

"... Ko drugog g Allahu rav vnim dri, njemu e Allah A denn net zabr raniti, stan nite njegov vo Vatra e biti! A nev vjernicima niko o nee pom moi!" (K Kur'an, El-Ma'ide, 5:7 72) Oboav vanje idola a jedan je od o najoitijih oblika irka. Ovaj oblik irka a najveim m je dijelom m iezao u dananje em svijetu u. Osim hi indusa koji su ga se e tvrdogla avo prihvat tili. I stoga se vjerniku u nikada ne e moe opro ostiti ako ta akvo pona anje hindu usa ne prep pozna kao irk! Kur r'an je jasn no upozori io vjernike e da e se e susretati sa jevrejim ma i onima a koji ine irk (kao to je oboavanje idol la) koji e prema njim ma iskazivati veliku mrnju m i ne eprijateljstv vo:

je ednog Bog ga, takoer r, predstav vlja irk. Kufr K je od dbacivanje Istine.) Au utoritet i zakon 'mod derne sekul larne drav ve' priznati i su kao 'v vrhovni', a to je pred dstavljalo irk! Drava a je imala autoritet pr roglasiti da aje halal (l legalno i do oputeno) ono o stoje i Ib brahimov ( (s.a.v.s.) Bo og proglasi io kao hara am ( zabran njeno i ned doputeno) - a to je bio irk! S Sirk predsta avlja velik grijeh. Us stvari, to je e najvei g grijeh. To je grijeh za a koji je Ibrahimov U Uzvieni Bog B izjavio da ga nee oprostiti:

216

217

JERUSALIM U KUR'ANU

SV VETA ZEMLJ JA I POLITIKI IRK DR RAVE IZRAE EL

"... A koji ne sud de po onom m to Allah objavio je, takvi su pravi zloinitelji i." Ti e doista nai da su jevreji i mn nogoboci vjernicima neprijatelj ji najei, ... ur'an, El-M Ma'ide, 5:82) ) (Ku Ali, postoje i drugi ob blici irka k koji su, tak koer, opis sani u Kur r'anu. Fara aon je, nap primjer, rek kao Musau u (s.a.v.s.): Ja sam tvo oj Gospoda ar-Bog, Uz zvieni. To je bio irk k! Oboav vanje fara aona od e egipatskog naroda iz ziskivalo j je podvrga avanje nje egovu auto oritetu kao o vrhovnom m autoritet tu u Egipt tu i prizna avanje njegovog zak kona kao v vrhovnog za akona u Eg giptu. To je e, takoer, b bio irk! Ku ur'an na vi e mjesta op pominje on ne koji, pop put faraona a, uspostavl ljaju hukm, tj. sis stem prava i zakona na n temeljim ma 'drukijim m' ili 'supro otnim' Alla ahovu autor ritetu i Al llahovom z zakonu. Ali i, kada Bo ija uputa st tigne medu u ljude (kao o to je jevr rejima, kr anima, m muslimanim ma) i kada o oni prihvate e tu uputu, tada je situ uacija sasvi im dru ukija. Ako o je takav narod n u pril lici usposta aviti svoju kontrolu na ad teritorije em, ka ao to su mu uslimani In ndije uspjel li u Pakista anu, ali prop pusti potom m utemeljiti kon i vlast na temelju u objavljeno og Boijeg Zakona, ta ada ga Kur''an zak nedvosmislen no osuuje i optuuje za kufr (ne evjerovanje e), zulum (n nepravdu i na asilje) ifisk ( (poronost i teki grij jeh): ur'an, El-Ma'ide, 5:45) ) (Ku "... A koji ne sude po onom me to Allah h je objavio o, takvi su pravi raskolnici! !" ur'an, El-M Ma'ide, 5:47) (Ku i farao ona i njena konkretna primjena u Egiptu pr redstavljala a in irka, Poto je izjava iz toga pr roizlazi da isti stav mo oderne seku ularne dra ave, takoer, e predstav vlja rik! S obzirom na n to da je Ibrahimov v (s.a.v.s.) Bog B izjavio o da "ko go od ne sudi na n temelju onoga to o je Allah objavio, ini kufr, zulum z ifisk k", a kako moderna sekularna drava up pravo to ini, iz tog ga slijedi da jevreji, krani, muslimani m itd., koji uspostavl ljaju sekula arnu dravu u nakon to su primili Boiji Zakon Z putem m Tevrata (Tore), Zebura, Z Ind dila (Evanelja), Kur r'ana, krivi su za nevj jerovanje, nepravdu, nasilje i poro p nost! vrej, kran nin ili mu usliman tr reba glasat ti na naci ionalnim izborima i u Ako jev moderno oj sekularno oj dravi, njegov gla as za odreenu strank ku implicir rat e da je e smatrao kako je od dreena str ranka prim mjerena da vlada. I ak ko ta stran nka kao dio o oini ili in ni irk, ku ufr, zulum, fisk, to zna z i da ne eki jevrej, musliman n, vlade po kranin slijedi svo oju stranku u i svoju vl ladu u irk ku, nevjeri, nepravdi i porocima a. (Isto vrij jedi i za hi indusa, bud distu itd). Kur'an K je kao k irk oz znaio i pro oglaavanje e halalom svega onog ga to je Allah A odredio haramom m (i obratn no). Dolo je j tako i do o a.v.s.) Bog optuuje je evreje i kr ane uprav vo za takav v, objave u kojoj Ibrahimov (s.a stravian n grijeh:

"...A koji n ne sude po onom to A Allah je obj javio, prav vi su nevjer rnici."

(Kur'an n, El-Ma'id de, 5:44) 2 218 219

JER RUSALIM U KUR'ANU

SV VETA ZEMLJ JA I POLITIKI IRK DR RAVE IZRAEL

"Oni su sve eenike svo oje, i mona ahe svoje, i Mesiha, s sina Merjemina, prihvatili za b boanstva, mimo Alla aha, a nare eeno im je j samo da a tuju Bog ga Jedinoga a! Osim N Njega nema drugog Boga! B 0, ka ako je On iznad i svega a onoga to o Mu oni smatraju s r ravnim!" (Ku ur'an, Et-Te evbe, 9:31) K Kada je objavljen ovaj aj kur'anski i ajet, Posla aniku (s.a.v v.s.) je pri ao jedan ovjek i pobunio se, rekavi da jevreji i krani ni isu oboavali svoje sveenike i rabine. K Kako ih, on nda, pitao je, j Ibrahim mov (s.a.v.s s.) Bog mo oe optuit ti za neto o takvo? P Poslanik (s.a.v.s.) je odgovorio, o postavljaju ui retorik ko pitanje: Nisu li uinili da bude halal o ono to je Allah A odred dio da je ha aram? To je e, rekao je P Poslanik (s s.a.v.s.), ir rk! Potom je zapitao: N Nisu li ih ( (krani i je evreji) u to ome slijedi ili? To je bio irk!, rekao je Poslanik ( (s.a.v.s.). M Medu zabr ranjenim (h haram) stva arima, a ko oje su bile e proglaen ne kao hala al, bili su k kockanje i igre na sr reu, konzumiranje i prodaja alkohola, upotreba kamate (riba). U nekim je sluajevima izmijenjen n i sam tek kst Tore ka ako bi se o ove zabran njene stvari i uinile ozvoljenim ma. (Vidjeti, nau knjig gu: do Ib brahimova vjera i Dr ava Izrael: : kur'anski pogled). K Kada su jevr reji postupi ili na taj na ain, David d/Davud (s. .a.v.s.) i Isu us/Isa (s.a.v v.s.) su ih h prokleli:

Jedni dr ruge od ru nih smiri nisu odvra aali, a i sa ami su ih radili! Ogavno je to kako su postu upali." ur'an, El-M Ma'ide, 5:78-9) (Ku Ko god d umre pro oklet od poslanika (s s.a.v.s.), nema nikak kve anse da d izbjegn ne gorui plamen p d ehennemsk ke vatre! Naime, N vrh hunac hipo okrizije jed dnog narod da predstav vljaju tvrdn nje o tome e kako odr reeni naro od oboava a Ibrahimova (s.a.v.s.) Boga, a potom taj isti narod legalizira l s ono to je On zabr sve ranio, a zab branjuje on no to je On O dopustio o:

"Li icemjeri i licemjerke l jedni j su od d drugih! Oni O nareuju u da se zlo z ini a od dobrih dj jela oni odvra o aju, i ruke svo oje oni st tiskaju! All laha oni zab boravljaju, pa i On n njih zab boravu pre epusti! Lic cemjeri su, , doista, raz zvratnici!" (Kur'an, Et-Tevbe, E 9 9:67) Ako je e predstavl ljalo irk kada k su sve eenici i ra abini progl lasili halal l ono to je Allah odredio da aje haram, tada je in irka ka ada neka vlada v dana as uini ist tu A je to nekada n predstavljalo irk, onda to t isto vrije edi i danas s. I ako je to t stvar. Ako zaslui ivalo prokletstvo pos slanika (s.a a.v.s.) u on no vrijeme e, onda to zasluuje i danas! Uobiajeni pristu up u prouavanju ov vog problem ma je izvag gati sve 'za a' i 'protiv' u vezi sa s sudjelov vanjem vje ernika u iz zbornoj politici mode erne sekularne drav ve. Branio oci sekular rne drave rjeito uk kazuju na njene pred dnosti. Oni i tvrde kak ko sekula arna drava a predstav vlja najnapr redniji i najprogresiv n vniji mode el politiko og ureen nja koji se ikada i javio o u historiji i. Pojedini od o njih

"Prokleti i su nevje ernici sino ova Israil la jezikom m Davuda i Isda, sina Merjemin na, jer su obijesni o bili i i granice svakog zla prelazili!

220

221

JERU USALIM U KUR'ANU

SVETA ZEMLJA I POLITIKI I IRK DRAVE E IZRAEL

\ \tvrde: 'Ak ko ne sudje elujemo u i izbornoj po olitici, tada a neemo im mati svojih h izbornih p predstavnik ka - niko oga da se bori za naa prav va." Na o ozbiljnijem m stepenu p promiljanj nja, navodi se jo jedan n argumen nt: "Sudjelo ovanje u izb bornoj polit tici nuan j je preduvjet za bilo o koju usp pjenu borb bu koja bi vodila p promjeni bezbonog b p politikog sistema." O pitanju irka korist ti se slijedei izgovor r: "Sudjelo ovat emo n na izborim ma, ali na te emelju javn nog stajali ta da ne p prihvaamo o sekularni ustav niti s sekularnu d dravu koju u on brani. Ta e nas ograda, zad drka, sau uvati od irk ka." Na navede ene argume ente odgovaramo uka azivanjem n na injenicu u da sudjel lovanje na izborima u sekularno oj dravi ip pse facto oz znaava pr rihvaanje s sekularnog g karaktera drave. Se ekularna drava d tvrd di isto on no stoje F Faraon izre ekao Mojs siju/Musau (s.a.v.s.). O Ona tvrdi: Drava je e suverena. Njen auto oritet je na ajvii. Njen n zakon je najvii zak kon. To je irk! Kada a ljudi glas saju na izb borima u se ekularnoj dravi, d oni time prihv vaaju tvrdn nju o suver renosti dr ave. Prihvaaju njene e tvrdnje o najviem autoritetu i prihvaaju a njen za akon kao najvii zak kon. Kada a vjernici glasaju g na borima, oni, dakle, ne mogu izbje ei da ne i ine irk. takvim izb

om ono to je Allah odredio da je j haram. Ovo O poglav vlje prua brojne b doka aze halalo za to. Kada vjern nici glasaju u za takve stranke na a nacionaln nim izborim ma i potom m te strank ke priznaju u kao prik kladne za vlast, v trebali bi se zapitati i o praktinim n implik kacijama je ednog takvo og izbora. Kada K ljudi bahato ustr rajavaju u haramu, h za a to plaaju u teku ka aznu. Jasno o je kao dan d da mod derna seku ularna dra ava ve pla aa upravo o tu visoku u cijenu. Ka akva je ta cijena? c

"A ka ad su se uz zoholili sp pram onog g to im za abranjeno bi, Mi im rekosmo: : 'Budit te majmun ni prezren ni!"'
z i da e ivjeti poput p majm muna, bez mogunosti da nad dvladaju sv voje To zna nagon ne i strasti pa e, na n 'Kraju vremena', v v voditi spoln ne odnose javno, po oput maga araca. Moderna sekula arna drava a dozvolila je posudbu u novaca uz z kamatu (riba). (r irom m svijet ta danas sv ve vei broj j modernih sekularnih h drava ve e je legaliz zirao kocka anje (i lut triju), konzu umaciju i Vodaju V into oksikanata (npr. alkoh hola) i svinj jskog mesa a, kori tenje mjen nica koje sta alno gube na n vrijedno osti (kada se e to dogodi i, masa ljud di pretv vara se u 'ro obovsku rad dnu snagu') ). Abortusi i, homoseks sualizam, lezbejstvo, l prelju uba i blud danas d su le egalizirani. U SAD-u je j razvijen itav bizni is u ogla avanju par rova koji su u voljni pro odati svoju djecu. Pos stoji ak i mobilni m Cond dom Delive ery Service (servis za dostavu ko ondoma) za a one koji ele iskorist titi neoekivanu pr riliku. irom m dananj jeg svijeta a veina modernih m s sekularnih drava vi ie ne priz znaje Alla ahovu odred dbu da sin n treba naslijediti dva a puta vie e od keri. Tvrdi se da d je takav v zakon di iskriminato orski u odn nosu na ene, pa se uspostavlja u aju novi za akoni koji su, tvrdi se e, praviniji od Allaho ovog Zakon na. Mukar rac moe sv ve svoje

N Nadalje, ka ada vjernic ci glasaju n na izborima u sekular rnoj dravi i, oni mora aju glasati z za odreen nu politiku u partiju. A Ako ta part tija, kao vla ada, odredi i da je hala al ono to j je Ibrahimo ov (s.a.v.s.) Uzvieni i Bog odred dio da je haram, tada a je ta vlada poinila irk. U it tavom dan nanjem svijetu vlade e i parlame enti sekula arnih drav va ve su p proglasili h halalom go otovo sve ono to je e Allah odr redio haramom. Kad da vjernici d daju svoj glas takvim m politik kim stranka ama, oni s su ve uin nili irk, takav glas z znaio bi d da prihvaaju a takve o osobe kao primjerene e da njima vladaju. Vjernici V ih p pritom slije ede u irku u, kufru, zul lumu Ifisku u! Uz to, ova a metoda predstavlja a krenje i naputanj je Sunneta a asnog Poslanika P (s.a.v.s.). partije i vl lade irom m dananjeg g svijeta s sastavljene su od osoba koje Politike p prezrivo us strajavaju na n tome da proglaava aju

223

JERUSAL LIM U KUR'A ANU

SV VETA ZEMLJA I POLITIKI IRK DR RAVE IZRA AEL

bogatstvo ostaviti magarcu m in ne ostaviti nita n supru uzi i djeci! Moderna sekularna drava zab branila je mukarcu da istvore emeno ivi i u braku sa vie en na, jer se smatra daj je to diskrim minatorski prema en nama. Moderna sekula arna drava a ovlastila je mukarc ca da ivi u braku sa a samo jedn nom enom m i time je, tvrdi se, uklonjena nepravda prema en nama koja je prisutn na u Allah hovom Zak konu. Ta alternativa a rezultirala a je u seksu ualnoj revo oluciji kojom m je ismija an sam bra ak, a ena vie v nema nikakvu ob bavezu, leg galnu ili mo oralnu, da bude b poslu una svome muu, jer bi se time diskrimini iralo pravo na jednako ost spolova a. Sunce nikada nije izlazilo nad d udnijim svijetom o od ovog dananjeg, d bezbonog g i zastrau ujue glam muroznog modernog m euro-svijet ta, a to je, zasigurno, z zloslutan znak! z

Hilafet i mo oderna sek kularna drava

Islamsk ki hilafet bio je tano o takva kon ncepcija dr rave i pol litikog sis stema koja je priznav vala Allaho ov suvereni itet, vrhovn ni autoritet t i Zakon i podraval la haram kao k haram, a halal ka ao halal. Hilafet H se pojavio p kao posljedic ca upravo takve Boije odredbe e kojom se e zahtijeval la posluno ost Allahu, Njegovu Poslaniku P i 'onim va im ljudima a koji vam zapovijedaj z ju':

ernici! Pok koravajte se e Allahu, i pokoravajt p te se Poslan niku, i onim ma vaim lj judima O vje koji vam v zapovi ijedaju!... Odredujua karakter ristika Ibrah himove (s.a.v.s.) vjer re je da ne ema mjesta a u njoj za kufr (nevje erovanje) i irk (odbij janje ili izo opaivanje vjere u Jed dnog Jedin nog Boga). No, sekula arni politiki sistem nove bezb bone euro-kranske e civilizacij je - danas poznate ka ao moderna a zapadna c civlizacija - temelji se e na kufru i irku. Organizacija Ujedinjeni ih nacija utemljena u j je upravo na istom irku. Pov velja UN-a a tvrdi da Uzvieni A Allah nije el-Ekber, a lanovi 24. 2 i 25. Po ovelje UN-a navode da Vijee sigurnosti predstavlj ja najvii autoritet u svijetu u svim pita anjima koj ja se tiu dnog mira i sigurnos sti. Drugim m rijeima, autoritet V Vijea sigur rnosti vii meunarod je od autor riteta Uzvi enog Alla aha i Njegov va Poslanik ka (s.a.v.s.) ). To je irk k. (Kur'an, En-Nisa a', 4:59) Islam odbija priz znavanje odvojenih o v vlasti - od dnosno priz znavanje vrhovne v vla asti dravi i uz to pri iznavanje vrhovne v vla asti Uzvie enom Allah hu. Ta dva svijeta (svi ijet vjere i svijet pol litike) ne mogu m se ra azdvajati je edan od dr rugoga jer u Kur'anu se navodi i: On je Pr rvi, i Posljednji, i Vidlj ljivi, i Nevid dljivi! I On n znade sve e! (Kur'an, ElE Hadtd, 57:3). Vr rhovna vla ast pripada Allahu a ne dravi, jer Kur'an n od vjernika trai da d kau:

Kako, ond da, objanja avamo prih hvaanje moderne m sek kularne dr ave u Sve etoj zemlji (Drave Iz zrael) od Benu B hraila a? I kako objanjavam o mo da mus slimani iro om svijeta prihvaaju u moderne sekularne e drave (R Republiku Tursku, K Kraljevinu Saudijsku Arabiju, R Republiku Pakistan, P M Maleziju...) kao valjan ne supstitut te za hilafe et? Moda je sada pr ravi trenuta ak da pojas snimo staje e bio hilafe et i da ga p potom uporedimo sa modernom m sekularno om dravom m. Neznanj nje je u dan nanjem svi ijetu toliko o da ak ni muslimani i nisu upoz znati sa ovim m pitanjem m.

Ti reci: "I namaz n moj, , i obredi moji, m i ivo ot moj, i sm mrt moja Allahu, A svih h svjetova G Gospodaru, pripadaju, ,... " (Kur'an, El-En'am, E 6 6:162) Evrop pa je uniti ila islamski i model dr ave i politi ikog sistema kada je e uzela na metu m i razo orila Osman nski hilafet. Evropa je j potom ra adila na tome da se islamski hil lafet vie nikada n ne

224 4

JERUSALIM U KUR'ANU

SVETA ZEMLJA I POLITIKI IRK DRAVE IZRAEL

obnovi. Radila je na tome i kada je pripomogla stvaranju sekularne drave Saudijske Arabije u Hidazu i kada je osigurala preivljavanje te drave, garantirajui njenu sigurnost (Vidjeti nau knjigu: Hilafet, Hidaz i saudijskovehabijska nacionalna drava). Hilafet se vie nee moi obnoviti iz dva razloga. Kao prvo, saudijsko-vehabijski reim koji kontrolira Haremejn, Hidaz i hadd nikada nee zahtijevati hilafet. Kao drugo, tako dugo dok oni kontroliraju Haremejn, Hidaz i hadd niko drugi nee moi zahtijevati hilafet! Postoji itav niz razloga koji objanjavaju zato se Evropa okomila na islamski hilafet i unitila ga. Prvi je, naravno, bio da bi se olakao cilj oslobaanja Svete zemlje i povratak jevreja u tu zemlju. Ali, drugi razlog bio je omoguiti da itav svijet prihvati irk novog evropskog modela sekularne drave. Kada je hilafet bio uniten, moderna sekularna drava Turska zamijenila ga je u samom sreditu hilafeta. Potom se javila sekularna drava Iran, u srcu iitskog islama, te sekularna drava Saudijska Arabija, u srcu arabijskog sunnijskog islama. Konano, i muslimani u Indiji bili su tankoutno prevareni prihvaanjem sekularne Republike Pakistan. Trei razlog unitenja hilafeta poivao je u injenici to je hilafet onemoguavao realizaciju konanog cilja bezbone Evrope. Taj konani cilj bio je utemeljenje jevrejskog Izraela kao 'vodee svjetske M/e'koja bi vladala svijetom iz Jerusalima.

nestati sa svijeta, ali e se jednog dana obnoviti. Kao drugo, prije obnavljanja hilafeta muslimani e jedan period ivjeti pod vlau, kontrolom i upravom nemuslimana. To je upravo svijet u kojem danas ivimo. Tree, obnavljanje hilafeta bit e dogaaj istovremen sa povratkom sina Marijina/Merjemina. I s obzirom na to da znamo da e Isa (s.a.v.s.), kada se vrati, vladati svijetom iz Jerusalima, proizlazi da e modernu sekularnu Dravu Izrael u Svetoj zemlji zamijeniti autentina islamska drava, osloboena irka sekularnog Izraela. Oni koji nepopustljivo brane status quo sekularnih islamskih drava trebali bi se zamisliti nad predskazanjem Poslanika Muhammeda (s.a.v.s.) koje se odnosi na obnavljanje hilafeta. Prema naim proraunima, ovo bi se predskazanje moglo ispuniti za slijedeih pedeset godina.

Zasluge moderne sekularne drave

Poslanik Muhammed (s.a.v.s.) prorekao je da e hilafet ieznuti. Rekao je to u slijedeem hadisu: "Kako e ti biti u vrijeme kada medu vas side sin Merjemin i tvoj Imam (Emirul-Mu'minin ili Halifa) bude iz tvoje sredine (bude musliman)?" (Sahih, Buhari) Navedeni hadis otkriva tri stvari: Prvo, obavjetava nas da e hilafet biti prisutan na 'Kraju vremena'. To je istovjetno sa predskazanjem o tome kako e hilafet

Sekularna drava ne bi bila prihvaena od euro-kranskog i euro-jevrejskog naroda, ili od muslimana, da svoj kufr i irk nije prikrila odreenim vidljivim zaslugama. O kojim se zaslugama radilo? Moderna sekularna drava pojavila se u Evropi kao odgovor na dominantnu i nasilnu euro-kransku teokraciju i kako bi izazvala 'temporalnu' mo euro-kranske Crkve. Izazvala je Ckrvu, proglaavajui novo i uzbudljivo evanelje potpune i osloboene intelektualne i vjerske slobode, ljudskih prava i vjerske tolerancije za sve ljude.

Ona je, takoer, uspostavila politike okvire koji su osiguravali mirnu koegzistenciju razliitih religija unutar istog teritorija. Tako je okonala sve krvave vjerske ratove koji su stoljeima harali Evropom. Ona je vjeto nala svoj put do ljudi kroz svoju inventivnu kreativnost. Otkrila je i proizvela mnoge stvari koje su s radou

JERUSALIM U KUR'ANU

SVETA ZEMLJA I POLITIKI IRK DRAVE IZRAEL

prigrljene, neovisno od vjerskog uvjerenja, kao nezamjenjiva nunost modernog ivota, poput elektrine struje, radio-prijem nika, telefona, mobitela, televizije, kompjutera, aviona, automo bila, faks-aparata, fotokopirne tehnologije itd. Kada god neko "prigrli modernitet sa svim njegovim udesnim otkriima, tada istovremeno prihvaa i sekularnu dravu i sekularni nain ivota. A to nije bio beznaajan uspjeh!

Nova Evropa koristi svoju nepobjedivu vojnu silu i zastraujuu mo prevare kako bi dominirala i ovladala vanevropskim dijelom ovjeanstva. Nova bezbona politika filozofija, sa bezbonim konceptom suverene drave, eksploatatorskim ekonomskim sistemom i iskvarenom kulturom, ovladala je na kraju itavim svijetom. A to nije beznaajan uspjeh! Zapadnjaka kolonijalna vlast nametnuta je ostatku ovjeanstva, ukljuujui i muslimanski svijet, a kroz to je prijetvorno i tankoutno uveden novi, bezboni politiki sistem, utemeljen na kufru i sirku. Osmanski islamski hilafet bio je uniten, a na njegovom pepelu pojavila se moderna, bezbona, sekularna Turska. Darulislam, koji je utemeljio sam Poslanik (s.a.v.s.) na Arabijskom poluotoku, bio je uniten, a na njegovim ostacima pojavila se moderna sekularna drava Saudijska Arabija (zajedno sa svom pompom teritorijalnog suvereniteta, graanskih prava itd.) kao drava-partner bezbonog Zapada. Time je ispunjeno zloslutno predskazanje Poslanika Muhammeda (s.a.v.s.)! On je prorekao da e njegova zajednica

Realnost moderne sekularne drave

Ali, ove vidljive zasluge sekularne drave (od kojih su neke ve postojale u gradudravi Medini, koju je utemeljio Poslanik Muhammed (s.a.v.s.)), ne mijenjaju bit njenog utemeljenja, zasnovanog na kufru i Sirku. Naprotiv, moderna sekularna drava postepeno otkriva svoje skrivene namjere kada otpone neumorni rat protiv vjerskog naina ivota. Kada jedno drutvo prihvati sekularizam, ljudi sve manje odlaze u crkvu, a prazne crkve i sinagoge pretvaraju se u dvorane za igre na sreu ('bingo halls'). Religija postepeno uzmie u novom, bezbonom sekularnom svijetu.

(muslimana) imitirati i slijediti jevreje i krane u tolikoj mjeri da e ak ako ovi siu u guterovu rupu, i muslimani uiniti isto! Kao posljedica toga svijet jevreja, krana i muslimana uao je u kolektivnu kunju nad kunjama (fitne) i bijedno propustio slijediti odredbu Ibrahimova (s.a.v.s.) Boga, Uzvienog, u kojoj se kae:

Demokracija moderne sekularne drave je, ustvari, eerom prekrivena otrovna pilula. 'Politika' demokracija djelovala je na nain da je podravala lihvarski sistem ekonomskog pritiska i eksploatacije masa (jer je ekonomija bila utemeljena na kamati! Ekonomsko iskoritavanje bilo je u velikom broju sluajeva dopunjeno rasnim i etnikim iskoritavanjem. Osiromaene mase nikada nisu mogle preuzeti stvarnu politiku mo od bogate, grabeljive elite i otuda nikada nisu imale mo da okonaju ekonomski pritisak. Sve se to deavalo iz razloga to je bogatstvo upravo te grabeljive elite poveavalo razliku izmeu uspjenih i neuspjenih skupih izbornih kampanja. Novo evanelje modernog sekularnog drutva glasilo je: bogati trebaju naslijediti zemlju. I to je upravo ono to se dogaa.

Slijedite ono to vam se od Gospodara vaeg objavljuje i mimo Njega ne slijedite nikakve zatitnike. 0, kako vi malo Opomenu primate! (Kur'an, El-A'raf, 7:3) Nova, moderna sekularna drava iznala je sistem izborne politike za konstituiranje parlamenta i vlade, a ponekad i za 229

228

JERUSALIM U KUR'ANU

SVETA ZEMLJA I POLITIKI IRK DRAVE IZRAEL

izbor sudija. Graani sekularne drave, neovisno od njihovih vjerskih uvjerenja, glasaju na demokratskim izborima. I kada bi izbornu vladu trebalo konstituirati od onih koji vjeruju u samog Sotonu kao Gospodara i Boga, princip demokratskih izbora iziskuje da krani, jevreji, muslimani (itd.), koji su glasali na takvim izborima, prihvate takvu vladu kao zakonsku i legitimnu. Bili bi, takoer, duni podrediti se autoritetu takve vlade i sli jeditije. Kada bi rezultati izbora doveli do toga da vladu ine hindusi koji oboavaju idole i koji su otvoreno neprijateljski raspoloeni prema onima koji oboavaju Ibrahimova (s.a.v.s.) Boga, ili da vladu ine oni koji proglaavaju halalom (dozvoljenim) sve ono stoje Uzvieni Allah odredio kao haram (zabranjeno), princip demokratskih izbora iziskivao bi da jevreji, krani, muslimani itd., graani sekularne drave, priznaju tu vladu kao zakonsku i podrede se njenom autoritetu.

Alternativa vjernicima za politiku izbora u modernim sekularnim dravama

Jevrejski, kranski ili muslimanski italac mogao bi zapitati: Postoji li alternativa (vjernicima) za politiku izbora u sekularnoj dravi? Da, postoji! Alternativa je borba za obnovu suvereniteta Uzvienog Boga Ibrahimova (s.a.v.s.), u politikom sistemu borba za priznavanjem Njegovog Autoriteta kao Vrhovnog autoriteta i za priznavanjem Njegova Zakona kao Najvieg zakona. To je najasnija od svih borbi i to je borba na kojoj treba ustrajati do kraja svijeta. Uspjeh ili neuspjeh u toj borbi nevaan je za njenu nunost. Naprotiv, Uzvieni Allah garantira da povijest ne moe okonati prije negoli ta borba na kraju uspije.

U objavljenim svetim spisima (Tori, Evanelju, Kur'anu) ili Sunnetu (primjeru i nainu ivota) Poslanika (s.a.v.s.) ne postoji nita to bi opravdalo sudjelovanje jevreja, krana, muslimana itd. na takvim izborima na kojima oni slobodno glasaju za takvu vladu kao zakonsku. Upravo suprotno, postoji veoma jasna osuda takvog ponaanja! Pa ipak, ugledni muslimanski pravnik dr. Taha Dabir el-Elwani izdao je fetwu (erijatsko pravno miljenje), koju su radosno prihvatili jednooki muslimani, o tome kako je vadib (obavezno) za muslimane glasati na amerikim predsjednikim izborima u novembru 2000. godine. Veina ih je glasala za Georgea Busha, i sada im je nelagodno. Da su glasali i za njegova suparnika, Alberta Gorea, situacija se ne bi bitno razlikovala! Glasali su za Busha a sada tuguju za muslimanima u Svetoj zemlji koji su pod sve jaim pritiskom

Alternativa vjernicima je da podupiru kao hala] sve ono to je Allah odredio kao halal, i kao haram sve ono to je Allah odredio kao haram, bez obzira koju cijenu za to morali platiti. Takoer, kada neko poini irk, kufr, zulum ifisk, tada vjernici trebaju osuditi takvo ponaanje, suprotstaviti mu se, boriti se protiv njega, obratiti se Allahu i moliti Ga da ih odvoji od takvih ljudi:

"...Boe, rastavi nas i (ovaj) pokvareni narod!" * (Kur'an, El-Ma'ide, 5:28) Kur'an na takvu misiju vjernika ukazuje kao na 'tmr bil m'aruf (nareivanje ispravnog) te na ' nehj 'an el-munker' (suprotstavljanje neispravnom). Ako borba za obnovu suvereniteta Uzvienog Allaha i preimustva Njegova Autoriteta i Zakona bude uspjena na bilo kojem prostoru, tada e taj prostor

jevrejske Drave Izrael, iju neumornu i nemilosrdnu politiku snano podrava Bushova administracija! Takoer, oplakuju muslimane Afganistana koji su zvjerski, nemilosrdno pobijeni od Bushove administracije. (Vidjeti dodatak 2: 'Muslimanski odgovor na napad na Ameriku').

Kur'an asni, prevodioci Panda i Cauevi

230

JERUSALIM U KUR'ANU

SVETA ZEMLJA I POLITIKI IRK DRAVE IZRAEL

postati Darul-islam. Muslimani e vladati tim prostorom. Ali, postoji i alternativni pluralni model drave u kojem bi muslimani dijelili vlast sa nemuslimanima na temelju politike jednakosti i putem ustavnog sporazuma koji bi muslimanima dozvoljavao da priznaju suverenitet Allaha i vladavinu Njegova autoriteta i \ Zakona nad 'njima'. Poslanik Muhammed (s.a.v.s.) uspostavio

mogue muslimanu boraviti u SAD-u i ouvati svoju vjeru. I zato pisac ovih redaka trai novi dom). I mada ta vlada nije 'njihova', muslimani mogu savjetovati i asistirati toj vladi u svemu sto je ispravno, dobro i valjano, a upozoravati, suprotstavljati se i suzdravati od svega to je krivo, loe i tetno.

U samoj je prirodi moderne sekularne drave da nikada nee dopustiti da izbori je takav 'pluralni' model drave u gradu-dravi Medini gdje su' muslimani, jevreji i Arapi nevjernici dijelili vlast nad teritorijem' i dravom na temelju politike jednakosti. ovjeanstvo ima slobodu izbora da prihvati ili odbaci, Ibrahimovu (s.a.v.s.) vjeru. Ali, kada je Ibrahimova (s.a.v.s.) vjera jednom prihvaena, vjernici nemaju slobodu izbora, izmeu vlade vjernika ili nevjernike vlade. Sve dotle dok vjernici imaju tu slobodu, oni moraju izabrati vladavinu vjernika. Kada im je to pravo bilo gdje uskraeno, moraju tragati za mjestom na zemlji gdje ta sloboda postoji i preseliti se tamo! Tako je Ibrahimov (s.a.v.s.) Uzvieni Bog naredio vjernicima: Poslanik (s.a.v.s.) je rekao da svijet kufra tvori jedinstvo (elkiifru milletun wahideh). A to se upravo dogaa u svijetu. Krani i jevreji trebali bi se zamisliti nad injenicom da kada su muslimani u Aliru 'politikom izbora' nastojali obnoviti Ibrahimovu (s.a.v.s.) vjeru i osvojili 85% glasova na nacionalnim izborima, sav se bezboni svijet udruio kako bi nemilosrdno kaznio tih 85% glasaa koji su se usudili izmijeniti bezbone sekularne temelje dravnog ureenja. Nemilosrdno i besramno razaranje Alira od itavog bezbonog sekularnog svijeta i dalje traje, ak i godinama nakon nesretnih izbora. transformiraju takvu dravu u neki drugi dravni model - u dravu koja bi priznala suverenitet Ibrahimova (s.a.v.s.) Boga i vladavinu Njegova autoriteta i Zakona. Politika izbora je zamiljena da opsluuje bezbonu sekularnu dravu.

"O vjernicil Pokoravajte se Allahu, i pokoravajte se Poslaniku, i onima vaim ljudima koji vam zapovijedaju!..." (Kur'an, En-Nisa', 4:59) Kada vie nemaju slobodu da uspostave svoju vlast na nekom prostoru i kada trebaju ivjeti pod nevjernikom upravom, vjernici Ibrahimove (s.a.v.s.) vjere 'podvrgavaju' se takvoj vlasti sve dok ne budu iznova u prilici birati vlast vjernika. Ali, 'podvrgavanje' takvoj nevjernikoj vlasti ne smije ukljuivati i njihovo sudjelovanje u uspostavljanju takve vlasti. Vjernici e se podvri takvoj vlasti pod uvjetom vjerske slobode, tj. da ih nita ne prisiljava da kre Zakon Ibrahimova (s.a.v.s.) Boga, npr. vjerski zakon da se bore (el-Kital) i da dobiju vojnu obuku. (Danas nije

Prije negoli sudjelovanjem na izborima i legitimiranjem sekularnog modela drave, utemeljenog na irku, muslimani bi se trebali sauvati od irka i ograditi od sekularne drave. Trebali bi, takoer, odgovoriti tvrdnjom daje 'pluralni' model drave, koji je utemeljio Poslanik Muhammed (s.a.v.s.), superioran model u usporedbi sa modernom bezbonom sekularnom dravom.

Kur'ansko objanjenje univerzalnog irka moderne sekularne drave

Nae je miljenje da jedino Kur'an moe objasniti, i objanjava, znaajne politike promjene koje su se dogodile u euro

JERUSALIM U KUR'ANU

SVETA ZEMLJA I POLITIKI IRK DRAVE IZRAEL

kranskom i euro-jevrejskom svijetu, te potom u preostalim dijelovima svijeta. O kakvom je objanjenju rije? Kur'an pouava da e ovaj historijski proces jednom doi do svoga kraja kada Uzvieni Allah odredi 'Sudnji dan' nad ljudima i svijetom. Prije 'Sudnjeg dana', bit e period Posljednjeg doba koje e biti ispunjeno brojnim Allahovim Znakovima koji e ukazivati daje nastupio taj period. Medu dogaajima koji e se zbiti u Posljednjem dobu, bit e putanje Deddala, lanog Mesije, t&Jeduda i Meduda. Kada budu puteni u svijet, postat e glavni akteri historijskog procesa i orkestrirat e jedinstvenu i zloslutnu transformaciju ljudi i svijeta. Poslanik (s.a.v.s.) je rekao da e se u vrijeme Deddala, lanog Mesije (Antikrista), pojaviti posvuda kamata (riba) i strano ekonomsko ugnjetavanje. To e, takoer, biti vrijeme kufra, jer Deddal medu oima ima napisano 'Kafir'. To e biti i vrijeme irka, jer e Deddal 'igrati' ulogu Boga i zavesti ovjeanstvo da ga prihvati kao takvog. Bjelodano je jasno piscu ovih redaka da iza stvaranja moderne bezbone sekularne drave i njenog izbornog sistema lei Deddal.

aksaa? Smije li glasati za politiku stranku koja podrava legalizaciju homoseksualizma i abortusa? Blagoslovljeni Poslanik (s.a.v.s.) je rekao: Halal je jasno objanjen i haram je jasno objanjen. Suzdravajte se od svega io je sumnjivo. Sada je na uenjacima, koji su vodilje vjernicima, da ustvrde da li je halal sudjelovati na izborima u modernoj sekularnoj dravi. Kako bi dali zadovoljavajue pozitivan odgovor, uenjaci moraju prvo pokazati da to nije haram, a potom da to nije ni 'sumnjivo'. I moraju svoj odgovor temeljiti na autoritetu Kur'ana i Hadisa.

Sekularna Drava Izrael u Svetoj zemlji

Sada smo u prilici doi do nekih zakljuaka koji se tiu legitimnosti sekularne Drave Izrael, obnovljene u Svetoj zemlji. Da li je uspjeh cionistikog pokreta u obnavljanju Drave Izrael predstavljao potvrivanje jevrejskog prava na Istinu? Da li se radilo o inu Boije milosti?

Pisac ove knjige svoje je tvrdnje temeljio na Kur'anu i Hadisu, branei stajalite da sudjelovanje na izborima u modernim sekularnim dravama predstavlja kufr i irk. U sluaju neslaganja sa stajalitima navedenim u ovoj knjizi, uenjaci bi trebali odgovoriti argumentima utemeljenim na Kur'anu i Hadisu blagoslovljenog Poslanika (s.a.v.s.). Trebali bi navesti specifine uvjete u kojima je vjernicima halal glasati na nacionalnim izborima. Naprimjer, moe li vjernik glasati za hindusa koji oboava idole ili za neprijatelja islama, laljivca, pijanicu, lopova, preljubnika, lihvara koji posjeduje dionice u banci ili je direktor banke itd.? Moe li glasati na izborima na temelju rasne solidarnosti ili na temelju trgovine: "Glasat emo za vas pod uvjetom da nam date ovo ili ono"? Moe li glasati za politiku partiju koja podrava cionistiku Dravu Izrael i njenu neprestanu okupaciju i ugnjetavanje Svete zemlje i Mesdidul-

Sekularna Drava Izrael, kao i sve ostale sekularne drave, jeste sramno djelo jer je utemeljena na irku! Temeljna karakter istika Ibrahimove (s.a.v.s.) vjere jest da u njoj nema irka. Sekularni Izrael, stoga, zasigurno kri Boije odredbe o batin jenju Svete zemlje. Otuda, ta drava ne moe opstati u Svetoj zemlji. Bit e unitena. Poslanik Muhammed (s.a.v.s.) je objasnio da e muslimanska vojska, koja e se pojaviti u Horasanu, unititi Dravu Izrael. Ta e se vojska pojaviti nakon Imama el-Mehdije i s njim e biti obnovljen Islamski hilafet: "Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik (s.a.v.s.) rekao: Crni bajraci pojavit e se iz Horasana (podruja koje danas ukljuuje Afganistan, sjeverozapadni dio Pakistana, sjeveroistoni dio Irana i centralni dio Azije sjeverno od Afganistana) i niko ih nee moi zaustaviti sve dok ne udu u Aeliu (Jerusalim)." (Sunen, Tirmizi)

234

JERUSALIM U KUR'ANU

SVETA ZEMLJA I POLITIKI IRK DRAVE IZRAEL

Paganska drava u Svetoj zemlji

Obnavljanje Islamskog hilafeta rezultirat e, tako, destrukcijom Izraela. To e biti trei i posljednji put da dolazi do unitenja te drave. Prvi put uinila je to babilonska vojska, drugi put rimska vojska, a posljednji put to e uiniti muslimanska vojska. Ali, postoje brojni drugi politiki razlozi za odbacivanje tvrdnje o tome^kako je obnavljanje Drave Izrael u Svetoj zemlji bio in Boije milosti koji predstavlja opravdanje jevrejskog prava na Istinu. Kao prvo, bilo bi u potpunosti kontradiktorno da bezboan, moderan evropski narod koji ivi dekadentnim ivotom i koji iskoritava sve ostale, bude sredstvo kojim bi jevrejski narod trebao stei Boiju milost i kojim se opravdava Istina. 'Sredstva' moraju biti u skladu sa 'ciljevima'. Kao drugo, metoda kojom je obnovljen Izrael ukljuivala je protjerivanje iz Svete zemlje naroda koji je oboavao Ibrahimova (s.a.v.s.) Boga. Oni su bili protjerani iskljuivo iz razloga to nisu bili jevreji. Due od pedeset godina od protjerivanja iz svojih domova i iz Svete zemlje oni ive kao izbjeglice u kampovima. To predstavlja ugnjetavanje. Uz to, od stvaranja Drave Izrael, ugnjetavanje Arapa, muslimana kao i krana, koji ive u i u blizini Svete zemlje, u neprestanom je porastu. in Boije milosti nespojiv je sa takvim ugnjetavanjem!

Jevrejska Drava Izrael je, ustvari, paganska drava koja otkriva sve obiaje i moral paganizma. Svaki jevrej koji je uvjeren da povratak jevreja/Jevreja u Svetu zemlju i 'obnova' Drave Izrael predstavljaju napredak prema povratku Zlatnog doba i potvrdu judaizma kao Istine, mora se zgroziti nad slijedeim novinskim lancima, nedavno objavljenim u "Jerusalem Postu", a koji potvruju paganski nain ivota koji danas cvjeta u Svetoj zemlji: "Prema policijskoj statistici, postoji vie od 200 bordela, 200 sexklubova i neutvren broj slubi koje osiguravaju escort-usluge ('call-girls') u zemlji. Yael Dayan, predsjedavajua Komisije za praenje poloaja ena u Knesetu, procjenjuje da postoji vie od milion posjeta prostitutkama mjeseno, onima to djeluju po ulicama kao i onima u izlozima i onima koje vre escort-usluge viim klasama. Od 50 do 60 'klubova zdravlja' (health clubs) djeluje u samo nekoliko blokova oko Tel Avivske stare centralne autobuske stanice, uz ostale u Haiti, Jerusalimu, Netanyi, Beershebi, Ashkelonu, Ashdodu i Eilatu. Posljednje stranice lokalnih novina pretrpane su oglasima za sex-usluge kao i diskretnim oglasima 'za pomo' kojima se, ustvari, oglaava trgovina enama." (Jerusalem Post, 28. august 2000.) "Policijski detektivi upali su u Bat Yam bordel u ponedjeljak naveer ba u trenutku kad je vlasnik bordela prodavao etiri strankinje vlasniku drugog

I na treem mjestu, kada je utemeljen Izrael, bilo je jasno da u svijesti onih koji su utemeljili tu dravu nema potovanja prema svetom. Bezbonost, iskvarenost, seksualni nemoral i dekadencija Izraela ni u emu se ne razlikuju od bezbone evropske civilizacije. To se ne moe smatrati inom Boije milosti. Ustvari, sekularna Drava Izrael unijela je na tlo Svete zemlje do tada nevienu iskvarenost i dekadenciju da danas tamo cvjeta ak i seksualno ropstvo. To je u suprotnosti sa ispravnim, kreposnim ponaanjem. U Svetoj zemlji, ustvari, danas postoji jedno pagansko dmtvo!

bordela, izjavila je glasnogovornica okrune policije u Tel Avivu. Zaposlenica Bat Yam bordela navodno je pomogla svom efu da stupi u kontakt sa mafijom u Moldaviji, specijaliziranom za krijumarenje ena u Izrael koje tamo rade kao prostitutke. Policija je uhapsila trojku kao i sedam ena koje su zatekli u bordelu. Sedam ena, od kojih su najmanje tri bile Moldavke, na ilegalnom radu u Izraelu, nakon ispitivanja putene su na slobodu. Ostali su odvedeni sudiji za prekraje gdje e biti sasluani sutra ujutro... Navodno su mafiji platili

236

JERUSAUM U KUR'ANU

SVETA ZEMLJA I POLITIKI IRK DRAVE IZRAEL

7.000 USD za etiri ene koje su planirali prodati lokalnim svodnicima po cijeni 5.000-10.000 USD za svaku od njih." (Jerusalem Post, 14. februar 2001.) "Prethodnih mjeseci mediji su bili zatrpani otkriima o razmjerima bijelog ropstva u Izraelu. ene se prodaju kao roba od jednog svodnika do drugog. Svaki dan u Izraelu se dogodi priblino 25.000 seksualnih transakcija za novac. Zajedno sa osudom (ministra odbrane) Yitzhaka Mordechaija zbog tekog seksualnog nasrtaja i potom njegovog pomilovanja, ova otkria potakla su une diskusije o vrijednosti enskog tijela u izraelskom drutvu. Iako je izraelsko drutvo moda kasnilo s poetkom ove revolucije, danas se seksualna praksa Izraelaca, uz izuzetak one vjernike, doslovno ne razlikuje od one graana drugih zemalja Zapada. Nedostatak jednoglasja ini da djela Mordechaija i onih koji kupuju i prodaju ene zasluuju snaniju moralnu i pravnu osudu od onih svakodnevnih usputnih seksualnih susreta. Ali, ovi postupci pokazuju da se oni promatraju na istovjetan nain."

I sam izraelski predsjednik nesmotreno je potvrdio ugnjetavanje nesretnog palestinskog naroda koji Intifadom odolijeva jevrejskoj dravi:

"Kada bi imali imalo smisla za logiku, Palestinci bi otvorili oi i uvidjeli gdje ih je doveo taj pogrean put koji slijede: do stotina mrtvih i hiljada ranjenih ak i uz nae ogranieno djelovanje, do siromatva, visoke stope nezaposlenosti, nepopravljive ekonomske tete, kolapsa administrativne mree, a uz sve to nisu politiki napredovali." (Izraelski predsjednik Katsav,

Jerusalem Post, 16. februar 2001.) Predsjednik je svoj prezir prema Arapima otkrio na nain tipian za moderan, bezboni svijet: "Oni su nai susjedi, ali se ini kao da na udaljenosti od nekoliko stotina metara postoji narod koji ne pripada naem kontinentu, niti naem svijetu, ve jednoj sasvim drugoj galaksiji."

(Jerusalem Post, 10. maj 2001.) Drugi izvjetaj od Izraelca koji je na veoma visokoj poziciji i drutvu, jo snanije otkriva razmjere i prirodu ugnjetavanja u evrejskoj dravi: "...u javnim istupima koji su okirali Izraelce, bivi naelnik Izraelske unutranje slube sigurnosti optuio je Vladinu politiku da potie palestinski revolt. "Ami Avalon, umirovljeni naelnik Shin Bet slube sigurnosti, izjavio je da je Izrael kriv za 'apartheid' politiku koja je protivna duhu judaizma. Ustvrdio je da su Palestinci slijedili istu logiku kada su izabrali nasilje i govorio je o dubokom 'ponienju' koje Izrael vri nad palestinskim radnicima i ostalima koji pokuavaju ui u Izrael. Takvi se komentari uglavnom uju od Palestinaca i stranaca, ali rijetko od jednog Izraelca koji je obavljao najviu dunost u sistemu sigurnosti." (Jerusalem Post, 4. decembar 2000.)

(Predsjednik Moshe Katsav, Jerusalem Post, 11. maj 2001.) Dan Jacobson, profesor na Sveuilitu u Tel Avivu, rekao je slijedee o izraelskoj pravdi: "Ve 52 godine arapska manjina sramno je diskriminirana. Neprestano oduzimanje zemlje jedan je od najteih oblika ove diskriminacije. Nemogunost zaposlenja u civilnim slubama, veim vladinim kompanijama kao i kompanijama u javnom vlasnitvu; oskudnija dodjela sredstava za obrazovanje i zdravstvo u arapskom sektoru, neprilino neravnomjerna podjela dravnog budeta kada su u pitanju arapske opine, dodatno ukazuju na drugorazredni status Arapa dravljana Izraela. Na sve ove injenice ukazuje svaka vlada, ak i one desnog krila, ali veoma malo je uinjeno u toku pet desetljea kako bi se problem rijeio."

(Jerusalem Post, 3. april 2001.)

238

239

JERUSAL LIM U KUR'A ANU

Naveden no potvruje u da upra avo svjedo oimo ispu unjenje kur r'anskog upozorenja u o tome kak ko e se d ehennem o otvoreno pr rikazati pre ed njihovim m oima:

Pog glavlje 2

v ZEML LJA I ELSKA IZRAE SVETAv UTEMEL LJENA NA A KAMAT TI

EKONO OMIJA

"A to oga Dana dehennem m emo Mi nevjernicim ma jasno poka azati, onim ma ije su oi kopreno om bile zast trte od Moj je Opomene ji nisu bili u stanju da a uju." i koj (Kur r'an, El-Keh hf, 18:100-1) Ne treba a oklijevat ti sa prizna anjem da je j Novi sv vjetski por redak, koji i se pojavi io uslijed dominacije e moderne e sekularn ne zapadne e civilizac cije, taj u kojem su s bezbono ost, rasno, ekonomsk ko i vjersko o ugnjetava anje, nemor ral, seksua alno ropstvo o, obuhvati ili itav da ananji svij ijet, ukljuujui i mu uslimanski. . Ali, Svet ta zemlja je j posebna zemlja. A Kur'an sna ano nagla ava da e samo oni ima koji po osjeduju vje eru (u Ibra ahimova Bo oga) i koji pravino postupaju biti doputen no da batin ne Svetu ze emlju. Enbija, 21:1 105). (Vidi: Kur'an, El-E Niti moderni Izra ael, niti se ekularna nacionalisti n ika Pales stinska osl lobodilaka a cija (PLO) ne djelu uju nimalo o blizu isp punjenju t tih uvjeta. Kur'anska a organizac koncepci ija sudbine e Jerusalim ma, u vezi sa kontrolom nad Sv vetom zem mljom, jeste e takva da u njoj nee preivjeti i niti Arafat tova PLO n niti sekular rna Drava Izrael. "I I zbog zloinstva i onih h koji su jev vreji, zabra anili smo im m neka jela lijepa koja a su u im dozvolj ljena bila, a i zbog tog ga to odvr ratie mnog ge od Puta Allahova! I t to kamatu uzimahu u a zabranjena z a im bijae, i to imetk ke ljudi na pogan p nain je edoel A nevjernicima a izmeu nji ih Mi smo bolnu b kazn nu pripravil li." (Kur r'an, En-Nis sa', 4:160-1 1)

Uvod
el je modern na sekularn na drava koja k se nala azi u Svetoj j zemlji. Po oput ostalih h Izrae sekul larnih dra ava u dananjem svijet tu, izraelsk ki ekonomski sistem te emelji se na lihva arstvu (riba a). Riba se obino prev vodi kao li ihva, tj. pos suivanje novaca n uz kama atu, neovisn no o visini kamatne st tope. Ali, definiranje d pojma riba a u islamu, takoer, ukljuuje u transak kcije koje se e temelje na n prevari i koje preva arantu omog guavaju ostvarivanje o e nepravinog n profita ili dobiti. (Vidjeti ( na u knjigu Zabr rana kamat te (riba) u Kur'anu K

Naveden ni argument ti jasno pokazuju neu utemeljenos st izraelski ih politiki ih tvrdnji o legitimno osti batinjenja Svete e zemlje. To T je injen nica koju b bi bez vee potekoe vjernik je evrej ili kr anin mog gao prepozn nati i prihv vatiti.

24 40

JERUSAUM U KUR'ANU SVETA ZEMLJA I IZRAELSKA EKONOMIJA UTEMELJENA NA KAMATI

Sunnetu). U amerikom vokabularu takva se transakcija opisuje kao 'trganje' ('rip off')! Ako sud treba donijeti na osnovu Ibrahimove (s.a.v.s.) vjere, tada postavljamo slijedee pitanje: Koja bi bila vjerska legitimnost jednog Izraela koji se nalazi u Svetoj zemlji a ija se ekonomija temelji na kamati? Da li je to u skladu ili predstavlja krenje Boijih uvjeta o pravu batinjenja Svete zemlje? Ovo poglavlje nastoji dati odgovor na to pitanje. Svjetska ekonomija danas

rastuoj neistoi, bijedi, neimatini i patnji. Osueni su raditi za ropsku naknadu kako bi drugi mogli ivjeti od njihovog znoja i kako bi bogati ivjeli u sjaju. Oni uz to ive i u stalno-rastuoj nesigurnosti, sa stalnim pljakama, nasiljem, ubijanjima, silovanjima ena u susjedstvu, preplavljeni drogom i narko-dilerima. Oni koji putuju 'prvom klasom' imaju pristup istoj vodi i najboljoj medicinskoj zatiti koja se moe platiti. A moderna medicina ini uda, doslovno 'vraajui mrtve u ivot'. Oni ispod palube, dolje u spremitu, prisiljeni su piti zagaenu vodu, punu bakterija. Prisiljeni su jesti hranu i piti mlijeko u koje su primijeane hemikalije i hormoni. Sve vie moraju jesti genetiki izmijenjenu hranu. ive bijednim ivotima i umiru u bijedi. Ustvari, svjetska ekonomija je novi, sofisticirani oblik ekonomskog ropstva. Ali, ona djeluje na nain strane prevare.

Temeljna karakteristika dananje ekonomije u svijetu je da bogatstvo vie ne cirkulira kroz ekonomiju. Prije bi se moglo ustvrditi da bogatstvo danas cirkulira jedino medu bogatima. Uslijed toga, danas su u svijetu bogati sve bogatiji, a siromani zarobljeni u stalno siromatvo. Uz to, bogati postaju sve bogatiji kao da, doslovno, piju krv masama, dok siromani propadaju u oskudicu koja sobom nosi anarhiju, nasilje, neopisivu patnju te razaranje vjere i moralnih vrijednosti. Zamislite cijelo ovjeanstvo ukrcano najednom brodu. Neznatna manjina onih koji se stalno bogate vozi se 'prvom klasom', u nevienom luksuzu i sigurnosti. Oni imaju trajne karte 'prve klase'. Bogati upravljaju brodom. Oni se koriste svojim bogatstvom da bi kontrolirali politiku. Demokracija na tom brodu postaje vladavina bogatih i za bogate koja je jednaka finansijskoj prostituciji. Ali, bogati ne vladaju direktno. Oni to ine putem zastupnika, u formi podrke odreenim politiarima i politikim strankama nad kojima imaju nevidljivu kontrolu.

Kao prvo, mada oni koji kontroliraju svjetsku ekonomiju propovijedaju evanelje 'slobodne i potene trgovine', oni sami kie 'slobodnu trgovinu', nameui pravne obaveze prihvaanja prijevarnog, artificijelnog papirnatog novca kao zakonitog sredstva plaanja. A papirnati novac, mjenice, stalno gubi na vrijednosti! Kako neimatina raste i kako se razlike produbljuju, oni nameu kontrolu cijena elementarnih stvari za ivot, kao to je hrana, uz minimum zakonskih odredbi na tritu radne snage. Oni to ine kako bi otklonili mogunost da gladne, ispaene mase ustanu na pobunu protiv vlade i grabeljive elite koja se stalno bogati. Oni to, takoer, ine kako bi otklonili mogunost da mase prepoznaju tu novu vrstu ropstva.

To je stvarni opis politike ekonomije dananjeg svijeta. Evropski jevreji u Britaniji i SAD-u usavrili su tu metodu sricanja moi i kontrole nad ljudima. Henrvju Fordu slui na ast daje bio u stanju prepoznati taj kobni razvoj u ljudskoj historiji. Veina preostalog svijeta zarobljena je u stalnoj bijedi i osuena putovati ispod palube, u spremitu za brodski teret, u

Ali, prevara see i preko ovoga. Mnogi siromani gledaju one koji putuju prvom klasom i uvjereni su da ti ljudi i njihov nain ivota predstavljaju raj. I oni ude ui u taj raj. Nisu u stanju shvatiti sistem ugnjetavanja i nain njegova djelovanja. Ostali siromani odgovaraju na ekonomsko ugnjetavanje bogatih, slijepom mrnjom i pribjegavaju nasilju usmjerenom protiv svih koji posjeduju odreeno bogatstvo i koji su na vlasti. Svi siromani

242 243

JERUSALIM U KUR'ANU

SVETA ZEMLJA I IZRAELSKA EKONOMIJA UTEMELJENA NA KAMATI

vjeruju da ive u paklu i imitiraju nain ivota onih koji putuju prvom klasom, u uvjerenju da takav ivot sadri rajske ari. Takav brod zasluuje da potone sa svim to je na njemu! Kubanski predsjednik Fidel Castro, poput Ivana Illicha ('Energija i jednakost'), opisao je svjetsku ekonomiju slinim rijeima: "Nikada ranije ljudski rod nije posjedovao tako zadivljujui znanstveni i tehnoloki potencijal, takvu izuzetnu mogunost proizvodnje bogatstva i dobrog standarda, a istovremeno nikada prije nije postojao toliki nesrazmjer i nejednakost u svijetu." On je na takvo ekonomsko ugnjetavanje odgovorio rijeima: "Potreban je jo jedan Ntirnberg kako bi se sudilo nepravinom ekonomskom poretku." (Tekst predsjednikog obraanja, Konferencija Grupe 77, Havana, septembar 2000.) Poslanik Muhammed (s.a.v.s.) podario je svijetu ekonomski poredak u kojem nije bilo ekonomske nepravde i ugnjetavanja. Niko nije radio za ropsku naknadu. Bogatstvo nije kruilo samo medu bogatima ve kroz ekonomiju. Bogati nisu bili stalno bogati, siromani nisu bili stalno siromani. Stoga nije postojala potreba za pravnim odredbama o minimalnoj naknadi. Trite je bilo slobodno, trgovina potena. Niko nije mogao 'eti' bez 'sijanja'. Novac je imao iskonsku vrijednost i njime nisu mogle manipulirati banke i grabeljiva elita, kako bi tu vrijednost umanjili. Zbog toga, takvo trite i ekonomija nikada nisu bili suoeni sa 'inflacijom'. Cijene nisu bile utvrene, ukljuujui i cijenu rada. Socijalna skrb bila je ostvarena putem obaveznog poreza na bogatstvo, koji se koristio za osiguranje osnovnih ivotnih sredstava najugroenijim drutvenim slojevima. Ali, vrijednosni sistem drutva osiguravao je da oni koji su to mogli, uvijek uloe napor da se odvoje od onih koji su, uistinu, morali ivjeti od te milostinje. Poslanik (s.a.v.s.) je uspio u onome u emu ne uspijeva niti jedna dananja svjetska vlada. Uspio je, nametnuvi Boiju

zabranu lihve i posuivanja/davanja novca uz kamatu (riba), jer nisu postojala osiguravajua drutva (sluavke riba) i zato stoje odravao integritet novca, koristei se stvarnim novcem, a ne artificijelnim (papirnim, plastinim, elektronskim). Uz to, nametnuo je kazneni zakon kojim su odreene zastraujue kazne za sve koji su bili proglaeni krivim za kradu. Ali, svijet ga je odbacio, a muslimani su napustili njegov ekonomski sun-net. I svijet je tako osuen da ivi sa dananjim ugnjetavanjem (Zulum), korupcijom i destrukcijom slobodnog i potenog trita (Fesad), a otuda i unitenjem biznisa (Bej'). Posvuda u dananjem svijetu postoji ekonomsko ugnjetavanje i ono je u stalnom porastu - bogati postaju sve bogatiji, a siromani sve siromaniji. U Sjedinjenim Dravama, naprimjer, crnci su mizerno siromani, dok su bijelci sve bogatiji. Ugnjetavanje je u stalnom porastu, jer se u Americi sve vie produbljuje jaz izmeu crnaca i bijelaca, bogatih i siromanih! Amerika ekonomija zasljepljuje svijet nebijelaca, a bijelim Amerikancima nikada nije bilo bolje. Ali, u toj zemlji bogatstvo cirkulira samo meu bogatima, dok stalno raste broj onih koji ive od socijalne pomoi. Bijela zapadna civilizacija nastoji nas uvjeriti daje njen model najnapredniji i najprogresivniji model ekonomije s kojim se civilizacija ikada susrela! A jednooki muslimani, ispranih mozgova, 'imitatori', zaposleni su nastojanjima da se svijet isla ma ugleda u Zapad. Ustvari, taj grabeljivi ameriki i zapadni san bijelaca oploen je krvlju mase ljudi irom svijeta i bogatstvom koje je stalno ostvarivano na raun neupuenih masa, koje u to nisu sumnjale. Na je cilj pojasniti kako je do toga dolo. Civilizacija bijelih Zapadnjaka kao i radna snaga koju ine nebijelci irom svijeta i, dakako, neevropski jevreji, mogu imati koristi jedino ako obrate panju na ovdje izloeno objanjenje i ako prihvate Kur'an kao Allahovu Rije i Muhammeda (s.a.v.s.) kao Allahovog Poslanika, prije negoli bude prekasno. Naa je teza da su ljudi koji su konstruirali politiku transformaciju evropske civilizacije i ostatka svijeta u jedan bezboan svi

244

SVETA ZEMLJA I IZRAELSKA EKONOMIJA UTEMELJENA NA KAMATI

jet, isti oni koji su zaveli neevropske jevreje da podre obnavljanje jevrejske Drave Izrael. To su osobe koje sve vie kontroliraju svjetsko bogatstvo, kroz svoj zao genij kontroliranja i manipuliranja prijevarnim meunarodnim monetarnim sistemom i sistemom bankarstva i osiguranja, utemeljenim na kamati. Oni su ak nadmaili tradicionalne neevropske jevreje (narod koji je pokuao razapeti Isaa (s.a.v.s.))u njihovoj vlastitoj igri kamate! Nae je miljenje da je taj zao genij koji je na djelu u svemu ovome taj udni Evropljanin koji je prvo postao jevrej, a potom oskrnavio judaizam. asni Kur'an ne samo da prua pojanjenje o dananjem svijetu, ve objanjava i njegovo ekonomsko ugnjetavanje. Kur'an, koji je Knjiga 'mudrosti' (a to ukljuuje i ekonomsku mudrost), utemeljio je pravila koja osiguravaju da bogatstvo ne cirkulira samo medu bogatima: "A to je Allah od stanovnika sela dao plijena Poslaniku Svome, to pripada Allahu, i Njegovu Poslaniku, i njegovim blinjima, i siroadima, i siromasima, i putnicima -eda ne bi to bogatstvo kolalo med' vaim bogataima -i to vam Poslanik dadne, to uzmite, a to vam zabrani, to ostavite! I Ali aha se bojte! Zbilja, Allah estoko kanjava."

Koji je uzrok ovog globalnog ekonomskog ugnjetavanja? To je ribdl Prodrljiva globalna elita, ukotvljena u bankarskim sistemima Zapada koje kontroliraju jevreji/Jevreji, ali koja je, takoer, prisutna u itavom svijetu, neprestano sie bogatstvo i krv ljudi, osiromaujui radnu snagu kroz kamatu. Ugnjeta kreira politike, zakonodavne, sudske i pravne sisteme, medije itd., i osigurava da svi oni ispune temeljnu funkciju ouvanja sistema ekonomskog ugnjetavanja. Filmska industrija, televizija, VCR, Internet, moderna muzika, dizajnerska odjea itd., koriste se kako bi prenijele mase u svijet fantazije u kojem oni ostaju u stanju blaenog neznanja, dok se kamata (riba) koristi kako bi se njima upravljalo i kako bi se porobila njihova svijest. Konani cilj njihova gospodara, Deddala, lanog Mesije, jeste porobiti itavo ovjeanstvo i kroz siromatvo i neimatinu te bogatstvo steeno na pokvaren nain, podvri vjeru u Uzvienog Allaha i vjerski nain ivota posljednjem ispitu i iskuenju. Dokazi potvruju da je veina muslimana, grabeljivih bogataa kao i bijednih siromaha, ve pala na tom testu vjere. Deddalov slijedei cilj je prevariti jevreje i dovesti do njihovog konanog unitenja. Objektivna procjena modernog svijeta, osobito prilika u Svetoj zemlji, mora dovesti do zakljuka daje ovaj cilj gotovo ostvaren. Deddaljz na putu da ispuni svoju misiju, u kojoj e jevrejima/Jevrejima prepustiti apsolutnu kontrolu nad itavim svijetom. Kada Izrael postane 'vodea svjetska sila' i ispuni se period vremena u kojem e dan biti nalik na sedmicu, pojavit e se sam Deddal i vladat e svijetom iz Jerusalima. Time e on ispuniti svoju misiju lanog predstavljanja za stvarnog Mesiju. Trebalo bi se ozbiljno zamisliti nad injenicom da je itav svijet koji se sastoji od razliitih, mnogobrojnih civilizacija, od kojih su neke stare hiljadama godina, obuhvaen ne samo istim sekularnim politikim sistemom koji se temelji na irku, ve i istom sekularnom ekonomijom koja se temelji na kamati (riba). Ekonomska mo kamate nadopunjuje politiku mo moderne sekularne drave i Organizacije ujedinjenih nacija kroz koje

(Kur'an, El-Har, 59:7)

Muslimani su napustili kuranska pravila i zbog toga sada plaaju stranu cijenu svoje izdaje i svoje ludosti! Na njih se, kao i na ostatak neevropskog svijeta, sputa novo, sofisticirano i pri jetvorno ekonomsko ropstvo. Sramna ironija koja u tome lei je oita kada se sjetimo da je jedna od temeljnih funkcija islama u svijetu osloboditi ugnjetene.

246

247

JERUSALIM U K U R ' A N U

SVETA ZEMLJA I IZRAELSKA E K O N O M I J A UTEMELJENA NA KAMATI

Dedzdal uspjeno ostvaruje svoju misiju sticanja politike i ekonomske kontrole nad itavim svijetom. Naa je metoda prvo pojasniti vanost teme, a potom objasniti kur'anske ajete koji se bave pitanjem kamate (riba) kao i Poslanikove (s.a.v.s.) hadise u kojim kur'anska uputa nalazi svoju konkretnu primjenu. Na kraju, pokuat emo objasniti djelovanje kamate (riba) u modernoj ekonomiji. Tek nakon ovoga, pokuat emo ispitati valjanost Drave Izrael u Svetoj zemlji, drave ija se ekonomija temelji na kamati (riba). Sta je riba? "... i da ovjeku pripada samo ono za ta se sam potrudi,..."
(Kur'an, En-Nedm, 53:39)

Oito je da Kur'an odbacuje tvrdnju da se 'novac' ikada moe izjednaiti sa 'vremenom', odnosno da novac ak moe s vremenom poveati vrijednost! Jedan od naina kojim se takvo iskoritavanje ostvaruje je stalno smanjivanje vrijednosti naknada, dobara i line imovine, neto stoje Allah izriito zabranio na nekoliko mjesta u Kur'anu. Poslanik uajb (ije je i samo ime iezlo u Bibliji) neprestano je upozoravao svoj narod na iskvarenost njihovog ekonomskog ivota. Posebno im je govorio:

Rib je lihvarstvo. Pod lihvarstvom se danas uvrijeeno podrazumijeva posuivanje novaca uz nelegalno visoke kamatne stope. Ali, ovakvo namjerno iskrivljavanje terminologije dogodilo se u Evropi kako bi se omoguilo 'posuivaima novca' (koji se danas nazivaju bankarima) da zaobidu prigovore kranske crkve i osude svih oblika lihve (rib). R.W.Tawney napisao je 1935. godine klasino djelo, sa naslovom 'Religija i uspon kapitalizma' (Religion and the Rise of Capitalism), u kojem je opisao eurokransko suprotstavljanje lihvarstvu. William Shakespeare uinio je isto u svojoj klasinoj drami Venecijanski trgovac (Merchant ofVenice). Rib u islamu (kao i u srednjovjekovnom kranstvu) oznaava posuivanje novca uz kamatu, neovisno o kamatnoj stopi. Kada 'posuiva novca' posuuje novac uz kamatu, tada novac sam po sebi, neovisno od ikakvog rada, napora ili preuzimanja rizika od investitora, s vremenom dobije na vrijednosti. Kako dolazi do tog poveanja vrijednosti? Poveanje nastupa kroz iskoritavanje rada, dobara i imovine posuivaa, dakle, prevarom. To postaje jasno kada se usmjeri panja na ono to Allah nedvosmisleno tvrdi u Kur'anu:
248

a...

^^\J<h\\^^...

...i od svijeta stvari njegove nasilno ne oduzimajte,...

(Kur'an, El-A'raf, 7:85; Hud, 11:85, E-u'ara', 26:183 itd.)

Moda e sekularizirani pobornici organiziranog rada, koji odbacuju Kur'an kao knjigu upute, sada poeti razumijevati zato se radna snaga svakodnevno pretvara u magarce koji se znoje u ime bogatih i banaka koje ovi posjeduju. Muslimani moraju, takoer, razumjeti, iako se nekima od njih to ini preteko, da se radi o lihvi (riba) onda kada se bogatstvo isisava iz masa legaliziranom prevarom, u koju je ukljueno koritenje artificijelnog papirnog novca. Taj novac zamijenio je novac koji je bio sunnet svakog poslanika Uzvienog Allaha, tj. zlatni i srebrni novac i onaj izraen od ostalih vrijednih metala. Artificijelni novac, plastini i elektronski novac (sekularni novac) nema stvarnu vrijednost. Vrijednost tom novcu je dodi249

JERUSAL LIM U KUR'ANU

SVE ETA ZEMLJA A I IZRAELSK KA EKONOM MIJA UTEME ELJENA NA KAMATI

jelj jena i on s stalno, s vr remenom g gubi na vrij jednosti, o onako kako o je tim sistemom zam miljeno d da se dogo odi. Banke e su pri tome glav vni akteri koji potiu pad vrij jednosti no ovca i imaj aju najvei profit kad da do toga dode. Kak ko novac gubi g na vrij jednosti, ta ako i vrijed dnost svega a ostalog pada. Cijene e rastu, a n naknade gub be vrijed dnost. Rad j je tada zaro obljen u na adnice za ro oblje. Po osljednja kur'anska k o objava

U Posljednjo oj kur'ansk koj objavi, Allah, Uzv vieni, Naj jmudriji, odluio je ponovo p ovoriti o te emi o kojoj j je ve govoreno u ranijim r objavama - u Kur'anu, kao k iu go To ori, Psalmi ima i Evan nelju -o te emi zabran ne kamate. Na temelj lju hadisa, prema pr redaji Ibn A Abbasa (r.a.) i Omer ra (r.a.), zn namo da je e posljednj ja objava koju k je pr rimio asni i Poslanik (s.a.v.s.), n nedugo prij ije svoje sm mrti, dio sa adran u suri ElBe ekare (2:27 79-281), ko oji se bavi p pitanjem ka amate (riba a): "Omer ibn Hattab je rekao: Posljednji i objavljen ni ajet bio je o kam mati li Allahov Poslanik (s.a.v.s.) je e umro bez da nam je za to dao d (riba), al pojanjen nje: dakle, ne klonite e se samo riba ve i ribeh (svega onoga to budi sum mnju u prav vinost i halal). nen, Ibn Ma adde; ed-Darimi) (Sun "Ibn Abb bas je reka ao: O, vi k koji vjeruje ete, od Allaha strahuj jte i odbac cite ostatak k kamata-riba a (od sada a nadalje) ako a ste, ui istinu, vjern nici... I ni sa kim ne postupajte e nepraved dno. (El-Be ekare, 2:27 79-281). Ib bn Abbas je o je bio posljednji aje et objavljen n Poslaniku u (s.a.v.s.)." " rekao: To (Sahi ih, Bunari) ) Po osljednja objava po otvrdila je e Poslanik kovo (s.a.v v.s.) retroa aktivno na ametanje od dredbe kojom se zab branjuje kam mata iz Op protajnog govora (h hutbetul-we eda'a) na Arefatu. Pos sljednja obj java nalazi i se u ovom m kur'ansko om odlomk ku. Navodim mo itav od dlomak, sa a naim poja anjenjima a:

"Oni koj ji dijele im metke svoje e i nou i danju, d i taj jno i javno o, takvima pripada n nagrada njihova kod k Gospo odara njiho ova. Za njih h nema stra aha niti e tugovati! (Pod uvjet tom da je njihov vo bogatst tvo potroe eno na hala al nain, 251

250

JERUSALIM U KUR'ANU

SVETA ZEMLJA I IZRAELSKA EKONOMIJA UTEMELJENA NA KAMATI

takva potronja e stimulirati ekonomiju i omoguiti cirkulaciju dobara). Oni koji jedu kamatu dii e se kao to e se dii onaj koga je ejtan udarom svojim izludio! (To je stoga to riba predstavlja suprotnost 'troenju' -u koritenju kamate (riba) bogatstvo je isisano iz ekonomije, a mase su svedene na bijedu i neimatinu). Tako, jer oni vele: "Trgovina je kao i kamata!" (Oni tvrde da je 'posuivanje novca uz kamatu' legitiman oblik poslovanja). A Allah je dopustio trgovinu, a zabranio kamatu. (Njihova tvrdnja je lana. Allah je dozvolio trgovinu, poslovanje, ali je zabranio kamatu. A riba nije oblik trgovine. To je stoga to je u samoj biti zakonitih trgovinskih transakcija mogunost bilo za dobit bilo za gubitak. Kada se novac posuuje uz kamatu, mogunost gubitka je toliko minimalizirana da je gotovo i eliminirana! Otuda se posuivanje novca uz kamatu ne moe okvalificirati kao trgovaka transakcija).

obavljaju, i koji zekat daju - njima pripada nagrada njihova kod Gospodara njihova. Nema njima straha, niti e oni tugovati! 0 vjernici! Bojte se Allaha i ostavite to stoje preostalo od kamate, ako vjernici ste! A ako tako ne uradite, (ako ustrajete u posuivanju novca uz kamatu, mada se smatrate muslimanom), od Allaha i Poslanika Njegova rat vam se navjeuje! (Znajte da e muslimani koji ustrajavaju uz islamske principe voditi rat protiv vas za osloboenje svih onih koji su ugnjetavani kamatom). A ako se pokajete, eto vam glavnica vaih imetaka!(koju ste posudili na temelju kamate; tj. moete zadrati samo glavnicu, a ne i glavnicu plus znatan iznos dobiven kamatom ili naplatom trokova usluge) Niti ete zlodjelo nanositi, niti e vam zlodjelo naneseno biti! (Ovo bi se moglo tanije prevesti na slijedei nain: Ako prihvatite da vam se vrati samo glavnica iznosa koji ste posudili, zatitit ete se grijeha da budete nepravini prema drugima, i odustajanjem od kamate koja vam se duguje, sami neete biti podvrgnuti nikakvom obliku nepravde).

A onome do koga dopre pouka Gospodara njegova, pa se sustegne, njegovo je ono to je zaradio prije, a Allahu e njegov sluaj pripasti! (Odnosno - na Allahu je da mu sudi - nee biti prisiljen od islamske drave da se odrekne kamate koju je uzeo). A koji se opet takvu poslu vrate, (ko ustraje u posuivanju novca uz kamatu, nakon ove kur'anske objave) oni su stanovnici Vatre! U njoj e oni vjeno ostati. Allah umanjuje kamatu, a uveava milostinje! (Jer je bit kamate 'uzimanje' bez 'davanja' zauzvrat, dok je bit milosra 'davanje' bez 'uzimanja' zauzvrat). Allah ne voli nijednog nevjernika, nijednog razvratnika! (Osobito one koji grijee kroz kamatu). Oni koji vjeruju i koji rade dobra djela, i koji namaz 252

A ako je takav u nevolji, priekajte dok mu bude lahko vratiti, a jo vam je bolje da dug u milostinju prometnete, da znate! 1 bojte se Dana u kome ete se Allahu vratiti, zatim e se svakom ovjeku to je uradio namiriti, i ljudima nepravda nee nanesena biti!" (Kur'an, El-Bekare, 2:274-281) Zato je Allah, Najmudriji, odluio poslati jo jednu objavu nedugo prije Poslanikove (s.a.v.s.) smrti? Zastoje odabrao taj posljednji trenutak za slanje ove objave? Zato je On to uinio nakon objave u kojoj je najavio savrenstvo vjere (Din) i 253

JERUSALIM U KUR'ANU

SVETA ZEMLJA I IZRAELSKA EKONOMIJA UTEMELJENA NA KAMATI

spunjenje Njegovih milosti vjernicima? I, na kraju, zato je pdluio ponovo govoriti o temi zabrane kamate o kojoj je ve anije govorio u Kur'anu? Zasigurno se radi o veoma vanim odgovorima na sva ova itanja. Cini nam se da se ova posljednja objava moe na pravian nain objasniti jedino namjerom da se ukae na neto to lei i samom srcu Boije upute. Uz to, moe se iskoristiti kako bi se rsmjerila panja na onaj dio upute u kojem e vjera vjernika biti rajranjivija u buduim napadima neprijatelja islama. I konano, noda je posljednja kako bi zauzela poloaj od apsolutne strateke vanosti u Posljednjem dobu. A Allah zna najbolje! Izbor teme o zabrani kamate, kao sadraja Posljednje objave, predstavlja najstranije od svih upozorenja o tome da riba moe postati najtea prijetnja vjeri, slobodi i snazi vjernika. Ovo je pitanje od najvee vanosti, jer u njemu se skriva mogunost tajopasnijeg, najdestruktivnijeg i najstranijeg napada na vjeru cao i na integritet i mo Poslanikova (s.a.v.s.) ummeta. Ovo je pa odgovor, a, ponavljamo opet, Allah zna najbolje!

Poslanik (s.a.v.s.) je na ovaj nain nedvojbeno pojasnio da e najvea opasnost integritetu ummeta i imana (vjere) prijetiti od kamate. Ovim je potvreno upozorenje samog Uzvienog Allaha iskazano u izboru pitanja kamate kao sadraja Posljednje objave. Predskazanje Poslanika (s.a.v.s.) koje se tie univerzalne nadmoi kamate danas je ispunjeno. Ono je, ustvari, ispunjeno u toku naih vlastitih ivota! Tanije, ono je ostvareno u vremenu koje je proteklo od ukinua Osmanskog hilafeta 1924. godine. Sve do 1924. godine, kapitalistika evropska ekonomija, utemeljena na kamati, nije uspijevala prodrijeti u ekonomiju i na trite muslimanskog svijeta. Ali, Evropa je uspjela namamiti vlade drava koje su odluivale o pitanjima muslimana da prihvate kamatu. Osmanski halifa, naprimjer, posudio je znaajnu sumu novca uz kamatu od Evrope. Njegove su fmansijske i ekonomske tekoe dosegle takve razmjere da je bio prisiljen, u oajnikom pokuaju sprjeavanja propasti Carstva, zatraiti lanstvo u novom evropskom sekularnom dravnom sistemu. Ostvario je to Parikim mirovnim ugovorom 1856. godine. Ali, cijena je bila podrediti se evropskoj/jevrejskoj finansijskoj ucjeni kojom se iziskivalo ukidanje dizje i Ehl ez-zimmeh na itavoj teritoriji Osmanskog carstva. To je bio quid pro quo za olakavanje isplate duga i kamate. Uinivi to, halifa je izdao Uzvienog Allaha Koji je sam uspostavio dizju u Kur'anu (Et-Tevbe, 9:29). Ustvari, dizja e biti ukinuta tek kada se vrati Isa (s.a.v.s.):

Poslanik je potvrdio najveu opasnost kamate

ini se daje nae miljenje potvreno injenicom daje i sam Poslanik (s.a.v.s.) predskazao, u hadisu koji prenosi Ebu rturejre, konani potpuni uspjeh napada kamatom. To e biti lapad neprijatelja islama, ali on e obuhvatiti sav ljudski rod, ukljuujui i sljedbenike Poslanika Muhammeda (s.a.v.s.): "Nastupit e vrijeme", rekao je Poslanik (s.a.v.s.), "kada neete moi nai nijednu osobu koja se nee koristiti kamatom. Ako bi neko i tvrdio da se ne koristi kamatom, tada e ga zasigurno dostii daak kamate". Prema jednom drugom tekstu, navodi se "dostii e ga praina kamate (riba)". "Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik (s.a.v.s.) rekao: Izmeu njega (Isaa) i mene nema poslanika. On e sii (na Zemlju). Kada ga vidite, prepoznat ete ga. Bit e srednje visine, crvenkaste kose, odjeven u dvije svijetloute halje i izgledat e kao da mu s glave padaju kapljice, mada nee biti mokar. Borit e se za stvar islama. Slomit e krst, ubiti svinje i ukinuti dizju. Allah e unititi sve vjere osim islama. Isa (s.a.v.s.) e ubiti Deddala (Antikrista), ivjet e na Zemlji 40 godina, a potom e umrijeti. Muslimani e mu klanjati denazu."

(Sunen, Ebu Davud)

(Sahih, Muslim)

254

255

JERUSALIM U KUR'ANU

SVETA ZEMLJA I IZRAELSKA EKONOMIJA UTEMELJENA NA KAMATI

Uspjeh evrojevrejskih bankara u ruenju osmanskog halife bio je klasian primjer finansijskog imperijalizma, omoguenog kamatom. Henry Kissinger je bio autor iste strategije koja je na kraju dovela do kolapsa jedne od supersila modernog vremena, Saveza sovjetskih socijalistikih republika (SSSR). Taj je dogaaj muslimanskoj ulemi trebao otvoriti oi. Ali nije! Zbog toga, Meunarodni monetarni fond, Svjetska banka i mnogi drugi nastavljaju istu strategiju. Ne samo da se izraelska ekonomija temelji na kamati, ve je Izrael obgrlio i Arafatov PLO i ostale arapske reime istim smrtonosnim ekonomskim zagrljajem koji e ih svesti na siromatvo, neimatinu i ekonomsko ropstvo. Uspjeh evrojevrejske finansijske ucjene potvrdio je poetak ogoljavanja svetog modela javnog reda (ili Drave) u svijetu islama (Darul-islam) i njegovu zamjenu sekularnim evropskim modelom. U takvom dravnom modelu, 'suverenitet' je oduzet Uzvienom Allahu i predan je u ruke drave. A to je in sirka!

"Ebu Hurejre (r.a.) prenosi da je Allahov Poslanik (s.a.v.s.) rekao: Riba ima sedamdeset razliitih oblika; onaj najmanje opasan jednak je ovjeku koji bi se oenio (odnosno imao spolni odnos) sa vlastitom majkom." (Sunen, Ibn Madde; Bejheki) "Abdullah ibn Hanzala (r.a.) prenosi da je Allahov Poslanik (s.a.v.s.) rekao: Kada neko primi dirhem (srebrni novi) kamate svjesno, to je gore nego da je poinio preljub trideset i est puta. (Ahmed). Bejheki to isto navodi, prema predaji Ibn Abbasa (r.a.), i dodaje da je Poslanik (s.a.v.s.) jo rekao: Dehennem bolje pristaje onome ije se tijelo hranilo onim to je haram." "Ebu Hurejre prenosi slijedee Poslanikove (s.a.v.s.) rijei: U noi (Lejletul-kadr) u kojoj sam bio odveden na nebo naiao sam na ljude iji su stomaci bili poput kua, sa zmijama koje su se mogle vidjeti sa vanjske strane njihovih stomaka. Pitao sam Dibrila (a.s.) ko su ti ljudi, a on mi je rekao da su to oni koji su se koristili kamatom." (Musned, Ahmed; Sunen, Ibn Madde) "Ebu Hurejre (r.a.) prenosi daje Poslanik (s.a.v.s.) rekao: Allah nee dozvoliti ulazak u dennet niti podariti Svoga blagoslova etirima vrstama ljudi: onima koji piju alkohol, onima koji se koriste kamatom, onima koji se bespravno koriste imovinom siroadi i onima koji ne vode rauna o svojim roditeljima." (Mustedrek, el-Hakim, 'Kitab el-Bej') "Semura ibn Dundeb (r.a.) prenosi da je Allahov Poslanik (s.a.v.s.) rekao: "Te sam noi sanjao da su mi dola dvojica mukaraca i odvela me u Svetu zemlju. Stigli smo do rijeke ispunjene krvlju, u kojoj je stajao jedan ovjek, a na obali je stajao drugi, sa kamenom u ruci. ovjek koji je stajao u sredini rijeke pokuavao je izai, ali onaj na obali bacio bi kamen u njegova usta i natjerao ga da se vrati odakle je krenuo. Kad god bi

Sve od 1924. godine riba prodire u potpunosti u ekonomski ivot muslimana irom svijeta. Finansijski imperijalizam, koji je inherentan kamati, prepustio je itav islamski svijet u ruke neprijatelja, naotrenih noeva. itav je dananji svijet u zamci kamate i irka. Poslanikovo predskazanje ispunilo se, ne samo kroz potpunu pobjedu bankarstva utemeljenog na kamati u itavom svijetu, kroz kamatu (riba) koja je inherentna artificijelnoj papirnoj valuti, plastinom i elektronskom novcu, ve i kroz potpunu korupciju slobodne i potene trgovine. Dananje takozvano slobodno trite je, ustvari, 'razbojniki brlog' u kojem jaki iskoritavaju slabe ono stoje anticipirano rijeima 'Ali ibn Ebi Taliba (r.a.) koji je rekao:

"Sigurno e nastupiti vrijeme kada e ljudi gristi jedni druge. (Sunen, Ebu Davud) Konano, i sam je Poslanik (s.a.v.s.) ukazivao na izuzetnu opasnost i zastraujue upozorenje kur'anske objave, koristei se najstranijim moguim rijeima u vezi sa kamatom:

ovaj pokuao izai, onaj na obali bacio bi mu kamen u usta i prisilio ga da se vrati. Pitao sam: 'Ko je to?' Reeno mi je: Osoba u rijeci koristila se kamatom." (Sahih, Buhari) Poslanik (s.a.v.s.) je potvrdio objavu rata od Allaha i Njegova Poslanika u vezi sa zabranom kamate u slijedeem hadisu: "Dabir ibn Abdullah (r.a.) je rekao: uo sam da je Allahov Vjerovjesnik (s.a.v.s.) rekao: Ko god od vas ne ostavi muhabere, trebao bi imati na umu objavu rata od Allaha i Njegova Poslanika. Zeid ibn Sabitje rekao: Pitao sam: Staje muhabere? On je odgovorio: To znai da dajete zemlju na obraivanje za polovinu, treinu ili etvrtinu (prihoda)." (Opasnost ovdje lei u tome to to neprimjetno vodi do robovskog rada.)

SVETA ZEMLJA I IZRAELSKA EKONOMIJA UTEMELJENA NA KAMATI

Ovo predskazanje Poslanika Muhammeda (s.a.v.s.) gotovo se ispunilo. Dananji monetarni sistem koristi 'papir' kako bi napravio 'novac'. To je oita krivotvorina. Umjetni novac je sasvim razliit od stvarnog novca. Stvarni novac ima unutranju, istinsku vrijednost, dok papirni novac nema nikakvu. Njegova jedina vrijednost je ona koju su mu dodijelile trine sile. Njegova e trina vrijednost trajati onoliko dugo, i u onolikoj mjeri, koliko postoji javno povjerenje u to i potranja za tim na tritu. Potranja sama se temelji na povjerenju, a povjerenje je neto ime se moe manipulirati (kako je konano shvatio

malezijski premijer, a i Indonezija je to prepoznala prekasno). Toliko dugo koliko vlade kontroliraju tzv. trita slobodnih valuta one mogu intervenirati kako bi odrale i zatitile javno povjerenje. Ali, trite danas kontroliraju najzloslutnije od svih spekulativnih sila, sile koje se pothranjuju primoravajuom pohlepom bez ikakve lojalnosti i osjeaja patriotizma. ta god da ozbiljno uzdrma trino povjerenje, uzrokovat e spekulativnu paniku kojom e se ispuniti Poslanikovo (s.a.v.s.) predskazanje. Propast novca, to se najbolje moe opisati kao 'topljenje novca' ('money meltdown') predstavljat e konani uspjeh Evrope u njenoj, duoj od hiljadu godina, borbi za jevrejsku vlast u svijetu. Oni koji posjeduju stvarni novac preivjet e ovo 'topljenje , dok e oni spekulatori koji uspjeno eksploatiraju kolaps, imati najvei ikada ostvareni dobitak. Mase e izgubiti bogatstvo i bit e porobljene. Bezvrijednim papirom paradirat e kao s novcem. To je finansijski holokaust do kojeg e zasigurno doi.
1

(Sunen, Ebu Davud) Trebalo bi biti jasno iz koritenih navoda da ekonomija koja se temelji na kamati predstavlja, uistinu, veliki grijeh. Gotovo svaki drugi grijeh, osim irka, doima se beznaajnim u usporedbi sa ovim. Zbog toga on, zasigurno, predstavlja krenje Boijih uvjeta za pravo batinjenja Svete zemlje.

Poslanik (s.a.v.s.) i propast papirnatog novca

Od kljune je vanosti, takoer, da se muslimani paljivo zamisle nad Poslanikovim (s.a.v.s.) predskazanjem u kojem je on govorio o propasti artificijelnog sekularnog novca (plastinog, papirnatog, elektronskog itd.): "Ebu Bekr ibn Ebi Merjem (r.a.) prenosi kako je uo slijedee Poslanikove (s.a.v.s.) rijei: Sigurno e doi vrijeme u kojem nee preostati nita to bi se koristilo (ili donosilo korist) osim dinara i dirhema (srebrnih i zlatnih kovanica)." (Musned, Ahmed)

I ostali danas, uz rijei naeg asnog Poslanika (s.a.v.s.), predskazuju to finansijsko rastakanje. Judy Shelton, naprimjcr, koristi se tim pojmom u samom naslovu svoje izvrsne knjige Topljenje novca: Uspostavljanje poretka za globalni valutn i *v/.vtem (Money Meltdown: Restoring Order to the Global Curreiwy System, New York, The Free Press, 1994). Ne bismo smjeli &ub* oraviti, niti dozvoliti svijetu da zaboravi, dramatian, zloNlutni I nevieni kolaps amerikog dolara u januaru 1980. godine, kiuiu

258

SVETA ZEMLJA I IZRAELSKA EKONOMIJA UTEMELJENA NA KAMATI

je vrijednost dolara u odnosu na zlato pala na priblino 850 USD za jednu uncu (mjera za teinu; 28,349 g za zlato - prim.prev.)! (1971. godine to je iznosilo 35 USD za jednu uncu. Dananja 'dirigirana' vrijednost odrava se u rasponu 280-350 USD po unci). Taj se kolaps dolara dogodio neposredno po okonanju uspjene antizapadne Islamske revolucije u Iranu, kojom je islamskoj vladi preputena kontrola bogatih izvora nafte u Iranu. Zato bi Islamska revolucija u Iranu prijetila kolapsom sekularnog meunarodnog monetarnog sistema? Eksperti meunarodne monetarne ekonomije ute o tome.

Izrael uspjeno prkosi i Vijeu sigurnosti UN-a, koje je zahtijevalo od Izraela da dopusti posjetu UN-ove komisije izbjeglikom kampu u Deninu na Zapadnoj obali kako bi se istraili navodi o ratnim zloinima poinjenim u tom kampu u Palestini.

Kolika je realnost kamatnog (riba) napada?

Slian kolaps dogodio se 1973. godine, neposredno nakon arapsko-izraelskog rata i stavljanja arapskog naftnog embarga Americi. Ameriki dolar pao je na vrijednosti za enormnih 400%; odnosno sa 40 USD za uncu zlata na 160 USD za jednu uncu.

Sile koje su se pojavile u savremenoj historiji i omoguile obnavljanje Drave Izrael, jesu iste one sile koje su itav svijet proele kamatom. Kur'an o tim silama govori kao o narodu Jeduda (Goga) i Meduda (Magoga), a i Poslanik (s.a.v.s.) je nairoko govorio o Dedzdzalu, lanom Mesiji. On je rekao da e Deddalovo vrijeme biti vrijeme univerzalne prevlasti kamate. Izuzetan islamski uenjak i mislilac, dr. Muhammed Ikbal, zapan jio je muslimanski svijet kada je, jo davne 1917. godine, rekao da je zapoelo oslobaanje Jeduda i Meduda, o kojem se govori u Kur'anu. Stoga je kristalno jasno da prodiranje sila kamate medu ummet predstavlja napad zlih bia koje je stvorio sam Uzvieni Allah. Cilj napadaa je podrediti sve, ukljuujui i mus limane, najveem iskuenju koje e ovjeanstvo ikada doivjeti od vremena Adema (s.a.v.s.) sve do Sudnjeg dana. Cilj napadaa je da potpuno prevare jevreje/Jevreje i da ih odvedu do njihove konane propasti. Sredinja taka ovog napada je iskuenje kamate (riba)] Mi danas ivimo u tom iskuenju. To je realnost kamatnog napada. Do sada je oigledno da duhovno slijep svijet jevreja/Jevreja ne uspijeva odgovoriti na to iskuenje. Muslimanski svijet doima se jednako slijepim.

Kolaps meunarodnog monetarnog sistema dogodit e se kada jevreji/Jevreji procijene oportunim ruenje vrijednosti amerikog dolara. Mogu to uiniti u bilo kojem trenutku, s obzirom na to da je ameriki dolar, nainjen od papira, oita krivotvorina koja je u svojoj biti bezvrijedna. Kada ameriki dolar propadne, povui e za sobom i sve ostale papirnate valute u svijetu. Glavni profiter tog kolapsa bit e Drava Izrael, jer oni koji kontroliraju banke su oni koji e sada kontrolirati novac. Vlade vie nee biti u mogunosti izdavati novac. To e initi banke (koje kontroliraju jevreji/Jevreji), izdaj ui plastini (elektronski) novac! To rastapanje novca e se, moda, dogoditi onda kada Izrael objavi svoj zakljuni rat protiv Arapa i uspjeno izazove itav svijet. To uspjeno izlaganje vojne i politike moi, udrueno sa novom finansijskom kontrolom koja dolazi sa kolapsom papirnatog novca, omoguit e Izraelu status vodee svjetske sile. Pisgc ovih redaka vjeruje da e do ovog dogaaja doi za narednih pet - deset godina, ili ak i ranije. Izrael je ve uspjeno izazavao amerikog predsjednika koji je nekoliko puta zahtijevao od Izraela da povue svoje vojne snage iz palestinskih gradova koji su bili okupirani nakon vala palestinskih 'ljudi bombi' ('human bombs') prilikom kojih je poginuo veliki broj jevreja. U vrijeme pisanja ove knjige,

Uzvieni Allah vodi rat protiv Izraela

Svemogui Allah tako estoko osuuje grijeh kamate da se ini kako je kamata, moda, najvei grijeh (uz irk) koji postoji

260

JERUSA ALIM U KUR'A ANU SVETA A ZEMLJA I IZ ZRAELSKA EKONOMIJA A UTEMELJE ENA NA KAM MATI

u domeni v vjerovanja i ponaanja a. Allahova a srdba pr rotiv ugnje etaa (jer je e kamata v vid ugnjeta avanja) toli iko je sna na da e na n Sudnjem m danu oni i stajati pred Njim k kao oni ko oje je ejt tan spopao o ludilom. Kako jev vrejska Dr ava Izrael koristi k kamatu, Al llah e te lj jude ne sam mo kazniti u narednom m ivotu v ve e On i Njegov P Poslanik (s.a.v.s.) pro oglasiti rat p protiv njih i na ovom svijetu:

Harvar rdu, uvjerlji ivo je to do okazao u sv vom veoma a znaajnom m djelu nas slovljenom m Ko je napi isao Bibliju u? (Who wr rote the Bib ble?, New York:Harp Y er and Row w, 1989). Izraelci su ukloni ili iz teksta Tore sva kazivanja k o Hramu (M Mesdidu) koji k su podi igli Abraha am/Ibrahim m (s.a.v.s.) i Imail/Ism mail (s.a.v.s s.) u Arabij ji. O Kabi i hadzdiu nema vie v ni rijei u Tori. Tako T er su zamijenili z s navode sve e o Ismailu (s.a.v.s.), kao k sinu ko ojeg je trebalo rtvova ati, sa imen nom njegov va brata Isa aaka/Ishaka a (s.a.v.s.), mada se s Ishak (s.a.v.s.) nije bio ni rodi io kada je dolo d do isk kuenja rtv vom. Uz to o, dijete koje k je treb balo biti rtv vovano u Kur'anu K opi isuje se kao o Halim (st trpljiv i blag) (as-Saff ffat, 37:101 1), dok je sin koji se tr rebao rodit ti Sari bio opisan o kao Aim (koji e poznav vati Istinu, mudar), (al-Higr, 15: :53). Zamij jenili su Ar rabiju Pales stinom kao mjestom m prinoen nja rtve. Zemzem, Z ud desan izvor r vode koji i je izbio iz z pustinjsko og pijeska a kada je Dibril (a.s.) ) protrljao petom p pijes sak, postao o je izvor u Palestini. Demon nizirali su Ismaila I

" "O vjernici! Bojte se Allaha A i os stavite to to je preos stalo od ka amate, ako vjernici s ste! A ako tako ne uradite e, od Allah ha i Poslan nika Njegov va rat vam m se navje uje! A a ako se poka ajete, eto vam v glavnic ca vaih im metaka! Niti ete zlod djelo nanos siti, niti e vam zlodj djelo nanese eno biti!" , 2:278-9) (Kur'an, El-Bekare, Ova knjiga usmjerava a panju na injeni icu da jev vreji kontr roliraju ban nkarske tavom dana anjem svij jetu. Stoga a su navede eni kur'ansk ki ajeti indikativni sisteme u it ako bi se u uoilo kolik ku vanost Uzvieni Allah A pridaj aje zabrani kamate. U itavoj ka hi istoriji boanske obja ave, koliko see moje e znanje, S Svemogui Allah nika ada nije ko oristio tako o snane li ijei kao z za zabranu kamate. A Ako je i p postojala u neijoj sv vijesti sumn nja o iznim mnoj vano osti ove tem me, ona sa ada mora n nestati. Sve emogui A Allah zastra ujue je pokazao p Benu Israilu Svoju mo voenja r rata protiv kamate. k I inei to, O On je poduio lekciji, koje se oso obito Pakis stan treba sj jeati sa str rahom! "N Ne trai kamata od br rata, niti kamata k za novac, n niti kamata na a jestvine, nit ti kamata na bilo t to gdje se obino tra ae. Od tu udinca moe traiti ka amate, ali ih h od svoga brata nemo oj traiti..." " (P Ponovljeni zakon, z 23:2 20-21) Svem mogui Alla ah odgovori io je na ovo o odvratno nasilje, po oslavi proti iv njih jedn no od Njego ovih stvoren nja koje je posjedovalo veliku neustraivos n st u voenju rata. Babilo onski kralj, Nabukodo onosor, opu ustoio je Palestinu, P p pobijedio Iz zraelce, por robio sve on ne koje je zarobio, z un nitio Drav vu Izrael i Mesdidula M aksa (koji je e podigao Solom mon) i vrati io Izraelce kao robove e (s.a.v.s.) u Tori kao 'divlje eg magarca a'i iskljuil li ga iz Al llahovog ugovora kak ko bi i ekskluziv van naziv Allahovog A 'izabranog g naroda'. Ali, A najopa asnije mogli zahtijevati ega bilo je, ipak, njiho ovo iskrivljavanje i sa amovoljno mijenjanje m Boije odr redbe od sve o zabr rani kamate e. Izmijeni ili su tekst Tore kako o bi omogu uili posuivanje i novc ca uz kamat tu nevjerni icima, dok su zadra ali zabranu u kamate u novanim m transakci ijama meu Izraelcima a.

N Nakon Solom monove/Su ulejmanove e (s.a.v.s.) smrti, Izrae elci su izm mijenili teks st Tore, ne ekoliko put ta, u nekoli iko razliitih verzija. Richard Fr riedman, am meriki eks spert za Bibliju, kol lovan na

JERUSALIM U K U R ' A N U

ponovo u Babilon (al-Isra, 17:4-5). To je, zasigurno, bila upeatljiva demonstracija Allahove moi da vodi rat. To se ponovilo i drugi put, kada je rimski car Titus opustoio Jerusalim, unitio Hram (ili Mesdid) drugi put (al-Isra, 17:7, 104). I to je bilo povezano s kamatom. Bog je Izraelcima poslao tri poslanika: Zaharija, Ivana i Isusa. Onaj dio Izraelaca koji je odbacio ove poslanike postao je poznat pod imenom jevreji (elJehud). Jevreji su ubili Zahariju u Mesdidul-aksau (Matija, 24:35-36; Luka 11:51). Ivanu je prevarom odrubljena glava. I, konano, jevreji su se hvalili kako su ubili Isusa. U sva tri primjera Allahovi poslanici su ih napali i optuili za bezbonost. To je ukljuivalo i njihovu optubu protiv jevreja zbog zloina mijenjanja teksta Tore i koritenja kamate. Isus/Isa (s.a.v.s.), naprimjer, uao je u MesdiduTaksa i zatekao ih kako koriste kamatu. Prokleo ih je, prevrnuo njihove stolove i protjerao ih iz hrama, rekavi: Uli ste u Boziju kuu i pretvorili je u brlog lopova. Upravo iz razloga to su prokazali njihov grijeh koritenja kamate, izmeu ostalih grijeha, poslanici su bili ubijeni (osim Isusa/Isaa kojeg je Allah udesno spasio). Uzvieni Allah odgovorio je na takvu bezbonost, poslavi rimsku vojsku koja je unitila Dravu Izrael drugi put. (Trei, i posljednji, put bit e unitena od muslimanske vojske, koju e predvoditi Imam el-Mehdi). Upozorenje o objavi rata od Uzvienog Allaha zbog koritenja kamate zadobiva jo vei znaaj kada se zamislimo nad injenicom daje Uzvieni Allah intervenirao kako bi zatitio prvi Mesdid (Kabu) kada je Abraha/Ebreha poao sa svojom vojskom slonova da ga uniti (Kur'an, al-Fil, 105:1-5). ak i kada je Kaba bila ispunjena idolima, Uzvieni Allah je intervenirao daje spasi od unitenja. A opet, mada nije bilo idola u drugom Mesdidu (Mesdidul-aksau,) Uzvieni Allah dva puta je poslao vojske da ga unite. Takva je Allahova srdba zbog kamate. Strano upozorenje jevrejima glasi da irk sekularne Drave Izrael i riba u ekonomskom ivotu oevidno predstavljaju krenje Boijih odredaba o batinjenju Svete zemlje. Posljedica takvog krenja odredaba je da e Uzvieni Allah odgovoriti kaznom.
264

ZAKLJUAK

A da smo Kur'an objavili na tuem jeziku, oni bi rekli: "Zato mu ajeti nisu razgovijetni? Zar jezik tui, a on Arap?!" Ti reci: " On je onima koji vjeruju Uputa i Lijek! A oni koji ne vjeruju - u uima njihovim gluhoaje i slijepi su za njega! Takvi kao da se pozivaju sa daleka mjesta!"
(Kur'an, Fussilet, 41:44)

Vrijeme je da zakljuimo, ukratko ponavljajui osnovne teze izloene u knjizi. One su slijedee. udna, revolucionarna promjena koja je transformirala Evropu iz paganske u veoma veliku kransku, ali i malobrojnu, no utjecajnu jevrejsku zajednicu, na kraju je dovela do jo udnije promjene koja je rezultirala da je taj isti evropski svijet danas postao bezboan svijet. U procesu postajama kraninom i jevrejem, moderan, bezboni bijeli ovjek potkopao je i uenje kranstva i judaizma i unitio sve to je u tim objavljenim religijama preostalo kao sveto. Moderan, sekularni bijeli ovjek i njegovi 'imitatori' smee, ute i crne koe, pokuavaju sada uiniti s islamom ono to je ve ostvareno s judaizmom i kranstvom. To je temeljna
265

JERUSALIM U KUR'ANU

ZAKLJUAK

pojanjenje za 1000-godinji rat protiv islama, a koji se s najveim arom razgoropadio nakon 11. septembra. Muslimani su danas podvrgnuti sofisticiranom i sveobuhvatnom navoenju da promiljaju svoju vjeru, islam, i daje modificiraju na nain da se ona moe prilagoditi novom, univerzalnom bezbonom drutvu. Mora se pojaviti nova, kozmetika ('frizirana') verzija islama koja bi prihvatila jevreje/Jevreje kao svjetske vladare i Dravu Izrael kao vodeu svjetsku silu. To neizbjeno mora biti islam bez ikakve predodbe o dihadu.

je ostavio samo jedna vrata otvorena kroz koja mogu zaraditi oprost. Ta vrata (do Boije milosti) predstavljao je Posljednji poslanik koji se trebao pojaviti. To je bio Muhammed (s.a.v.s.), Poslanik Uzvienog Allaha. Jevreji su trebali vjerovati u njega, slijediti ga, potovati, veliati i pomagati mu, kako bi zasluili boansku milost. (Kur'an, El-A'rdf, 7:157).

Muslimanima se govori kako su vrijednosti novog globalnog drutva, ustvari, univerzalne vrijednosti istog islama. Ali, novo globalno drutvo i njegova kozmopolitska elita su proizvod sekularne zapadne civilizacije i oni dijele vrijednosti te bezbone civilizacije. Medu tim 'vrijednostima' je i politiki irk, koji je svojim smrtonosnim zagrljajem obgrlio itav svijet, te riba moderne ekonomije, iji je utjecaj doveo do novog vida ekonomskog ropstva.

Bezbona zapadna civilizacija omoguila je utemeljenje jevrejske Drave Izrael i saudijsko-vehabijske nacionalne drave u Saudijskoj Arabiji, i taje civilizacija osigurala preivljavanje i Izraela i Saudijske Arabije sve do danas. (Vidjeti nau knjigu o ovom pitanju: Hilafet, Hidaz i saudijsko-vehabijska nacionalna drava). To je klju kojim muslimani mogu teiti razumijevanju dananjeg svijeta. Nijedan od ovih fenomena ne moe se objasniti bez Kur'ana. Kur'ansko pojanjenje koje predstavlja samu sr ove knjige kazuje da je dananji svijet pod kontrolom Jeduda i Meduda kao i Deddala, hnog Mesije.

Kako su izraelski jevreji odbacili Muhammeda (s.a.v.s.), za njih su vrata Boije milosti zatvorena, i kada dode trenutak konanog odbrojavanja, Uzvieni Allah dovest e ih do mjesta njihovog najveeg zloina, tj. u Svetu zemlju. Jevrejski povratak u Svetu zemlju znaio bi, dakle, daje konana Boija kazna ve otpoela. Ova knjiga tvrdi da je taj moment stigao! Period od sedamnaest mjeseci, koji je poeo nakon Poslanikovog (s.a.v.s.) dolaska u Medinu, bio je od najvee vanosti u cjelokupnoj jevrejskoj historiji. Vrata boanske milosti bila su otvorena. Kada je po okonanju sedamnaest mjeseci postalo sasvim jasno da jevreji, ne samo da su odbacili Muhammeda (s.a.v.s.) ve radili urotu da unite islam, Uzvieni Allah naloio je promjenu smjera/kible, to je oznailo da su se za jevreje zatvorila vrata Boije milosti. Nikada vie oni nee moi polagati pravo na batinjenje Svete zemlje. Umjesto toga, pravo batinjenja dodk jeljeno je muslimanima:

Poslanik Muhammed (s.a.v.s.) objasnio je cilj Boijeg plana u kojem su jevreji (izraelski jevreji) bili protjerani iz Svete zemlje nakon to su odbacili Mesiha, sina djevice Merjeme/Marije, i pokuali ga razapeti. Allah, Svemilosni, dao im je odreeni period vremena da zatrae Njegovu milost ('Moda e vam se va Gospodar smilovati', Kur'an, Benu Jsrdl/El-Isrd, 17:8) i On im

"On ini da vi (muslimani) jedni iza drugih na Zemlji (Svetoj) slijedite, i neke je od vas uzdigao nad drugima za nekoliko razina, da bi vas onim to vam je podario na kunju stavio! (Benu Israil je dobio vie od bilo kojeg drugog naroda). Doista, Gospodar tvoj brzo kanjava, doista, On grijehe prata i samilostan je!" (Kur'an, El-En'am, 6:165)

266

JERUSALIM U K U R ' A N U

ZAKLJUAK

U tom trenutku, tj. nakon promjene kible, a prije Poslanikove (s.a.v.s.) smrti, dolo je do oslobaanja Deddala, Jeduda i Meduda. Jedino e se 'jednooki' muslimani danas pridruiti jevrejima kako bi sudjelovali na zajednikim molitvama i 'meureligijskim' slubama. Jevreji su vraeni u Svetu zemlju kako bi se suoili sa posljedicima mnogih zlodjela koja su poinili, ukljuujui i zlo koje sada ine. Na vrhu te liste zlodjela je i izdaja njihovog Ugovora sa Uzvienim Allahom. Jevreji uviaju da ih je Uzvieni Allah kaznio ve mnogo puta. Ova knjiga pojanjava da historija ne moe biti okonana prije negoli jevreji/Jevreji dozive konanu kaznu. Poslanik Muhammed (s.a.v.s.) rekao je o tom neto od kljune vanosti: ustvrdio je da e muslimanska vojska osvojiti Jerusalim, unititi prijetvornu Dravu Izrael i kazniti jevreje/Jevreje. Sljedbenici Poslanika Muhammeda (s.a.v.s.), dakle, oslobodit e Svetu zemlju. Navedimo jo jednom na ovome mjestu predskazanje Poslanika Muhammeda (s.a.v.s.) o ovom pitanju: "Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik (s.a.v.s.) rekao: Crni bajraci pojavit e se iz Horasana (podruja koje danas ukljuuje Afganistan, sjeverozapadni dio Pakistana, sjeveroistoni dio Irana i centralni dio Azije sjeverno od Afganistana) i niko ih nee moi zaustaviti sve dok ne udu u Aeliu (Jerusalim)." (Sunen, Tirmizi) Zato knjigu Jerusalim u Kur'anu treba uvijek iznova itati i ona bi svakog itatelja trebala navesti na detaljnu studiju kur'anskog teksta i na objanjenja Kur'ana koja je dao Poslanik Muhammed (s.a.v.s.). Poslanik (s.a.v.s.) je mnogo govorio o Jerusalimu i njegovoj ulozi u Posljednjem dobu. Izmeu ostalog, rekao je i slijedee: "Prenosi Auf bin Mali: Priao sam Poslaniku dok je sjedio u konom atoru. Rekao je: est je znakova koji e ukazivati na pribliavanje Sudnjeg dana: moja smrt; osvajanje Jerusalima;
268

kuga koja e vas zadesiti kao kad zadesi ovce (koja e vas pomoriti u velikom broju); porast bogatstva u tolikoj mjeri da, kad bi se nekome dalo ak stotinu dinara, taj ne bi bio zadovoljan; nevolja koju nee izbjei nijedna arapska kua i primirje izmeu vas i Benu el-Esfera (Bizantinaca) koji e vas izdati i napasti pod osamdeset zastava. Pod svakom zastavom bit e dvanaest hiljada (12.000) vojnika." (Sahih, Buhari) "Prenosi Abdullah ibn Omer: Allahov Poslanik je rekao: "Vi (muslimani) borit ete se s jevrejima sve dok se neki od njih ne sakriju i iza kamenja. Kamenje e govoriti (i izdati ih): 'Abdullah (Allahov robe)! jevrej se krije iza mene. Ubij ga." (Sahih, Buhari) "Prenosi Ebu Hurejre: Allahov Poslanik (s.a.v.s.) je rekao: Posljednji as nee nastupiti sve dok se muslimani ne sukobe sa jevrejima. Muslimani e ih ubijati, a jevreji e se sakrivati iza kamenja i drvea, a ono e govoriti: Muslimani, AIlahovi robovi, jevrej se krije iza nas, ubijte ga. Jedino tako nee govoriti drvo Garkad, jer to je drvo jevreja." (Sahih, Muslim)

Moda je ovo prvi put u historiji da se rat vodi 'kamenjem'. Palestinska muslimanska Intifada (ustanak) i dalje na izraelsko ugnjetavanje odgovara 'kamenjem'. To je, uistinu, zloslutan znak za Izrael. Uz to, Izrael je zapoeo sistematsko unitavanje 'drvea' u Svetoj zemlji. Izrael je ve odsjekao hiljade maslinovih stabala, u dijabolikom pokuaju da se povea ekonomska patnja Palestinaca, muslimana i krana. Radi se o tolikom nasilju koje predstavlja Fesad da je 'drvee i kamenje u Svetoj zemlji poelo govoriti', ime se ispunilo Poslanikovo kazivanje. Naravno, glasovi drvea i kamenja ne mogu se uti golim uima. Treba posjedovati sposobnost unutranjeg sluha, unutranjeg ula koje je u srcu onih koji posjeduju vjeru (Iman). To, moda.
269

JERUSALIM U K U R ' A N U

ZAKLJUAK

pojanjava zato saudijska, egipatska, turska, jordanska i pakistanska vlada, kao i mnoge druge irom svijeta, ne mogu uti govor kamenja u Svetoj zemlji! Nae je miljenje da se spomenuto Poslanikovo (s.a.v.s.) predskazanje ve danas ispunilo u palestinskoj Intifadi. Kako vrijeme prolazi, kamenje e govoriti sve glasnije. Samo oni koji su duhovno gluhi i slijepi nee ga moi uti. Ako ak i kamenje danas posvuda u svijetu vie muslimanima da oslobode Svetu zemlju od izraelske okupacije i ugnjetavanja, proizlazi da bi se muslimani trebali mobilizirati i sve svoje napore i sredstva usmjeriti prema toj borbi. Toj bi borbi trebalo dati prednost nad svim svjetovnim ciljevima kao to su, naprimjer, podizanje ivotnog standarda, ako se ve ivi dovoljno udobno. Sasvim logino proizlazi da muslimani ne mogu prebivati na podrujima gdje se najglasnije vodi rat protiv islama i gdje je najizraenija pomo Izraelu. Takva je situacija u SAD-u, Britaniji itd. Muslimani moraju napustiti ta podruja i naseliti podruja u kojima mogu bolje sauvati svoju vjeru i potpomagati borbu za osloboenje Svete zemlje. Svijet je sve vie prisiljen prepoznati ugnjetavanje koje provodi Izrael, ugnjetavanje koje e sve vie rasti dok, prema Poslanikovom (s.a.v.s.) kazivanju:
V

Uputa koju Kur'an daje u suri El-Kehfje jedina uputa kojom se muslimani mogu nadati da preive ovu bezbonu oluju. Jedina uputa koja uspjeno moe muslimane voditi u ovom vremenu je uputa koja razumijeva vrijeme u kojem sada ivimo, a ije se razumijevanje zasniva na Kur'anu i Hadisu asnog Poslanika Muhammeda (s.a.v.s.). Takva uputa ukazuje na irk moderne sekularne drave i njen sistem izborne politike te savjetuje muslimanima da se suzdravaju od takvog irka, kroz nezauzimanje za lojalnost sekularnom ustavu i nesudjelovanje u izbornoj politici sekularne drave. Takva uputa, takoer, podrazumijeva kamatu moderne ekonomije i savjetuje muslimanima da se suzdravaju od svih oblika kamate u najveoj moguoj mjeri. Ta uputa 'papirnati novac' prepoznaje kao haram i poduzima korake kako bi ohrabrila muslimane da se vrate upotrebi zlatnog i srebrnog novca koji se moe na tritu koristiti kao zakonito sredstvo plaanja. (Slabi su izgledi da bi 'meunarodni jevrej' ikada dozvolio malezijskoj vladi ponovno uvoenje zlatnog i srebrnog novca kao 'zakonskog platenog sredstva' na tritu). Ta uputa prepoznat e i upozoriti svoj narod o zakulisnim kamatama koje prakticiraju islamske banke, kreditna udruenja i ostale finansijske institucije. Ta uputa ovo e vrijeme prepoznati kao doba Jeduda, Meduda i Ded.dala, lanog Mesiju. Sve druge tek 'zvide u vjetar'. Moja knjiga Surah al-Kahf and the Modem Age (Sura ElKehf i moderno doba), koju sada piem, pokuat e, inallah, pojasniti uputu koju prua ova sura. U samoj sri ove upute je imperativ naputanja bezbonih gradova modernog svijeta i odlazak na selo, gdje je zemlja jeftina i gdje ima izvora vode. Tamo treba utemeljiti muslimanska naselja i islam kao nain ivota u tim naseljima. Dvotomno djelo mog uitelja, alima dr. Muhammeda Fadlur-Rahmana Ensarije, The Qur'anic Foundations and Structure of Muslim Society (Kur'anski temelji
271

"... ovjek ne proe pored groba i ne kae: Volio bih da sam 'ja u grobu (umjesto umrlog), ne iz vjerskih razloga ve zbog ugnjetavanja."
(Sahih, Muslim)

Moda je najvanije upozorenje koje ova knjiga daje to da e ugnjetavanje muslimana koji su ostali vjerni islamu rasti svakim novim danom. Uistinu, od 11. septembra 2001. ugnjetavanje muslimana dramatino je pojaano u itavom svijetu. Muslimani danas proivljavaju najvee od svih iskuenja. Sadanja vodea svjetska sila (SAD) nastoji svijet uiniti sigurnim za slijedeu vodeu silu (Izrael).
270

JERUSALIM U KUR'ANU

/ struktura muslimanskog drutva) prua nacrt preivljavanja, jer nudi specifinu kur'ansku uputu koju treba primijeniti kako bi se utemeljio autentian islam u takvim muslimanskim selima. Autor ove sadanje knjige govorio je o ovoj temi u predgovoru posljednjem izdanju knjige dr. Ensarija, koju preporuujemo naim itateljima.

Od nae djece koja e odrastati u muslimanskim naseljima, odvojenim od bezbonog svijeta, izrast e budua muslimanska vojska koja e osloboditi Svetu zemlju.

DODACI

Dodatak 1

GALILEJSKO MORE (poznato i kao Jezero Kinneret ili Jezero Tiberius/Taberijja)

Galilejsko more je nadaleko najvaniji izvor svjee vode za itav prostor Svete zemlje. Izraelci, Palestinci i Jordanci u znaajnoj mjeri ovise o vodi iz Galilejskog mora. Ako bi Galilejsko more presuilo (kao to je predskazano u hadisu Poslanika Muhammeda (s.a.v.s.)), Izraelci bi mogli lahko prei na koritenje desalinizirane (od soli proiene) morske vode umjesto svjee vode i tako rijeiti oskudicu vode. Ali, Palestinci i Jordanci ne bi imali nikakve zamjene. Postali bi taoci koji bi bili prisiljeni kupovati vodu od Izraelaca kako bi preivjeli. Ne bi bili u stanju platiti cijenu vode jer su ve zbog jevrejske kamate svedeni na bijedu i neimatinu. Zbog toga e biti prisiljeni politiki se podrediti Izraelu kako bi dobili vodu. Ako to ne uine, umrijet e.

Nivo vode u Galilejskom moru sada je toliko nizak da e ubrzo Izrael moi zaigrati na tu stranu 'vodenu kartu'. Uri Saguy je predsjedavajui Mekorota, Nacionalnog odbora kompanije koja se bavi pitanjem vode (National Water Company Board) u Dravi Izrael. Na sastanku odbora (poetkom decembra 2000. godine) izjavio je slijedee: "Dravni resursi vode su na rubu katastrofe i vlada ne ini dovoljno da bi otklonila krizu." Odbacio je kao nerealan prijedlog uvoenja svjee vode iz Turske kako bi se rijeila kriza vode u Izraelu, kriza koja se pojavila kao posljedica stanja ozbiljno iscrpljenog Jezera Kinneret i glavnih podzemnih rezervoara, priobalnih i planinskih. Nivo vode u Kinneretskom jezeru najnii je u historiji, a i rezervoari su u jednako iscrpljenom stanju. Ustvari, nivo vode u Kinneretu pribliio se stepenu u kojem e Mekorot biti prisiljen prestati ispumpavanje vode iz jezera u Nacionalne vodene prijenosnike (National

275

JERUSAUM U KUR'ANU U

W Water Carrier). Pumpe e su izvorno o tako podeene da kada nivo vode dostign ne tako ni izak stepen n, one nisu u stanju raditi. K Koliko je nizak stepen n vode? Y Yitzhak Gal l, iskusni lan Uprav ve jezera Kinneret, K iz zjavio je sli ijedee: "P Prema naim m istraiva anjima, rije e je o najn niem stepe enu vode u posljednjih h 150 godi ina. Provje eravali smo o, takoer, i arheolo ke podatke e, sve do imskog per rioda, i izgl leda da Jez zero nije ni ikada bilo t toliko iscrp pljeno kao to je to ri da anas."

Dodatak 2

MUSLIMAN NSKI ODG GOVOR NA N NAPAD D NA AME ERIKU

Sa aguy je up pozorio da "ako ne d dode to temeljitog obrata (u v vladinoj po olitici) u bl liskoj budu unosti, slij jedee god dine nee biti b vode n ni za nune e potrebe" ". On je, za apravo, ustv vrdio da e "sli jed dee godin ne nastupiti i katastrofa a". Ta e katastrofa im mati meun narodne po osljedice, jer r Izrael ima meunar rodne obav veze opskrb bljivanja vo odom Jorda anaca i Pal lestinaca iz izvora koji i sve bre presuuju. p

"1 ne bu udite kukav vice, i ne nu udite primir rje kad ste ja j i, jer Allah je s vama, On n vas nee nagrade n za a djela vaa a liiti!" * (Kur'an n, Muhamm med, 47:35) )

Predsjed davajui uprave jezera a Kinneret, Zvi Orenb berg, opisao o je situaciju u vezi sa ov vim jezerom m kao "gad dnu" i doda ao: "dogod dit e se katastrofa ko ne dode do obilnih h kia kojim ma se svi nadamo n iz za koje se m molimo ove e zime". ak Sa alinitet rast te, a alge se e razmnoa avaju (proli iferacijom). "A ko se na Allahovu " u Putu isel li, na zemlj lji e mnog ga mjesta na n i uprko os n neprijateljim ma, i prostranstvo! A onome ko k se iz svo oga stanit ta iseli rad di A Allaha i Poslanika P Njegova, N p ga smr pa rt zadesi, takvome je j u Allah ha n nagrada! A Allah grije ehe prata i On je sam milostan!" ur'an, En-N Nisa', 4:100 0) (Ku

(N Nekoliko l lanaka o ov vom pitanju u, koje je napisao n David Rudge, bili su obj bjavljeni u 'Jerusalem m Postu'. Izm meu ostal lih, spomen nimo lana ak "Vlada i ignorira oz zbiljnost rize vode" ( (Governme ent ignoring seriousne ess of wate er crisis), 5. decembar r 2000.; kr "V Vodena kri iza silazi niz cijevi", (Water crisis com ming down n the tube es), 19. de ecembar 20 000. Neto o recentniji lanci uk kazuju na to da je sada situac cija jo m mranija. Fin nansijska ograni o enja a ne dozvolj javaju nam m da objavim mo te nove e lanke u okviru dod dataka).

Uv vod
Pra atio sam s neopisivom n m patnjom amerike kukavi k ke teroristike napade na one mu uslimane Af fganistana koji stoje na n

* Kur'an K s prije evodom, prevo odilac Besim Korkut, Rija aset IZ BiH - IC EL-Kale em, VII izdan nje, Sara ajevo, 2001.

276

JERUSALIM U KUR'ANU

MUSLIMANSKI ODGOVOR NA NAPAD NA AMERIKU

odbrani islama i koji su u potpunosti neduni za teroristiki napad na Ameriku koji se dogodio 11. septembra 2001. To je bio kukaviki napad, jer je neprijatelj isu vie preplaen da bi se uope borio sa muslimanima na kopnu. Vodili su svoje kukavike bitke u sigurnosti borbenih aviona i navoenih raketa, daleko od zemlje, visoko na nebu. Ali, Allah e nam podariti dan, inallah, kada emo se suoiti s njima na kopnu, na bojnom polju. Amin! Do tog dana, moramo nastaviti borbu kako bismo se odbranili, uz krajnju strpljivost.

napisana je kako bi potakla muslimansku omladinu. Molim Uzvienog Allaha da mi poalje one koji e ovu knjigu prevesti na sve jezike kojima se muslimani koriste, kako bi njena rije dospjela do muslimanske omladine irom svijeta. Amin! Teroristiki napad na Ameriku predstavljao je kljuni trenutak u historiji, jednako znaajan kao i onaj u ljeto 1914. godine, kada je jednim drugim teroristikim napadom zapoeo Prvi svjetski rat. Vjerujem da su oni koji bezobzirno streme tome da u konanici vladaju itavim svijetom odgovorni za oba teroristika napada, a to su izraelski Mossad i njihovi saveznici koji su u njihovo ime planirali i proveli napad 11. septembra. Teroristiki napad i tzv. rat protiv 'terorizma', koji je uslijedio, zamiljeni su kako bi se svijet uinio sigurnijim za jevreje/Jevreje i Dravu Izrael. Stvarni teroristi koji su toga dana napali Ameriku dobro znaju ko su i Uzvieni Allah, takoer, zna ko su oni. Molimo da ih Uzvieni Allah raskrinka i kazni. Amin!

Talibani su bili u situaciji koja je usporediva sa onom 12ogodinjeg palestinskog djeaka, muslimana koji se borio sa izraelskim tenkom, nainjenim u Americi, sa kamenom u ruci. Niti je talibane porazila Amerika niti sjevernjaki 'Jenki' savez sa kojima je Iran jo prijazan. I djeai koji se bori s kamenjem u ruci, u Svetoj zemlji, nikada ne moe biti poraen. Talibani su se, naime, povukli u planine gdje ih kukaviki borbeni avioni i rakete ne mogu dosegnuti. I tako ti Allahovi vojnici ive kako bi se borili 'jedan drugi' dan. Mi ih pozdravljamo! Ovaj rat, uistinu, nee zavriti sve dok se iz Horasana ne pojavi muslimanska vojska i pobjedonosno ukoraa u Jerusalim. Svi oni koji itaju ovu knjigu, i koji su muslimani, trebali bi u srcima osjeati elju da budu dijelom te vojske. Ova knjiga oivljava sjeanje na svakog muslimana koji je poginuo u Afganistanu kao posljedica kukavikog britanskog, amerikog i izraelskog terorizma. Krv i suze naih hrabrih sinova koji su ubijeni u Afganistanu i koji e drugdje ginuti, ili koji e biti zatvoreni u zatvorima bezbonog svijeta, nee biti uzaludni. Oni e pothraniti odlune i neustraive due miliona muslimana (osobito muslimanske omladine) koja e odgovoriti na to strano, besramno, ogolieno ugnjetavanje, pristupanjem njih, njihovih sinova, unuka oruanoj islamskoj borbi koja e na kraju voditi do osloboenja Svete zemlje. Ta e 'mrana no' trajati jo jedva pedeset godina, a potom e iznova zasjati sunce, inallah, i Istina e na kraju trijumfirati nad lai, a islam e vladati svijetom iz Jerusalima. Ova knjiga, Jerusalim u Kur'anu,

Vladajui britansko/ameriko/jevrejski svjetski poredak danas je u otvorenijem ratu s islamom negoli ikada ranije. To je zato to se pribliavaju vrhuncu njihovog hiljadugodinjeg rata. Ova knjiga, Jerusalim u Kur'anu, pokuala je objasniti taj rat protiv islama i anticipirati ono to e se u svjetskom poretku jo dogoditi muslimanima i Dravi Izrael.

Najopasnija i najpogubnija stvorenja na zemlji danas (ili bolje, najzloudnije osobe pod nebeskom kapom) jesu oni islamski mislioci i voe koji su potpuno zavedeni aktom terorizma koji se dogodio 11. septembra i koji za to optuuju Arape i muslimane i daju patriotsku podrku Britaniji/Americi/Izraelu u ratu protiv islamskog Afganistana. Moje je miljenje da su Osama bin Laden i talibanski reim u Afganistanu potpuno neduni za napad 11. septembra. Rat protiv njih je otvoreno nepravian. Stoga, ove zavedene islamske uenjake i voe trebalo bi u potpunosti osporiti. Na napad 11. septembra odgovorio sam nekoliko dana kasnije, molei Uzvienog Allaha u Islamskom centru u Queensu, u

JERUSALIM M U KUR'ANU MUSLIMA ANSKI ODGO OVOR NA NA APAD NA AM MERIKU

N New Yorku u, da kazn ni one koji i su odgov vorni za n napad najg gorom mog guom ka aznom, kaz znom koja a e trajati sve do Su udnjeg dan na. Svi koj ji su se za atekli u m mesdidu, p pridruili su u se toj dov vi. Nakon to sam to uinio, po ozivam jevr reje da uine isto.

Citiram mo Kur'an jer je Sam m Uzvieni Allah trai io od nas da se protiv v nevjernik ka odluno n borimo koriste k i se e Kuranom: :

Ko ima koristi od napada na a Ameriku u?

"T Ti nevjernik ke ne slijed di i Kur'ano om se protiv v njih borb bom ve elikom bori!" (K Kur'an, El-Furkan, 25 5:52) Evrop pski jevrej je j gotovo ostvario o cilj j politikog g i ekonomskog porob bljavanja ovjeanstva. Ka ada ga kona ano ostvar ri, a nema nita n to bi i sugeriralo o da do toga a nee do d i, uinit t e mu se da d time pot tvruje jevr rejsko prav vo na Istinu u. To je, naravn no, sasvim druga stva ar jer su tero orizam, ugn njetavanje i smutnja u potpunos sti nespoj jivi sa istin nskim mora alom koji ini temelje Abrahamo ove/Ibrahim move (s.a.v v.s.) vjere. Ali, duhov vna sljepoa jevreja ko oji je odbac cio pravog Mesiha i Poslanika P Muhammeda (s.a a.v.s.) uin nila ga je ne esposobnim m da prepoz zna tu elem mentarnu istinu. . Zbog tog unutranjeg, duhovno og sljepila, jevrej e zavri z ti u dehennemskoj vatri. v Kur'a an potvruj je tu vezu (nai ( su ntari pisani i markirani im slovima): komen

Ma alo je izgle eda da bi evropski e jev vrej u Brita aniji ili SA AD-u ili u S Svetoj zem mlji volio pro oitati ovu knjigu. Ko onano, on ima mnogo vanijih p poslova, ka ao to su ne eumorni na apori koji e mu omo oguiti da v vlada svijet tom iz Jeru usalima. Kako bi ostv vario taj cilj lj, porobit e sav lju udski rod ( (arijevsko, nejevrejsk ko stanovni itvo) neiz zdrivim po olitikim i ekonomski im ugnjeta avanjem. Taj T cilj ostv varit e 'm milom ili si ilom' jer sm matra da ne ejevreji (a arijevci) nisu narod koji k zaslu uje iste standarde pravde p i mo orala kao je evrej i/Jevr rej i. Ku ur'an govor ri o tom jev vrejskom d dvostrukom m etikom s standardu i neobazrivo osti za on ne koji nisu u jevreji u slijede s em ajetu:

"Ima sljed dbenika Kn njige (jevre eja) koji bi, ako bi t tovar zlata povjerio im, i vratili ti! A ima i onih koji ti, k kad bi dina ar jedan da ao im, vrati ili ne bi, os sim ako ne bud de iao us stopice za n njim! A to je j zato jer oni vele: "N Nije nam grig jeh tako s neukima!" " I svjesno g govore lai i oAllahu." Kur'an, Ali 'Imran, 3:7 75) (K

"A A zo dehen nnem Mi sm mo dine i ljude mnog ge stvorili (Zato?), oni srca i pa ameti imaju u ali njima a ne razmi ljaju (jer su njihova a srca mrt tva), (isto tak ko) oni oi imaju ali njima ne gledaju g (je er su duho ovno slijepi i), oni ui im maju ali njim ma ne slua aju! (jer su u njihove due d gluhe e). Oni su kao k stoka, pa a i gori! Eto o, takvi su nemarni!" n (Kur'an, , El-A'raf, 7:179)

2 280

281

JERUSALIM U KUR'ANU

MUSLIMANSKI ODGOVOR NA NAPAD NA AMERIKU

Napad na Ameriku 11. septembra 2001. rezultirao je, pak, tako potpunim i Jevrej e biti iznenaen kada spozna da oni koji prouavaju Kur'an i uenje Poslanika Muhammeda (s.a.v.s.), ne samo da znaju za njegove planove i ciljeve ve i za njegovu stranu prevaru kojom se koristi u svojim neumornim naporima za ostvarenje cilja. Realnost je da, iako je sadanjost dosta sumorna za muslimane, budunost, ipak, pripada islamu te da vrijedi ona izreka: 'Ko se zadnji smije, najslae se smije'. U tome poiva razlika izmeu privida i stvarnosti. Nije izmaklo panji muslimana da je jedino jevrejska Drava Izrael bila ta koja se okoristila napadom 11. septembra 2001. na Ameriku. Ova knjiga zasigurno ne 'donosi preuranjene zakljuke' tvrdnjom da su izraelski Mossad i ostali jevrejski saveznici (poput jevreja koji rade u amerikoj vladi) glavni osumnjieni za planiranje i provoenje napada. Ameriki politiar, Lyndon La Rouche, ustvrdio je da jedan takav napad iziskuje podrobno poznavanje amerikih snaga (treba posjetiti La Roucheovu web stranicu). Ova knjiga dola je do slinog zakljuka na temelju nepristranog ispitivanja koristi koje je Izrael, i samo Izrael, imao iz tog napada. O kojim je koristima rije? iznenadnim obratom izraelskih meunarodnih odnosa da su se Arapi i muslimani zbog toga iznenada nali u mnogo goroj situaciji negoli je to ranije bio sluaj sa Izraelom. Nakon napada, televizijske stanice irom svijeta besramno su se pridruile amerikoj televiziji u medijskom krstakom ratu koji je koristio Rat protiv terorizma kao eufemizam za Rat protiv islama. injenica da su Arapi i muslimani bili neduni za napad 11. septembra na Ameriku tek je dodala so na njihove rane.

Druga korist: krenje puta za veliki rat koji bi potvrdio cionistiko-izraelsku istinu

Kao drugo, obrat u meunarodnim odnosima omoguio je Izraelu, sada 'u boljoj situaciji', da veselo nastavi svoju politiku smiljenih provokacija i konstantnog poticanja krvavih sukoba protiv Arapa i muslimana bez ikakve znaajnije zapreke, ak ni od amerike vlade. A to nije bio beznaajan uspjeh. Izraelska dugotrajna strategija u ratu protiv islama, Kur'ana i Poslanika, Arapina, koji je bio i Posljednji poslanik, (Muhammeda, neka je mira na njega), jeste iznijeti spektakular nu potvrdu onoga to e se initi da potvruje 'istinu' Tore (i Biblije), a time i la Kur'ana. Time ne samo da e demoralizirati mnoge neupuene muslimane, ve i uvjeriti jevreje da su oni i dalje 'izabran narod'. Bit e uvjereni da e se uskoro ostvariti povratak 'Zlatnog doba' judaizma kada e Mesija vladati svije tom sa Davidovog/Davudovog (s.a.v.s.) prijestolja. Ova knjiga pojanjava to pitanje. Takva 'potvrda' istine Tevrata (Tore) bit e ostvarena iznenadnim i bljetavim izraelskim ratom, usmjerenim na itavo podruje oko Svete zemlje. To je bio razlog Sharonove hladno proraunate provokacije, kao klasinog izgovora. Taj rat, koji se nesumnjivo priprema u vrijeme dok piem ovu knjigu, rezultirat e teritorijalnom ekspanzijom jevrejske drave kojom

Prva korist: procvat u meunarodnim odnosima

Kao prvo, hladno proraunata, provokativna posjeta Ariela Sharona Mesdidulaksau u Jerusalimu, u septembru 2000. godine, promiljeno je potaknula jo jedno krvavo poglavlje izraelskog ugnjetavanja i novo poglavlje hrabrog muslimanskog otpora. Nakon Sharonove posjete i sve do napada 11. septembra, godinu kasnije, svijet je bio suoen sa stalnim izraelskim pokuajem da eskalira ratne sukobe, zauzimajui prijetvorno pozu ugroene strane. Svijet je prepoznao izraelsko ugnjetavanje i to je rezultiralo izraelskim krahom u meunarodnim odnosima, jer se itav svijet udmio u osudi Izraela na Svjetskoj konferenciji o rasizmu, odranoj u Junoj Africi u augustu/septembru 2001. godine.

JERUSALIM U KUR'ANU

MUSLIMANSKI ODGOVOR NA NAPAD NA AMERIKU

bi se ostvarila tvrdnja iz Tore (i Biblije) kako e se granice Svete zemlje (Izraela) protezati od 'rijeke u Egiptu (Nila?) do rijeke Eufrat (u Iraku)? Broj ljudi u Izraelu koji vjeruju daje takva teritorijalna ekspanzija Drave 'oita sudbina' Izraela ini se da neprestano raste (bilo ih je 15% 1960. godine). Sada je jasno da je cilj Zaljevskog rata 1991. godine bio toliko onesposobiti Irak kako bi ga Izrael mogao bez napora 'progutati' nekih desetak godina kasnije. Taj cilj je, oito, ostvaren. Irak je spreman za erupanje. Takoer je jasno da je cilj, onoga stoje zasigurno napad izraelskog Mossada 11. septembra na Ameriku, bio isprovocirati Ameriku da ude u rat, 'navratnanos', protiv velikog broja drava u regionu kako bi se olakao izraelski veliki rat za teritorijalno proirenje. Od Amerike se, takoer, oekivalo da osigura Izraelu priliku neutraliziranja pakistanske nuklearne i iranske raketne sposobnosti koje jo jedine predstavljaju znaajnu prepreku koja sprjeava Izrael da zapone svoj spektakularni rat za ostvarenje teritorijalne ekspanzije.

tiv islamskog Afganistana. Stoga je bilo nuno prvo u Pakistanu osigurati vojni reim prije samog napada na Ameriku. Pakistanska vojska koja je preuzela vlast od premijera Navaza erifa u veoma konspirativnim okolnostima nije imala drugog izbora doli se pokoriti amerikom zahtjevu za podrkom u ratu protiv afganistanske talibanske vlade. Odbijanje amerikog zahtjeva kotalo bi pakistansku vojsku zatite koja im je bila nuna kako bi se odrao privid da nije bilo nikakve urote ukljuene u smjenu vlasti. im je pakistanska vlada pristala na podrku SAD-u u ratu protiv afganistanske talibanske vlade, upala je u zamku, u koju je Saddam Hussein upao prije deset godina. Dakle, pakistanska vojska

uhvaena je u slinu zamku deset godina kasnije. Ova knjiga anticipira da e savez koji predvode SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo voditi razvueni rat u Afganistanu i drugdje s izriitim ciljem, izmeu ostalih, provociranja civilnog rata u Pakistanu. Ako i kada se odreeni elementi u pakistanskim oruanim snagama pobune i pridrue narodnim masama suprotstavljenim vladinoj politici podrke SAD-a, a u Pakistanu bukne civilni rat, to e biti znak SAD-u da povede svoje meunarodne saveznike u napad na pakistanska nuklearna postrojenja, gdje se proizvodi nuklearno naoruanje. Ako se ne ukae ova prilika, oni zasigurno imaju niz alternativa kako da se ostvari ovaj cilj.

Taj cilj jo nije ostvaren, jer 'oteti' avion koji se trebao prema planu survati na Bijelu kuu, ubiti predsjednika Sjedinjenih Drava i prisiliti SAD da ude u rat, strovalio se u Pennsvlvaniju. Mossad i njihovi saveznici nisu, moda, ukalkulirali da e neki od putnika na tom etvrtom avionu primiti pozive na svoje celtilarne telefone, kao to je objavljeno u medijima. Ako je to istina, tada su ti pozivi moda uzrokovali elektronike interferencije sa operativnim sistemom letjelice (bez obzira da li su ti sistemi imali daljinsko upravljanje, automatsko ili runo upravljanje), a time i pad aviona. Mogue je, takoer, da su putnici napali 'otimae' i uzrokovali pad aviona u borbi koja je pri tome uslijedila. Sto god daje bio uzrok, sigurno je da on nije bio dio izvornog plana.

Ustvari, SAD i njene saveznice mogu lahko transformirati Pakistan u jednu novu Tursku ili Irak ili upravljati (daljnjim) ras padom Pakistana. Izrael i Indija bi mogli ili ne direktno uestvo vati u napadu na Pakistan, ali e Izrael i Indija zasigurno biti ukljueni u strateka planiranja tog napada. Kada bi elementarnu inteligenciju podupirao barem minimum unutranjeg intuitivnog duhovnog uvida (neto to zauujue nedostaje u zapadnoj civilizaciji koja danas vlada svijetom), to bi omoguavalo svakome da prepozna izraelski Mossad i njihove saveznike kao prvoosumnjiene za briljantno planiranje i provoenje dijabolikog napada na Ameriku. Kada bi Osama bin Laden i njegova malehna aI-Qaeda, grupa bora

Izrael, ipak, ima koristi iz briljantnog transfera vlasti koja je prije toga ostvarena u Pakistanu (prije 11. septembra); prijenosa ovlasti sa civilnog na vojni reim. Jedino je vojni reim (a zasigurno ne civilni) mogao donijeti odluku da podri SAD u ratu pro-

JERUSALIM U KUR'ANU

MUSLIMANSKI ODGOVOR NA NAPAD NA AMERIKU

ca, uspjeno isplanirali i izveli takav zapanjujui napad, tada bi bilo mogue i da krava preskoi Mjesec. Muslimani bi trebali voditi rauna i o strogom kur'anskom upozorenju:

tembra, prokriti put Izraelu da zamijeni Sjedinjene Amerike Drave na mjestu 'vladajue svjetske sile'. Oekuje se od 'pravog' Mesije da vlada svijetom sa Davudovog prijestolja (iz Izraela i Jerusalima). Kako bi 'lani' Mesija ili Antikrist (Deddal) uvjerio jevreje o tome daje on uistinu Mesija, on e trebati uiniti slijedee: - osloboditi Svetu zemlju od nejevrejske vlasti vratiti jevreje u Svetu zemlju kako bi oni traili njen povrat u ime judaizma utemeljiti Dravu Izrael i uvjeriti jevreje da je to Izrael Davida/Davuda (s.a.v.s.) i Solomona/Sulejmana (s.a.v.s.)

"O vjernici, akoli vam kakav razvratnik vijest koju donese, vije provjerite da ljude kakve iz neznanja napali ne biste, pa da se potom kajete za ono to uradiste!" (Kur'an, El-Hudurat, 49:6) Zapadna civilizacija i njene kopije irom svijeta koje optuuju Osamu bin Ladena, pripisujui mu odgovornost za napad na Ameriku, a za to ne daju nikakva dokaza (dokaza koji bi se mogao koristiti na sudu kako bi se dokazala krivnja), teko mogu izbjei da ih se ne smatra 'smutljivcima'. S druge strane, Osama bin Laden, koji potuje istinskog Boga Ibrahimova (s.a.v.s.), naglaeno je negirao odgovornost za taj napad. Poslanik Muhammed (s.a.v.s.) opisao je muslimana kao 'onoga od ijeg su jezika i ruku sigurni drugi muslimani'. Dunost je svih istinskih vjernika prihvatiti kao istinitu tvrdnju Osame bin Ladena da nije odgovoran za napad sve dok se ne pojave dokazi koji bi pokazali da on ne govori istinu.

- omoguiti da Izrael postane vodea svjetska sila - pojaviti se osobno kako bi vladao svijetom iz Jerusalima Ova knjiga ukazuje na injenicu da su prve tri stavke ve ispunjene, etvrta e biti uskoro, a i do ispunjenja pete stavke moglo bi doi veoma brzo.

Trea korist: krenje puta za Izrael da postane 'vodea svjetska sila' Paljivo prouavanje Kur'ana i Hadisa Poslanika Muhammeda (s.a.v.s.), a to smo mi uinili u ovoj knjizi, jasno otkriva daje krajnji izraelski cilj, koji je bio i glavni cilj napada na Ameriku 11. sep-

Ustvari, svijet se nalazi u vremenu koje uveliko podsjea na ljeto 1914. godine kada je jedan drugi, takoer briljantno planiran, teroristiki in (ubistvo austrougarskog nadvojvode Franza Ferdinanda) doveo do rata koji je dotukao Britaniju kao vodeu silu, a na tom mjestu ustoliio Sjedinjene Amerike Drave. Taj rat je jevrejima, takoer, donio Belfursku deklaraciju, a s njom i povratak jevreja u Svetu zemlju i utemeljenje Drave Izrael. Zapadna sekularna civilizacija bila je tada toliko slijepa da nije mogla uvidjeti da je 'vuku za nos' u svjetski rat u kojem su smrtno stradali milioni Evropljana. Ta civilizacija, koja nije mogla prepoznati ko je odgovoran za teroristiki in 1914. godine, i danas je na jednak nain nesposobna prepoznati da su isti odgovorni za napad 11. septembra.

Oito je da SAD, vladajua sila, ne moe pokleknuti drukije nego putem kolapsa amerike ekonomije i US dolara. To je ono to

JERUSALIM U K U R ' A N U

M U S L I M A N S K I O D G O V O R N A NAPAD N A A M E R I K U

bi se, zasigurno, dogodilo daje predsjednik Bush bio ubijen. Stalne prijetnje Sjedinjenim Dravama, koje traju i dok piemo ovu knjigu, nakon to je itav svijet ustao protiv islama, Kur'ana, Poslanika Muhammeda (s.a.v.s.), ak i nakon amerikog rata protiv Osame bin Ladena i njegovih ljudi, pokazuje da jevrejski napori na ruenju amerike ekonomije i US dolara i dalje aktivno traju. Henry Ford, slavni ameriki industrijalac, koji je prvi poeo proizvodnju vozila na veliko, upozorio je Ameriku na ovu opasnost ve 1919.-1920. godine. Nakon Prvog svjetskog rata, on je postao svjestan haraenja koje su provodili jevrejski meunarodni finansijeri. Zaposlio je najinteligentije i najsposobnije istraivae da naine podrobnu studiju meunarodnih jevrejskih mahinacija i objavio otkria njihovih istraivanja 1919.-1920. godine u 'Dearborn Independents, slubenom glasilu njegove firme Ford Motor Company. Kasnije je to objavljeno i kao knjiga, sa nazivom 'The International Jew'. Kompletna knjiga (etiri sveska u jednom) nedavno je doivjela ponovljeno izdanje u Maleziji (izd. 'The Other Press') i dostupna je u svim lokalnim knjiarama. Amerika ekonomija jo nije doivjela kolaps, ali je zlokobno napadnuta od neprijatelja koji su ukopani u sam sistem. Ako i kada amerika ekonomija doivi krah i ako i kada Izrael uspije u uspostavljanju svoje vojne dominacije i kontrole nad itavim podrujem, te dramatino proiri svoj teritorij, usprkos itavom svijetu, Izrael bi tada zamijenio SAD na mjestu vladajue svjetske sile. Kada do toga dode, svijet e biti osupnut, osim iskrenih sljedbenika Poslanika (s.a.v.s.) koji uope nee biti iznenaeni! Islam je taj koji opisuje sudbinu koja e tada ' zadesiti Jerusalim - sudbinu prema kojoj e se islam iznova pojaviti kao vodea sila u svijetu. Trenutak trijumfa islama nastupit e kada se pojavi muslimanska vojska iz Horasana i kada ona, unitavajui Dravu Izrael, oslobodi Svetu zemlju:
288

"Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik (s.a.v.s.) rekao: Crni bajraci pojavit e se iz Horasana (podruja koje danas ukljuuje Afganistan, sjeverozapadni dio Pakistana, sjeveroistoni dio Irana i centralni dio Azije sjeverno od Afganistana) i niko ih nee moi zaustaviti sve dok ne udu u Aeliu (Jerusalim)." (Sunen, Tirmizi) Poslanik (s.a.v.s.) je naredio muslimanima da se prikljue toj vojsci 'ak i ako trebaju puzati po ledu' (ak. i ako se trebaju suprotstaviti bezbonim vladama koje kontroliraju dananji svijet i koje e bezobzirno stremiti tome da muslimane koji ive na njihovim teritorijalna sprijee u pokoravanju Poslanikovim (s.a.v.s.) uputama). Hadis asnog Poslanika (s.a.v.s.) u potpunosti pojanjava da e Jerusalim biti osloboen kroz oruanu islamsku borbu. Muslimanski odgovor na rat protiv islama Konani muslimanski odgovor na 'napad na Ameriku', napad koji je cinino iskoriten za zvjerski napad na islam i muslimane, iza zavjese 'terorizma', jeste ponovno posveivanje vjernosti Uzvienom Allahu i Njegovu Poslaniku (s.a.v.s.) bez obzira na cijenu koju bi z,a to mogli platiti! Oni to ine kada posveuju svoje ivote za pripremu i sudjelovanje u toj oruanoj borbi (dihad) kroz koju e se osloboditi Sveta zemlja, a islam se iznova pobjedonosno pojaviti u svijetu. Niko ne treba proglasiti taj dihad, jer je on ve zapoeo. Isto tako, ne postoji sila u svijetu koja moe zaustaviti taj dihad sve dok Sveta zemlja ne bude osloboena. Lakmus-test kojim muslimani mogu prepoznati i razotkriti bezbone vlade koje danas vladaju jeste da one nikada nee prihvatiti niti prigrliti tu oruanu borbu. Evo ta Kur'an kae o toj oruanoj borbi.
289

JERUSALIM U KUR'A ANU

MUSLIMANSKI OD DGOVOR NA A NAPAD NA A AMERIKU

Bio o je drugi dan aban na, u Med dini, kada je j Allah su ubhanahu w wa t'alah, poslao obj javu koja se ticala borbe b (Kit tal). Britan nski premij jer, ameriki predsje ednik i izr raelski prem mijer mog gli bi imati i potekoa kako da a 'svare' sli ijedee kur'anske aje ete. Ali, u kontekst tu britansk ko/ameriko/izraelsko k og napada a na mus slimane mo oramo izno ova ukazati i svim mus slimanima na ono to o je Uzvie eni Allah rekao r o bor rbi. Ka ao prvo, On n ju je prog glasio obav veznom. Pr redstavlja irk za vlad du ili Ujedi injene nac cije da stav ve izvan zak kona ono to je Allah h naredio. T Takoer je irk za bilo o koga da smatra nedoputenim m ono to j je Allah na aredio u sl lijedeem a ajetu (kom mentari tora pisani su pojaan nim fontom m): aut

s na Allah hovom put tu protiv on nih koji se e protiv va as bore, ali i vi boj ne e "/ borite se zapoinjite e! Allah ne voli one ko oji zapoinj nju boj!" (K Kur'an, El-B Bekare, 2:19 90) Kur'an, takoer, opirn K no pojanjav va da muslimani mora aju odgovo oriti onima koji ih, be ez 'ikakva valjanog v ra azloga' tjera aju iz njiho ovih domov va i domovine. Muslim mani su pr rotjerani sa amo zato t to su musl limani. Kur r'an zahtije eva da njih hov odgovo or mora bi iti voenje oruane borbe b kako o bi se oslo obodili tak kvog ugnje etavanja. Ta akav je da anas upravo o sluaj sa Svetom ze emljom. Al li, oni koji danas vlad daju muslim manima su u toliko slij jepi da ne mogu prep poznati kur r'ansku nep pobitnost or ruane borb be koja se e danas vodi za oslob boenje Sv vete zemlje e. Oni se radije r prik kljuuju am merikoj re epublikansk koj vladi i njenom tzv. t 'ratu protiv tero orizma' te tako, svje esno ili ne esvjesno, demoniziraj d aju kao ter roriste one ija je or ruana bor rba sankcionirana sa amim Kur'a anom. Evo kur'a anske odred dbe (sankcij je) o takvoj oj oruanoj borbi:

"Propisuj je vam se borba, a o ona vam je e mrska! V Vi neto mr rzite, a ono odobro va ae; Vi net to volite, a ono -zlo vae! v Allah h (a ne bez zboni eur rojevrej ili euro-kr anin koj ji danas kontrolira k a svijet) zna! A vi ne znate!" (Kur'an, , El-Bekare e, 2:216) Ku ur'anska upu uta je jasna a u tome da a jedino Allah, a ne b bezboni ev vropski jev vreji ili kr ani koji d danas kont troliraju sv vijet, Jedini i uistinu zn na staje do obro, a ta zlo za mu uslimane. Ka ao drugo, K Kur'an nare euje musli imanima da a se bore k kako bi se o odbranili kad k su nap padnuti: eno je bran niti se onim ma koji su u napadnut ti, zato to im se nas silje "Dozvolje ini. A Al llah je doista moan da d im pomo ogne,

oji su bez. ik kakva prav va iz. stani ta svojih protjerani p samo zato to onima koj su: "Gosp podar na je j Allah!" -govorili... " 290 291

JE ERUSALIM U KUR'ANU

MUSL LIMANSKI ODGOVOR NA NAPAD NA AMERIKU U

Da Allah ne suzbija ljude j jedne drug gima, poru ueni bi do o temelja bili b ri, i crkve, , i sinagog ge, i dam mije u kojim ma se mno ogo spomi inje manastir Allahovo o ime! A Allah e zbi ilja pomoi one koji N Njega pomognu! - Al llah je doista a moan i si ilan. (K Kur'an, El-Hadd, 22 2:39-40) Kao tree, oekuje se e da borba a dovede do d svijeta osloboeno og ugnjeta avanja i epravde, a t to je mogue jedino k kada je na zemlji z utem meljen Allah hov Din: ne

stanovnic ci nasilnic ci! I daj na am od Seb be zatitnik ka! I daj nam od Se ebe pomagaa!'" (Kur'an, En-Nisa', 4:75) Uz zvieni All lah podsjea na jevrej jsko protiv vljenje borb bi. On poto om upozora ava na str rane poslje edice takvo og opiranja a:

"I borite e se protiv v njih sve dok mno ogobotva n ne nestane e i dok vj jera Allahova a slobodna a ne bude e! A ako oni s bo orbom pre estanu, ta ad i neprijate eljstvo prestaje, samo ne prema zlo z initeljim ma!" "Zar ne vidi one kojima k se re eklo: 'K seb bi ruke svoj je! Namaz klanjajte i zekat doj jite!' A kad d je bila bor rba nareena, e tada je edna skupin na njih se poboja ljudi lj kao to o se Allaha a boji, ili jo o i vie! I jadaju j se: 'Na 'N Gospoda aru! Zato nam borbu u propisa? Da D si nam je j odgodio o do bliska roka!' Ti i reci: 'Uiv vanje na Ovom O Svijetu kratko je e ! A Onaj Svijet S bolji je j za one koji ko se Allah ha boje, a vama v se ni koliko je dlaka d jedna nee nanij jeti nepravda da!'"

(Kur'an n, El-Bekare e, 2:193) e etvrto, Alla ah je obave ezao musli imane da se bore kak ko bi oslobo odili one koji k su ug gnjetavani i koji trae pomo kak ko bi se osl lobodili ug gnjetavanja:

(Kur r'an, En-Nis sa', 4:77) Muslimanu nije dozvo M oljeno borit ti se osim pod p muslim manskom ko omandom i u sk kladu s All lahovim za akonom koj ji se odnosi i na borbu. Oni koji se e bore pod n nekom drug gom koman ndom ili zak konom, bor re se pod zlom z koman ndom:

"Sta vam m je, zato o se na A Allahovu Putu P ne bi iste borili za potlaene mukarce e, i ene, i djecu, koj oji zapoma u: 'Na G Gospodaru! ! Izvedi na as iz ovoga gr rada iji su u

2 292

293

JE ERUSALIM U KUR'ANU

MUSLIMANSKI ODGOVOR NA NAPAD NA AMERIKU U

"Oni koj ji vjeruju, bore b se na Allahovu Putu! P - oni koji ne vj jeruju bore e se na ejtan novu putu! ! Zato se p protiv prija atelja ejtan novih bori ite! Spletke e su ejtanove e, doista, sl labe!" r'an, En-Nisa', 4:76) (Kur M Musliman se e ne bi treb bao uzdrav vati od borb be ak ni iz z straha od smrti:

Na ajbolji mus slimani su oni koji su se uspravi ili i bore se e na Allaho ovom putu. Oni su za acijelo supe eriorniji od d onih koji 'sjede kod ku k e':

"Vjernic ci koji kod kue sjede e, osim onih koji su za z borbu ne esposobni, nisu jednaki onima koj ji se bore na Allahov vu Putu im mecima svo ojim i ivo otima "Ma gdje e vi bili -sm mrt e vas s stii, pa ma akar i u tvr ravama vi isokim! Ak ko ih zadesi do obro, vele: "Ovo od A Allaha je!" Ako ih zad desi zlo, ve ele: "Ovo je e od tebe!" Ti reci: "Sve je od Allah ha!" ta je njima, svij jetu ovome e, gotovo da a ne z razabiru ta im se zbori?!" (Kur r'an, En-Nis sa', 4:78) Ne evjernici e se boriti protiv vjer rnika zastra aujuim bi ijesom i str rau. Od Allaha A e doi olak anje ako vjernici vj pod duzmu kora ake kako bi i odgovoril li nevjernic cima: svojim! Allah je odlikovao o o koji se one e imecima svojim i ivotima sv vojim j razin nu vie od onih o koji kod ko kue sje ede, a On je j svima ob beao bore za jednu lijepu na agradu! Al llah je bor rce odlikov vao nad on nima koji kod kue sjede s nagrado om velikom, ,..." (Kur r'an, En-Nis sa', 4:95) Bit e onih koji k e kao o ispriku za a svoje nesu udjelovanje e u borbi ponuditi izg govor da u bili besp pomoni u vezi s tim m. Naprimje er, tvrdit e da su i ivjeli u sis stemima su vl lasti koji im m nisu dozvoljavali borbu b na Al llahovu pu utu. Ali, tak kve ih ispri ike nee sp pasiti dehe ennemske vatre, v jer e biti pitani i: 'Zar Alla ahova Zemlj lja nije prostrana i za ar se niste mogli m neku ud iseliti?'

"I bori se e na Allaho ovu Putu, p pa makar sa am bio, i bodri vjernike! A Allah e zaustavi iti silu nevj vjerniku! A Allah je ja ai i On ja a e !" kanjava! (Kur''an, En-Nis sa', 4:84)

JERUSALIM U KUR'ANU

Dodatak 3

IBN HALDUN - IKBAL -1 JERUSALIM U KUR'ANU

"Kad budu uzimali due onima koji su se prema sebi ogrijeili, meleki e upitati: "Sta je bilo s vama?" -"Bili smo potlaeni na Zemlji" odgovorit e. -"Zar Allahova Zemlja nije prostrana i zar se niste mogli nekud iseliti?" -rei e meleki, i zato e njihovo prebivalite biti dzehennem, a uasno je on boravite. Samo nemonim mukarcima, i enama, i djeci, koji nisu bili dovoljno snalaljivi i nisu znali puta, Allah e, ima nade, oprostiti, jer Allah brie grijehe i prata. Onaj ko se iseli Allaha radi nai e na Zemlji mnogo mjesta, uprkos svojim neprijateljima, i slobodu. A onome ko napusti svoj rodni kraj radi Allaha i Poslanika Njegova, pa ga stigne smrt, nagrada od Allaha njemu je sigurna. A Allah mnogo prata i milostiv je." * (Kur'an, En-Nisa',4: 97-100)

Ova knjiga nastojala je doprijeti i do onih koji su pod utjecajem djela dr. Muhammeda Ikbala (Obnova vjerske misli u islamu) i Ibn Halduna (Mukaddima), a koji su obojica odbacili vjerovanje u dolazak Imama el-Mehdije. Odbacujui ovo uvjerenje, ova dva uvaena islamska mislioca uinila su ogromnu pogreku. U sluaju dr. Ikbala, ini se da gaje to odvelo i do odbacivanja vjerovanja u obnovu hilafeta, u Deddala, lanog Mesiju, i u povratak Mesiha, Isaa (s.a.v.s.), sina Merjemina. Konano, on je bio pod snanim dojmom sekularnog turskog idtihada, kako moderan parlament predstavlja valjani supstitut za hilafet. O pitanju Imama el-Mehdije Ikbal je rekao:

"(Doktrina konanosti poslanstva) moe se, osim toga, promatrati kao psiholoko sredstvo za magijski stav konstantnog iekivanja koji tei da da lano poimanje historije. Ibn Haldun se, s obzirom na duh vlastite vizije historije, potpuno kritiki oborio na tobonje uporite magijske ideje u islamu - koja se u islamu pojavila pod pritiskom magijskog miljenja - i, vjerujem, konano je razruio, u najmanjem sluaju barem u njenim psiholokim efektima." (Ikbal, dr. Muhammed, Obnova vjerske misli u islamu (Reconstruction of Religious Thought in Islam), prijevod: Mehmed Arapi, El-Kalem, Sarajevo, 2000, str. 171. Vidjeti, takoer, Ikbalovo pismo upueno Muhammedu Ihsanu u kojem on odbacuje vjerovanje u ono to on opisuje kao mesihijati. Ikbalnama, sv.U, str. 231. Citirano u: M.Saeed Sheikh, "Editor's Introduction" Ikbalovoj Obnovi..., op.cit., p.xi.).

Kur'an s prijevodom, prevodilac Besim Korkut

Ibn Haldun i Ikbal su toliko uvaeni mislioci da treba dobro razmisliti prije negoli se uputi ikakav kritiki komentar njihovoj 297

296

JERUSALIM U KUR'ANU

IBN HALDUN, IKBAL I JERUSALIM U KUR'ANU

misli. Ali, pravilno razumijevanje prirode historijskog procesa koji se odnosi na dolazak Mesiha potedio bi ih da ne poine greku koju su, naalost, uinili. Kakva je bila priroda tog historijskog procesa? -U njoj je pitanje pozitivne identifikacije Mesiha (kada se on trebao pojaviti) bilo rijeeno kroz posebnu osobu, koju je odredio Allah i kojoj je bilo odreeno da ga prepozna. Ivan Krstitelj/Jahja (s.a.v.s.) ne samo da je svima i svakome najavljivao dolazak Mesiha, ve se Isus/Isa (s.a.v.s.) upravo pojavio pred Jahjaom kada se kao mladi vratio u Svetu zemlju. Jahja (s.a.v.s.) je tada javno rekao: 'Ovo je ovjek koga ekate; ovo je Mesija!"To je bila Boija metoda kako bi se osigurala 'pozitivna identifikacija' Mesiha!

''Iz nekih poglavlja u Kumranskim spisima ini se sasvim izvjesnim da je ta zajednica, koja je u temeljima bila sveenika, oekivala jednog posebno pomazanog visokog sveenika ('Aaronovog Mesiju') kao i posebno pomazanog laikog vladara ('Izraelskog Mesiju'). Treba uoiti kako se u Kairsko-damaskom dokumentu (CD 7:20) kraljevski Mesija ne naziva 'kraljem' ve 'princem'. Koncept dvaju Mesija, jednog kraljevskog i jednog sveenikog, mogue vue porijeklo od Zaharije, 4:14: 'To su dva pomazanika koji stoje pred Gospodarem sve zemlje."

(Encyclopedia Isto tako, kada dode trenutak povratka Mesiha, Allah e odrediti jednu osobu ija e funkcija biti identina onoj koju je imao Jahja (s.a.v.s.). Historijski proces tako zadrava konzistentnost. Uloga Imama el-Mehdije identina je onoj Ivana Krstitelja/Jahjaa (s.a.v.s.). Kada se Imam pojavi i javno obznani da je on Mehdija, to e biti znak daje povratak Mesiha blizu. Potom, kada se Isa (s.a.v.s.) vrati, on e stupiti pred Imama koji e tada rei: 'Ovo je sin Merjeme!' (Vidjeti Sahih, Muslim). Tako e se u oba sluaja ispuniti pozitivna identifikacija Mesiha i bit e to na isti nain; istom metodom - kroz osobu koju e odabrati Uzvieni Allah za tu, preciznu svrhu. Pravilno razumijevanje kljune uloge Ivana Krstitelja/Jahjaa (s.a.v.s.) u odnosu na Isusa/Isaa (s.a.v.s.) Mesiju, spasilo bi Ibn Halduna da ne poini ozbiljnu i opasnu pogreku odbacivanja svih hadisa koji se odnose na Imama elMehdiju i spasilo bi Ikbala da ne ponovi i dodatno usloni Ibn Haldunovu greku.

Judaica-

Eschatology-Messianism) Uz ovu spomenutu dvojicu, mora da je postojala i trea osoba koja nije mogao biti niko drugi doli Poslanik Muhammed (s.a.v.s.): "Propisi koje su oni (sveenika zajednica iz Kumrana) primili od njega (njihovog uitelja) trebali su biti njihov nain ivota 'sve do dolaska Poslanika i Pomazanika Aarona i Izraela'." (1 Kumranski spisi, 9:11) (Encyclopedia Judaica-YahadEshatological Hope).

Moemo usputno primijetiti da se vjerovanje u Imama el-Mehdiju, iji e dolazak biti istovremen sa povratkom Mesiha, sina Merjemina, ini slinim jevrejskom vjerovanju u dvije osobe koje e se pojaviti na Kraju vremena, a od kojih se prva opisuje kao 'kraljevski' Mesija, a druga kao 'sveeniki' Mesija. Haim Zafrani dao je veoma znaajan komentar Svitaka s mrtvog mora (Kumranskih spisa, Dead Sea Scrolls):

298

Imran N. Hosein: Jerusalim u Kur'anu - islamski pogled na sudbinu Jerusalima (ukljuujui i muslimanski odgovor na napad na SAD, 11. septembra 2001.)

Autor ove knjige, muslimanski mislilac i pisac, roen je na karipskom ostrvu Trinidad i ivio je u New Yorku sve do napada na Ameriku 11. septembra 2001. Studirao je islamske studije na Aleemiyah institutu za islamske studije u Karaiju, u Pakistanu, pod vodstvom uvaenog islamskog uenjaka i sufijskog ejha, alima dr. Muhammeda Fadlur-Rahmana Ensarija (r.a.). Studirao je, takoer, filozofiju na Univerzitetu u Karaiju, meunarodne odnose na Univerzitetu West Indies te na Viem institutu za meunarodne studije u Genevi. Rije je o veoma produktivnom piscu, koji je do sada objavio znaajan broj knjiga. Medu njima treba spomenuti njegov pionirski rad iz oblasti komparativnih religija, naslovljen Islam i budizam u modernom svijetu, napisan

1971. godine, kada je autoru bilo tek 29 godina. Od tada je napisao vie desetaka knjiga, ukljuujui i dvije knjige o pitanju kamate (riba). Sluei misiju islama, stalno i intenzivno putuje. Tokom posljednjih deset godina radio je kao hatib, drei predavanja petkom (hutbe) u sjeditu Ujedinjenih nacija na Manhattanu, u New Yorku.

Website:http://www.kahf.org, http://www.onejamaat.com

Email address:ahosein aol.com