Prevela sa engleskog : Nataa Jevtovi http://www.scribd.

com/natashajevtovic

SADRAJ PREDGOVOR ENGLESKOM IZDANJU ..................................................................... 4 PRVI DIO................................................................................................................................ 6 SUSRETI............................................................................................................................. 6 Uvod .................................................................................................................................. 6 DRUGI DIO.......................................................................................................................... 13 ISLAMSKO HRIANSKA RASPRAVA ........................................................... 13 Predgovor autora ........................................................................................................... 13 Znanje u islamu.............................................................................................................. 14 Da li je Isus sin Boiji? .................................................................................................. 17 Poloaj Isusa i hriana u islamu ................................................................................ 19 Prednost islama nad drugim religijama ..................................................................... 22 Islamsko uenje ............................................................................................................. 25 irenje islama ................................................................................................................. 29 Trojstvo ........................................................................................................................... 32 TREI DIO ........................................................................................................................... 36 OSOBINE BOGA I NJEGOVIH POSLANIKA PREMA BIBLIJI ................... 36 Predgovor........................................................................................................................ 36 Bog, prema Bibliji .......................................................................................................... 38 Boji poslanici u Bibliji ................................................................................................. 41 ETVRTI DIO ..................................................................................................................... 55 ISUS PREMA ASNOM KURANU......................................................................... 55 Predgovor........................................................................................................................ 55 Marijino zaee, roenje i imenovanje ....................................................................... 56 Allah je odabrao Mariju ................................................................................................ 56 Pripremanje Marije za njen zadatak ........................................................................... 57 Isusovo zaee i roenje ............................................................................................... 57 Nakon Isusovog roenja ............................................................................................... 58 Isus i njegova majka nisu bili boanske prirode ....................................................... 59 Isus i njegova majka su bili Boiji robovi i sluge....................................................... 60 Isusova uda ................................................................................................................... 61 Isus nije umro ................................................................................................................ 63 Isus predskazuje dolazak Poslanika Muhammeda ................................................... 63 O AUTORU........................................................................................................................... 64

PREDGOVOR ENGLESKOM IZDANJU

Ima i sljedbenika Knjige koji vjeruju u Allaha i u ono to se objavljuje vama i u ono to je objavljeno njima, ponizni su prema Allahu, ne zamjenjuju Allahove rijei za neto to malo vrijedi; oni e nagradu od Gospodara njihova dobiti. Allah e zaista brzo raune svidjeti. (Kuran, Imranova porodica 3:199) U potrazi za istinom, mogu se koristiti dva glavna pristupa kako bi se dostigao eljeni cilj. Prvi je da se iskljuivo koristi razum kako bi se dolo do onoga to traimo, a drugi je da se proeta kroz razna uvjerenja, ideologije i kole, kako bi se uporedile jedne sa drugima uz pomo razumnog obrazlaganja i kako bi se identifikovalo uenje ili kola miljenja koji pruaju, van svake sumnje, najbolji nain da se dokui istina. U ovoj knjizi su predstavljeni kratki radovi autora koji se odnose na dvije religije, od kojih svaka ima oko dvije milijarde sljedbenika islam i hrianstvo. U prvom dijelu, daemo kao primjer nekoliko susreta izmeu islamskog poslanika Muhammeda, kao i imama njegovog potomstva, i drugih pojedinaca. Time emo pokazati kakvi su bili Poslanikovi pristup i ponaanje prema drugima. U drugom dijelu knjige emo prikazati rasprave i diskusije koje je autor vodio sa hrianima. U tim raspravama se autor pridrava iste metode i primijenjuje isto ponaanje kao i Poslanik islama i imami njegovog potomstva, koji su ukratko navedeni u posljednjem dijelu ove knjige. Obrauju se razna vana pitanja, bilo da su opte ili pravne, istorijske ili naune prirode, u mirnom i racionalnom okruenju, uzimajui u obzir sljedei kur'anski ajet: Na put Gospodara svoga mudro i lijepim savjetom pozivaj i s njima na najljepi nain raspravljaj! Gospodar tvoj zna one koji su zalutali s puta Njegova, i On zna one koji su na Pravome putu. 16:125 Oni koji su doli sa ve steenom percepcijom islama, a koja je obino bila iskrivljena i netana, bili su u boljoj poziciji da vide istinu o islamu na kraju ove rasprave sa autorom, do te mjere da su bili u mogunosti da prihvate islam kao svoj nain ivota. Sa muslimanske strane je u ovim raspravama uestvovao najugledniji islamski autoritet u novije vrijeme, pokojni Ajatolah El-Imam Muhammed Uzma irazi. Rasprave koje su ovdje prikazane voene su u vrijeme kada je bio u Iraku. Nepotrebno je rei da je pokojni Imam irazi nastavio ovaj pristup racionalnoj raspravi i naunom dijalogu sa drugim ljudima tokom svog ivota, tokom boravka u Kuvajtu (1970-1979) i Iranu (1980-2001) kada je na hiljade ljudi uestvovalo u raspravi sa njim o islamu, od kojih su mnogi kasnije prigrlili islam, a da ni ne spominjem one koji su prihvatili Islam kroz sluanje predavanja ili itanje njegovih brojnih knjiga kojih je vie od 1000. Izvjetaji o onima koji su prihvatili islam takoer su imali odjeka u tampi, sve do njegove smrti 17. decembra 2001. Ovaj dio je prvi put objavljen na arapskom kao zasebna knjiica sedamdesetih godina dvadesetog vijeka, a prevedena je na engleski kako bi predstavila itaocima dijaloge u pokuaju da im predstavi islam, koliko god to bilo kratko. Islam je religija logike i razuma koja podstie traenja znanja, tako da je u skladu sa ovjekovom prirodom. Njegova uenja su pogodna i primjenljiva na svako vrijeme, mjesto i generaciju, tako 4

da e nam biti korisno da saznamo o islamskom uenju i njegovim zakonima, kao i da pomognemo drugima da naue kako bi ga prihvatili i primijenili za opte dobro i vee prosvjetljenje ovjeanstva. U treem dijelu ove knjige, autor sprovodi kratku i saetu istragu kontradikcija u Bibliji, od kojih se neke sastoje od lanih osobina koje se pripisuju Bogu, a druge od lanih ili nemoralnih osobina koje se pripisuju Bojim poslanicima. Ovaj rad je prvi put objavljen na arapskom jeziku kao posebna knjiga. Autor odbacuje ideju da su Boji poslanici, koji su meu najpravednijim i najpobonijim osobama u ljudskoj zajednici, eventualno mogli poiniti djela kao to su obmana, preljuba ili ak hladnokrvno ubistvo. Ni ugledni lanovi zajednice ne bi se usudili da poine takva djela, a kamoli najplemenitiji od svih ljudi. Oni su postigli takav status samodiscipline, nesebinosti, pobonosti i bogobojaznosti da bi ak bilo malo vjerojatno da bi i pomiljali da poine takva djela. U zakljuku autor ukazuje na to da je Biblija koju danas imamo na raspolaganju iskrivljena i prepravljena, a time i nepouzdana kao smjernica i izvor upute za ovjeanstvo. U etvrtom dijelu ove knjige predstavljena su neka od uenja iz Kur'ana o Isusu Hristu i njegovoj majci Mariji, neka je mir sa njima. Ova uenja se bave razliitim osobinama Isusa i njegove majke, te odgovaraju na pitanja ko je Isus bio i ko nije bio, kakva su bila njegova uenja i od ega se sastojala njegova misija, kao i o njegovom konanom uzaau na nebesa. Izdava, Z. Olyabek Oktobar 2002

PRVI DIO SUSRETI Na put Gospodara svoga mudro i lijepim savjetom pozivaj i s njima na najljepi nain raspravljaj! Gospodar tvoj zna one koji su zalutali s puta Njegova, i On zna one koji su na Pravome putu. (Kuran, Pela 16:125) Uvod

Islam se uvijek oslanjao na dijalog i razum kako bi promovisao svoje stavove i irio svoja uenja. Za razliku od islamofobiara koji pogreno tvrde da je islam proirio svoju poruku uz pomo maa, islam je privukao pobone sljedbenike sa etiri strane svijeta uz pomo razuma, podstiui drugu stranu da razmisli i prostudira ono to ima da kae. Ovaj pristup dolazi iz Allahovog uputstva iz kur'anskog ajeta: Na put Gospodara svoga mudro i lijepim savjetom pozivaj... (Kuran, Pela 16:125). Naoruani razumom i logikom, muslimanski vjernici pristupaju svakoj raspravi otvoreno i bez ikakvih predrasuda, jer se zanimaju samo za istinu. Tako se poetno polazite za muslimanskog vjernika i njegov stav u takvoj raspravi baziraju na temelju sljedeeg kur'anskog ajeta: Da li smo onda mi ili vi na Pravome putu, ili u oitoj zabludi? (Kur'an, Saba 34:24). Na tome temelju je autor vodio svoje rasprave s nemuslimanima, kao to se moe vidjeti iz izlaganja u ovoj knjizi. Uz ovaj pristup mudrosti i rasuivanja, postoji i drugi koji ga nadopunjuje, a to je pristup tolerancije, blagosti, ustrajnosti i oprotaja. Slijedei kur'anske ajete kao to je ovaj: i s njima na najljepi nain raspravljaj! (Kuran, Pela 16:125), takoe je jako podsticano u islamu, a odraava se i u ponaanju posljednjeg Allahovog poslanika Muhammeda, neka je mir s njim i sa njegovom porodicom, kao i sa bezgrijenim imamima od njegovog potomstva. Imam Ali, neka je mir s njim, prenosi: asni Poslanik Muhammed je lino dugovao jednu sumu novca nekom jevreju, te je jednog jutra taj jevrej doao Poslaniku i zatraio svoj novac. Poslanik mu je odgovorio da nema novca, tako da mu nije mogao vratiti dug. Jevrej je rekao, Neu vas ostaviti na miru, sve dok mi ne vratite novac. Tada je on ograniio kretanje poslaniku Muhammedu, neka je mir s njim. Budui da je jevrej nametnuo ogranienje Poslaniku i budui da mu je on dugovao novac, povinovao se tome ogranienju. U to vrijeme Poslanik Muhammed nije bio samo Boiji Poslanik, nego i vladar i ef islamske drave, te zapovijedao znatnim snagama i imao uticaja. Kada je dolo vrijeme za podnevnu molitvu, Poslanik je klanjao a jevrej je nastavio da stoji pokraj njega dok se Poslanik molio. To stajanje se nastavilo sve do sljedeeg dana, jevrej je nastavio da stoji pokraj Poslanika Muhammeda, neka je mir s njim i njegovom porodicom. Poslanikovi drugovi su se razbjesnili zbog ponaanja toga jevreja i poeli da mu prijete. Prigovarajui zbog njihovog ponaanja, Poslanik ih je upitao: ta radite? Oni su odgovorili: O, Allahov Poslanie! Jedan jevrej tebe dri u pritvoru! Poslanik Muhammed je odgovorio : Moj Gospodar me nije poslao da uinim naao onome ko je pod zatitom islamske drave, niti bilo kome drugome! Do podneva sljedeeg dana, nakon to je vidio kakvo je ponaanje Poslanika Islama,

jevrej je rekao: Ja svjedoim da nema boga osim Allaha i da je Muhammed Njegov rob i Poslanik... i dajem polovinu svog novca na Allahovom putu. 1 Ravnajui se prema kuranskom ajetu, a kada ih bestidnici oslove, odgovaraju: Mir vama! (Kuran, Furkan 25:63), kada je jedan hrianin doao do Imama Bakira i podrugljivo mu rekao: Jesi li ti Bakar (to znai krava)?, imam neka je mir s njim mu je odgovorio: Ja sam Bakir (to doslovno znai rastavlja znanja, odnosno onaj ko ima najvie znanja od svih ljudi svoga vremena, po emu je bio poznat). On je opet rekao: Nisi li ti sin jedne kuharice? Imam je odgovorio: To je njezina vjetina. Hrianin je opet rekao imamu, Nisi li ti sin izvjesnog nepristojnog crnca? Imam mu je mirno odgovorio: Ako govori istinu, onda neka joj Allah oprosti, a ako si izrekao lai, onda neka Allah tebi oprosti. Mirni, uljudni i nenasilni imamovi odgovori doveli su hrianina do istine koju je posjedovao i ovjek je dragog srca prihvatio islam. Na takav se nain Poslanik Muhammed, neka je mir s njim i njegovom istom porodicom, odnosio prema drugima, uz blagost i saosjeanje, toleranciju, opratanje i velikodunost, tako da je uspio pridobiti srca i umove ljudi. U tom smislu, Allah Svemogui veli: Samo Allahovom milou ti si blag prema njima; a da si osoran i grub, razbjegli bi se iz tvoje blizine... (Kuran, Imranova porodica 3:159). Na taj nain, islam je do danas privukao gotovo dvije milijarde sljedbenika, bez obzira na sve zloine koje su poinili nazovi muslimani u ime islama tokom mnogih vijekova. Ono to slijedi je zapis jednog od brojnih susreta izmeu muslimana i nemuslimana na samom poetku objavljivanja islama, prije nekih 1.400 godina.

Iseljenje u Abisiniju Kada su iskuanja postala previe teka za muslimane na poetku misije poslanika Muhammeda, neka je mir sa njim, on je jednoj grupi dao dozvolu da emigrira u Abisiniju (Etiopiju) uz rijei: U toj zemlji postoji jedan kralj 2 koji nije nepravedan prema ljudima. To je zemlja iskrenih ljudi i trebalo bi da tamo odete sve dok Allah ne donese olakanje od onoga od ega patite. Osamdeset i tri mukarca i osamnaest ena iz plemena Kurej, na elu sa Daferom ibn Ebi Talibom, napustilo je Meku. Dafera, koji je bio roak Poslanika Muhammeda, izabrao je sm Poslanik radi njegove hrabrosti i elokvencije u dijalogu, a da ni ne spominjem njegovo znanje i pridravanje islamskog uenja. Kada su lideri plemena Kurej, koji su bili ljuti protivnici i progonitelji muslimana i poslanika Muhammeda u Meki, uvidjeli da su emigranti na sigurnom u zemlji u kojoj su zatraili azil i da su tamo bili pod zatitom abisinskog vladara, sakupili su se u skuptini i rekli: Imamo razloga za osvetu u vezi sa onima koji se nalaze kod Negusa. Skupimo neto novca i poklonimo ga Negusu, kako bi nam predao muslimane, i poaljimo dvojicu ljudi po vaem izboru koji e se oko toga pobrinuti. Tako su poslani Amr ibn El-As i Ammara ibn El-Velid sa poklonima i otplovili su u Abisiniju.

1 2

Sheikh al-Sadouq, Al-Amali, str. 465. Bio je poznat kao sljedbenik uenja Isusa Hrista.

Kada su doli na Negusov dvor, pali su niice pred njim, pozdravili ga i rekli: Nai ljudi vam daju iskreni savjet. Poslali su nas da vas upozorimo na one koji su doli kod vas, jer su se oni udruili sa laljivcem, ovjekom koji je doao i poeo da tvrdi da je Boji Poslanik, a niko ga ne slijedi osim glupih. Mi smo ih blokirali u jednom podruju u naoj zemlji gdje niko ne ulazi i niko ne izlazi, gdje ih ubijaju glad i e. Kada su stvari postale teke, on je poslao svog neaka kako bi pokvario tvoju vjeru i kraljevstvo. Dakle, uvajte ih se i predajte ih nama, kako bismo vas osloboditi od njih. Dokaz o tome je injenica da nee pasti niice kada ti dou i nee te pozdraviti tradicionalnim pozdravom iz odvratnosti koju osjeaju prema vaoj vjeri. Kada ih je Negus pozvao i kada su bili prisutni, Dafer ibn Ebi Talib ga je pozdravio sa vrata govorei: Boija stranka trai vae doputenje da ue. Negus je rekao: Neka to ponovi jo jednom... Dafer je ponovio svoje rijei i Negus je rekao: Zaista, pustite ih da uu uz Boiju sigurnost i zatitu. Uli su, ali nisu pred njim pali niice. Negus je rekao: ta vas je sprijeilo da mi se poklonite? Oni su rekli: Mi samo padamo niice pred Allahom, Koji te je stvorio i dao ti tvoju vlast. Mi smo u ime pozdrava padali niice kada smo bili idolopoklonici, ali nam je Allah poslao istinskog Poslanika i naredio nam da kao pozdrav koristimo ono to Njemu odgovara, a to je Mir, pozdrav ljudi iz raja.3 Negus je shvatio da je to istina i da se ona nalazila u Tori i Jevanelju, a onda upitao: Koji od vas je zatraio dozvolu da ue? Dafer je rekao: To sam bio ja. Negus mu je rekao: Onda govori. Dafer je rekao: Ti si kralj i ne dolikuje ti da pred tobom odravamo duge govore. elim da govorim u ime mojih drugova, pa neka jedan od onih mukaraca progovori, a vi ete sluati na razgovor. Amr ibn el-As je rekao: Onda govori. Dafer je rekao Negusu: Pitaj ga da li smo mi robovi ili slobodni ljudi, a ako smo robovi koji su pobjegli od svojih gospodara, onda nas vrati njima. Amr je rekao: Ne, oni su slobodni ljudi plemenitog roda. Dafer je rekao: Jesmo li nepravedno prolili krv koja bi opravdala odmazdu protiv nas? Amr je rekao: Ni kapi. Dafer rekao: Jesmo li nepravedno uzeli tue bogatstvo koje moramo vratiti? Amr je rekao: Ni dinara. Negus je rekao: ta onda hoete od njih? Amr je rekao: Mi i oni smo bili jedne vjere, vjere naih predaka, ali su je oni ostavili i poeli da slijede drugu. Negus je rekao Daferu: Koju ste vjeru ranije slijedili i koju slijedite sada? Reci mi istinu. Dafer je rekao: to se tie vjere koju smo ostavili, to je bila vjera Sotone; ranije smo negirali Allaha i oboavali kamenje. to se tie vjere koju smo prihvatili, to je

U arapskom jeziku, rijei on je rekao koriste se gotovo kao veznici i to ponavljanje je veoma uobiajeno. Pri prevoenju ovoga djela, odluili smo da sauvamo njegovu originalnu formu i zato smo ih ostavili, umjesto da ga pretvorimo u dijalog izbacujui neprestano ponavljanje rijei on je rekao.

Allahova vjera, islam, koju nam je od Njega donio Njegov poslanik, sa knjigom poput knjige sina Marijinog i koja se sa njom slae. Negus je rekao: Govorili ste o veoma vanoj stvari, slobodno se opustite. Zatim je Negus naredio da se zazvoni zvonom i oko njega su se okupili svi svetenici i redovnici. Tada im je rekao: Traim od vas, tako vam Boga Koji je poslao Jevanelje Isusu, da li nalazite da e izmeu Isusa i Sudnjeg dana biti poslan jo koji Poslanik? Oni su rekli: Jeste, tako nam Boga, Isus je donio vijesti o njemu i rekao: Ko vjeruje u njega vjeruje i u mene, a ko ga se odrekne odrie se i mene. Negus je rekao Daferu: ta vam taj ovjek govori? I ta vam nareuje, a ta vam zabranjuje? Dafer je rekao: On nam prenosi Allahovu knjigu, nalae dobra djela i zabranjuje zlo. Nareuje nam da ukazujemo ast naim komijama, naoj rodbini i siroadi, i nareuje nam da oboavamo samo Allaha Koji nema partnera. Negus je rekao: Izrecituj mi dio onoga to on vama recituje. Tako je on izrecitovao 29. poglavlje, suru Pauk iz Kurana: U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Elif Lm Mm. Misle li ljudi da e biti ostavljeni na miru ako kau: Mi vjerujemo! i da u iskuenje nee biti dovedeni? A Mi smo u iskuenje dovodili i one prije njih, da bi Allah sigurno ukazao na one koji govore istinu i na one koji lau. Zar misle oni koji zla djela rade da e Nama umai? Loe prosuuju! Onaj ko se boji susreta sa Allahom pa, doi e, sigurno, Dan obeani; a On sve uje i sve zna! A onaj ko se bori bori se samo za sebe, jer Allah sigurno moe bez svih svjetova biti. Onima koji vjeruju i dobra djela ine prei emo, sigurno, preko hravih postupaka njihovih, i za ono to su radili doista emo ih najljepom nagradom nagraditi. Mi smo svakog ovjeka zaduili da bude dobar prema roditeljima svojim. Ali, ako te oni budu nagovarali daMeni nekoga ravnimsmatra, o kome ti nita ne zna, onda ih ne sluaj. Meni ete se vratiti, pa u vas Ja o onome to ste radili obavijestiti Oni koji, mimo Allaha, zatitnike uzimaju slini su pauku koji sebi isplete kuu, a najslabija je kua, uistinu, paukova kua, neka znaju! Nakon toga je nastavio i izrecitovao 30. poglavlje o Rimljanima iz Kurana: U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Elif Lm Mm.4 Bizantinci su pobijeeni 5 u susjednoj zemlji, ali oni e, poslije poraza svoga, sigurno pobijediti za nekoliko godina i prije, i poslije, Allahova je odluka i tada e se vjernici radovati6 Allahovoj pomoi On pomae kome hoe, On je Silni i Samilosni obeanje je Allahovo, a Allah e obeanje Svoje ispuniti, ali veina ljudi ne zna; oni znaju samo spoljanju stranu ivota na ovome svijetu, a prema onome svijetu su ravnoduni. A zato ne razmisle sami o sebi? Allah je stvorio nebesa i Zemlju i ono to je izmeu njih sa ciljem i do roka odreenog. A mnogi ljudi ne vjeruju da e pred Gospodara svoga doista izai. Zato ne putuju po svijetu pa da vide kako su zavrili oni prije njih? Oni su bili od njih jai, i zemlju su orali i obraivali je vie nego to je obrauju ovi, i poslanici su im donosili jasne dokaze; Allah im nije uinio nepravdu, sami su
Ovo su slova arapskog alfabeta koja odgovaraju naim slovima A, L, M. Ovo je kodifikovana poruka izmeu Allaha i Njegovog poslanika. 5 Od strane Persijske imperije. 6 Ovo kuransko predskazanje je uslijedilo prije dogaaja i kasnije se obistinilo, kada je hrianska rimska imperija pobijedila persijsko carstvo.
4

sebi nepravdu nanijeli. Oni koji su zlo inili zavrie najuasnijom patnjom, zato to su Allahove rijei poricali i to su ih ruglu izvrgavali. Allah iz niega stvara, On e to ponovo uiniti i na kraju Njemu ete se vratiti Negusove oi, kao i oi njegovih pratilaca, napunile su se suzama. On je rekao, Recituj mi jo tog odlinog govora. Tako je Dafer izrecitovao 18. poglavlje iz Kurana, suru Kehf (Peina): U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Hvaljen neka je Allah, koji Svome robu objavljuje Knjigu, i to ne iskrivljenu, nego ispravnu, da tekom kaznom, koju e On dati, opomene, a da vjernike koji ine dobra djela divnom nagradom obraduje, u kojoj e vjeno boraviti, i da opomene one koji govore: Allah je Sebi uzeo sina. O tome oni nita ne znaju, a ni preci njihovi. Kako krupna rije izlazi iz usta njihovih! Oni ne govore drugo do neistinu! Pa zar e ti za njima od tuge svisnuti, ako oni u govor ovaj nee da povjeruju? Sve to je na Zemlji Mi smo kao ukras njoj stvorili da iskuamo ljude ko e se od njih ljepe vladati, a Mi emo nju i golom ledinom uiniti Amr je tada elio da naljuti Negusa i rekao: Oni vrijeaju Isusa i njegovu majku. Dafer je zatim izrecitovao Negusu poglavlje o Mariji iz asnog Kurana: U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! I spomeni u Knjizi Merjemu: kada se od ukuana svojih na istonu stranu povukla i jedan zastor da se od njih zakloni uzela, Mi smo k njoj meleka Dibrila poslali i on joj se prikazao u liku savreno stvorena mukarca. UtjeemseMilostivomod tebe, ako se Njega boji! uzviknu ona. A ja sam upravo izaslanik Gospodara tvoga ree on da ti poklonim djeaka ista! Kako u imati djeaka ree ona kad me nijedan mukarac dodirnuo nije, a ja nisam nevaljalica! To je tako! ree on. Gospodar tvoj je rekao: To jeMeni lahko, i zato da ga uinimo znamenjemljudima i znakom milosti Nae. Tako je unaprijed odreeno! I ona zanese i bremenita se skloni daleko negdje. I poroajni bolovi prisilie je da doe do stabla jedne palme. Kamo sree da sam ranije umrla i da sam potpuno u zaborav pala! uzviknu ona. I melek je, koji je bio nie nje, zovnu: Ne alosti se, Gospodar tvoj je dao da nie tebe potok potee. Zatresi palmino stablo, posue po tebi datule svjee, pa jedi i pij i budi vesela! A ako vidi ovjeka kakva, ti reci: Ja sam se zavjetovala Milostivom da u utjeti, i danas ni s kimneu govoriti. I doe ona s njim porodici svojoj, nosei ga. O Merjemo rekoe oni uinila si neto neuveno! Ej ti, koja u ednosti lii Harunu, otac ti nije bio nevaljao, a ni mati tvoja nije bila nevaljalica. A ona im na njega pokaza. Kako da govorimo djetetu u beici? rekoe. Ja sam Allahov rob ono ree meni e On Knjigu dati i vjerovjesnikom me uiniti i uinie me, gdje god budem, blagoslovljenim, i naredie mi da dok sam iv molitvu obavljam i milostinju udjeljujem, i da majci svojoj budem dobar, a nee mi dopustiti da budem drzak i nepristojan. I neka je mir nada mnom na dan kada sam se rodio i na dan kada budem umro i na dan kada budem iz mrtvih ustajao! To je Isa, sin Merjemin to je prava istina o njemu onaj u koga oni sumnjaju. Nezamislivo je da Allah ima dijete, hvaljen neka je On! Kad neto odlui, On za to rekne samo: Budi! i ono bude. Allah je, uistinu, imoj i va Gospodar, zato se klanjajte samo Njemu! To je Pravi put Kad je zavrio, Negus je rekao: Tako mi Boga, Mesija nije rekao ni jednu jotu vie od onoga to ovi ljudi govore. Zatim se okrenuo Daferu i muslimana i rekao im: Idite gdje god elite, vi ste na sigurnom u mojoj zemlji. Ko god vas uvrijedi, bie kanjen. ak i da mi daju brdo zlata kako bih naudio jednome od vas, ne bih to uinio. Zatim je rekao [Kurejijama]: Vratite im njihove darove jer mi nisu potrebni. Tako mi Boga, On nije od mene uzeo mito kada mi je vratio moje kraljevstvo, pa neu ni ja 10

uzimati mito u ovom kraljevstvu. Tako su se dvojica Kurejija vratili u nemilosti i odnijeli sa sobom poklone koje su bili donijeli. Prema nekim komentatorima, sljedei kur'anski ajet je objavljen o Negusu i njegovim drugovima: Kada sluaju ono to se objavljuje Poslaniku, vidi kako im liju suze iz oiju jer znaju da je to Istina. (Kuran, Trpeza 5:83).

Negus prihvata islam Negus he prihvatio islam i tajno povjerovao u Poslanika. Rekao je: Da imam mogunosti da posjetim Poslanika, to bih uinio. Poslanik mu je pisao i predloio mu da oeni Umm Habibu, Ebu Sufjanovu kerku. Ona je emigrirala u Abisiniju sa svojim suprugom Ubejdullahom ibn Dahem, koji je tamo umro. Poslanik je oenio Negusa sa Umm Habibom i odredio za miraz etiri stotine zlatnih dinara. Halid ibn Said ibn el-As se pobrinuo za svadbenu ceremoniju. Poslanik je takoe pisao Negusu molei ga da mu poalje nazad ostale drugove. On ih je prevezao u dva broda sa Amrom ibn Ummejom i stigli su do Allahovog Poslanika kada je oslobodio Hajbar 7. godine po hidri ili 628. godine nove ere. Kada je Negus umro 9. godine po hidri oko 630. godine nove ere Poslanik je to istog dana objavio, otiao u damiju i prouio pet tekbira. Obraajui se svojim drugovima, tada je rekao: Traite oprost od Allaha za vaeg brata, a zatim je asni Poslanik obavio za njega molitvu za mrtve. Delegacija abisinskih svetenika Poznato je da je, dok je Allahov Poslanik bio u Meki, posjetilo ga je dvadesetak hriana iz Abisinije koji su uli vijesti o Poslaniku. Nali su ga u svetoj damiji, sjeli pored njega i porazgovarali sa njim, ispitivajui ga o prisustvu Kurejija koji su bili na svojim uobiajenim okupljanjima irom Kabe. 7 Nakon to su zavrili sa ispitivanjem Allahovog Poslanika, on je pozvan on ih je pozvao da bi im recitovao Kur'an. Dok su sluali Kur'an, iz oiju su im tekle suze. Oni su se tada odazvali na njegov poziv i povjerovali u njega, poto su ga prepoznali iz opisa o njemu koji se nalaze u njihovim knjigama. Kad su ustali i otili, Ebu Dehl i jedna grupa Kurejija su ih zadrali i rekli im: Kakva ste vi jadna grupa, poslali su vas u izvidnicu pripadnici vae vjere kako biste im donijeli podatke o ovjeku Muhammedu, a im ste sjeli da porazgovarate sa njim, ostavili ste svoju vjeru i povjerovali u ono to govori. Nisam nikada vidio gluplju delegaciju od vae. Oni su mu odgovorili: Neka je mir sa vama, neemo se utrkivati sa vama u neznanju, vama vai obiaji a nama nai, mi ne elimo da zanemarimo ono to je dobro. Tada su objavljeni sljedei ajeti: Oni kojima smo dali Knjigu prije Kurana, vjeruju u nj, a kad im se kazuje, govore: Mi vjerujemo u nj, on je istina od Gospodara naeg, mi smo i prije bili muslimani. Oni e dobiti dvostruku nagradu zato to trpe i to lijepim zlo uzvraaju i to od onoga to im dajemo udjeljuju; a kada uju besmislicu kakvu, od nje se okrenu i

Kabah je etvrtasta graevina u velikoj damiji Meke, koja simbolizira Boiju kuu.

11

reknu: Nama naa djela, a vama vaa djela; mir vama! Mi ne elimo drutvo neukih. (Kuran, Kazivanje 28:52-55).

I u moderno doba, ljudi i dalje nastavljaju da prihvataju islam kao svoj nain ivota, nakon prouavanja njegovog uenja i shvatanja istinitosti njegove poruke. Mnogi svjedoe o svojoj novoj spoznaji i znaajnom uticaju koji je islam imao na njihov ivot. Evo nekoliko primjera ovih svjedoenja. Zato su odabrali islam kao svoj nain ivota? Poznati francuski mislilac, profesor Roger Garaudy (1913-2012) govori o veliini islama i tajni koja se krije iza transformacije njegovog ivota: Samo u slijeenju islama svijet moe pronai izlaz iz svoje krize. Islam dri klju za reformu. On ima dvije vane osobine: sublimaciju i duh grupe. Kur'an nas ui da u bilo kojoj pojavi, u bilo emu, traimo znak od Allaha i simbol vieg postojanja koje pokree prirodu, drutvo i nas same. Glavni cilj religije je postizanje harmonije i jedinstva koji dolaze od Allaha i Njemu se vraaju. Spremnost da ispuni Boiju volju jeste ono to daje ovjeku njegovu ljudskost. Vie nego ikada ranije, Zapadu je potreban islam. Islam moe dati znaaj ivotu i smisao istoriji. On moe promijeniti zapadnjake metode razdvajanja nauke od mudrosti, razmiljanja od sredstava i razmiljanja od rezultata. Islam nikada nije izgradio zid izmeu nauke i vjere. Naprotiv, on ih zajedno vee kao nerazdvojivu cjelinu... Islam poziva ovjeka da istrauje i trai konani kraj i svoju sudbinu. U naim zapadnim drutvima, rastrzanim individualizmom, islam moe oivjeti nadu u ovaj na svijet koji srlja prema samoubistvu. Marmaduke (Muhammed) Pickthall (1836-1936), poznati engleski knjievnik koji je preveo znaenja Kur'ana: Ne postoji nikakva ovosvjetska milost koju bi ovjek uivao a da je vea od stanja sree i zadovoljstva nakon to ga Allah uputi do islama: vidjeti ovosvjetske i onosvjetske istine kroz svjetlo islama, razlikovati izmeu dobra i zla i izmeu puta sree i puta bijede. Ja se uz veliku zahvalnost klanjam Allahu, za ovu veliku milost kojom me je obdario, koja je preplavila moje bie istinskom sreom i uinila da stojim u sjeni ovog velikog, plodnog stabla islamskog bratstva i porodice. Dr. Murad Wilfried Hofmann (1931- ), bivi njemaki ambasador u Aliru i Maroku: Niko koje iole upoznat sa kulturnim fenomenima, bez obzira na geografski poloaj, nee negirati da e budui razvoj njegovog svijeta biti pod uticajem, ako ne predusnim, onoga to e se dogoditi u muslimanskom svijetu i u samom islamu. Hoe li se islam, kao posljedica, pokazati kao ba ona terapija koja bi mogla da spasi zapadno drutvo od samoga sebe?

12

DRUGI DIO ISLAMSKO HRIANSKA RASPRAVA

Reci: O sljedbenici Knjige, doite da se okupimo oko jedne rijei i nama i vama zajednike: da se nikome osim Allahu ne klanjamo, da nikoga Njemu ravnim ne smatramo i da jedni druge, pored Allaha, bogovima ne drimo! Pa ako oni ne pristanu, vi recite: Budite svjedoci da smo mi muslimani! (Kuran, Imranova porodica 3:64)

Predgovor autora

Svaka hvala pripada Allahu, Gospodaru svijetova, neka je mir i blagoslov sa Svetim poslanikom Muhammedom i njegovim svetim potomstvom. Ova knjiga je zbirka rasprava i dijaloga odranih sa hrianima koji su doli da me vide i raspitaju se o islamu i koji su ga prihvatili kao rezultat upute koja se pojavila iz rasprave. U tim raspravama, na glavni cilj je bio da ih uputimo na pravi put, bilo kroz intuitivne ili filozofske rasprave, bilo kroz propovijedanje ili poziv u islam, bilo kroz temeljite dijalektike argumente. Meutim, uloen je svaki napor kako bi se izbjegle bilo kakve kontroverze tokom ovih razgovora, koje bi mogle povrijediti drugu stranu. Tokom rasprave, otkrio sam jednu zanimljivu stvar: to da ni jedan od njih nije bio tvrdoglavi hrianin koji negira istinu nakon to je sazna. To je ostao faktor otkupljenja tokom naih razgovora. Tokom perioda od petnaest godina, posebno nakon prevrata koji se desio 14. jula (1958. u Iraku), sve dok sam bio prognan iz Kerbele (Irak) u Kuvajt 1971. godine, odrao sam razgovore i rasprave sa nekoliko stotina sljedbenika razliitih religija i ideologija, kao to su zejditi, hriani, sabejci, jezidi, baasisti, egzistencijalisti i komunisti, ali nisam naiao ni na jednu tvrdoglavu usijanu glavu ili osobu, osim moda jedne. Bio je to glavni sekretar Baas partije u jednoj od irakih pokrajina, sa kojim su odrane rasprave i koji je pokazao puno upornosti i tvrdoglavosti. Imao sam rasprave o islamskim uvjerenjima i zakonima sa velikim brojem pojedinaca i grupa, uglavnom mladih ljudi, od kojih su mnogi imali, u razliitoj mjeri, neke sklonosti prema istonim ili zapadnim ideologijama. Ne bi bilo pretjerano rei da sam vodio razgovore sa oko deset hiljada ljudi. Ponekad bih naiao na tvrdoglave pojedince, ali ih je bilo najvie etiri ili pet posto. Meutim, u tim susretima, nikada nisam naiao na osobu sa predrasudama koja je bila u stanju da predstavi solidno znanje sa uvjerljivim argumentima. U stvari, takve osobe se uglavnom dre svojih uvjerenja i argumenata, insistirajui na njima iako su uzdrmani temelji njihove vjere i misli. Velika je teta to nisam mogao zabiljeiti detalje tih rasprava, to bi dovelo do detaljne i korisne knjige. Sve te rasprave, razgovori i sastanci odrani su sa razliitim osobama i sljedbenicima raznih religija i uvjerenja koji su se ili sluajno nali u mojoj blizini ili su bili pozvani da prisustvuju razgovorima. Nakon to su umrli veliki ajatolah Sejjid Ebul-Hasan Isfahani (1356. po hidri / 1937. godine n.e.) i veliki ajatolah Sejjid Husein Kumi (1366. po hidri / 1947. godine n.e.),

13

vrhovno vjersko vostvo je prelo na moga oca, velikog ajatolaha Sejjida Mirzu Mahdija irazija. Od tada sam neprestano primao veleposlanike, strane zastupnike, ministre i politike voe koji su nas redovno posjeivali u Kerbeli. Moj pokojni otac je imao obiaj da sa njima razgovara o raznim vjerskim temama, a tokom toga dugog perioda i estih sastanaka, ja se nisam osjeao bespomoan i bio sam u stanju da odgovorim na bilo koje pitanje. Najee smo postizali uspjeh u uvjeravanju ljudi da su islamska uenja ispravna, daje neophodno primijeniti islamske zakone u ivotu i da islam nudi najbolja rjeenja, uenja i zakone za spas ovjeanstva. U ovoj knjizi sam predstavio rasprave koje su dovele do obraenja na islam desetoro hriana tokom sedam debata. Opisao sam sve dogaaje onako kao su se dogodili, bez ikakvog dodavanja, jedino sam izbrisao one dijelove koji u vie navrata govore o Poslaniku islama i dokazima njegovog poslanstva. italac e primijetiti jednostavan stil dijaloga koji je upotrijebljen kako bi koristio sagovornicima. Recimo jo i to da sam onima koji su prihvatili islam najee predlagao da usvoje islamske imena, a takoer sam im ugovarao i ponovni brak kao mjeru opreza prema islamskim branim propisima. Imao sam obiaj da im poklanjam primjerke Kurana i drugih islamskih knjiga. U ovom uvodu, cilj nam je da naglasimo da islam nije bio i da nikada nee biti poraen na bilo kojem polju. Islam nema slabosti ili mane u svojim principima, u bilo kojem smislu te rijei. Ne postoji mogunost da bi bilo koja religija mogla odvesti ovjeanstvo prema spasenju bolje od islama, ili ak onoliko dobro kao i on. Kada bi ljudi na ovome svijetu pozavali islam onako kako je bio objavljen poslaniku Muhammedu, oni bi pojurili da ga draga srca prihvate, osim onih tvrdoglavih i ogranienih kojih je vrlo malo. To vano pitanje sam lino doivio u cijelom svom istraivakom radu i raspravama. Muhammed irazi

Znanje u islamu Neki od mojih prijatelja koji su studirali na Bagdadskom univerzitetu uvijek su uestvovali u raspravama i debatama o islamu. Jednog dana, grupa studenata sa medicinskog fakulteta je dola do mene i rekla da su imali profesora Amerikanca koji je bio imenovan za profesora na njihovom fakultetu. Naizgled, bio je to pametan ovjek koji je nastojao da pronae istinu. Postavljao je mnogo pitanja o islamu i bio je impresioniran islamskim nainom ivota. Kada su zatraili od mene da se sastanem sa njim i da razgovaramo o islamu, nisu bili sigurni da e on biti uvjeren nakon rasprave. Rezervisao sam za njih datum u svom dnevniku i rekao da e sa Allahovom milou on biti inspirisan da prihvati islam. Studenti su se nasmijeili i zapitali se kako e ameriki profesor tako lako prihvatiti islam. Pitao sam ih jesu li mislili da je islam prihvatljiva vjera, ili moda nisu bili sigurni u moje sposobnosti tumaenja islama, ili je moda profesor bio previe tvrdoglav da prihvati istinu, ak i nakon to je razumije. Studenti su utjeli. Nisu mogli da kau da je njihov profesor tvrdoglava osoba jer su ga ve pohvalili za njegovu pravednost. Otili su da nau nain kako bi ga uvjerili da kao njihov profesor doe u Kerbelu (koja se nalazi na sto kilometara udaljenosti od Bagdada), uprkos injenici da profesor nije

14

vjerovao u posjeivanje svetih mjesta. Predloio sam im da ga dovedu u Kerbelu samo na odmor. Usput budi reeno, datum naeg sastanka padao je na Bajram. Kada je profesor doao, grupa ljudi je ve bila dola na moj prijem kako bi estitala Bajram. Pozdravio sam ga i upitao, nakon nekoliko kurtoaznih rijei, kako mu se dopao Bagdad i njegovo muslimansko stanovnitvo. Nakon to je opisao svoje utiske o Bagdadu i muslimanskom narodu, rekao sam mu da nije jo nita vidio od islama i muslimana, inae bi bio mnogo vie iznenaen. Kada je upitao kako, rekao sam mu: Islam, na primjer, insistira na tome da njegovi sljedbenici steknu znanje, do te mjere da to ini obaveznim za sve ljude i sve ene. Nastavio sam da objanjavam neke od prednosti znanja i mudrosti prema islamskom shvatanju i nagrade koje su obeane za traenje znanja. Dodao sam: Islam ne podstie svoje sljedbenike da ue samo religijske nauke, kako to neki tvrde, nego ih podstie da steknu svaku vrstu znanja, do te mjere da su vjerske vlasti izdale fetve o tome da je sticanje znanja u svim vanim naukama i tehnologiji obvezno za svakoga u zajednici, osim ako, ili sve dok se ne odkoluju strunjaci na tim poljima i sve dok zajednica ne postane samodovoljna. Naveo sam rijei Poslanika Muhammeda (neka je Allahov blagoslov sa njim i sa njegovim potomstvom), koji je rekao: Obavezno je za svakog muslimana, ovjeka ili enu, da stie znanje. 8 U ovom hadisu, asni Poslanik ne ograniava znanje na bilo koje specifino polje, kao to je religija, Kuran ili inenjering. Na isti nain, imam Ali (neka je mir s njim) je izjavio: Osoba se cijeni prema svojim sposobnostima i vrlinama. 9 Prije njih je asni Kuran postavio pitanje: Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju? (Kuran, Skupovi, 39:9). Drugim rijeima, oni koji poznaju sadraj Kurana nisu jednaki sa onima koji ga ne poznaju. Slino tome, onaj ko posjeduje znanje iz oblasti medicine ne moe biti jednak onome ko ne poznaje medicinsku nauku, a vrhunski matematiar nije jednak onome koji ne zna nita o tome. Isto tako se moe vriti poreenje u oblasti nauke o atomima, istorije, politike, ekonomije, itd. Paljivo sluajui ove injenice, doktor je bio prijatno iznenaen. Tada sam mu rekao: ak tavie, asni Poslanik je podstakao svoje drugove da idu u potragu za znanjem i mudrosti ak i u najudaljenije dijelove svijeta, u dubine mora i u svemirska prostranstva. asni Poslanik je rekao: Traite znanje, pa makar to bilo u Kini. 10 Moete zamisliti, rekao sam profesoru, kako je teko i naporno u ono vrijeme bilo putovati iz Medine (u dananjoj Saudijskoj Arabiji) u Kinu, i koliko je vremena trebalo da se tamo stigne? Vjerojatno je putovanje trajalo godinu dana. Osim toga, u Kini nije bilo ni traga od vjerskog znanja i islamske nauke. Samo su se drevne vjere i svjetovno znanje tamo nauavali. Nije li to, upitao sam, jedan od najboljih dokaza da je islam religija znanja i mudrosti koja podstie sticanje svakog znanja i nije li, kao takav, vjera istine? Da je islam lana religija, izbjegavao bi znanje i intelekt, jer svaka la izbjegava istinu kako tajne njene obmane ne bi izale na vidjelo. Tada sam mu rekao da je prvo poglavlje asnog Kurana koje je bilo objavljeno Poslaniku, prema nekim islamskim uenjacima, bilo poglavlje Ugruak. Ono poinje sa naredbom Svemoguega, itaj, u ime Gospodara tvoga koji stvara, stvara ovjeka od ugruka! itaj, plemenit je Gospodar tvoj, koji pouava peru... (Kuran, Ugruak, 94:14).
Awali al-Leali, tom 4, str. 70; Bihar al-Anwar, tom 1, str. 177. Man la-Yahdhuruhul-Faqih, tom. 4, str. 389, hadis br. 5834. 10 Wasael al-Shia, tom 18, str. 14, hadis br. 20.
8 9

15

Uzvieni Allah je u ovom poglavlju spomenuo itanje i pisanje jer ove dvije vjetine predstavljaju temelj za uenje i klju znanja. Tu je jo jedan vaan hadis od Poslanika, koji kae: Kada bi znanje bilo u Plejadama,11 stanovnici Farsa (Perzije) bi ga odande dohvatili. 12 Ako uzmemo u obzir da Fars oznaava zemlje van Arabije, ba kao to se nearapski svijet naziva Adem, moemo rei da se hadis odnosi na nedavne ekspedicije na Mjesec. Ovdje se nalaze neke dobre vijesti za ovjeka, da dospije do bilo koje planete u sazvijeu Plejada, koje su na daleko veoj udaljenosti od planeta sunevog sistema. Drugim rijeima, moemo rei da je ovaj Poslanikov hadis u stvari skrivena naredba, koja znai: O ljudi ovoga svijeta, odletite do dubina svemira, sve dok ne doete do udaljenih zvijezda poput Plejada. Dakle, mi smo ekali dan kada e ovjeanstvo doi do Plejada. Kao to znate, rekao sam profesoru, kada su ruski naunici lansirali prvi vjetaki satelit, neki od hrianskih naunika i svetenika su protestovali i tvrdili da je ruski in bio protivan nebeskim silama, dok su islamski naunici estitali ovjeanstvu na izvanrednom uspjehu nauke u tom pogledu. Oni su taj uspjeh shvatili kao manifestaciju i dokaz ispravnosti predvianja izreka svetog Poslanika Muhameda. Nakon toga sam mu rekao da je imam Ali, koji je bio uenik i nasljednik asnog Poslanika i koga su svi muslimani prihvatili kao velikog vou i ukazali mu visoko potovanje, izjavio sljedee: Pitajte me o nainu funkcionisanja nebesa jer ih poznajem bolje od naina funkcionisanja zemlje. 13 Pitao sam ga zar nije ova izjava bila dokaz da je detaljno poznavao astronomiju, te da je ono to je savremeni ovjek danas otkrio njemu ve bilo poznato prije etrnaest vijekova, dok su tokom pet hiljada godina filozofi mislili da je nemogue da se ovjek vine u nebo. Svaka moja reenica je izgleda duboko dirnula doktora i pogodila ga kao munja. Ove rijei su mu potpuno zaokupile um i jasno su se mogli vidjeti znaci strahopotovanja i uenja na izrazima njegovog lica. Tada sam mu ispriao da u asnom Kuranu postoji ajet o osvajanju svemira i okeana. Taj ajet glasi: O druine dina i ljudi, ako moete da preko granica nebesa i Zemlje prodrete, prodrite, moi ete prodrijeti jedino uz veliku mo! (Kuran, Milostivi, 55:33). Vjerski uenjaci su protumaili ovu mo kao mo nauke. Sastanak je trajao vie od sat vremena. Na kraju sam ga upitao da li je bio zadovoljan saznanjem da je islam univerzalna vjera i da je Muhammed ibn Abdullah (neka Allah blagoslovi njega i njegovo potomstvo) Poslanik Svemogueg Boga. Doktor je pognuo glavu, razmiljajui o onome to sam rekao. Poto je utio, ja sam rekao: Nadam se da ete prihvatiti islam i poveati vae znanje sticanjem znanja o vjeri, kao to Uzvieni Allah kae u Svojoj svetoj knjizi: Allah e na visoke stepene uzdignuti one meu vama koji vjeruju i kojima je dato znanje. (Kuran, Ona koja se raspravlja, 58:11). Zahvaljujui Allahovoj milosti, vi ve posjedujete karakteristike pronicljivosti i mudrosti. Jedina stvar koja preostaje je da sebi dodate vrline vjerovanja i vjeru u islam. Tada sam mu objasnio da prihvatanjem islamske vjere nee nita izgubiti. Nakon primjetne tiine i dubokog razmiljanja, doktor je rekao: Kako treba da prihvatim islam?

Plejade ili Sedam sestara su grupa zvijezda u sazvjeu Bika, od kojih su neke plavobijeli divovi i jasno se mogu vidjeti golim okom. 12 Bihar al-Anwar, tom 1, str. 195, hadis br. 16. 13 Bihar al-Anwar, tom 39, str. 108, hadis br. 13.
11

16

Rekao sam mu da oituje svoju vjeru uz pomo tri izjave: Svjedoim da nema drugog boga osim Allaha i svjedoim da je Muhammed Njegov rob i poslanik. Pored te dvije izjave, pitao sam ga da prihvati autoritet imama Alija i ostalih (jedanaest) imama. On je to ponovio u skladu sa mojim uputstvom. Nakon toga je zatraio od jednog od naih prijatelja, koji je bio njegov uenik i na prevodilac, da ugovori sat vremena nedeljno kako bi ga nauio principe i pravila boanske vjere islama. Okupljeni ljudi su mu estitali i doneseno je osvjeenje. Okupljeni su se razili, svi ponavljajui rijei: Hvala Allahu, Gospodaru svijetova.

Da li je Isus sin Boiji? Jedan od mojih prijatelja, trgovac mjeovitom robom, jedan dan je doao kod mene i rekao da je njegov brat inenjer koji se kolovao u Italiji. On i jo dvije osobe iz Kerbele su se oenili Italijankama hrianske vjere. Ovaj brat je razgovarao o islamu i hrianstvu sa svojom suprugom, ali je ona sumnjala u istinitost islama. Ta je ena, ba kao i njen suprug, takoe bila kolovana osoba. Osim toga, ona je takoer posjedovala bogato hriansko vjersko znanje, jer je njen otac bio hrianski uenjak. Moj prijatelj trgovac mi je zatraio dozvolu da ih dovede meni s namjerom da e ih moda Allah blagosloviti i da bi oni mogli prihvatiti islam. Odvojio sam vrijeme za njih da dou i da me vide. Trgovac je dodao da je, prema rijeima njegovog brata, njegova supruga bila veoma obrazovana i dobro upuena u publicistiku, kao i u vjersko znanje. Rekao je da e ona iznositi mnoge argumente u raspravi. Odgovorio sam: Nadam se da e mi Svemogui Allah pomoi da govorim rijei istine. Takoe sam savjetovao mom prijatelju trgovcu da dovede tri mladia, zajedno sa njihovim enama, tako da bi se rasprava mogla organizovati sa svima njima. Trgovac je obeao da e pokuati dovesti sve njih zajedno, ali je izrazio sumnju da e moi da ih okupi jer je samo jedan od njih, njegov brat, bio poboni i vjeran i jedva ekao da njegova ena uvidi istinu i prihvati islam, dok su druga dvojica bila liena takvih osobina. Podsjetio sam ga na poslovicu: neete saznati sve dok ne probate. Nakon nekoliko dana, on se vratio kod mene i pitao da li bih mogao da ih vidim te veeri, pa sam rekao: Vie ste nego dobrodoli. Nakon veernje molitve, otiao sam do svoje kue. Tri mlada inenjera zajedno sa svojim suprugama, kao i prijatelj trgovac, doli su u moju kuu. Tokom nae rasprave, muevi hrianskih ena su bili prevodioci. Pitao sam te ene koja je njihova vjera i rekle su da slijede hriansku religiju. Upitao sam ih zato su postale hrianke. Jedna od njih je namignula drugoj i rekla da vjeruje u hrianstvo jer je prihvatila Isusa Hrista kao Boijeg sina. Ja sam upitao: Ko vam je rekao da je Isus Hrist bio Boji sin? Odgovorile su da svi ljudi vjeruju tako. Ja sam opovrgnuo njihovu tvrdnju rijeima: Ovo nije tono. Zar ne znate da je sadanji broj stanovnika na svijetu vei od tri milijarde, od ega su samo 800 miliona hriani? Prema tome, ostali ljudi na svijetu ne vjeruju da je Isus Boiji sin. U ovoj fazi razgovora, ene su utjele jer nisu imale protivargument. Onda sam dodao: Osim toga, ne vjeruju svi hriani da je Isus sin Boji, a veina njih vjeruju da je bio ljudsko bie. Tada je jedna od tih ena upitala da li bih mogao rei da milioni hriana, ukljuujui velike naunike, pustinjake, monahe i asne sestre, lau da je Isus bio sin Boji.

17

Postavio sam im isto pitanje, da li bi na slian nain mogle rei da vie od dvije milijarde nehriana, ukljuujui i velike naunike, pobone i uene ljude, lae da Isus nije bio sin Boji. ene su neko vrijeme utjele. Onda su me zamolile da dokaem Muhammedovo poslanstvo i da odgovorim na pitanje na kojoj osnovi elim da ih uputim ka islamskoj vjeri. Rekao sam: Poslanik Muhammed je inio uda, tvrdio je da je poslanik a njegova tvrdnja nije bila u suprotnosti sa razumom, stoga vjerujemo u njega. Ona me je zamolila da obrazloim svoja tri razloga, i ja sam joj to objasnio na sljedei nain: 1. injenica da je Muhammed tvrdio da je Boiji poslanik je prilino jasna i nije potrebno nikakvo obrazlaganje, budui da i vi priznajete da je on to tvrdio. Ona je potvrdila moju prvu afirmaciju. 2. Poslanik islama je inio uda kako bi dokazao svoje poslanstvo od kojih je dovoljan sam asni Kuran, jer nudi izazov ljudima u svijetu da sastave makar jedno poglavlje kao to su poglavlja u Kuranu, ali niko to nije mogao da uini. Pitala me je zbog ega ljudi u svijetu nisu mogli donijeti bilo kakav dokaz protiv Kurana. Odgovorio sam: To je slino Isusu koji je oivljavao mrtave, dok niko od jevreja nije imao takvu mo. Ona je primijetila, Kur'an je rije. Odgovorio sam: Da, naravno, ali ta rije nije kao rije ljudi, ona je neto natprirodno, a to je razlog iz kojega ljudi ovog svijeta nisu mogli napisati niti jedno slino poglavlje. Da Muhammed nije bio Boiji poslanik, ne bi mogao donijeti knjigu poput Kurana koja je vie od ljudskih rijei. 3. Tada sam joj objasnio svoj trei razlog: Njegova tvrdnja nije bila protivna razumu. Ponekad je mogue da neko moe neto tvrditi i initi izvanredna djela, a da njegova tvrdnja bude protivna razumu. Ako je njegova tvrdnja u suprotnosti sa razumom, to je dokaz da njegovo djelo nije Boija izjava. Na primjer, ako neko tvrdi da sunce moe proizvesti hladnou i kao dokaz svojoj tvrdnji izvri neka izvanredna djela kako bi izazvao pomraenje Sunca, onda moemo rei da ovo njegovo djelo i pomrina Sunca nisu udo od Boga, nego da se radi o inu koji je postignut kroz arobnjatvo, ongliranje ili neprirodno djelo. Sa druge strane, prilino je oigledno da tvrdnje poslanika Muhammeda nisu nikada bile u suprotnosti sa razumom. Zatim je Italijanka ponovila svoju prvu tvrdnju, govorei: Ako Isus Hrist nije bio sin Boji, iji je onda bio sin? Upitao sam je da li je ula za Adama i Evu. Ona je odgovorila: Da, Adam i Eva su bili prvi ljudi na zemlji, kao to je to navedeno u Bibliji. Tada sam rekao: Ko je bio otac Adama i Eve? Ona je odgovorila: Adam i Eva nisu imali oca. Pitao sam: Kako su doli na ovaj svijet? Ona je odgovorila: Po nalogu Svemogueg Boga. Tada sam joj objasnio da je Isus doao na svijet na slian nain, po nalogu Svemogueg Boga, bez oca. Ona je utjela. Poto je moj argument ostavio na njih veliki utisak, nastavio sam da istiem ovim hriankama da islam veoma mnogo potuje Isusa Hrista i njegovu majku Mariju. Poeo sam da hvalim i slavim djevicu Mariju (neka je mir sa njom) a zatim ih upitao: ta vas sprijeava da prihvatite ovu religiju koja gaji visoko potovanje prema vaem Poslaniku (Isusu) i njegovoj majci? ene su bile vrlo iznenaene kada sam govorio o tome kako islam veoma mnogo potuje Isusa i njegovu majku. Tada sam im rekao: Sada u vam donijeti nau svetu knjigu, asni Kuran, kako biste vidjeli svojim vlastitim oima koliko on hvali i potuje poslanika Isusa i njegovu majku Mariju. Tu je i cijelo jedno poglavlje u Kuranu koje se zove Marija. Tada sam uzeo Kuran, otvorio poglavlje Merjem i pokazao im.

18

Okretao sam stranice pred njima, jednu po jednu, pokazujui im svaki ajet koji se odnosi na Mariju u tom poglavlju. Nakon takvih argumenata i razgovora, islam je naao put do njihovih srca i nauio sam ih kako da ponove izjavu o prihvatanju islamske vjere: Svjedoim da nema boga osim Allaha, Koji je Jedan i nema partnera, i svjedoim da je Muhammed Njegov rob i poslanik. I svjedoim da su Ali i njegovi potomci bezgrijeni nasljednici Allahovog poslanika. One su iskreno ponovile ova tri svjedoenja vjere, na arapskom kao i na njihovom jeziku. Na kraju je poslueno osvjeenje. Njihovim muevima je savjetovano da naue svoje ene islamskim propisima. Na poklon su dobili komplet knjiga o naelima islama i njegovom praktikovanju.

Poloaj Isusa i hriana u islamu Jednog dana, jedan moj kolega je doao da me vidi i rekao da je preko nekog prijatelja upoznao inenjera hrianina koji je sluio u Iraku i htio sa njim razgovarati o islamu, ali nije mogao to da uini jer nije bio dobro obavijeten o hrianstvu i plaio se takve odgovornosti, poto nije studirao relevantne knjige i izvore dovoljno da bi mogao da obavi svoj zadatak. Nekoliko dana kasnije, doveo je svog prijatelja nakon veernje molitve i on me je, nakon poetnih ljubaznih fraza, upitao da li vjerujem da je islam religija, na to sam odgovorio potvrdno. Takoe me je upitao da li vjerujem da je Muhammed bio Boji poslanik i da li je Muhammedova religija bila bolja od hrianstva. Odgovorio sam potvrdno. Zatim je upitao: Vjerujete li da e svako onaj ko ne vjeruje u islam biti baen u pakao? Odgovorio sam, Oni koji ne vjeruju u islam mogu se podijeliti u dvije grupe. U prvoj grupi su oni koji ne vjeruju u islam jer nemaju informacije o njegovoj istini. Ova grupa ljudi e biti testirana na Sudnjem danu. Ako oni poloe test, ui e u raj, a ako ne, onda e ii u pakao. U drugoj grupi su oni koji, nakon to su prouili i razumjeli istinu islama, jo uvijek ne vjeruju u islam iz tvrdoglavosti ili slinih razloga. Oni znaju da je islamska religija ispravna, ali je bez obzira na to negiraju. Ta grupa ljudi je tvrdoglava i ako ne zaale i ne pokaju se Svemoguem Allahu, onda e biti baeni u pakao. On je rekao: Ako je tako, da li onda mislite da e milioni hriana pasti u pakao? Odgovorio sam, Nisam to rekao. Ono to sam rekao je da e samo oni tvrdoglavi ui u pakao, ali da e oni koji su bili neupueni i nisu imali znanja o islamu biti ispitani na Sudnjem danu. On je rekao: Do sada nisam nikada uo ovakvu stvar od bilo koga drugoga osim od vas. Suprotno tome, uo sam od mnogih muslimana da e svi hriani pasti u estoki pakao. Rekao sam, "Ono to sam rekao je miljenje svih muslimanskih uenjaka, a takoe je zabiljeeno u naim knjigama filozofije i teologije. On je rekao, Dakle, grupa hriana e ui u raj!" Kako bih objasnio svoje stanovite, rekao sam, Svi oni hriani koji su vjerovali u Isusa Hrista i prihvatili njegovu religiju kao istinu prije pojave islama, sigurno e ui u raj. Meutim, nakon pojave islama, samo oni hriani koji poloe ispit na Sudnjem danu e ui u Raj. Hrianski inenjer je upitao da li sam znao bilo ta o hrianstvu. Odgovorio sam da jesam. Ispitivao me je o tome kako i odakle sam se informisao o hrianstvu. Rekao sam da sam uio o hrianstvu prouavajui njihove knjige i odravajui rasprave i

19

razgovore sa raznim uenim ljudima. On je upitao zato nisam prihvatio hrianstvo, uprkos injenici da sam priznao Isusovu veliinu. Odgovorio sam da sam bio svjestan Isusove veliine, ali sam takoe znao da Poslanik Muhammed ima vii status. Tako sam vjerovao i u Isusa, a nakon njega i u Muhammeda (neka je mir sa njima). On je primijetio: Prema tome, to se tie Hrista, mi osjeamo isto. Odgovorio sam potvrdno. Onda me je upitao: Kako moete dokazati da je Muhammed bio poslanik? Rekao sam, Onaj isti dokaz koji potvruje Isusovo poslanstvo, takoe potvruje i Muhammedovo poslanstvo. On je odbacio moj argument rekavi da je Isus bio sin Boiji, dok je Muhammed bio sin Abdullaha, Boijeg Sluge. Pitao sam ga, Zato mislite da je Isus sin Boji? i dodao, Mislite li rei da je Bog uinio da Marija rodi Isusa na isti nain na koji ovjek ini da njegova supruga rodi sina? Ili mislite na neto drugo? ta zaista elite da kaete? U tom trenutku je lice hrianskog inenjera izgledalo kao da mijenja boje i on se zamislio. Nakon nekoliko minuta je podigao glavu i rekao: Ovaj sluaj, poto je natprirodan, prevazilazi razum i poimanje. Pitao sam ga, Kako vi vjerujete u religiju koja je izvan razuma? Onda sam mu dao jedan primjer: Ako neka osoba ovdje doe i kae vam da je Boji poslanik i da morate da joj se pokoravate, a im joj zatraite razuman dokaz ona vam kae da je to van vaeg poimanja, zar se ne biste nasmijali? Onda sam mu objasnio da je u ljudskoj prirodi da ne prihvati ono to ne razumije. On je pitao: Pa kako onda vi vjerujete u Boga, uprkos injenici da Ga va razum ne moe shvatiti? Rekao sam, Ja znam da je ovaj svijet je stvorio sposoban Stvoritelj, ali ne znam kakva je Njegova priroda ili sutina. To je slino injenici da ovjek vjeruje u postojanje struje, ali uprkos tome, ne poznaje njenu prirodu. On je tada preao na temu vjerovanja da je Isus sin Boiji i rekao: Svi hriani svijeta tvrde da je Isus sin Boji. Ja sam demantovao i rekao: Prvo, ne prihvataju svi hriani ovo vjerovanje. Drugo, njihova tvrdnja nije dokaz, jer bi u protivnom dokaz da nije tako bila injenica da svi muslimani tvrde da Isus nije sin Boji. Trebalo bi onda prihvatiti ovo miljenje veine! On je rekao, Kako dokazujete da je Isus Boji poslanik? Odgovorio sam, Poto Kur'an i Poslanik islama potvruju poslanstvo Isusa Hrista (neka je mir sa njima), onda i ja vjerujem u njega. On je rekao, Pretpostavimo da Kur'an i Poslanik Muhammed nisu posvjedoili Isusovo poslanstvo, da li biste u tom sluaju imali vjeru u Isusa? Rekao sam, U tom sluaju, ne bih vjerovao u njega. Upitao me je za razlog. Objasnio sam mu da bi se u nedostatku Kur'ana i Poslanika islama, Isusovo poslanstvo moglo samo dokazati svjedoenjem hriana ili svjedoenjem Biblije, od kojih nijedno nije pouzdano. Uitao je za razlog. 1. Odgovorio sam: Zbog toga to je sadraj Biblije u suprotnosti sa razumom, tako da nije mogue da takva knjiga bude nazvana Rijeju Boijom! "On je iznenaeno upitao: Da li je Biblija u suprotnosti sa razumom? Ja sam odgovorio potvrdno, a kada je pitao da navedem neki primjer, rekao sam da ne elim da povrijedim njegova osjeanja, ali moete pogledati moj tekst Osobine Boga i Njegovih poslanika prema Bibliji (u treem dijelu ove knjige) koji pokazuje kako Biblija optuuje Isusa Hrista da je (ne daj Boe!) roen uslijed preljube. Ovdje je hrianin ugrizao svoj prst i rekao: Ne! Ne postoji mogunost da se takvo neto nalazi u Bibliji! Onda sam pred njim otvorio Bibliju i pokazao mu ono to sam rekao. Bio je okiran kada je to vidio. Tada sam mu objasnio da je takvih iracionalnih tema bilo u izobilju u toj knjizi, to emo Boijom voljom kasnije vidjeti.

20

Tada sam rekao: Nadam se da ete mi oprostiti ako su vas moje rijei povrijedile, ali ja sam bio primoran da to uinim. Inae je Isus (neka je mir s njim) jedan od l-ulAzm poslanika (tj. koji su imali univerzalnu misiju u svoje vrijeme) koji su po naem miljenju pravedni i sveti. Obavezno je vjerovati u njega na isti nain na koji vjerujemo u poslanika Muhammeda. 2. to se tie razloga iz kojega nisam mogao da prihvatim izjave hriana u svrhu dokazivanja, objasnio sam mu da pored hrianskih stavova i izjava postoji toliko mnogo ljudi u svijetu iji je broj ukupno mnogo puta vei nego broj hriana, kao to su na primjer jevreji, budisti, zoroastrijanci, konfuijanci i toliko drugih pripadnika razliitih religija u svijetu, koji nasuprot hrianima ne priznaju Isusa za poslanika. To je razlog zbog kojega vjerujem u Isusa na temelju Kur'ana i Poslanika Muhammeda. On je rekao, Dakle, gdje je sada izlaz po vaem miljenju? Rekao sam, Po mom miljenju, pretpostavimo da smo upravo sada doli na ovaj svijet i da elimo da za sebe prihvatimo vjeru. Prije svega, moramo da uklonimo svaku vrstu imitiranja i razmiljanja iz prolosti, tako da emo moi da saznamo prema slobodnom razumu koja je religija dostojna da je slijedimo, a onda emo se iskreno odluiti za nju. On je rekao: Vrlo dobro, ali kako moemo da doemo do te injenice? Rekao sam, Ovdje imamo dvije knjige, Bibliju i Kuran. S obzirom na izmjene i iskrivljenja koji postoje u prvoj knjizi, kao i na mnoge iracionalne stvari koje su navedene, Biblija vie ne zasluuje da bude vjerodostojna knjiga za religiju. Prema tome, ili je izvornik ove knjige bio neispravan ili je izvorni primjerak bio ispravan, ali je kasnije iskrivljen i izmijenjen. Dakle, u oba sluaja, Biblija nije vjerodostojna knjiga na koju moemo da se oslonimo. Dakle, ostaje nam da odaberemo Kuran. On je rekao, Mogla bi postojati mogunost da postoji neka druga religija osim one koja je predstavljena u Kuranu, kako onda mogu zakljuiti da je islam bolji od drugih religija? Isto tako, kako mogu uzeti zdravo za gotovo da je Kuran je autentian, tako da ga mogu prihvatiti i slijediti njegovog Poslanika? Rekao sam, Dobro pitanje! Dopustite mi da dokaem autentinost i istinitost Kurana. asni Kuran kae u jednom od svojih ajeta, A ako sumnjate u ono to objavljujemo robu Svome, nainite vi jednu suru slinu objavljenim njemu, a pozovite i boanstva vaa, osim Allaha, ako istinu govorite (Kuran, Krava 2:23). Onda sam dodao, Arapi su bili majstori rjeitosti, knjievnosti i jasnoe a Muhammed je bio jedan od njih, a nije bio poznat po tome da umije da ita i pie, niti je poznato da je od bilo koga nauio da ita ili pie. Meutim, donio je knjievno djelo koje se jo uvijek smatra za apsolutno jedinstveno remek-djelo. Inae, Arapi su lako mogli da se takmie sa njim u Kuranu, ali njihova nesposobnost da to uine i proizvedu takvo djelo dokazuje da ni jedno ljudsko bie nije sposobno da odgovori na Poslanikov izazov da donese neto slino asnom Kuranu. Ovaj sluaj prua dovoljno dokaza da nema sumnje u to da je Kuran objava od Svemogueg Boga. On je upitao: Postoji mogunost da su neki od Arapa moda uspjeli da sastave jo jednu knjigu slinu Kuranu, ali da nije stigla do nas. Odgovorio sam: Da su bili uspjeni u tome, hriani i jevreji bi svakako iskoristili tu knjigu kako bi opovrgnuli Muhammedovu tvrdnju da je Poslanik, jer su arko eljeli da to uine. Budui da ne postoji trag u istoriji da se takvo neto dogodilo, to dovoljno dokazuje da niko od Poslanikovih protivnika nije uspio da sastavi jo jednu knjigu slinu Kur'anu. Onda sam mu dao filozofski primjer govorei, nepostojanje dokaza za postojanje neega je sam dokaz njegovog nepostojanja tj. ako ne moete da pronaete neku osobu u ovoj prostoriji, to znai da ta osoba nije u ovoj sobi.

21

U tome trenutku se inilo da je hrianski inenjer bio uvjeren u moje argumente, a kada me je pitao za savjet, rekao sam mu, Mislim da bi trebalo da vjerujete u Muhammedovo poslanstvo. Upitao je, Da li treba da prestanem da vjerujem u Isusa Hrista ako povjerujem u Muhammeda? Naravno da ne! odgovorio sam mu i dodao: ak tavie, islam jasno zapovijeda svojim sljedbenicima da takoe vjeruju u poslanstvo Isusa Hrista. Pored toga, islam priznaje Isusa kao jednog od pet velikih Poslanika koje je Svemogui Allah poslao na istok i zapad ovoga svijeta kao Svoje vjerovjesnike, a oni su poznati pod nazivom l-ul-'Azm. On je upitao: Ko su ta petorica velikih poslanika? Odgovorio sam, To su poslanici Noj (Nuh), Abraham (Ibrahim), Mojsije (Musa), Isus (Isa) i Muhammed (neka je mir sa svima njima). Tada sam poeo da ga podstiem da prihvati islam, a zahvaljujui Allahovoj milosti i blagoslovu on je to uinio i izgovorio tri svjedoenja vjere za prihvatanje islama, a takoe je prihvatio i autoritet imama Alija i njegovih jedanaest potomaka ili imama (neka je mir sa njima).

Prednost islama nad drugim religijama Tokom svetog mjeseca Ramazana, jednog dana sam doao kui nakon podnevne zajednike molitve. Bio sam jako umoran jer sam ostao vie od sat vremena da objasnim razliita religiozna pitanja koja su postavili mnogi muslimani u dvoritu damije imama Husejna (neka je mir s njim) u Kerbeli. Po dolasku u kui, htio sam da se odmorim, ali je neko zazvonio na vrata. Nije bilo nikoga drugog u kui da otvori vrata i pomislio sam da ignoriem posjetu, ali sam se sjetio da bi moda nekome mogla biti potrebna pomo i ako bih ja ispunio njegovu potrebu, to bi moglo znaiti veliku nebesku nagradu za mene. Onda sam se sjetio da sam zakazao termin za sastanak sa jednim dravnim slubenikom iz Bagdada. Trebalo je da porazgovaramo o mom zahtjevu da uvezem opremu za otvaranje jedne lokalne radio stanice u Kerbeli, o osnivanju fakulteta Al-Quran Al-Hakim College i o nekoliko drugih stvari. Nisam htio da odrim zakazani sastanak prije nego to se malo odmorim. S druge strane, nijedan od mojih kolega koji je trebalo da prisustvuju sastanku nije jo bio stigao. Ne volim da odravam sline sastanke bez prisustva mojih kolega, a pogotovo kada se radi o sastancima sa dravnim slubenicima. Nevoljno sam ustao i otiao da otvorim vrata. Ispred njih je stajao ovjek koji je imao ezdesetak godina. Pozdravio me je i rekao: lanovi moje porodice i ja smo doli iz Kazimije da vas vidimo. Da li biste mogli da nas primite? Rekao sam: Vie ste nego dobrodoli. "Rekao je: Moj sin je studirao u Njemakoj i nedavno se vratio odande sa suprugom Njemicom koja je hrianka. Razgovarali smo sa njom o islamu i ona nas je zamolila da je uvjerimo o njegovoj istinitosti. Mi smo pokuali, ali nismo uspjeli. Odluili smo da zatraimo vau pomo po ovom pitanju. To je razlog iz kojega smo doli ovdje iz Kazimije koristei priliku to je petak na slobodan dan. Rekao sam mu: Bie mi veoma drago da vas sve primim. Onda sam ponudio Njemici da kae sve to eli. Njen suprug je prevodio na razgovor. Ona je rekla: Moj mu i njegovi roditelji tvrde da je islam zamijenio hrianstvo i da zato treba prihvatiti islam, iako ja nisam vidjela nita loe u hrianstvu kako bih promijenila svoju vjeru. Ja sam religiozna ena i prouavala sam Bibliju, a takoer sam ila i u crkvu. Svi lanovi moje porodice su takoer religiozni ljudi. Imajui u vidu ove injenice, postoji li neki razlog za vae miljenje da bi trebalo

22

da ostavim hrianstvo i prihvatim islam, i koji? Pokuala je da objasni svoj stav navodei sljedei primjer: Ako imate lijepu kuu, da li ete zaeljeti da je promijenite, ako ne postoji nita to nije u redu sa njom? Na slian nain sam joj odgovorio, Ne elim da napustite svoju vjeru. Ja elim da poveate ljepotu vae vjere sa jo jednom ljepotom, ljepotom islama. Ne elim da promijenite svoju kuu, nego da joj dodate jo jedan sprat, kako biste imali vie prostora i svjetlosti i kako biste bolje uivali u ivotu. Veoma iznenaena, ona je rekla, Ali, zar nisu islam i hrianstvo neprijatelji koji se nikada nee pomiriti? Rekao sam: Nisu. Primjer ove dvije religije, hrianstva i islama, je kao primjer faza u obrazovanju, odnosno gimnazije i fakulteta. Dakle, poziv koji vam upuujem da prihvatite islam je kao da vas pozivam da steknete visoko obrazovanje nakon to ste uspjeno zavrili srednju kolu, tako da moete zavriti svoje obrazovanje. Ona je rekla: Kako da se sloim sa vama kada sam od samog poetka uila kod kue, u koli i u svojoj okolini da je islam oduvijek bio protiv hrianstva i da je Muhammed bio zakleti neprijatelj Hrista, a muslimani neprijatelji hrana? Rekao sam: ta god da ste nauili od samog poetka, istina je sasvim suprotna jer je islam privren hrianstvu, a dokaz za to je u naem asnom Kuranu: Recite: Mi vjerujemo u Allaha i u ono to se objavljuje nama, i u ono to je objavljeno Musau i Isau (Kuran, Krava 2:136). Muhammed takoe eli dobro Hristu i smatra se za njegovog brata, kao to je spomenuto u asnom Kuranu: Mesih, sin Merjemin, samo je poslanik i prije njega su dolazili i odlazili poslanici a majka njegova je uvijek istinu govorila; i oboje su hranu jeli (Kuran, Trpeza 5:75). Muslimani takoe ele dobro hrianima, kao to to moemo vidjeti iz sljedeeg ajeta: Svakako e nai da su vjernicima najblii prijatelji oni koji govore: Mi smo krani, zato to meu njima ima sveenika imonaha i to se oni ne ohole (Kuran, Trpeza 5:82). Onda sam je upitao: Nakon to ste vidjeli ove jasne ajete iz Kurana, da li jo uvijek mislite da je ono to ste ranije uli ispravno, ili ono to ujete i vidite sada? Mlada hrianka je bila veoma impresionirana mojim razmiljanjem. Njeni lanovi porodice su takoer bili zaueni. Rekao sam: To su posljedice nae nedovoljne reklame u zemlji i inostranstvu. Neka nam je Allah na pomoi. Zatim je rekla: Sada se slaem sa vama, poto ste to dokazali iz Kurana. Da to niste uinili, ja bih pomislila da tako govorite samo da biste me uvjerili da prihvatim islam i da to ne odgovara realnosti. Da li biste sada mogli da opirnije objasnite kako je to islamska religija univerzitetska faza obrazovanja nakon hrianstva kao srednjokolske faze? Rekao sam: Vi ste i sami hrianka i dobro znate da je hrianstvo religija morala. Ona je odgovorila potvrdno. Tada sam rekao: Ali, islam je proirio moralne odlike na druga pitanja, kao to univerzitet prua nove grane obrazovanja onima koji su zavrili srednju kolu. Ona je rekla: Dajte mi jedan primjer. Rekao sam, Na primjer, islam je uspostavio politike i ekonomske sisteme i propisao programe za oruane snage, zdravlje, bogatstvo i mnogo toga drugoga. Zauena mojim izjavama, mlada Njemica je upitala: Da li se islam bavi i tim temama? Rekao sam: O da, zato da ne? Ona je rekla: Ranije mi je dato na znanje da je islam zbirka smijenih pria i iskrivljenja iz judaizma i hrianstva. Rekao sam, Ali istina je potpuno suprotna. Islam se udaljio od judaizma i hrianstva po pogledu

23

smijenih pria i iskrivljenja koja su se razvila toekom vremena, te zbog toga asni Kuran kae, A tebi objavljujemo Knjigu, samu istinu, da potvrdi knjige prije nje objavljene i da nad njima bdi (Trpeza, 5:48). Ona je primijetila: Sada se za mene nameu dva pitanja. Prvo, koje su to smijene prie u judaizmu i hrianstvu? Da li je mogue da su se takva stvari moda uvukle u hrianstvo? Rekao sam: Ne elim da zapoinjem ovu temu jer ne bih volio da povrijedim vaa osjeanja i liim vas pozitivnih rezultata ove rasprave. Bilo kako bilo, ja u vam postaviti samo jedno pitanje. Hriani vjeruju u trojstvo i kau da su Otac, Sin i Duh Sveti tri osobe u jednoj. Je li to mogue? Ona je odgovorila: ta smeta? Rekao sam joj dok sam neko vrijeme drao tri knjige u ruci, Jesu li ovo tri knjige ili jedna? Rekla je: Tri. Rekao sam: Ako ovjek doe i kae vam da su ove tri knjige jedna, ta ete mu rei? Zar mu neete rei da nije mogue da tri osobe budu samo jedan entitet? Mlada hrianka je bila toliko zauena da je izgledalo kao da je ula ove argumente po prvi put u svom ivotu. Rekla je, Kako to da hriani vjeruju u trojstvo? Rekao sam, Ne znam, pitajte njih. Samo znam toliko da je to uenje lano. Ona je rekla, Moje drugo pitanje je sljedee: rekli ste da islam rjeava sve aspekte ivota. Da li je islam vjera? Kakva je veza izmeu religije i politike ili ekonomije? Rekao sam, Religija je sve. Poto je hrianstvo doivjelo mnoge prepravke, od njega nije ostalo nita osim nekih etikih uenja. Ona je rekla, Moete li objasniti, na primjer, islamsku ekonomiju? Rekao sam, Dopustite mi da vam citiram odgovarajue ajete iz asnog Kur'ana: I znajte da od svega to u borbi zaplijenite jedna petina (hums) pripada Allahu (Kuran, Plijen, 8:41). Zekat pripada samo siromasima i nevoljnicima (Kuran, Tevba 9:60). Allah je dozvolio trgovinu, a zabranio kamatu (Kuran, Krava 2:275). O vjernici, ispunjavajte ugovore! (Kuran, Trpeza 5:1). Tada sam poeo da tumaim ove kur'anske ajete o islamskoj ekonomiji uz neke detalje koji su bili relevantni za nau raspravu. Ona je izjavila: Ja sada prihvatam islam, ali ostaje jo samo jedna stvar koju, ako mi budete objasnili na zadovoljavajui nain, prihvatiu islam, a inae neu. Imam puta Nekoliko puta sam postavila pitanje svom suprugu i drugim ljudima, ali niko nije mogao da mi da zadovoljavajui odgovor. Zamolio sam je da postavi pitanje. Od prvih dana otkako sam dola u Irak, rekla je pokazujui na njenog supruga i druge ljude, ova porodica trai od mene da nosim maramu. Dakle, ako je marama obavezna u islamu, onda ga ja ne mogu prihvatiti na bilo koji nain. Rekao sam, Jeste li vidjeli kako zlatari uvaju svoje dragocjene dragulje u sefovima? Ona je rekla, Da, vidjela sam. Upitao sam: Zato to tako rade? Ona je odgovorila, Samo da bi ih zatitili od lopova. Rekao sam, Islamska filozofija noenja marame svodi se na isto. Na primjer, vi ste mlada dama i jako dobro znate da u svakom drutvu postoje kradljivci asti i istoe. Ba kao to dragulje uvamo od lopova, islam je na slian nain obavezao svoje sljedbenike da uvaju istou, dostojanstvo i plemenitost enskih lanova drutva, a to je samo za vae dobro. Ona je rekla, Ovo je uvjerljivo objanjenje. A sada, ako je noenje marame obavezno u islamu, zato ene na irakoj televiziji ne nose maramu? Zar Irak nije islamska zemlja? Rekao sam, Da li je vaa zemlja Njemaka samostalna, ili je pod jarmom kolonijalizma? Ona je rekla, Nakon Drugog svjetskog rata, mi smo pali pod jaram kolonijalizma. Rekao sam, Vjerujete li da vam kolonijalizam omoguava da planirate razvoj vae zemlje prema vaim eljama, kako biste sprovoditi zakone po

24

sopstvenom izboru i da ivite kako vam se svia? Rekla je tmurno, Ne, naravno da ne! Rekao sam, Mi muslimani smo takoe pali u ruke politiko ekonomskog kolonijalizma poetkom dvadesetog vijeka i on sastavlja sve nae nacionalne, kulturne, politike i ekonomske programe. Prema tome, mi muslimani smo lieni primjenjivanja bilo kakvog islamskog programa u vlastitim zemljama. Ona je rekla, To je zaista istina. Tada je mlada hrianka prihvatila islam i izgovorila tri svjedoenja vjere, Svjedoim da nema boga osim Allaha, Jedinoga Koji nema partnera, i svjedoim da je Muhammed Allahov rob. Takoe je prihvatila naslijee Imama Alija. Svi lanovi njene porodice, a posebno njen suprug, bili su bezgranino sretni radi njenog prihvatanja islama. Islamsko uenje Jednog dana, jedan mladi zapadnjak u hipi odjei je doao u nau kuu sa jednim mladiem iz naeg rodnog grada Kerbele. Pitao sam mladia iz Kerbele kako to da je taj zapadnjak ovdje, a on je rekao da je zatraio od njega da ga odvede do vjerskog uenjaka jer bi htio da postavi neka pitanja o islamu. Tako ga je doveo do mene. Ja sam ga pozdravio i upitao ga kako se zove, odakle je i zato je doao da posjeti Irak, a posebno Kerbelu. Takoe sam se raspitao o njegovoj struci i stepenu obrazovanja. Odgovorio je da je Amerikanac. Diplomirao je na amerikom univerzitetu gdje je studirao savremene religije, a doao je u Irak kao turista. Dodao je da voli islam jer mu se ini da je racionalniji od svih drugih religija, ali da ima neka pitanja u vezi sa njim koja bi mu, ukoliko pronae zadovoljavajui odgovor, omoguila da napusti hrianstvo i prigrli islam. Upitao sam ga, Zato elite da napustite hrianstvo? Rekao je, Veina mladih u Americi, a posebno onih koji su visoko obrazovani i dobro informisani, nemaju vrstu vjeru u hrianstvo u pravom smislu rijei jer smatraju da su vjerske tradicije iracionalne, a u isto vrijeme primjeuju da vjerskim velikodostojnicima nedostaju pohvalne vrline i lijepe osobine. (Bio je veoma iskren kada je govorio o njima.) Rekao sam, Ako je tako, zato onda mladi ne odbace hrianstvo? On je rekao, Kao prvo, veina njih jesu odbacili hrianstvo, a drugo, onima koji jo uvijek pokazuju svoju privrenost prema njemu to uglavnom ine iz dva razloga. Neki su duni da slijede svoje starjeine i oeve, a neki to ine iz straha od irenja komunizma i nevjere. Oni vjeruju da e se, im napuste hrianstvo, pojaviti komunizam. Prema njihovom miljenju, hrianstvo je jedina barijera protiv irenja komunistikog uticaja meu ljudima u njihovoj zemlji. Prema njihovom miljenju, ciljevi i tenje komunizma jesu da iskorijeni svaku stvar; od vlade do ekonomije, slobode i sistema nasljeivanja. Rekao sam, Zato ne potrae utoite u islamu? On je rekao, Zbog toga to je slika o islamu koja im je predstavljena potpuno iskrivljena. tavie, ne postoji bilo kakav propovjednik islama u Americi koji bi mogao predstaviti pravi islam na tako impresivan nain da bi privukao ameriku mlade. Rekao sam, Da li vi priznajete ljepotu islama? Da, ali je ona po mom miljenju iskrivljena. Kako to, iskrivljena? On je odgovorio, Upravo sam iz tog razloga doao da vas vidim. Jeste li upitali druge muslimanske uenjake? Da, ali nisam dobio zadovoljavajui odgovor. Tada je ispriao kako je upoznao mladia iz Kerbele koji ga je doveo do moje kue. Mladi Amerikanac je pomalo znao arapski, tako da nije bilo potrebe da uzimamo prevodioca, osim u nekim dijelovima diskusije kada smo traili pomo od jednog

25

naeg prijatelja koji je govorio engleski. Naa rasprava je poela o pitanju dokaza o Boijem postojanju. Rekao sam, Dokaz Njegovog postojanja prepoznaje se prema Njegovim znacima, jer nema posljedice bez uzroka. Istakao sam, Kao to znate, Sjedinjene Amerike Drave imaju nekih 300.000 strunjaka za astronomiju i ulau stotine miliona dolara za izradu vjetakih satelita. Moete li da dokaete da ameriki sateliti imaju svoje tvorce, a da Mjesec prirodni satelit koji je milion puta vei od vjetakog satelita nema Stvoritelja? Bio je zadovoljan sa ovim objanjenjem i rekao je: Zato ne moemo da vidimo Boga? Rekao sam, Mislite li da je svaka postojea stvar vidljiva? On je rekao, Ja vjerujem samo u opipljive stvari. Rekao sam, Ne, to nije sluaj. Vi vjerujete i u opipljive i u racionalne stvari. Kada je upitao da bolje objasnim, rekao sam, Vjerujete li u postojanje uma, due, sile gravitacije i slinih stvari? Rekao je, Vjerujem. Rekao sam, Jeste li vidjeli um, duu, ili silu gravitacije? Rekao je da nije. Tada sam rekao, Dakle, vi vjerujete u one stvari koje vaa ula ne primjeuju, nego primjeuju njihove posljedice. On je rekao, Dobar odgovor. Mladi Amerikanac je pokrenuo drugu temu i upitao, Kako moete da vjerujete u Muhammedovo poslanstvo kada on nije bio poslanik? Rekao sam, Na osnovu ega tvrdite da nije bio poslanik? On je rekao, Jasno je da je on osnovao svoju vjeru uz pomo maa, a Bog je milosrdan i ne pribjegava takvim mjerama. Rekao sam, Kao prvo, samo radi argumenta, ako bismo pretpostavili da je ova tvrdnja istinita, elio bih vas upitati da li vjerujete u Mojsijevo poslanstvo (neka je mir sa njim). On je odgovorio potvrdno. Tada sam mu ispriao priu o Mojsiju koja se spominje u Bibliji, Ponovljeni zakoni 13:15-16, Brojevi 31:7-35, gdje se spominje da je on pribjegao mjerama koje su gore od maa. Njemu je (navodno) Bog naredio da zapali osvojene gradove i da pobije ne samo ljude, nego i djecu i ivotinje. On je priznao ovu injenicu i rekao: To je razlog zbog kojega sam doao do vas, kako bih razjasnio stvari i pronaao drugi religiju za sebe, jer naa Biblija ima mnogo takvih smijenih pria. Nastavio sam, Meutim, islam se nije uspostavio maem. Tada sam nastavio sa pitanjem: Da li ste prostudirali bitke koje je vodio Poslanik islama? Da li znate da su sve one bile odbrambene i da nijedna nije bila ofanzivna? On je rekao: To prvi put ujem. Rekao sam, Treba da konsultujete autentine istorijske izvore kako biste vidjeli zapise tih injenica i sami se uvjerili u istinitost moje tvrdnje. Tada sam mu dao primjerak moje knjige U sjeni islama i savjetovao mu da je prostudira, a posebno poglavlje koje se bavi borbama Poslanika Muhammeda s.a.v.s. Mladi hrianin je poeo da ita knjigu, a jedan od naih prijatelja koji je govorio engleski poeo je da mu pomae u tom procesu. U meuvremenu, ja sam iskoristio priliku da u ovom kratkom vremenskom razdoblju primim one koji su ekali da me vide. Nakon to je zavrio sa itanjem odgovarajueg poglavlja u knjizi, bio je veoma iznenaen time to im je prezentirana iskrivljena istorija islama. Zatim je prihvatio da Muhammed nije doao sa maem. Kako biste mogli da dokaete da je on bio Poslanik? Rekao sam, Kako vi hriani dokazujete da je Isus Hrist (neka je mir s njim) bio Poslanik? On je rekao: U stvari, ja nemam dokaz u prilog Isusovog poslanstva, jer ja lino vjerujem u hrianstvo kroz porodinu tradiciju. Predloio sam mu da utvrdimo kriterijume za priznavanje istinitosti Poslanika, kako bismo razlikovali prave i lane. Sa udnom znatieljom, on je rekao, Ovaj problem je i sam bio jedno od mojih osnovnih pitanja.

26

Rekao sam, Kako ete saznati da je neka osoba ljekar a neka druga osoba inenjer? On je rekao, Ili zahvaljujui diplomi ili inu koje su mu dali neki medicinski centar ili fakultet, ili putem sopstvenog iskustva. Na primjer, ako vidim da je neka osoba izlijeila neku bolest sa nekim lijekom, ja u ga nazvati ljekarem. Na slian nain, ako neka osoba sastavi dobar nacrt zgrade i ispuni inenjerske zahtjeve, onda on moe biti nazvan inenjerom. Tada sam rekao, U sluaju Boijeg poslanika, primjenjuje se ista formula. Zahvaljujui Boijem svjedoenju, moete znati da se radi o Njegovom Poslaniku. On je rekao, Kako to? Rekao sam, udo je dokaz od Boga, koje daruje onome koga On alje. On je rekao, Kako moe udo biti uzeto kao dokaz od Boga? Rekao sam, Krenje prirodnih zakona je van kontrole obinih ljudi, osim Svemogueg Boga. Dakle, kada Allah delegira nekoj osobi ovu vlast da ini udesa, to dokazuje da je ta osoba Poslanik od Boga. On je rekao, To je izvrstan i logian odgovor. Postavio sam isto pitanje jednom broju hrianskih i islamskih uenjaka, ali niko od njih nije mogao da me zadovolji. Bilo kako bilo, sada smo doli u fazu u kojoj morate dokazati da je Muhammedu bilo dato da ini uda. Rekao sam, udo poslanika Muhammeda (neka Allah blagoslovi njega i njegovo potomstvo) mi je ve kristalno jasno i ja sam ga vidio svojim oima. Pitao je sa iznenaenjem, Zar ste vi lino vidjeli Muhammedovo udo? Odgovorio sam potvrdno. On je upitao, Koje je to udo? Rekao sam, pokazujui na Kuran, Ovaj Kuran je Muhammedovo udo. On je rekao, Kako moe Kuran biti Muhammedovo udo? Rekao sam, Muhammed je izazvao ljude ovog svijeta da sastave makar i jedno kratko poglavlje kao to su ona u Kuranu, ali niko od njih nije mogao to da uiniti u proteklih etrnaest vijekova. On je rekao, Kako znamo da ta izjava moe da bude vjerodostojna, da je Muhammed izazvao narode cijeloga svijeta ali da niko nije mogao da odgovori na izazov? Tada sam citirao ajet iz Kurana koji kae, A ako sumnjate u ono to objavljujemo robu Svome, nainite vi jednu suru slinu objavljenim njemu, a pozovite i boanstva vaa, osim Allaha, ako istinu govorite (Kuran, Krava 2:23). Rekao sam mu, Ovdje je solidan dokaz tog knjievnog izazova. Niko na Zemlji ne moe proizvesti ak i kratko poglavlje kao to su sure Kur'ana. Da je ikada neko to uspio, to bi bilo zabiljeeno u istoriji. Tokom vaih studija uporedne religije, jeste li ikada naili na neiju tvrdnju da je sastavio djelo koje je makar priblino slino Kuranu? Kada je odgovorio da nije, rekao sam, To znai da ovjeanstvo nije u stanju da to uini. Postavio mi je sljedee pitanje, Ako je islam istina, zato su onda muslimani toliko nazadni? Rekao sam, Iz tog razloga to se ne ponaaju u skladu sa islamom. On je rekao, Ako su ve muslimani, kako bi trebalo da se ponaaju u skladu sa islamom? Rekao sam, Da li su Amerikanci veinom hriani ili ne? On je rekao, Da, jesu. Ja sam upitao, Da li se oni ponaaju prema hrianskim principima? On je rekao, Ne. Rekao sam, Isto tako, muslimani ne djeluju prema islamskim principima,pa su zato nazadni. Na poetku islama, oni su ga slijedili i kao takvi postigli napredak i prosperitet. On je rekao, Kako me onda moete pozvati u religiju iji su sljedbenici tako nazadni? Rekao sam, Ako ste na autoputu i vidite da drugi putnici odstupaju od njega lijevo ili desno, hoete li slijediti autoput ili ete ga napustiti zbog onih koji sa njega skreu? On je rekao, Ja u sigurno slijediti pravi put i neu brinuti za nedisciplinovane ljude koji skreu sa njega. Rekao sam, Ja vas takoe pozivam u islam, a ne onima koji su skrenuli sa njegovog puta. Onda je on rekao, Allah kae u suri Pobjeda, Mi emo ti (O Muhammede) dati sigurnu pobjedu da bi ti Allah ranije i kasnije krivice oprostio, da bi

27

blagodat Svoju tebi potpunom uinio, da bi te na Pravi put uputio! (48:12). Da li je mogue da grijeni ovjek moe postati Poslanik? Odgovorio sam, asni Poslanik je bio 'grijean' u oima mekanskih nevjernika. Oni su imali obiaj da kau da je Muhammed ismijao njihova vjerovanja i vrijeao njihove bogove. Sa pomoi i voljom Allahovom, kada se Meka mirno predala Muhammedu, on je osvojio nevjernike, njegovi "grijesi" ili "zloini" protiv nevjernika su "otputeni" ili oproteni, zahvaljujui Svemoguem Allahu Koji je pripremio teren za to. Nadalje, nakon pada Meke, poslanik Muhammed je otiao da porui vie od tri stotine "bogova" ili idola koji su bili "sveti" nevjernicima iz Meke. Nepotrebno je napominjati da se 'grijeh' kako su ga definisali nevjernici ne smatra grijehom u oima Svemogueg Boga, ali Svemogui navodi da nije samo dao pobjedu Svome glasniku, Poslaniku Muhammedu, nego da je takoe kroz ovu pobjedu stvorio okolnosti u kojima su ak i 'grijesi' koje su mu pripisivali nevjernici postali nitavni. Ameriki hrianin je tada rekao, Ja sam upoznao neke ljude u Americi koji su tvrdili da slijede Kadijani religiju. Pozvali su me da prigrlim njihovu vjeru tvrdei da je ona naslijedila islam, a koju je donio izvjesni Gulam Ahmed Kadijani koji je tvrdio da je Boiji poslanik. Da li vi vjerujete u tu religiju? Odgovorio sam da ne vjerujem, a kada je upitao za razlog, rekao sam, Prvo, zbog toga to je Poslanik islama rekao, 'nee biti nijednog poslanika nakon mene.' 14 Prema tome, ko god tvrdi da je Boiji Poslanik poslije njega, jeste varalica, a njegova tvrdnja o poslanstvu je lana. Budui da smo dokazali da je Muhammed bio istinski Boiji poslanik, a vjerujemo da pravi Boiji poslanici ne lau, stoga je Kadijani varalica jer je Poslanik Muhammed rekao da nee biti poslanika nakon njega. Drugo, Gulam Ahmed Kadijani je samo tvrdio da je Boiji poslanik, ali nije pokazao bilo kakvo udo. Ako treba da prihvatimo poslanstva bez ikakvih uda, onda bi se na hiljade poslanika moglo pojaviti na svijetu. I vi i bilo ko drugi mogao bi da izjavi jednog dana da je Boiji poslanik. Da li mislite da pukom tvrdnjom o poslanstvu neko moe postati Boiji poslanik? On se nasmijeio i rekao, Ne! Zatim je dodao, Ali Kadijanije su veoma aktivni i napreduju u propagiranju njihove vjere. Rekao sam, Da li aktivnost i napredovanje u irenju neke religije dokazuju da je ona istinita? Ako je tako, onda bi i faisti, komunisti i ostali sljedbenici razliitih ideologija morali biti tretirani na isti nain. Onda je postavio jo jedno pitanje, Postoji ajet u Kuranu koji kae da svaka dobra i loa stvar dolazi od Allaha. Ako su loe stvari takoe od Boga, jer On kae, Sve je od Allaha! (Kuran, ene 4:78), zato bi onda ljudi trebalo da budu kanjeni za zlo koje su poinili? Rekao sam, Ono to se podrazumijeva ovdje pod 'loim' stvarima jeste ono to je izvan kontrole ovjeanstva, kao to su na primjer iznenadna smrt, bolest koju nije izazvao ovjek, glad, poplave, razarajui tajfuni i sline druge nesree. To je razlog zbog kojega Allah kae u jo jednom ajetu, Srea koja ti se dogodi od Allaha je, a nesreu koja te zadesi sam si zasluio (Kur'an, ene 4:79). On je rekao, Mi smo uili na fakultetu da muslimani vjeruju u sudbinu i provienje koji, prema tumaenju naeg profesora, znae da je Bog odredio sve to se dogaa u naem ivotu, te prema tome muslimani ne ulau bilo kakav napor, pa su zbog toga nazadni. Je li to tano? Rekao sam, Ne, to nije tako. Sudbina (qad') znai Allahova odredba, jer Allah odluuje o stvarima koje su najbolje i koje su u korist ljudskih bia. Isto tako, provienje (qadar) oznaava odgovarajue mjere koje Allah, Koji je izvor stvaranja, daje iz Njegove mudrosti, onako kako arhitekta izrauje plan izgradnje prema tehnici i svom strunom znanju. U vezi sa tim, Svemogui Allah je razvio sistem koji je u
14

El-Kafi, tom 8, str. 26, hadis br. 4.

28

moi ljudskih bia i koji je za njih izvodljiv, ali ga nije nametnuo i nema prisile. ovjek je slobodan u svojim djelima i dostignuima. Ako se uini neto dobro, to je uinio sam ovjek, a ako se uini neto loe, to je takoe uinio on sam. Sve to je izvan kontrole i moi ljudskih bia, to je uinio Bog, a ljudska bia se nee smatrati odgovornima i nee biti kaneni za bilo koji od tih dogaaja. to se tie zakljuka vaeg profesora da su muslimani zaostali zbog svoje inertnosti uslijed vjerovanja u sudbinu i provienje, trebalo je da ga upitate, ukoliko je ova hipoteza istinita, zato su onda rani muslimani tako brzo napredovali i toliko postigli na usponu islama? Tada je mladi Amerikanac izrazio zadovoljstvo u vezi sa islamom i zamolio me da mu pokaem kako da postane musliman. Zahvalio sam Allahu i nauio ga kako da proglasi Boije Jedinstvo, Muhammedovo poslanstvo i Alijevo nasljedstvo. On je rekao da je prije toga bio zapamtio obje ove izjave, ali nije znao nita o nasljedstvu i vodstvu (imamatu) Alija ibn Ebi Taliba i bezgrijenih imama (neka je mir sa njima). Stoga sam mu objasnio pravo Boanskog vodstva (imamata) dvanaestorice bezgrijenih imama i time je on u potpunosti primio islam.

irenje islama Jedan hrianski brani par je doao da me vidi. Supruga nije nosila maramu. im sam uo da su njih dvoje hriani i da su doli da razgovaraju o islamu, rekao sam eni da se pokrije maramom kako bih mogao sa njom da razgovaram. ena se naljutila na moj prijedlog. Mi smo i ranije bili suoeni sa takvim situacijama. Dakle, rekao sam joj, Ovakva je moja vjera, a vi znate da se tua uvjerenja potuju svugdje u svijetu. Ona je potvrdila i pokrila svoju kosu, a zatim rekla: Zapravo, mi smo iz kotske, ali smo ivjeli u Londonu gdje smo pohaali nekoliko muslimanskih javnih govora u Hyde Parku. Tamo smo uli da islam ima pet stotina miliona sljedbenika. To nam je zvualo vrlo udno. Kako bih ih jo vie iznenadio, rekao sam im da islam u stvari ima vie od osam stotina miliona sljedbenika.15 Zato se udite? upitao sam ih. Jedan od dvoje suprunika je poeo, a drugi nastavio da naizmjenino odgovara, Zato to je islam religija divljatva i mnogih apsurda, a uostalom je i prevazien. Prema tome je jako udno kako 800.000.000 ljudi slijedi jednu takvu religiju. Rekao sam, Ovi opisi se ne odnose na islam. Ko vam je rekao da je islam takva religija kakvu ste opisali? Jeste li studirali islamske knjige? Ili ste samo prenijeli pristrasna miljenja o islamu? Jedan od surpunika je rekao, Mi jo uvijek nismo razgovarali sa muslimanima o ovom pitanju. Nismo ak ni prisustvovali bilo kakvim muslimanskim vjerskim skupovima, bilo gdje. Ovo je naa prva posjeta Iraku i nekolicini drugih arapskih zemalja. Nismo jo studirali bilo kakve islamske knjige. Mi ne znamo nita vie od onoga to smo navikli da sluamo od naih starih, ili naih crkvenih otaca. Mi ne mislimo da bi nas oni lagali, mi imamo veliko povjerenje u nae svetenstvo i ne ustruavamo se da priznamo da ih potujemo i oslanjamo se na ono to oni kau.

15

Ove statistike se odnose na 1950. godinu. Danas je broj muslimana na svijetu gotovo dvije milijarde.

29

Upitao sam, Da li su vai hrianski svetenici ikada rekli zato je islam vjera divljatva? Zato je islam prevazien u dananje vrijeme? I koji aspekat islama vam je apsurdan? Suprug je rekao, Da, to sam uo od njih. Razlog iz kojega smatraju da je islam religija divljatva jeste to da se irio maem. Postizanje uspjeha silom jeste in divljih ivotinja a ne ljudskih bia koja bi trebalo da postiu uspjeh na temelju razuma i lijepog ponaanja. Razlog iz kojega je islam prevazien u nae vrijeme je njegova sveta knjiga, Kuran, kome su omiljeni konj i kobila, a zabranjuje vino i muziku. Takve izjave su mogle biti prihvatljive u prolosti, ali ne u dananje doba industrijskog i naunog napretka. Prema tome, nema mjesta za ovu religiju u modernom vremenu. A meu apsurdnim stvarima u islamu je na primjer poligamija. Rekao sam, Jesu li to vae jedine kritike protiv islama? On je rekao, Za sada u rei samo ovo. Rekao sam, Mogao bih da vam ukaem na aspekti hrianstva koji su za svaku osudu, ali u se zadovoljiti samo time to u odagnati sumnje koje ste izrazili o islamu. On je rekao, Naprotiv, ako imate bilo kakvu kritiku na raun hrianstva, ja sam spreman da je ujem slobodnog uma. Ja sam ipak odluio da uklonim njegove sumnje o islamu, i on je prvo elio da uje odgovor na kritike da se islam proirio maem. Rekao sam, Islamska religija se proirila zbog svojih dobrih moralnih obiaja i etikih uenja. Allah kae u Kuranu o primjernom karakteru Njegovog poslanika Muhammeda (neka je Boiji blagoslov sa njim i njegovim potomstvom), jer ti si, zaista, najljepe udi (Pero 68:4). Kada je islam posegnuo za maem, to je bilo jedino u samoodbrani, a ne da bi ga prihvatile iroke narodne mase. Iz tog razloga asni Kuran kae, Doputa se odbrana onima koje drugi napadnu, zato to imse nasilje ini a Allah ih je, doista, kadar pomoi (Hodoae 22:39); Onima koji vas napadnu uzvratite istom mjerom (Krava 2:194). Onda sam rekao, Kada je islam bio prvi put proglaen, jedna manja grupa ljudi ga je prihvatila i povjerovala u njega. Nevjernici su osudili tu grupu i ubili neke od njih, dok su drugi bili prisiljeni da potrae utoite u Abisiniji (Etiopiji). Meutim, kako se pritisak nevjernika na muslimane i dalje poveavao, oni su migrirali iz svoje rodne Meke u Medinu. Politeisti su takoe nametnuli muslimanima ekonomske sankcije. Muslimani su uinili to isto i suprotstavili se prolazu njihovog karavana u blizini Medine na putu iz Damaska prema Meki, a kao rezultat je dolo do bitke koja se zavrila pobjedom muslimana. Nakon te bitke, nevjernici su se opremili sa dovoljno ratnog materijala kako bi razbili muslimane i eliminisali islam. Muslimani su se branili sve dok islam nije pobijedio i sve dok nevjernici nisu bili poraeni. Ove injenice su potkrijepljene i zabiljeene u autentinim istorijskim knjigama. Da li pretpostavljate da je samoobrana ravna irenju maem ili pozivanju preko njegove otrice? On je rekao, Ako je tako, onda ja povlaim svoje rijei. Za njegovo dobro, preporuili smo mu jedan broj vanijih knjiga o ovoj temi, uz pomo prevodioca. Potom je upitao, Kako se odnosite prema rijeima naih crkvenih otaca? Zar oni svi govore lai? Rekao sam, Uz sve moje potovanje prema njima, ko god optuuje islam da se irio maem ili ivi u neznanju ili je tvrdoglav, jer je tu istorija (kako bi pobila takve neistine). On je rekao, ta imate da kaete o primjenjivosti islamskih uenja u dananje vrijeme? Rekao sam, Evo ta nas islam ui: Da postoji Bog Koji je Pravedan, Sveznajui, Snaan i Moan. On je poslao Poslanike da vode ljudska bia. Poslanici su takoe imali svoje nasljednike (koji su nastavljali vodstvo). Sva ljudska bia e se vratiti Allahu kako bi primili nagradu

30

za njihova djela (na onom svijetu). Oni koji ine dobro e otii u raj a zlotvori e ii u pakao. Islam ini obaveznom dunost da se klanja Allahu i da se prema ljudima postupa pravedno i ljubazno. Allah je za nas odredio pravila sklapanja braka, razvoda, nasljedstva i svih ostalih potreba ljudskih bia, od roenja do smrti. Da ispunjavamo obavezu istinitosti i potenja, pouzdanosti, odanosti i skromnosti, te da se uzdravamo od lai, nepotenja, kriminala i okrutnosti.

Zatim sam upitao: Da li pretpostavljate da su u nae vrijeme ove vrijednosti prevaziene? On je odgovorio da nisu. Rekao sam, A to se tie konja i magarca koje ste spomenuli, mislite li da tu ima ita loe? Ako se islam divi korisnim stvarima, da li je to grijeh? On je odgovorio da nije. Zar ne znate da danas svijet osjea ponos kada se brane konji i druge ivotinje? Zar nije tano da ovjek zadovoljava mnoge svoje potrebe zahvaljujui konjima? ak i u ovo moderno doba, veliki broj ljudi koristi magarce za noenje kunih potreptina i drugog tereta. Kada je potvrdio moj odgovor, dodao sam, Na toj istoj osnovi, ako su konj i magarac cijenjeni u islamu, to ne dokazuje da je islam prevazien. Hrianski gospodin je zatim upitao za moje miljenje o zabrani vina i muzike u islamu. Rekao sam, Danas je dokazano i medicinski i psiholoki da su vino i muzika tetni za ovjeka i da uzrokuju psiholoke i fizike bolesti. Dakle, u vidu prevencije protiv takvih bolesti, islam je zabranio oboje. Znate li da je bolje sprijeiti nego lijeiti? On se ponovo sloio i dodao, itao sam o tome da je tetna u nekoliko asopisa. Sada mi molim vas objasnite zato je poligamija doputena u islamu. Upitao sam ih, Meu vaim roacima, koliko ima neudatih ena? Oni su se nasmijali i rekli, Zato, da li elite da ih udate? Ja sam uljudno odgovorio, Ne, ali elim da objasnim jedan stav. Rekli su, Sedamnaest. Rekao sam, Zato su te bespomone ene jo uvijek neudate? Onda sam dodao, Veoma je mudro od strane islama, i to za dobro mukaraca i ena, da je dozvoljena poligamija, da ovjek moe oeniti do etiri ene. Ovim se titi ensko pravo na brak, tako da one nee ostati neudate tokom cijelog njihovog odraslog ivota.16 To je takoe izraz uvaavanja za one ljude koji su u stanju da se pobrinu za vie od jedne porodice. Ako je ovjek u stanju da izdrava etiri porodice i ako postoje etiri ene koje su spremne da se udaju za njega, zato bi on trebalo da bude sprijeen da to uini? Ako se po zakonu oeni samo sa jednom od njih, onda ne samo da su potisnute njegova sposobnost i vjetina, nego je u tom procesu i drugim enama uskraena prilika da se udaju za njega i podiu svoje porodice. Mislite li da islam ne bi trebalo da uzima u obzir sposobnosti takvih mukaraca i potrebe tih ena, da se ne osigura da se njihovo pravo ne potiskuje ili uskrauje? tavie, islam je proglasio poligamiju doputenom, ali je nije uinio obaveznom. Moda ste primijetili da se veina muslimana zadovolji sa samo jednom enom. Oboje su rekli da nikada do tada nisu naili na tako jasno i elokventno objanjenje. Rekao sam, Jedini razlog tome je da do sada niste nikada stupili u kontant sa
16

Potreba za poligamijom se javlja u sluaju rata, kada postoji vea vjerovatnoa da e poginuti mukarci a ne ene, tako da u drutvu broj ena nadmauje broj mukaraca. U razdoblju nakon rata i u takvim okolnostima, ratne udovice, ako to ele, mogu se udati za oenjene mukarce. Na taj nain drutvo nee imati viak ena koje ne mogu da se udaju za slobodne mukarce, zbog njihove malobrojnosti.

31

islamskim uenjacima kako biste porazgovarali o takvim problemima, jer su inae gotovo svi oni spremni da objasne takve nejasne stvari i rijee takve vjerske probleme. Tada su upitali, Kakvu emo korist imati od toga ako prihvatimo islam? Rekao sam, Kada neko prigrli islam, on prima dobrotu oba svijeta, jer islamski program poveava prosperitet ovjeanstva. Ako se islamski programi slijede, ovjek e zasluiti Allahovu zadovoljstvo i ui e u raj na onome svijetu. Na razgovor je trajao jo neko vrijeme. Na kraju je hrianka prigrlila islam, ali je hrianin jo bio neodluan. Tada sam mu rekao, Budui da je vaa supruga prihvatila islam, zato onda oklijevate? On je utio. Ja sam mu dalje objasnio islam. Na kraju je rekao, Razmisliu o tome. Meutim, objasnio sam mu da kada istina nekome postane jasna, nema nikakvog opravdanja da jo o tome razmilja. On je rekao, U znak prihvatanja vaih uvjerljivih argumenata, treba li da napustim moju religiju? Rekao sam, Ne, nije tako. Vi ete poveati vau vjeru u poslanika Isusa Hrista (neka je mir sa njim) i dodati vau islamsku vjeru, jer vam je istina islama postala jasna. Njegova supruga, budui da je prihvatila islam, takoe ga je ohrabrila. Uz milost Svemogueg Allaha, i on je takoe prihvatio islam. Nakon toga, savjetovao sam im da se obrate islamskim uenjacima kako bi dobili jo informacija o islamu kada se vrate u London.

Trojstvo Jednog dana, jedan turista, inae italijanski hrianin, doao je kod mene, ali je izgledalo da je bio loeg raspoloenja i vidno uznemiren. Upitao je jednog od slubenika damije Imama Huseina (neka je mir s njim) da ga odvede nekom islamskom uenjaku kako bi se raspitao o nekim pitanjima. Slubenik ga je doveo do moje kue samo tri sata prije zalaska sunca. Turista je takoe govorio engleski i zamolio sam jednog od mojih drugova koji je govorio engleski da bude tuma. Turista je rekao, Ve sam sluao o tome da su muslimani divljaci, ali nisam mislio da su takvi do te mjere. Rekao sam, Da li ste vidjeli sve muslimane? Odgovorio je da nije. Rekao sam, Stoga nemojte rei da su svi muslimani divljaci. Moda neki od njih to jesu. On je klimnuo glavom, a ja sam ga zamolio da mi dopusti da mu postavim neka pitanja prije nego to mi on postavi njegova. Tada sam ga pitao odakle dolazi, koju religiju slijedi i koji mu je stepen obrazovanja. On je rekao da je doao iz Italije, da je hrianin i da ima univerzitetsku diplomu. Kada sam mu zatraio da postavi svoja pitanja, rekao je, Neki muslimani u ovom gradu se ponaaju divljaki. Rekao sam, ta se dogodilo? On je rekao, elio sam da uem u mauzolej Huseina, ali su me sprijeili. Kada sam upitao za razlog, rekli su mi da sam neist. Ima li to smisla? Je li mogue da ovjek mojih godina moe da bude neist? Rekao sam, Nemojte se osjeati tako nelagodno. Ko vam je to rekao? Je li to bio kolovan ovjek ili neka neznalica? On je rekao, Mora da je bla neka neznalica. Rekao sam, Zar vi hriani u Italiji nemate neuke ljude? On je rekao, Imamo. Rekao sam, Onda nema nikakvog opravdanja da se osjeate tako neugodno. On je rekao, U redu, onda ih ljubazno zamolite da me puste da uem u Huseinovo svetite. Rekao sam, Ja ne mogu to da uinim, jer imam Husein, vlasnik svetita koji tamo poiva, ne doputa da uete kod njega. On je bio iznenaen i upitao za razlog. Rekao sam, Vi pripadate religiji iji su sljedbenici vrijeali njega, njegovog djeda i njegove drugove. On je rekao, Zar su ih hriani uvrijedili? Rekao sam, Da.

32

Budui da su hriani tretirali Poslanika Muhammeda djeda imama Huseina kao laljivca, pa prema tome nisu povjerovali u njega kao u poslanika nakon Isusa Hrista. Ako sprijeite osobu koja vas je uvrijedila da ue u vau kuu, da li imate pravo na to ili ne? Hrianski turista je pognuo glavu i poeo o neemu da razmilja. Tada je uzdahnuo i rekao: Vi ste takoe prema meni postupili isto onako kako je postupila ona osoba koja me je nazvala neistim. Uostalom, kako mogu da uem u svetite? Rekao sam, Jedini nain je taj da priznate da je Muhammed bio pravi Boiji poslanik. On je rekao, To je sve u redu, ali poto nemam dokaza za njegovo poslanstvo, kako mogu da vjerujem da je Muhammed bio poslanik? Rekao sam, Sada smo doli do teme koja se treba tretirati sa razumom i dokazima. U pravu ste. elite da vam dokaem Muhammedovo poslanstvo. Onda sam dodao, Muhammed, neka Allah blagoslovi njega i njegovo potomstvo, bio je Poslanik na istoj osnovi na kojoj je i Isus Hrist, neka je mir s njim, bio poslanik. Hrianski turista je rekao, Dokaz Isusovog poslanstva jeste injenica da je on sin Boiji. Rekao sam, Da li vi stvarno i iskreno vjerujete da je Isus bio sin Boiji? Da li je Bog zaista prouzrokovao da se Isus rodi kao ovjek? Vi ste uen ovjek. Kako moete to da tvrdite? On je rekao, Ja ne mislim da je Isus bio sin Boiji zbog njegovog stvarnog roenja, nego da je bio sin Boiji u pogledu plemenitosti i dostojanstva. Drugim rijeima, on ima Boije osobine. Rekao sam, Dobro, moete li mi sada objasniti na koji nain je Isus dobio ove plemenite osobine? On je rekao, Zbog toga to je Isus roen bez oca. Rekao sam, Ako je takav sluaj, zato onda ne smatrate Adama kao sina Boijeg, jer je on roen ne samo bez oca, nego i bez majke? Hrianin je razmiljao o tome neko vrijeme, a onda je dao dokaz kako bi dokazao Isusovo poslanstvo, govorei: Mislio sam da kaem da je Isus bio Poslanik zbog toga to je inio uda. Rekao sam, I Muhammed je takoe imao dar da ini uda. On je rekao, Koja su to Muhammedova uda? Rekao sam, Allah je rascijepio mjesec na dva dijela. On rekao, Oh, to je smijena pria koju mi je takoe ispriao jedan od naih crkvenih otaca, kako Muhammedanci vjeruju da se mjesec rascijepio na dva dijela, siao i uao u Muhammedov rukav. Je li logino da mjesec sa svom svojom masom moe da ue u neiji rukav? Rekao sam, Kao prvo, ja nisam rekao da je mjesec uao u Muhammedov rukav. Vi ste dodali taj dio. Drugo, ta moe sprijeiti Allaha da raspolovi mjesec na dva dijela? A ako pretpostavimo da je prema vaem tvrenju zaista uao u rukav, to bi Allahovom voljom mogao biti mali fragment mjeseca koji bi uao u njegov rukav, a da se zatim Boijom voljom mjesec vratio u svoje preanje stanje. On je rekao, Ovo je dvosmisleno objanjenje. Trebalo bi da ga ostavimo po strani. Logian um to ne moe prihvatiti. Zatim sam ga upitao, kako bih mu pokazao kakva iracionalna uvjerenja oni imaju, Kako to da moete vjerovati u iracionalnu tvrdnju, a da ne moete prihvatiti razumnu? On je rekao, Kako smo to priznali iracionalnu tvrdnju? Rekao sam, Cijepanje mjeseca je uvjerljivo, ali izjava vas hriana koji vjerujete u trojstvo da postoje tri osobe, ali koje u isto vrijeme nisu tri odvojene osobe nego jedna, nije uvjerljiva. Zar to nije iracionalna tvrdnja? Je li mogue da su ova tri prsta, pokazao sam svoja tri prsta tri prsta a u isto vrijeme samo jedan? On je rekao, Ovaj koncept je kao trougao koji ima tri strane, ali je i dalje jedan trougao. Rekao sam, Mislite li da je Bog jedan, ali da ima tri dijela? On je rekao, Ne. Rekao sam, Pa ta onda znai primjer trougla? Nakon to je malo razmislio, nije mogao dati logian odgovor, ali je dao uobiajeni odgovor koji daju trinitarijanci kada ne uspiju da iznesu dokaz, Sveenici i hrianski 33

naunici kau da je trojstvo nemogue shvatiti razumom. Rekao sam, Izgleda da nam je obojici jasno da vae stanovite po pitanju trojstva nije logino. On je utio. Onda sam dodao, Na isti nain, Muhammed je pokazao udo cijepanjem mjeseca na dvoje ba kao to je i Isus pokazao druga uda. On je rekao, Kako dokazujete udo vaeg Poslanika? Rekao sam, Naa sveta Knjiga, Kuran, kae: Blii se as i Mjesec se raspolutio! (Mjesec, 54:1). Da je ovaj dogaaj bio izmiljen, savremenici Boijeg Poslanika bi sigurno dokazali da nije u pravu. injenica da ovaj dogaaj, cijepanje mjeseca, nije opovrgnut od strane svih zainteresiranih, dokazuje da se to udo zaista dogodilo. On je rekao da ne vjeruje u Kuran. Kada sam ga upitao za razlog, rekao je, Zbog toga to Kuran vrijea hriane. Rekao sam, Koji to ajet iz Kurana vrijea hriane? On je rekao, Kuran nas naziva kafirima, tj. nevjernicima. Rekao sam, Znate li koje je znaenje rijei kafir? On je rekao, Kafir je pogrdna rije. Rekao sam, Ne. Ko god ne vjeruje u Boga ili u Boijeg poslanika ili u Sudnji dan, naziva se nevjernikom, tj. kafirom. Poto hriani ne vjeruju u Muhammeda, oni su nazvani nevjernicima, ali to nije nikakav uvrijedljiv pojam, to je konstatovanje injenice. Onda sam dodao, Prema tome, ako je razlog hrianske nevjerice u Kuran njegova upotreba uvrijedljivog rjenika u vezi sa njima, zato onda vjerujete u Bibliju, bez obzira na injenicu da koristi pogrdan jezik kada govori o Isusu Hristu, neka je mir sa njim? On je iznenaeno rekao, Da li je Biblija koristi pogrdne rijei za Isusa? Odgovorio sam potvrdno, a kada me je zamolio da mu pokaem taj dio, citirao sam Pavlovu poslanicu Galaanima 3:13 koja kae da je Isus bio prokletstvo za nas. On je rekao, Ovo je apsolutno pogreno. Ne postoji takav stih u Bibliji! Rekao sam, Postoji, sasvim sigurno postoji. Tada sam otvorio Bibliju i pokazao mu odgovarajui stih. Tuma ga je preveo za njega. Zauen ovim stihom, rekao je, Ja nikada ranije nije uo za to. Tada sam mu rekao, Da li elite da jevreji povjeruju u Novi Zavjet? On je rekao, Da. Rekao sam, Ali jevreji imaju pravo da kau, Ne vjerujemo u knjigu koja koristi pogrdan jezik kada govori o nama, jer jevanelje po Mateju, poglavlje 3, stih 7, naziva jevreje zmijskim leglom. Kakav bi bio va odgovor za njih? Pretpostavimo sada da asni Kuran koristi pogrdan jezik protiv hriana. Takoe treba imati na umu da, ako smo shvatili da je Kuran ispravan i istinit, onda treba da popravimo nae ponaanje a ne da se bunimo protiv [Kur'ana] i odbijamo da vjerujemo u njega. Poslanik Muhammed je ba kao i poslanik Isus, ba onako kako vjerujete u Isusa, morate takoe vjerovati u Muhammeda. Nakon toga sam mu detaljno objasnio uzvieni karakter poslanika Muhammeda, njegove velianstvene vrline, detaljno i opseno znanje, kao i njegove bitke koje su voene radi Allaha i za poboljanje ovjeanstva. Prilikom razgovora je bio toliko dirnut plemenitim karakterom Poslanika Muhammeda, kao i njegovim rijeima i naukom, da su mu suze skliznule niz obraze. On je tada rekao, Ako prihvatim islam, a ljudi me upitaju zato sam to uinio, ta bi trebalo da im kaem? Rekao sam, Kaite da ste shvatili da je Muhammed bio Boiji poslanik na isti nain kao to su to bili Isus, Mojsije i drugi pravi Boiji poslanici, tako da sam prigrlio islam. On je rekao, Takav argument ne moe uvjeriti ljude. Rekao sam, Neizostavno je da ovjek uvjeri svoju savjest, ali ne i njegov narod. Da li ste sada uvjereni ili niste da je Muhammed bio Boiji poslanik? On je rekao, Jesam. Rekao sam, Prihvatite onda islam i nemojte se uopte brinuti za druge ljude. On je ostao bez rijei. Kako bih mu dao primjer iz svoje vlastite zemlje, upitao sam ga, Znate li da postoji Komunistika partija u Italiji? Rekao je da postoji. Rekao sam, Da li komunisti vjeruju u Isusa? On je rekao da ne vjeruju. Rekao sam, Kada ste povjerovali u Isusa, ta ste o tome rekli komunistima? Da li su vai odgovori za njih 34

bili uvjerljivi? On je rekao da nisu. Rekao sam, Dakle, vi ne brinete o tome ta e drugi ljudi misliti (po pitanju religije). Ne bojte se ljudi. Vai napori moraju biti posveeni prvenstveno zadovoljavanju Allaha, a zatim i zadovoljavanju vae savjesti. Nakon toga, podstakao sam ga da prihvati islam. Na kraju je, uz milost Svemogueg Allaha, on primio islam i izrekao tri svjedoanstva vjere. Onda sam mu dao kopiju asnog Kurana sa prijevodom na engleski jezik i nekoliko primjeraka asopisa Osnove Islama koji se objavljuje na engleskom jeziku u Kerbeli. Onda sam poslao jednog pomonika da ga odvede do kupatila (kao to to neki od islamskih pravnika fakiha smatraju za shodno) kako bi obavio sveano kupanje gusl prije ulaska u svetilite Imama Huseina.

35

TREI DIO OSOBINE BOGA I NJEGOVIH POSLANIKA PREMA BIBLIJI

A teko onima koji svojimrukama piu Knjigu, a zatim govore: Evo, ovo je od Allaha da bi za to korist neznatnu izvukli. I teko njima zbog onoga to ruke njihove piu i teko njima to na taj nain zarauju! (Kuran, Krava 2:79) Predgovor Gospodar svega stvorenoga alje ovjeanstvu poslanike i vjerovjesnike sa zadatkom da ih podsjeti na dobre i moralne vrijednosti, kao i da ih izvedu na pravi put. Bog odabire ove poslanike iz redova ljudi koji posjeduju izuzetne line kvalitete. Ti izaslanici treba da i sami primjenjuju ono to propovijedaju i daju primjere ljudima koje treba da predvode. Da nije tako, oni bi odmah izgubili sav kredibilitet pred ljudima kojima su poslani. Odatle i izbor onih koji posjeduju izuzetne kvalitete koji im pomau u tekom zadatku koji je pred njima. Upravo je posjedovanje takvih osobina koje ljudi smatraju vrijednima divljenja privlailo mase Boijim poslanicima. U nedostatku takvih kvaliteta, Bojim poslanicima bi bilo vrlo teko da povedu narod, a ako bi oni sami inili nedolina i loa djela, zar bi bilo ikakve nade za druge ljude? Kroz praktikovanje svog uenja, poslanici imaju za cilj da pokau drugima da su oni manifestacija njihove sopstvene nauke, a to opet pokazuje narodu istinitost njihove poruke i podstie ga da se pridrava uenja Boijih poslanika. Iako su izabrani izmeu ljudi, poslanici su uspjeli da sakupe niz plemenitih osobina koje su neizostavne za njihov poloaj. Oni imaju takve osobine i nivo prosvjetljenja da praktino ne mogu da poine bilo kakvo pogreno ili nemoralno djelo. U radu koji je prikazan u ovom poglavlju, autor je sproveo jedno kratko istraivanje Biblije i predstavio svoja saznanja. Ona pokazuju da se nekima od najvanijih plemenitih ljudi, tj. Boijih poslanika koji su izabrani od strane Svemogueg Boga kao Njegovi poslanici ovjeanstvu, pripisuje da su poinili neke od najveih i najnemoralnijih djela koja su poznata ovjeku. Ponaanje za koje bi se ovjek danas postidio i za koje bi bio kanjen, pripisuju se Boijim poslanicima u Bibliji. Poslanici su optueni u Bibliji da su poinili nevjerovatna djela kao to su prevara, laganje, blud, silovanje, incest, hladnokrvno ubistvo sa predumiljajem, a lista ide jo i dalje. Neki od poslanika i vjerovjesnika koje je Bog poslao ovjeanstvu prikazani su u Bibliji kao najizopaeniji pojedinci ljudskog roda, vrijedni najveeg prezira. Za njih se prenosi da su poinili ak i zloine kao to su izdaja i ubistvo. ak ni Bog nije izbjegao blaenje u Bibliji... Pripisuju Mu se lane osobine, ili se optuuje da je nagnao Svoje poslanike da poine prekraje i runa djela. Pored nekih lanih optubi i osobina koje se pripisuju Bogu i Njegovim poslanicima i koje su prikazane u ovom kratkom radu, autor ukratko odbacuje lane osobine i klevetnike optube koje su iznesene protiv Boga i Njegovih vjerovjesnika. Ove osobine samo ukazuju na izmjene i prepravke koje je Biblija pretrpjela od strane

36

beskrupuloznih pojedinaca tokom istorije. Kao takva, Biblija je nepouzdan izvor za ljude koji ele da zadovolje svoje vjerske i duhovne potrebe, budui da je daleko od istine. Izjava da je Biblija istina i da je Boja rije imala je katastrofalne posljedice, od kojih je ona najmanja razoarenje mnogih ljudi tokom vijekova, koji su smatrali da je Biblija protivna razumu i da je ponaanje njenih poslanika nemoralno. Kao rezultat toga, mnogi su napustili ili odbacili hrianstvo i prihvatili druga uvjerenja ili religije, bez obzira na kolosalne napore koji su uloeni u misionarskim projektima. Sa druge strane, neki su bili toliko zgroeni onim to su pronali u Bibliji i hrianskim uenjima da su poeli da negiraju koncept Jednog Stvoritelja i postojanja Boga uopte, to je upravo tema na koju je izvorna i nepromijenjena Biblija bila objavljena. Prava uenja Biblije su dodatno naruena kada su pojedinci, povodei se za ponaanjem Boijih poslanika kako je prikazano u Bibliji, poinili zla djela sa izgovorom da su ih inili Boiji poslanici. U nastojanju da se pridravaju tog ponaanja, koje je lano pripisano nekim od najplemenitijih ljudskih bia, oni tvrde da je u izvjetavanju ovakvog ponaanja Boijih Poslanika Biblija opisala realnost onoga vremena, da su poslanici bili ljudi kao i svi drugi, skloni i podloni raznim iskuenjima i osjetljivi i slabi pred egom i pohlepom, tako da i moemo poiniti takva djela. A ako smo ih poinili, nismo krivi jer smo na kraju krajeva ljudi, jer su se ak i Boiji poslanici uputali u njih, kao da ljudsko bie ivi samo da bi se povodilo za raznim porivima kao to su iskuenje i pohlepa, te da nema sopstvenu volju. To je jedna od posljedica odbijanja da priznaju da je Biblija doivjela znaajne izmjene i popravke. Umjesto da prihvate da je Biblija koju danas imamo iskrivljena verzija onoga to su donijeli Isus i Mojsije, neka je mir sa njima, oni koji bespogovorno ele da odbrane Bibliju uporno insistiraju na lanim tvrdnjama da je sadanja verzija Boija rije koje se moraju pridravati. Ova studija o Novom i Starom Zavjetu je veoma kratka u odnosu na veliku koliinu zapanjujue kontradiktornog materijala u Bibliji. Autor je izjavio da mu, s obzirom na druge obaveze i raspored, vrijeme ne doputa da napie vie od ovoga, iako je ak i knjiga od nekoliko tomova o toj temi nedovoljna. Cilj ovog rada nije da se okleveta Biblija, nego da istakne da verzija koju danas imamo na raspolaganju jeste izmijenjena sa ciljem da se iskrivi prava Isusova poruka, neka je mir sa njim, kako bi se osiguralo da njegov nasljednik Sveti Kuran, konana objava ovjeanstvu od strane istog Boga koji je objavio Bibliju bude odbaen od strane ljudi. U ovom kratkom radu, autor predstavlja najvanije teme u obliku pitanja i odgovora, a u kratkim odgovorima koje daje, pretpostavlja da je italac racionalna osoba koja vjeruje da Bog nikada ne alje pojedince kao Svoje poslanike koji bi svojim ponaanjem dali najgore primjere za druge ljude da ih slijede. Ovaj rad u ovome dijelu nema za cilj da se posebno obraa hrianima, nego onim muslimanima koji su se ili kolovali na Zapadu ili su meta hrianskih misionarskih programa i njihovih uvjerenja. On ima za cilj da istakne neke od izmjena koje su napravljene u Bibliji u posljednja dva milenijuma. Muslimani vjeruju da Boiji poslanici nikada ne bi poinili takva zvjerstva kakva su prikazana u dananjoj hrianskoj Bibliji. Da je autor namjeravao da napie detaljnu knjigu kako bi pokazao hrianima nepravilnosti njihovih osnovnih dananjih uvjerenja i protivrjenosti izmeu tih uvjerenja i uenja Isusa Hrista, neka je mir s njim, knjiga bi imala drugaiji oblik i obimnost. Poslanik vjeruje u ono to mu se objavljuje od Gospodara njegova, i vjernici svaki vjeruje u Allaha, i meleke Njegove, i knjige Njegove, i

37

poslanike Njegove: Mi ne izdvajamo nijednog od poslanika Njegovih. I oni govore: ujemo i pokoravamo se; oprosti nam, Gospodaru na; Tebi emo se vratiti. (Kuran, Krava 2:285) Stihovi iz Biblije koji su ovdje navedeni citirani su iz prijevode Dr Ivana aria, Sarajevo, 1942. godine, a podvueni tekst je naglasio prevodilac na engleski.

Bog, prema Bibliji Kakav mislite da je Bog Biblije? Bog je predstavljen kao da ima tijelo i kosu i nalazi se na odreenom mjestu, to su na Njega neprimjenjive osobine. On je predstavljen kao bie koje vara ljude i kri obeanja. Sa takvim karakteristikama i kodeksom ponaanja (lano) pripisanim Stvoritelju ovjeka, kakav bi onda ovjek trebalo da bude? Pogledajmo neke od stihova iz Biblije po tom pogledu, prije nego to nastavimo sa poglavljem o osobinama Bojih poslanika. Pitanje: Da li Bog ima ljudski oblik? Odgovor: Naravno da ne! Ovo pitanje se jednostavno ne odnosi na Boga. Ali u Bibliji, prema knjizi Postanka, prvo poglavlje, stihovi dvadeset est i dvadeset sedam (1:26, 27), stoji sljedee: Tada ree Bog: Nainimo ovjeka na sliku i priliku svoju! Neka on vlada nad ribama morskim, nad pticama nebeskim, nad stokom, nad svim zvijerima zemaljskim i nad svim, to gmie po zemlji! Tako stvori Bog ovjeka na sliku svoju, na sliku Boju stvori ga, muko i ensko stvori ih. Pitanje: Da li Bog ima kosu i da li nosi odjeu? Odgovor: Naravno da ne! Jo jednom se radi o neemu to ne moe da se odnosi na Boga. Ovakva vjerovanja su preuzeta iz idolatrije i potiu iz paganskih religija. Meutim, Danijel 7:9 kae: Dok sam jo gledao, bili su postavljena prijestolja, i jedan atarovijean zauze mjesto. Odijelo njegovo bilo je bijelo kao snijeg. Kosa mu na glavi kao ista vuna. Prijestolje mu bilo plamen ognjeni, tokovi mu kao oganj razgoren. Pitanje: Da li Bog hoda? Odgovor: Naravno da ne! Meutim, Postanak 3:8 navodi: A kad zaue suanj koraka Gospoda Boga, koji je hodio po vrtu za dnevnog vjetria, skriju se oni, Adam i ena njegova, pred Gospodom Bogom meu grmenjem u vrtu. Pitanje: Da li se Bog sputa u oblaku i prolazi ispred ovjeka? Odgovor: Naravno da ne! Meutim, Izlazak 34:5, 6 kae: Kad onda Gospod sie dolje u oblaku, stade on tamo uz njega i prizva ime Gospodnje. Tada proe Gospod ispred njega i oglasi se: "Gospod je milosrdan i milostiv Bog, strpljiv, bogat milou i vjernou. 38

Pitanje: Da li Bog odabire svoje mjesto boravka? Odgovor: Naravno da ne! Meutim, Psalmi 132:13 navode: Jest, Gospod je izabrao Sion, izabrao ga za prebivalite svoje. Pitanje: Da li je Bog toliko neobavijeten da ne zna gdje se nalaze kue vjernika, osim ukoliko se one oznae krvlju? Odgovor: Naravno da nije! Meutim, Izlazak 12:12, 13 navodi: Jer u u toj noi proi kroz zemlju egipatsku i pobit u sve prvoroence u zemlji egipatskoj, ovjeka i stoku, i sudit u svima bogovima egipatskim, ja, Gospod. Krv na kuama, u kojima stanujete, bit e vam znak zatitni. Kad vidim krv, proi u vas; i meu vama nee e biti pomora, kad stanem ubijati po zemlji egipatskoj. Pitanje: Da li Bog kri svoja obeanja? Odgovor: Sasvim sigurno da ne kri! Krenje obeanja je sramotno. Pa ipak, 1 Samuelova 2:30, 31 navodi: Zato kae Gospod, Bog Izraelov: Rekao sam doista: Kua tvoja i kua oca tvojega imaju uvijek vriti slubu u svetitu mojemu. Ali sada, govori Gospod, neka je to daleko od mene, jer tko mene asti, toga astim ja. A tko mene prezire, taj ima pasti u sramotu. Eto, doi e vrijeme, kad u tebe i kuu oca tvojega poniziti, tako da u tvojoj obitelji nee vie biti ovjeka ugledna. Bog je mnogo uzvieniji od ovih lanih optubi. Na primjer, prenose da je Bog obeao Saulu da e njegovo poslanstvo trajati zauvijek, i za njega i za njegove potomke, ali se nije drao ovog obeanja! Tako u istoj knjizi, 1 Samuelova 13:13, 14 itamo: ...Tada bi Gospod potvrdio kraljevstvo tvoje zauvijek. A ovako kraljevstvo tvoje nee se odrati. Gospod je potraio sebi ovjeka po srcu svojemu. Bog je mnogo uzvieniji od ovih lanih optubi, da je obeao Saulu da e mu kraljevstvo zauvijek trajati, a da je kasnije prekrio obeanje i dao kraljevstvo nekom drugom ovjeku! Pitanje: Da li je Boija ludost pametnija od ljudske, a Boija slabost jaa od ljudske? Odgovor: Sasvim sigurno nije! Bog nije ni lud ni slab! Prema tome, ne moe se govoriti o Njegovoj ludosti koja bi bila pametnija od ljudske. Pa ipak, I Korinanima 1:25 kae: Jer je ludost Boja mudrija od ljudi, i slabost je Boja jaa od ljudi. Pitanje: Da li se Bog kaje za ono to je uinio? Odgovor: Nipoto! Meutim, 1 Samuelova 15:10, 11 kae: I doe rije Gospodnja Samuelu ovako: Kajem se, to sam Saula postavio kraljem, jer se je on odvratio od mene i nije izvrio mojih zapovijedi...

39

A Izlazak 32:14 navodi: Tada se saali Gospod radi zla, kojim je bio zaprijetio narodu svojemu. Pitanje: Da li Bog ali zbog onoga to je uinio? Odgovor: Naravno da ne! Meutim, Postanak 6:6, 7 kae: Pokaja se Gospod, da je bio nainio ljude na zemlji, i bio je duboko oaloen. I ree Gospod: I zbrisat u s lica zemlje, ovjeka i zvijeri, gmizavce i ptice u zraku, jer se kajem, to sam ih nainio Pitanje: Da li se Bog bori sa ovjekom? Odgovor: Naravno da ne! Kao to smo ranije spomenuli, ovakvi koncepti se ni izdaleka ne mogu primijeniti na Boga. Pa ipak, Postanak 32:24-30 kae: Jakov ostade sam. Tada se je jedan borio s njim sve do osvitka zore. I kad ovaj vidje, da ga ne moe nadjaati, udari ga po zglavku u stegnu, te se Jakovu isai stegno iz zglavka, kad se je borio s njim. Tada ree onaj: Pusti me; jer je zora ve osvanula! Ali on odgovori: Ne putam te, dok me ne blagoslovi. Onaj ga upita: Kako se zove ? On odgovori: Jakov. A onaj mu ree: Od sada se nee vie zvati Jakov, nego Izrael; jer si se borio s Bogom i s ljudima i nadjaao si. Tada zamoli Jakov: Kai mi ime svoje! On odgovori: to me pita za ime moje? I onda ga blagoslovi ondje. Jakov prozva ono mjesto Penuel, i ree on: Vidjeh Boga licem u lice, a ipak ostadoh na ivotu. Pitanje: Da li Bog lae, dok zmija govori istinu? Odgovor: Naravno da ne! Meutim, Postanak 3:3-5 kae: Samo od plodova drveta, to stoji usred vrta, zapovjedio je Bog: 'Od toga ne smijete jesti, pa ni dotaknuti ga, inae morate umrijeti.' Zmija ree eni: "Nikako neete umrijeti, dapae zna Bog, da e vam se otvoriti oi, im budete jeli s njega, i da ete postati kao Bog, kad spoznate, to je dobro i zlo. Onda ovo poglavlje nastavlja sa priom da su Adam i Eva jeli plod stabla i iznosi druge tvrdnje koje su daleko od Boijih osobina. Pitanje: Da li Bog silazi s neba kako bi rastjerao ljude, kako oni ne bi razumjeli jedni druge? Da li Ga je strah njihovog jedinstva? Odgovor: Naravno da ne! Meutim, Postanak 11: 1-9 kae: Sva zemlja govorila je tada samo jedan jezik i rabila jednak govor. I tako () rekoe: Hajde da sazidamo sebi grad i kulu s vrhom do neba, i da podignemo sebi spomenik, da se ne rasprimo po svoj zemlji! A Gospod sie da vidi grad i kulu, to su ih zidali sinovi ovjeji. I ree Gospod: Evo, svi su jedan narod, i jednak je jezik svima () Otada nee im smetati nita da ne urade, to naume. Hajde da siemo i da im pometemo jezik, da ne razumiju jedan drugoga to govore! I raspri ih Gospod odanle po svoj zemlji, i tako moradoe odustati od zidanja grada. Zato se prozva Babel; jer ondje pomete Gospod jezik cijele zemlje, i odanle ih raspri Gospod po svoj zemlji. 40

Pitanje: Da li Bog neto izjavi, a onda uini suprotno od onoga to je rekao? Odgovor: Ne, sasvim sigurno da ne! Meutim, Postanak 6: 3 kae: Tada ree Gospod: Duh moj nee vie dugo ostati u ljudima; jer nijesu vie nita drugo nego meso, a trajanje ivota njihova neka bude jo samo sto i dvadeset godina. To je izjavio u vrijeme stvaranja ovjeka. Pogledajmo da li je Bog ispotovao Svoje rijei. Biblija kae da je Bog postupio suprotno svojim rijeima, jer su ljudi ivjeli vie od 120 godina. Na primjer, Postanak 9:28, 29 kae: Noa poivje nakon potopa jo trista i pedeset godina. A svega poivje Noa devet stotina i pedeset godina; i umrije. Pitanje: Da li je Bog aneo, ili obrnuto? Odgovor: Ne, Bog sasvim sigurno nije aneo. Meutim, ovdje se nalazi jedna kontradikcija. U Postanku 16: 10-13 tekst se odnosi na onoga koji je govorio sa Hagarom kao aneo Jahvin, a Hagara se obraa govorniku kao da se radi o Bogu: I jo joj ree aneo Gospodnji: Umnoit u potomstvo tvoje tako, da se nee moi prebrojiti od mnoine. Dalje joj ree aneo Gospodnji: Eto, trudna si sad i rodit e sina, kojemu nadjeni ime Imael. () Tada ona prozva Gospoda, koji je bio s njom govorio: Ti si Bog Svevidljiv; jer, ree ona, ja sam zaista gledala onoga, koji mene vidi i ostala iva. Boji poslanici u Bibliji Biblija pripisuje takve osobine poslanicima Svemogueg Boga da su sramotni ak i za obinog ovjeka, a kamoli za Boije poslanike koji su najpoboniji ljudi, poslani da vode ovjeanstvo na pravi put, da upuuju na pravednost, poboljanje, ednost, itd. Poslanik Isus Hrist Pitanje: Da li Isus Hrist lae? Odgovor: Ne, sasvim sigurno da ne! Boiji poslanici nikada ne lau. Meutim, Ivan 7: 2-10 kae: A bio je blizu idovski blagdan sjenica. Tada mu rekoe braa njegova: Izai odavde i poi u Judeju, da i uenici tvoji vide djela tvoja, to ih ini. Jer nitko ne ini to tajno, a sam trai da je poznat. Ako to ini, objavi sebe svijetu! Jer ni braa njegova nijesu vjerovala u njega. - Isus im ree: Vrijeme moje jo nije dolo, a vrijeme je vae svagda spremno. Na vas ne moe svijet mrziti; a na mene mrzi, jer ja svjedoim za njega, da su djela njegova zla. Vi uzaite na blagdan ovaj! Ja jo neu uzai na blagdan ovaj, jer se moje vrijeme jo nije navrilo. Tako ree i ostade u Galileji. A izakako su bila braa njegova uzala na blagdan, tada i sam uzae, ali ne javno, nego kao tajno.

41

Pitanje: Da li Isus pravi vino i daje svojim uenicima da ga piju? Odgovor: Naravno da ne! Isus ne opravdava ni ne podstie svoje uenike da uine neto to je osueno i zabranjeno u Starom i Novom zavjetu. Meutim, Isus je optuen za pravljenje vina; pa ipak, to je bilo njegovo prvo udo kojim je manifestovao svoju slavu! Ne daj Boe da neko kae, Moda je u Isusovoj vjeri zakonito konzumiranje vina. Traim utoite od Svemogueg Boga od takvih optubi, jer i Stari i Novi zavjet zabranjuju vino. Navedimo prvo odredbe iz Biblije o zabrani vina, a zatim emo pokazati lane optube o Isusu Hristu, neka je mir sa njim. Hoea 4:11 kae: Sluba idolska, vino i mast zaluuju. Izaija 5: 11-13 takoe kae: Jao vama, koji se rano ujutro opijate i do kasno u no sjedite i gorite od vina! Citara i harfa, bubanj i frula i vino na vaim su gozbama. A ne pazite na upravljanje Gospodnje i ne vidite djela ruku njegovih. Zato mora narod moj putovati u suanjstvo, jer nije imao razboritosti. Istroeni su od gladi plemeniti njegovi, i mnotvo njegovo gine od ei. A Ponovljeni zakon 21:18-21 kae: Ako netko ima sina razuzdana i nepokorna, koji ne slua oca svojega i matere svoje, pa i onda, kada ga pokarae, ne slua, tada neka ga uzmu otac njegov i mati njegova i neka ga dovedu k starjeinama grada njegova, k vratima prebivalita njegova, i neka kau starjeinama grada njegova: Ovaj sin na razuzdan je i nepokoran. Nee da nas slua. Izjelica je i pijanica. Tada svi ljudi njegova grada neka ga na smrt kamenuju! Tako iskorijeni zlo iz svoje sredine! Sav Izrael neka to uje i neka se boji. 17 S druge strane, i Stari i Novi zavjet ukazuju na prednost suzdravanja od vina i estokih pia, a suzdravanje od alkohola se smatra za veoma vanu vrlinu, kao to se moe vidjeti iz vrlina koje Ivanu (Krstitelju) pripisuje aneo koji se pojavio Zahariji, kako je to izvijestio Luka 1:15: Jer e biti velik pred Gospodinom. Vina i jaka pia nee piti, i ve u utrobi majinoj napunit e se Duha Svetoga. Navedimo sada optube protiv Isusa Hrista.

Postoje mnogi drugi stihovi koji zabranjuju ili osuuju konzumiranje vina ili alkoholnih pia, od kojih prenosimo neke radi primjera: Vina i jakoga pia ne smijete piti vi, ti i sinovi tvoji; kad ulazite u ator sastanka! Inae biste morali umrijeti. Ovaj zakon ima vjeitu valjanost za sva plemena vaa [Levitski zakonik 10:9]; Onda neka se uzdrava od vina i drugih opojnih pia. Neka uope ne pije nikakve tekuine, to je napravljena od groa. I samo groe ne smije jesti, ni svjee ni osueno [Brojevi 6:3]; Od sada pripazi na sebe! Ne pij ni vina ni jakoga pia i ne jedi nita neisto! [Suci 13:4]; On mi ree: Eto, zatrudnjet e i rodit e sina. Od sada ne pij niti vina niti jakoga pia i ne jedi nita neisto, jer od materina krila pa do dana smrti svoje ima djeak da bude nazirej Boji. [Suci 13:7]; Ne smije nita uivati, to dolazi od vinove loze. Vina i opojnih pia ne smije piti i nita neisto jesti. Sve, to sam joj zapovjedio, neka dri! [Suci 13:14]; Ana odgovori: Ah ne, gospodaru moj, ja sam nesretna ena. Vina i opojna pia nijesam pila, nego sam izlila duu svoju pred Gospodom. [1 Samuelova 1:15]; Podsmjeva je vino, vika silovito pie, nije mudar ni jedan, koji od toga tetura [Mudre izreke 20:1]; Podajte silovito pie bijedniku i vino tunima! [Mudre izreke 31:6].
17

42

Ivan 2: 1-11 kae: Trei dan iza toga bila je svadba u Kani Galilejskoj. Majka Isusova bila je ondje. I Isus i uenici njegovi bili su pozvani na svadbu. Kad je nestalo vina, ree majka Isusova njemu: Nemaju vie vina. Isus joj ree: to ja imam s tobom, eno? Moj as nije jo doao. Tada ree majka njegova slugama: Uinite, to vam kae! A bilo je ondje est kamenitih posuda, kako je to traio obiaj idovskoga ienja. Svaka je od njih obuhvatala dvije do tri mjere. Isus im zapovjedi: Napunite posude vodom! Napunie ih do vrha. Tada im ree: Zagrabite sad od toga i nosite ravnatelju stola! Oni odnesoe. I ravnatelj stola okusi vodu, to je bila postala vino. A nije znao, odakle je bilo vino. Samo su to znale sluge, koje su bile zagrabile vodu. Tada zovnu ravnatelj stola mladoenju. I ree mu: Svatko iznosi najprije dobro vino, a istom, kad se ponapiju gosti, loije. Ti si uvao dobro vino do sada. Tako uini Isus u Kani u Galileji poetak udesima svojim. Stim objavi slavu svoju, i uenici njegovi vjerovae u njega. Ovo oigledno pokazuje da se prema Novom zavjetu pijenje vina nije smatralo za tabu u religiji. Pogledajte kako je sam Isus napravio vino i kako su drugi od njega pili! Jednom drugom prilikom, Luka 22:15-18 kae za Isusa: On im ree: Vrlo sam elio da ovu pashalnu veeru odrim s vama, prije nego muku podnesem. Jer vam kaem: Neu je od sada vie jesti, dok se ne svri u kraljevstvu Bojem. Tada uze au, zahvali i ree: Uzmite je i razdijelite meu se! Jer vam kaem: Od sada neu vie piti od roda trsova, dok ne doe kraljevstvo Boje. Pitanje: Da li Isus privija neke svoje uenike na njedra da ga ljube? Odgovor: Ne! Ovo nije primjereno ni za obinog ovjeka, a kamo li za velikog poslanika. Meutim, Ivan 13:23, 25 optuuje Isusa za ovaj in sljedeim rijeima: A jedan od uenika njegovih, kojega je Isus ljubio, poivao je na grudima Isusovim. Njemu namignu Simon Petar i ree mu: Upitaj, za koga to govori. A on naslonjen na grudi Isusove upita: Gospodine, tko je to? Pitanje: Da li je Isus proklet? Odgovor: Ne, naravno da nije! Meutim, poslanica Galatians 3:13 says Hrist nas je otkupio od prokletstva zakona, jer je za nas postao prokletstvo; jer je pisano: Proklet svaki, koji visi na drvetu. Pitanje: Da li je Isus sin Boiji? Da li ovjeiji sin postaje njegov Gospodar (Bog)? Odgovor: Ne, sasvim sigurno da ne! To nema nikakvog smisla. Pa ipak, Biblija ne samo tvrdi da je Isus sin Davidov, nego da je takoe njegov Gospodar! Matej 1:1 kae: Rodoslovlje Isusa Hrista, sina Davidova, sina Abrahamova. Matej 22:41-45 kae: Kad su se bili skupili farizeji, upita ih Isus: to drite o Kristu? iji je sin? Odgovorie mu: Sin Davidov. Tada im ree: Kako ga tada naziva David u duhu Gospodinom, kad veli: Ree Gospodin Gospodinu mojemu: Sjedi s moju desnu, dok

43

poloim neprijatelje tvoje za podnoje nogama tvojim? Kad ga eto David naziva Gospodinom, kako onda moe biti sin njegov? Poslanik David Pitanje: Da li Boiji poslanik ini blud? Odgovor: Ne, sasvim sigurno da ne. Boiji poslanik ne moe nikada da poini tako grozan in. Pitanje: Da li Boiji poslanik moe da opije nekog drugog ovjeka? Odgovor: Ne, sasvim sigurno da ne! On ne bi poinio zabranjeno djelo kao to je ovo. Pitanje: Da li Boiji poslanik moe da nasamari ovjeka kako bi bio ubijen? Odgovor: Ne, sasvim sigurno da ne! Boiji poslanik ne moe da poini tako zlo djelo. Meutim, poslanik David je optuen u Bibliji da je poinio sva ova uasna djela. Pogledajte ta kae 2 Samuelova 11: 2-27: Jedno vee die se David s postelje svoje i prohoda se na krovu kraljevske palae. Tada vidje s krova enu gdje se kupa. ena je bila vrlo lijepa. Kad se kralj dade propitati za enu, rekoe mu: To je Bateba, ki Eliamova, ena Hitejina Urije. Nato posla David poslanike i dade je dovesti. Kad doe k njemu, on lee s njom. Izakako se ona bila oistila od svoje neistoe, vrati se u svoju kuu. Kad zatrudnje ena, posla ona i porui Davidu: Trudna sam. Tada isporui David Joabu zapovijed: Polji mi Hitejina Uriju! Joab posla Uriju k Davidu. Kad Urija doe k njemu, zapita David, kako je Joab i kako su ete i kako ide rat. Onda ree David Uriji: Idi sada u kuu svoju i operi sebi noge! I kad Urija ostavi palau kraljevu, iznesoe za njim jelo kraljevsko. Ali Urija lee na vratima palae kraljeve kod sluga gospodara svojega i ne otide u kuu svoju. Javie to Davidu: Urija nije otiao u kuu svoju. Tada upita David Uriju: Pa ti si doao s puta. Zato nijesi otiao u kuu svoju? Urija odgovori Davidu: Koveg i Izrael i Juda stanuju u kolibama. I moj gospodar Joab i sluge gospodara mojega taboruju na slobodnu polju, pa da onda idem ja u kuu svoju, da jedem i pijem i spavam kod ene svoje? Tako ti bio iv i tako bila iva dua tvoja, ne u to uiniti! Tada ree David Uriji: Ostani jo i danas ovdje! Sutra te otputam. Tako osta Urija jo onaj i idui dan u Jerusalemu. Kad je na poziv Davidov jeo i pio kod njega, ovaj ga opoji. Ali kad je uvee otiao, lee na postelju svoju kod sluga gospodara svojega da spava i ne ode u kuu svoju. Iduega jutra napisa David knjigu Joabu i posla je po Uriji. U knjizi je pisao: Namjestite Uriju sprijeda, gdje je najei boj! Tada se povucite od njega, da bude pogoen i padne! I Joab kod opsjedanja grada namjesti Uriju na mjesto, gdje je znao da su bili hrabri ljudi. Kad onda graani izaoe i na Joaba navalie, padoe neki od ete, od momadi Davidove. I Hitejin Urija nae smrt. Tada Joab posla k Davidu i javi mu sve, to je bilo u boju. On dade glasniku zapovijed: Kad pripovjedi kralju sve, to je bilo u boju, Razgnjevit e se kralj i zapitat e te: Zato ste se u boju tako blizu primakli gradu? Zar nijeste znali, da se strijelja sa zida? Tko je ubio Abimeleka, sina Jerubaalova? Nije li ena bacila na njega sa zida gornji kamen mlinski, tako da je umro u Tebesu? Zato ste ili tako blizu zida? Onda reci samo: Pao je i sluga tvoj, Hitejin Urija. Glasnik otide i doavi javi Davidu sve, to mu je bio naloio Joab. Glasnik javi kralju: Ljudi su bili jai od nas i izaoe proti nama na slobodno polje. 44

Moradosmo ih uzbiti do gradskih vrata. Tada strijelci stadoe strijeljati na sluge tvoje. Pritom pade nekoliko od sluga kraljevih. I sluga tvoj, Hitejin Urija, nae smrt. David odgovori glasniku: Javi Joabu ovo: Ne uzimaj to k srcu; jer ma prodire sad ovoga, sad onoga! Bori se samo hrabro proti gradu i razori gal Tako ga ohrabri! Kad ena Urijina doznade, da je pao mu njezin, Urija, alila je za muem svojim. im proe vrijeme alovanja, dade je David dovesti u kuu svoju. Ona mu posta ena i rodi mu sina. Ali se Gospodu ne dopade, to je bio uinio David. Da li ste ikada uli ovakvu priu o lukavim smicalicama da se ubije Urija? Kako je David poinio preljubu sa Urijinom enom, a zatim ga opio vinom kako bi mogao da spava sa njegovom enom, a onda ga na kraju poslao na bojno polje kako bi bio ubijen i gdje i jeste bio ubijen? Sada proitajte o potomstvu te udate ene koja je poinila preljubu s Davidom! Matej 1:6 kae: Jeseju se rodi kralj David. Davidu se rodi Salomon sa enom Urijinom. Takoe, 2 Samuelova 12:9 kae: Zato si prezreo zapovijed Gospodnju i uinio to, to mu nije bilo po volji? Hitejina Uriju ubio si maem i enu njegovu uzeo sebi za enu, jer si njega dao ubiti maem sinova Amonovih. Pogledajmo sada kako Biblija tvrdi da je Bog vratio Davidu milo za drago, kada su njegovi sinovi poinili blud sa njegovim enama! 2 Samuelova 12:11, 12 kae: Ovako veli Gospod; Evo, ja u dati, da po tvojoj vlastitoj kui doe zlo na te. Uzet u ti ene tvoje pred tvojim oima i dat u ih drugome. On e na vidiku sunca tamo zlo initi sa enama tvojim. Ti si dodue inio tajno, ali u ja ovu prijetnju izvesti pred oima svega Izraela i na bijelom danu. Proitajte sada istu knjigu, stihove 16:22, gdje stoji: I tako razapee Absalomu ator na krovu, i Absalom unie pred oima svega Izraela k inoama oca svojega. Poslanik Lot Pitanje: Moe li jedan Boiji poslanik da poini preljubu sa svojom kerima ili da pije vino? Odgovor: Nemogue je da Boiji poslanik poini takva stravina djela. Pristojan ovjek nikada ne bi poinio takva djela, a kamoli Boiji poslanik koji je meu najplemenitijim i najpobonijim ljudima! Ali, Biblija optuuje poslanika Lota da je poinio preljubu sa svojim sopstvenim kerima! Postanak 19:30-38 kae: Lot otide od Soara dalje gore i nastani se s kerima svojim u gori; jer se je bojao ostati u Soaru. I stanovao je u jednoj peini s obje keri svoje. Tada ree starija mlaoj: Na je otac star, a nema vie nijednog ovjeka u zemlji, koji bi htio opiti s nama, kako je to obiaj po svemu svijetu. Hajde da dadnemo ocu svojemu vina,

45

neka pije, pa da legnemo s njim, da po ocu svojemu dobijemo djecu! I dadoe onu no ocu svojemu vina da pije; tada ode starija unutra i lee uz oca svojega, a on ne opazi ni kako ona lee, ni kako ustade. Drugo jutro ree starija mlaoj: Eto, leala sam noas uz oca svojega. Dajmo mu da pije vina i ovu no, pa onda poi ti unutra i lezi uz njega, da po ocu svojemu dobijemo djecu! Tako dadoe i ovu no ocu svojemu vina da pije, te poe mlaa i lee uz njega, a on ne opazi ni kako ona lee, ni kako ustade. Zatrudnjee dakle obje keri Lotove od oca svojega. I starija rodi sina i nadjenu mu ime Moab; on je otac dananjim Moapcima. I mlada rodi sina i nadjenu mu ime Ben-Ami; on je otac dananjim Amoncima. Poslanik Jakob Pitanje: Da li Boiji poslanici ljube ene? 18 Odgovor: Ne, naravno da ne! Boiji poslanik ne bi uradio neto slino tome! Meutim, Postanak 29:11 kae: Onda Jakov poljubi Rahelu i stade glasno plakati. Pitanje: Da li Boiji poslanik moe da prevari druge ljude? Odgovor: Ne, naravno da ne moe. Bilo bi to poniavajue za Boijeg poslanika, kojega je Bog uinio savrenim, da prevari. Meutim, Postanak 27:1-35 kae: Kad Izak ostarje i oi mu potamnjee, da nije mogao vie vidjeti, dozva starijega sina svojega Ezava i ree mu: Sine moj! On mu odgovori: Evo me! Tada ree on: Vidi, ostario sam i ne znam, kad u umrijeti. Uzmi sad oruje svoje, tobolac svoj i luk svoj, izai van u pustinju i ulovi mi komad divljaine! Priredi mi od toga teno jelo, kako to ja volim, i donesi mi to! Tada u jesti, i dua e te moja za to blagosloviti, prije nego umrem. A Rebeka je bila ula, kad je Izak tako govorio sa sinom svojim Ezavom. () Nato donese Rebeka najbolje haljine starijeg sina svojega Ezava, to ih je imala u kui kod sebe, i obue ih mlaem sinu svojemu Jakovu. () Tako unie on k ocu svojemu i ree: Oe moj! On odgovori: Evo me! Tko si ti, sine moj? Jakov ree ocu svojemu: Ja sam Ezav, prvoroenac tvoj. () Upita opet: Ti si dakle doista sin moj Ezav? On odgovori: Jesam. Tada on ree: Onda mi donesi, da jedem divljaine sina svojega i da te tada blagoslovim! Jakov mu donese, i on je jeo. Tada donese vina, i on je pio. Nato mu ree otac njegov Izak: Hodi ovamo, sine moj, i poljubi me! On pristupi i poljubi ga. Kad on osjeti miris haljina njegovih, blagoslovi ga. () Kad je Izak bio zavrio blagoslov nad Jakovom, a Jakov jedva to je bio otiao ispred oca svojega Izaka, vrati se brat njegov Ezav iz lova. () Tada ga upita otac njegov Izak: Tko si ti? On ree: Ja san sin tvoj, prvoroenac tvoj, Ezav. Izak se neizmjerno uplai i povika: () On odgovori: Doe brat tvoj s prijevarom i odnese ti blagoslov.

Ovo se odnosi na sluajeve kada ena nije ovjeku ni majka, ni tetka, ni supruga, ni ki, ni bratina. Prema Boijim uenjima, niko ne moe poljubiti ili ak dotaknuti druge ene, ukljuujui i enske roake, a spomenuta Rahela je bila Jakovljeva roaka.
18

46

Zaista je udna ova optuba da je Boiji poslanik poljubio enu, ili pio vino, ili prevario svog oca kako bi dobio blagoslov silom! Da li je uopte mogue da bi ovakve rijei mogle biti istinite? Kada itate Bibliju, vidite kakve se optube pripisuju djeci Boijih poslanika. Proitajte kako je Dina, kerka poslanika Jakova, optuena za preljubu. Postanak 34:1, 2 kae: Dina, ki Leae, koja je rodi Jakovu, izae jednoga dana da gleda keri te zemlje. A ugleda je ekem, sin Hiveja Hamora, kneza te zemlje, ugrabi je i silova je. Poslanik Solomon Pitanje: Da li je mogue da Boiji poslanik uini neto na ta je Bog upozorio da se ne ini? Ili da se okrene lanim boanstvima? Ili da izgradi rtvenike da ih oboava? Ili da odvrati svoje srce od Boga? Odgovor: Ne. To je jednostavno nemogue! Meutim, 1 Kraljevima 11:1-10 kae: Kralj Salomon ljubio je uz ker faraonovu mnoge ene tuinke: Moapke, Amonke, Edomke, Sidonke i Hitejke, dakle od naroda, za koje je bio Gospod zapovjedio sinovima Izraelovim: Ne uputajte se s njima, i oni ne smiju opiti s vama. Inae oni e posve sigurno zanijeti srca vaa za svojim bogovima. Za njih prionu Salomon ljubei ih. I imao je sedam stotina ena kraljica i tri stotine inoa. I ene njegove zavedoe ga. Kad je bio ostario Salomon, ene njegove zanesoe mu srce za drugim bogovima. Srce njegovo nije vie nepodijeljeno pripadalo Gospodu, Bogu njegovu, kao srce njegova oca Davida. I Salomon je tovao Atartu, boginju Sidonaca, i Milkomu, grdobu Amonaca. Salomon je inio, to se nije dopadalo Gospodu, i nije hodio za Gospodom do kraja kao njegov otac David. Tada sagradi Salomon rtvenu visinu za Kemoa, grdobu Moabaca, na gori, istono od Jerusalema, i isto tako za Moleka, grdobu Amonaca. Isto uini za sve svoje ene tuinke, koje su prinosile bogovima svojim kad i rtve zaklanice. I Gospod se razgnjevi na Salomona, jer on odvrati srce svoje od Gospoda, Boga Izraelova, koji mu se bio javio dva puta. I bio mu je zapovjedio, da ne tuje drugih bogova. Ali on nije drao, to mu je bio Gospod zapovjedio. Poslanik Mojsije Pitanje: Da li je mogue da se izmeu Boga i Njegovog poslanika rodi tolika mrnja da On potrai nain da ga ubije? Odgovor: To je nemogue! Meutim, Biblija tvrdi da je Bog elio da ubije Mojsija, ali da ga je Zipora spasila. Izlazak 4: 14, 21, 24, 25 kae: Sada se rasrdi Gospod na Mojsija i ree: Nije li ti brat Aron jo tu, Levit? Znam, da on veoma rjeit i dobro moe govoriti. Gle, on je ve na putu, da te susretne, a kad te vidi, obradovat e se od srca. Jo ree Gospod Mojsiju: Kad se vrati u Egipat, pazi, 47

i ini pred faraonom sva udesna djela, to ih dadoh u tvoju vlast; ali pak u uiniti da mu otvrdne srce da ne pusti naroda da ide. Putem u prenoitu stane Gospod na put Mojsiju i htjede ga usmrtiti. Tada Zipora uze otar kamen, obreza njim prednju koicu sina svojega, baci mu je pred noge i ree; Zaista si mi krvav zarunik! Pitanje: Da li je mogue da Boiji poslanik bude takav tiranin pa da naredi da djeca i drugi ljudi budu ubijeni, a da gradovi budu uniteni? Odgovor: Nemogue je da jedan Boiji poslanik uini neto takvo ili da zlostavlja ljude! Meutim, Biblija kae da je Mojsije to uradio! Pogledajte ta kau Brojevi 31: 9-11, 13, 17, 18, 27 i 35: Tada zarobie sinovi Izraelovi ene i djecu Midjanaca, zaplijenie svu stoku njihovu, krupnu i sitnu, i sve imanje njihovo. Popalie sve gradove, u kojima su prebivali, i sve tabore njihove. Uzee sve roblje i sav plijen, ljude i stoku. Mojsije, sveenik Eleazar i svi knezovi zajednice izaoe im u susret pred tabor. Zato sada pobijte svu djecu muku i sve ene udate. A sve mlade djevojke, koje jo nijesu udate, ostavite za sebe na ivotu. Polovinu plijena razdijeli meu vojnike, koji su ili na vojsku, a drugu polovinu meu svu ostalu zajednicu. Od ljudi, to jest od djevojaka, koje jo nijesu bile udate, svega trideset i dvije tisue osoba. Broj onih koji su ubijeni nadmauje broj onih koji su bili poteeni i ostavljeni u ivotu! U jednom drugom dogaaju niko nije poteen. Pogledajte knjigu Ponovljeni Zakon 2:31-35: Tada mi ree Gospod: Eto, poeo sam ti ve predavati Sihona i zemlju njegovu. Idi za tim, da zemlju njegovu uzme u posjed. I kad je Sihon s cijelim svojim narodom iziao u Jahas protiv nas u boj, dade ga Gospod, Bog na, u ruke nae. Pobismo njega, sinove njegove i sav narod njegov. Ujedno osvojismo sve gradove njegove i izvrismo prokletstva na svakom gradu, na muevima, enama i djeci. Ne pustismo, da nam itko umakne. Zadrasmo za sebe samo stoku i plijen iz gradova, to ih osvojismo. Eto za ta Biblija optuuje Mojsija, da je ubijao ljude, ene, pa ak i djecu, po Boijoj naredbi! Ponovljeni Zakon 20:13-17 dalje veli: Kad ti ga preda u ruke Gospod, Bog tvoj, onda pobij sve muko u njemu otricom maa! Ali ene i djecu i stoku i s, to se inae nalazi u gradu, sav plijen, uzmi za sebe! Moe slobodno raspolagati plijenom svojih neprijatelja, to ti ga dade Gospod, Bog tvoj. Tako ini sa svima gradovima, to su daleko od tebe i ne pripadaju gradovima ovih naroda! Ali u gradovima ovih naroda, to ti ih Gospod, Bog tvoj, daje u posjed, ne smije nikoga ostaviti na ivotu. Neumolivo izvri na njima prokletstvo: na Hitejima, Amorejima, Kanaancima, Perizejima, Hivejima i Jebusejima, kao to ti je zapovjedio Gospod, Bog tvoj. Je li ovo humanizam koji nauava Biblija? Da se ne smije niko ostaviti na ivotu?! Pitanje: Moe li Boiji poslanik da bude toliko ljut na Boga da od Njega zatrai da ga razrijei dunosti poslanike misije? Odgovor: Ne, sasvim sigurno da ne! Nijedan Boiji poslanik ne bi uinio neto takvo.

48

Meutim, Izlazak 32:31, 32 kae: Tako se vrati Mojsije natrag Gospodu i ree: Ah, teko sagrijei narod ovaj, napravivi sebi boga od zlata. Ipak mu sada oprosti grijeh njegov. Ako nee, onda me radije izbrii iz knjige, koju vodi. Poslanik Izaija Pitanje: Da li je mogue da bi Bog zapovijedio Svome poslaniku da godinama hoda obnaen pred ljudima? Zar nije smijeno da poslanik, koji je uzor ljudima, uini takav in? Odgovor: Nemogue je da bi to Bog zapovjedio, jer je On zabranio ovjeku da bude nag pred drugim ljudima! To djelo je nepristojno i bezobrazno. Meutim, Izaija 20: 2, 3 kae da je Gospod rekao sljedee: U to vrijeme ree Gospod preko Izaije, sina Amosova, ovo: Ustani, skini sa svojih bedara dlakavu haljinu i izuj obuu s nogu svojih! On uini tako i iao je naokolo bez gornje haljine i bos. Tada ree Gospod: Kako ide naokolo moj sluga Izaija ve tri godine bez gornje haljine i bos u znak i znamenje proti Egiptu i Kuu. Poslanik Ezekijel Pitanje: Da li Bog nareuje Svom poslaniku da jede hljeb ispeen od ljudske neisti? Zato bi Bog naredio neto takvo? Odgovor: Ne, Bog ne nareuje sline stvari! Meutim, Ezekijel 4:12,13 kae: Kruh e jesti pripravljen kao jemen kola; na njihove oi pei e ga na neisti ovjejoj. I ree Gospod: Isto e tako sinovi Izraelovi jesti neista jela meu neznabocima, kamo u ih odagnati. No, Poslanik Ezekijel je bio dovoljno mudar kako bi mogao jesti hljeb pripremljen na ovjejem izmetu? Tako je zamolio Boga da povue takvu smijenu naredbu i Bog je prihvatio njegov zahtjev, a umjesto toga mu je naredio da koristi kravlju balegu!!! Ezekijel 4:14, 15 kae: Tada rekoh: Ah, svemogui Boe, nikada se nijesam okaljao neistim; mesa od palih ili razdrtih ivotinja od mladosti do sada nijesam jo nikada jeo; meso pokvareno nije jo nikada ulo u usta moja. On mi odgovori: Dobro, dopustit u ti goveu balegu mjesto ovjeje neisti; stim moe ispei kruh svoj. Pitanje: Da li Bog nareuje Svome poslaniku da obrije svu svoju kosu i bradu, i zato? Odgovor: Bog ne nareuje Svom poslaniku da uini neto takvo, jer je on uzor za ljude. No, Poslaniku Ezekijelu je i prije nareivano da ini sline udne i lude stvari. On je jeo kravlju balegu nakon to se Bog saalio na njega, inae bi jeo ljudsku neist. Sada mu je nareeno da obrije kosu i bradu! 49

Ezekijel 5:1, 2 kae: A ti, sine ovjeji, uzmi ma otar! Upotrijebi ga kao britvu za se i pusti je preko glave svoje i preko brade svoje! Onda uzmi tezulju i razdijeli vlasi! Jednu treinu spali usred grada, kad bude vrijeme opsade Drugu treinu uzmi i isijeci je maem oko grada! Posljednju treinu razaspi u vjetar! Ja u trgnuti ma za njima. Cilj ove naredbe postaje jasan kada Bog kae, Ezekijel 5:12: Treina e tvoja pomrijeti od kuge i od gladi e izginuti u sredini tvojoj. Druga e treina tvoja pasti od maa oko tebe. Posljednju treinu tvoju razasut u u sve vjetrove i trgnut u ma za njima. Pitanje: Da li je primjereno da Bog prouzrokuje smrt supruge Boijeg poslanika samo da bi to bio znak, a da je mogao da objasni i rijeima? Odgovor: Ne, naravno da nije! Meutim, u dvije prilike, Biblija pokazuje da se ovo desilo poslaniku Ezekijelu kao znak za druge ljude. Ezekijel 24:15-24 kae: Rije Gospodnja doe mi ovako govorei: Sine ovjeji, evo, ja u ti jednom nenadanom smrti uzeti radost oiju tvojih [tj. tvoju enu]. Ali ti onda nee tugovati ni plakati. Ne smiju ti doi suze. Uzdii tiho, ali ne prireuj nikakva tugovanja! Povei sebi povez oko glave, obuu svoju obuj na noge, ne pokrivaj brade svoje i ne jedi kruha alosti! Ujutro sam jo govorio narodu, a uvee umrla je ena moja i drugoga jutra uinio sam, kako, mi je bilo zapovjeeno. Tada su me upitali ljudi: Nee li nam razjasniti, to nam to znai, da radi tako? Odgovorio sam im: Doe mi rije Gospodnja i glasi: Reci kui Izraelovoj: Ovako veli svemogui Gospod: 'Evo, ja u oskvrniti svetite svoje, ponos vas najvii, milinu oiju vaih, enju srca vaega. Sinovi e vai i keri vae, to ste ih ostavili, pasti od maa. Onda ete vi initi, kako sam ja inio: neete brade pokriti i neete jesti kruha alosti. Povez e vam biti na glavi, obua vaa na nogama. Neete tugovati ni plakati. Ali ete ginuti u grijehima svojim i uzdisati jedan drugomu. Tako e vam Ezekiel biti znak udesni. Sve, to je inio on, init ete i vi, kad to doe, i spoznat ete, da sam ja svemogui Gospod. Poslanik Hoea Pitanje: Da li je primjereno da Bog zapovijedi Svome poslaniku da oeni enu bludnicu i uzme djecu bluda? I zato? Da li je to zato to je narod poinio veliki blud, odstupajui od Gospoda? Ili je to upozorenje i savjet djeci Izraela time to se spominju imena djece koja su roena sa tom enom? Ili je to samo zarad spominjanja kako su bludniili? Odgovor: Nemogue! Bog nikada ne bi naredio bilo kome od Svojih poslanika da poini jedan takav in! Meutim, Hoea 1:2-4 kae: Prvi govor Gospodnji Hosei. Gospod ree Hosea: Idi, uzmi enu, koja je bludnica, i izrodi djecu bludniku, jer je i zemlja nevjerna Gospodu! Tada on otide i oeni se Gomerom, kerju Diblaimovom. Ona zatrudnje i rodi mu sina. Tada mu ree Gospod: Nadjeni mu ime Jezreel, jer samo jo malo, i kaznit u krvno djelo Jezreela na kui Jehuovoj, i dokinut u kraljevstvo kue Izraelove. 50

Pored toga, Hoea 2: 2-5 kae: Potegnite mater svoju na odgovor! Potegnite je na odgovor, jer mi ona nije vie ena, i ja joj vie nijesam mu. Neka ukloni znakove idolske s lica svojega, likove idolske s prsiju svojih! Inae svui u s nje odjeu njezinu i uinit u je, kakva je bila, kad se je istom rodila. Napravit u je kao pustinju i nainit u je kao suhu zemlju, i pustit u je da umre od ei. I neu tedjeti ni djece njezine; jer su djeca bludnika; Jer je mati njihova bila bludnica; koja ih rodila, inila je sramotu, jer je govorila: 'Trat u za milosnicima svojim, koji mi daju kruh i vodu, vunu i lan, ulje i pie. Pored toga, Hoea 3: 1-4 kae: Potom mi ree dalje Gospod: Idi, ljubi enu, to se daje ljubiti od drugoga i ini preljubu, kao to Gospod ljubi sinove Izraelove, a oni prianjaju za tue bogove i ude kolae od groa! Tada sam kupio sebi enu za petnaest ekela srebra i za homer i letek jema. Onda sam joj rekao: Dugo vremena ima ivjeti zarobljena, da ne uini nita zlo i da se ne mijea s drugim muevima, i ja se neu mijeati s tobom. Jer e dugo vremena biti Izraelci zarobljeni bez kralja, bez kneza, bez rtve, bez stupa bez efoda i bez terafima. Sramota je da se ovakva pria prenosi i u obinim knjigama, a kamoli u Svetom pismu! Ako Boiji poslanik to ini, ta bi onda trebalo drugi ljudi da rade? Ako glava porodice poini neko zlo djelo, onda je sigurno da e se cijelo domainstvo uputati u takva zla djela. Bez obzira na to, Boijem poslaniku se nareuje da obljubi bludnicu, onako kako Gospod ljubi Izraelce! Da li je ispravno pripisati takve rijei Bogu?

Poslanik Aron Biblija propovijeda Boije jedinstvo, a jedna od Njegovih zapovijesti glasi: Nemoj imati drugih bogova osim Mene (Ponovljeni zakon 5:7). Meutim, opet prema Bibliji, Boiji poslanici koji su bili odabrani da propovijedaju ovu zapovijest, i sami su oboavali druge bogove osim njihovog Boga! Pitanje: Da li je mogue da Boiji poslanik napravi idole i zavede ljude da ih oboavaju? Odgovor: To je nemogue! Takvo djelo je djelo politeista, a Bog je protiv toga. Meutim, Izlazak 32: 1-6 kae: Kad vidje narod, da Mojsije zadugo ne silazi s gore, skupi se narod kod Arona i zatrai od njega: Hajde. Napravi nam boga, koji e ii pred nama, jer ne znamo, to bi tome Mojsiju, ovjeku, koji nas izvede iz zemlje egipatske. Aron im odgovori: Poskidajte zlatne naunice, to ih nose na uima ene vae, sinovi vai i keri vae, i donesite mi ih. Sav narod poskida zlatne naunice, to su ih nosili na uima, i donese ih Aronu. On ih uze od njih, preli ih i napravi od njih tele liveno. Tada oni povikae: Ovo je bog tvoj, Izraele, koji te izvede iz zemlje egipatske. Kad to vidje Aron, napravi rtvenik pred njim, i proglasi Aron glasno: Sutra je svetkovina u ast Gospodu. Sutradan rano ustadoe, rtvovae rtvu paljenicu i prinesoe rtvu mirotvornu, i posjeda narod da jede i pije. Onda se digoe da igraju. Pitanje: Da li se Bog raspravlja sa Svojim poslanikom o Svome gnijevu, a zatim se kaje za Svoje zle misli? 51

Odgovor: Ne, to je nemogue. Bog ne ini nita zbog ega bi se kasnije kajao! Pa ipak, Izlazak 32: 10-14 kae: Sad pusti me, da se raspali gnjev moj na njega i da ga unitim, a tebe u uiniti narodom velikim. Mojsije gledao je da blai Gospoda, Boga svojega, pa ree: "Zato, Gospode, da se raspaljuje gnjev tvoj na narod tvoj, to si ga izveo iz zemlje egipatske snagom velikom i rukom jakom? Zato da mognu govoriti Egipani: Lukavo ih izvede, da ih pomori u gorama i da ih istrijebi sa zemlje! Povrati se od raspaljenoga gnjeva svojega, i neka ti bude ao zbog zla, to si ga namijenio narodu svojemu. Spomeni se Abrahama, Izaka i Izraela, sluga svojih, kojima si se sam sobom zakleo i obeao: Umnoit u potomstvo vae kao zvijezde na nebu i svu tu zemlju, o kojoj sam govorio, dat u potomcima vaim, i oni je imaju zauvijek posjedovati. Tada se saali Gospodu radi zla, kojim se bio zaprijetio narodu svojemu.

Poslanik Jeremija Pitanje: Da li je mogue da bi Bog mogao da naredi Svom poslaniku da uzme ue i jaram i da ih nosi oko vrata? Zato bi uinio tako besmislenu stvar, ako treba da bude uzor za druge ljude? Odgovor: Nemogue je da bi Bog zapovijedio tako besmislene stvari. Meutim, Jeremija 27: 1, 2, 8 kae da mu je dola sljedea rije Gospodnja: U poetku vladanja Zedekija, sina Josijina, kralja Judina, doe Jeremiji ova rije od Gospoda, govorei: Ovako mi ree Gospod: Naini sebi ueta i jaram i metni sebi oko vrata! A narod, kraljevstvo, to nee da slui babilonskom kralju Nebukadnezaru i nee da savije iju svoju u jaram kralja babilonskoga, taj u narod, veli Gospod, pohoditi maem, gladu i kugom, dok ga posve ne pokorim rukom njegovom.

Poslanik Noj Pitanje: Da li Boiji poslanik pije vino i da li moe da bude toliko pijan da ne primijeti da je obnaen? Odgovor: Razuman ovjek ne bi uinio neto takvo, a kamoli Boiji poslanik, koji propovijeda zabranu konzumiranja alkohola! Meutim, Postanak 9:20-22 optuuje poslanika Noja sljedeim rijeima: Noa poe obraivati zemlju i zasadi vinograd. A kad je pio vino, opio se i leao je otkriven u atoru svojemu. Ham, otac Kanaanu, promatrao je golotinju oca svojega i rekao to obojici brae svoje vani.

52

Jedan stari poslanik Pitanje: Da li Boiji poslanik lae? Odgovor: Ne, naravno da ne lae! Boiji poslanik nikada ne lae, inae niko na svijetu ne bi vjerovao u njegove rijei ni slijedio njegovo uenje. Meutim, u Bibliji, 1 Kraljevima 13: 11-19 kae: A stanovao je u Betelu jedan star prorok. Sinovi njegovi dooe mu i pripovjedie mu sve, to uini ovjek Boji onaj dan u Betelu, i rijei, to ih je bio izrekao kralju. Kad su oni to bili ispripovjedili ocu svojemu, upita ih otac njihov: Kojim je putem otiao? Sinovi njegovi pokazae mu put, kojim je bio udario ovjek Boji, koji je bio doao iz zemlje Judine. Nato on zapovjedi sinovima svojim: Osedlajte mi magarca! Kad su oni bili osedlali magarca, uzjaha ga on i pojaha za ovjekom Bojim. Nae ga gdje sjedi pod terebintom i upita ga: Jesi li ti ovjek Boji, koji je doao iz zemlje Judine? On odgovori: Jesam. Tada ga zamoli: Hodi s menom kui i pojedi togod! On odgovori: Ne smijem se vratiti s tobom i s tobom ii. Ne smijem ni jesti ni piti s tobom u ovom mjestu. Jer je meni rije Gospodnja zapovjedila: Ne smije tamo ni jesti ni piti, niti se vratiti putem, kojim si doao. Ali onaj mu odgovori: I ja sam prorok kao ti. Aneo mi je po zapovijedi Gospodnjoj naloio: Dovedi ga sa sobom kui, da jede i pije. Tako mu slaga. I vrati se s njim, i jeo je i pio u njegovoj kui. Poslanik Eliej Pitanje: Da li je mogue da jedan Boiji poslanik daje informaciju za koju zna da nije tana? Odgovor: Nije. Nemogue je da bi Boiji poslanik dao lane informacije. Meutim, Biblija optuuje poslanika Elieja da je to uinio, u 2 Kraljevima 8:7-15 : Jednoga dana doe Eliej u Damask, kad se je upravo bio razbolio Ben-Hadad, kralj sirijski. Javie mu, da je ovjek Boji doao tamo. Tada zapovjedi kralj Hazaelu: Uzmi sa sobom darove, idi u susret ovjeku Bojemu i pitaj preko njega Gospoda, hou li ozdraviti od ove bolesti! Hazael ode mu u susret i uze sa sobom darove, svakojakih dragocjenosti iz Damaska, natovarenih na etrdeset deva. Kad doe tamo, stupi pred njega i ree: Tvoj sin Ben-Hadad, kralj sirijski, alje me k tebi i pita, hoe li ozdraviti od ove bolesti. Eliej mu odgovori: Idi, reci mu: Ozdravit e. Ali mi je Gospod pokazao, da e umrijeti. Pritom se ovjek Boji zagleda nepomino preda se, pade u teku zabunu i zaplaka. Kad Hazael upita: Zato plae gospodar moj?, odgovori on: Jer znam, da e ti mnogo zla nanijeti sinovima Izraelovim. Njihove tvrde gradove palit e ognjem, njihove e mladie ubijati maem, njihovu e djecu satirati i njihove trudne ene parati. Hazael odgovori: to je sluga tvoj, pas, da uini tako velike stvari? Eliej ree: Gospod mi je pokazao tebe kao kralja sirijskoga. Potom otide od Elieja. Kad doe k svojemu gospodaru, upita ga ovaj: to ti ree Eliej? On odgovori: Ree mi, da e ozdraviti. A iduega dana uze on pokriva, zamoi ga u vodu, prostrije mu ga po licu, tako da je umro. I Hazael postade kralj mjesto njega.

53

Poslanici nezakonita djeca Pitanje: Da li Boiji poslanik moe biti nezakonito dijete ili sin bludnice? Odgovor: Ne, naravno da ne moe! To je zato to je sramota da sin bude roen u vanbranoj vezi. Bio bi osramoen pred narodom. U tom sluaju ga ljudi ne bi ni sluali, niti bi prihvatali njegove rijei. Poto to nije u skladu sa poslanstvom, Bog nije poslao bilo kakvo nezakonito dijete da bude Njegov poslanik. Biblija jasno kae u knjizi Zakon ponovljeni 23:2: Ni jedan izrod ne smije se primiti u zajednicu Gospodnju. Ni u desetom koljenu ne smije se primiti u zajednicu Gospodnju. Prema tome, nijedan Boiji poslanik ne moe biti nezakonito dijete. Uprkos tome, sama Biblija tvrdi da su neki Boiji poslanici bili vanbrana djeca! 1. Knjiga Suci 11:1 kae: Jeftaha iz Gileada bio je jak junak. Bio je sin jedne bludnice. Zatim stih 29 istog poglavlja kae: Tada sie duh Gospodnji na Jeftahu To znai da je bio Boiji poslanik i primao inspiraciju od Gospoda! 2. Ranije smo pokazali kako je Boiji poslanik David poinio blud sa Batebom, Urijinom enom. Kako je prevario Uriju kako bi ovaj poginuo! Kako je opio Uriju kako bi mogao da ga poalje u najljuu borbu kako bi bio ubijen! Prema tome, sudei prema Bibliji, Solomon je ne dao Bog nezakoniti Davidov sin! 2 Samuelova 12: 24 kae: David je tjeio enu svoju Batebu. On je iao k njoj i leao s njom. Ona rodi sina, i on ga nazva Salomon. Gospod ga zamilova. 3. Pogledajmo sada kako Biblija optuuje Isusa da je potomak Pharez, vanbranog djeteta! Matej 1: 1-16 kae: Rodoslovlje Isusa Krista sina Davidova, sina Abrahamova. Abrahamu se rodi Izak, Izaku se rodi Jakov, Jakovu se rodi Juda i braa njegova, Judi se rodi Peres i Zerah s Tamarom, Peresu se rodi Hesron Jakovu se rodi Josip, mu Marije. Od nje se rodi Isus, koji se zove Krist. U Postanku 38:6-30, Biblija opisuje kako je Juda poinio blud sa Tamarom, pa je tom prilikom roen Peres! Neka nam Allah oprosti to smo prenijeli ove bogohulne rijei, ali je bilo neophodno da to uinimo kako bismo pokazali ta Biblija pripisuje Bogu i za ta optuuje Njegove poslanike, koji su poslani da odue ljude od nevjere i prijestup. Velianstven je Gospodar tvoj, Dostojanstveni, i daleko od onoga kako Ga predstavljaju oni! I mir poslanicima i hvaljen neka je Allah, Gospodar svjetova! (Kuran, Bedemi 37:180-182).

54

ETVRTI DIO ISUS PREMA ASNOM KURANU Isaov sluaj je u Allaha isti kao i sluaj Ademov: od zemlje ga je stvorio, a zatim rekao: Budi! i on b. asni Kuran, Imranova porodica 3:59. On (Isus) je bio samo rob koga smo Mi poslanstvom nagradili i primjerom za pouku sinovima Israilovim uinili. asni Kuran, Ukras 43:59.

Predgovor asni Kuran, posljednja od boijih knjiga koju je Stvoritelj objavio svom posljednjem poslaniku, bez sumnje je jedina boija knjiga koju imamo a da nije doivjela nikakve promjenje ili prepravke otkako je objavljena. Posljednja objava, koja nam dolazi est stotina i deset godina nakon Isusovog roenja, govori nam o njegovoj ulozi i misiji. Kuran nas takoe obavjetava o udima i moi koje je Svemogui Allah podario Isusu, a istie i vrline njegove majke Marije. Marija je bila pobona ena, toliko da je dobila blagoslov od Boga i u nekoliko navrata dobila hranu sa nebesa. Isusovo zaee je takoe bilo natprirodno jer nije imao oca, nego je doao na ovaj svijet Boijom voljom. Bojom voljom on je progovorio od roenja, kada je najavio ljudima da je bio Boiji poslanik. Isus je bio poslan kao vjerovjesnik djeci Izraela, u dugoj tradiciji Boijih poslanika koje im je poslao Stvoritelj postojanja. Bio je nosilac iste poruke kao i Boiji poslanici i vjerovjesnici koji su doli prije njega, a to su jedinstvo i nedjeljiva jednoa Stvoritelja, Eloha na hebrejskom ili Allaha na arapskom, kojih treba da se pridravaju u skladu sa Allahovim uenjem i da se pripreme za ivot na onom svijetu. Reci: Mi vjerujemo u Allaha i u ono to se objavljuje nama i u ono to je objavljeno Ibrahimu, i Ismailu, i Ishaku, i Jakubu, i unucima, i u ono to je dato Musau i Isau i vjerovjesnicima od Gospodara njihova; mi nikakvu razliku meu njima ne pravimo, i mi se samo Njemu klanjamo. (Kuran, Imranova porodica 3:84). Poslanik vjeruje u ono to mu se objavljuje od Gospodara njegova, i vjernici svaki vjeruje u Allaha, i meleke Njegove, i knjige Njegove, i poslanike Njegove: Mi ne izdvajamo nijednog od poslanika Njegovih. I oni govore: ujemo i pokoravamo se; oprosti nam, Gospodaru na; Tebi emo se vratiti. (Kuran, Krava 2:285). Razliiti vjerovjesnici i glasnici su poslani razliitim narodima da ih pozovu na put istine, na bolji ivot na ovome i na onome svijetu, ali su uvijek donosili ljudima istu poruku od jednog i jedinog Stvoritelja. Tu nije bio i ne moe biti bilo kakvih protivrjenosti izmeu razliitih vjerovjesnika. Ako naiemo na bilo kakva odstupanja, ona potiu od izmjena i dodavanja koja su se dogodila namjerno ili ne u istoriji. Isus je poslan jevrejima kako bi potvrdio poruku poslanika i vjerovjesnika koji su doli prije njega i kako bi donio vijesti o posljednjem poslaniku koji e doi poslije njega. Sa njegovim imenom, Muhammed, prevedenim sa grkog i hebrejskog kao

55

Utjeitelj ili Duh istine, u vie navrata Isus govori o Muhammedu i znaaju njegove uloge da predvodi ovjeanstvo. Ovo se citira u Novom Zavjetu u sljedeim stihovima: Ali ja vam istinu govorim: "Bolje je za vas, da ja idem; jer ako ne otidem, Utjeitelj nee doi k vama; ako li otidem, poslat u ga k vama. (Ivan 16:7) Jo bih vam imao mnogo da kaem, ali sad ne moete podnijeti. (Ivan 16:12) Ali kad doe on, Duh istine, uvest e vas u svu istinu, jer nee od sebe govoriti, nego e govoriti to uje, i javit e vam budue stvari. (Ivan 16:13) On e me proslaviti, jer e od mojega uzeti, i javit e vam. (Ivan 16:14) Kao dopuna prethodnim poglavljima, predstaviemo uenja islama i asnog Kurana o Bojim poslanicima uopte, kako i o Isusu Hristu. Urednici su smatrali za shodno, kako bi se pomoglo nemuslimanskim itaocima koji nisu upoznati sa islamom, da se ukljui poglavlje o izjavama Svemogueg Allaha u Kuranu o Isusu, sinu Marijinom. U narednom dijelu emo navesti neke ajete iz asnog Kurana kako bi dati itaocima uvid u njegovo uenje o Isusu. Slijede samo neki od ajeta asnog Kurana o ovo dvoje plemenitih smrtnika koji su veoma potovani u islamu.

Marijino zaee, roenje i imenovanje Allah je odabrao Adema, i Nuha, i Ibrahimovu porodicu, i Imranovu porodicu nad ostalim svijetom sve porod jedan od drugog a Allah sve uje i sve zna. Kada Imranova ena ree: Gospodaru moj, ovo to je u trbuhu mome ja zavjetujem samo na slubu Tebi, pa primi od mene, jer Ti, zaista, sve uje i zna! Poslije ona, kada je rodi, ree: Gospodaru moj, rodila sam ensko a Allah dobro zna ta je rodila a ensko nije kao muko; nadjela sam joj ime Merjema (Kuran, Imranova porodica 3:33-36). Zatita Marije i njenog djeteta ...I ja nju i porod njezin stavljam pod Tvoje okrilje od prokletog ejtana. (Kuran, Imranova porodica 3:36). Marija i njen zatitnik Zekerijja To su nepoznate vijesti koje ti objavljujemo. Ti nisi bio meu njima kada su pera svoja od trske pobacali da bi vidjeli koji e se od njih o Merjemi brinuti, i ti nisi bio meu njima kad su se prepirali (Kuran, Imranova porodica 3:44). Allah je odabrao Mariju I Gospodar njezin primi je lijepo i uini da uzraste lijepo (Kuran, Imranova porodica 3:37). I kada meleki rekoe: O Merjema, tebe je Allah odabrao i istom stvorio, i boljom od svih ena na svijetu uinio. (Kuran, Imranova porodica 3:42).

56

Marija govori istinu A majka njegova [Marija] je uvijek istinu govorila (Kuran, Trpeza 5:75). Pripremanje Marije za njen zadatak Opskrbljivanje Marije I Gospodar njezin primi je lijepo i uini da uzraste lijepo, i da se o njoj brine Zekerijja. Kad god bi joj Zekerijja u hram uao, kod nje bi hrane naao. Odakle ti ovo, o Merjema? on bi upitao, a ona bi odgovorila: Od Allaha, Allah onoga koga hoe opskrbljuje bez muke. (Kuran, Imranova porodica 3:37) Marija je pobona O Merjema, budi posluna svome Gospodaru i licem na tle padaj i sa onima koji molitvu obavljaju i ti obavljaj! (Kuran, Imranova porodica 3:43). Marijina ast i vrline A i onu koja je sauvala djevianstvo svoje, u njoj ivot udahnusmo i nju i sina njezina znamenjem svjetovima uinismo. (Kuran, Poslanici 21:91). I Merjemu, ker Imranovu, koja je nevinost svoju sauvala, a Mi smo udahnuli u nju ivot i ona je u rijei Gospodara svoga i knjige Njegove vjerovala i od onih koji provode vrijeme u molitvi bila. (Kuran, Zabrana 66:12). Dobra vijest o Isusu dolazi Mariji A kada meleki rekoe: O Merjema, Allah ti javlja radosnu vijest, od Njega Rije: ime e mu biti Mesih, Isa, sin Merjemin, bie vien i na ovome i na onome svijetu i jedan od Allahu bliskih. (Kuran, Imranova porodica 3:45) Marijina reakcija na vijesti da e roditi Isusa Ona ree: Gospodaru moj, kako u imati dijete kada me nijedan mukarac nije dodirnuo? Eto tako ree Allah stvara to On hoe. Kada neto odlui,On samo za to rekne: Budi! i ono bude. (Kuran, Imranova porodica 3:47). Isusovo zaee i roenje Marijina trudnoa I spomeni u Knjizi Merjemu: kada se od ukuana svojih na istonu stranu povukla i jedan zastor da se od njih zakloni uzela, Mi smo k njoj meleka Dibrila poslali i on joj se prikazao u liku savreno stvorena mukarca. Utjeem se Milostivom od tebe, ako se Njega boji! uzviknu ona. A ja sam upravo izaslanik Gospodara tvoga ree on da ti poklonim djeaka ista! Kako u imati djeaka ree ona kad me

57

nijedan mukarac dodirnuo nije, a ja nisam nevaljalica! To je tako! ree on. Gospodar tvoj je rekao: To jeMeni lahko, i zato da ga uinimo znamenjem ljudima i znakom milosti Nae. Tako je unaprijed odreeno! (Kuran, Merjem 19:16-21). Marijino odvajanje od ljudi I ona zanese i bremenita se skloni daleko negdje (Kuran, Merjem 19:22). Poroajne muke I poroajni bolovi prisilie je da doe do stabla jedne palme. Kamo sree da sam ranije umrla i da sam potpuno u zaborav pala! uzviknu ona. (Kuran, Merjem 19:23). Isusovo roenje I melek je, koji je bio nie nje, zovnu: Ne alosti se, Gospodar tvoj je dao da nie tebe potok potee. Zatresi palmino stablo, posue po tebi datule svjee. (Kuran, Merjem 19:24-25). Nakon Isusovog roenja Isus savjetuje svojoj majci kako da se obraa ljudima A ako vidi ovjeka kakva, ti reci: Ja sam se zavjetovala Milostivom da u utjeti, i danas ni s kim neu govoriti. (Kuran, Merjem 19:26). Marija se obraa ljudima I doe ona s njim porodici svojoj, nosei ga. O Merjemo rekoe oni uinila si neto neuveno! Ej ti, koja u ednosti lii Harunu, otac ti nije bio nevaljao, a ni mati tvoja nije bila nevaljalica. A ona im na njega pokaza. Kako da govorimo djetetu u beici? rekoe. (Kuran, Merjem 19:27-29). Isus brani svoju majku Ja sam Allahov rob ono ree meni e On Knjigu dati i vjerovjesnikom me uiniti. I uinie me, gdje god budem, blagoslovljenim, i naredie mi da dok sam iv molitvu obavljam i milostinju udjeljujem. (Kuran, Merjem 19:30-31). Isus je dobar i ljubazan prema svojoj majci I da majci svojoj budem dobar, a nee mi dopustiti da budem drzak i nepristojan. I neka je mir nada mnom na dan kada sam se rodio i na dan kada budem umro i na dan kada budem iz mrtvih ustajao! To je Isa, sin Merjemin to je prava istina o njemu onaj u koga oni sumnjaju. (Kuran, Merjem 19:31-34).

58

Isus i njegova majka nisu bili boanske prirode Isus i njegova majka su Allahova uda I sina Merjemina i majku njegovu smo znakom uinili. Mi smo njih na jednoj visoravni sa tekuom vodom nastanili. (Kuran, Vjernici 23:50). Isus odrie da je boanske prirode A kada Allah rekne: O Isa, sineMerjemin, jesi li ti govorio ljudima: Prihvatite mene i majku moju kao dva boga uz Allaha! on e rei: Hvaljen neka si Ti! Meni nije priliilo da govorim ono to nemam pravo. Ako sam ja to govorio, Ti to ve zna; Ti zna ta ja znam, a ja ne znam ta Ti zna; Samo Ti jedini sve to je skriveno zna. (Kuran, Trpeza 5:116). Oni koji pripisuju boanstvo Isusu ine jeres Nevjernici su oni koji govore: Bog je Mesih, sin Merjemin! Reci: Ko moe sprijeiti Allaha da, ako hoe, uniti Mesiha, sina Merjemina, i majku njegovu, i sve one koji su na Zemlji? Allahova je vlast na nebesima i na Zemlji i na onome to je izmeu njih; On stvara to hoe, i Allah sve moe. (Kuran, Trpeza 5:17). Isus nije Bog Nevjernici su oni koji govore: Bog je Mesih, sin Merjemin! A Mesih je govorio: O sinovi Israilovi, klanjajte se Allahu, i mome i vaem Gospodaru! Ko drugog Allahu smatra ravnim, Allah e mu ulazak u Dennet zabraniti i boravite njegovo e Dehennem biti; a nevjernicima nee niko pomoi. Nevjernici su oni koji govore: Allah je jedan od trojice! A samo je jedan Bog! I ako se ne okane onoga to govore, nesnosna patnja e, zaista, stii svakog od njih koji nevjernik ostane. Zato se oni ne pokaju Allahu i ne zamole oprost od Njega, ta Allah prata i samilostan je. (Kuran, Trpeza 5:72-74). Isus nije sin Boiji Jevreji govore: Uzejr je Allahov sin, a krani kau: Mesih je Allahov sin. To su rijei njihove, iz usta njihovih, oponaaju rijei nevjernika prijanjih ubio ih Allah! Kuda se odmeu? (Kuran, Pokajanje 9:30). Nezamislivo je da Allah ima dijete, hvaljen neka je On! Kad neto odlui, On za to rekne samo: Budi! i ono bude. (Kuran, Merjem 19:35). Isus je Allahova rije i duh od Njega O sljedbenici Knjige, ne zastranjujte u svome vjerovanju i o Allahu govorite samo istinu! Mesih, Isa, sin Merjemin, samo je Allahov poslanik, i Rije Njegova koju je Merjemi dostavio, i Duh od Njega; zato vjerujte u Allaha i Njegove poslanike i ne govorite: Trojica su! Prestanite, bolje vam je! Allah je samo jedan Bog hvaljen

59

neka je On! zar On da ima dijete?! Njegovo je ono to je na nebesima i ono to je na Zemlji, i Allah je dovoljan kao svjedok. (Kuran, ene 4:171). Isus i njegova majka su bili Boiji robovi i sluge Isus je rob i sluga Allahov Isaov sluaj je u Allaha isti kao i sluaj Ademov: od zemlje ga je stvorio, a zatim rekao: Budi! i on b. (Kuran, Imranova porodica 3:59). On je bio samo rob koga smoMi poslanstvom nagradili i primjerom za pouku sinovima Israilovim uinili. (Kuran, Ukras 43:59). Mesihu nee biti zazorno da prizna da je Allahov rob, pa ni melekima, Njemu najbliim. A one kojima bude zazorno da se Njemu klanjaju, i koji se budu oholili, Allah e ih sve pred Sebe sakupiti. (Kuran, ene 4:172). Ja sam Allahov rob ono [Isus] ree meni e On Knjigu dati i vjerovjesnikom me uiniti. (Kuran, Merjem 19:30). Allah je doista i moj i va Gospodar, pa se Njemu klanjajte; to je Pravi put! (Kuran, Imranova porodica 3:51). Isus je ljudsko bie koje je Allah odabrao Mesih, sin Merjemin, samo je poslanik i prije njega su dolazili i odlazili poslanici a majka njegova je uvijek istinu govorila; i oboje su hranu jeli. Pogledaj kako Mi iznosimo jasne dokaze, i pogledaj, zatim, njih kako se odmeu! (Kuran, Trpeza 5:75). Isus je samo Allahov poslanik Mesih, sin Merjemin, samo je poslanik i prije njega su dolazili i odlazili poslanici. (Kuran, Trpeza 5:75). I Mi smo Musau Knjigu dali i poslije njega smo jednog za drugim poslanike slali, a Isau, sinu Merjeminu, oigledne dokaze dali i Dibrilom ga pomogli. I kad god vam je koji poslanik donio ono to nije godilo duama vaim, vi ste se oholili, pa ste jedne u la utjerivali, a druge ubijali. (Kuran, Krava 2:87). Recite: Mi vjerujemo u Allaha i u ono to se objavljuje nama, i u ono to je objavljeno Ibrahimu, i Ismailu, i Ishaku, i Jakubu, i unucima, i u ono to je dato Musau i Isau, i u ono to je dato vjerovjesnicima od Gospodara njihova; mi ne pravimo nikakve razlike meu njima, i mi se samo Njemu pokoravamo. (Kuran, Krava 2:136). Mi objavljujemo tebi kao to smo objavljivali Nuhu i vjerovjesnicima poslije njega, a objavljivali smo i Ibrahimu, i Ismailu, i Ishaku, i Jakubu i unucima, i Isau, i Ejjubu, i Junusu, i Harunu, i Sulejmanu, a Davudu smo dali Zebur [Psalme]. (Kuran, ene 4:163). To su dokazi Nai koje dadosmo Ibrahimu za narod njegov. Mi vie stepene dajemo onima kojima Mi hoemo. Gospodar tvoj je, uistinu, Mudri i Sveznajui. I Mi mu

60

poklonismo i Ishaka i Jakuba; i svakog uputismo a Nuha smo jo prije uputili i od potomaka njegovih Davuda, i Sulejmana, i Ejjuba, i Jusufa, i Musaa, i Haruna eto, tako Mi nagraujemo one koji dobra djela ine i Zekerijjaa, i Jahjaa, i Isaa, i Iljasa svi su oni bili dobri i Ismaila i Eljesea i Junusa i Luta i svima smo prednost nad svijetom ostalim dali. (Kuran, Stoka 6:83-86). Isus je poslanik djeci Izraela I poslati kao poslanika sinovima Israilovim: Donosim vam dokaz od Gospodara vaeg i da potvrdim istinitost Tevrata, objavljenog prije mene, i da vam dopustim neto to vam je bilo zabranjeno. I donosim vam dokaz od Gospodara vaeg zato se Allaha bojte i mene sluajte. (Kuran, Imranova porodica 3:49, 50). On je bio samo rob koga smoMi poslanstvom nagradili i primjerom za pouku sinovima Israilovim uinili. (Kuran, Ukras 43:59). Isus potvruje Toru i donosi jevanelje Poslije njih poslali smo Isaa, sinaMerjemina, koji je priznavao Tevrat prije njega objavljen, a njemu smo dali Indil, u kome je bilo uputstvo i svjetlo, i da potvrdi Tevrat, prije njega objavljen, u kome je takoer bilo uputstvo i pouka onima koji su se Allaha bojali. (Kuran, Trpeza 5:46). I pouie ga pismu i mudrosti, i Tevratu i Indilu (Kuran, Imranova porodica 3:48). Zatim smo, poslije njih, jednog za drugim Nae poslanike slali, dok nismo Isaa, sina Merjemina, poslali, kojem smo Indil dali, a u srca sljedbenika njegovih smo blagost i samilost ulili, dok su monatvo oni sami, kao novotariju, uveli Mi im ga nismo propisali u elji da steknu Allahovo zadovoljstvo; ali, oni o njemu ne vode brigu onako kako bi trebalo, pa emo one meu njima koji budu ispravno vjerovali nagraditi, a mnogi od njih su nevjernici. (Kuran, Gvoe 57:27). Isusova uda uda ukazuju na Boiju pomo a ne na boansku prirodu. Isus je od roenja mogao da govori On e govoriti ljudima jo u kolijevci, a i kao odrastao, i bie estit. (Kuran, Imranova porodica 3:46). A ona im na njega pokaza. Kako da govorimo djetetu u beici? rekoe. Ja sam Allahov rob ono ree meni e On Knjigu dati i vjerovjesnikom me uiniti. (Kuran, Merjem 19:29-30). Kad Allah rekne: O Isa, sine Merjemin, sjeti se blagodati Moje prema tebi i majci tvojoj: kada sam te Dibrilom pomogao pa si s ljudima, u beici i kao zreo mu, razgovarao. (Kuran, Trpeza 5:110).

61

Stvorio je pticu od gline Donosim vam dokaz od Gospodara vaeg: napraviu vam od ilovae neto poput ptice i puhnuu u nju, i bie, voljom Allahovom, prava ptica. (Kuran, Imranova porodica 3:49). i kada sam te pismenosti i mudrosti, i Tevratu i Indilu nauio; i kada si, voljom Mojom, od blata neto poput ptice napravio i u nju udahnuo, i kada je ona, voljom Mojom, postala ptica (Kuran, Trpeza 5:110). Izlijeio je roenog slijepca i gubavca I iscijeliu slijepa od roenja, i gubava voljom Allahovom (Kuran, Imranova porodica 3:49). ...i kada si, voljom Mojom, od roenja slijepa i gubavca iscijelio... (Kuran, Trpeza 5:110). Oivljavao je mrtve i oivljavau mrtve, voljom Allahovom (Kuran, Imranova porodica 3:49). ...i kada si, voljom Mojom, mrtve dizao (Kuran, Trpeza 5:110). Znao je ta ljudi jedu i ta uvaju u svojim kuama i kazivau vam ta jedete i ta u domovima svojim gomilate... (Kuran, Imranova porodica 3:49). Trpeza sa nebesa: Isus moli Allaha da mu ukae udo A kada uenici rekoe: O Isa, sine Merjemin, moe li nam Gospodar tvoj trpezu s neba spustiti? on ree: Bojte se Allaha ako ste vjernici! Mi elimo rekoe oni da s nje jedemo i da naa srca budu smirena i da se uvjerimo da si namistinu govorio, i da o njoj budemo svjedoci. Isa, sin Merjemin, ree: O Allahu, Gospodaru na, spusti nam s neba trpezu da nambude blagdan, i prvima od nas i onima kasnijim, i udo Tvoje, i nahrani nas, a Ti si hranitelj najbolji! Ja u vam je spustiti ree Allah ali u one meu vama koji i poslije ne budu vjerovali kazniti kaznom kakvom nikoga na svijetu neu kazniti. (Kuran, Trpeza 5:112-115). Isusu pomae arhanel Gabrijel Kad Allah rekne: O Isa, sine Merjemin, sjeti se blagodati Moje prema tebi i majci tvojoj kada sam te Dibrilom pomogao. (Kuran, Trpeza 5:110). Isus proklinje nevjernike meu jevrejima Jezikom Davuda i Isaa, sina Merjemina, prokleti su oni od sinova Israilovih koji nisu vjerovali zato to su se bunili i uvijek granice zla prelazili (Kuran, Trpeza 5:78).

62

Isus nije umro Allah spaava Isusa od jevreja I zbog rijei njihovih: Mi smo ubili Mesiha, Isaa, sina Merjemina, Allahova poslanika! A nisu ga ni ubili ni raspeli, ve im se priinilo. Oni koji su se o njemu u miljenju razilazili, oni su sami o tome u sumnji bili; o tome nisu nita pouzdano znali, samo su nagaali; a sigurno je da ga nisu ubili, ve ga je Allah uzdigao Sebi. A Allah je silan i mudar. (Kuran, ene 4:157-158). Isusovo uspinjanje na nebo I kada Allah ree: O Isa, duu u ti uzeti i k Sebi te uzdignuti i spasiu te od nevjernika i uiniu da tvoji sljedbenici budu iznad nevjernika sve do Smaka svijeta. Meni ete se, poslije, svi povratiti i Ja u vam o onome u emu se niste slagali presuditi. (Kuran, Imranova porodica 3:55). Isus je meu onima koji e naslijediti zemlju Mi smo u Zeburu, poslije Tevrata, napisali da e Zemlju Moji estiti robovi naslijediti. (Kuran, Vjerovjesnici 21:105). I oni e rei: Hvala Allahu, koji nam je obeanje Svoje ispunio i u Dennetu nam mjesto darovao, da se u njemu nastanimo gdje hoemo! Divne li nagrade onima koji su se trudili! (Kuran, Skupovi 39:74). A Mi smo htjeli da one koji su na Zemlji tlaeni milou obaspemo i da ih voama i nasljednicima uinimo. (Kuran, Kazivanje 28:5). Isus predskazuje dolazak Poslanika Muhammeda A kada Isa, sin Merjemin, ree: O sinovi Israilovi, ja sam vam Allahov poslanik da vam potvrdim prije mene objavljeni Tevrat i da vam donesem radosnu vijest o poslaniku ije je ime Ahmed, koji e poslije mene doi. (Kuran, Bojni red 61:6).

63

O AUTORU

Ajatolah el-Uzm imam Muhammed irazi je bez sumnje najugledniji marda ili vjerski autoritet u muslimanskom svijetu. Harizmatian voa poznat po svojim visokim moralnim vrijednostima, skromnosti i duhovnosti, imam irazi je mentor i izvor inspiracije za milione muslimana, kao i sredstvo za pristup autentinom znanju i islamskom uenju. Neumorno je posvetio cijeli svoj ivot islamskim i muslimanskim ciljevima, kao i ovjeanstvu uopte. Dao je opsean doprinos raznim naunim poljima kao to su sudska praksa, teologija, vlada, politika, ekonomija, pravo, sociologija i ljudska prava. Roen u Nedefu, u Iraku, 1347. godine po hidri ili 1928. godine po hrianskom raunanju vremena, mladi irazi je nastavio svoja istraivanja razliitih grana nauke pod vodstvom raznih eminentnih uenjaka i strunjaka, kao i njegov otac, poznati marda onoga vremena, ajatollah el-Uzm Mirza Mahdi irazi. Tokom njegovog kolovanja, pokazao je izvanredan talenat i zapaen apetit za uenje, kao i neumornu predanost svom poslu i onome u ta je vjerovao. Njegova izvanredna sposobnost i trud zaradili su mu priznanje kada je imao dvadeset i pet godina, od strane maradi i uenjaka toga vremena, tako da je postao mudtehid, potpuno kvalifikovani vjerski uenjak i pravnik islamske jurisprudencije i zakona. Kasnije je bio u mogunosti da naknadno preuzme dunost marda u mladim godinama, kada mu je bilo trideset i tri, 1380. godine po hidri ili 1961. godine nove ere. Imam irazi se istakao po svojim intelektualnim sposobnostima i holistikim pogledima. Napisao je razne specijalizovane studije koje se smatraju meu najvanijim prirunicima u odgovarajuim poljima. Obogatio je svijet nevjerojatnim doprinosom od vie od hiljadu knjiga, rasprava i studija o razliitim granama uenja. Njegova djela broje uvodne radove za mlade kao i knjievna i nauna remek-djela. Duboko upuen u Kuran i uenje Poslanika islama, njegova vizija i teorije pokrivaju podruja kao to su zakonodavstvo, poslovanje, ivotna sredina, sociologija, teologija, filozofija, istorija, ljudska prava, pravo i islamska uvjerenja ili doktrine. Njegov rad o islamskoj sudskoj praksi (serija djela El-Fikh) na primjer predstavlja 150 svezaka, koji predstavljaju vie od 70.000 stranica. Kroz njegove izvorne misli i ideje on je istraivao uzroke raznih pitanja kao to su porodica, ljudska prava, sloboda izraavanja, politiki pluralizam, nenasilje i ura ili savjetodavni sistem vodstva. Tokom svog ivota, zbog svoje potpune predanosti islamskom uenju i zbog svojih stavova o raznim pitanjima koja se zasnivaju na tim uenjima, vlasti u Iraku i u Iranu su na njega vrile stalni pritisak. Njegovi pogledi i stavovi o pitanjima kao to su sloboda izraavanja, politiki pluralizam, mir i nenasilje doveli su do gnijeva vlasti u Iranu. Njegovo beskompromisno stajalite o primjenjivanju uenja islama u svim aspektima vlasti, ukljuujui i takva vitalna pitanja kao to su vodstvo konsenzusom ili ra-el-fukah-el-merdi (upravno vijee vjerskih vlasti) izazvali su gnijev elnika. Zbog toga je bio dran u kunom pritvoru vie od dvadeset godina. Njegovo osoblje, sljedbenici i lanovi porodice bili su podvrgnuti stalnom uznemiravanju, arbitrarnom hapenju i muenju.

64

Nakon to je proveo cijeli ivot u tenji za vee prosvjetljenje muslimana i ovjeanstva uopte, imam irazi je umro u sumnjivim okolnostima, u svetom gradu Kumu, u Iranu, u ponedeljak 2. evvala 1422. godine po hidri, odnosno 17. decembra 2001. godine. Sutradan je vie od pola miliona ljudi prisustvovalo njegovoj pogrebnoj povorci. Imam irazi je vjerovao u temeljnu i osnovnu prirodu slobode u ovjeanstvu. Pozivao je na slobodu izraavanja, politiki pluralizam, raspravu i diskusiju, toleranciju i pratanje. Snano je vjerovao u savjetodavni sistem vladavine i pozivao na uspostavljanje upravnog vijea vjerskih vlasti. Neprestano je pozivao na uspostavljanje univerzalne islamske vlasti koja bi obuhvatila sve muslimanske zemlje. Te i druge ideje su detaljno opisane u njegovim djelima, kojih je vie od hiljadu. www.shirazi.org.uk queries@shirazi.org.uk

65