BRANI IVOT

UVOD
Svaki in ljudskog djelovanja, pa tako i pisanje, treba imati svoju
namjeru i cilj koji bi ga opravdao. Ova knjiga nastala je iz elje da iz
bogate literature ponudi korisne naputke o braku, branom ivotu te
da u okviru ove tematike zadovolji i intelek-tualnu radoznalost
itatelja. Prvenstveno je namjenjena kao dar mladim ljudima i
mladim branim parovima, ali se nadam da e svojom tematikom
privui i druge. Dok sam za ovakvim tekstovima i informacijama
tragao kao mladi mislio sam da e brakom sve to me interesovalo
i zanimalo biti jasno samo od sebe. No, stupanjem u brak, postavi
roditelj, ivei brani ivot sa svim njegovim ljepotama i kunjama
shvatao sam da je potreba za ovakvim informacijama i znanjima
samo jo vea.
Koliko god je svaki ovjek zasebno ispaljen hitac prirode, kako ree
na konjiki pjesnik Aziz Nuhi, u isto vrijeme je i u mnogo emu
jednak drugima i moe iz iskustava drugih crpiti spoznaju u traganju
za svojim ivotnim rjeenjima.
Ova knjiga u sebi sadri odabrane tekstove vezane za pred-brani
ivot muslimana i muslimanke, kao pomo mladiima i djevojkama
koji se tek spremaju za brak, ali i kao obrazovno tivo branim
drugovima u pogledu odgoja i potrebne panje koju iziskuje ili e
iziskivati odgoj njihove djece, ako Bog da.
Knjiga veim djelom obrauje i tematiku intimnog dijela branog
ivota u islamu koji, zahvaljujui prilino bogatom fondu literature
koja je u zadnjih desetak godina napisana na ovu temu i na naem
jeziku, vie nije tabu tema.
Islam se ne bavi samo duhovnim uzdizanjem ljudskih bia, nego i
njihovim materijalnim i fizikim dobrobitima, naravno, kao uvod i
pripremu za postizanje duhovnog uspinjanja. Islam ima jasne
smjernice i pravila koja se tiu i ekonomije, finansija, politike,
socijalne zatite, ekologije, ali i higijene, ishrane, naina oblaenja,
kao i pravila o zasnivanju brane zajednice, odgoju djece,
nasljeivanju itd. Islamski brani zakoni se ne zaustavljaju na tome
da samo objanjavaju kako i koga treba oeniti, oni se bave i
seksualnim moralom ljudskih bia. Kao to e se vidjeti u narednim
poglavljima, o tom moralu govori Kuran, a otvoreno su o njemu
razgovarali Poslanik, a.s., i njegovi blinji.

Dananji nain ivota u cijelom svijetu tei slobodama seksualnosti.

Mladii i djevojke sve ranije ulaze u seksualne odnose, a kako danas
stoje stvari ta granica se toliko pomjerila da moemo rei da su to
ve djeca. Suvremena drutva ove pojave sve vie prihvaaju,
ozakonjuju ih i uvode javno u drutvo. U mnogim zemljama
ekonomski razvijenog svijeta pod snanim djelovanjem tzv. duha
ljudskih prava, zakonima su garantovane slobode ispoljavanja
homoseksualnih odnosa, lezbejstva i slino, te se ovakvi nastrani
oblici ponaanja javno uvode u drutvo na velika vrata. U sve veem
broju tih zemalja navedenim kategorijama se doputa da usvajaju
djecu, a kakve e posljedice ovo imati po drutveni ivot u
narednom periodu teko je i zamisliti.
Propagatori novog seksualnog nemorala promoviu svoje ideje svim
raspoloivim sredstvima komunikacije: knjigama, asopi-sima,
televizijom, filmovima i internetom te smo i mi u BiH, na ovaj ili onaj
nain, izloeni neislamskim seksualnim normama. Zbog toga je
apsolutno nuno da dobro poznajemo islamske upute o intimnom
ivotu kako bismo mogli ivjeti zdrav i potpun ivot. Pogotovo je to
vano u ovom vremenu gdje i djeca imaju pristup seksualnim
sadrajima to je u ranijim generacijama bilo nezamislivo.
Za brane drugove, roditelje, neophodno je da budu svjesni toga ta
je dozvoljeno a ta ne po ovom pitanju. Samo e informisan roditelj
musliman biti u stanju da se odgovorno i na pravi nain suoi sa
ovim problemom.
Ovi razlozi bi trebalo da budu dovoljno opravdanje i razlog za
poglavlja knjige koja e se otvoreno baviti samim pitanjima intimnog
ivota i seksualnosti uope.
Intimni ivot suprunika jedan je od vanih inilaca sreenog i
uspjenog braka, te je, shodno tome, neophodno poznavati
odreene injenice i faktore koji utiu na nj, kao i njegove slobode, a
samim tim i granice pogotovo u dananjem vremenu kada se
islamska tradicija tih odnosa na naem prostoru nala na udaru
zapadnog miljenja, u veini sluajeva oprenog islamskom pogledu
i filozofiji ivljenja. Sve tee ekonomske prilike, promjene u
porodicama u pogledu uloge mu-ena, majka-otac, odgajatelj-dijete
od suprunika trai mnogo vie znanja, volje i truda da svoj ivot i
svoju porodicu odre u duhu islamskog naina razmiljanja.
Brani ivot u sutini predstavlja potpunost ivljenja i sa sobom nosi
darove ali i odgovornost cjelokupnog ivljenja, te bi bilo skoro
nemogue u jednu knjigu smjestiti sve potrebne smjernice koje
iziskuje tako iroko polje. Smatram, ipak, da ta tekoa ne bi smjela
biti razlogom da o tom ne piemo, razgovaramo, tragamo...

Knjiga e, nadam se, pokazati i koliko je vano poznavanje rijei.

Veoma esto dolazimo u ivotne tekoe jer nismo u stanju na pravi
nain objasnit problem, ili koristei rijei kojima ne znamo pravo
znaenje, snagu, mnogostrukost mogueg shvatanja od strane onih
kojima ih kaemo u potrazi za rjeenjem napravimo jo vei
problem.
Pokuao sam da se osvrnem i na pitanje emocionalnosti koje je
nerazdvojivo od bilo kog aspekta ivota, a o kojem se vrlo malo,
razlonim, narodnim jezikom pie i govori. Isijavanje pozitivnih ili
negativnih emocija ovjeka i ene, kako emo primijetiti, u sutini
nam svjedoe o uspjenom i lijepom ili nepotpunom i tekom ivotu.
Pored emocija tu su i ljudski nagoni i porivi koji igraju veoma vanu
ulogu. Uzvieni Allah usadio je u ljudsku prirodu skup nagona i
poriva koji ovjeka svojom snagom vode osiguranju kontinuiteta
njegove egzistencije i kao individue i kao vrste. Jedan od tih nagona
jeste i seksualni nagon, ijim udovolja-vanjem ovjek odrava svoju
vrstu. Ovaj je nagon prirodna stvar i stvoren je kao poticaj. On je
veoma jako izraen kod ovjeka i trai oduka za svoje zadovoljenje.
U odnosu spram ovog nagona ovjek se nalazi pred tri mogunosti:
1. da tom nagonu prui neogranienu slobodu, bez ikakvih granica i
smjernica koje e ga kanalisati i usmjeravati;
2. da ga u potpunosti sputa i ugui i tako dovede u pitanje opstanak
ljudske vrste na Zemlji;
3. da ovaj nagon usmjeri i uredi na nain koji e sprijeiti moralnu
anarhiju, ali i omoguiti njegovo zadovoljenje i priro-dnu
reprodukciju i produenje ivota ljudske vrste.
Islam je ovu treu mogunost oznaio kao ispravan, srednji put koji
podrazumijeva zadovoljavanje seksualnog nagona putem ustanove
braka.
Brak je kontrolni mehanizam i sigurnosni ventil za seksualni moral.
On je tvrava i zatita od razvrata i bluda.
Uzvieni kae:
I jedan od dokaza Njegovih jeste to to za vas, od vrste vae,
stvara ene da se uz njih smirite, i to izmeu vas uspostavlja ljubav
i samilost; to su, zaista, pouke za ljude koji razmiljaju.[1]
I enite se njima, s doputenjem vlasnika njihovih, i dajte im
vjenane darove njihove, kako je uobiajeno, kada su edne i kada
javno ne ine blud i kada tajno ne ive s ljubavnicima.[2]
Osim to je zabranio blud u svim njegovim oblicima, islam je
zabranio i sve predradnje i djela koja mogu voditi tom grijehu ili
poticati na njega.
Uzvieni Allah kae: I ne primiite se bludu, jer to je razvrat i ruan
put.[3]

Jedna od znaajki islama jeste preventivna zabrana svih puteva,

sredstava i radnji koje vode zabranjenom. Ovaj princip moe se
jasno uoiti u navedenom kur'anskom ajetu u kojem se zabranjuje i
samo pribliavanje bludu, tj. sve one radnje i sredstva koja bi mogli
voditi ka bludu. Ovdje emo spomenuti neke od ovih zabrana.
Zabrana osamljivanja: Zabranjeno je osamljivanje mukaraca i
ena. Allahov Poslanik, a.s., kae: Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan
neka se nipoto ne osamljuje sa enom bez njezina pratioca
(mahrema), jer je onda s njima u drutvu ejtan.
Zabrana gledanja u drugi spol sa strau: U cilju uspostave
efikasnog mehanizma kontrole nad seksualnim nagonom islam je
zabranio bespotrebno gledanje, a posebno bezrazlono oduljivanje
pogleda mukarca prema eni i ene prema mukarcu, jer je oko
klju srca, a pogled vijesnik zavoenja i preljube. Stoga je Allah,
d.., naredio vjernicima i vjernicama da obore poglede svoje i vode
brigu o stidnim mjestima svojim: Reci vjernicima neka obore
poglede svoje i neka vode brigu o stidnim mjestima svojim, to im je
bolje, jer Allah uistinu zna ono to oni rade. A reci vjernicama neka
obore poglede svoje i neka vode brigu o stidnim mjestima svojim, i
neka ne dozvole da se od ukrasa njihovih vidi ita osim onoga to je
ionako spoljanje, i neka vela svoja spuste na grudi svoje, neka
ukrase svoje ne pokazuju drugima, to mogu samo muevima svojim,
ili oevima svojim, ili oevima mueva svojih, ili sinovima svojim, ili
sinovima mueva svojih, ili brai svojoj, ili sinovima brae svoje, ili
sinovima sestara svojih, ili prijateljicama svojim, ili robinjama
svojim, ili mukarcima kojima nisu potrebne ene, ili djeci koja jo
ne znaju koja su stidna mjesta ene, i neka ne udaraju nogama
svojim da bi se uo zveket nakita njihova koji pokrivaju.[4]
Pohotno i zavodniko upuivanje pogleda prema drugom spolu
okarakterisano je kao blud: Oi mogu initi blud, ruke i noge mogu
zinaluiti, a sve to potvrdit e ili demantirati spolni organ, kae
Resulullah, a.s.
Posebno je zabranjeno gledati u avret, tj. stidna mjesta drugih
osoba. Poslanik, a.s., kae: Neka mukarac ne gleda u avret drugog
mukarca i neka ena ne gleda u avret druge ene. Neka se
mukarac ne priljubi uz drugog mukarca pod jednim pokrivaem, a
ni ena uz drugu enu pod jednim pokrivaem.
Blud je strogo zabranjen i predstavlja veliki grijeh za koji su
propisane stroge ahiretske i dunjaluke kazne: I koji ne bludnie - a
ko to radi, iskusit e kaznu; patnja e mu na onom svijetu
udvostruena biti i vjeno e u njoj ponien ostati; ali onima koji se
pokaju i uzvjeruju i dobra djela ine, Allah e njihova hrava djela u
dobra promijeniti, a Allah prata i samilostan je.[5]

Vjerovjesnik, a.s., je rekao: Klonite se bluda, jer on donosi est

posljedica: tri na ovome svijetu, a tri na ahiretu. Na ovome svijetu
blud uklanja ozarenost i produhovljenost, donosi siromatvo i
smanjuje ivotni vijek.
Posljedice bluda na ahiretu su: Allahova srdba, teak obraun i
vjena dehennemska vatra.[6]
Lica bludnika e plamtjeti vatrom, kae Poslanik, a.s., u hadisu koji
je zabiljeio Taberani.
Iman naputa ovjeka u momentu injenja bluda i vraa mu se tek
kada zavri s tim inom[7]
Veliki broj ljudi ima teoretska znanja o mnogim pitanjima vezanim za
brak i druge ivotno vane stvari, ali je mnogo manji broj onih koji to
u praksi primjenjuju. Zato je jo vanije od znanja - primjena tog
znanja u praksi. Deklarativno znanje zaista ne vrijedi ako se u praksi
ne primjenjuje. tavie, znanje koje se u praksi ne primjenjuje
predstavlja antipropagandu za takvu vrstu znanja.
Koliko god naa literatura obilovala rjeenjima, razvoj ljudskog
drutva donosie nove situacije i specifine okolnosti koje e
iziskivati da se obraamo uenjacima koji e nam na konkretno
pitanje, dati konkretan odgovor. Upuujem vas na rubriku pitanja i
odgovori na web-stranici Rijaseta IZ-e u Bosni i Hercegovini[8] kao
najednostavniji i najbri nain da otklonite dilemu i doete do
odgovora.
Na kraju ovog uvoda zahvaljujem profesoru Ertanu Basariku na
sudjelovanju u pisanju ove knjige, te cijenjenim profesorima Seidu
Eminoviu i Almiru Hondi koji su nam svojim savjetima i sugestijama
pomogli pri tom.
Esad Baji, mart 2013.g.
MLADOST
Kod mladia i djevojaka tokom adolescencije, u skladu s prirodnim
tokom, pojavljuju se dvije poeljne i privlane osobine: jedna je
buenje seksualnog poriva, a druga procvat mladalake ljepote i
svjeine. Unato tome to je i sam seksualni poriv sasvim dovoljan
kao izrazito aktivan inilac u privlaenju osoba suprotnog spola i
ouvanju prirodnog obnavljanja ljudske vrste, Bog je ovaj vatreni
poriv i strast ukrasio ljepotom djevojaka i mladia, te na taj nain
stalnu elju jednih za drugim uinio jo vatrenijom i strastvenijom.
Ljepota doba adolescencije nije svojstvena samo ljudskoj vrsti.
Uzvieni Bog je u svom sistemu stvaranja mnoge ivotinjske vrste
obdario ovim odlikama i njihove poudne porive ukrasio ljepotom
tijela te na taj nain jo snanije podrao njihovu seksualnu
privlanost, kao garant opstanka njihove vrste.

Sklonost ovjeka prema ljepoti jedna je od njegovih prirodnih

nagona. Osjeaj uitka i zadovoljstva pri posmatranju lijepih prizora
duboko je ukorijenjen u samoj ljudskoj naravi. Sve drutvene klase,
pa ak i primitivni i divlji narodi i plemena, posjeduju ovaj prirodni
osjeaj.
Islam posjeduje cjelovite i sveobuhvatne upute za sreu i uspjeh
ovjeanstva, te tako posveuje iznimnu panju ljepoti. On uporedo
s razvojem svih iskonskih osjeaja i naklonosti ovjeka podupire i
podstie i razvoj osjeaja za ljepotu. Islam svoje sljedbenike potie
na koritenje ljepota. Podstiui ljubav prema ljepoti, islam
zadovoljava prirodnu potrebu i elju ovjeka i, izmeu ostalog,
budei osjeaj za lijepim i ljepotom upuuje ljude na ispravne i
sigurne puteve. Islam nam govori o ljepoti neba i zvijezda, o ljepoti
bia na zemlji, govori nam ljepotama i u mnogim kur'anskim ajetima
i vjerskim predajama istie se pitanje ljepote i samouljepavanja.
Mi smo na nebu sazvijea stvorili i za one koji ih posmatraju
ukrasili.[9]
Ljepota i mladost predstavljaju veoma vanu temu za mlade ljude.
tavie, rije je o zbilji koja nije vana samo za mlade ve za cijelo
ovjeanstvo. Vjera ima obzira prema ovoj injenici te joj
zahvaljujui tome obraa posebnu panju. Pri spominjanju ljepote,
mislimo na duhovnu i moralnu ljepotu te materijalne i drutvene
ljepote. Openito, izmeu ovih ljepota vlada ravnotea i sklad. Kada
bi ovjek ivio samakim ivotom, ne bi uope imao potrebe ni za
ljepotom ni za ogledalom. Kada bi ovjek ivio sam, vjerovatno mu
ne bi stalo do estetike i vlastitog izgleda to bi vodilo i do
zaputenog izgleda to je sasvim logino i prirodno, jer ne bi imao
potrebe da se nekome uljepava. Budui da je ovjek stvoren da
ivi u zajednici njegov ivot je drutvenog karaktera te je ljepota
nuan uvjet i znaajan inilac u tom ivota.
U drutvu i zajednici postoje ljubav i mrnja, zadovoljstvo i srdba.
Sa jedne strane postoji lijep moral, a s druge surovost i
nemilosrdnost. ovjek izrazom svoga lica nekome stavlja do znanja
da li ga voli ili ga moda mrzi. ovjek jednom vrstom ponaanja biva
odbijen, a drugom privuen. Kada odbojnost ili privlanost meu
ljudima ne bi postojala, ovjek uope ne bi ni pomiljao na to kako
e izgledati i kako e se ponaati. Prema tome, fiziko uljepavanje i
ljepota, duhovno uljepavanje i duhovna ljepota nune su potrebe
svakog pojedinca u drutvenom ivotu.
Svako drutvo i svaka zajednica, u mjeri u kojoj su civilizi-raniji u toj
mjeri su i ljepi. Drutvo u kojem se ljepoti ne pridaje znaaj smatra
se nazadnim. Naiete li na zajednicu u kojoj je sasvim svejedno ta
je ljepota, uljepavanje, lijep odnos, nali ste se u mrtvoj zajednici.

ivot zajednice je pravi ivot tek kada lanovi jedni drugima

pomau, kada u odreenom broju stvari postignu jedinstvo interesa,
kada neke stvari koje to zasluuju imaju vrijednost i u vezi s njima se
lanovi drutva slau, te kada postoji odreeni broj stvari koje
zasluuju kritiku i bivaju opisane kao nepoeljne. U ovakvom drutvu
dolazi do izraaja meusobna saradnja i smisao zajednikog ivota.
Nema sumnje da su strast za estetikom i davanje prednosti svemu
to je lijepo vrsto povezani s biolokim tjelesnim promjenama,
posebno s buenjem seksualnog poriva. Strast za draguljima,
salonima ljepote i svim onim stvarima koje su u stanju privui panju
drugih ljudi u sutini nije nita drugo do pokuaj da se upotpuni djelo
prirode koje se u svom punom sjaju i ljepoti, tenu koe, pogledu,
tjelesnom
obliku
djeaka
i
djevojaka,
pojavljuje
krajem
adolescencije, ljepoti koja je neuporediva s prethodnim razdobljem i
koja je kratkog vijeka. Kada dijete okonava doba djetinjstva,
prolaskom kroz turbu-lentno doba puberteta ono stie do perioda
zrelosti - u smislu obaveznosti izvravanja vjerskih dunosti - i u
njemu se prirodno bude i razvijaju razliite elje. Insan tad, potaknut
arom i nemirom puberteta, poinje djelovati na zadovolja-vanju
prohtjeva due i unutranjih udnji.
Oni koji svoju sreu trae u zadovoljavanju samo nekih nagonskih
udnji ili koji okosnicu svoje panje i nastojanja usmjere na
zadovoljavanje samo jedne tenje i zanemare druge unutranje
sposobnosti, ine nepravdu svojoj ovjenosti i nikada nee postii
savrenstvo i sreu koje kao ljudska bia zavrjeuju.
Tenje koje prirodno postoje u mladima izviru iz razliitih izvora.
Korijen nekih tenji je u ljubavi prema sebi, seksualnim strastima ili
u nekim drugim prirodnim nagonima, od kojih se odreeni dio razvija
i doivljava procvat upravo u pubertetu. Neke tenje crpe inspiraciju
iz iskonske spoznaje i moralne savjesti koji su utkani u prirodu i bit
ovjeka. Dio tenji proistie iz suda razuma i preciznih prorauna
intelekta. Ove iskonske udnje i prirodne elje su ovjekova
pokretaka snaga u razliitim oblastima ivota. Ovi porivi ovjeka
potiu na priskrbljivanje uitaka ili otklanjanje boli, na trud i
zalaganje, te svojim ushienjem i zanosom ine ivotni ambijent
toplim.
Zanimljiva injenica koju bi mladi trebali zapamtiti i nepres-tano
imati na umu jeste to da mo privlaenja i poticajna snaga svih
unutranjih tenji ovjeka nije ista - motivi nekih unutra-njih tenji
su izuzetno moni i snani, dok je, nasuprot njih, poticajna snaga
dijela udnji osrednja ili slaba. Naprimjer, seksualni nagon ili elja za
tjelesnim uitkom, s jedne strane, i tenja predanosti u ispunjavanju
obeanja te istinoljubivosti, s druge strane, postoji u prirodi svakog

mladog ovjeka, s tom razlikom da je seksualni podraaj putene

strasti i poticajna snaga mladih koja ih tjera na pokoravanje nagonu
znatno snanija od snage prirode koja potie na predanost u
ispunjenju obeanja i istinoljubivosti. Seksualni nagon je poput
plamtee vatre iji vatreni plam izvire iz dubine due mladog
ovjeka i ako pree prag svrsishodnosti, snano se rasplamsa i
podivlja. Ukoliko se ispravno ne suspregne, u stanju je spaliti korijen
moralnih vrlina i plemenite ljudske naravi i unititi ljudsku sreu.
Seksualni nagon, prije ili kasnije, prodrijet e do granice savjesti.
Seksualni podraaji, poput sudara valova s obalom, zapoet e
borbu. Djelovanje ovog nagona je toliko snano da zasjenjuje sve
ostale.
Ljubav prema sebi, seksualna pouda, poriv za osvetom, elja za
imetkom i bogatstvom, elja za moi i poloajem, elja za slobodom,
elja za iskazivanjem nezavisnosti i linosti, kao i ostale tenje
moraju biti uravnoteene. Sve ove elje, porivi i tenje se moraju
zadovoljiti s mjerom, daleko od bilo kakva pretjerivanja. Da bi se
uklonio sukob tenji, potrebno je svaku elju zadovoljiti u mjeri koja
ne uzrokuje suzbijanje ostalih tenji i ne protivi se ovjekovoj srei i
spasenju. Da bi mladi bili svjesni svog unutranjeg stanja i upoznali
se sa sukobima razliitih prohtjeva due, da bi osjetili nunost
njihovih uravnoteenja i tako praktino slijedili odgoj islama, valja ih
upozoriti na odreene opasnosti kojima mogu na ovom putu biti
izloeni. Naravno, i ostali nagoni e kroz poreenja sa seksualnim
nagonom biti rasvijetljeni.
Seksualni nagon ili poriv za zadovoljenje tjelesnog uitka jedan je od
najsnanijih poriva koji je mudrom Boijom odredbom stvoren u
ovjeku. Ukoliko ovaj gorljivi poriv bude na ispravan nain
uravnoteen i ispravnoj mjeri zadovoljen, on e biti izvor najslasnijeg
uitka i uzrok ouvanja ljudske vrste. Ukoliko se sa svojeglavou
uzjoguni i pree granice svrsishodnog, uzro-kovat e velike i
nenadoknadive tete i izopaenosti i biti izvor nesree i pada
ovjeka.
Ukoliko seksualni nagon bude ogranien i upotrijebljen tamo gdje
mu je mjesto, on nee doi u sukob s ostalim ljudskim porivima i
tenjama. Mladi e zadovoljenjem seksualnog nagona biti u stanju
zadovoljiti i ostale prirodne porive i iskonske udnje. Meutim, tamo
gdje seksualni nagon ne bude uravnoteen, tamo gdje mladi budu
eljeli da slobodno i kako im je volja zadovoljavaju tu svoju potrebu,
tu e se pojaviti neusklaenost i sukobi izmeu tenji. Imajui u vidu
to da su seksualni nagon i tenja strasti znatno snaniji od drugih
tenji, ova borba e se okonati pobjedom strasti i porazom ostalih
prirodnih ljudskih udnji.

Ako bi nae due bile sklone samo zemaljskim, materijalnim

vrijednostima, onda ljepota postaje svojevrsni lanac i okov. Ukoliko
postoji samo teite prema duhovnom vidu ljepote, onda nas ono
die ka viim svjetovima. Mnogi ljudi ive tako da uope nemaju
osjeaj za uzvienije vrijednosti i kategorino su opredijeljeni za
gledanje materijalnih ljepota.
U takvom je sluaju ljepota svedena samo na konzumiranje razliitih
prehrambenih proizvoda, unoenje tenosti u organi-zam, lijepo
oblaenje, spavanje, te eventualno i lijepu funkciju i sl. Ovakve,
nierazredne zemaljske vrijednosti veu nas ne dozvoljavajui nam
da se uspinjemo ka viim svjetovima.
Kada bi Boiji Poslanik, a.s., ustajao obavljati noni namaz, uzimajui
abdest upuivao bi pogled u nebesko prostranstvo uei sljedee
ajete: U stvaranju Nebesa i Zemlje i u izmjeni noi i dana su, zaista,
znamenja za razumom obdarene, za one koji i stojei, i sjedei, i
leei Allaha spominju i o stvaranju Nebesa i Zemlje razmiljaju.
Gospodaru na, Ti nisi ovo uzalud stvorio; hvaljen Ti budi i sauvaj
nas patnje u Vatri![10]
Poslanik bi gledajui u zvijezde, u te none ukrase neba nad naim
glavama, poticao svoje sljedbenike da i oni gledaju u zvijezde,
drugim rijeima, da i oni gledaju Boije stvaranje, pa da i oni dou
do zakljuka emu sve to slui. U dovi koja se ui u trenucima
svitanja tokom mjeseca Ramazana izmeu ostalog, Poslanik, a.s., je
molio:Boe na, ne lii Tvoje zaljubljenike Svoje ljepote.
Pogledamo li ovaj svijet realnim oima, vidjet emo da je svako
Boije stvorenje emanacija Boije ljepote. Za produho-vljene ljude,
arife, cijeli Univerzum i sva stvorenja nisu nita drugo do ogledala u
kojima se oituje lice Boije. Postavili su Hegelu pitanje: ta je to
ljepota? Za neto kaemo da je lijepo, za neto drugo da je runo.
Reci nam ta je lijepo, a ta runo. On im je rekao sljedee: Svaka
stvar i svaki predmet to vie bude ukazivao na onostrane zbilje, tj.
to nas bude vie pribliavao Bogu, on je zahvaljujui tome i ljepi.
Sve stvoreno na Ovom svijetu svojom ljepotom polahko nas vode ka
krajnjoj Ljepoti. ovjek treba ljepotu. Da nema ljepote ovjek uope
ne bi ni traio ni stigao do nekog savrenstva.
Nauni, tehnoloki i drugi napreci ne bi ni postojali kada ne bi bilo
podsticaja za ljepotom. Zato je Uzvieni Bog poloio fitret koji tei za
ljepotom i zahvaljujui njemu ovjek ulae napor i trudi se u
postizanju svoga savrenstva.
Ono to je svojstveno mladalakom dobu jeste cvjetanje emocija. U
mladosti djeluju osjeaji. Ovo je ujedno i odgovor na pitanje zato
mladi vole muziku.

Koliko god porastu i koliko god emocionalne potrebe ovjeka budu

ispunjene na valjan nain, nivo njegovog saznanja i svijesti poraste
za jedan stepen. Koliko god se pojaaju emocije na valjan nain,
ovjekova dua postaje suptilnija. Koliko se god ovjek umije zadiviti
prirodnim ljepotama, toliko u njemu raste samilost i emotivni naboj.
Suprotno tome kada su emocije na manjem stepenu opada nivo
milosti u drutvu. Ljudi postaju grubi i netolerantni, govore glasno,
viu i ponaaju se primitivno. Oni nemaju nikakvog osjeaja prema
ljepotama izlistale ume, lijepog pejzaa, vodopada. Jedna od vanih
funkcija i uloga pjesnika i pisaca jeste da do odreene mjere kroz
svoje rijei, stihove, poveaju nivo osjeaja, da nam priblie prirodne
ljepote, pomognu u prevazilaenju problema manjka emocija.
Jedan od razloga zato vjera podstie ovjeka u kretanju ka ljepoti
jeste da bi se ovjekov um usmjerio prema njoj. Uemo li malo
dublje u ovu temu, vjerovatno e nam se nametnuti pitanje kakve
veze ima sa moralom ako sebe uspijemo usmjeriti da ponemo s
veim uivanjem gledati prirodne ljepote i na taj nain ponemo
primjeivati ono to prije nismo.
Cilj gledanja ljepota jeste preodgajanje naega morala, kroz
izotravanje suptilnih osjeaja.
Svakodnevno iskustvo ivota govori nam da ljudi koji ne primjeuju i
ne ele da primjeuju ljepote oko sebe, iste nemaju ni u sebi.
asni Kuran u vezi s ovjekovim ivotom openito gledano navodi
tri etape, smatrajui ih neophodnostima u svijetu stvaranja.
Nemogue je da ovjek bude ovjek i da stigne do svoga cilja, a da
na tom putu ne proe kroz ove tri etape. Kada kaemo tri etape,
onda se pod tim podrazumijevaju tri obaveze, tri razliita toka, tri
razliita dogaaja koji se deavaju u ivotu. U 54. ajetu sure Rum se
kae:
Allah je Taj Koji vas iz stanja slabosti stvara. Ovdje se ukazuje na
stanje djetinjstva i nemoi. ...Onda vam, poslije slabosti, snagu
daje, a poslije snage iznemoglost i sijede vlasi. On stvara to hoe;
On sve zna i svemoan je.
Tri faze spomenute u ajetu ogledaju se kroz djetinjstvo, mladost i
starost. Ukoliko bismo ovjekov ivotni put htjeli slikovito prikazati,
onda ga moemo zamisliti kao stazu koju planinar mora prei. On
kree od podnoja planine, pa sve do njenoga vrha, da bi se na kraju
vratio odakle je i poao. Osobena stvar u vezi sa planinarevim
putovanjem jeste to da je kada tek poe pun snage jer je odmoran,
a to se vie penje i to ide vie, ima bolji pogled. Kada silazi, sve je
umorniji i mogunosti su sve manje. Mladost je vrijeme kada se
ovjek penje na vrh planine.

Mladalako doba predstavlja vrhunac tjelesne i umne snage. Druga

taka nam ukazuje na to da je mladost karika koja spaja djetinjstvo i
starost. Znai, budunost i prolost. Mlad i razuman ovjek treba
gledati na obje strane, i u prolost gdje sam bio, ta sam radio, ta
sam ostvario u svom ivotu, kao i u budunost gdje trebam ii i ta
me eka. U ovom prikazu iskustva u prolosti su svjetla budunosti.
U suri Ahkaf od 15. do 20. ajeta na lijep nain nam se oslikava
ljudski ivot. U njima se na tako lijep nain prikazuje uloga majke,
toliko se titi njen poloaj, da ovjek osjea prisutnom njenu milost i
naklonost i da bi iz zahvalnosti (ako bi ona bila tu pored njega) ljubio
njene i ruke i noge.
ovjeka smo zaduili da roditeljima svojim ini dobro; majka
njegova s mukom ga nosi i u mukama ga raa, nosi ga i doji trideset
mjeseci. A kad dospije u muevno doba i kad dostigne etrdeset
godina, on rekne: Gospodaru moj, dozvoli mi da Ti budem zahvalan
na blagodati koju si darovao meni i roditeljima mojim, i pomozi mi
da inim dobra djela kojima e zadovoljan biti, i uini dobrim
potomke moje; ja se, zaista, kajem i odan sam Tebi.
Eto, od takvih emo Mi dobra djela koja su radili primiti, a preko
runih postupaka njihovih prei; od stanovnika Denneta e oni biti,
istinito obeanje koje im je dano emo ispuniti.
A onaj koji roditeljima svojim kae: Ih, to mi prijetite da u biti
oivljen kad su prije mene toliki narodi bili i nestali! a oni,
zazivajui Allaha u pomo, govore: Teko tebi, vjeruj, Allahova
prijetnja e se, doista, obistiniti! On odgovara: To su izmiljotine
naroda drevnih!
A na Dan kad oni koji nisu vjerovali pred vatrom budu zaustavljeni:
Vi ste u svom ivotu na Zemlji sve svoje naslade iskoristili i u njima
uivali, a danas sramnom patnjom bit ete kanjeni zato to ste se
na Zemlji, bez ikakva osnova, oholo ponaali i to ste raskalaeni
bili.
Vidimo u ovih nekoliko ajeta da se mladi openito dijele u dvije
skupine, u dobre i loe. U ajetima se kae Mi smo savjetovali i
ukazali mladom ovjeku da prema svojim rodite-ljima usmjeri
posebnu vrstu dobrote. Kada govori o majci, Kuran prvo spominje
dva razdoblja koja su za majku vrlo teka i bolna, tj. period trudnoe
i period dojenja i brige o djetetu: ...nosi ga i doji trideset mjeseci.
Zato je to reeno?
Da bi se istaklo da smo 30 mjeseci bili direktni teret, ili u njenoj
utrobi ili na njenim grudima i rukama.
Odemo li negdje da popijemo kahvu, sjednemo i igramo se olovkom,
pa nam olovka ispadne i neko nam je dohvati, mi emo mu se sto
puta zahvaljivati kao da je uinio neto veliko i vano. Meutim,

kada Kuran kae da smo 30 mjeseci bili u njenom naruju, koliko se

u tom sluaju trebamo zahvaliti svojim majkama?! Sam poroaj je za
majku veoma bolno i teko iskustvo.
Oni od nas koji su dobri i svjesni, kau: Boe, daj mi mo i priliku da
budem zahvalan na blagodatima koje su mi date i na blagodatima
koje su date mojim roditeljima.
Ovaj kur'anski ajet nas ui da koliko god eljeli dobro sebi, trebamo
ga eljeti i svojim roditeljima, jer mi smo rezultat njihovog truda.
U Kuranu ne moemo nai nijedan primjer da je neki od poslanika
uio dovu, a da u njoj nije spomenuo svoje roditelje. To je najbolji
dokaz i pokazatelj ljudske zahvalnosti. Tano da me stvorio Bog, ali
postoji uzroni lanac, postoje roditelji koji su zasluni to ja jesam ja.
Naalost, nerijetko ujemo mlade koji kau: Ko ih je molio da me
donesu na svijet?! A trebalo bi da se sukladno logici tog
razmiljanja zapitaju: Ko je zvao tebe da ba ti doe, moda su oni
htjeli nekog drugog?
Mladost je za pametnog mladia karika koja povezuje prolost sa
budunou, dok je ista ta mladost za ovjeka koji je ustao na
pogrenu nogu prilika za raskidanje veze izmeu prolosti i
budunosti. Poeljno je da iitamo ovih nekoliko ajeta i razmislimo o
njihovim porukama, jer ukoliko smo muslimani, to znai da smo
prihvatili Kuran kao knjigu svoje upute, prihvatili smo injenicu da
emo na osnovu zakona koji se nalaze u toj Knjizi na Sudnjem danu
biti nagraeni ili kanjeni.
U hadisu se kae: Ne dostoji da se naziva muslimanom onaj koji
dnevno ne proui barem pedeset ajeta.
Imamo vremena sluati muziku, gledati filmove, dopisivati se; pa ta
bi nam falilo da malo uimo Kuran? Melodinost kuranskih istina
ostavlja neizbrisiv, pozitivan i osvjeavajui uticaj na ovjekovu
duu.
Iz ovih ajeta vidimo da je mladost trenutak postojanja izmeu dvije
nepostojee take: prolosti, tj. djetinjstva kojeg vie nema, i
budunosti, koje takoer nema, koja tek treba doi. Zapravo, svaki
trenutak naeg ivota predstavlja taku izmeu dva nita, tj.
onoga to je prolo i onoga to dolazi. Jedino to ima jeste ono u
emu jesi sada.
Mladost predstavlja jedan od vanih ivotnih kapitala i treba biti vrlo
dobro i promiljeno iskoritena.
Poslanik, a.s., kae da se na Sudnjem danu ovjek nee moi
pomjeriti prije negoli odgovori na dva pitanja. Prvo pitanje ticat e
se toga u ta je utroio ivot, u ta je potroena mladost.
Sjetimo se primjera Jusufove ednosti. Kazivanje o Poslaniku Jusufu
a.s., trebalo bi da nam je svima poznato. Kada ga je Zulejha poela

zavoditi svi uvjeti su bili ostvareni da poini nemoralno djelo.

tavie, ne da su bili ostvareni svi uvjeti, ve je bio izloen izboru
ukoliko to ne uradi, ii e u zatvor. Meutim, on u ime Boga, zarad
moralnosti, nije postupio onako kako je od njega traeno.
Meu vrijednosti kojih nismo svjesni sve dok ih ne izgubimo, su
mladost i zdravlje. Dobro bi bilo da barem jednom mjeseno odemo
u bolnicu posjetiti bolesnike. Ne mora to biti neko poznat, vano je
vidjeti ljude u gipsu, u zavojima, prikljuene na aparate. Zato?
Zato to se takvo stanje vrlo lahko moe i nama dogoditi.
Umjesto to gledamo ko vozi najnoviji automobil, pogledajmo ko
vozi najstariji bicikl, ko ide ulicom pjeke a obua mu je dotrajala. To
je vrlo uinkovito za postizanje ivotne ravno-tee koja nam je
neophodna za potpuno sagledavanje ivota. Nije loe kada ve
govorimo o bolnicama otii do psihijatrije i vidjeti sve te mlade ljude
u ijim glavama struji praznina. Cijenimo blagodati mladosti.
Cijeniti blagodat znai cijeniti i koristiti je u granicama onih stvari i
okvira zbog kojih je data i zbog kojih postoji. Cijeniti mladost i cijeniti
ivot znai doi do onoga zbog ega smo stvoreni. Cijeniti mladost
znai opet se vratiti na poruke ajeta sure Ahkaf, gdje se spominje
skupina pozitivnih mladih ljudi, svjesnih vrijednosti djetinjstva,
vrijednosti svojih roditelja. Svjesnih sadanjeg trenutka, svjesnih
budunosti, pokornih i zahvalnih zakonima ovoga vijeta.
Biti svjestan vrijednosti koju mladost nosi ne podrazumijeva samo
znanje, nego je pravo znaenje ove svijesti raditi u skladu sa tim
znanjem. Svaka vrijednost koja postoji u ovom svijetu isprepletena
je sa nedostacima. Ukoliko se negativne stvari i nedostaci ne uzmu u
obzir i ne sagledaju, u tom sluaju vrijednost se moe pretvoriti u
svoju suprotnost.
Kada kaemo mladost i vrijednost, moramo uzeti u obzir i
nedostatke poput toga da mlad ovjek ne moe biti iskusan poput
starog ovjeka, to znai da mladi ne moe sagledati ivotne
situacije na nain kako to mogu njegovi roditelji.
Jedan tinejder ne moe sagledati sve runoe i bedastoe koje su
odrasli ljudi spremni uiniti. Ali to mogu uiniti njegovi iskusni
roditelji. Razlika izmeu mladog i starog ovjeka u tome je to je star
ovjek proao kroz mladost i okusio starost koja na sebi svojstven
nain predstavlja akumulator iskustava. Meutim, mlad ovjek od tih
iskustava ima tek neznatan dio. Zato je veoma poeljno i korisno da
se mlad ovjek, iako je pun snage i ideja, ipak savjetuje sa
roditeljima i starijim, sa onima koji su iskusniji.

AIKOVANJE ZABAVLJANJE
A od Njegovih znakova je i ovaj da je on stvorio za vas partnere od
vae vrste, da se smirite uz njih, i stavio je ljubav i milost izmeu
vas. U tome su zaista znakovi za ljude koji razmiljaju.[11]
Jedna od prirodnih potreba ovjeka u godinama mladosti i
punoljetstva i tokom cijelog ivota, je interakcija sa suprotnim
spolom. Uzrok toga su drutvene potrebe. Ve smo napomenuli da
nijedan zdrav i normalan ovjek ne moe ivjeti izoliran od drutva.
Relacija sa suprotnim spolom osim to sa sobom nosi koristi nosi i
mogunost opasnosti i tete. Tako, relacija izmeu djevojke i
mladia, podrazumjeva zdravu drutvenu relaciju, utemeljenu na
zrelosti,
u
kojoj
je iskljuena seksualnost,.
To
podrazumijeva kontrolu nad
svojim
ponaanjem
i dominaciju zatienosti. To je relacija izmeu dvije razumne i
punoljetne osobe koje u svom drutvenom ivotu jednostavno
moraju imati kontakte, ali zdrave i moralne prirode, uz uvaavanje
vjerskih i moralnih principa. ovjek za zdrav i sretan ivot ima
potrebu za pozitivnim i konstruktivnim suivotom sa svakom
individuom, bez obzira na spol. Zdrava drutvena relacija meu
ljudima, pa najzad i meu djevojkama i mladiima ili ueni-cama i
uenicima, studentkinjama i studentima biva povodom kulturnog
rasta i napretka te pozitivno djeluje na jaanje temelja vjere i
intelekta kod mladih osoba, a kao takva ona pozitivno djeluje i utie
na rast svih aspekata drutva.Meutim, ukoliko ove relacije istupe iz
kolosjeka preporuenog i pretvore se u nepoeljno sve to je
spomenuto u pozitivnom aspektu bit e izloeno destrukciji.
ta rei o relaciji izmeu djevojke i mladia gdje se uesnici nazivaju
momak i cura? ta kazati o aikovanju, tj. zabavljanju?
Pod ovim terminom podrazumjeva se relativno prisna i topla veza,
koja se esto sakriva od starijih, odvija se susretima, razmjenom
sms poruka, e-mailova itd. Sama injenica da se ove veze odvijaju
pod velom tajne i daleko od oiju roditelja, ukazuje da ona kao takva
nije prihvaena to je jasno ak i samim uesnicima iste.
Najvei problem i tekoe koje su prisutne u godinama mladosti
predstavljaju lana ljubav (zaljubljenost) i emocije, koje, kada im se
da povoda jednostavno unite ovjeka.
Pogledamo li u nae drutvo, posebno kada je rije o mladom
narataju, ponaanja preko kojih utke prelazimo, dosta nam puta
svjedoe da emo se u veoma bliskoj budunosti susresti s velikim
drutvenim, socijalnim, moralnim i drugim tekoama koje su
proizvod sadanjeg nemara. Karakteristika naeg vremena mogla bi

biti nedostatak discipline, a disciplina je sredstvo duhovne

nadgradnje. Disciplina sagledana u bezbroj stvari kojih se mora
pridravati, od sagledavanja glavnog i sporednih ivotnih ciljeva, od
donoenja odluke za kretanjem, budnosti, samoprovjeri. Najjaa sila
koja ovjeka motivira da bude discipliniran je ljubav. Ljubav prema
sebi, drugima, Bogu.
Ljubav
Ljubav igra vanu ulogu u ivotu ovjeka. Ona je osnova ivota u
paru, porodinog sistema i odgoja djece. To je ujedno pouzdana veza
koja vezuje ovjeka i njegovog Gospodara, koja ga potie na
pobonost Njemu, na slijeenje Njegovog puta i pridravanje
Njegovih propisa. To je duboka duhovna veza koja povezuje
muslimane sa njihovim Poslanikom, a.s., koja ih potie na
pridravanje Poslanikovog sunneta, slijeenje uputa i zapovi-jedi i
uzimanje za primjer njegovih postupaka u onom to rade.
Ljubav se u ivotu ovjeka javlja u razliitim oblicima.
ovjek voli sebe, voli druge, voli svog suprunika i svoju djecu, voli
imetak, voli Allaha i Poslanika itd. Dijete prvo zavoli sebe, pa majku,
potom oca, druge ljude koji ga okruuju, a onda u drugoj fazi poinje
pokazivati i ljubav prema drugom spolu. Kad pone racionalno
razmiljati i razumijevati sutinu vjere i znaenje boanskog, tad poinje
voljeti Uzvienog Allaha i Poslanika, s.a.v.a.
Ljubav se kao to vidimo moe definisati i definisana je na veoma
mnogo naina, no sutina svih po meni ispravnih definicija je da
je ljubav volja da proirimo svoje bie kako bismo potpomogli
sopstveni i tui duhovni razvoj i sazrije-vanje. Kada je neko uspjeno
proirio svoje granice, samim tim prelazi u vie stanje postojanja.
Dakle, akt ljubavi postaje akt samoizgradnje i samosazrijevanja, ak
i onda kada za cilj ima tui razvoj.
Definicija ljubavi, vidimo, ukljuuje i ljubav prema samome sebi i
ljubav prema drugome. Poto sam ja ljudsko bie, voljeti ljude znai
voljeti i sebe. Posvetiti se ljudskoj duhovnoj nad-gradnji znai
posvetiti se sopstvenom i tuem razvoju. Ukoliko ne volimo sebe,
nemogue je da volimo druge. Ba kao to nismo u stanju da svoju
djecu nauimo samodisciplini ukoliko joj se i sami ne podvrgavamo.
U sutini nemogue je zanema-riti sopstveni duhovni razvoj u korist
tueg.
Ljubav prema samom sebi je u vrstoj vezi s motivima
samoodranja. ovjek voli da ivi i razvija svoje mogunosti,
ostvaruje sam sebe, voli sve to mu donosi dobro, sigurnost i sreu.
On odbija sve ono to mu naruava ivot, razvoj i samoostvarivanje,
sve ono to mu nanosi bol, brigu i tetu. Kur'an tretira ovu prirodnu

ljubav ovjeka prema samom sebi i njegovu tenju da ide za svim

onim to mu koristi i to moe svrhovito upotrijebiti, da se kloni svega
to mu teti i donosi zlo. Ljubav ovjeka prema samom sebi ne bi
trebalo da pree odreene granice. Neophodno je da ona bude
jednaka ljubavi prema drugim ljudima i ljubavi prema dobru za njih.
Ne moemo biti izvor odreene snage ukoliko istu ne pothra-njujemo
ne moemo dati ono to ne posjedujemo.
Veoma je vano primiti k znanju injenicu da irenje granica iziskiva
napor. Kada nekoga volimo, naa ljubav postaje vidljiva i stvarna
samo kroz na napor kroz injenicu da smo spremni za nekoga (ili
za sebe) uiniti dodatni korak, prijei dodatni kilometar. Ljubav nije
nenaporna ona je veoma naporna. Moda bi ovozemaljski primjer o
tome kako izgleda ljubav mogao biti sagledan kroz odnos ovjeka
koji voli cvijee i svoju bau. On voli batovanstvo. Bata mu
mnogo znai. On nalazi da je privlana, uloio je sebe u nju, privren
joj je do te mjere da ak i nedjeljom zbog nje rano ustaje, ne eli za
vikend nigdje otputovati, kako se ne bi udaljio od nje. Da bi
uspjenije gajio cvijee, on mnogo ui. Saznaje mnogo o
batovanstvu, o zemljitu, saenju i okopavanju. On odlino poznaje
svoju bau njen historijat, vrste biljaka i cvijea u njoj, njen
raspored, probleme pa ak i budunost. Usprkos tome to je ona
vanjska pojava odvojena od njega, ona ipak ivi u njemu. Znanje o
bai i njen znaaj za njega postali su sastavni dijelovi njegovog
bia, historije i mudrosti. Kroz ljubav ona je na sasvim normalan
nain postala dio njega, poveavajui njegovo bie i pomjerajui
granice ega.
Reeno je da je ljubav volja, a zato nije elja?
Zato to se elja po pravilu ne pretae u akciju. A volja, e to je elja
dovoljnog inteziteta da se pretvori u akciju.
Razlika se moe sagledati kroz dvije izjave:
Volio bih veeras ii na plivanje; i Veeras idem na plivanje.
Svako u naoj kulturi donekle eli pruiti ljubav, ali mnogima to ne
polazi za rukom.
elja za pruanjem ljubavi nije isto to i ljubav. Ljubav je ono to
ljubav ini.
Ljubav je izraz volje, istovremeno i namjera i akcija.
Ljubav je sveta stvar.
Od ljubavi zavisi naa vjena srea.
A od Njegovih znakova je i ovaj da je on stvorio za vas partnere od
vae vrste, da se smirite uz njih, i stavio je ljubav i milost izmeu
vas. U tome su zaista znakovi za ljude koji razmiljaju.
Spolna ljubav

Iako e o ovoj temi biti govora u daljem dijelu knjige ovdje emo se
dotai injenice da je ljubav u naem shvatanju vezana i za spolni
motiv. Ona utjee na trajnost sklada, harmo-nije i meusobne
podrke suprunika. To je neophodna stvar za odvijanje porodinog
ivota. To vidimo i u navedenom ajetu: Ljudima se ini da je lijepo
samo ono za im ude: ene...
Kur'an ukazuje na spolnu ljubav u govoru Jusufa, a.s., i ene
uglednika: I ene u gradu poee govorkati: 'Upravnikova ena
navraala momka svoga na grijeh, u njega se ludo zagledala! Mi
mislimo da jako grijee'.
'E to vam je onaj zbog koga ste me korile' - ree ona. 'Istina je da
sam ga htjela na grijeh navratiti, ali se on odupro. Ako ne uini ono
to od njega traim, bit e, sigurno, u tamnicu baen i ponien.'
'Gospodaru moj,' - zavapi on - 'draa mi je tamnica od ovoga na to
me one navraaju. I ako Ti ne odvrati od mene lukavstva njihova,
ja mogu prema njima naklonost osjetiti i lahkomislen postati.'
Islam, naravno, poziva na kontroliranje ove ljubavi i ovladavanje
njom, i to njenim ispunjavanjem u propisanim okvirima, a to je brak.
Pored ovih ljubavi tu je, kako sam ve naveo roditeljska ljubav,
ljubav prema Poslaniku, a.s., ljubav prema Allahu d.., o njima
emo detaljnije u nastavku knjige.

Zaljubljenost
Od svih zabluda u vezi s ljubavlju, najjae je vjerovanje da je
zaljubljenost ljubav. Kada se neko zaljubi, iskreno e osjeati: ja ga
(je) volim. Meutim ovdje postoje problemi jer je iskustvo
zaljubljenosti specifino erotsko iskustvo vezano za strast/seks, i
zaljubljenost je bez izuzetka privremena.
Nerealnost osjeanja kada je ovjek zaljubljen veoma je bliska
nerealnosti dvogodinjaka koji se osjea kao kralj sa neogranienom moi u porodici i svijetu. Veoma vano je znati da
zaljubljenost nema nikakve veze sa svjesnim duhovnim razvojem.
Jednostavno reeno: Zaljubljivanje je prevara kojom se ejtan slui
da bi nam otupio svijest dovoljno dugo, kako bismo izgubili
najdragocjenije vrijeme za duhovnu, intelektu-alnu i moralnu
izgradnju.
Veza zaljubljenosti, zabavljanja ili aikovanje prije braka
Ukoliko um i razum zauzmu mjesto emocija i osjeaja, oni mogu
zauzdati spolni nagon u osobi i postaviti ga na njegova prirodno
mjesto i za svoje vrijeme. Umjesto ekstremnih opcija, relacije
izmeu mukarca i ene izgraeni su zidovi hidaba, dostojanstva i
ednosti, kako na taj nain ne bi pali u seksulanu anarhiju kao i da
budu zatieni od potencijalnog poklizavanja u interakciji sa ljudima.
Pogled
U asnom Kur'anu daje nam se do znanja da bismo trebali
kontrolirati svoj pogled i kada se doe u situaciju da je on
nepoeljan potrebno ga je oboriti. Reci vjernicima neka obore
poglede svoje i neka vode brigu o stidnim mjestima svojim; to im je
bolje, jer Allah, uistinu, zna ono to oni rade.[12]
U hadisima se objanjava razlog te kontstruktivne instrukcije: Prvi
pogled je za tebe jer je sredstvo spoznaje; dok je drugi pogled na
tvoju tetu.
Oni koji gledaju u tue ene nee biti sigurni od toga da drugi
gledaju njihove ene.
Koliko puta kratki pogledi i brzi uici koji za sobom donose duga
kajanja.
Odjea
Odjea je svojevrsni tit koji uva zdravu drutvenu atmosferu, da
ne bude izazivanja, samopokazivanja, koketiranja. Naravno, odjea
nije neto to se naglaava samo kod ene, ve i mukarci trebaju
voditi rauna o svojoj odjei. Pitanje odje-vanja je u naem
dananjem vremenu od izuzetne vanosti i neophodno je da se na
svim poljima ulae napor kako bi se na bolje promijenio trenutni
trend (ne)oblaenja koji je prisutan.

Misli i srce
S obzirom da je strast veoma jak nagon, potrebno je voditi brigu o
tome da nam, kada se stupa u kontakt s osobama suprotnog spola,
misli budu iste, nakane budu dostojanstvene i profesionalne.
Naravno, gornji element, tj. odjea ima veoma uinkovitu ulogu u
ovome, jer kada se sakriju take koje iritiraju strasti, mnogo je lake
kontrolirati sebe.
Razgovor
Obian razgovor, u kojem nema umiljatog glasa, u kojem nema
namjere da se u istom uiva, nema nikakvog problema. Djevojkama
nije dozvoljeno da svoj glas reguliu na nain da bude izazovan. U
Kur'anu Uzvieni ak Poslanikovim enama zabranjuje da govore
umiljatim glasom drugim ljudima, iz bojazni da nemoralni i bolesni
umovi ne bi pomiljali na loe stvari.
Ponaanje
Prva korist kod obazrivosti prilikom ponaanja je ouvanje porodine
i drutvene atmosfere, rast vrijednosti ene/djevojke, procvat
talenata i potencijala kod mladih, a najvaniji pokazatelj toga je
psihika higijena koja je najbolji teren za razvoj drutva u svim
aspektima. Kada je Musa, a.s., kako svjedoi Kur'an, zatekao dvije
djevojke kraj izvora kako stoje po strani a ne privode ivotinje da ih
napoje upita ih za razlog. One rekoe da im je otac star i onemoao,
pa sad ekaju da zavre obani kako bi neometano prile i napojile
stoku. Musa tada stupi u akciju, odvede stoku, napoji je i vrati se.
Nakon toga je legao u hlad i zatraio od Boga pomo jer mu je
potrebna. Iznenada posve stidljivo prie mu jedna od te dvije
djevojke i ree kako ga njen otac zove da ga nagradi za uinjeno
djelo. On odlazi hazreti uajbu, a.s., i objanjava mu ta se sve
dogodilo. On mu ree, nema vie mjesta za strah ti si se spasio od
nasilnika. Jedna od dvije keri ree, uzmi ga da radi za tebe, jer za
takvo to je najbolji neko ko je jak i povjerljiv. Nekoliko pouka
uzimamo iz ovog kazivanja:
1.
1.Djevojke su kod pojilita stajale postrani, to ukazuje
na stid.
2.
2.U odgovoru one kau da to ine jer moraju, zato to im je
otac star, to znai u mogunosti bolje je da takve poslove
obavljaju mukarci, meutim sami princip prisustva ene u
drutvu i okruenju uz uvanje erijatskih granica nema
prepreke.
3.
3.Komunikacija Musaa sa djevojkama je sasvim dostojanstvena i u mjeri potrebnog, nakon to im je pomogao, odmah se
vraa na mjesto gdje se odmarao.
4.
4.Djevojka dolazi kod Musaa, stidno, dostojanstveno i otmjeno.

5.

5.U predajama se prenosi da je Musa iako nije znao put, iao

ispred djevojaka do njihove kue kako mu pogled ne bi padao na
njihova tijela pratei ih. Ovo je idealan primjer dostojanstva i
potenja koje treba dominirati izmeu suprotnih polova.
Islam je iznaao put koji ne ide iz krajnosti u krajnost, (poput gore
navedenih) kako bi sauvao ovjeka, kako individuu tako i drutvo
od posljedica i jednog i drugog puta. Na kraju porodica je ta koja igra
kljunu ulogu u podizanju mladih i postizanju sree ili nesree.
Faktori poput nepismenosti, nedovoljne obavjetenosti o odgojnim
metodama, nepostojanje odgovarajuih relacija meu roditeljima,
sve to i mnogo drugog mogu biti razlozi za javljanje nezdravih
odnosa meu mladima, na kraju ukoliko se takvo to opetuje i
prakticira to prerasta u obiaj i od takvih se pojedinaca ne moe
oekivati da nakon stupanja u brak prestanu sa onim na to su
navikli, ta dalje slijedi i kako se ovo iri nije potrebno elaborirati.
Porodica je osnovni faktor odgoja ljudi i drutva. kola i drutvo su
plodovi porodice. Ukoliko porodica bude zdrava bit e zdravi i
ispravni i drutvo i kola i univerzitet. Ukoliko porodina atmosfera
ne bude ispunjena Boanskim i ljudskim vrijednostima zasigurno e i
drutvo osjetiti negativne poslje-dice i bit e poligon raznih poasti,
iskvarenosti i razvrata.
Vjerske regulative, s obzirom da su ureene mudrou Mudrog
Stvoritelja koji je kreaciju stvorio bez greke i ije nam posmatranje
oduzima dah, su poput materijalnog svijeta nepogreive i odreene
su zbog naih koristi. Evidentno je, naalost, da meu narodom
postoji odreena potreba da neko glasovito ime svjetski poznatog
uenjaka, ili neki poznati medij kae neto to bi potvrdilo neko
vjersko pravilo da bi se isto prihvatilo bez rezerve. emu ove rijei?
U modernom dobu iji smo mi sudionici postoji uvrijeeni pojam
prijatelj i prijate-ljica. S obzirom da je ovo nekako teko prihvatiti
zdravom razumu ak su i sociolozi i psiholozi vrili ispitivanja da li je
zbilja mogue da mukarci i ene budu samo prijatelji. Ovim se
pozabavio ameriki psiholog Adrian F. Ward u svojoj kolumni za
asopis Scientific American koji, izmeu ostalog, kae da naa
svakodnevna iskustva sugeriraju kako su neromantina prijateljstva
izmeu mukaraca i ena ak i prilino uestala. Mukarci i ene
ive, rade i drue se i, jasno, velika veina njih nikada ne zavri u
romantinoj vezi ili barem u istom krevetu. Ipak, usprkos ovoj
oiglednosti, Ward smatra kako postoji realna mogunost da je ovo
izvanjsko platonsko supostojanje mukaraca iena bez ikakvih
seksualnih nagona jednih prema drugima zapravo samo fasada. U
praksi, u dubini svakog muko-enskog odnosa postoji seksualna
tenzija koja samo eka da ispliva na povrinu. Najnovija istraivanja

na podru-jima sociologije i psihologije idu u prilog ovoj ideji. Iako

moemo ivjeti u uvjerenju kako smo s odreenom osobom
suprotnog spola samo prijatelji, prilika za romansom zapravo
uvijek stoji negdje u blizini i eka da se ukae u najnezgod-nijem
moguem trenutku.
Kako bi ispitali jesu li potpuno platonske muko-enske veze uope
mogue, znanstvenici su su osmislili istraivanje u kojem je
sudjelovalo 88 parova koji su svoj odnos etiketirali kao strogo
prijateljski.
Ward posebno pozdravlja pokuaj znanstvenika da konano razrijee
ovu vjenu dilemu i duhovito primjeuje kako su se ovim pitanjem u
mnogo vie navrata bavili holivudski reiseri nego humanistiki
znanstvenici. Naravno, meu najvanijim postavkama ovog istraivanja bila je privatnost. Zamislite samo situacije u kojima bi jedan
od prijatelja priznao da ima romantine osjeaje prema drugom,
dok taj drugi vezu uistinu doivljava potpuno platonskom. Ovakve
neugodne situacije znanstvenici su pod svaku cijenu htjeli izbjei.
Takoer, kako bi osigurali da e ispitanici ponuditi iskrene odgovore
na njihove upite, znanstvenici su od ispitanika traili da se obveu
kako meusobno nee raspravljati ni o jednom dijelu eksperi-menta
u kojem su sudjelovali. Nakon to su verbalnim putem potpisali
ugovor o tajnosti, parovi prijatelja su razdvojeni i svakom od njih su
postavljana pitanja vezana za osjeaje prema osobi s kojom su
sudjelovali u eksperimentu.
Na temelju provedenog eksperimenta znanstvenici su zakljuili kako
postoje izraene razlike u tome kako mukarci i ene doivljavaju
prijateljstvo osoba suprotnog spola. Sasvim oeki-vano, mukarci su
bili mnogo spremniji na romantine akcije sa svojom prijateljicom
nego obrnuto. Procjena mukaraca u eksperimentu koliko su
privlani osobi suprotnog spola nije imala apsolutno nikakve veze s
tim kakve su osjeaje njihove prijateljice prema njima imale. Ovisila
je gotovo iskljuivo o tome kakve su osjeaji ti mukarci imali prema
svojim prijateljicama i to na nain da su, ukoliko su imali odreene
romantine osjeaje, pretpostavljali da su oni obostrani.
Znanstvenici naglaavaju kako su mukarci u ovom sluaju bili
gotovo slijepi i nisu mogli ni priblino objektivno procijeniti stvarno
stanje stvari. S druge strane, ni ene nisu pretjerano uspjeno
procjenjivale stupanj privlanosti sa svojim prijate-ljem, i to
ponajvie zbog toga to openito nisu imale nikakve osjeaje prema
njima i smatrale su da je takav osjeaj obostran.
U konanici, mukarci su imali tendenciju da preuveliaju stvarnu
privlanost koju prema njima osjea njihova partnerica u
eksperimentu, a ene su, sasvim suprotno, snano umanjivale

stvarni stupanj privlanosti koju prema njima osjea njihov muki

partner. Mukarci su bili mnogo spremniji na konkretna djelovanja
temeljena na njihovoj procjeni. Znanstvenici napo-minju kako su i
mukarci i ene iskazivali priblino jednake stupnjeve privlanosti
prema drugim prijateljima koji su bili u romantinoj vezi i onima koji
su slobodni. Pomalo iznenau-jue, ali ljubavni status drugih strana
nije imao nikakve veze s injenicom koliko su bili privlani
sudionicima eksperimenta te su u jednakoj mjeri vrednovali i
slobodne i zauzete prijatelje. Ipak, mukarci i ene razlikovali su se
prema stupnju u kojem su slobodne i zauzete prijatelje i poznanike
vidjeli kao poten-cijalne ljubavne partnere. Iako su i mukarci i ene
izjavljivali kako ih podjednako privlae i slobodni i zauzeti prijatelji,
ene su u ovom sluaju bile mnogo obazrivije i rjee su izjanjavale
kako bi poduzele konkretne korake da bi ostvarile romantinu vezu s
osobom koja nije slobodna. Ovi rezultati pokazuju da za razliku od
ena mukarci imaju prilinih problema sa shvaa-njem i
odravanjem potpuno platonskih veza. Zanimljivo kod ove studije je
i to da je provedena u parovima, odnosno da su svakom sudioniku u
eksperimentu postavljana pitanja o jednom konkretnom prijatelju ili
prijateljici. Ovo stoga nije puko potvr-ivanje stereotipa o
mukarcima kao seksualnim predatorima i naivnim enama, ve i
direktan dokaz kako dvoje ljudi moe jedan odnos tumaiti na
dijametralno suprotne naine. Znanst-venici tvrde da mukarci u
veini sluajeva daju mogunost da njihovo prijateljstvo preraste u
neto vie, dok ene imaju suprotan pogled. Za neutralnog
promatraa, ve na prvi pogled, je jasno da ovoliko razliiti pogledi
na potencijalnu romansu u muko-enskim prijateljstvima mogu
prouzrokovati komplika-cije koje priznaju i osobe koje njeguju takva
prijateljstva.
U istraivanju koje je uslijedilo znanstvenici su od 249 odraslih osoba
(od kojih je znatan postotak bio u braku) traili da odrede pozitivne i
negativne aspekte prijateljstva s nekom konkretnom osobom
suprotnog spola. Varijable povezane s romantinom privlanosti su
pet puta ee navoene kao primjeri negativnih aspekata nego
pozitivnih. Zanimljivo je kako je i u ovom sluaju zabiljeena razlika
izmeu mukaraca i ena. Mukarci su potencijalnu romantinu vezu
mnogo ee navodili kao pozitivan aspekt muko-enskog
prijateljstva, a pogotovo je to bio sluaj sa starijim mukarcima.
Najmlai muki ispitanci su etiri puta ee od ena potencijalnu
romansu oznaavali pozitivnim aspektom potpuno platonskih veza,
dok su stariji mukarci to inili ak deset puta ee od ena. U
konanici, na temelju oba spomenuta istraivanja, Ward zakljuuje
kako mukarci i ene imaju radikalno razliito razumijevanje termina

prijatelji i ova injenica neizbjeno vodi problemima u ovim

prijateljstvima.
Dok su ene, barem ako je suditi po ovim istraivanjima, prilino
iskrene kada prijateljstvo s mukim prijateljem etiketiraju iskljuivo
platonskim, mukarci, ini se, teko mogu tek tako iskljuiti elju
da prijateljstvo preraste u neto vie. Takoer, iako oba spola
smatraju kako je privlanost izmeu platonskih prijatelja vie
negativna nego pozitivna stavka, manja je ansa da e ovako
razmiljati prosjean mukarac nego prosjena ena.[13]
Poruka ovog teksta je vie nego evidentna iako sudionici ovog
istraivanja, a ni teksta, nisu u obzir uzimali etike principe, niti
religijske osnove na nain kako ih islam tretira.
Mi smo ve naveli tri osnovne mogunosti interakcije meu
suprotnim spolovima. Meutim, treba ukazati na ogranke koji
izrastaju iz njih. Nama su trenutno aktuelna dva ogranka ili stava
koji izrastaju iz onog srednjeg a koji zagovaraju zabavljanje ili
izgradnju odnosa meu pripadnicima suprotnih spolova zbog dva
razliita izgovora. O prvom izgovoru neemo raspravljati jer je sam
po sebi i neovjean i neislamski. Rije je o tome da odreene osobe
zagovaraju ovu vrstu veze kao bijeg od braka, u smislu, zabavljat
emo se, ivjet emo ugodan ivot dok to bude ilo, kada osjetimo
da ne ide, svako ide na svoju stranu i trai novog partnera. Na taj
nain sauvani smo od onoga to brak sa sobom donosi, slobodni
smo kao ptice, bez obaveza i odgovornosti itd.
Drugo opravdanje zbog kojeg se zalae za postojanje interak-cije,
koja je u naem tradicionalnom miljeu poznata kao aikovanje i
zabavljanje je: Svaka osoba eli stupiti u brak sa nekim koga
poznaje, ije kvalitete i nedostatke je sagledala na najbolji nain, i
bez bojazni pred matiarem moe kazati ono sudbonosno da. Ako je
ve tako, pa najbolje je da jedan period provedu zajedno, da podjele
odreene ivotne trenutke u okviru neobaveznog kako bi se
upoznali i sigurno uplovili u brane vode.
Ovo idilino objanjenje ne slae se sa islamskim stavom o
interakcijama meu suprotnim spolovima. Kako bi stvar postala to
jasnija navest emo nekoliko argumenata koji na prost i razumljiv
nain ukazuju na slabosti ovog opravdanja.
1.
1.U ovakvoj relaciji, neizostavan faktor jesu strasti i
meusobno privlaenje, koji prave velike smetnje da se vidi
realnost. Strast je veoma jaka u svakom ovjeku, ukoliko izmeu
dvije osobe pone varniiti i doe do zaljubljivanja u tom sluaju
stavovi su sljedei: Bez nje(g) ivot nema smisla, Ubiu se
bez tebe... Svi smo uli a neki i osjetili istinu: Ljubav (strast) je
slijepa. Kada strast ustane, razum se sputa, biva sputan.

Interesantno, ba onda kada razum treba biti voa, kada je potrebna

njegova analitika i kritika mo, on odlazi. Pa kako u zaslijepljen
donijeti onaj sud koji mi je potreban za uplovljavanje u brane vode?
Kada je u ovjeku strast uskovitlana, on tada male stvari vidi velikim
a velike beznaaj-nim. Ukoliko se o voljenoj osobi kae neto to je
realno ali ne i dopadljivo, ovjek smatra da su se svi urotili protiv
njega. Jednostavno kazano aikovanjem se ne moe stii do
spoznaje budueg branog partnera jer ljubav ini slijepim a ruku
na srce slijepcu neemo dati ak ni da nam izabere vjenanicu, a
kamoli snahu ili zeta. Najzad, sami smo svjedoci da koliko godina
poznajemo odreene ljude pa nas na kraju iznevjere. Ustanovimo da
neke ljude ni za 30 godina nismo upoznali. Koliko se dogaa da
odreeni par aikuje ve 5, 10, pa i 15 godina i nakon godine dana
braka oni se razvode. Bilo mi je interesantno itati da je u jednom
europskom gradu zabranjen jambo plakat na kojoj goliavo ensko
tijelo reklamira donji ve, jer je izazivala veliki broj prometnih udesa.
1.
2.U takvoj relaciji ponaanje je izvjetaeno. Prirodni
poticaj u nama je da kod svih ljudi ostavimo najbolji dojam i
najbolji utisak i sliku o sebi. Kada je tako u svakodnevnici, pa
zamislimo koliko je to prilikom aikovanja. Tada postoji
spremnost da se glumi, najbolji, najmilostiviji, najrazumniji,
najirokogrudiji, tada se obasipa komplimentima, za nju/njega
ini se ono to se ne ini ni za oca ni za majku ni za sebe.
2.
3.Sami prijedlog hajde da furamo pokazatelj je
nepoznavanja islamskog stava o ivotu ili ak
neispravnog vjerovanja. Kada nam neki duebrinik prie i
sasvim zabri-nuto nam predloi da skupa hodamo ivotnim
stazama, (ali bez obaveze) kako bismo lake podnosili ivotne
tegobe i doli do svrhe ivota, i kako bismo na taj nain sauvali
svoj din i obraz, najbolje se upitati a ta je to moja svrha ivota, i
ko je taj koji mi u tome najbolje moe pomoi? Svrha moga
ivota je rast i savrenstvo putem robovanja Bogu. Pa kako da
postignem svrhu na neodobren nain?
S druge strane, budui suprunik to ima bolje ispravnije i vre
uvjerenje to e skupa s njom ivot biti bolji, mirniji, svsrishodniji,
ugodniji. Kada, mladi, ak i sa namjerom sklapanja braka predloi
vezu aikovanja u smislu hajde da jedno vrijeme budemo momak i
djevojka to je pokazatelj slabosti vjerovanja, to znai da mladi ne
vjeruje u pokuenost takve relacije, ne vjeruje kako igra u korist
ejtana. Ne vjeruje kako je Iblis obeao da je sa dvoje on trei, nije
svjestan kakvi sve izazovi, kakve sve prilike za moralni pad nudi
atmosfera postajanja prisnim dvije osobe u kojima je strast na
vrhuncu.

1.

4.Osjeaj prevarenosti. Svaki ovjek, pa i onaj koji je

poinio dosta nemoralnih aktivnosti u ovoj oblasti elio bi da mu
brani drug bude poten, bez iskustva, nevin i fiziki i psihiki.
Niko ne moe tolerirati da mu brani drug baca poglede za
prolaznicima, za tuim licima i tijelima. Nikom nije svejedno
kada vidi da njegov brani drug izdano i prisno sarauje sa
suprotnim spolom, posebno ako je naglasak na fizikom izgledu i
tome slino. Svi bi da mu mati, sestra, otac, brat budu poteni,
sauvani i da njihovi brani drugovi budu poteni i sauvani, ali
ta ti svi u svojim glavama misle o drugim svima? Da li je
djevojka s kojom bi ti rado furao, babina i majkina miljenica? Da
li ona pripada njima ili tebi? Da li si pomislio da ode direktno na
babina vrata pokuca i od njega trai izun na par razgovora jer
ti se njegova ki svidjela i palo ti je napamet da bi ti mogla biti
supruga? Ako ti je to ak palo napamet, a nije, da li ti je palo na
pamet da ona pripada prvenstveno Allahu, Njegov je rob, On ju
je stvorio? ta s tim amanetom? Da li Bog dozvoljava da s tom
djevojkom jedno vrijeme ivi slobodno, u smijehu, igri zabavi,
putovanjima...
2.
5.Pripremanje pogodnog terena za grijeh i javljanje
ejtanskih insinuacija. Bez obzira to prvotna namjera stvarno
moe biti iskrena i bez loih nakana, ali kada ist ovjek krene
blatnjavim putem, najmanje to je za oekivati da mu cipele
budu blatnjave. ejtan je opasan neprijatelj. Kao prvo totalno
nas mrzi. Drugo poznaje sve nae slabosti. I tree, kako bi to
narod rekao, nit ore nit kopa, tj. u stalnoj je pripravnosti i vrijeba.
A obeao je da je on trei na mjestu gdje se nau dva pripadnika
suprotnih spolova koji nisu bliski rod. Naravno on to ini blago,
lagano, neprimjetno. U poetku samo posmatra i slua prie o
vjeri, o ideologiji, o koli i namjerama. O ivot-nim eljama i
tenjama. Zbijaju se ale, smiju se od srca, zastor stida se
polahko sputa. Kada se dvoje naviknu na priu, na prisustvo
drugog, on unosi hrabrost, vrijeme je na poziv na kafu, aj,
kola. Postaju jo prisniji. Izlaze skupa. Odlaze u kino. Sluajno se
sudare i vide nije im mrsko. Sluajno se dodirnu rukama i osjete
leptire u trbuhu. ejtan doliva dozu hrabrosti i jedno od njih
uzima drugog za ruku... Nakon par mjeseci ona je trudna, a on
se izgubio iz njenog sruenog ivota. Da, sjetimo se na poetku
nijedno nije imalo lou namjeru. Oboje bijahu isti, iskreni,
bezazleni, nevini. Moemo spomenuti ono pravilo da je put do
Dehennema poploan dobrim namjerama, a razlog tome je
injenica da iza tih dobrih namjera ne postoji znanje i
prihvatanje Boije odredbe i Njegovih pravila.

3.

6.Nepovoljan ishod. Hazreti Husejn divno savjetuje: Ko

pokua neto postii putem ogluivanja o Boiju volju, izgubit e
ono emu se nada i prije e stii do onog od ega strahuje.
Slino je i kod odbijanja mladih da u brane vode uplove na
tradicionalni, vjerski nain iz bojazni kako e stupiti u brak s
nekim koga jo ne poznaju, ne vole... Jusufova braa htjedoe
postati oevi miljenici na nain koji Bogu nije mio, pa su postigli
suprotne rezultate od svojih oekivanja.
4.
7.tete u obrazovanju. Psiholoko je pravilo da e ovjek
vie panje posvetiti onome do ega mu je vie stalo. U doba
kada uenik treba maltene svu svoju panju usredsrediti na
sticanje znanja, on je usredsreuje na voljenu osobu. Koliko puta
smo svjedoili pad uenika kojima su se svi zaklinjali i od kojih su
oekivali nebeska postignua. Zbog ega? Najvie zbog ovog
problema, zaljubljenosti u pogreno vrijeme.
5.
8.tete na radnom mjestu. Koliko esto se zna dogoditi da
mlada osoba koja je uz veliki napor uspjela nai radno mjesto,
zbog zaljubljenosti, polako poputa u ozbiljnosti i odgovor-nosti,
dok na kraju ne ostane bez posla, a onda esto i bez voljene
osobe, a zatim se dugo kaje kada god pomisli gdje bi danas bio
da je bio ozbiljniji i odgovorniji.
6.
9.Materijalne tete. Mladi se mora dokazati, mora biti
kavaljer, mora kupiti, mora platiti raun, ultra dopunu, mobilni,
tanu, tene, haljinu, veeru... Mora biti na nivou i sam, oblaiti
markiranu robu... Sve to je samo po sebi teko, a tek kako je
teko kada se zavisi od babinog depa, kada se ne radi... kada
umjesto da se tedi, a ono se rasipa iz niega. Pored materijalne
tete ovjek ima jednu posebnu vrstu psiholokog pritiska, kako
uiniti nemogue.
7.
10.Psiholoki pritisak porodine svae kraa!!! Momak
je obino pod psiholokim pritiskom. On je zatitnik, on
obezbjeuje. Ali odakle. Potranja od roditelja je sve vea, a oni
ili ne daju ili pitaju ta e mu novac. On nee rei istinu a
naravno sebe ne moe dovoditi u situaciju da se ponizi traei,
pa se poinje svaati, vrijeati, ucjenjivati... Nije najzad sve ni u
novcu, potreban je i automobil...
8.
11.Upropatavanje talenata i potencijala. Mladost je vrijeme kada potencijali bivaju dovoeni do procvata. Uvjet za to je
kontinuirani napor. Svaki unutarnji nemir, negativno utie na
ovaj proces i odlae oekivani procvat.
Da bi se amac kretao morem, potrebno je mirno more. Kada je
mirno, plovidba je mogua. Kada se more uznemiri, ustalasa, tada i
veliki brodovi s tekoom plove, a kamo li amci, oni esto bivaju

izgubljeni u takvoj situaciji. Nemir koji se stvara u mladim psihama

onih koji se nalaze u fazi aikovanja, potapa i odvodi u nepoznate
smjerove ovjekove talente i potencijale. Mnogi koji su mogli postati
naunici, umjetnici, sportisti a ostali su utopljeni u masi jer nisu
potovali mirno more.
1.
12.Prljanje grijehom i upropatavanje duhovnih potencijala. Iako su neke od potreba jednake i kod mukarca i kod
ene, ipak, njih dvoje stvoreni su sa odreenim razlikama u
intezitetima potreba koje imaju.
Kod ene su istaknutije emocionalne potrebe i dominiraju nad
seksualnim, dok je kod mukarca stanje obrnuto. Prilikom aikovanja
zadovoljava se emocionalna potreba koje je bila rasplamsana,
meutim, istovremeno dolazi do poticanja seks-ualne potrebe koja
se razgovorom ne moe utaiti.
Veu potrebu i jau inicijativu da se ista zadovolji vodi mladi.
Ukoliko djevojka ne popusti njegovom umoljavanju, i ukoliko je ne
napastvuje ili je varkom ne udobrovolji, on e taj plamen pokuati
ugasiti na drugi nain. Jedan od naina kome mladi pribjegava je
samozadovoljavanje, koje se esto pretvara u naviku, koja osim toga
to je vjerski nedozvoljena, uzrokuje skrivene i vidljive bolesti koje
se preteno javljaju u mladosti. Rastrojenost, tjelesna slabost,
slabljenje vida i naravno velike potekoe kasnije u branom
intimnom ivotu, jer on je navikao zadovoljavati se na jedan, grubi i
brzi nain, a sada je pred njim neko koga on osim sebe mora
zadovoljiti, a to ba i ne ide s njegovom navikom.
ednost je jedna od velikih duhovnih potencijala, koja spada u
prioritete ejtanovih napora da bude unitena.
1.
13.Upropatavanje mladosti i vremena. Mladost je period
kada je snaga i polet na maximalnom podioku. U ovoj vezi mlada
osoba umjesto da se tom snagom i poletom koristi na najbolji
mogui nain, on je koristi tek na neznatan nain to je
katastrofalno i za trenutak i za budunost. I kada su skupa i kada
su razdvojeni njihovo je vrijeme uzaludno utroeno. Kada su
skupa uglavnom su oputeni, zabavljaju se, ale se, ubijaju
vrijeme, a kada su razdvojeni razmiljaju jedno o drugom.
2.
14.Djevojka e biti pod sumnjom, imat e problema s
udajom. Djevojka koja je u vezi ostala potena ali hodala je s
mladiem koji se voli hvaliti, pa i lano, dovodi se u situaciju da
kasnije ima problema kada se bude htjela udati, jer upam-ena
je kao rtva dotinog frajera.
Njegovu izjavu je teko pobiti, posebno u okruenju u kojem tome i
same djevojke pripomau svojim ponaanjem i postup-cima. I najzad
ako mladi i djevojka imaju stvarno iskrene namjere, zato bi ih

svojim ponaanjem potopili i u oima drugih ispali nepoteni i

nemoralni. Rjeenje nije kazati: ma ta me briga o tome ta drugi
misle. Takve se stvari ne zaborav-ljaju i mogu upropastiti idealne
ivotne prilike.
1.
15.Gubitak volje za enidbom kod mladia i starenje
djevojaka. Na ovaj nain mladii utoljuju svoje emocionalne i
tjelesne potrebe. Mijenjaju djevojke, zabavno im je, kada mu
jedna dosadi trai novu rtvu. Na taj nain izbjegava
odgovornosti koje sa sobom nosi brana obaveza. Polahko osjea
da je taj nain ivota za njega kao stvoren. Kako postaje stariji to
postaje izbirljiviji. U meuvremenu djevojkama istie vrijeme,
godine prolaze, one postaju starije. Kako bi tome stale na kraj,
ulaze iz veze u vezu s nadom da ulove svoga budueg mua,
pristaju na sve da bi ga udobrovoljile. Ali kada ve ima sve zato
bi to izgubio, zato bi neto to je lahko i slatko mijenjao za
neto to je teko i ne uvijek slatko. Na taj nain ona radi protiv
svojih linih interesa.
Dotakli smo se samo blaih oblika problema i devijacija koje prate
vezu kojom Uzvieni Allah nije zadovoljan. Bilo nam je neukusno i
runo unositi ta se sve krije iza nevine maske zabavljanja. Kako
ne bismo previdjeli i tu mogunost ovu stvar emo prepustiti
naunim istraivanjima koja su dovela do zakljuka da tinejderi koji
su rtve nasilja u vezama esto bivaju rtve i kasnije. Svjedoci smo
da su tinejderi iz godine u godinu iz generacije u generaciju sve
nasilniji i skloniji su posesivnom ponaanju. U jednom teksu o ovoj
temi se kae: Veze su za tinejdere mnogo vie od pukog
pronalaenja djevojke ili momka. To je dio adolescentskog razvoja.
Iako bi to trebalo biti najljepe doba, istraivanja ukazuju na to kako
se tinejderi odluuju ostati i u nasilnim vezama, to itekako utjee
na njihov razvoj i budue veze. Prema podacima Centra za kontrolu
bolesti 9,4% anketiranih tinejdera su bili rtve pishikog nasilja u
vezi. U ovo je ukljueno i fiziko nasilje poput amaranja, udaranja i
namjernog povreivanja. Pronaen je dokaz da adolescenti koji
iskuse nasilje u ranim vezama postaju ranjivije kategorije s velikom
vjerovatnoom da e biti zlostavljani ponovo. Prema studiji koja je
objavljena u urnalu Pediatrics, tinejderi koji budu rtve nasilnog
partnera u periodu od 12 do 18 godine imaju tri puta vee anse da
budu rtve nasilja i u vezama kada odrastu.
Kada rano zabavljanje pone nezdravo, to moe utjecati negativno
na pogled tinejdera o tome kakva bi zdrava veza trebala biti,
rekao je voa studije Deinera Exner-Cortens.[14] Tinejderi koji su
bili rtve nasilnog partnera imaju vei rizik da ponu piti, puiti,
imaju asocijalno ponaanje, suicidne misli itd. Ovakav trend ulaska u

predbrane veze se polahko ali sigurno uvlai u nae drutvo.

Rjeenje, daje Bog, ako Ga elimo sluati zarad vlastitoga dobra.
1.
16.Lana ljubav poprima oblik prijetnji i osvete. Kada
jednom od njih dvoje dosadi i on/a izie sa svojim stavom, da to
to rade je pogreno, da njihova veza niemu ne vodi, da
jednostavno nisu jedno za drugo, da on/a eli da se uda/oeni za
nekog drugog. Automatski u veini takvih sluajeva ta se
neviena ljubav pretvara u srdbu. Nakon neuspjelog navaljivanja i uvjeravanja kako trebaju sebi dati jo malo vremena,
esto dolazi do prijetnji.
Upropastit u te, tvoje u e-mailove staviti na fb, nae u fotke i
klipove izbaciti na YouTube. ivot u ti zagorati. Ako nee biti moja
nee biti niija. Ubit u te! Unakazit u te!
Sve to, nakon tolike ljubavi?!
Kada je ovjeku do nekoga stalo, tj. kada nekoga voli, on mu eli
svaku sreu, bez obzira u paketu sa sobom ili bez sebe. Ali stvar je u
tome kako smo ve rekli, sve je bila gluma, prioretet je bio u
posesivnosti, egoizmu, linim koristima.
Moemo zakljuiti da zabavljanje prije braka nema ni racio-nalno, ni
emocionalno, ni nauno, ni drutveno, ni moralno, ni vjersko
opravdanje.
Ovakvo aikovanje predstavlja sunovrat mladih bia u ambis
izgubljenosti, bacanje u propast, unitavanje najbolje prilike koju
ovjek u svom ivotu uope ima a to je mladost. Mi koji smo odrasli,
koji imamo dovoljno iskustva i znamo kakve sve posljedice po nau
djecu ima ovaj katastrofalni obiaj, duni smo, na pametan nain,
dati djeci do znanja, opismeniti ih, otvoriti im oi, pruiti im
racionalne i praktine dokaze i na taj ih nain izbaviti iz ejtanske
stupice. Mogao bih istai jednu natuknicu ili light motiv zdrava
porodica = zdravo drutvo ta je suprotno tome: ako smo ve
nezado-voljni onim to se deava u drutvu, posebno sa onim to
ine naa djeca, a posebno sa onim to ine srednjekolci, ko bi u
tom sluaju trebao biti prva adresa na koju bismo se obratili?
Naravno porodica ili preciznije reeno roditelji.
Vidite, projekt koji naa djeca u ivotu praktino provode, dovest e
do rezultata samo i samo onda kada i roditelji ukljue sebe u nj, i to
praktino, a ne samo na ravni moralne podrke. Ono to tinejderi
ele postii svojim neodobrenim relacijama je uivanje neeg to
dolazi tek na kraju. Relacija meu njima koja je dozvoljena je
zapravo treniranje i vjebanje drutvenih umijea, razbijanje okova,
ostvarenje linosti kroz komunika-ciju s jednakim lanovima drutva.
Sve ovo navedeno naravno je idealno, meutim u drutvu u kojem
su taktiki presjeene karike sa svim tradicionalno-duhovno-

moralnim vrijednostima, takvog ega nema, takvo to je izbrisano

sa spiska univerzalnih vrijednosti. Drutvo je pokleklo, kao da eli tu
bitku izgubiti.
Rat, tj. oruani sukob, smo stoiki podnijeli i iznijeli ga na svojim
pleima. Trenutno je na sceni drugi rat, rat brisanja jedne kulture,
jedne povijesti, jedne tradicije; i njega polahko gubimo. Sjetimo se
Poslanika, a.s., koji je svojim ashabima koji su se vratili iz tekog
okraja, kao pobjednici rekao: Vraate se iz malog u veliki dihad.
Ukoliko veza ne okona brakom
Predbrane veze imaju jednu od dvije sudbine: Ili okonaju brakom
ili ne. A oba ova stanja koja su rezultat predbrane veze imaju
zauujue negativne efekte. Prvo emo ukazati na posljedice u
sluaju da ova veza ne rezultira brakom. Ovih sluajeva ima veoma
mnogo. U prethodnom tekstu sam naveo jednu statistiku u kojoj se
kae da oko 85% mladia ne stupa u brak sa djevojkom s kojom
imaju ostvarenu ljubavnu vezu. Razlozi raspadanja ili neslavnog
zavretka ove veze ima vie, poput:
I.
a)Ponekad, nakon odreenog vremena koje provedu jedno s
drugim, shvate da nisu jedno za drugo, i da nema govora o
braku. ee se desi da jedna strana to uoi, a druga pak
insistira da su stvoreni jedno za drugo i navaljuje na brak.
II.
b)Nekada, pak, jedno od njih posee za sredstvom, obino za
laima, kako bi se izvukao iz veze. Naprimjer kae, kako je
odluio oeniti se s drugom, ili da voli drugu osobu ili pak da se
roditelji strogo protive ovoj vezi, tako da od braka nema nita i
najbolje je da raskinemo dok je jo vrijeme.
III.
c)Nekada jedna strana uoava da joj je partner svo vrijeme
lagao, i da uope u vezu nije uao sa iskrenim namjerama niti je
razmiljao o braku, a ljubav je iskazivao samo zbog interesa i
zloupotrebe, a istovremeno je imao veze sa jednom ili vie
osoba.
Ovo je bilo samo nekoliko primjera, naravno da opcija i mogunosti
ima znatno vie.
1.
1.Veliki emocionalni udarci. Obje strane prekidanjem
doivljavaju i trpe veliki emocionalni udarac. Mladi i djevojka
nisu od kamena, pa da preko toga preu kao da se nita nije
dogodilo, u smislu bili smo skupa jedno vrijeme a sada vie
nismo, i to je to, svak ide svojim putem, svak za svojom
sudbinom. Desi se da kod nekih odreenih tipova ovo ostavi
malo jai trag i posljedicu.
2.
2.Depresija, drogiranje, suicidno ponaanje, sexualni
poremeaji. Meu prvim tragovima koji se javljaju nakon
prekidanja veze, jesu razliiti oblici depresije i melanholi-nosti,

od blagih do jakih oblika. Iznenada se gubiza bilo kakvim

drutvenim kontaktima, osoba se povlai u sebe, potitena je,
sve joj je isprazno i besmisleno. Iako u veini sluajeva ovo
stanje ne traje dugo, postoje i ekstremni oblici ovih stanja.
Sljedea stvar koja se moe dogoditi a ea je kod mladia, koji
usljed emocionalnog udarca, postaju skloni za opijatima, pa ak i
za drogom. Ukoliko osobe koje su im bliske nisu u toku
dogaanja, i ne znaju ta je povod takvom ponaanju, lahko se
desi da mlada dua iz jedne rupe upadne u duboki bunar.
Mogunost je tim vea ukoliko ima prijatelje sklone ovoj praksi a
koje, zbog potpune nesvjesti i o sebi o drugima, e mu predloiti da
za umirenje uzme neto poput alkohola, droge, tableta...Svakako
ovdje nije rije o zastraivanjima neim to ne postoji i to nikoga od
nas ne moe pogoditi. Najzad, veliki procenat ovisnika, nije poeo sa
drogom i nije poeo zarad droge, svi imaju valjan razlog, zbog
kojeg se naravno kaju i nije im na kraj pameti bilo da uine takvu
glupost protiv sebe.
Neke osobe do te mjere budu uzdrmane, do te mjere izgube nadu i
volju za ivot da jedini spas vide u suicidu. Tako mlada, vrijedna,
talentirana osoba, koja je mogla imati divnu budunost, okona ivot
na veoma alostan nain.
Ovaj oblik ekstremnog ponaanja kod mladia ima drugaije
ispoljavanje. Oni koji su stekli dojam da su ponieni, i da se nije
desilo ono to su eljeli ili zasluili, okreu plou, mijenjaju svoju
narav i poinju da se svete kako bi se podigli iz blata u koje su
baeni. Oblici osvete su razliiti. Uglavnom kod njih se raa
mrnja prema suprotnom spolu, nikoga ne tede i ne ustruavaju se
ni od psihikih ni od sexualnih zlostavljanja. On zbog jedne osobe
ine osvetu svima. Kod djevojaka osvjetoljubivost ima drugaiji oblik
manifestiranja. To je sagledano u razmetanju i osvjetljavanju obraza,
ona to ini iz velikog gnijeva koji se iskupio u njenoj dui a ne zbog
slasti ili strasti, nudei se na taj nain svakom pokvarenjaku i
beskimenjaku koji rado koriste to stanje njene rastrojenosti kako bi
postigli svoje niske ciljeve. Njen cilj je osvetiti se svome deku, eli
mu pokazati koliko je ona vrijedna i kako se otimaju oko nje.
1.
3.Gubljenje dobrih prilika za sklapanje braka. Od
trenutka kada uspostave vezu pa dok god su u njoj, mogue je
da obje strane naiu na veoma dobre prilike za stupanje u brak,
preko kojih lahko prelaze, jer su u zabludi da e ubrzo stati pred
matiara, jer stvoreni su jedno za drugo, i ne mogu ivjeti jedno
bez drugog.
2.
4.Poreenje sa suprugom. Djevojka koja je imala dvogodinju vezu, pa raskinula, a zatim se nakon godine dana udaje. S

obzirom na slatke trenutke koje je provela sa dekom, na

razoarenje i na ishitreno stupanje u brak, ona e zapoeti
naivnu i nimalo bezopasnu psiholoku igru. Svaka i najmanja
greka njenog mua podsjeat e je na savrenost mladia s
kojim veza nije uspjela.
Pazite, mladia, koji je zarad toga da veza to due traje ustrajno i
kontinuirano iskazivao svoju ljubav: Ti si mi sve! Samo tebe volim!
Za tebe ivim! i sl.. Takoer e se sjeati raskalaenog naina
troenja na nju (naravno ne svog novca, ve novca svojih roditelja)
zato je on uvijek bio kavaljer, astio, plaao, kupovao poklone,
odvodio na izlete. Dok je mu ba dosadan, s obzirom da mora voditi
brigu o domainstvu i dobro iskalkulisati trokove, potronja je pod
kontrolom, posebno ako su prihodi nii. Naalost, dojueranja
princeza zbog koje je neko bio spreman skidati zvijezde s neba,
iako udata ena, ne preza od neloginih poreenja: Boe, Boe,
kakve sam tada poklone dobijala, a vidi ovog ta mi donosi,
sramota! Kako me je samo onaj volio, koliko esto mi je to govorio, a
ovom sad teko pozdraviti se! Prva posljedica ovakvog neumjesnog
poreenja je zahlaenje odnosa. Odnos sa stvarnim muem u
stvarnom ivotu je hladan, a sebe podgrijava odravajui dobre
odnose sa svojim bivim dekom, naravno u mati. Korak po korak
ovo stanje odvodi i do razvoda, a do tada ivot se ispuni veoma
neugodnim dogaa-jima izmeu mua i ene. Jo gora od ove opcije
je ejtanov korak na veem nivou na kojem predlae eni da potrai
svoga biveg deka, isto da vidi da li se i on oenio. Nakon prvog
kontakta ide se korak dalje, hajde da se nekad izie s njim da se
smiri i utjei. to su oni vie u kontaktu to se brak sigurnije raspada.
Ista pria mogua je i od strane mua nezadovoljnog brakom. I on
poredi svoju suprugu sa bivom djevojkom, s kojom ma koliko
vremena da je proveo naravno da nije mogao zapaziti mnoge
nedostatke tako da jo uvijek o njoj ili njima ima pozitivnu sliku, zato
poredi i ponaanje i moral pa ak i fiziki izgled svoje ene.
Naprimjer, supruga prilikom obavlja-nja kunih obaveza ne moe biti
naminkana i dotjerana, ali djevojka je prilikom svakog susreta bila
dotjerana, i eto razloga da joj to nabija na nos, ili ak ako i ne
izrekne svoj stav o tome ali on e se poeti hladiti od ene. Dakle,
uvijek imati na umu da je jedan od razarajuih otrova za brak koji
ne smije biti konzumiranporeenje. Prva stvar koju poreenje sa
sobom donosi je zahlaenje odnosa meu suprunicima.
5.Emocionalni slom. Mladi koji je jedno vrijeme, naprimjer, est
mjeseci hodao s djevojkom, zatim s drugom godinu dana, da bi na
kraju naao treu djevojku s kojom je uplovio u brane vode. On je u
prethodnim vezama koristio sav svoj potencijal i sposobnosti da bi te

veze sauvao, zato je on trenutno doivio emocionalni slom, tj.

banrkotirao je. Toliko je izraavao svoju ljubav, slao pisma, emailove, sms poruke, i u etiri oka i telefonom je izraavao svoju
veliku ljubav, i koliko god je mogao iskazivao je njenost svojoj
predivnoj i voljenoj djevojci. Do te mjere se rasipao svojim
emocionalnim kapitalom rasipajui ga pred noge ove i one, da sada
kada je u braku, nema ni prebijene emocije koju bi uputio svome
branom saputniku. On je poput ovjeka koji je imao kapital
namjenjen za vanu trgovinu (s neogranienim rokom trajanja, ne
na godinu ili dvije) ali ga je prije toga ugovora istroio da bi ostao
vorc, a trgovina je tu. U takvim okolnostima on uope ne uiva u
iskazivanju ljubavi. ak i ukoliko bude pokazivao znakove ljubavi, to
ini jer je to racionalna potreba, a srce ve je otupjelo od prethodnih
zaljubljivanja u koje je upadalo. Ista stvar vai i za djevojku.
Zamislimo kakav odnos i s koliko kapitala bi njih dvoje uli u
zajedniki ivot da su svoj emocionalni kapital sauvali za pravu
trgovinu a ne za troenje u zabavnom parku i cirkusu. Zar ne bi bio
ispunjen slau? Djevojke i mladii koji nisu iskusili odnos prije
stupanja u brak nakon sklapanja braka njihova veza je ispunjena
slau, privlanou... Kada takva osoba po prvi put uzme ruku
svoga branog druga, srce joj ustrepta od uzbuenja, ljubav dolazi
do take vrijenja, ruku joj obuzima nevino drhtanje, veoma slatko
drhtanje. Meutim, oni koji ve imaju iskustva u ovim odnosima,
kakvo oni uzbuenje mogu osjetiti i kakvu ljubav doivjeti u ovim
trenucima? Za osobu koja ranije nije bila zaljubljena i nije provodila
vrijeme sa tom osobom, koliki je samo uitak koraati skupa sa
svojim branim drugom. Nekom ko je to ve inio, danima i
godinama, to je tek rutinska radnja.
Zato dragi mladiu i djevojko, dobro razmislite prije nego li utroite
svoj emocionalni kapital, prije nego li bankrotirate, jer nakon toga
kada budete imali ozbiljnu potrebu za njim, ruke e vam biti prazne.
6.Muenje savjesti. Zamislite mladia koji vezu zapoinje a da mu
brak nije ni na kraj pameti. S druge strane se uvijek nalazi jedno
njeno emocionalno bie u ijoj prirodi je emocija utkana upravo
zarad sklapanja brane zajednice i postizanja sigurnosti i onog to
brak sa sobom podrazumjeva. Mladi, svo vrijeme koje provodi mora
manipulirati djevojkom, lagati joj i obeavati kako bi prolongirao
besplatan uitak u tuoj muci. Naravno kada djevojka doe do limita
toleriranja takvog ponaanja i kada eli stvarno stupiti u brak ili
nita od veze, mladi poinje s isprikama:Oenio bih te, ali...(i
nabraja lai. On odlazi svojim putem, a djevojka je potresena zbog
onog to je proivjela, to je uloila u toj relaciji i to je dugo
vremena bila igraka u njegovim rukama. Ova rana na dui ne

zacjeljuje tako lahko. S druge strane mladiu kad tad proradi grinja
savjesti, jer ipak shvata ta je uinio jednoj osobi, jednom biu koja
cijelim svojim biem eli postii ivotnu sreu, a on joj u tome
predstavlja ogromnu prepreku. to su lai i nade bile vee i brojnije
to je grinja savjest jaa i groznija. Naravno, grinja savjest ima
prostora pojaviti se kod ljudi u kojima jo uvijek ima ljudskog
dostojanstva, meutim, postoje i ljudi koji su do te mjere ogrezli u
zavaravanju i unitavanju tuih ivota da je njihova savjest davno
uguena pod deponijom nemoralnog ponaanja.
7.Jako nepovjerenje i suzdravanje od braka. Obino se desi da
djevojka iji mladi jednostavno ne eli stupiti u brak ili to uini s
drugom, kao i mladi ija djevojka postupi tako, postaju veoma
nepovjerljivi prema suprotnom spolu. I jednom i drugom od same
pomisli na suprotan spol doe zlo.
U takvim uvjetima nijedno nee rei da je dotina osoba uinila zlo,
ve svi mukarci ili sve ene su krive, i svi su oni nepoteni,
pokvareni... Ovakav ih pristup dugo vremena sprjeava od
mogunosti da stupe u brak: jer tu rije jednostavno ne ele uti. A
nakon sputanja tenzija, prolo je dugo vremena, nivo sree je nizak.
Ukoliko veza bude okonana brakom
Kao to smo mogli zapaziti dobar dio neprilika i neugodnosti i bolnih
situacija rezultat su toga to nakon odreenog vremena, nakon toga
to svi snovi o idealnom partneru i branom ivotu padnu u vodu.
Naravno, ukoliko veza aikovanja urodi plodom, tj. nakon odreenog
vremena se uplovi u brane vode, ak ni tada, partneri nisu sigurni
od stvari kao to su:
1.Javljanje sumnjiavosti. Nakon toga to prilikom nekog
podognog trenutka mladi predloi djevojci da zaponu vezu, i ona
nakon
nekanja
ili
razmiljanja
ipak
popusti
njegovim
navaljivanjima, te nakon odreenog vremena veza bude okonana
vjenanjem; treba znati da nije sve zavreno. Ili e obje strane ili
pak jedna od njih, u odreenom takoer pogodnom trenutku,
dobiti crv sumnje. Mu izlazi iz kue i kasno se vrati. Eto dobre
prilike da se pomisli: Da li je on imao druge osim mene?Moda jo
uvijek nije raskinuo? udnoponaao od kada je uao u kuu.
Posebno ukoliko su im relacije bile slobodnijeg karaktera i ukoliko se
nije pazilo na moral i ednost. Ukoliko se ena sretne sa svojim
prijateljem iz djetinj-stva, kole, fakulteta i bude zainteresirana za
njeg prilikom susreta. Kod mua se javlja sumnja: Vidi ti njih, hmm,
da oni nisu bili u vezi? Hmm, moda su jo uvijek, vidi kako se
gledaju...

Izlasci iz kue poslovnog, prijateljskog i obrazovnog tipa postaju

nona mora za suprunike, i vrlo lahko i esto su propraene
sumnjama.
teta, da brani ivot koji moe biti zapoet s meusobnim
povjerenjem i oslanjanjem i mirom, bude propraen nemirom,
brigom, nepovjerenjem!? teta je time vea to ajet kojim smo
zapoeli ovo poglavlje govori upravo o tome da je prva stvar kojom
Allah blagosilja brak mir, a mir je rezultat povjerenja i meusobnog
oslanjanja.
2.Nezadovoljstvo roditelja. S obzirom na injenicu da polahko ali
veoma sigurno brakovi bivaju sklopljeni na nain da roditelji samo
posmatraju ta se deava, ali bez prava mijeanja, to je danas
pokazatelj emancipiranosti mladih, naivnih i neiskusnih osoba, na
kraju ipak ako se u brak ue na ovaj nain, roditelji ne mogu ostati
pasivni. Ukoliko roditelji ne ele svojoj djeci sve najbolje, pa ko e
onda to eljeti? Ukoliko roditelji nita ne znaju, pa ko e onda to
znati? Ukoliko iskustvo roditelja nije potrebno pa ije je iskustvo
uope potrebno? Ukoliko dobronamjernost roditelja nije dobro dola,
pa ija je uope dobro dola? Reakcije roditelja zavise od postupanja
djece, ili pak buduih mladenaca prema njima. Roditelji mladoenje
obino reagiraju: Bog sami zna ta nam je doveo u kuu. Vidi samo
kakva je! Kakva je ova dananja mlade, moemo misliti kakva je
ona. Mora da je prola i sito i reeto i obrlatila je ovog naeg naivka i
dobriinu, upala joj kaika u med... S druge strane roditelji djevojke
imaju svoju predstavu: Hmm, jadna ona, onako ista i fina, ovaj je
mangup prevari. Boe, kakvih je samo prosaca imala, ko je sve nije
elio imati u svojoj kui a kome je otila u kuu, nisu joj ni do
koljena. Dakle nijedno od njih dvoje nema autoritet kod roditelja
svoga partnera, kao da su osuenici pred njima.
Ukoliko u svemu postoji jo snaha i zetova, osjetno e se ponaanje
prema njima odvojiti od ponaanja prema ovim s kojima se trenutno
ne mogu pomiriti. Da ne govorimo o usiljenosti, o prebacivanju i
insistiranju da se brak to prije okona dok jo djeca nisu poela
dolaziti na svijet...
Najzad jedna od stvari koja braku od poetka daje lijepu nijansu i
ukus jeste upravo otvorenost i dobri odnosi izmeu roditelja i
mladenaca. Velika je razlika kada roditelji snahu prime kao svoju
dragu snahu, a zeta kao svoga dragog zeta. I najzad emu poinjati
ivot kao neko ko mora biti neto mada ga drugi uope ne prihvataju
takvim.
3.Blagoslovljenost ivota je ugroena. Svaka se tenja moe
posmatrati s dva aspekta. Jedan je stizanje do tenje a drugi je
njena blagoslovljenost. Moda moemo kazati kako se stizanje do

tenje tie zemaljskih faktora, ali blagoslovljenost je neto to

zahtjeva ponadmaterijalne stvari. Blagoslovljenost znai da ono k
emu teimo i k emu eventualno i stiemo bude povod dobra,
berieta, rasta, koristi i uitka; dok neto nije blagoslov-ljeno u
smislu kada stignemo do svoje tenje ali ba ona tenja zbog koje
smo uloili mnogo napora i bili pod stresom bude povodom hiljade
drugih napora, glavobolja, nesrea i gorine. To je najbolje
sagledano u rijeima kajanja kada kaemo kamo sree da sam nogu
polomio a da to nisam uradio.
Blagoslovljenost i srea neke stvari uglavnom je sagledana kroz to
da kao prvo bude legitimna, tj. u okvirima erijata a kao drugo da
pravac kojim se do toga stie bude ispravan, racionalan i povodom
Boijeg zadovoljstva. Na temelju prvog principa ivot koji se vodi na
nain koji je suprotan Boijem zakonu nee poluiti blagoslovom
kojim rezultira ivot u okvirima erijata. Drugo, ukoliko roditelji jedne
strane, ili pak obaju strana ne budu zadovoljni i budu zapravo
povrijeeni takvim stupanjem u brak, to njihovo stanje je poput
razornog talasa koji rui ivot mladenaca.[15]
Brak koji se sklapa uz zadovoljstvo roditelja sa sobom uvijek nosi
povoljan vjetar koji tu novu eliju drutva vodi najboljim rutama
branih voda.
U hadisu-kudsiji se naglaava da je prva stvar koju je Allah stvorio
levh i kalem, i da je prva naredba koju je naredio kalemu da ispie
na levhu: Moje zadovoljstvo nalazi se u zadovoljstvu roditelja...
Dakle dva vana faktora blagoslovljenosti zajednikog ivota
sagledana su u tome da od poetka do kraja nain formiranja tog
braka bude propraen Boijim i roditeljskim zadovolj-stvom, ukoliko
bude tako, pa on e biti i pod okriljem Boije dobrote i milosti i
pratie ga roditeljska hajr dova, to pred-stavlja jednu veoma vanu
podrku. Moe se zakljuiti da je od stizanja po svaku cijenu, veoma
vanija blagoslovljenost braka, jer to nije neto to traje dan ili dva,
to je za cijeli ivot, a ukoliko cijeli ivot ne bude pod okriljem
blagoslovljenosti, to nema nikakvog smisla. Upravo zbog toga je
danas veliki broj raskida brakova, a samih sklapanja brakova je sve
manje. Ljudi misle da e mnogo bolje ispasti kada uine kako oni
ele, ili da e izbjei ukletost ukoliko izbjegnu brak.
Blagoslovljenost je svugdje potrebna, u suri Merjem u 31. i 32. ajetu
itamo: Ja sam Allahov rob ono ree meni e On Knjigu dati i
vjerovjesnikom me uiniti i uinio me, gdje god budem,
blagoslovljenim, i naredio mi da dok sam iv molitvu obavljam i
milostinju udjeljujem. Ili pak u 216. ajetu sure Bekare lijepo se
kae: Ne volite neto, a ono moe biti dobro za vas; neto volite, a
ono ispadne zlo po vas. - A Allah zna, a vi ne znate.

4.Gubljenje brane otmjenosti i raskoa. Vei dio uitka u branom

ivotu sagledan je u tome da suprunici budu skupa, odlaze skupa,
dolaze skupa. Oni koji su ve godinama imali skupne i odlaske i
dolaske, ta to za njih ima interesantno i vrijedno u opetovanju
svega toga. Jo kada se svemu doda zain zajednikih interesa i
nastojanja koji braku daje posebnu notu, to je samo po sebi neto
predivno. Meutim, neko ko je iskusio sve to u neemu slinom ali ni
nalik braku, tj. prilikom zabavljanja, on e istu praksu nastaviti s
istim shvatanjem i od one brane otmjenosti i raskoa nee biti ni
traga ni glasa. Zajedniki izlasci, etnje, deavanja, intimni odnosi,
sve to gubi svoj smisao ukoliko se ve od ranije iskusi, nema onih
pozitivnih strujanja koja dre na okupu suprunike, nema ni one
privlanosti koja suprunike poput magneta vee jedno uz
drugo.Sada kada bi trebalo sve to biti propraeno blagoslovom, to
nije interesantno, kada je bilo interesantno bilo je propraeno
Boijim nezadovoljstvom.
5.Nemo prilikom realiziranja lanih obeanja. Veina mladia koja
povlai prvi korak za stupanje u vezu sa djevojkom to uope ne ini
s namjerom stupanja u brak, pa iako ak i spominju tu opciju, ipak to
je samo adut kojim e lake pridobiti djevojku. Jer mladii znaju da
djevojke nee tek tako lahko pristati niti se predati njihovim
zahtjevima u obinoj vezi, tako da rije brak koriste kao trik kojim
pridobivaju srce djevojaka. A, naalost, veina djevojaka, na svaki
prijedlog za zabavljanje i kada god uju sintagmu volim te sebe
ve vide u vjenanici pred matiarem.
Djevojka kada je u opciji s nekim mladiem pokuava odgonet-nuti
pitanja: Da li je dobar za mua? Da li odgovaramo jedno drugom? Da
li se slaemo?
Istovremeno jedina stvar o kojoj veina mladia ne razmilja su
upravo ova pitanja. Obeanje stupanja u brak jedno je na listi lanih
obeanja koje je teko ispuniti jer se ne eli, kao prvo, a zatim, ne
postoje osnovni elementi koji bi takvo to uinili realnim. ak i kada
ozbiljno misli stupiti u brak, nije rijedak sluaj da mladi govori takve
stvari obeava da bi obezbjedio svoju poziciju, ali kada doe
trenutak ispunjenja obeanja on je nemoan zato i ona narodna: Dok
te mami eerom te hrani, a kada te namami i hljeba ti brani. Kada
djevojka prevarena tim laima pone matati o divnom ivotu koji je
eka, s jedne strane vezanost za mladia postane jaa, a s druge je
strane spremnija ekati due, a mladi naravno moe oekivati vee
koristi u toj vezi. Najgora stvar je u tome to e se mlada supruga
osjetiti prevarenom, jo gore ukoliko je njegove lai prenijela svojim
roditeljima, prijateljima, ona se tada nalazi i pod pritiskom
oekivanja svoje rodbine. Polahko poinju prebacivanja, svae, ona

mu nita ne vjeruje i na taj nain od poetka je sve spremno za

raspad tek sklopljenog braka.
6.Kada se javi kakav problem, porodica ne podrava, ona kritikuje.
Ukoliko pored protivljenja svojih roditelja dvije osobe stupe u brak i
nakon odreenog vremena iskrsne neki ozbiljan problem, npr. ona
shvati da se on drogira ili da se kocka ili da je mafija, ili on shvati
da ona nije ena njegovog ivota i da je puna nedostataka, u
takvim okolnostima oni se obino ne obraaju svojim roditeljima za
savjet, pomo, podrku, jer oni za tu vezu od poetka nisu bili.
Meutim, ukoliko se brak desio uz blagoslov roditelja, pa doe do
ozbiljnog problema, tada roditelji i cijela porodica pruaju potporu i
trude se rijeiti problem, osjeajui se obaveznim da na svaki nain
pomognu svojoj djeci.
7.Promocija i poticanje pogrenih uzora. Posljednja taka, koja je
veoma vana sagledana je u tome da djevojka i mladi dok se
nalaze u vezi zabavljanja, direktno ili indirektno postaju akteri koji
ire pogrean primjer. U najmanju ruku, oni svoje emocije, iskustva,
prie i tajne povjeravaju svojim najboljim prijateljima i prijateljicama.
Tako da sluatelji prevareni izlivom emocija i oparanosti koja vlada
njihovom vezom, poinju teiti k tome da i sami stupe u slinu vezu.
Njihovo zajedniko kretanje ulicama, mahalama, sokacima, stvara
kod mladih potrebu da i sami takvo to iskuse i doive. Ova pojava
je do te mjere destruktivna da je nakon toga to je za nekoliko
decenija na naim prostorima nakon osuivanja, postala ope
prihvaena da ak i osnovci razmi-ljaju o tome, te umjesto da
razvijaju svoje intelektualne mogunosti, umjesto da vrijeme koriste
za rasvoj svoje linosti, voeni loim primjerima, naravno uz
svestranu podrku starijih, odobravanje roditelja i osmjeh svih onih
koji u tome crpe vlastiti interes, ona iz dana u dan, sve vie i sve
dalje odlaze od svoga cilja i svoje istinske linosti, gradei sebi lani
identitet i osvajajui lane vrijednosti. Kada se osvjeste, ukoliko se
osvjeste, postane kasno, svi su vozovi ve daleko otutnjali. Danas je
rijetkost vidjeti tinejdere sa svojim roditeljima da iziu na pizzu, na
sladoled, u etnju. Djeca to ine, naravno, ali sa djevojkom ili sa
momkom. Niko ne razmilja o odgovornosti, niko ne razmilja o tome
da ukoliko je on bio lo primjer i on je uinio da jedna, dvije ili vie
dua zbog njegovog primjera pou istim putem da on dijeli grijeh sa
njima. Svi su vie manje nezadovoljni opim kulturno-moralnim
stanjem u drutvu ali nikome ne pada napamet da poe od sebe, da
sam neto uini na promjeni stanja, da sam uzme uea u
moraliziranju, normaliziranju i podizanju kulturne svijesti i savjesti
lanova drutva u kojem ivi. ak, kada se ovjek kaje, i od Boga

trai oprost zbog veze koju je imao, ne treba zaboraviti traiti oprost
za lo primjer kojeg je ovjek pruao drugima.
Mogue je da e neki itatelji osporiti ovakav pristup i sud o
aikovanju i zabavljanju, no, uzmemo li u obzir islamske principe
uvidjeemo da su oni u ovim okvirima koje smo iznijeli, s
mogunou manje ili vee tolerancije, zavisno od stava onoga ko ih
izlae i onoga ko ih prima. Islam u principu dri pohvalnim sva
nastojanja koja na dozvoljen i pohvaljen nain vode dozvoljenom i
pohvaljenom djelu, u ovom sluaju braku. No, treba imati na umu,
da time to aikovanje prihvatamo i predoavamo kao put ka braku,
ne smijemo pri tom zanemariti zabrane i itav spektar nedolinih
radnji i mogunosti koje aikovanje na dananji nain nosi sa
sobom i iste opravdavati dobrim ciljem. Cilj u islamu ne opravdava
sredstvo. I sredstvo kao i cilj trebaju biti u skladu s islamskim
normama ponaanja, propisima i preporukama. Kako se ne moe
ukradenim novcem graditi damija niti bilo ta drugo, tako se ne
moe nepropisni odnos mladia i djevojke opravda-vati pripremama
za brak. Bez obzira koliko su neke neislamske pojave uobiajene,
proirene i zastupljene danas, to ne znai da one i dalje nisu
neislamske i da ne trebamo ulagati trud i za rad ouvanja nae vjere
i islamske tradicije izbjegavati te relacije.

ODABIR BRANOG DRUGA I SKLAPANJE BRAKA

Brak je sunnet Allahovih poslanika i put pravih vjernika na to nas
upuuju slijedei ajeti: Mi smo i prije tebe poslanike slali i davali
smo im porod i ene[16]
Udavajte neudane i enite neoenjene i estite robove i robinje
svoje; ako su siromani, Allah e im iz obilja svoga dati, Allah je
neizmjerno dobar i sve zna[17]
Allah, d.., nareuje u ovom ajetu starateljima da ene i udaju one
koji su pod starateljstvom njihovim, a prije toga i njima samima
nareuje enidbu kako bi bili estiti i sauvali se od razvrata.
Poslanik, a.s., je ukorio ashaba koji se zavjetovao da se nee eniti
samo zbog toga da bi mogao nou klanjati a danju postiti i rekao je
upozoravajui sve ostale:
Tako mi Allaha, ja sam najbogobojazniji i imam najvie
strahopotovanja prema Allahu, meutim i pored toga nekada
postim a nekada ne, nekada klanjam a nekada spavam i enim se.
Onaj ko odstupi od moje prakse (u ovim stvarima) odstupio je od
mog sunneta.[18]

Islamski uenjaci su sloni oko toga da je brak propisan ovom

vjerom i da postaje obavezom svakom onome ko se boji upadanja u
razvrat.
Poslanik, a.s, u nekoliko hadisa sugerie izbor branog druga. O
motivima koji mladia navode na enidbu on kae: etiri stvari
udaju djevojku; imetak, porijeklo, ljepota i vjera. Izaberi onu sa
vjerom, bit e sretan.
Ovaj nam hadis govori o etiri najvanija motiva enidbe. Svaki od
navedenih moe biti dovoljan razlog za izbor supruge. Poslanik u
spomenutom hadisu spominje stvari radi kojih se ljudi inae ene. U
redoslijedu prioriteta motiva, daje se prednost vjeri, to znai da
djevojka moe biti i bogata, i lijepa i dobrog porijekla, ali ako nema
vjere tada sve nabrojano moe biti kazna umjesto blagodati.
Onaj ko se oeni samo radi imetka jer mu je punac bogat, a ne radi
vjere djevojke, jedno vrijeme e imati imetak, ali ne i uredan brak.
Uz sve to slijedi mu siromatvo.
Onaj ko se oeni samo radi dobrog porijekla ene, dovest e sebe u
opasnost da dok je u braku ivi u sjeni svoje supruge ili njene
rodbine. Dakle, bit e ponien. Onaj ko se oeni samo radi ljepote
imat e ljepoticu, ali moda ne i suprugu. Ako je lijepa njemu, lijepa
je i drugima. Ako ne postoji unutarnji uvar njene ljepote, a to je
vjera, teko e je mu sauvati od pogleda i smutnje drugih.
Ne enite se enama radi njihove ljepote jer e ih moda ljepota
napustiti, i ne enite ih radi njihova imetka jer e se moda uzoholiti
nego ih enite radi vjere...
Ko oeni enu zbog imetka Allah e mu poveati siromatvo.
Ko oeni enu radi porijekla, Allah e mu dati ponienje.
Ali ko oeni enu da bi sauvao svoj pogled, zatitio se od bluda i
uvao rodbinske veze, Allah e mu dati bereketa u eni kao to e i
njoj dati bereketa u suprugu.[19]
Prema ovom hadisu nije dozvoljeno da primarni motiv enidbe bude
jedno od troga. Oni mogu biti sekundarni motivi i eriat nema nita
protiv toga. Vjera djevojke mora biti dominantna jer je ona jedini
garant uspjeha braka, dok svi ostali motivi nisu nikakva garancija jer
su prolazni i nestabilni. Dakle, ko oeni vjernicu radi njene vjere,
nai e bogatstvo u svom ivotu.
Allah takvima daje bereket u ivotu, a kome Allah da bereket taj se
ne treba bojati za nafaku. Takva supruga je sama po sebi najvee
bogatstvo.
Dunjaluk je blago, a najvee ovodunjaluko blago jeste dobro
odgojena ena.[20]
Ko oeni vjernicu radi njene vjere, sama vjera je ve dovoljan garant
njena dobra porijekla. Dokaz je to da se ona odgajala u vjernikoj

uzoritoj porodici. A ako i nije kao to je sluaj danas u nemali broj

familija, tada je njena vjera garant da e oni izroditi dobar porod, a
njihova djeca e imati dobro porijeklo. Zbog bereketa vjere, Allah
daje uspjeh u ivotu.
Ko oeni vjernicu radi njene vjere, imat e i ljepoticu u svom ivotu.
ak i ako nije neka ljepotica u oima drugih, Allah je omili i uljepa
njenom muu, pa mu ona bude najveom ljepoticom. Jo ako u njoj
nae smiraj o kome Allah govori, tada se njihov brak smatra
najuspjenijim brakom.
Ko se oeni zbog jake djevojkine vjere, nai e sve u ivotu radi ega
se ljudi inae ene. Vjernik nema ni od ega koristi nakon
bogobojaznosti kao od pobone i dobre ene.
Najbolja ena je ona koju kada pogleda obraduje te, kada joj ta
naredi, poslua te, ako je zakune opravda ti zakletvu, a ako si na
putu pazi na tvoj hatur i tvoj imetak.[21]
Po prirodi stvari mukarac voli lijepu, zgodnu i dragu enu. Ako ne
oeni takvu cijeli e ivot u dui osjeat prazninu. Ali, ako oeni
lijepu i zgodnu enu, osjeat e se sretnijim, jaim i ponosnijim.
Zbog toga islam i nije zabranio motiv ljepote ve ga samo uvjetovao
vjerom.
Uz vjeru ljepota ima smisla. Bez vjere ona moe biti velikom
kunjom, kaznom i nesreom.
S kim e mukarac, odnosno ena ivjeti sljedeih godina trebalo bi
da bude velika briga i izazov svakog mladia i djevojke, no, nerijetko
moemo primjetiti da dananji mukarci mnogo vie panje i truda
utroe prilikom odabiranja auta s kojim e provesti dvije ili tri
godine, nego na izbor budueg branog druga s kojim e ivjeti cijeli
ivot. I dok prilikom kupovine auta mukarac prethodno paljivo
proita auto-magazine ili se dobro informie na auto-pijacama i prije
to donese konanu odluku dobro razmisli pa ak poe skupa sa
nekim ko se dobro razumije u auta kako se ne bi prevario, dotle u
brak stupa zbog ljubavi na prvi pogled i na osnovu povrnih utisaka
o linosti budueg suprunika, upravo na temelju ljubavi ili bolje
reeno zaljubljenosti koja ovjeka ini slijepim i gluhim.
Od Dabira b. Abdullaha se prenosi da je Poslanik s.a.v.a. rekao:
Ako neko od vas eli da zaprosi enu pa mu bude omogueno da
vidi ono to e ga potaknuti na brak s njom (dakle njen izgled) neka
to i uini.
Vjera, dakle, ne iskljuuje ljepotu, niti obrnuto. Od Aie r.a. se
prenosi hadis: Birajte za svoje potomstvo ravne njima i udajite za
ravne njima.
Ono na to treba obratiti panju prilikom izbora branog druga jeste
jednakost. Pod jednakou, izmeu ostalog se podrazumi-jeva da

izabranik bude ravan izabranici u vjeri, moralu, drutvenom

poloaju, porijeklu, imetku, itd.
Mnogo je brakova koji su osueni na propast zbog neuravnoteenosti drutvenog i materijalnog poloaja djevojke i mladia.
Ako je on iz bogate a ona siromane porodice, to e joj za nekoliko
godina biti velika mahana.Ako je mukarac siromaan a supruga mu
bogata, kad-tad e doivjeti prigovore, posebno ako sebi dozvoli da
stanuje u porodinoj kui svoje supruge.
Razlika u drutvenom poloaju i porijeklu mladenaca, takoer, moe
izazvati probleme u braku. Iako ivimo u XXI stoljeu, mnogi od nas
nisu odmakli od paganske pristrasnosti glede svog porijekla i
poloaja.
elei zatititi brak od svake eventualne smetnje koja bi se mogla
isprijeiti njegovom kontinuiranju kroz ivot, islam je skrenuo panju
i na jednakost mladenaca u gore spomenutim stvarima. Ljudi smo i
nikad se ne zna kad e neko potegnuti za porijeklom, imetkom,
ugledom...
Interesantno je da se Poslanik a.s., u hadisu obraa kako
mladencima tako i njihovim starateljima, to znai da kako god ne bi
trebalo biti svejedno mladima koga biraju za branog druga tako ne
bi trebalo biti svejedno ni njihovim roditeljima. Poto su roditelji
upueniji od svoje djece u pitanja porijekla, drutvenog i
materijalnog poloaja djevojke i mladia, smatra se da su oni
najpozvaniji da pomognu djeci u izboru branog druga. Svi ovi
hadisi, na ovaj ili onaj nain, upuuju na vanost izbora branog
druga ili ak direktno ukazuju na osobine i karakteristike koje treba
cijeniti prilikom takvog izbora. Dakle, islam i u ovom sluaju svojom
uputom i preporukom pomae ovjeku da lake i sretnije proivi
dunjaluk, da potpunije uestvuje u izgradnji zajednice u kojoj ivi
kao i da lake obezbijedi svoj uspjeh na Ahiretu.
Jedan od glavnih razloga zato mladi danas odugovlae sa brakom i
zato se ne ene je taj to mnogi od njih misle da im brak ne treba
jer je on obaveza i teret. Zato bi se enili kada, po njima, to radi
ega se ljudi ene mogu nai i bez braka i na taj nain izbjei
odgovornost i obaveze koje su normalna posljedica braka. Seksualno
zadovoljstvo je lahko pribavljivo i dostupno i ne kota mnogo.
Erotika na TV-u, na ulici, na internetu, muzika koja rasplam-sava
strasti, veliki broj javnih i tajnih kua, sve su to razlozi koji mladog
ovjeka odvlae od obaveza braka.
Plasira se i lana slika o branom ivotu u kojoj se mukarac
prikazuje kao onaj koji treba sve da pripremi za brak. Djevojka ivi u
iluziji glavne uloge jedne od sapunica. Mu treba da joj sve
obezbijedi i da je vodi po branim putovanjima.

Nametnuta moda i trend zapadnog stila ivljenja kod velikog dijela

omladine izaziva divljenje iako znaju da trendovi zapad-nog stila koji
podrazumijeva i neograniene seksualne slobode vode u nemoral, u
spolne bolesti, u sunovrat. U borbi protiv AIDS-a kao preventivno
sredstvo zatite dijele se kondomi, a ne preporuka za ustezanjem od
nekontrolisanog bludnienja to je stvarni razlog bolesti. Milijarde
dolara e se potom troiti u lijeenje posljedica, a lijeenje uzroka,
koji se inae smatra najpreom preventivnom mjerom, u sluaju side
e se staviti po strani. Apsurd, da ne moe biti vei.
Mnogi mladii kao razloge neenidbe navode nerijeeno ekonomsko
pitanje. Vjeruju da ovjek treba prvo nai siguran izvor prihoda pa se
onda eniti. I donekle su u pravu jer je i Poslanik, a.s., rekao:
Omladino, ko od vas ima uvjete, neka se eni
Meutim, vrijeme kao i okolnosti u kojima mi danas ivimo su
vanredni. Ko danas od omladine ima stalni posao? Postotak stalno
zaposlenih je veoma mali. Da li treba ekati poboljanje ekonomskih
uvjeta u dravi pa se onda eniti? Ako i na brak bude na ekanju
kao i mnogi nai radnici, tada mi rizikujemo da izgubimo generacije.
Moda, ipak, nije toliki problem u nerijeenoj ekonomskoj situaciji
koliki je problem u poimanju uvjeta za sklapanje braka. Odnosno
da li se pod uvjetima za sklapanje braka podrazumijeva redovan
posao u nekoj firmi koja dobro posluje, ili se pod uvjetima smatra
sposobnost mua da zaradi za ivot sebi i svojoj porodici, svejedno
gdje to bilo Da li se pod uvijetom pretpostavlja da ima bijesno
auto, papire o boravku u nekoj zapadnoj zemlji i sl.
Uzvieni Gospodar je objavio: a ako su (mladenci) siromani,
Allah e im iz obilja Svoga dati. Allah je neizmjerno dobar i sve
zna.[22]
Poslanik, a.s., je rekao da meu trojicom koji zasluuju Allahovu
pomo je i onaj koji se oeni iz elje da ivi ednim ivotom[23]
Velikim razlogom odugovlaenja sa enidbom i udajom bivaju i
roditelji. Nedostatak komunikacije u porodici bitno se odraa-va na
kompletan drutveni ivot u njoj, pa i na budunost djece glede
braka.
Roditelji su pitanje enidbe i udaje kao i izbor branog druga svoje
djece potpuno prepustili njima, to je svakako jedna krajnost koja
nema osnove ni u vjeri ni u tradiciji.
Tradicionalno je poznato da majka svoju kerku putem redov-nog
odgoja priprema na ivot u braku. Ona kod kerke budi, njeguje i
ljubomorno uva enstvenost. Ne doputa joj izla-ganje nemoralnim
izazovima, jer oni osim to rue ugled porodice, bitno utiu na
budunost djevojke. Majka je ljubo-morna na svoju ker i nije poput
onih majki koje doputaju kerkama da se provedu prije braka kada

ve one nisu mogle. A one nisu mogle, ne zato to nisu htjele, ve

zato to su babo i majka bili dobri roditelji i to su pazili na svoju
djecu. Nekadanji roditelji nisu svoju djecu preputali ulici niti
drutvu i zbog toga su im ouvali moral. Njima nije bilo svejedno s
kim se kerka i sin drue. Ono to ini brak nije naivno
sentimentalno sanjarenje ve ljubav koja ne bjei od toga da
zasue rukave i ozbiljno se uhvati u kotac sa ivotnim
problemima. Brak se ne smije shvatiti kao ugovor kojim se samo
omoguava oslaenje u intimnom ivotu.
Ono to dolazi sa branim ivotom jeste i porod i cijeli spektar novih
obaveza koji od suprunika trae svo njihovo znanje, spremnost i
snagu kako bi se ostvarila i odrala brana, porodina harmonija i
neophodni napredak. Napredak koji nije postavljen samo kao
mogunost nego kao nuda, jer brak je stanje u kojem, ako nema
napretka, onda je nazadak.
Brak e sa sobom donijeti svoje pritiske ali i onu dozu upotpu-njenja
ovjeka koja ba s tim pritiscima dobija na punini.
Boji poslanik je zabranio sklapanje veza sa osobama koje posjeduju
sljedee loe osobine. On je rekao da uspostavljanje veza sa ovim
ljudima nanosi tetu naoj djeci, drutvu, a u konanici i
progresivnim zakonima asnog islama:
1.Nerazboritim i nerazumnim ljudima
Muhammed a.s., u jednoj predaji kae da se klonimo sklapanja braka
sa nerazboritim i nerazumnim ljudima, zato to e nam
prijateljevanje i drugovanje sa takvim osobama upropastiti ivotni
vijek i unititi ljepotu, uitak i mir ivota, uiniti nau djecu
nasilnicima, razbojnicima i beskrupuloznim kriteljima prava drugih
ljudi.
2.Osobe bez porijekla i roda
Znaaj asti i dostojanstva porijekla i roda svima je jasna. Boiji
Poslanik a.s., je rekao: uvajte se cvijea sa deponije smea!
Upitae ga: A ta je to cvijee sa smetljarnika? On ree: To su
lijepe ene koje su odgojene u opakim i nakarad-nim porodicama
bez roda i porijekla.
Boji Poslanik nam poruuje da ne dopustimo da nas zavara ljepota
lica, slava, bogatstvo i forma.
Poslanik nam poruuje da ne zaboravimo moralne ljepote, ljepotu
roda i plemena i ljudsko dostojanstvo i ast, jer ukoliko to
zanemarimo uspostavit emo vezu sa porodicom bez valjana roda i
porijekla, a svoju djecu emo vezati za loe pleme i neisti rod. To bi
bilo oito razaranje roda, drutva, ovjean-stva, ruenje ljudskog
dostojanstva i visokih svetih i ljudskih vrijednosti.
3.Alkoholiar

Jedna od vjerskih zabrana je i zabrana sklapanja braka sa notornim

alkoholiarima. Boji Poslanik je rekao: Svako onaj ko bude pio
alkohol nakon to ga je Allah posredstvom jezika moga zabranio, pa
bude doao kod vas u pronju, ne udajite se za njega i dajte mu
negativan odgovor.
U pojanjenju ovih istina kae se: Bjeite od sklapanja braka sa
osobama koje piju alkohol, u protivnom kao da ste svoju kerku
prisilili na zinaluk..
4.Nemoralne osobe
Jo jedan primjer gdje je islam zabranio sklapanje braka i
uspostavljanje drutvenih veza i relacija je sluaj nemoralnih osoba.
Vjeridba i sklapanje braka je neka vrsta ugovora, vezanosti i ropstva,
zato dobro pazite kome svoje dijete dajete. Postoje osobe zajedljive i
zla jezika, zloslutne i pesimistine, ustre i bijesne, zavidne i tvrdice,
ohole i umiljene, osobe koje nisu u stanju upravljati laom ivota.
Zatim postoje labilne osobe i one koje posjeduju sline osobine. Sve
te osobine su vrste loeg morala koje zagoravaju ivot svim ljudima
koji ive u njihovoj blizini. Allah d.., u prijevodu znaenja 3. ajeta
sure En-Nur kae: Bludnik nee nikah initi osim sa bludnicom ili
murikinjom, i s bludnicom nee nikah initi niko do bludnik ili
murik; vjernicima je to zabranjeno.
Grjene i nemoralne osobe, koje tokom krenja prava drugih ljudi i
povrede granica koje je Bog uspostavio ne osjeaju strah i nelagodu,
su ljudi koji su istupili van putanje insanijeta, ljudskosti, i poruili
granice umjerenosti.
Takvi ljudi ne zasluuju povjerenje i oni su ti koji ovjeanstvo
odvode na put razuzdanosti, pokvarenosti, nemorala i krimi-nala,
zato je u hadisu krajnji ishod stupanja u vezu sa ovakvom vrstom
ljudi i opisan na ovakav nain. U jednoj predaji se upozorava: Ko
uda svoju kerku za pokvarenjaka svakoga dana hiljadu prokletstava
se spusti na njega.
Pokvarenjak (fasik) se kae za onu osobu koja kri granice koje je
Bog uspostavio i koja je utonula u kaljuu grijeha.
Oni ne poznaju i ne prihvataju nikakve granice ni skrupule, oni su
poput vozaa automobila koji voze putevima bez linija i saobraajnih
znakova i u principu ne priznaju i ne prihvaaju saobraajna pravila i
zakon ili ih pak uope ne poznaju. Udes i nezgoda na ovakvim
putevima kojima upravljaju ovakvi vozai je neminovan i neizbjean.
5.Neslaganje i netolerancija
Jasno je da su pitanja kao to su to slaganje, harmonija, naklo-nost i
razumijevanje bitni stubovi i temeljni principi zajedni-kog ivota.
Pored toga, ovjek u zajednikom ivotu mora biti spreman odrei se
nekih svojih elja, kao i uvaavati elje drugih ljudi. Takoer, jasno je

da ne postoje dvije osobe koje su po pitanju svih stvari apsolutno

slau i imaju iste stavove. Razliitost meu ljudima proistie iz
razlika u njihovom biu i njihovom stvaranju, zato jer su svi ljudi
stvoreni razliiti.
Ova razlika u naem biu nuno uzrokuje pojavu razlika i neslaganja,
u protivnom, princip razliitosti u stvaranju ne bi imao smisla.
Istovremeno, odgoj, atmosfera i odnosi u porodici i drutvu,
geografski i klimatski uvjeti kao aktivni faktori koji utjeu na
formiranje mentalnog i moralnog sklopa ovjeka, kod svakog
ovjeka su razliiti. Ukoliko u zajednikom ivotu ljudi ne bude
odreene tolerancije i slaganja, zajedniki ivot e postati
nepodnoljiv i osuen na propast.
Tolerancija, razumjevanje i slaganje znai da oba lana brane
zajednice budu spremni odrei se nekih svojih elja i prohtijeva
zarad uspostave ravnotee u ivotu zajednitva i saradnje. Jasno je
da ukoliko jedan od branih drugova beskompromisno bude
insistirao na ispunjenju svojih elja, njegovo ponaanje e
neminovno dovesti do trganja veza i uruavanja temelja porodice,
dok e cilj i plod zajednikog ivota (potomstvo) biti okrnjeno, a
topla i vedra porodina atmosfera e se pretvoriti u ratnu zonu,
poprite stalnih svaa i sukoba. Boji Poslanik je u jednoj svojoj dovi
uio:
Boe moj traim kod tebe utoite i zatitu od:
1.
1.djeteta koje e (umjesto da mi se pokorava) biti meni
gospodar,
2.
2.od bogatstva koje e mi (umjesto sree) donijeti nesreu,
3.
3.od ene koja e me (prije dolaska starosti) osijediti
4.
4.i od prijatelja koji je prevarant i varalica.
Jasno je ova Poslanikova dova upozorenje svima nama da se pazimo
s kim sklapamo prijateljstva i s kim zapoinjemo zajed-niki ivot.
Svaki navedeni primjer u dovi Bojeg Poslanika zaseban je primjer
iskakanja iz orbite i puta Bojeg zadovolj-stva. Cilj odabiranja nekog
ovjeka za ivotnog druga je potreba da se ima neko na koga emo
se pouzdati, u koga emo vjerovati, s kim emo se druiti,
razgovarati, a ne da nepres-tano razmiljamo o tome da li e nas
neko prevariti, nau radost pretvoriti u tugu...
Porodica je osnov odgoja ljudi i drutva. kola, univerzitet i drutvo
su plodovi porodice. Ukoliko bude zdrava porodica bit e zdravi i
ispravni i drutvo i kola i univerzitet. Ukoliko poroina atmosfera ne
bude ispunjena Boanskim i ljudskim vrijednostima zasigurno e i
drutvo osjetiti negativne poslje-dice i bit e na udaru raznih
poasti, iskvarenosti i razvrata.

Islam u svojim preporukama i naredbama posveuje iznimnu panju

pitanju odabira branog druga. Ukoliko nakon odabira suprunika,
tokom zajednikog ivota doe do odreenih nesporazuma i
problema, islam nam donosi ispravne i logine puteve za otklanjanje
tih problema.
Islam nas upozorava i uva od stranputice koja e porodicu
pretvoriti u nezdravu i rigidnu atmosferu. To su temelji na kojima
islam gradi porodicu i drutvo. Stoga prilikom odabira branog druga
trebamo biti maksimalno obazrivi i oprezni.
Otklonimo svoje nedostatke, ali nastojmo ispraviti i greke drugih
ljudi (linim primjerom ponajprije) kako bismo bili svjedoci
formiranja zdravog i postojanog drutva koje e biti ispunjeno
mirom, pravdom, ljubavlju i robovanjem Bogu.

Brane smetnje
Trajne smetnje za sklapanje braka su:
Srodstvo po krvi
Srodstvo po tazbinstvu
Srodstvo po mlijeku
ene koje su zabranjene po krvnom srodstvu
Po krvnom srodstvu u islamu su zabranjene etiri kategorije ena:
1. Silazna rodbinska linija, ma koliko se ona sputala. To znai da su
zabranjene: kerke, kerkine kerke, sinovljeve kerke, kerke
sinovljevih kerki, itd.
2. Uzlazna rodbinska linija, ma koliko se ona dizala. Tj. zabranjene
su: majke, oeva i majina majka, oeva i majina nena, itd.
3. Bona linija roditelja i njihova silazna linija, ma koliko se ona
sputala. Po ovom pravilu zabranjene su sestre, svejedno bili one
roene ili po ocu i majci, bratine i sestrine, kerke bratia, itd.
4. Bona linija djedova i nena prvo koljeno. Po ovom pravilu
zabranjene su: tetke, tj. oeve i majine sestre, oeve i majine
tetke, itd. Dokaz da su muslimanu spomenute kategorije ena
zabranjene je sljedei ajet: Zabranjuju vam se: matere vae, i
kerke vae, i sestre vae i sestre oeva vaih, i sestre matera
vaih, i bratine vae, i sestrine vae[24].
Spomenute kategorije ena eksplicite su zabranjene u citiranom
ajetu. Nene se smatraju majkama, jer rije umm (majka) u arapskom
jeziku znai osnovu i temelj i zbog toga su one zabranjene
konsenzusom. Silazna linija djedova i nena, prvo koljeno, su ustvari
oeve i majine sestre, tetke. Takoer se i kerkina i sinovljeva
kerka u arapskom jeziku naziva ker-kom, kao i bratova i sestrina
kerka. Sve one zabranjene su.
ene koje su zabranjene po tazbinstvu

Po tazbinstvu muslimanu su zabranjene etiri kategorije ena:

- Silazna enina rodbinska linija s kojom je imao spolni odnos,
svejedno da li bio ili ne bio s njom u braku, bila ona ili ne bila u
ivotu. Na osnovu toga zabranjuju mu se: kerke njegove ene iji je
otac neko drugi, kerke njenih kerki i kerke njenih sinova.
- Uzlazna enina rodbinske linija, svejedno da li je on s njom imao ili
nije imao brani odnos. Na osnovu toga, muslimanu su zabranjene:
enina majka (punica) i njene nene, i ta zabrana vai od samog
sklapanjem braka s nekom enom.
Uzvieni je rekao: Zabranjuju vam sei majke ena vaih
Na osnovu toga, zabranjeno mu je da se oeni enom svog oca, ak
i ako otac nije imao s njom brani odnos, te sa enama njegovih
djedova po ocu i majci, ma koliko se ta linija uzdizala. O tome se u
Kur'anu veli sljedee: I ne enite se enama kojima su se enili
oevi vai, a to je bilo bie oproteno; i to bi, uistinu, bio razvrat,
gnusoba i ruan put.[25]
Zabrana po mlijeku
Svakoj eni koja u prsima ima mlijeka stroga dunost je zadojiti tue
novoroene u sluaju kada mu ivot bude ugroen. eni koja to
uradi, dunost je da to dojenje verifikuje, a pokueno joj je zadojiti
tue dijete bez saglasnosti mua. Islamski uenjaci smatraju
zabranjenim po mlijeku sve to je zabranjeno po krvi. Aia r.a.
prenosi da je Poslanik, a.s., rekao: "Zabranjeno je po mlijeku ono to
je zabranjeno po krvi."[26]
Prosidba i zaruke
Sunet je da se sklope zaruke prije vjenanja. Po ovom pitanju binto
je napomenuti da nije dozvoljeno prositi enu koju je isprosio drugi
musliman sve dok mu ovaj prvi ne dozvoli, ili da se ena predomisli i
odbije prvog. Rekao je Poslanik, a.s.,: "Muslimanu nije dozvoljeno da
prosi na prosidbu svoga brata sve dok ovaj ne odustane ili mu ne da
dozvolu."[27] i rekao je: Ako neko od vas bude prosio enu, neka
kod nje pogleda ono to bi moglo biti uzrokom njegove enidbe s
njom."[28]
Upuivanje Poslanika, a.s., pri odabiru supruge na vjernicu je
obaveza ovjeka da se opredijeli i zadovolji ivotom s njom, jer
trajnost braka je neodriva s grijeenjem i prokletstvom, osim ako ih
Allah, d.., sauva od toga.
in vjenanja
Trenutno vaeim pravnim normama od mladenca se trai da
vjenanje u opini najave mjesec dana ranije. Stav Islamske
zajednice, sukladno vaeim zakonskim normama u Bosni i
Hercegovini, je da se erijatsko vjeanje ne moe obaviti prije
opinskog. Preporuujemo, dakle, da mladenci po prijavi u opini

izvre i prijavu u Medlisu islamske zajednice gdje e popuniti

prijavu za erijatsko vjenanje koja podrazumijeva unos potrebnih
podataka slian onom koji vam je potreban za opinsko vjenanje s
tim da se kod svjedoka moraju ispotovati islamske norme (da su
svjedoci muslimani da su dva mukarac ili mukarac i dvije ene i
dr.)
Kada zarunici dou kod nadlenog imama i izraze elju da in
vjenanja hoe izvriti i po eri'atskim propisima, ovlateni imam e,
ukoliko je to ranije najavljeno i za taj in sve spremno, prvo provjeriti
da li su se mladenci prethodno vjenali kod opinskog organa kome
pripadaju. Mladenci treba da mu poloe vjenani list ili za tu svrhu
izdatu potvrdu od nadlenog organa opine. Zatim se utvruje
identitet zaru-nika. Odmah zatim imam utvruje okolnosti koje bi
mogle uticati na ispravnost braka po eri'atskom pravu. Naime,
mora se prije sklapanja braka jo utvrditi da nisu u krvnom ili nekom
drugom srodstvu, te da ne postoji neka od privremenih smetnji za
sklapanje islamskog braka.
Ukoliko nema nikakvih smetnji za brak, zarunici e se sporazumjeti
o visini mehri-mueddela, pa kada se i to utvrdi imam e
naglasiti da se eri'atsko vjenanje moe obaviti, i tada se pristupa
samom aktu vjenanja koji s manjim odstupanjima, zavisno od
prakse imama ima ovja redosljed:
Prouivi Euzu i Bismillu imam mladence upoznaje s pravima i
dunostima mua i ene koje proizlaze iz islamskog braka, ponekad
ponavljajui imanske i islamske arte.
Odmah zatim izgovarajui ime i prezime, te oevo ime mlade pita
mladu: da li uzima za branog druga, izgovarajui ime i prezime te
oevo ime mladoenje, drage volje, bez iijeg nagovora ili prisile uz
ve utvreni iznos mehri mueddela.
Poslije dobivenog pozitivnog odgovora od zarunice, imam se
obraa istim pitanjima i zaruniku. Kada imam dobije jasan i
pozitivan odgovor i od mladoenje obraa se prisutnim svjedo-cima
pitanjem: da li ste uli izjavu mladenaca?
Svi odgovori su zapisniki konstatovani. Nakon to je ovlateni imam
utvrdio i upisao u zapisnik, upuuje mladencima potrebne vjerske
upute i ivotne savjete vezane za islamski brak, kojih bi se trebali
pridravati i po njima ivot uskladiti u interesu njihove brane i
porodine sree. Nakon navedenog, imam ili neko od prisutnih
prouit e prigodan odlomak (aere) iz Kur'ana, a nakon toga i
prigodnu dovu. Nakon dove imam i prisutni estitaju branom paru.
Naina estitanja je mnogo a islamska literatura prenosi dovu
Poslanika islama kojom je estitao mladencima: Barekellahu leke ve
bareke alejke ve deme'a bejnekuma fil hajr!

Blagoslovio te Allah i neka je na tebe Allahov blagoslov. Neka vas

sastavi u svakom dobru!
Svadba
Nakon vjenanja slijede pripreme za svadbu. Svako prema njegovim
mogunostima, pazei da ne doe do rasipnitva i prekomjernog
troenja to nam je zabranio Uzvieni, kako stoji u prevedenom
znaenju ajeta: Ali ne rasipaj mnogo. Jer su rasipnici braa
ejtanova, a ejtan je Gospodaru svome nezahvalan.[29] Poziv na
svadbu se vri svim moguim dozvoljenim komunikacijskim
sredstvima. Ukoliko bi se tom prilikom koristile pozivnice nema
nikakve zapreke.
Svadbeno okupljanje i gozba je praksa koju je oporuio i praktikovao
Poslanik, a.s. Prenosi se hadis: Napravi svadbenu gozbu, makar i s
jednom ovcom. Naravno, ne treba pretjerivati sa ovim kao to,
naalost ine mnogi muslimani u dananjem vremenu niti u svadbu
uvoditi sve ono to je samo po sebi u suprotnosti sa halalom (alkohol
i sl.)
Kod nas, u Bosni, veina svadbenih veselja pokazuju da smo
privreniji svom namu nego islamu. Kako mladenci i njihovi
roditelji ne bi ispali crne ovce u drutvu jo uvijek se veliki broj
svadbi pravi na nain da niim ne dolii muslimanima. Piju se velike
koliine alkohola, plee, pjeva, o oblaenju tim prigodama da i ne
govorimo. Tako se, umjesto dovom, hajrom mladenci u brak uvode
haramom. Nadati se da e u budunosti takve prakse biti manje,
ako Bog da.
Prva brana no
Neki ljudi govore da zadovoljavanje vlastitih potreba i jest istinska
svrha spolnoga odnosa. Na sreu, oni nisu u pravu - uope nisu u
pravu! Smatrati da je seksualnost iskljuivo bioloke prirode,
iskljuivo poriv za zadovoljstvom, znai potpuno je krivo doivljavati.
Takvo je miljenje sasvim suprotno uzvienosti seksualnog sjedinjenja koje se proivljava u trenucima kada ste oboje potaknuti
ljubavlju, kada traite seksualnu intimnost, ne samo radi njenoga
uitka, ve kao nain pokazivanja duboke ljubavi koja postoji meu
vama. U takvim trenucima va seksualni zanos nadilazi tjelesno
zadovoljstvo i ukljuuje istinsku radost koja izvire iz sjedinjenja vaih
dua koje snano uivaju jedna u drugoj.
U takvim sluajevima seksualnost ne slui samo uitku; ona slui
ljubavi. ak i suzdravanje od seksualnih odnosa moe biti u slubi
ljubavi. To znate u slasti vae prve brane noi kad je vae
suzdravanje procvjetalo u najljepem cvijetu vas i vaeg branog
sjedinjenja.

Seksualnost je po svojoj prirodi povezana sa stidljivou. Stid-ljivost

je vrlina koja uva intimno podruje vae seksualnosti ali vi se
nalazite u noi kada se bez stida i srama tjelesno razot-krivate
pristupajui inu uzajamnog davanja i primanja, jeidnstvenom daru
koji upotpunjuje vau ljubav, misli, dovodi do komplentog vaeg
sjedinjenja. Uite u mirisni vrt koji je zatien od oiju javnosti, vrt
samo za vas pripremljen. I zapamtite da niko ne moe izmjeriti rane
koje suprunici mogu zadati jedno drugom u branoj intimnosti, no
isto tako niko ne moe izmjeriti neopsivu radost i mir koji jedno
drugom moete darovati. Blago i njeno, osjetite unutarnji puls
jedno drugog, a ne samo onaj tjelesni. Prenosi se od Abdullah bin
Mesuda da mu je doao neki ovjek i rekao: Oenio sam mladu
djevojku pa se pribojavam da me ne izbjegava ili me napusti, pa
mu on ree: Ljubav je od Allaha d.., a rastavljanje je ejtansko, pa
kad ue kod nje reci joj da klanja iza tebe dva rekata, a onda
proui:
Allahumme barik li fi ehli ve barik li ehli fi. Allahummerzukni
minhum verzukhum minni. Allahummedmea` bejnena iza
dema`te fi hajrin ve ferrik bejnena iza ferakte ilel~hajri.
(Allahu, podari mi bereket u eni i podari bereket mojoj eni u meni.
Allahu, opskrbi me porodicom i opskrbi nju sa mnom. Allahu, kada
nas sjedinjuje, sjedini nas u dobru, a kada nas rastavlja, rastavi
nas ka dobru).
Hadis kae: Odvedite mladu u njen novi dom u toku noi.
Sudei prema njemu, preporuljivo je da brak zapone tokom noi.
Na kraju krajeva Allah je stvorio no ...da u njoj poinak
imate... [30]
Nakon to mlada ue u prostoriju u kojoj e suprunici provesti no,
preporuuje se, da mladoenja skine njenu obuu, opere joj noge (u
posudi za pranje) a zatim poprska prostoriju vodom.
Onda mladoenja treba uzeti abdest i klanjati dva rekata sunneta,
nakon ega treba izgovoriti sljedeu dovu:
Allahumme-rzukni ulfataha we wuddeha we rizaha bi; we-rzini biha,
wedme bejnena bi ahseni idtimain we anfasu itilafin; fe inneke
tuhibbu-l halal wa tukrihu-l haram
(O, Allahu! Blagoslovi me s njenom privrenou, ljubavlju i
prihvatanjem; uini da ja budem zadovoljan sa njom, i sastavi nas u
najbolju zajednicu u apsolutnoj harmoniji; zaista Ti voli dozvoljene
stvari a mrzi zabranjene.)
Onda on treba da zatrai od nevjeste da uzme abdest i da klanja dva
rekata sunneta. Kada budu spremni za postelju, mladoenja treba da
stavi svoju ruku na nevjestino elo i izgovori okrenut prema kibli
sljedeu dovu ili neku drugu slinu njoj.

Allahumme bi emanetike akhaztuha we bi kelimatike istahlaltuha.

Fe in qazayte li minha weleden, fedalhu mubareken taqiyyah min
ummeti Muhammed (sallallahu alejhi we alihi we sellem) we la ted
al lish-shejtani fihi shirken we la nasiba
(O, Allahu! Uzeo sam je kao Tvoj emanet i uinio sam je sebi
dozvoljenom prema Tvojim rijeima. Stoga, ako Si odredio da od nje
dobijem dijete, onda ga uini blagoslovljenim i uini da bude
pokoran meu sljedbenicima Muhammedovim, a.s., i ne dozvoli da
ejtan ima sa njim ikakve veze).
to se tie seksualnog odnosa prve brane noi to je privatna odluka
koju donosi novopeeni brani par; ona nema nikakve veze sa
drugima. Ako odlue stupiti u odnos lijepo je da proue prigodnu
dovu:
Bismillahi. Allahummeda`l zurrijjeten tajjibeten in kaderte en
tahrude min salbi. Bismillahi, Allahumme denibna~ejtane ve
denibi~ejtane ma rezaktena
Prevod: U ime Allaha. Allahu podari mi dobrog potomka, ako je Tvoja
odluka da izae iz moje kime. Allahu, otkloni ejtana od mene i
otkloni ga od poroda kojim si me opskrbio.
Izvor ovoga je u hadisu kojeg prenosi Kurejb od Ibni Abbasa, koji
kae da je Poslanik, a.s., rekao: Kada neko eli da pristupi svojoj
eni neka proui: S Imenom Allahovim. Allahu udalji ejtana od nas
i od onoga ime si nas opskrbio, pa ako bude odreeno da im se
rodi dijete od toga, ejtan mu nikada ne moe nauditi. [31]
Spomenuta dova spomenuta je u hadisu Ibn Abbasa, r.a., da je
Poslanik kazao: Kada bi neko od vas prije spolnog odnosa kazao:
'Bismillahi, Allahumme denibneejtane ve denibi-ejtane ma
razektena'
(Bismillahi, Gospodaru sauvaj nas od ejtana, i sauvaj od ejtana
ono ime nas opskrbi), pa ako se iz tog odnosa rodi dijete, nikada
mu ejtan nee moi nauditi.[32]
U vjerskoj literaturi koja je dostupna na naem jeziku o ovoj tematici
se uglavnom navode, da ih tako nazovem, tehniki postupci. No
ako neko nije napisao u knjizi ili novinskom lanku da mladoenja
mora biti njean, nikako grub, da mora paziti na psihu i tijelo mlade,
to ne znai da to islam ne propisuje. Svaki oblik neodgovornog i
nerazumnog ponaanja je neislamski bio on prve brane noi ili
inae. alosno je da ponekad ene nakon prve brane noi zbog
komplikacija zavre u hitnoj pomoi. Nerijetko se to deava upravo
onima koje su sebe i svoju ednost uvale za svog ovjeka a ovaj ne
razmiljajui da u prvu branu no osim strasti treba ponijeti i znanje
o onome to treba da se desi tu no pretvori u runo sjeanje.

Ma koliko strast bila jaka, suprunici moraju da budu njeni. Nema

mjesta nikakvoj brzini i grubosti. Prva brana no nee pobjei, a
sretni su oni koji se pripreme za nju i sve ostale pretvore u nju.
Kada obavi spolni odnos, mukarac ne treba odmah da se odmakne
od svoje ene, niti ona od njega. Kako emo vidjeti u nastavku
knjige, trenuci poslije odnosa treba da budu proeti najljepim
osjeanjima i njenou. Prenosi se predaja od Poslanika:Kada neko
od vas ima intimni odnos sa svojom suprugom, neka je ne naputa
dok se ona ne zadovolji, kao to on voli da zadovolji svoje potrebe,
tako voli i ona.
Tek nakon toga mukarac e se odmai od ene i uzeti abdest ako
eli da joj se ponovo vrati radi novog odnosa, a ako su odluili da
nee biti odnosa onda e se okupati jer je mekruh da spavaju
neisti. ...osim ako to ne priinjava tekou, zbog hladnoe,
udaljenosti kupatila i vode, straha i tome slino.
Za vrijeme spolnog odnosa nee se okretati prema Kibli, pokrit e
se, jer se prenosi od Allahovog Poslanika, a.s., da je rekao: Kada
neko od vas prilazi svojoj eni neka se pokrije, jer ako to ne uradi
meleki se zastide i odu ostavljajui ga ejtanu, i ako se iz toga rodi
dijete ejtan e u tome imati udjela.
Lijepo (mustehab) je da prije odnosa suprunici prue jedno drugom
njenosti kroz zagrljaje, poljupce i milovanja kako bi se na to ljepi
nain pripremili za odnos. Mukarci moraju znati da enski polni
organi nisu uvijek spremni da prime mukarca, pogotovo kada je to
prva brana no i prvi odnos. Mnoge ene osjeaju i dozu straha od
prvog odnosa pa stoga treba biti prisutna sva mogua panja i
njenost.
Imajte na umu da je pred vama itav ivot i mnogo slinih noi
meu kojima ete se ipak sa sigurnou prve uvijek sjeati. Stoga se
postarajte da to ega se sjeate bude lijepo, bez propusta i
manjkavosti.
Kada su i kakvi intimni odnosi zabranjeni
Spolnog odnosa se treba kloniti u periodima hajzamenstruacije i u toku nifasa-krvarenja nakon poroda u
periodu od etrdeset dana.
Kuran kae: I pitaju te o mjesenom pranju. Reci: To je
neprijatnost Zato ne opite sa enama za vrijeme mjesenog
pranja, i ne prilazite im dok se ne okupaju. A kuda se okupaju, onda
im prilazite onako kako vam je Allah naredio[33]
Trajanje mjesenog pranja je vie od tri, a manje od deset dana. Ako
je krvarenje trajalo manje od tri dana, to nije bila menstruacija; ako
ono traje vie od deset dana, onda se u prvih deset dana radilo o

menstruaciji, a svako daljnje krvarenje spada u kategoriju istihaze,

neregularnog krvarenja tokom kojega je dozvoljen seksualni odnos.
Zabrana seksa za vrijeme mjesenog ciklusa je ograniena na sam
seksualni odnos; druge vrste intimnog kontakta po veini alima su
dozvoljene s tim da se izbjegava enino tijelo izmeu pupka i
koljena.
Ako ovjek koji je usred seksualnog odnosa sa suprugom otkrije da
joj je mjeseno pranje zapoelo, mora se odvojiti od nje. Iz ajeta koji
smo ovdje naveli je jasno da je odnos dozvoljen im krvarenje
prestane, ak i ako ena nije obavila ritualno pranje (gusul). Ali, na
osnovu drugog dijela ajeta kada se okupaju... veina mudtehida
kau da je bolje suzdrati se od odnosa dok ena ne uzme gusul, ili,
u najmanju ruku, opere svoja stidna mjesta.
Analni odnos je zabranjen
to se tie analnog odnosa, miljenja mudtehida se gotovo ne
razlikuju po ovom pitanju.
Oralni seks Veina alima odobrava ovaj in uz suglasnost
oba brana druga.
Seksualni in initi pred nekim drugim je zabranjen. U
ovu zabranu spada i govoriti drugom o spolnim odnosima izmeu
ovjeka i njegove ene, kao ni eni da govori drugim enama. To je
slaboumnost, niskost i velika pokuenost po erijatu i zdravoj
pameti.
Odbijanje mua u postelji.
Kada ovjek pozove enu radi spolnog odnosa pa ona odbije
nepokorna je Allahu d... Poslanik, a.s., kae: Koja ena uskrati
muu njegovu potrebu stie grijeh teine dva kirata, a koji
ovjek uskrati eni njenu potrebu za njim stie grijeh jednog
kirata.
Preneseno je od Poslanika, a.s.,: Kada neko od vas pozove enu
svojoj postelji, a ona ga ne poslua pa on omrkne ljut na nju,
meleki je proklinju sve dok ne svane.
Odnosi su zabranjeni svakako i za vrijeme obdanice u toku
mjeseca Ramazana, te kada je osoba u ihramu za vrijeme hada u
Mekki.
U svako drugo vrijeme, seksualni odnos je u osnovi dozvoljen.
Pitanje kontrole raanja (azl)
Allahov Poslanik, a.s., je rekao: enite voljene rotkinje jer u se ja
ponostiti vaom brojnou na Sudnjem danu meu drugim
narodima!
Pored ovakvog stava islam ne sprjeava, u odreenim okolnos-tima,
kontrolu i ograniavanje raanja potomstva, bilo putem uzimanja

lijekova koji sprjeavaju trudnou ili na bilo koji drugi nain koji je
koristan i uspjean.
Ograniavanje potomstva je naprimjer, dozvoljeno kada ovjek ima
mnogo djece kojoj ne moe da prui pravilan odgoj, ili kada je ena
slaba, ili kada se eli izbjei uzastopna trudnoa ili naprosto, kada je
ovjek siromaan. U ovim situacijama je dozvoljeno ograniavanje
potomstva. tavie, neka islamska ulema kae da je ograniavanje
potomstva u ovim situacijama ne samo dozvoljeno nego i
preporueno djelo!
Mnogi islamski uenjaci su stali na stanovite da je ogrania-vanje i
kontrola raanja openito dozvoljena:
Biljei Muslim u hadisu od Dabira r.a.: Praktikovali smo azl u
vrijeme Allahova Poslanika, a.s., pa je i on to saznao a nije nam to
zabranio.
Imam afija r.a. je rekao: Preneeno nam je da je veliki broj ashaba
Allahovog Poslanika, a.s., smatrao to olakicom i nisu u tome vidjeli
nita loe.
Kadi Ebu Ja'la biljei sa svojim senedom od Id b. Rifa'e r.a. koji
prenosi od svoga oca da je rekao: Sjedio sam sa Omerom i Alijom i
Zubejrom i Sa'dom r.a. i sa jo jednom skupinom ashaba Poslanika,
a.s., pa su govorili o azlu. Oni su o tome rekli: Nema u tome
smetnje! a neki ovjek ree: Neki misle da je to malo ubistvo! Na
to mu Alija ree: Ne moe se smatrati ubistvom dok ne proe
sedam perioda: ovjek je stvoren od biti zemlje, potom je postao kap
sjemena, potom nastaje ugruak, potom postaje gruda mesa, potom
se u mesu kosti stvaraju, potom se formiraju i kosti i meso, potom
postaje oivljeno novo stvorenje. Na to mu Omer ree: Istinu si
rekao! Molim Allaha da ti produi ivot na dunjaluku!
Naa, hanefijska ulema smatra da je azl openito dozvoljen sa
pristankom (izunom) ene a da je pokuen bez njenog izuna.

IVOT U BRAKU
Napokon se ispunila vaa velika elja. U braku ste s onim koga
volite. Tu poinje i vaa velika misija. U tapiseriju ivota valja utkati
mnotvo onog o emu smo do sad govorili kao i dosta onog o emu
jo nismo. Zajedno ste, imate mogunost sebi nainiti Dennet ili
Dehennem. Izbor je na vama. Sad niste sami, sad ste zajedno i
trebalo bi da ste jaki, mnogo jai nego prije braka. Imate i ljubav, no
koliko god ona bila dar moraete i uiti, posebno kada je pokuate
unijeti u vau novu svako-dnevnicu koja nije smjetena u dvorac iz
bajki ve u sredite svakodnevnog ivota, njegovih pritisaka i
problema. Uspjeh vaeg braka prije svega ovisi o vama, o vaoj elji
i volji da se svim srcem borite za vas, za vau obostranu ljubav, za
va brak. Do juer ste se viali povremeno sad ivite skupa.
Francuski pisac Balzak je rekao: Mnogo je lake biti momak nego
suprug, jer je lake povremeno rei duhovite stvari, nego biti
duhovit svaki dan. Do juer ste se satima pripremali za susret od
pola sata, sad nemate mnogo vremena za susret koji e svakog
dana trajati dan i svake noi - no. Budite se raupani, oamueni
snom, nenaspavani, iritirani novim danom i novim drutvenim
obavezama.
Ako ovaj dio intimnosti vae nema protuteu u produbljivanju vae
ljubavi moe doi do tekoa, ali zaboravite Balzaka, u brak niste
uli da bi uinili ono to je lake nego da bi uinili ono to je ljepe!
Allah d.., nas u Kur'anu ui da je smisao sklapanja braka smiraj.
Nema sumnje da
Allah d.., nas u Kur'anu ui da je smisao sklapanja braka smiraj.
Nema sumnje da je u smiraju due stvarna srea za ovjeka, da
samo smirena dua moe biti dovoljno skoncen-trisana na osjeaj
uivanja u berietu hairli braka. Tek kada osjetimo tu harmoniju
svjesni smo koliko vrijedimo, svjesni smo da nas neko treba i iskreno
voli.
I jedan od dokaza Njegovih je to to za vas, od vrste vae, stvara
ene da se uz njih smirite, i to izmeu vas uspostavlja ljubav i
samilost; to su, zaista, pouke za ljude koji razmi-ljaju.[34]
Neemo dugo ekati na na odgovor, vrlo brzo emo se poeti
osjeati kao osoba koja nas voli, i mi emo poeti voljeti.
Moda ove rijei djeluju suvie idilino da bismo ih ozbiljno shvatili.
Ali, zar nam ivotopis Poslanika, a.s., ne potvruje upravo ovu
tvrdnju!?
Ako paljivije razmislimo o hadisima koji govore o braku Muhameda,
a.s., i njegovom odnosu prema suprugama, vidjet emo pravu idilu.

Nai emo savrene primjere iskrene i pot-pune ljubavi, harmonije,

smiraja, ugoaja i svega pozitivnog to brak nosi, a to je od
izuzetne vanosti za sreu i zadovolj-stvo u braku.
Ukoliko primijenimo praksu Poslanika, a.s., u ovoj oblasti, zasigurno
emo pomoi sebi u branom ivotu i uspostavljanju brane idile
koja ja najbolja garancija za opstanak naeg braka.
Na nama je da slijedimo postupak naeg najveeg uitelja i nauimo
se da svakodnevno izraavamo svoje osjeaje prema supruniku.
Ovaj savjet nam je posebno bitan nakon to bolje upoznamo psihu
suprunika, jer emo uvidjeti da se mukarac i ena uveliko razlikuju
u izraavanju svojih osjeaja.
ena, kada voli, ona e to vrlo lahko kazati i to stalno ponav-ljati.
Koristei vie fraza da bi iskazala svoje osjeaje, poput trebam te,
bojim se da te ne izgubim, jedva ekam da te vidim, i dr. dok
mukarac svoje osjeaje izraava na potpuno drugaiji nain. On,
ako eli rei supruzi da je voli, iskazat e to kroz djela i postupke, a
rijetko kada e to verbalno izraziti.
Kada krene kui on e, kao znak ljubavi, kupiti supruzi cvijee, kola,
okoladu, neto od namjetaja, itd. To je njegov izraz ljubavi i
supruga to treba pravilno razumjeti.
Muhammed, a.s., je svojim postupcima pokazao da treba da
prevaziemo tu barijeru i na najjednostavniji, verbalan nain,
iskaemo ljubav prema supruniku. Obino je eni dovoljno da joj na
jasan nain kaemo koliko je volimo.
Takoer, moramo znati da je ljubav osjeaj u srcu kojim ovjek ne
moe upravljati. Nekada ovjek voli ili mrzi bez svoje volje. Ponekad
on voli ovjeka ili ga mrzi bez jasnog povoda, pa onaj to voli nije u
stanju se rijeiti te ljubavi, niti se onaj to mrzi moe osloboditi
mrnje.
Izvor ljubavi ovjeka prema eni ili ene prema ovjeku jeste
prirodna naklonjenost koju je Uzvieni Allah stvorio u ovjeku i
usadio je u njega. Uzvieni je rekao:
Ljudima se ini da je lijepo samo ono za im ude: ene, sinovi,
gomile zlata i srebra, divni konji, stoka i usjevi. To su blagodati u
ivotu na ovom svijetu; a najljepe mjesto povratka je u Allaha.[35]
Ko razmilja o ovom ajetu primijetit e da je udnja za enama
spomenuta prije ostalih ivotnih udnji (prohtjeva), to ukazuje na
njenu veliinu kod ovjeka, kao i to da ona ima vanu ulogu u
njegovom ivotu. Vjerovjesnik, a.s., je rekao: Uinjeni su mi dragim
od dunjaluka ene i miris, a moje zadovoljstvo (smiraj) jeste u
namazu.[36]
Uzvieni Allah, kada govori o blagodatima koje je podario ovjeku,
esto ih spominje u Svojoj Mudroj knjizi, zajedno sa srcem.

Reci: On sve stvara i daje vam sluh i vid i pameti (srca), a vi se

malo zahvaljujete.[37]
Takoer, u Mudroj Knjizi nalaze se ajeti koji nareuju ovjeku da
dobro iskoristi ove organe, kao to su rijei Uzvienog: Ne povodi se
za onim to ne zna! I sluh, i vid, i razum (srce), za sve to e se,
doista, odgovarati.[38]
Meusobna ljubav branih drugova jeste prirodna, uobiajena i
erijatski potrebna stvar, i svako od njih dvoje je duno da nastoji
poveati i ojaati tu ljubav.
Zato ena kada izlazi pred svoga mua, treba nastojati da ga njena
pojava obraduje i povea njegovu ljubav prema njoj. Takoer, treba
paziti da njen mu ne uje od nje neto to e ga odvratiti od nje i
umanjiti njegovu ljubav prema njoj. Mu, isto tako, treba da pred
enom izlazi u lijepom i pristojnom stanju, koje odgovara njegovoj
mukosti, tako da bude privlaan svojoj eni, da ga ona jo vie
zavoli i vee se za njega. I on takoer, treba paziti da ne govori eni
ono to bi izazvalo njenu odvratnost prema njemu i umanjilo njenu
ljubav prema njemu. Trebamo usvojiti milosrdan stav pomaui
otklanjanje bilo kakvih potekoa sa kojima se suprunik susree,
predos-jetiti njegove/njene potrebe i pokuati ih ispuniti bez
prigovora. Svaki partner bi trebao gledati unaprijed kako bi mogao
biti od pomoi svom supruniku. Takav stav e dati utisak da su
njegove/njene potrebe vanije od naih vlastitih, pokuavajui na taj
nain pokazati ljubav i brigu koju osjeamo prema supruniku.
Jednostavan nain da se meusobno pomognemo je da pokuamo
olakati stvari jedno drugom.
Enes, r.a., prenosi da je Poslanik, a.s., rekao: Olakavajte, a ne
oteavajte, i obradujte (nagradom od Allaha), a ne odbijajte.[39]
Tokom braka emo se prilagoavati meusobnim oekivanjima i
potrebama. Ovo treba znati, jer kako se pojedinac (suprunik)
mijenja i razvija tokom svog ivota, tako e se mijenjati i dinamika
branog odnosa. Usklaivanja, odnosno, prilagoa-vanja e biti
najvie izraena tokom prvih godina braka.
Stoga je veoma bitno da oba suprunika na poetku usvoje stav
olakavanje svome supruniku. Poslanikov, a.s., stav da ne uzrokuje
neugodnosti drugima, zatim njegova briga da lanovi njegove
porodice nisu nepotrebno optereeni, pronicljivo je prikazana u
sljedeem hadisu:
Dabir ibn Abdullah prenosi da je Muhammed, a.s., jedne prilike
zatraio od svojih ukuana zain za jelo, pa kada su mu odgovorili
da nemaju nita, osim sireta, naredio je da mu ga donesu. Potom je
pristupio jelu, izgovarajui: Divan li je zain sire, divan li je zain
sire![40]

Kad se brani odnos sprovodi na temelju ispomaganja, suprunici e

u svojim aktivnostima razviti uzajamnu saradnju. Ovo bi se trebalo
kretati od sitnih do najkrupnijih poslova. Iako se organizovanje
odravanja domainstva ini kao jednostavan posao, moe biti uzrok
stresu i neugodnostima. A par se ponekad prepire oko jednostavnih
stvari kao to su stavljanje etkice za zube na pravo mjesto! Zbog
toga nikad ne smijemo zapostaviti koliko je vano da upravljamo
svojim aktivnostima neophodnim za ivot.
Tradicionalno gledajui, od supruge se oekuje da brine o
domainstvu, a moda nee uspjeti, naroito ako ima i posao, a
brine se i o djeci. Ne ponuditi joj pomo je kao stajati na jednoj nozi
na ledu. Zato nam se i preporuuje da nam se porodica temelji na
meusobnoj saradnji. Primjeri iz ivota Poslanika, a.s., pokazuju da
se ophodio sa svojim suprugama pruajui im podrku.
Postoje zapisi da je sam popravljao i zaivao svoju odjeu i pomagao
u sitnim poslovima.
Mu i ena su jedno drugom najbolji prijatelji i savjetnici,
nadopunjuju jedno drugo u razliitim ulogama u porodici. Supruga,
koja djeluje kao savjetnik svom muu, dijeli svoja gledita sa njim pri
savjetovanju. A mu moe raunati na znanje i strunost svoje
supruge kad od nje trai miljenje. Dogovaranjem i traenjem
miljenja svog suprunika moemo bolje razumjeti situaciju ili
problem i bit emo bolje informi-sani u traenju rijeenja. Voenje
porodice
ljubavlju,
meusob-nom
saradnjom,
samilou
i
dogovaranjem e branom paru otvoriti vrata za mir u vlastitom
domu.
Cilj braka je postizanje psiholoke, emocionalne i duhovne snage.
Odnosi u porodici, posebno meu suprunicima, trebaju biti i
duhovno jaki. Oni trebaju zajedniki dijeliti dobro i zlo. Taj odnos
treba poluiti ljubav, ljubaznost, milosre, prijatelj-stvo, meusobno
povjerenje, portvovanje, utjehu i nastojanje da se drugom pritekne
u pomo. Samo u okviru porodice duhovni potencijal ljudi i ena
postaje stvarnost i razvija istou unutar i izvan porodice. Moemo
rei da odnos izmeu mukarca i ene u braku jeste odnos mira u
kojem se due odmaraju i koji ispunjava ljubav i samilost. Allah d..
kae:
One su odjea vaa, a vi ste odjea njihova
Stupanjem u brak mukarac i ena upotpunjuju sve svoje
potencijale, oni se uozbiljuju i vie se osjeaju dijelom jednog
kolektiva, lanovima jedne zajednice, nego pojedincima. Oni
uspostavljaju sasvim drugaiji nain ivljenja.
Svaki od suprunika, zatim potomaka i lanova ire porodice
preuzimaju dio odgovornosti funkcioniranja porodice i svako od njih

ima svoje obaveze. Te obaveze utjeu na planiranje vremena i tano

izvravanje obaveza unutar i van kue.
Ve smo govorili u ovoj knjizi o razlikama izmeu mukarca i ene.
ena je osjeajnija i tjelesno slabija nego mukarac. Ona doivljava
ivot vie emocionalno i razumije mnoge stvari koje mukarac nikad
nije u stanju razumjeti. Ovo mukarac mora da zna i da potuje. Ona
je tjelesno slabija pa je na muu dunost da se brine za izdravanje
porodice. O tome Allah kae u svojoj knjizi: Mukarci vode brigu o
enama zato to je Allah dao prednost jednima nad drugima...[41]
U islamu uloga ene i mukarca su podijeljene: ena je majka i ona
je upravitelj domainstvom dok mu stie sredstva za ivot. ena,
psihom i tjelesnom graom je pripremljena da bude majka, tj. ona
iji je zadatak odgoj ovjeanstva.
U Kuranu se govori: One (ene) imaju isto toliko prava (kao i
muevi), samo muevi imaju prednost pred njima za jedan
stepen.[42]
Islam daje sva prava eni kao i mukarcu, npr. pravo na rad,
obrazovanje, duhovno uzdizanje, intelektualni razvoj, ibadet..., ali
dunosti supruge i majke su na prvom mjestu.
Poslanik Muhammed, a.s., kae da je najcjenjenija ena u Allahovim
oima ona koja je najposlunija muu i koja ne naputa kuu. U
savjetu koji je Boiji Poslanik dao svojoj tek udanoj kerci Fatimi
stoji: Fatima, ako bi se neka ena neprestano klanjala Bogu
sedamdeset godina ali umrla neposluna svome muu i on bio ljut
na nju zbog toga, zavrila bi u Dehennemu.
Islam nije zabranio eni da radi nego je stvorio sve uslove da se
posveti kui i porodici. ene koje posvete svoje vrijeme radu van
kue i karijeri liavaju djecu njihovog prirodnog prava - majinske
ljubavi i brige.
Svaka vrsta aktivnosti i zajednikog ivota koji ukljuuje vie od
jedne osobe iziskuje rukovoenje i upravljanje, i pokornost i
potinjavanje. Da bi ivot zajednice funkcionisao moraju postojati
autoriteti. Danas autoritet ne mora biti ak ni iva osoba nego to
moe biti i ureaj kao to je semafor. Niko ne protestira niti se buni
jer uvia da saobraaj ne bi mogao funkcionisati bez njih. Tako je u
ivotu: bez Boijih propisa ne moe se dobro ivjeti.
Mora se rei da autoritet zasnovan na tiraniji i nepravdi nikad ne
moe biti stabilan. Tako ni muev autoritet nije zasnovan na tome
nego na ljubavi. I jedan od dokaza Njegovih je to to za vas, od
vrste vae, stvara brane drugove da se uz njih smirite, i to izmeu
vas uspostavlja ljubav i samilost; to su zaista pouke za ljude koji
razmiljaju.[43]

Treba se imati na umu da nisu nedostaci, ma o kojoj se vrsti

nedostataka radilo, nuno razlozi koji upropatavaju brak, puno
ee e je to nesposobnost da se o tim nedostacima razgovara na
pravi nain. Deava se ponekad da mukarac ili ena, nikkao ne
odustaju od svoje ljubavi iz snova, od neke zamiljene idiline slike
skrojene u njihovoj mati mladalakih godina. Ta slika kad bi se
razumski analizirala, imala bi mnotvo nedostataka i njihovo
shvatanje doprinijelo bi pronalasku puta za harmonian brani ivot,
no, ako osoba nema elje, snage, da se suoi sa tom svojom
nerealnom slikom, ona moe biti prevelika konica za lijep razvoj
branog i porodinog ivota. Razgovor moe doprinijeti da
suprunici shvate sopstvena oekivanja od zajednikog ivota, da
naprave kompromise i uz snagu ljubavi budu potpora jedno drugom
da se ostvare ta oekivanja. Stvarnost je jako bitna i vana stvar u
braku.
Emancipacija ene na Zapadu je uinila da se mnoge od njih nikad
ne udaju, pod izgovorom da ele da zadre slobodu. Ovim se
ovjekova civilizacija vraa hiljadama godina nazad, kada brak nije
postojao i ena bila slobodna od brane veze. Tada je bila predmet
polnih prohtijeva mukarca, koji bi je imao dan-dva, i onda je vratio
u njenu slobodu.
Danas se filmovima, literaturom i muzikom propagira nain ivota u
kojem se ena ini predmetom seksualne elje i stavlja u slubu
reklame. Pomou nje se ele privui kupci za svaku vrstu proizvoda od ampona do automobila. Meutim istina je da ena samo brakom
dobija ugled i uva ast i istotu.
Dananja moderna i nezavisna ena je potpuno izgubila
osjeanja koja se obino nalaze u ena njihove dobi. One su novi pol
koji nije muki, jer im je fizionomija enska, a ni enski, jer su im
elje, razmiljanja i nain ivota muki.
Plemeniti Poslanik je rekao: Svakoj eni koja je zadovoljna
primanjima mua i koja ne trai vie od njegovih mogunosti Allah
e dati sedamdeset hiljada dennetskih haljina. Onoj eni iji
prohtjevi ne mogu biti zadovoljeni iz muevljevog prihoda i koja nije
zadovoljna sa onim to zaradi, bilo to malo ili puno, Allah nee
prihvatiti njena dobra djela, nee joj oprostiti grijehe i bie njome
nezadovoljan sve dok se ne pokaje.
Ponekad brinuti o kuanstvu i ishrani familije nije lahko. Allah,
Uzvieni, propisao je nagradu eni za svaki njen hairli trud. Poslanik,
a.s., je rekao: Kada je dim ujede za oi i prolije suzu za vrijeme
pripemanja jela, Allah eni upie nagradu kao ovjeku koji se bori na
Njegovom putu i koji prolije suzu u strahu od Njega.

Na drugom mjestu on kae: Ako ena premjesti neku stvar u kui sa

jednog mjesta na neko drugo, bolje i prikladnije, Allah je milostivo
pogleda...
Budunost jednog naroda zavisi od narataja koji dou na svijet iz
majinih utroba. Niko ne moe zamijeniti majku u odgoju i panji
djece. To je njena dunost prema narodu, za koju joj islam obeava
veliku nagrada.
Poslanik, a.s., kae: Kada zatrudni pa sve dok se porodi eni
pripada nagrada ovjeka koji svaki dan posti, uvijek klanja, gubi
ivot i troi bogatstvo na Allahovom putu. Kada rodi dijete eni
pripada tolika nagrada koju ovjek nije u stanju ni zamisliti. I svaki
put kada podoji dijete ena dobija nagradu ovjeka koji oslobodi
roba.
Poslije ovoga ovjek se pita ko je u islamu u boljem poloaju mukarac ili ena. Po erijatu ovjek je duan da uzdrava enu zbog
ega mu je dat autoritet, koji je zasnovan na ljubavi. U asnom
Kuranu se kae: S njima lijepo lijepo ivite![44]
Poslanik je rekao: Mu koji je nepravedan prema eni e biti prvi
koji e ui u Dehennem. On je rekao: Znajte da je najbolji ovjek
meu vama onaj koji najbolje postupa prema svojoj eni.
Prema hadisu lijepo postupati prema eni znai obezbijediti joj
uslove ivota koje je imala u kui svojih roditelja tako da ne osjeti
oskudicu niti ima brigu. Ali o sluaju kada ovjek nema velika
primanja i ne moe joj obezbijediti takav standard, u asnom
Kuranu se kae: ...Imuan prema svojim mogunos-tima, a
siromaan prema svojim... [45]
Poslanik, a.s., kae: Proklet je ovjek koji zanemari potrebe svoje
familije.
Kako smo ranije rekli, ena je vie podlona emocijama. Tako u
sluajevima kada iskrsnu sporovi i neslaganja, islam nalae muu da
bude tolerantan:
S njima lijepo ivite! A ako prema njima odvratnost osjetite,
mogue je da ba je u onome prema emu odvratnost osjeate
Allah veliko dobro dao.[46]
ena loe naravi za ovjeka moe znaiti Dehennem na zemlji.
Kada se poslanik Ibrahim alio Allahu na enu Saru, On mu je
odgovorio: ena je slina rebru: ne vrijedi ga pokuavati ispraviti,
jer e pui. Gledaj da ga koristi onako kakvo jeste.
Kuran i hadisi nam nalau da uvrstimo branu vezu ljubavlju i
razumijevanjem, ak i onda ako to znai odricanje i trpljenje do
odreene mjere. Idealan brak u islamu je onaj u kome mu i ena
vole i cijene jedno drugo i savjesno izvravaju dunosti koje imaju
jedno prema drugome. Za takav brak treba nam odgoj, znanje,

strpljenje i svjesnost niza injenica, do kojih se nadam da ete neke

spoznati i kroz ovu knjigu. Osnovni princip koji krasi sve drutvene
odnose jeste sistem pravde. Osjeaj nepravde no je koji ranjava
nae emocionalno tijelo. Emocionalni otrov stvara naa reakcija na
ono to smatramo nepravdom. Neke e rane zacijeljeti, a neke e se
zaraziti sve veim koliinama otrova.
Kada se u nama nakupi previe emocionalnoga otrova, osjetit emo
potrebu da ga se oslobodimo, a oslobaamo ga se usmjeravajui ga
prema nekomu drugomu.
Kako to radimo? Privlaenjem pozornosti neke druge osobe. Uzmimo
za primjer neki obian brani par. Zbog nekih razloga supruga je
bijesna. Prepuna je emocionalnoga otrova zbog nepravdi koje joj ini
njezin suprug. Suprug nije kod kue, ali ona se prisjea nepravdi i u
njoj se gomila otrov. Kad se suprug vrati kui, supruga prije svega
eli privui njegovu pozornost, jer kad privue njegovu pozornost
tada sav otrov moe prenijeti na svoga supruga i osjetiti olakanje.
im mu kae da je lo, glup ili nepravedan, otrov koji vrije u njoj
prenijet e se na njega. Ona neprestano govori i govori, sve dok ne
privue njegovu pozornost. Suprug konano reagira i pobjesni, a ona
se odmah osjea bolje. Ali sada otrov tee kroz njega i on joj mora
uzvratiti. Mora privui njezinu pozornost i osloboditi se otrova, ali to
vie nije samo njezin otrov - nego i njezin i njegov ujedno. Ako dobro
promotrite taj meuodnos, uvidjet ete da si uzajamno povreuju
rane i igraju ping-pong emocionalnim otrovom. Otrov se gomila i
gomila, dotle dok jednoga dana jedno od njih ne eksplodira. Na taj
nain ljudi se ponaaju vrlo esto. Privlaenjem pozornosti energija
prelazi s jedne osobe na drugu. Pozornost je u ljudskome umu neto
jako snano. U cijelome svijetu svaki ovjek neprestano pokuava
privui panju drugih ljudi. Kada privuemo panju time stvaramo
kanale kojima protjee komunikacija. Prenosi se san, prenosi se mo,
ali se prenosi i emocionalni otrov.
Otrov najee prenosimo osobi za koju vjerujemo da je odgovorna
za nepravdu. No ako je ta osoba snana toliko da joj ne moemo
prenijeti otrov, onda nam je svejedno komu emo ga prenijeti.
aljemo ga djeci koja se ne mogu obraniti, i tako dolazi do
zlostavljanja. Snani ljudi zlostavljaju slabije zato to se moraju
osloboditi svojega emocionalnog otrova. Mi imamo potrebu
osloboditi se otrova i katkad nas ne zanima pravednost jednostavno elimo osloboenje, a ne mir. Treba se dobro uvati, ne
daj Boe, zapadanja u ovakva stanja,a iskustvo nam govori, da nisu
rijetka i da su rijekti oni koji su zatieni od njih.

Da bi se brak odrao i postigla harmoninost, razumijevanje i ostalo,

potrebno je da poznajemo i shvatamo posebnost muko-enske
prirode.
Iza svake ivotne etape slijedi sagledavanje i ubiranje iskustava. Jo
prije nego dvoje mladih ljudi sklope branu zajednicu trebalo bi da
imaju potrebno znanje znanje o onom to ih eka. Ono je kroz ivot
u svojim porodicama dobrim dijelom prisutno, no, sadrano je kroz
iskustvo iz drugog ugla. Ugao iskustva ulaskom u brak znatno je
izmjenjen. Od gledalaca oni su postali uesnici. Mladieva majka,
npr., postala je svekrva za mladu a njegov otac - svekar.
Mladina majka za mladoenju postala je punica, a njen otac punac.
Bez obzira to se veina ljudi danas ulaskom u brak osamostaljuje i
u stambenom smislu, ovi i slini inioci postaju jako bitni. Iskustvo
brane intime za mnoge mladence iziski-vae potpuno shvatanje
razlika i slinosti izmeu prirode mukarca i prirode ene. Drim
vanim da o tim razlikama pogledamo ta kae odgovarajua
literatura.
Razlike izmeu mukarca i ene ogledaju se u tjelesnom,
psiholokom i duhovnom, te po pitanju razliitosti u meusob-nim
oekivanjima.
Mukarac je, recimo, borbeniji, dok je ena povuenija. Kada doe
do verbalnog nesporazuma, kod mukog dijela populacije lahko
doe i do fizikog obrauna, dok se kod enskog dijela veinom
ostaje na verbalnoj raspravi.
ena ne potee za silom i nije sklona nasilju ni prema drugima, ni
prema sebi. Kada govorimo o razvoju civilizacije, ne bi bilo loe da
ene uzmu malo vie inicijative.
ena je opreznija od mukarca. Zatim, ena je naklonjenija lijepim
stvarima, ukrasima, minki, dopadljivoj vanjtini. Takoer, ena je
pribranija i naklonjenija je vjeri.
Mukarac je skloniji grubljim i dinaminijim aktovnostima pa tako
kada, naprimjer, otac shvati ovu razliku, a ima kerku i sina pa vidi
kako kerka mirno sjedi i lijepo se igra, a sin ne zna ta e prije
pokvariti i u stalnom je pokretu, tri, galami e tada babo ne treba
kazati: Vidi kako je moja ker kulturna, pametna i dobra, a sin tako
nekulturan i blesav! Treba znati da je rije o unutranjoj razlici, koja
se ispoljava u razliitom vanjskom ponaanju, to je veoma vano
imati u vidu.
Zamislimo primjer ene koja kae: Hajde da kupimo jedan lijep
ilim! Hajde da promijenimo aluzine ili zavjese! Mukarac koji
poznaje enu, ali upravo kao enu, a ne kao kunog ljubimca ili
sobaricu, nee pomisliti: Vidi je kako mi ugroava budet! On
treba biti svjestan da ena voli neke stvari, da to jednostavno izvire

iz njene suptilne prirode. Ona voli ukrase, voli izmjene u kui, to je

dio nje. Ukoliko ne dozvolimo svojoj hanumi da uredi nau kuu po
svom ukusu, ona e dok boravi u njoj, a ponajvie ba ona boravi
u njoj 24 sata na dan osjeati nelagodu. Psiholozi ovakve stvari
nazivaju velikim sitnicama.
Kada bismo u trenutku kada ena predlae promjene na paljiv nain
odgovorili: ta ti ovo smeta, kakve razlike ima ovako ili onako? to
je isto muka reakcija moda bismo izbjegli izazivanje runog
osjeaja i sljedeeg zakljuka kod supruge, koja bi u sebi mogla
pomisliti da mu zaista ne pridaje panju nekim njenim osjeanjima i
sklonostima. Isti odnos moe se uoiti i izmeu brata i sestre koji
ive u jednoj kui, pa kad sestra ue u njegovu sobu, kad tamo kao
da je bomba u nju pala, pa mu sestra kae: ta je ovo brate, kakav
je ovo nered? Brat bi u tom trenutku trebao shvatiti odakle takva
reakcija, trebao bi znati da je to u njoj usaena potreba za
urednou i ljepotom.
ena je naklonjenija porodici i posveenija joj je od mukarca.
ene ele da su to vie u krugu porodice i sve to je u vezi sa
porodicom, ta elja kod njih je na najviem podioku intenziteta.
Upravo zato muevi, oevi, braa trebaju biti svjesni potrebe majke,
kerke i sestre za toplinom porodinog okrilja, za to eim i
bliskijim odnosima, za to vrom povezanou lanova porodice. S
druge strane, i hanume trebaju razumjeti muku populaciju. Ukoliko
brat, babo ili mu nee da provode sa njima puno vremena u kui,
ne trebaju odmah pomisliti kako im nisu vane. Jednostavno, priroda
mukarca je takva da on nema potrebu da sjedi u kui onoliko koliko
to eli ena. Ukoliko se oblikuju ovakva svijest i predstava o
razmatranim pitanjima, porodini ivot bit e puno mirniji i skladniji.
Dalje, mukarac je superiorniji na terenu filozofskih i racional-nijih,
suhoparnih znanja, dok je ena superiornija u knjiev-nosti,
slikarstvu i ostalim umijeima izraslim na tankoutnosti. Ne moramo
se zadravati na filozofiji i knjievnosti, osvrnimo se na
iznajmljivanje stana. Pou mu i ena ili brat i sestra da iznajme
stan.
Mu za prvi stan koji vidi kae da nije lo, dok ena kae: nemoj,
molim te, prozor je okrenut na stranu gdje sunca nikada nema, mu
misli da je to nebitno, ali sa aspekta enine potrebe za estetikom, to
je bitno.
Kada je u pitanju usklaivanje boja, mukarci nisi ba vini tom
umijeu, dok su ene strunjaci za to.
ena je bie stvoreno unutar Kreacije, bie osjeajnije od mukarca.
Upravo zato, ukoliko mukarac kae: Ma pusti, nije vano hoe li
zavjesa biti plava ili uta, hoe li knjiga stajati ovdje ili ondje takav

pristup predstavlja prelazak preko granice, prelazak sa mukih na

enske tranice. Kada preemo svoju granicu, onda smo napravili
prekraj u prirodnom zakonu. Na taj nain oduzeli smo i uskratili
nekome pravo za koje se Kreacija zalae.
Kada ena osjeti da je njeno pravo oduzeto ili uskraeno usljed
injenice da je mukarac jai, ona tu ne moe drugaije, ne moe
uzvratiti istom mjerom, jer mukarac ima vee miie i tu nema
prie. Meutim, postavlja se pitanje hoe li ona prei preko injenice
da je uskraeno njeno pravo i hoe li ga se odrei. Sigurno je da
nee!
Zato? Zato to svaki ovjek u svojoj biti voli samoga sebe i svoja
prava, i jednostavno mrzi, ne podnosi nita od onoga to mu dolazi
kao prijetnja i mogunost trpljenja tete. S jedne strane, ona eli
vratiti svoja prava, a s druge, nema snage da to neposredno ostvari
pa u takvom poloaju potee za laima i prevarom.
Nije joj se, naprimjer, svidio poloaj nekog prozora u stanu pa e
potaknuta time moda rei muu: Vidi, dragi, djeca iz komiluka
tuku svaki dan nau djecu! i to e stalno ponavljati, sve dok mu
ne izjavi: Idemo promijeniti stan!
Zbog ega preseljavanje, napor, dodatni trokovi? Sve samo zbog
prozora o kojem smo maloas, navodei primjer, govorili. Jasno je da
e mukarac u takvom spletu okolnosti stei dojam kako njegova
ena uvijek iznalazi neka opravdanja za nezado-voljstvo, a ustvari
ne voli ivot i mu e je poeti izbjegavati postat e mu naporna,
antipatina. Meutim, stvarni razlog zbog kojeg ena poinje
pokazivati nezadovoljstvo je on; drugim rijeima, razlozi za takvo
stanje poeli su se sticati od onog trenutka kada je on preao preko
svoje granice i uskratio njeno pravo, pokrenuvi na taj nain cijelu
lavinu eninih neoekivanih postupaka i potezanja skrivenih aduta,
kako bi povratila svoja prava.
Ovakvo stanje obuhvaeno je u 80. i 81. ajeta sure Ta-ha, kada se
kae: Ne budite od onih koji ine tugjan, tj. od onih koji prelaze
granice.
Naivno je pomisliti da se uputa u ajetu odnosi samo na ljude koji
imaju mo i silu, tj. na one koji se nalaze na dravnim razinama, pa
kazati: ta u ja, jadan, imam enu, dvoje-troje djece, kako u ja
prelaziti preko granica!?
Logika kae ko hoe iglu, hoe i lokomotivu, drugim rijeima,
ukoliko pojedinac bude takav da kao otac, brat ili mu ne nae za
shodno da potrai odgovor na potrebe svoje ene, sestre ili majke
kako e on, ukoliko postane predsjednik drave, nai nain da
drugima osigurava njihova prava.
Da li se takvo ta moe dogoditi? Nema govora! Zato?

Zato to je takav pojedinac u svojoj biti od onih koji prelaze granice.

Upravo zbog ove injenice Kuran usmjerava ljude, protresajui ih iz
dubine sutine i unutranjeg ustrojstva.
Nakon svega iznesenog, moemo doi do konkretnog zakljuka da
ukoliko oni ljudi koji na sva zvona trube o ljudskim slobodama unutar
sebe nemaju duhovne ispravnosti i pravilno utemeljenog pogleda na
svijet, na osnovu kojeg bi sagledali stvarne granice Objektivnog
svijeta oni, kao takvi, ne mogu imati smisla za slobodu i
demokratiju jer je njihova jedina demokratija tamo gdje oni imaju
vlastitu korist.
Naredna razlika koju psiholozi navode jeste da mukarac bolje uva
tajne od ene. Roditelji koji imaju i kerku i sina mogu neto od toga
uoiti ve u ponaanju njihove djece. Ukoliko se u koli neto
dogodilo, kerka odmah s vrata objavljuje: Babo, majko, znate ta
se desilo u koli?, dok e brat rei: Jesi tuibaba, zato to govori?
Takoer, ukoliko mukarac pria sa svojom hanumom o nekim
pojavama o kojima ne bi elio da drugi znaju, tj. ne bi volio da to
izae iz kue, ipak se deava da hanuma u povjerenju kae svojoj
majci, majka drugoj kerki i tako se brzo razglasi o svemu u mahali.
U tom sluaju mukarac ne bi trebao ljutito reagirati, ve bi joj
trebao kazati: Sluaj, draga, iz tih i tih razloga nisi trebala o tome
nikom govoriti! a ona e shvatiti da je pogrijeila, i to je ujedno
najljepi nain da joj se ukae na greku.
Moemo zakljuiti neto to i nije sasvim u korist mukaraca, a to je
da se ne bi trebao ljutiti na svoju suprugu ukoliko ona otkrije neto o
emu on ne bi volio da se sazna, zato to je ona po prirodi takva da
ne umije sauvati tajnu, pa je to na neki nain njeno pravo da tako
uradi. Ukoliko iz nekog razloga kae: E da zna da ti vie nikad neu
odati ni jednu tajnu, on je tada dodirnuo osjetljivu taku, zbog ega
se moe desiti da se itava kua rasturi. Idua razlika je da su ene
mekeg srca, te zato puno bre puste suzu od mukarca.
Zato Boiji Poslanik kae: ene su poput cvjetnih latica, a nisu
poput junaka.
Latice su tako njene, moraju se uvati, inae e uvehnuti. Obino
kada kupimo neki nevaan predmet, moemo ga bacati, a da mu se
nita ne dogodi, a nije nam ao ni da se polomi.
Meutim, kada kupimo cvijet, pazimo da se ne prekine i da ne
uvehne. Upravo zato nas Boiji Poslanik savjetuje da kada odluimo
iskazati svoju naklonost, ljubav i dobrotu, prednost obavezno imaju
kerka, ena i sestra, a ne sin, brat ili babo.
Tako u jednom hadisu Poslanika itamo:

Ako imate sina i kerku kada ulazite u kuu, prvo poljubite

kerku, a kada izlazite iz kue, ker je posljednja sa kojom se
opratate.
Razlog je upravo u tankoutnosti enske due. Ako bismo uvaavali
veinu onoga to smo uli a to predstavlja tek mali dio onoga to
bi se trebalo uvaavati u porodinim odnosima ivot bi nam bio i
ljepi, i bolji. Naalost, upravo zbog neuvaavanja iznesenih
injenica, svjedoci smo da se neki mladi par, koji je zajedno etiri,
pet ili vie godina, nikako ne odluuje sklopiti brak. Zato? Zato to
mukarac, s jedne strane, ne poznaje navedenu problematiku i
zahtijeva, na osnovu svojih kriterija, da mu ena bude onakva kakvu
on prieljkuje, a djevojka, s druge strane, na osnovu opet svojih
linih kriterija eli i zahtijeva svoje, npr. E pa trebao bi biti ovakav,
ovo mu nije dobro, eh kada bi samo ovo promijenio. Ovakav nain
podrazumijeva ivot na pretpostavkama i prividima, a ne na
poznavanju prilika u stvarnosti. Kada bi se poznavala zbilja i stvarni
odnosi, onda bi bilo lahko odrediti koji bi brani partner nekome
odgovarao. U suri Er-Rum 21., stoji da je Uzvieni Gospodar izmeu
mukarca i ene stvorio ljubav i milost kada je u pitanju osnivanje
brane zajednice.
I jedan od dokaza Njegovih je to to za vas, od vrste vae, stvara
ene da se uz njih smirite i to izmeu vas uspostavlja ljubav i
samilost; to su zaista pouke za ljude koji razmiljaju!
Kakva je razlika izmeu ljubavi i milosti?
Ljubav je stanje naklonosti, ali takve naklonosti u kojoj oekuje
protivuslugu: ta god da uradi, oekuje da ti se vrati.
Sada se postavlja pitanje da li je ljubav dovoljna za opstanak i
postojanost zajednikog ivota?
Nije!
Nemojte se uditi, jer rije je o trgovini, o razmjeni, a trgovina nije
prava ljubav; ono to nam zaista treba, to je milost.
Kakvo je to stanje?
To je stanje u kojem i jedno i drugo kau: Uinit u neto i ne
oekujem nita! To inim zato to ga (ili to je) volim, nije bitno hoe
li djelatno odgovoriti ili nee. Kada bi nas neko upitao koja je
porodica sa islamskog stanovita uspjena porodica pravi odgovor
bi bio jasan i kuranski usredsrijeen: Uspjena je ona porodica koja
je to je mogue vie zajedno, to omoguava da se meu njima
oblikuje vea ljubav i naklonost. Ukoliko brani partneri ne bi
funkcionirali na nain da to su vie u braku, to je meu njima veza i
naklonost jaa i vea dolo bi do zamora materijala: stara ena,
stari mu, oboje ostarili i ni jednom nije ni do ega, oni su poput dva
suha drveta koja lee u istom krevetu; on se okrene na jednu stranu,

prema svom svijetu, ona na drugu stranu u svom svijetu, niko od

njih nije spreman da ugodi drugom, tj. da mu bude sluga, ne moe
ni sebi nita pomoi, a kamoli jo da i drugom udovoljava. Meutim,
ukoliko iz dana u dan meu njima jaa ljubav i zajedniki osjeaj
potrebe jednog za drugim, onda je stanje sasvim drugaije. Zato na
poetku ivota nije potrebno da se troi vrijeme na neke nedoumice
i sumnje, jer ukoliko sumnje odbacimo a uzmemo valjana mjerila,
vrlo lahko emo prei preko svih nedoumica. Ukoliko, pak, budemo
davali prednost svojim linim standardima, uvijek e nam
nedostajati jo koji dan, zbog ega ni nakon 16 godina ne stupamo u
brak.
Jedna od injenica na koju su ukazali psiholozi, a koju u potpunosti
potvruje i vjera kroz hadis, jeste da je naklonost mukarca
strastvenoga tipa. Drugim rijeima, mukarac voli posjedovati enu
koja je sa njegovog aspekta lijepa. to je ona ljepa, to je njegova
elja vea. Proitao sam, takoer, na internetu da su psiholozi
ispitivali 3.572 brana para i uvidjeli da je ivot mukarca ija je
ena ljepa krai. to se tie ene, ona vie voli onog mukarca u
iju vrijednost se uvjerila i ija ljubav prema njoj je iskrena. Upravo
zbog toga, kada se ena ali i jadikuje na svoga mua, ona kae da
on nije shvatio kakvu vrijednost ima u svojoj kui. Dakle, ona radi na
tim vrijednostima. Prema tome, ako mukarac eli da veza i odnos u
kui bude realan i lijep, izdrljiv i poeljan, u skladu s tim eljama on
bi svoj odnos trebao zasnovati na iskrenosti, na jakoj i zdravoj
ljubavi. Ako supruga eli da njen brani ivot sa suprugom bude lijep
kao u bajkama, onda se umjesto uobia-jenog ureivanja i
spremanja kada eli izai u ariju, treba truditi da to uradi za mua
u svojoj kui. Jo jedna razlika izmeu mukarca i ene je u tome to
mukarac tei ka tome da posjeduje enu i da mu ona bude
potinjena.
ena, pak, eli posjedovati mukarevo srce i njegovu ljubav.
Upravo zato mukarac voli formalnu, tj. vanjsku nadmo i
upravljanje, dok ena voli unutranju dominaciju nad mukar-evim
srcem. Prevedeno na jezik politike, ena bi u ovom sluaju bila
politiar, a mukarac ratnik. to je ena vie prisustvovala asovima
politologije i to bolje zna ovjeku zavrtjeti mozak, s te strane njoj je
ivot ljepi i ona je dominan-tnija osoba.
Naredna razlika je da mukarac voli da bude taj koji uzima, dok ena
voli biti uzeta, odnosno ona koja je privukla panju. Koja je razlika
izmeu ove i prethodne stavke? Zato ene vole da su uzete? Kada
mukarac odabere enu, ona zna da mu je osvojila srce i da je ta
koja se moe izabrati. Ova bi stavka bila praktini dio prethodne

razlike. Drugim rijeima, zbog toga to ena voli posjedovati srce

mukarca, iz toga proizlazi da mukarac kae: Ja te elim.
Sljedea razlika je da ena voli da joj mu bude odvaan i hrabar.
Mukarac eli da mu supruga bude lijepa i uiva u osvajanju njenog
srca, tj. mukarac eli da mu supruga bude dilber. Dilber je perzijski
izraz sastavljen od dviju rijei: del srce, i bar odnijeti, tako da
delbar, ili na bosanskom dilber, znai onaj koji odnosi srce. Mukarac
voli da njegova supruga stalno (od)nosi njegovo srce.
ena moe sakriti strast, dok mukarac to ne moe. ena vrlo
smireno, korak po korak, otkriva muu ta eli.
Mukarac je suta suprotnost, on to pokazuje krajnje otvoreno,
direktno, bez okolianja i pod svaku cijenu. Privlai panju stav
poznate amerike psihologinje Rick, ene koja je obavila brojna
istraivanja na ovom polju. Po njenom miljenju, svijet mukarca se
umnogome razlikuje od svijeta ene. To to ena ne moe razmiljati
i raditi poput mukarca je zbog toga to pripadaju razliitim
svjetovima.
Mukarac i ena su poput dvije zvijezde koje se kreu u svojim
orbitama i svojim posebnim putanjama. Upravo zahvaljujui tome
mogu jedno drugo razumjeti, jedno drugo voljeti i jedno drugog
nadopunjavati. A i Kuran kazuje da se nadopunjati i nadomjetati
meusobne nedostatke, dajui nam do znanja da smo stvoreni u
parovima i da ne moemo biti jedno bez drugoga. Odvojeni smo
nepotpuni, a tek kada doe ona druga polovina, sve biva ljepe i
potpunije. Ova psihologinja dalje tvrdi da mukarac i ena zbog ovih
razlika nikada ne mogu biti jedno. Za mukarca je zamorno da stalno
bude pored ene. Voen ljubavlju i eljom da se ta ljubav produi, on
se voli malo odmai. To odmicanje ne znai zasienost, nego
darivanje ljubavi na duge staze.
Sljedea razlika: Za enu nema nita ljepe i poeljnije od toga da
stalno sjedi pored svoga mua kojeg voli i da stalno pria s njim.
Ipak, ako je ena svjesna ove razlike, onda joj je lahko zakljuiti
ukoliko mukarac izlazi iz kue ili od nje, da to nije zamor. Nee rei
da je ne voli, jer je svjesna da on to ini upravo iz potrebe da bi je
vie volio te se upravo zato malo i odvojio. Kae se da je primjer
mukarca i ene kao primjer dva vora na koncu, a da je konac koji
stoji izmeu njih zapravo brana veza i oni vole da taj konac bude
prekinut. Zato? Jednostavno zato to ako se konac prekine, tada ga
uzimamo i zaveemo novi vor. I ta se desi? Sada su ona dva vora,
mukarac i ena, jo blii. Upravo se zato kae da je razlika izmeu
mukarca i ene zain ivota. Zbog tih razlika ne treba patiti, jer
kako god uivamo da nam jelo ima i soli, i vegete, i bibera, i ostalih
zaina, isto tako razlike u naim ivotima zainjavaju zajedniki

ivot. Kada spoznamo ove razlike i njihove osnovne razloge i kada

mukarac, s jedne strane, vidi da njegova ena stalno eli biti kraj
njega i voljela bi da on nikako ne izlazi iz kue, a s druge strane,
kada ena vidi da mukarac hoe izai, onda e oni to umjeti shvatiti
i prihvatiti, te uzeti kao zain ivota, odnosno neto to ivotu daje
poseban ukus i ini ga boljim i ugodnijim. Sljedea razlika na koju
ukazuje Rick je da mukarac ima elju za monotonim vanjskim
izgledom, npr. kupi jedno odijelo i hlae koje mu se sviaju i on bi to
nosio dok se ne raspadne, dok bi ena eljela da svaki dan bude
novo bie. Zato vidimo da je praenje mode u odijevanju znatno
prisutnije kod ena nego kod mukaraca. Kada mukarac shvati tu
potrebu koja se javlja i izvire iz biti ene, on nee rei da mu je ena
rasipnica, ve e svaki viak koji ima gledati da uloi na svoju
suprugu. Jedan moj profesor je govorio i davao lijep savjet da pred
enom nikad ne brojim novac, jer ako pri brojanju ispadne da
nedostaje novca, eni bi se time moglo dati do znanja da je ona
potroila novac, da je pitamo gdje su pare i slino, a to bi je
povrijedilo.
Savjet mukarcima je da ne jadikuju kako im se plaa smanjila, kako
ima mnogo nekakvih rata, zato to to eni zagorava ivot i razara
njenu potrebu za promjenom, da uvijek bude nova, ini je
ogorenom te ona stie dojam da ne moe sebi neto priutiti.
Psihologinja dalje kae da najljepa rije ili rijei koje ena eli uti
od mukarca jesu: Draga, volim te, ali to e kod nje biti
djelotvorno pod jednim uvjetom: ona mora osjetiti da je to istina, a
ne pretvaranje.
Od Poslanika se prenosi da je rekao da kada mukarac svojoj supruzi
kae: Volim te, pod uvjetom da je to istina, to se do kraja ivota ne
brie iz njenog srca.
Sljedea razlika: Za mukarca je srea u sticanju poloaja i
autoriteta koji svi potuju. Kada ovjek osjeti da ima drutveni
autoritet, on kae da je uspjean, dok je za enu srea osvojiti srce
jednoga mukarca i uvati ga cijeloga ivota. Veoma je vano i
odve korisno da djevojke i mladii koji su spremni za udaju i
enidbu uvijek imaju na umu skicu ovih razlika. Ovo je vano stoga
to na jedan nain treba doi do forme ili standarda. Mukarac i
ena koji ne poznaju ove razlike i standarde na osnovu svojih mjerila
uvaavat e enu ili mukarca, a kada djevojka ili mladi poznaju
ove razlike, onda e suprotni spol gledati kroz mjere tog spola, tj.
gledat e da li ispunjava i zadovoljava kriterije toga spola.
Pogreno je miljenje da se u periodu zarunitva mogu meusobno
upoznati. Zato je pogreno? Zato to se oboje na neki nain igraju
jedno drugim, krijui svoje psihike posebnosti, a prikazujui se u

najljepem ruhu. Zbog toga se i kae da ljubav prema neemu

ovjeka uini i slijepim, i gluhim. Drugim rijeima, kada ovjek voli
nekoga, on ne eli vidjeti njegove nedostatke niti eli sluati kada
mu neko prenosi te nedostatke. Upravo zato, kada otac, majka ili
neko stariji na osnovu iskustva i poznavanja osnovnih karakteristika
hoe posavjetovati svoju kerku ili sina govorei: Da se ja pitam, ne
bih, oni odmah prelaze u opravdavanje i govore: Ne, ne, to je bilo
prije, sada nije takva (ili takav), promijenila se (ili promijenio se). A
istina je da nije to bilo prije, ve je ljubav to stavila u prolo vrijeme.
Roditelji bi sa svoje strane, kao iskusni ljudi, trebali uzeti u obzir
razliku generacija i truditi se da ne prilaze problemu ili pitanju sa
svoga aspekta, tj. da pristupaju sa stavom: Ja 60-godinjak
savjetujem tebe 20-godinjaka, ve se moraju spustiti na nivo onoga
koga savjetuju, moraju uzeti u obzir njegove potrebe, njegovo stanje
i njegov poloaj te na osnovu svoga iskustva pretresti i razmotriti
njegove (ili njene) okolnosti i iznijeti stav. Ni po koju cijenu otac ili
majka ne smiju suditi kao 60-godinjaci, kojima nije ni do ega stalo,
ve bi samo sjedili.
Nakon to smo u odreenoj mjeri sagledali meusobne razlike,
postavlja se pitanje da li su one pokazatelji meusobnih prednosti
mukarca i ene, ili se iza toga krije neto drugo. Drugim rijeima,
da li se htjelo kazati da je ena dobra, a mukarac nije, ili suprotno,
ili je moda neto tree posrijedi? Ako se ispostavi da se radi o
neem treem, treba sagledati da li je rije o nunosti Boijeg
stvaranja, ili je u pitanju samo arolikost Boijeg carstva, kao u
sluaju kada neto piemo, pa sa eljom da to bude areno i
zanimljivo mijenjamo olovku te malo piemo crvenom, malo plavom
itd. Ako uspijemo iznai odgovor na ova pitanja, time nalazimo i
odgovor na veliki broj pitanja koja se postavljaju nama samima, a
zadiru u drutvene segmente i odnose.
Znajte da kada ovjek iznae odgovor na svoja pitanja, taj mu
odgovor promijeni nain i smjer ivota isto kao to nekada odreena
dilema ili nejasnoa ovjeka sputaju sa visina do kojih je uz veliki
trud i muku stigao u svome ivotu. Upravo zbog toga u jednoj
predaji nam se poruuje da je jedan sahat razmiljanja bolji od
jedne, sedam ili sedamdeset godina ibadeta. Tako, npr., ako
uzmemo u obzir dvije linije koje se od poetka poinju odvajati jedna
od druge, to odvajanje u poetku nije toliko primjetno, ali to se ide
dalje i to vrijeme vie protie, one su sve vie i vie udaljene. Tako
je i u ivotu. Nekada je potrebno samo jedno malo skretanje, malo
odstupanje da se ode na sasvim drugu stranu.

Zato, kada ovjek sebe spasi tog malog odstupanja i zastranjenja,

zapravo je sebe spasio toga da zavri na drugoj stani, jer smo rekli
da je zastranjenje u poetku malo.
U objektivnom svijetu bez izuzetka vlada zakon kauzaliteta, tj. sve
to se dogaa podreeno je uzrono-posljedinom ustrojstvu.
Takoer emo vidjeti da zakon kauzalnosti vrijedi i za duhovne i
psiholoke horizonte, kao to vrijedi i u materijalnom segmentu.
Jedan od problema koji je zahvatio cijelo drutvo i sve kategorije
ljudi jeste i taj to naunici koji se bave spekulativnim znanostima
ne razumiju jezik vjere, a naunici koji se bave vjerskim naukom ne
razumiju jezik znanstvenosti. Kada je u pitanju tema ove knjige koju
itate tu se jo veim objelodanjuje ovaj problem.
Sva iznesena i neiznesena pravila ne mogu se uzeti i prekopi-rati na
itav ivot, niti izdvojit iz cjeline.
Ne smije ena da se zalijepi za neki navod iz ove knjige kako bi
ostvarila neko svoje pravo, a u isto vrijeme da se ne povinuje
nekom drugom u kom je pravo na strani mua i slino.
Ova pravila su manje-vie teorijski univerzalna, ali mi se iz dana u
dan mjenjamo. Od ljudi se oekuje da ue, napreduju, usavravaju
se u svim aspektima. Mlada, odnosno snaha, recimo, dolazi u novu
porodicu. U poetku neiskustvo i trema ine da joj ponekad zagori
ruak. Ukuani obino u poetku to zanemaruju jer je tek dola.
Meutim, za jednu mladu koja je ve 10-20 godina u kui, a kojoj
jo uvijek zagori hrana, neemo rei da je treba pustiti na miru jer je
tek dola. Zato? Zato to je naem odnosu prema spoljnjem svijetu
svojstvena svijest o zakonu kretanja i promjene, o zakonu
adaptiranja i socijalizacije, tako da svaki ovjek shvata da se kree
sa cjelinom i da u tom kretanju doivljava promjene. Razlika izmeu
mukarca i ene razlika je koja se tie proporcionalnosti, a ne razlika
koja izaziva kontradiktornost. Uzvieni Allah je rekao: Allah nee
promje-niti situaciju jednog naroda sve dok ne izmjeni ono to je u
njima samima.[47]
to ovjek vie cijeni branu vezu, to e joj vie poveavati
vrijednost. Uslijed toga on e voditi vie rauna o osjeanjima svog
branog druga. Naprimjer kada brani drug kae: Ja osjeam da...
nema sumnje da e osoba voditi rauna o uzrocima takvih
osjeanja. Dogodi li se da jedan brani drug osjeti tugu ili uzrujanost
nesumnjivo je da e ovakva osoba, ako joj je do tog branog druga i
braka stalo, pokazati suosjeanje. Brani drugovi e, ako vode
rauna jedno o drugom kao i o braku openito, biti sposobniji da
voljno mijenjaju odreena ponaanja, oni se pri tome nee osjeati
potlaeno i poraeno.

to je ovjek veeg emocionalnog zadovoljstva, to je manji broj

njegovih nezadovoljenih emocionalnih potreba. U skladu s tim, takva
osoba e vie panje posveivati emocionalnim potrebama svog
branog druga. Naprimjer, ako mu ima jaku potrebu da bude
voljen, on e kad god ga neto povrijedi dugo razmiljati o svojoj
nezadovoljenoj emocionalnoj potrebi. On emocijama svoje ene
nee moi posvetiti odgovarajuu panju jer je prirodno da ovjek
prvo pokua zadovoljiti svoju vlastitu potrebu pa tek onda tuu.

Suosjeanje i panja meu suprunicima

Svima nama je potrebno osjeanje da se za nas neko brine. Takoer,
potrebno nam je da osjetimo kako neko s nama suosjea i tjei nas
kada smo povrijeeni. Ta povrijeenost moe izazvati nekoliko
emocija kao to su ljutnja, uzrujanost ili tuga. Vano je da osjetimo
da postoji neko ko se brine zbog nae povrijeenosti, boli, patnje i
osjeanja. Sposobnost izraa-vanja osjeanja je nesumnjivo
neophodna za nae zdravlje pa i pomo kada smo u nevolji i kad
nam je pomo neophodna.
to smo nekoj osobi vaniji, to ona pokazuje veu briljivost i panju
prema nama i naim osjeanjima. Zato svako od nas ima potrebu da
osjea da je koliko toliko vaan i da ga se drugi ne bi nikada odrekli.
Naprotiv, oni e pohitati da mu pomognu i ukau panju. Kada je
neko povrijeen ili kada ima uznemira-vajuu emocionalnu potrebu
moda to i nije ba pravo vrijeme za pridobijanje panje druge
osobe. Bolje je da ta panja pone prije njegove povrijeenosti ili
prije pojave uznemiravajuih osjeanja.
U trenucima povrijeenosti ovjek osjea ljutnju i gnjev, zato to od
drugih nije dobio panju i brigu kakvu on smatra da zasluuje. Tada
nije bitno uslijed ega su mu panja i briga uskraene. Ako ovaj
ovjek napadne ljude oko sebe koji mu nisu ukazali panju, oni e u
veini sluajeva zauzeti odbram-beni stav. Uslijed tog stava
mogunost da e se povrijeenom ovjeku pomoi postaje jo
manja.
Osoba koja je svjesna sagovornikovih osjeanja bavit e se samo
odbranom, nee pronalaziti ispirke za sebe niti e opravadavati
vlastite propuste. Ponekad je ovjeku teko da bude suosjeajan i
ponudi emocionalnu potporu osobi koja ga upravo napada i
optuuje. Bude li ovjeku potrebna briga i panja od strane druge
osobe nije ni pametno ni korisno da pone napadati druge.
Pogreno je koristiti izraze poput da ti je imalo stalo do mene
uradio bi tako i tako, ili izraz tebi nije stalo do mene. Iako e
ovakvi izrazi odmah pokrenuti drugu osobu da uradi ono to se od
nje trai, oni ipak u njoj nee pokrenuti lijepa i iskrena osjeanja. Ti
izrazi nee navesti sagovornika da ukae istinsku i iskrenu panju. U
veini sluajeva ovakvi izrazi e uzrokovati da se sagovornik osjeti
krivim, a to je negativno osjeanje to nije najbolji motiv za rad i
davanje. ovjek koji je nauio koristiti takve izraze kako bi se bitno
udovoljilo njegovim potrebama, zapravo se slui sagovornikovim
osjeanjem krivice i poigrava se njime kako bi ga neveo da uradi
odreeni posao. Sagovornik e nakon odreenog vremena sigurno

poeti da osjea uzrujanost pa ak i gnjev. Njegovo samopotovanje

e oslabiti jer drugoj strani ne ukazuje panju slobodno i vlastitom
voljom, nego uslijed nametnutih pritisaka. Izmeu njih e izbiti
bezbrojna osjeanja, rivalstva, tlaenja, domina-cije i iskuenja. Sva
ta osjeanja su za branu vezu pogubna. Sada moemo zakljuiti da
je u skladu s emocionalnom inteligencijom da ovjek svoja osjeanja
uzimajui u obzir osjeanja i reakcije koje e eventualno uzrokovati
kod sagovornika.
Rjeavanje nesuglasica i svaa
Moda ete se zauditi kada ujete da veina branih svaa nema
svoje istinske razloge! Razlog svae zapravo biva teko izreena
stvar emocionalne prirode koja je skrivena pod burom svae.
Ponekad, opet, razlog svae biva osjeaj suprunika da su se nali
pred tekoama i izazovima s kojima se ne mogu uspjeno nositi.
Bilo koja brana svaa se moe lahko rijeiti ako su suprunici
dovoljno fleksibilni, tako da ni jedno od njih ne osjea kako druga
strana nad njim ima prevlast ili mu nanosi tetu. U razloge branih
nesuglasica i svaa spadaju i nerealna pa ak i sanjarska oekivanja
sa kojima brani drugovi stupaju u vezu.
U toku rasprave korisno bi bilo da brani drugovi izbjegavaju:
pretjerivanje u govoru i opisima, prizivanje prolosti, ironiju i
podrugljivost, citiranje govora drugih ljudi o vlastitom branom drugu. U branu raspravu ili svau nikada ne treba uvoditi treu
osobu, nazivanje svog branog druga nadim-cima ili pridjevima ne
nazivajte jedni druge nadimcima[48], prisiljavanje branog druga
da slua i nastavlja raspravu uprkos njegovoj izjavi da to u
odreenom trenutku ne eli, nastojanje da se po odreenom pitanju
brani drug s njim usaglasi i sl.
Oekivanja i brani ivot
Oekivanja imaju veliki utjecaj na branu vezu. Suprunici, ak i ako
potjeu iz iste socijalne sredine, u brak stupaju s razliitim
oekivanjima. Osoba koja je odgojena u odreenoj kui ili porodici,
nesumnjivo e biti pod utjecajem te porodice. Tako e se pojaviti
oekivanja u obliku ovjekovih prioriteta i elja za koje on smatra da
su ispravan oblik ponaanja. Ponekad, brani drug oekuje da e
ga druga strana potovati u skladu s njegovom definicijom
potovanja koja se u nekim sluajevima sastoji iz sluanja i
pokoravanja bez pogovora. Nasuprot tome, druga strana smatra da
se potovanje sastoji iz diskusije o temi i izraavanju vlastitog
miljenja, pa ak i protuvrjeja.U toku emocionalnog razvoja dogaa
se da jedna strana u braku oekuje od druge da neprestano vodi
brigu o njegovim osjeanjima i da stalno o tome postavlja pitanje.

Meutim, dogaa se da druga strana nije na tom nivou emocionalnog razvoja. Stavovi e tada, nesumnjivo biti vrlo razliiti.
Nesumnjivo je da e ovjek koji ima odreena oekivanja doivjeti
veliko razoarenje kada vidi da se ta oekivanja nisu ostvarila u
njegovom branom odnosu.
Proces mjenjanja i prevaspitavanja branog druga, kako bi se
okitio oekivanim osobinama, sigurno e uroditi novim viegodinjim
razoarenjima i neuspjesima. Vrlo je opasno ako ovjek u svojim
oekivanjima nije fleksibilan. On e tada odbiti linost svog branog
druga u cjelosti samo zato to ona ne posjeduje nekoliko oekivanih
svojstava. Plemeniti Poslanik je i po ovom pitanju uitelj
muevima: Vjernik nee zamrziti vjernicu, zamrzi li jednu njenu
osobinu, bie zadovoljan drugom.[49]
Davanje prostora za disanje
Postoje neke navike i postupci koji iako nisu u uskoj vezi sa
seksualnou mogu negativno djelovati na istu i na itav brani
ivot. Sagledajmo situaciju: ini vam se kako je va partner centar
vaeg ivota; trudite se da mu ugaate koliko god moete. Radite i
vi i on, ali kad god je to mogue, potrudite se da ga doeka svjee
spremljen ruak, da mu je odjea uvijek ista, ispeglana i da lijepo
mirie, da je posteljina uvijek miriljava, da stan u koji se umoran
vraa s posla lijepo i udobno izgleda... On to kao da ne primjeuje. U
stvari, ini vam se da je toliko navikao da je sve to tako, da vie i ne
primjeuje koliko se trudite oko njega. Kae da je umoran no vi ipak
postajete sumnjiavi. Glavno pitanje koje postavljate sebi je: on je
centar vaeg ivota - zar ne bi trebalo da i vi budete centar
njegovog?
Strunjaci predlau i savjetuju: Ukoliko elite da budete centar
partnerovog ivota, trebalo bi da mu ostavite dovoljno prostora da
uopte ima neki ivot.
Kada puno rade, mukarci se kui vrate umorni i esto nisu
raspoloeni za avrljanje, niti bilo ta to zahtjeva ma kakvu
modanu aktivnost.
ele da pojedu, moda da malo vegetiraju ispred televizora i da
spavaju. To ne znai da vas ne vole (ne zaboravite da oni, izmeu
ostalog, rade i zbog vas - da bi vama mogli da prue to vie), ve
samo da su preumorni. Pored toga, veini ljudi je potrebno bar
neto prostora samo za sebe, neko vrijeme kada e biti ostavljeni na
miru. To nije ostvarljivo na poslu; to vrijeme im morate ostaviti vi.
Ipak, i vama je to potrebno, pa opet rintate skoro 24 asa dnevno,
sve zato da bi njemu bilo ljepe?
Ne inite to!

Veina mukaraca e potpuno razumjeti da je i vama potrebno

vrijeme za sebe, znaju ta znai osmoasovno radno vrijeme i nee
vam zamjeriti to poret ne izgleda u svakom trenutku kao da je
svjee oriban i uglancan. Neka neko vrijeme bude samo za vas, kao
to je i njemu potrebno neko vrijeme samo za sebe - vi ete se
osjeati odmornije i raspoloenije, a i njemu e biti prijatnije. On vas
voli, samo mu treba malo prostora za disanje. Pruite mu ga i voljet
e vas jo vie, jer e znati da ima suprugu koja ga voli i razumije i
prihvata njegove potrebe.
Dokle smijemo ii u nastojanju da promijenimo nju/njega
Mnoge brane zajednice u jednom trenutku dou u krizu zbog
prevelike elje jednog od partnera da promijeni drugog i modelira ga
prema svojim eljama. Strana na koju se vri pritisak pruit e otpor
a ako se najzad preda i postane sve ono to to druga strana eli od
nje, ova druga strana shvati kako je nakon toga u njihovoj branoj
vezi sve umalo i predvidivo, a partner postao dosadan. Ova
vjetina modeliranja ne moe se osporiti ni mukarcima, mada je,
istini za volju, tipina za enski svijet. Zbog revnosne elje
mukaraca da udovolje enama koje vole, posebno na poetku veze,
moe izgledati kako su podloni ma kojoj promjeni koju elite da
sprovedete u djelo. No, nemojte se prevariti.
Ako to uzmete zdravo za gotovo, kao bezuslovnu dozvolu, pa
ponete da kreiratesvog mukarca, uvjeravamo vas da ete zavriti
pored ozlojeenog mukarca. Pored toga, da li zbilja elite da va
mukarac bude iva marioneta? Malo vjerovatno. U svemu tome
namee se jo jedno pitanje: da li se mukarci uopte mijenjaju pod
enskim uticajem? Moete raunati na to.
Usporedite bilo kog mukarca u etrdesetim godinama sa onim
kakav je bio u dvadesetim. Zatei ete mukarca sa mnogo vie
samopouzdanja, briljivog, strpljivog, posveenog - ukratko, mnogo
bolju osobu. Zato? Veza podrazumijeva potpuno odsustvo
sebinosti. U procesu koji zapoinje kada dvoje ljudi nalete jedno na
drugo, emotivna ispunjenja i proimanja tokom godina kreiraju dvije
znatno bolje osobe.
Ukratko, najbolja vijest je: to manje budete razmiljali o tome kako
da promijenite jedno drugo, to e proces promjene bolje
funkcionisati. Ponekad se moe desiti da i jedan i drugi brani drug
ele da sve dre pod kontrolom; da budu glavni, da se zna ko je
gazda u kui. ene su obino suptilnije u tome; nerijetko su u
stanju da kontroliu situaciju, a da mukarac toga i ne bude svjestan
- da vjeruje da je on glavni. To rijetko napravi problem, jer su takvom
situacijom najee oboje zadovoljni. Ono to najee napravi

problem jeste to kada mukarac postane grub. Njegova elja za

kontrolom esto potie od straha da e izgubiti enu do koje mu je
stalo. Meutim, on tog straha esto nije svjestan. ene su uglavnom
znatno bolje od mukaraca u prepoznavanju i svojih i tuih emocija;
meutim, poto su mukarci fiziki prilino jai od ena, ukoliko
postanu veoma agresivni i grubi, ena e se, naravno, uplaiti i nee
ba biti sklona tome da smireno analizira ma ija osjeanja - gledat
e da se zatiti, ako treba, i da pobjegne. Zato ako ste od ove vrste:
trudite se da ne budete agresivni, jer je grubost jedan od najbrih
naina da ostanete bez ene koju volite. Budite njeni i paljivi.
Ako vam smeta kako se vaa ena oblai (minka, ponaa...), blago
joj to recite - a potrudite se i da zaista razmislite zbog ega vam to
zapravo smeta. Time ete mnogo lake doi do rjeenja problema i
neete povrijediti osobu koju volite. Imajte na umu: ukoliko ste
uvijek njeni prema eni koju volite, znatno su vam vee anse da je
zadrite nego ako ste grubi. Nema ene koja eli da ivi u istoj kui
sa ovjekom kojeg se boji. Nemojte razmiljati samo o tome kako
ona nee zatraiti razvod zbog straha od svojih roditelja ili zbog
djece. ena moe biti i dalje s vama u braku ali da je vi izgubite. Jer
oni koji su se udaljili od svojih supruga znaju da je mnogo lake
ivjeti sam nego ivjeti sa enom s kojom ste izgubili nit koja vas
povezuje. Postoje ustvari dva kljua za sretan brak. Prvi je voljeti
Allaha i nastojati primijeniti Njegove principe u svakoj situaciji i vezi.
Drugi je uiniti malo senzibilnog pretraivanja i analize vlastite due
prije nego se odluimo za tako vaan poduhvat, poduhvat koji je
najvaniji u cijelom naem ivotu i koji ce uticati na ivote i dobrobit
mnogo drugih osoba, a ne samo na nas! ta osoba eli od braka?
Prije nego se odlui posvetiti nekom ivotnom drugu, svaka osoba
treba pokuati smireno sjesti, postati svjesna svojih stvarnih
potreba, te procijeniti da li kandidirani partner ima anse da udovolji
tim potrebama. Te potrebe nisu samo da mukarac ima jeftinu slugu
ili priljenicu (seksualnog partnera pri ruci kada god se osjeti
raspoloenim). U sluaju ene to ne znai imati nekoga ko e je
zasipati poklonima, odjeom, nakitom i cvijeem ili nekoga ko e joj
osigurati da na svojim rukama moe ljuljati voljenu bebu. Te potrebe
su mnogo vie od toga. One su fizike, emocionalne i duhovne. ta
su tvoje vrijednosti i tvoji ciljevi, i kako ih namjerava ostvariti?
Mora prvo sebe vrlo dobro poznavati, a onda imati i prilino jasnu
predstavu o tome da li tvoj potencijalni brani drug razumije te
ciljeve i da li je voljan/na i sposoban/na da ih zadovolji.
tavie, da bi tvoj brak bio uspjean, mora voditi rauna o
legitimnim potrebama svoga partnera i ne smije oekivati samo

svoje zadovoljenje. Ako elite biti sretni, onda i va suprunik mora

biti sretan ili e vaa veza kratko potrajati.
Imamo fizike potrebe, za seksualnim zadovoljavanjem, za hranom,
odjeom i domom. Mi imamo emocionalne potrebe za
razumijevanjem, ljubaznosti i panjom. Imamo potrebu za
druenjem i prijateljstvom, za osobom sa kojom moemo dijeliti
svoje intimne misli a i dalje se osjeati sigurnim; za nekim za koga
smo sigurni da nam se nee smijati ili izrugivati, ve e o nama
brinuti. Imamo potrebu da osjetimo da neto zajedno gradimo, da
ostvarujemo neto to je dobro. Konano, mi imamo duhovnu
potrebu za unutarnjim mirom i zadovolj-stvom. Imamo potrebu da se
osjeamo kao kod kue s partnerom iji je nain ivljenja spojiv sa
naim vlastitim osjeajem za moral i naom eljom da ivimo na
nain kojim e Bog biti zadovoljan. Ako nam naa vjera ita znai,
onda najosnovnija potreba koju imamo jeste da naemo nekoga iji
islam nije samo na usnama vec je stigao i u srce. Mi se neemo
osjeati udobno ako se naemo u ivotnom partnerstvu sa nekim iji
nas ivotni stil, moral ili navike dovode u nezgodnu i neprijatnu
situaciju. To nikako nee pomoi naem unutar-njem miru, ve e
naprotiv biti velika briga. Mi se elimo osjeati sigurnim. To nema
nikakve veze sa zadovoljavanjem naih nagona za karijerom,
slavom, bogatstvom ili materijal-nim posjedovanjem.
Takve stvari su po sebi dovoljno drage, ali muslimani znaju da
postoji glad duha koja ostaje i kad sve ove fizike potrebe budu
zadovoljene. Ljubav prema dunjaluku i ovozemaljskim stvarima je
varljiva iluzija. Muslimani znaju da bez obzira kako draesne one
bile, stvari ovoga svijeta su prolazne i brzo nestaju. One zavise od
volje Allahove. Milioner moe biti pretvoren u prainu zbog
najmanjeg zaokreta sudbine.
Nita od zemaljskih bogatstava ne moemo uzeti sa sobom kada
budemo naputali ovo mjesto i krenuli na put koji dolazi nakon
kratkog ivota na ovom svijetu. Nae due ele znati ko smo, ta
smo, zato smo ovdje, kuda idemo i kako tamo moemo stii.
Nevjernici ismijavaju religiju, ali se ne osjeaju prijatno zbog
saznanja da nemaju zadovoljavajue odgovore na ova pitanja.
Muslimani osjeaju da su, ak i kad ne znaju posigurno sve detalje,
na Pravome putu. ak i kad uvijek ne znaju zato je Allah dao
odreenu uputu, oni vjeruju Njegovom sudu, i znaju da je ispravno
potovati je, i da e postupajui po njoj nai sreu i zadovoljstvo. Za
uspjean brak od vitalnog je znaaja da u obzir uzmete potrebe i
narav svoga partnera. U potrazi za tvojom vlastitom sreom i
uspjehom vano je i ta on ili ona vjeruje o ivotu, svijetu i svemu
ostalom. Jer, ako je samo jedna strana para sretna i zadovoljna

vezom, vrlo brzo e i ona biti pogoena nezadovoljstvom druge

strane.
Osobe koje se ele vjenati treba od samoga poetka da znaju
odgovaraju li jedna drugoj. To znai vie od toga da li su ili ne iz
odgovarajue porodice, ili da li praktikuju osnovne vjerske dunosti:
te stvari su vane, ali vjerovati da su one jedino to je vano moe
dovesti do katastrofe. Ponekad kada se osoba zaljubi, ona je gotovo
u stanju bolesti koja sputava njeno normalno rezonovanje.
Zaljubljeni su esto opijeni voljenom osobom da jednostavno ne
mogu vidjeti stvari koje nisu u redu. Ili ako ih i vide, oni
pretpostavljaju da je njihova ljubav tako snana da e prevazii sve
prepreke i nespojivosti, i da e biti u stanju da utjee na voljenu
osobu da se promijeni prema eljama i ukusu zaljubljene osobe. Neki
se nadaju!
Ako dvije osobe ne ine dobar tim, onda su velike anse da e
putovanje biti tegobno. Prema jednoj staroj bliskoistonoj poslovici,
polje ne moe biti kako treba uzorano ako su u jarmu vo i magarac.
Takva avantura moe uspjeti, ali e ona nanijeti bol i potekoe
objema stranama. Isto vai i za brak.
Ako mukarac i ena imaju potpuno razliite interese/ zanimanja,
ukuse, iskustva, vrste prijatelja, sasvim je sigurno da e njihov brak
brzo naii na velike probleme. To je jedan dobar razlog zato je
vano da ivotni partneri imaju zajedniki stav prema svojoj vjeri.
Allah je zabranio brak sa mnogobo-cima i naredio nam da se
enimo osobama od vjere. On je takoer odobrio ukljuivanje
roditelja i staratelja pri izboru suprunika.
Drutveni status porodice esto uveliko odreuje skup vrijed-nosti
koje ljudi imaju. Kada je drutveni status mua i ene slian, oni e
se vjerovatno lake privii jedno na drugo. Meutim, Allah i Njegov
poslanik, a.s., kau da osobe vrlo razliitog statusa mogu imati
veoma dobre brakove sve dok su njihovi stavovi prema vjeri spojivi.
A robinja vjernica bolja je od mnogobokinje, makar vam
mnogobokinja pamet zanijela![50]
enu udaju etiri stvari: njeno bogatstvo, njen status, njena ljepota i
njena vjera. Odlui se za onu s vjerom i uspjet e.[51]
Mnogi
brakovi
danas
nesretno
zavravaju,
ponekad
i
razvodom, zbog nespojivosti. Da su partneri ostavili na trenutak po
strani pitanje zaljubljenosti i paljivo preispitali svoju spojivost,
njihove tragedije bi moda bile izbjegnute. Otuda je vana trezvena
pomo roditelja pri izboru i ocjeni potencijalnih partnera! Iskreno
potovanje jednih prema drugima je najvaniji element, a ne
takozvana bliskost i fizika intimnost prije braka.

Neobuzdana strast moe goditi u poetku, ali ona pokazuje sebinu

nebrigu za sreu druge osobe. Ona takoer moe posijati sjeme
sumnje koje kasnije moe izrasti u nesigurnost vezano za stvarni
motiv braka. Je li mu cilj samo da slui kao ispust za strast ili je
sklopljen da bi se dijelio ivot sa nekim koga se istinski cijeni i voli?
Mnogi, na svoju alost, otkrivaju da pomanjkanje samokontrole prije
braka esto najavljuje pomanjkanje samokontrole u braku. Ipak,
nemogue je da dvije osobe ikada odgovaraju jedna drugoj u
svakom smislu jer su to dvije odvojene individue, svaka sa svojom
zasebnom duom i linosti. Ako jedan partner jednostavno nastoji
dominirati drugim tako da dokine osobenost drugog suprunika,
tragedija je na pomolu. Jedna od najveih opasnosti macho
mukaraca je to oni nakon vrlo kratkog perioda branog ivota
poinju misliti o svojim partnerima kao eni ili svome
produenom ja ili ak imovini, i to zaboravljaju da islam priznaje
ene kao puno-pravne linosti. Kada muevi na ivici razvoda budu
intervjuisani od strane savjetnika, oni esto u oku dolaze do
spoznaje da, iako su godinama oenjeni oekujui da im ene
ispunjavaju svaku eljicu, nemaju pojma koja je omiljena boja
njihove supruge, ili haljina, ili hobi, ili ko su njene prijateljice. Oni
jednostavno nikada nisu primijetili nijedan aspekt svoje supruge koji
nije imao direktne veze sa njima.
Oblici ponaanja koji mogu dovesti brak u pitanje
Sigmund Freud je izjavio da voljeti i raditi jesu srodne sposob-nosti
koje su znak pune zrelosti. Ako se ovo uzme za tano onda se moe
postaviti pitanje da li je zrelost danas ugroena vrsta? Statistike koje
govore o broju razvoda uveliko potkrep-ljuju snagu ovog pitanja.
Jedno od objanjenja koje se nude kao razlog veeg broja razvoda
jeste prestanak ekonomske ovis-nosti ena o muevima to je nekad
odrvalo brakove ak i u najpromaenijim kombinacijama. Ako
drutvena oekivanja nisu vie tolika snaga koja bi odravala brak
tada su emocio-nalni odnosi izmeu branih drugova utoliko vaniji,
ele li dvoje ljudi odrati branu zajednicu.
Nerijetko emo susresti brane parove gdje je on namrgoen i ljut, a
ona kraj njeg sa suzama u oima pokuava neto da mu kae. Na
prvi pogled je jasno da je u toj vezi dolo do kritine take. Nerijetko
su razlozi ovakvim stanjima razliite emocio-nalne stvarnosti njegova i njena. Pored biolokih izvora ovih razlika smatra se da je
jedan dio njihovih korjena uvren i u samom djetinjstvu jer
djeaci i djevojice vrlo esto ue razli-ite lekcije o postupanju.
Smatra se da roditelji o emocijama puno vie razgovaraju sa
djevojicama nego sa djeacima.

U dobi od deset godina, priblino jednak postotak djevojica i

djeaka otvoreno je agresivan, u ljutnji sklon otvorenim konfrontacijama. Ali ve u dobi od trinaest godina javlja se razlika meu
spolovima: djevojice u odnosu na djeake postaju puno vjetije u
profinjenim taktikama iskazivanja agresivnosti, poput izopavanja,
zlobnog ogovaranja i neizravnih osveta. Djeaci najee
jednostavno nastavljaju sa sklonou sukobljavanju u stanjima
srdbe, ne znajui za prikrivenije naine reagiranja.[52]
Kada se igraju zajedno, djevojice to ine u manjim, prisnijim
skupinama, u kojima je naglasak na to manje neprijateljskih
osjeaja i to vie suradnje, dok se djeaci igraju u veim
skupinama, u kojima je naglasak na konkurenciji. Jedna od kljunih
razlika oituje se u onome to se dogaa kada se igra djeaka ili
djevojica prekine zbog neije ozljede. Ako se djeak koji se ozlijedio
uzruja, od njega se oekuje da se makne i prestane plakati kako bi
se igra mogla nastaviti. Ako se isto to dogodi u skupini djevojica
koje se igraju, igra se prekida i svi se okupljaju oko djevojice koja
plae kako bi joj pomogli. Djeaci se ponose usamljenom, odlunom
neovis-nou i autonomijom, dok djevojice sebe vide kao dio mree
meusobno povezanih jedinki.
Tako djeake ugroava sve ono to bi moglo u pitanje dovesti
njihovu neovisnost, dok djevojice vie ugroavaju prekidi veza. A,
kako je to primijetila Deborah Tannen[53]ovako razliite perspektive
znae da mukarci i ene od razgovora ele i oekuju vrlo razliite
stvari, pri emu su mukarci zadovoljni ako razgovaraju o stvarima,
dok ene trae emocio-nalno povezivanje. Ukratko, ove suprotnosti
u kolovanju emocija rezultiraju bitno drukijim sposobnostima, pri
emu djevojice postaju vjete u oitavanju i verbalnih i
neverbalnih emocionalnih signala, u izraavanju i prenoenju
vlastitih osjeaja, dok djeaci postaju vjeti u minimaliziranju
emocija koje imaju veze s ranjivou, osjeajem krivnje, straha i
povrijeenosti.[54]
Stotine studija dole su, naprimjer, do zakljuka da ene u prosjeku
iskazuju vie empatije od mukaraca, barem kada je rije o
sposobnosti percipiranja neijih neizreenih emocija na temelju
izraza lica, tona i drugih neverbalnih znakova. Jednako tako, u
pravilu je lake oitati osjeaje sa enina nego s mukareva lica; i
dok kod vrlo mladih djeaka i djevojica nema razlike u izraajnosti
lica, ve tokom osnovne kole djeaci postaju manje izraajni, a
djevojice vie. Ova pojava djelomino moe odraavati jo jednu
kljunu razliku: ene, u prosjeku, doivljavaju itav spektar emocija s
veim intenzite-tom i nestalnou nego mukarci - u tom smislu
ene doista jesu emocionalnije od mukaraca.[55]

Sve to znai da ene, openito govorei, u brak ulaze priprem-ljene

za ulogu partnera koji e voditi rauna o emocijama, dok mukarci
do te faze dolaze znatno manje cijenei vanost takve uloge za
odravanje veze.
tovie, prema rezultatima istraivanja provedenog na 264 para, za
ene - ali ne i za mukarce - najvaniji element zadovoljstva vezom
bio je osjeaj da meu partnerima postoji dobra komunikacija.[56]
Ted Huston, psiholog koji je intenzivno prouavao parove,
primjeuje: enama prisan odnos znai razgovarati, naroito o
samoj vezi. Mukarci najee uope ne razumiju to supruge od
njih ele. Oni kau: 'elim s njom initi razne stvari, ali ona eli samo
priati.'
U fazi udvaranja mukarci su znatno pripravniji na to da vrijeme
provode u razgovoru na nain koji odgovara elji za prisnou
njihovih potencijalnih supruga. Ali, po stupanju u brak, kako vrijeme
odmie, mukarci - a to naroito vrijedi za tradicionalnije parove provode sve manje vremena u takvim razgovorima, pronalazei
osjeaj bliskosti u jednostavnim aktivnostima poput zajednikog
ureivanja vrta, umjesto u razgovoru o odreenim temama.
Kolika je vanost emocionalnosti i njenog pozitivnog iskazi-vanja
vidimo i iz hadisa u kojem se prenosi od Enesa, r.a., da je kod
Vjerovjesnika, a.s., bio neki ovjek, koji je vidjevi drugog ovjeka
rekao:
-O Allahov Poslanie ja zaista volim ovog.
Vjerovjesnik mu ree:
-Jesi li mu to dao do znanja?
-Ne, odgovori on.
-Daj mu do znanja.
On ga stie te mu ree:
-Zaista te ja volim u ime Allaha.
-Zavolio te Onaj zbog kojeg si me zavolio, ree on. [57]
Plemeniti Poslanik je poduavajui emocionalnosti rekao: Kada
ovjek zavoli svog brata neka ga obavijesti da ga voli.[58]
Ako je ovakav hajr u ovom pitanju kakav je tek hajr rei supruniku
da ga volimo. U poglavlju koje uskoro slijedi u ovoj knjizi vidjeemo
jo hadisa koji govore o vrijednosti iskazivanja ljubavi. Mogue je da
je ta sve vea utljivost mukaraca djelomino posljedica i injenice
da su mukarci moda i pomalo slijepo optimistini u vezi sa
stanjem braka, dok njihove supruge pomno prate sve znakove
problematinih stanja.
U jednome istraivanju brakova, mukarci su u odnosu na svoje
brane druice iskazali ruiastiji pogled praktiki na sve elemente

veze - od voenja ljubavi, financija, veza s rodite-ljima, do toga

koliko jedni druge sluaju i koliko su vane mane koje iskazuju.[59]
Supruge jasnije i glasnije izraavaju pritube. Udruite li takvo
muko gledanje na brak kroz ruiaste naoale s nesklonou
emocionalnim suprotstavljanjima, postat e vam jasno zbog ega se
supruge toliko esto tue kako im supruzi pokuavaju izmigoljiti iz
razgovora o uznemirujuim aspektima njihova odnosa. Sporost
mukaraca u pokretanju razgovora o problemi-ma u vezi pojaana je
njihovim razmjernim nedostatkom umijea kada je rije o itanju
emotivnih izraza lica.
ene su, naprimjer, osjetljivije na tune izraze mukareva lica nego
to su mukarci sposobni otkriti tugu na eninu licu.[60] Stoga ena
mora biti jo tunija kako bi mukarac uope primijetio njezine
osjeaje, a kamoli potaknuo razgovor o tome to ju je rastuilo.
Promislite o posljedicama koje ove emocio-nalne razlike meu
spolovima imaju na nain na koji se parovi suoavaju s problemima i
neslaganjima neizbjenim u svakoj intimnoj vezi. Zapravo, konkretna
pitanja, poput uestalosti spolnih odnosa, naina odgoja djece ili
troenja i tednje nisu odluujua za odravanje braka. Prije je rije
o nainu na koji par raspravlja o takvim bolnim tokama i koji je
presudniji za sudbinu.Jedan od ranih znakova upozorenja koje govori
o tome da je brak u opasnosti estoka je kritinost.
U zdravom branome odnosu partneri osjeaju slobodu izraavanja
pritubi. Ali u napadu bijesa pritube se preesto izraavaju na
destruktivan nain, kao napad na partnerov karakter. Veina parova
s vremena na vrijeme iskusi situacije u kojima se prituba na neto
to je jedan od partnera uinio iznosi kao napad na osobu umjesto
na ono to je uinio. Ali ovako teke osobne kritike imaju
neusporedivo tetniji emocionalni uinak od razumnijih pritubi. A
vjerojatnost ponavljanja takvih napada time je vea, to je moda i
razumljivo, to jedan od partnera ima izraeniji dojam da njegove
pritube prolaze neopaeno ili se zanemaruju. Stalne kritike i prijezir
ili gaenje znakovi su opasnosti jer pokazuju da je on ili ona
preutno donio negativan sud o partneru. U njegovim ili njezinim
mislima, partner je meta stalne osude. Takvo negativno i neprijateljsko razmiljanje prirodno dovodi do napada zbog kojih onaj
drugi partner zauzima obrambeni poloaj - ili je spreman na
protunapad.
Te dvije vrste reakcije tipa borba ili bijeg, naini su na koje brani
drug moe reagirati na napad. Najprirodnija je reakcija uzvratiti
napadom, nekontroliranim bijesom. Takav pristup najee zavrava
beskorisnim glasnim obraunom. Meutim, alternativna reakcija,

bijeg, moe biti pogubnija, naroito kada bijeg zapravo znai

povlaenje u neprobojnu tiinu.
Dakako, veina suprunika s vremena na vrijeme, u svaama,
doivljava takve intenzivne trenutke - to je posve prirodno. Problemi
za brak zapoinju kada se jedan od partnera osjea preplavljenim
gotovo bez prekida. Tada jedan partner ima osjeaj da je posve
obuzet onim drugim, neprestano budno pazi na emocionalni napad
ili nepravdu, postaje hiperbudan i osjetljiv i na najmanji znak. Ako je
mukarac u takvome stanju, rijei njegove supruge poput: Duo,
moramo razgovarati, mogu potaknuti reaktivnu misao: Ponovno
zapoinje svau i tako zapoeti proces preplavljivanja. Na taj nain
postaje sve tee i tee oporaviti se od fiziolokog uzbuenja, zbog
kojeg je, pak, lake nedune primjedbe vidjeti u uasnome svjetlu,
to e ponovno pokrenuti itav postupak preplavljivanja.
Ovo je moda i najopasnija prekretnica za brak, katastrofina
promjena unutar veze. Preplavljeni partner poeo je praktiki itavo
vrijeme misliti najgore o branoj druici, sve njezine postupke
tumaei u negativnome svjetlu. Inae nevana pitanja pretvaraju
se u velike bitke, partneri neprestano bivaju povrijeeni. S
vremenom, partner kod kojeg se dogaa preplav-ljivanje poinje
svaki, pa i najmanji, problem u braku smatrati ozbiljnim i
nepopravljivim, jer samo preplavljivanje sprjeava bilo kakav
pokuaj popravljanja situacije. Kako se ovo nastavlja, sve vie
izgleda da je posve beskorisno razgovarati o problemima i partneri
poinju sami umirivati vlastite uzrujane osjeaje. Poinju voditi
paralelne ivote, u biti ivei izolirano jedno od drugoga i osjeajui
se usamljenima unutar braka.
I kao to je za mukarce vjerovatnije da e pribjegavati zatva-ranju,
tako je za ene vjerovatnije da e kritizirati mueve. Ova asimetrija
posljedica je toga to se ene dre svoje uloge upravljaa
emocijama. Kada one pokuavaju potaknuti rjeava-nje neslaganja i
problema, njihovi e muevi biti manje skloni sudjelovanju u neemu
za to su sigurni da e se pretvoriti u estoku raspravu.
Kada primijeti kako joj se partner povlai, supruga pojaava
glasnou i intenzitet svoje pritube i poinje ga kritizirati. Kada se on
zbog toga pone braniti ili se posve iskljui i povue, ona e osjeati
frustriranost i bijes i stoga e pridodati prijezir kako bi naglasila
jainu svoje frustracije.
Kada suprug uvidi da je objekt partneriine kritike i prijezira, poinju
ga obuzimati misli nedune rtve ili pravednikog ogorenja koji sve
lake i lake izazivaju preplavljivanje. Ne bi li se zatitio od poplave,
on zauzima sve izraeniji obrambeni stav ili se jednostavno posve
zaklanja iza neprobojnog zida. Ali kada se mukarac tako zatvori, ne

zaboravite, do preplavlji-vanja dolazi kod njegove supruge, koja se

osjea krajnje nemonom. A kada takav ciklus branih sukoba
eskalira, vie se nego lako moe posve oteti nadzoru.
Openito govorei, mukarcima i enama potrebno je razliito fino
emocionalno podeavanje. Za mukarce savjet glasi: ne izbjegavati
sukob, nego uvidjeti da, kada iznosi neku pritubu ili neslaganje,
supruga to moda ini iz ljubavi, pokuavajui njihov odnos odrati
zdravim i na ispravnome putu (premda isto tako mogu postojati i
drugi motivi za njezine neprijateljske stavove).
Kada nezadovoljstva tiho kipte ispod povrine, njihov se intenzitet
pojaava sve dok ne doe do eksplozije; kada se takvi problemi
iznesu i izglade, pritisak se smanjuje. Ali muevi moraju uvidjeti da
ljutnja ili nezadovoljstvo nisu isto to i osobni napad - emocije
njihovih supruga esto su tek sredstvo naglaavanja intenziteta
njihovih osjeaja o odree-nome problemu. Mukarci se takoer
trebaju uvati prekidanja rasprave preuranjenim nuenjem
praktinih rjeenja - supruzi je u pravilu vanije osjetiti da je partner
slua i razumije njezine osjeaje u vezi s problemom (premda se s
njom ne mora slagati). Ona njegove savjete moe protumaiti kao
nain odbacivanja njezinih osjeaja kao neeg nevanog.
Muevi koji su u stanju ostati sa suprugama tijekom najeih izljeva
bijesa, pritom njezine pritube ne proglaavajui neim nevanim,
pomau im da steknu osjeaj kako ih partner slua i potuje. to je
naroito vano, ene ele da im partneri priznaju i potuju osjeaje
kao neto to je utemeljeno, ak i ako se s njima ne slau. U
najveem broju sluajeva, kada supruga uvidi da partner slua
iznoenje njezina stava i da registrira njezine osjeaje, ona se
smiruje.
Ono to najvie nedostaje parovima koji na koncu zavravaju vezu
razvodom jesu pokuaji jednog od partnera, bilo kojeg, da smanji
napetost. Postojanje ili nepostojanje naina za isprav-ljanje sukoba
kljuna je razlika izmeu svaa kod parova koji imaju zdrav brak i
onih koji vezu okonavaju razvodom. Mehanizmi ispravljanja koji su
sprijeili prerastanje spora u pravu eksploziju zapravo su jednostavni
potezi, poput odrava-nja rasprave na glavnome smjeru,
pokazivanja suosjeanja i smanjivanja napetosti. Ovi temeljni potezi
slue poput emocio-nalnog termostata, izraenim osjeajima
onemoguavajui da preu toku vrenja i preplave partnerovu
sposobnost usredoto-ivanja na glavnu temu.
Jedna od openitih taktika za osiguravanje funkcioniranja braka
upuuje nas na to da se ne koncentriramo na konkretna pitanja odgoj djece, seks, novac, kune poslove - oko kojih se parovi
svaaju, nego da njegujemo zajedniku emocionalnu inteligenciju

branoga para, time poveavajui mogunost za izglaivanje

sporova. Ve nekoliko emocionalnih sposobnosti - uglavnom
sposobnost smirivanja, suosjeanje i pozorno slu-anje mogu
poveati vjerojatnost da e par uinkovito rijeiti neslaganja. To
omoguuje zdrava neslaganja, korisne svae, koje braku
doputaju da dalje cvjeta, te nadvladavaju negativ-nosti, koje, ako
im se dopusti da se razvijaju, mogu razoriti brak. Nijedna od ovih
emocionalnih navika ne mijenja se preko noi; u najmanju ruku, za
to je potrebno ustrajnosti i budnosti.
Parovi e moi ostvariti kljune promjene proporcionalno vlastitoj
motiviranosti za pokuaje. Velik broj ili ak veina emocionalnih
reakcija koje se tako lako aktiviraju u braku formiraju se jo od
djetinjstva. Prvi smo ih put nauili u svojim najprisnijim vezama ili su
nam ih formirali roditelji, a potom su u brak unijete posve
oblikovane. Stoga smo unaprijed priprem-ljeni za odreene
emocionalne navike - pretjerano reagiranje na uoena poniavanja,
recimo, ili zatvaranje na prvi znak konfrontacije - iako smo se moda
zarekli da se neemo ponaati poput svojih roditelja.
On: Vie!
Ona: Dakako da viem - nisi uo ni rijei od onoga to sam ti rekla.
Jednostavno me ne slua!
Sluanje je vjetina koja odrava vezu. ak i u najeim trenucima
sukoba, kada su obje strane pod utjecajem emocio-nalnog pua,
jedan ili drugi, a katkada i oba partnera, mogu uspjeti sluati unato
bijesu, te uti i reagirati na partnerov pomirbeni in. Meutim,
parovi koji se kreu u smjeru razvoda, postaju toliko obuzeti bijesom
i fiksacijama o konk-retnim stranama problema da ne uspijevaju
sluati - a kamoli uzvratiti - bilo kakve mirovne ponude koje bi se
implicitno mogle pojaviti u partnerovim rijeima. Obrambeni stav
kod partnera koji slua preuzima oblik ignoriranja ili trenutanog
osporavanja partnerove pritube, pri emu on reagira kao da je rije
o napadu, a ne pokuaju promjene ponaanja. Dakako, ono to
jedan od partnera govori u svai esto se pojavljuje u obliku napada,
ili se izgovara s tako izraenom negativnou da je teko uti bilo
to osim napada. Potovanje i ljubav razoru-avaju sve neprijateljske
osjeaje u braku, kao i na drugim ivotnim podrujima. Jedan od vrlo
korisnih naina na koje je mogue smanjiti intenzitet sukoba jest
partneru dati do znanja da ste u stanju na stvari gledati i iz druge
perspektive i da takav stav moe biti utemeljen, ak i ako se s njim
osobno ne slaete.
Drugi je nain preuzeti odgovornost ili se ak i ispriati ako uvidite
da ste u krivu.

Priznavanje utemeljenosti tuih stavova znai da sluate i moete

prihvatiti izraene emocije, ak i ako se ne moete sloiti s
argumentacijom: Jasno mi je da si uzrujana. U nekim drugim
trenucima, kada se partneri ne svaaju, prizna-vanje utemeljenosti
poprima oblik komplimenata, pronala-enja neega to iskreno
cijenite i izraavanja neke pohvale. Priznavanje utemeljenosti,
dakako, nain je koji pomae u smirivanju vaeg branog partnera ili
poveavanju emocional-nog kapitala u obliku pozitivnih osjeaja.
Neka istraivanja su pokazala da 90% naih razgovora poiva na
koritenju govora bez rijei. To se dogaa kada koristimo tjelesne
pokrete kako bismo izrazili ono to je u nama. Oi su najizraajniji
tjelesni organ. Pjesnici ih nazivaju prozorima due ili duha. ovjeka
koji nas izbjegava izravno pogledati u oi smatramo nesigurnim u
sebe, uplaenim, smuenim, depre-sivnim ili tunim; dok ovjeka
budno otvorenih oiju smatramo hrabrim, vrijednim ili pronicljivim.
Prenosi se od Ebu Katade, r.a., da je Poslanik a.s., rekao: Zaista ja
ustanem na namaz elei da ga dugo obavljam ili ujem djeiji pla i
obavim samo najnunije u namazu ne elei da prouzrokujem
tekou njegovoj majci.[61]
Trebamo se truditi primjeivati kod suprunika emocinalne promjene
i stanja. Nije dovoljno prepoznat da je naeg branog druga strah
neeg, ili da je bijesan, treba znati ta poduzeti na tom planu, ta ta
emocija oekuje.
Naredna tabela preuzeta iz knjige Emocionalna inteligencija nam
moe pomoi u tome:
EMOCIJA

PORUKA

Ljutnja

Promjeni svoje ponaanje!

OEKIVANA
REAKCIJA
Krivica i isprika

Strah

Ugroava me neto jae od mene!

Zatita

Zadovoljst Moja elja je ispunjena!

vo
Prezir
Ti ne vrijedi dovoljno!

Zadovoljstvo

Mrnja

Ti si zao jer me mrzi!

Strah i nestajanje

Zavist

Ti misli da si bolji od mene!

Potvrda subjektove
vrijednosti
Pomo i podjela
odgovornosti
Promjena aktivnosti

Zabrinutos Ja sam odgovoran!

t
Dosada
Mene zanimaju druge stvari!
Ravnodun Meni je to nevano!
ost

Poniznost

Prekid odnosa

Stid
Krivica
Ljubav

Znam da vi mislite da ja nisam OK

Potvrda subjektove
vrijednosti
Ja sam dobar i osuujem svoje loe Oprotaj
ponaanje!
Ti si vrijedno ljudsko bie i ja te
Uzvraanje ljubavi
elim u svom intimnom svijetu!

Ljubomora Bojim se da e otii s drugim!

Potvrda ljubavi

Odnos - brani parovi i njihove porodice

Veliki broj branih problema nastaje zbog mueve ili enine
porodice. To se deava zbog uske veze ovjeka sa svojom
porodicom. Mnogi od ovih razloga, iako su neznatni, doveli su do
privremenog ili trajnog razvoda braka. Spomenuemo neke od
problema koji se deavaju u ovim relacijama:
Sva porodica jako se raduje kada se sin odlui na enidbu, svi su
spremni da mu pomognu u odabiru ene, a nakon toga pripremaju
svadbu, i sve ono to je potrebno za slavlje. Obino majka i sestre
vode glavnu rije po tom pitanju, ali samo to ovjek zakorai u svoj
brani ivot, tj. od prvih dana braka, zapoinje druga etapa
razmiljanja kod pojedinih majki. Izraz tjeskobe i nezadovoljstva
primjetan je na njenom licu, jer, evo, njen sin je ne posjeuje
dovoljno esto, a i kada je posjeti, ne zadrava se dugo. Pogledi
sumnje i krivice padaju na njegovu enu koja je otela pamet
njihovog sina od prvih dana. Zbog ovoga se mogu poeti, razvijati
osjeaji ljubomore kod majke. Poinje gledati na suprugu svoga sina
kao na enu koja je njime zavladala, a ona je ta koja se namuila i
propatila mnogo godina, ona ga je odgojila, uila ga i noima bdjela
nad njim, pa kada je dolo vrijeme da ugleda plodove svoga truda,
dola je ta ena koja ga joj je otela i zavladala njime.
Svi ovi osjeaji vrte se u njoj dok se u isto vrijeme raduje to njen sin
ima enu koja ga slui i brine se o njemu, pa se poinje boriti sa
svojim osjeajima. U sluaju da dobije priliku, kao npr. da sin zakasni
nekoliko dana da je posjeti, razbijesni se, pone okrivljavati njegovu
enu, ispoljavajui ono to je u njenom srcu protiv nje. Tu se otkriju
njene misli i osjeaji, tako da i snaha sazna za njenu ljubomoru i da
krivicu svaljuje na nju. A ako jo i mu svoju naklonost prema eni
iskazuje pred svojom porodicom, ali se sa njom, hvali je pred njima,
sve to jo vie nekad moe da poveava ljubomoru njegove majke.
Neke ene ne pridaju nikakvu panju sticanju naklonosti svoje
svekrve, potivanju i ljubaznosti prema njoj. Takva ena smatra da je
ljubav i naklonost njenog mua njen jedini cilj, a odnosi sa njegovom
majkom potpuno su hladni, bez ikakvog znaka potovanja i
uvaavanja. Od toga se stvori prikrivena mrnja u majinoj dui,
poinje je potcjenjivati i hukati sina, tako da sama ena svojim
loim postupcima pridonese razdoru svog doma.
Ve od sklapanja braka znaju biti prisutne nesuglasice izmeu majke
budueg mua i majke njegove izabranice. Svaka od njih eli da
stvari teku tokom kojim ona diktira. Nakon sklapanja braka, tokom
zajednikog ivota suprunika i deavanja nekih neznatnih problema

i razmimoilaenja, nesuglasice i netrpelji-vost izmeu njih dvije

konstantno se poveavaju zbog toga to svaka od njih staje na
stranu svoga djeteta, a drugu stranu smatra glavnim krivcem.
Ponekad neka od njih ne posustaje tuei se i krivei drugu, kako bi
je omrzla svome sinu ili kerki, navodei da je ona glavni uzrok
njihovih branih nesuglasica, da bi, na kraju, svaki od suprunika
stao na stranu svojih roditelja protiv svog branog druga. Meutim,
ponekad se na tome sve ne zavri, jer se mnoge ene ale da im se
svekrva uplie u njihove privatne stvari i pokuava saznati sve
mogue to se deava u kui, a ponekada prenosi kune tajne i sve
to se deava njenim kerkama, rodicama i sl. Pored toga, stalno se
ali da njen sin nema vremena da sjedi sa njom zbog njegove ene i
zauzetosti u ispunjavanju njenih potreba, pa proe ponekad cijeli
dan da sin ne prie svojoj majci da sjedne i porazgovara sa njom.
to se tie stanovanja nekih od mueve blinje rodbine, njegove
brae i sl. u istom stanu sa suprunicima, i to ne na odreen period
ve za stalno, to oteava njegovoj eni i poveava njenu tjeskobu,
jer je duna da slui i njih uz svog mua, njegovu majku, djecu i sl.
Neki ljudi nau sebi enu sa kojom misle ui u brani ivot, ne
uzimajui u obzir miljenje porodice koja je unapriejd protiv toga. U
nekim sluajevima porodica se podijeli na one koji je prihvataju i one
koji nisu zadovoljni njenim osobinama, i zbog toga nastaju neke loe
posljedice. Nekada i u razlikama drut-venih odnosa postoji razlog za
ovakve vrste problema. ena je, na primjer, iz siromane sredine,
razlika u drutvenom poloaju izmeu nje i porodice u kojoj ivi njen
mu velika je, pa ni ona nije u stanju da ih slijedi u njihovom nainu
ivota niti je oni prihvataju kao suprugu svoga sina kojom e se
ponositi, ve je njihov pogled na nju pogled prezira i potcjenjivanja
zbog toga to ih je ona dovela u nezgodan poloaj u njihovoj okolini.
Isto se zna desiti i kada je ena iz bogatije porodice, tada ona ima
probleme sa navikama mueve porodice koje se razlikuju od onoga
kako je ona odgojena i kako je prije ivjela. Neki ljudi vole esto
posjeivati svoju porodicu, jer u tome vide priliku da poboljaju
odnose izmeu njih i njihovih supruga i djece. Ukoliko nema nikakvih
oevidnih problema i nesuglasica sa njima, i ena to obino prihvaa
ne vidjevi nita loe u tome. Meutim, vremenom i uestalou
njihovih posjeta njegova porodica uvidi da se stvar preokrenula i da
suprunici zalaze u njihove line stvari, a jo vie se negodovanje
povea kada ena prenese neke od ovih stvari nekom drugom, to
oni nikako ne mogu prihvatiti. Isti je odnos i mogunost problema,
ako ne i via, i kada enini roditelji pokuavaju zai u ivot branog
para. Pogotovo u naim bosanskim uvjetima koji se tradicionalno
oslanjaju na mua - kao domaina i glavu porodice pa se utjecaj

enine majke (punice) ili drugih lanova njene obitelji zna

posmatrati pokuenim pogotovo od strane mueve rodbine. Sve su
ovo tekoe na koje nailaze neki brani parovi i ovim primjerima one
nisu iscrpljene, no, navodimo ih da bi eventualni uesnici istih mogli
vidjeti kako takve situacije runo zvue kad si iole definiu, a o
runoi i posljedicama u stvarnom ivotu ne treba ni govoriti.
Odgovor na ove probleme u sutini dat je u prethodnim poglavljima
knjige koje smo posvetili iniocima koji se trebaju uzeti u obzir kod
izbora branog druga. No, nekad se (mada rjee) ovakve pojave
dese i kada se ispotuju svi savjeti. Naravno, i oni koji ne pridaju
panju spomenutim iniocima u odabiru branog druga ne smiju
zbog tog biti odbaeni i preputeni nemilosti posljedica istog.
Supruge trebaju biti upoznate s pravima majki, majke s pravima
suprunika, kontrolirati snagom vjere i razuma teenje koje dovode
do razdora unutar brane zajednice. Ako se, ne daj Boe, neki brani
par nae u ovakvim okolnostima neka ne olakava sebi tako to e
pritiske sa strane prenijeti u meusobne odnose. Iznau li naina da
tu ivotnu prepreku prebrode razumno uz snagu meusobne ljubavi i
pouzdanja u dragog Boga, ona e s Boijom pomoi, rezultirati
snagom koja e budue brane nezgode uiniti neznatnim. Ono to
je uoljivo iz analize veeg broja branih drugova koji su se u brana
savjetovalita javili zbog ovakvih problema jeste i jedna injenica
koja kad je postanemo svjesni moe biti odlina preventiva ovakvih
situacija. Naime, kako brak sa sobom nosi velike promjene u ivotu
suprunici, nerijetko, umiju, borei se s novim okolnostima da se na
iste poale majci ili ocu, koji e, (i njegovi i njeni) privreni svom
evladu i poesto slijepi na njegove nedostatke, za tjeskobu svog
djeteta optuiti njegovu enu/mua. Iako on ili ona nisu direktno
optuili jedno drugo svojim roditeljima, ako ih esto optereuju
problemima unutar svog branog ivota, bili emocionalni, socijalni,
ekonomski, na odreeni nain siju sjeme prije nabrojanih
mogunosti. Zato treba paziti na to kakvu sliku svoga ivota
prenosimo na svoje roditelje. Rijetko e se roditelji uplesti na lo
nain u ivot svoje djece ukoliko im oni ne odailju poziv vapaja.
Pokaimo im zadovoljstvo, da smo sretni, a ako i nismo ne letimo
odmah za telefon. Strpimo se! U svakom sluaju duboko promislimo.

UKRASI INTIMNOG IVOTA

Razgovor
Svi kau da je komunikacija klju uspjenog branog ivota.
Razgovor se ne svodi samo na komunikaciju u opim ivotnim
stvarima nego i u intimnosti. Ali, malo je onih kojima se ne zavee
jezik kada treba krenuti sa priom. No, kad se jednom krene, onda
ona postaje prirodan dio sveukupnog intimnog ivota. Umijee je
izbjei nekoliko taaka oko kojih se dvoje uvijek sukobe, a samo zato
to su pogreno postavljene. Predlaemo vam da prouite neke od
ovih savjeta kako biste razbili blokadu u komunikaciji.
Prestanite da locirate problem. To znai da jednom shvatite (i samim
tim to vie ne radite) da nije lijepo uprijeti prstom i rei problem je
u tebi, ti si kriv(a). Ispada da vi od samoga poetka znate ko je kriv
i odgovoran i koga treba kriviti. Kako onda oekujete da nastavite da
priate o tome sa svojim drugom ako je samo on/a okrivljen/a? Ovim
samo gubite potrebnu energiju i time izluujete suprunika i ujedno
ga udaljavate od sebe. Imate problem? Oboje ste jednako krivi.
Priznajte svoj dio krivice i krenite odatle.
Dozvolite slobodu u ponaanju. Veliki dio seksualnih problema ini
zabrinutost. esto se ljudi osjeaju slabo i nesigurno zbog svog
izgleda i svojih mogunosti. Veliki broj brine da neto nije u redu sa
njihovim seksualnim djelovanjem. Usljed toga, normalne pojave
mogu postati prava katastrofa.
Recimo da mukarac jedno veer ne ispuni oekivano. Ona e
misliti da mu vie nije privlana (ugojila se koji kilogram). On
pokuava da je uvjeri da je divna kao to je oduvijek i bila. U tome
ne uspijeva, a ona se potom rasplae. Scenarij njihove sljedee
zajednike noi moe biti pravi komar. Ona e se i suvie truditi, on
se nee opustiti i problem e se uduplat.
Da se ovakve stvari vama ne bi dogaale, jednostavno se prepustite
i dopustite da se ponaate onako kako vam prija, bez nekih
oekivanih akcija i poduhvata. Iskaite ta volite i ta biste eljeli.
Nakon prvih nekoliko dana ili nedjelja, parovi zaborave da jedno
drugome kau koliko im znai kada ih neto posebno uzbuuje i
zato misle da je druga strana posebna. Svako voli da uje da je
seksualno privlaan i da to neto to on(a) radi ima pozitivnu
reakciju. Ne zaboravite mu/joj rei ta vam i kako prija.
Kada razgovarate o intimnosti ponekad treba biti detaljan. Umjesto
reenice tipa nisi uopte romantian, recite neto kao vie bih
voljela da se drimo za ruke dok etamo, ili tako neto. Vama neto
smeta, recite tano ta i to e se promijeniti; inae, poet ete sve iz

poetka. Ako elite emocionalnu i seksualnu intimnost, morate da se

trudite da do nje stignete. Potpuno uklapanje branih drugova od
samog poetka, samo po sebi, veoma je rijetka pojava. Da biste
stvarno postali bliski trebate komunicirati i na najljepi nain iznijeti
meusobne probleme na otvoreno. Najvei rizik je to ne znate kako
e on/a reagovati: moe biti ljut/a, razoaran/a, uvrijeen/a ili
okiran/a to vi o tome uopte i priate. Ali upravo taj rizik e vas (ili
nee) zbliiti. Pria i od samo nekoliko minuta djeluje ljekovito i toplo
za vas dvoje. Ta pria je iskrena (najee) i oputena. Tijelo je
oputeno, misli su vam iste i jasne, i sve je kao u snu. Uslijed toga i
rijei koje jedno drugom govorite kao most su koji spaja
nepremostive muko-enske odnose. Ne dopustite da vas osjeaj
kako bi va brani drug trebao to prvo poet dovede do jo tee
situacije. Nekad je bitno da se dobro zavri, ma ko nainio prvi
korak. to vie budete priali to e va odnos biti bolji i iskreniji. Zar
vam nije prijatnije da ujete neto lijepo o onome to se upravo
dogodilo, nego da samo oslukujete tiinu. Tiinu punu pitanja tipa
da li je ovo bilo dobro, da li joj/mu je odgovaralo, itd. Pria daje
odgovore na sva ta pitanja.
Iskaite osjeanja rijeima, ma kako to bilo nesigurno ili teko za
vas. Zvuat e iskreno ako ih u tim trenucima kaete i mnogo
uvjerljivije nego ako ih izgovarate tokom seksualnog odnosa. Priajte
uvijek i nemojte misliti da je pria potrebna samo na poetku veze,
dok se jo niste upoznali i samim tim sve ono to drugi voli. Pria je
potrebna da bi se veza odrala. Vezi je potrebno osvjeenje uz
konstantno odravanje. Ne moete je prepustiti sluaju i odravati je
devizom ta bude bie.
Dakle, da jo jednom ponovimo: Jedan od najveih problema je to
to se o seksu nedovoljno razgovara. Brani drugovi meusobno
veoma rijetko zaista razgovaraju o seksu - a ba oni su ti koji bi o
tome najvie trebalo da priaju - pa, njih se najvie i tie! Niko od
nas ne umije da ita misli, a opet, nerado emo partneru rei ta
tano elimo, a ta nam ne prija. Neemo otvoreno (esto ni
uvijeno) rei da smo nezadovoljni svojim seksualnim ivotom. Ne
mislimo ovdje da je seks neto o emu neprekidno treba da priate i
razglabate, ali povremeni ozbiljan i iskren razgovor o tome sigurno
bi dobro doao. Ovako utimo, otrpimo ono to nam se ne svia i za
ta u nekom trenutku nismo raspoloeni, pravimo kompromise koji
su u sutini nepotrebni (samo to o tome ne priamo, pa to i ne
otkrijemo) i, sve u svemu, nerijetko zapravo otaljavamo ono u emu
bi trebalo da uivamo. Zato, razgovarajte i budite svjesni greke
koju mnogi ine smatrajui da o seksu ve znamo sve i da tu nema

ta da se ui. Ne treba dopustiti da potencijalni izvor velikog

zadovoljstva stvara muninu u vaem ivotu.
Krupne sitne stvari
Ukoliko ste dugo u braku sa voljenom osobom, sasvim sigurno ste
zaboravili one male slatke stvari koje ste za nju/njega inili na
poetku braka. Nakon odreenog perioda u braku, deava se da vie
panje obraate na druge aspekte ivota, kao to je posao, drutvo pa brak poinje da trpi! Da bi se sprijeile ovakve neprijatnosti,
predlae se da se s vremena na vrijeme pokloni voljenoj osobi
poklon, uprilii posebna veer i pripremi neko iznenaenje. Pod
uspjenim brakom najee se podrazumijeva to da su suprunici
preivjeli velik broj godina branog ivota. Nasuprot tome, postoje
parovi koji imaju iskustva sa sutinskim uspjehom u braku - onim
koji pretpos-tavlja vei nivo intimnosti, bolje razumijevanje,
bezgraninu panju, strpljenje i dobru komunikaciju.
Poljubac
Kad neka emocionalna veza poinje da gubi na intenzitetu, parovi
prvo prestaju da se ljube, mada nastavljaju da imaju seksualne
odnose. Razloga za ovo je mnogo. Veina kljunih senzacija ima
svoje receptore u nivou naeg lica, kao to su vid, sluh, ukus, miris,
a koa lica i posebno usne imaju sami veliku gustinu receptora pa su
jako osjetljive na dodir. Poljubac je najee uvod u neku drugu
seksualnu aktivnost, ali ponekad on predstavlja sve - zato nikad
nemojte potcjenjivati znaaj poljupca. Nekad moe imati veu snagu
nego bilo koja druga seksualna aktivnost. Kao i svaka druga stvar u
ivotu i poljubac se mora nauiti. Ali ono najvanije to treba nauiti
nije sama tehnika, ve prije svega kako va partner voli da je/ga
ljubite.
Magina snaga zagrljaja
Ponekad je ulna komunikacija vanija i snanija od verbalnih
poruka. Iako su svjesni da zagrljaj emituje razliita osjeanja ljudima je ponekad teko da zagrle drage osobe. Mogue je da je u
pitanju temperament ili uvjerenje da je grljenje infantilno, da je taj
gest rezervisan samo za najintimnije osobe - porodicu, djecu...
Njean zagrljaj kojim iskazujemo ljubav ili dijelimo radost predstavlja
blagodat za organizam. Kada se dvoje ljudi zagrle, njihovo disanje se
sinhronizuje, raste nivo kiseonika u tkivu, miii se oputaju; dolazi
do usklaenosti modanih talasa. Ako je zagrljaj uz to pun erotskog
naboja, stvara se i prijatna napetost. Zagrljaji, milovanje i
dodirivanje su jaka oruja za odravanje dobre veze, ali i za
ozdravljenje odnosa. Suprunici kod kojih su uslijed dugogodinje

veze ili rutine zagrljaji postali rijetkost - mogu imati problema u

seksualnom ivotu. Postoje suprunici kojima je zagrljaj samo znak
da ele seksualni odnos, nita drugo do simbol te elje. Ako se ne
grlite esto ili to inite u urbi, oduzimate tjelesnu dimenziju
bliskosti s partnerom. Jedna od estih terapija koju seksolozi
preporuuju parovima ija je veza u krizi jeste terapija zagrljajem.
Osjeate li da va odnos zahtjeva ozdravljenje, lijeite se
pogledima, milovanjem, razmjenom njenosti i zagrljaja. Postupno
razmjenjujte erotine gestove i njenosti da biste povratili
meusobno razumijevanje.
Vanost predigre
Seks bez predigre izjednaava se sa okrutnou- Poslanik, a.s., je
rekao:Trojica ljudi su okrutni.....trei je onaj koji ima odnos sa
svojom suprugom bez predigre.
Jo jedan hadis izjednaava seks bez predigre sa ivotinjskim
ponaanjem: Kada bilo ko od vas ima intimni odnos sa svojom
suprugom, neka im ne ide kao (to to ine) ptice; umjesto toga,
treba biti spor i odlagati.
Od hazreti Alija se navodi: Kada odluite da imate intimni odnos sa
svojom suprugom, ne urite, jer ena ima potrebe koje treba
ispuniti. [62]
Poslanik, a.s., je rekao: Niko od vas ne bi smio imati intimni odnos
sa svojom suprugom kao (to to ine) ivotinje; umjesto toga, treba
da bude posrednik izmeu njih. Kada su ga upitali o tom
posredniku, rekao je To znai ljubljenje i prianje.
Poslanik, a.s., je rekao: ...svaka igra vjernika je bezvrijedna, osim u
tri sluaja: jahanje konja, gaanje lukom i strijelom i meusobnu
predigru sa njegovom suprugom - to troje je hakk.
to se tie uloge ene u predigri, hvali se ena koja se oslobodi stida
kada je sa svojim muem: Najbolja ena meu vama je ona koja
odlae orue stida kada skida odjeu za svoga mua, a naoruava
se stidom kada ponovo oblai svoju odjeu.
Ovo govori da mu i ena treba da se osjeaju potpuno slobodno
kada doe do meusobne stimulacije koja je poznata kao predigra.
Po islamskom uenju, nije nikakav grijeh da ena bude aktivna i
prijemiva za vrijeme intimnog odnosa. to se tie metoda
meusobne stimulacije u predigri, erijat dozvo-ljava i muu i eni
da vide, poljube, dotaknu, miriu i stimuliu bilo koji dio partnerovog
tijela. Jedina granica koju ne treba prelaziti je to da se ne smije
koristiti nikakav dodatni predmet. A ta restrikcija je veoma
razumljiva: nita ne moe zamijeniti ono to je Allah stvorio u naim
tijelima!

Kuran jasno kae: Vjernici su... oni koji stidna mjesta svoja
uvaju osim od ena svojih. [63]
Stimulacija polnih organa od strane zakonitog partnera sasvim
sigurno spada u uvanje svojih stidnih mjesta osim od ena svojih.
to se tie osnovnih pozicija u koitusu (seksualnom inu), nema
nikakvih granica ili zabrana. U ranom islamskom periodu, desio se
jedan dogaaj koji je razjasnio ovo pitanje za sva vremena.
Stanovnici Medine, pod uticajem Jevreja, za vrijeme intimnog
odnosa koristili su poloaj mukarac sa gornje strane, licem u lice,
dok su Mekanci voljeli da eksperimentiu sa raznim poloajima.
Nakon to su se muslimani iselili u Medinu, jedan Mekanac je oenio
enu iz Medine i elio je da sa njom ima intimni odnos na svoj
sopstveni nain. ena je odbila i rekla da mogu imati odnos samo u
jednom poloaju. Sluaj je iznesen pred Poslanika, a.s., a Allah je tim
povodom objavio ajet koji glasi: ene vae su njive vae, i vi
njivama svojim prilazite kako hoete[64]
Ipak, pokueno je imati odnos u stojeem poloaju, ili okrenut prema
Kibli licem ili leima. Preporuljivo je uzdrati se od akrobatskih
pozicija koje predlau neki seksolozi na Istoku i Zapadu, koji ak
mogu da izazovu fizike ozlijede. Osnovno pravilo je meusobno
zadovoljstvo i fleksibilnost. Ako jedan od partnera ne voli neki
odreeni poloaj, onda onaj drugi treba da se ravna prema njegovim
osjeanjima. Nije zgoreg na ovom mjestu spomenuti jednu
negativnu pojavu koja je, manje vie, prisutna meu mlaim
parovima a to je koritenje pornograf-skih sadraja magazina ili
filmova zarad bolje atmosfere prilikom intimnih odnosa. Nema
potrebe naglaavati kako je zabranjeno koristiti se u bilo kom obliku
takvim pomagalima jer kao to se iz redova onoga to smo do
sada govorili da zakljuiti posmatranje tueg tijela je zabranjeno
(osima svoga suprunika), a da ne govorimo o posmatranju
opscenih scena i tuih intimnih odnosa. To je s vjerske strane, a u
vjeri prema Boijim odredbama trebamo imati pristup na nain da
svoga Stvoritelja prihvatimo kaolijenika Koji najbolje zna ta je za
nas dobro, i da se ne uputamo u nadri-medicinu te da slijedimo
vlastitu volju. elimo li biti uspjeni i spaeni moramo slijediti
Allahovu volju. Vodei svjetski strunjaci za veze i seksualnost otkrili
su da gledanje pornografskih sadraja nepovratno teti vezama.
Magazin Cosmpolitan je ispitao 68 vodeih strunjaka za veze i
seks o efektima pornografije na ljude u vezama, a rezultati su bili
okantno loi. Skoro svi su odgovorili da pornografija loe utjee na
veze te da parovi koji je koriste imaju problema u svojim odnosima.
Problem vide u irokoj raspostranjenosti i pristupanosti tih sadraja
zbog ega je obini seks postao nepoeljan...

Pornografija je kao tempirana bomba za vezu, unitava

samopouzdanje ena i mukaraca, prenosi Daily Mail.
Ljudi koji se prepuste ovakvom sadraju unitavaju svoj duhovni
ivot, za cilj ivota uzimaju naslaivanje i zadovolja-vanje strasti. to
je ogranieno fizikim mogunostima kada e zbog nemogunosti da
ispunjavaju svoj cilj dospjeti u stanje depresije, a to znai da e
unititi i svoj materijalni ivot te na taj nain, pogrenim izborima i
pogrenim prioritetima gube oba svijeta. Za zadovoljavajui brak
suprunici moraju razvijati zajednitvo i prijateljstvo kao jednu od
najvanijih stvari u ivotu. Potpunu predanost, povjerenje i
potovanje (to enama najvie nedostaje) kao jednu od kljunih
dimenzija braka. Ako toga manjka, oboje suprunika e kliziti u
izolaciju. Seks mjeri zadovoljstvo sa samim sobom i zdravlje
meusobnog odnosa, a jedan od naina unapreenja odnosa su
seksualne tehnike. Na sami in utjee tjelesno i mentalno stanje,
odraava i emocio-nalno zdravlje i sve ono to jesmo u tom
trenutku.
Bijes i ljutnja smanjuju spolnu elju. To su muki osjeaji, paravani za
strah, bol i sram koji se nakupljaju dok jednom ne eksplodiraju i to
obino u krivom trenutku iza ega moe da slijedi zahlaenje
odnosa. to se tie ena, one su osjetljivije na komplekse. Njeno
samopouzdanje je mogue smanjiti ili pojaati iz tog razloga je za
oboje bitan emocionalni voka-bular i komunikacija tokom samog
odnosa. Ovo je bitno da bi uopte mogli priati o seksualnosti, jer
ona prije svega zahtije-vaju razumijevanju i otvorenost meu
suprunicima.
Kod mnogih je uvrijeeno miljenje da je poloaj u seksual-nosti kod
ljudi bioloki odreen spolom. Po tom ablonu mukarac treba biti
inicijator, aktivan, voditelj, odgovoran, zatitnik, prvi, emocionalno
stabilniji, fiziki jai.
eni, prema tom ablonu, pripada ekanje, pasivnost, preputanje
partneru, prebacivanje odgovornosti na njega, traenje zatite u
njemu. Prema funkcionalnim karakteris-tikama spolnih organa
mukarac treba da je prodoran, onaj koji daje, osvaja, vodi, diktira
tempo, intenzitet, predlae promjene, odreuje tjelesne poloaje i
seksualne tehnike, dok eni ostaje da prima, bude osvojena,
voena, prihvaena, preputena njemu i njegovoj aktivnosti. On
moe traiti, a ona samo oekivati uitak, on smije zahtijevati, a ona
samo prieljkivati, on mijenjati, a ona samo prihvaati promjene
dosadanjih naina seksualnih aktivnosti.
Takav nain seksualnog ponaanja s dominantnim i aktivnim
mukim partnerom uz sporednog i pasivnog enskog partnera
osiromauje ljudsku seksualnost, ini je statikom, nekreativ-nom, a

ako neko pri tom ustvrdi da je takav odnos i islamski onda se

suoavamo sa pripisivanjem islamu neega to nije od njega.
Niti su brani partneri samo bioloki organizmi a niti je njihova
seksualnost samo njihova bioloka funkcija. Oni su takoer linosti,
a njihova spolnost dio njihova intimnog susreta. Da bi brana
spolnost trajala, da bi ostala za oba partnera zadovolja-vajua na
due vrijeme (do smrti), on mora imati i tu ljudsku, personalnu
dimenziju stvarnog dijaloga njihovih kompletnih linosti. Samo takva
spolnost zadovoljava zahtjeve kvalitetnog braka. Braku je potrebna
spolnost, ali ne bilo kakva!
San nakon odnosa
Najvei broj ena ne moe da shvati niti razumije da poslije
seksualnog odnosa njihov dragi zaspi. Okrene se na drugu stranu i
zahre. Intimni odnos je veini mukaraca kao odlina uspavanka, a
enama sasvim suprotno. One se razbude, oni pak umore, i tu
nastaju problemi i nerazumijevanja, svae i nevjerica. Bitno je znati
da niste u pitanju vi i vaa linost.
U pitanju je njegov organizam. Ako to shvatite na vrijeme, smanjit
ete napetost i neete tjerati partnera da ostane budan po svaku
cijenu samo da bi vam pokazao koliko mu znaite. Svako doivljava
seksualni odnos na svoj nain. Budite tolerantni i razumni. Kao lijek
za ove pojave moe posluiti i injenica da se nakon odnosa
preporuuje odmah uinit gusul, to e svakako doprinijeti da se ove
bioloke razlike umanje jer dodir vode na ljudskom tijelu ima svoj
veliki uinak. Ukoliko gusul obavite zajedno pa nakon toga jo
klanjate i dva rekjata namaza zajendo priskrbit ete sebi najljepe
ivotne momente.
Ovdje smo naravno dotaklo samo neke situacija koje mogu da
uzrokuju odreene probleme a pravilnim pristupom i objanje-njem
uviamo da ne bi trebali biti uzrokom neeg takvog. Na svakom je
branom paru da traga za rjeenjema prije nego li dopusti da to
postane uzrokom nesloge i nezadovoljstva te narui harmoniju
njihovog doma.
U nastavku emo neto rei i o moguim fizikim problemima kod
spolnih odnosa.
Fiziki problemi kod spolnih odnosa
Prijevremena ejakulacija
Prijevremena ejakulacija[65] je esta disfunkcija u opoj mukoj
populaciji. Priblino 50 % mladih odraslih mukaraca se ali na ranu
ejakulaciju, a oko jedne treine odraslih mukaraca kae da
ejakuliraju prije nego to bi oni to eljeli. Prijevremena ejakulacija
moe stvoriti okruenje za psiholoke smetnje. Prijevremena

ejakulacija je skoro uvijek uzrokovana psiholo-kim faktorima. U

sluajevima sekundarne disfunkcije u kojima mukarac u jednom
trenutku ima kontrolu nad ejakulacijom, a u drugom je nema, fiziki
uzroci mogu biti ukljueni.
Erektilna disfunkcija
Takoe se naziva impotencija ili inhibirano seksualno uzbu-enje. To
je nemogunost dostizanja erekcije ili nemogunost njenog
odravanja. Rezultat moe biti nemogunost mukarca da ima
seksualni odnos. Sluajevi erektilne disfunkcije dalje mogu biti
klasifikovani kao primarna erektilna disfunkcija i sekundarna
erektilna disfunkcija. Primarna erektilna disfunk-cija odnosi se na
sluajeve kada mukarac nikada nije bio u mogunosti da ima
seksualni odnos. Meu mukarcima koji se obraaju terapeutima,
erektilna disfunkcija je esta, a sekun-darna je mnogo ea od
primarne. Utvreno je da je polovina ope muke populacije imala
povremene epizode erektilne disfunkcije i dogaaju se mukarcima
svih dobi.
Orgazmika disfunkcija
Takoer, anorgazmija ili inhibirani enski orgazam je stanje
nemogunosti doivljavanja orgazma. ee koriten termin za ovu
disfunkciju je frigidnost, ali seksualni terapeuti odbacuju taj termin
zbog njegovih uvredljivih konotacija, preuzimajui neutralniji termin
orgazmika disfunkcija. Istraivanja poka-zuju da vjerovatno 5 do
10 % svih ena ima probleme sa orgazmom i da je inhibirani enski
orgazam u 25 do 35 sluajeva koji trae seksualnu terapiju.[66]
Bolni snoaj
Bolni snoaj ili dispareunija se esto smatrala samo enskim
problemom, ali takoer se moe dogoditi i mukarcima. Kod ena,
bol se moe osjetiti u vagini, oko vaginalnog ulaza i klitorisa ili
duboko u karlici.Kod mukaraca, bol se osjea u penisu i testisima.
Poremeaj seksualne elje
Seksualna elja ili libido se odnosi na set osjeaja koji vode individuu
da trai seksualnu aktivnost ili da odgovori na seksualnu inicijativu.
Kada je seksualna elja inhibirana, tako da individua nije
zainteresovana za seksualnu aktivnost termin koji se koristi
je inhibirana seksualna elja ili slaba seksualna elja. Ljudi sa
inhibiranom seksualnom eljom dovijaju se da izbjegnu situacije koje
bi pobudile seksualna osjeanja. Ako se usprkos njihovim naporima
nau u situaciji da se uzbude, doivljavaju brzo hlaenje tako da
vie ne osjeaju nita. Hlaenje moe biti tako intenzivno da
prijavljuju negativna, neprijatna osjeanja. Statistike, pokazuju da je
slaba seksualna elja vjerovatno najea disfunkcija danas.

Istraivanje stanovnitva pokazalo je da se 35% ena i 16%

mukaraca ali na gubitak interesovanja za seks.

ODGOJ DJECE
Porodica je najmanji skup ljudi u kojem se odnosi meu njenim
lanovima na prvom stupnju obrazuju na temelju emotivnih i krvnih
veza. Svaki lan porodice ima ulogu, a te uloge dovode do relacija
koje stvaraju posebne obaveze i prava. Uloga suprunika, oca,
majke, sina, kerke, brata i sestre, sve su to porodine uloge. One
grade pravni odnos meu lanovima porodice. Raspoznavanje
moralnih propisa porodice i njihovo prakticiranje, odrava porodinu
ljubav zdravom i plodonos-nom, a pod okriljem produktivnosti
mladice ljubavi, uvruje se porodini sistem, bez potrebe za
potporom sudskog aparata. Kako bismo razaznali moralnu vrijednost
porodinih odnosa potrebno je da obratimo panju na dvije
injenice:
prvo, kao i svako drugo moralno procjenjivanje vrijednosti i ovdje je
potrebno da za osnovno mjerilo vrjednovanja svojevoljnog
ponaanja postavimo ovjekov svrsishodni cilj,
drugo, potrebno je raspoznati specifine ciljeve porodice i njene
funkcije:
uva drutvenu moralnu sigurnost;
obezbjeuje mir ene i mukarca (ova dva cilja bivaju postignuta
putem sklapanja braka, u ulozi porodinog kamena temeljca.);
produenje vrste;
obezbjeenje hrane, higijene, odjee, smjetaja i tjelesnog
odgoja za potomke;
drutvena i pravna potpora djeci;
psihiki i duhovni odgoj djece;
prenoenje drutvene kulture na djecu i priprema za njihovu
socijalizaciju.
Obratimo li panju na ove funkcije, moe se komotno konstatovati
da je najvea moralna odgovornost usmjerena na oca i majku.
Kada u nastavku budemo govorili o moralnim obavezama lanova
porodice to emo initi uzevi u obzir njihovu ulogu u porodici. Prije
govora o ulogama i moralnim obavezama lanova porodice,
potrebno je napomenuti da su propisi islamskog prava o porodici
utemeljeni na istinskim koristima. To znai da je njihovo uvaavanje
neophodan uvjet za stizanje do istinskog savrenstva i ovjekovog
svrsishodnog cilja. Upravo zarad toga, uvaavanje fikhskih zakona
sa namjerom stizanja do njihovih istinskih uinaka, ima pozitivnu
moralnu vrijednost u pribliavanju Bogu. Ova injenica vrijedi u svim
erijatskim propisima i svim fikhskim poglavljima.
Odgajanje djeteta je u znaenju obezbjeenja svega onog to je
neophodno za aktueliziranje njegovih potencijala na putu

pribliavanja Bogu. Ovaj proces ima potrebu za znanjem i

praktinom vjebom. Ukoliko otac i majka u namjeri preno-enja
ispravnog svjetonazora i kreiranja ispravnog ponaanja kod svojeg
djeteta budu uporni, pruili su mu ono to je za njega dobro, a Allah
e biti milostiv prema njima.
Kada je rije o ispravnom svjetonazoru i njegovom prenoenju na
dijete, to je velika obaveza koja je stavljena na odgovornost
roditelja; jer je neporeciv uticaj svjetonazora koji je aktuelan u
porodici i koji se prenosi na dijete i njegovu budunost: Svako
novoroene se raa sa istom prirodom, sve dok ga roditelji ne
uine jevrejem ili kraninom.[67]
Odgojno djelovanje u porodici ima ulogu uvanja djetetove
monoteistike prirode. Ovo uvanje predstavlja veliku odgojnu i
moralnu obavezu i postupanje u skladu s njom aktuelizira najvaniju
funkciju porodice. Zejnul-abidin u poslanici o pravima kae: Pravo
tvog djeteta je da zna da je ono od tebe i da e biti pripisivano tebi
i po dobru i po zlu u neposrednim poslovima ovog svijeta.
Odgovoran si za ono to ti je povjereno, kao to su dobar odgoj,
upuivanje Gospodaru i pomaganje da Mu se pokorava u vezi sa
tobom i sobom. Zato postupaj prema njemu postupa-njem onog koji
zna da e biti nagraen za dobro postupanje svoje, a kanjen za loe
postupanje prema njemu. Odgoji ga na nain da utjecaj koji ostavi
na njega na ovom svijetu ostavi lijep trag, i da s lijepim pristupom
ima izgovor pred Bogom za obavezu koju ima prema njemu, i
nema moi osim u Allaha.
U ovoj predaji se govori o lijepom odgoju, pouavanju vjeri i
pomaganju u smjeru kreiranja ispravnog ponaanja kod djece.
Izvravanje ove dunosti se naziva razlogom ovosvjetske i
onosvjetske sree za roditelje. U predajama se navodi:A pravo
djeteta u roditelja jeste da mu nadije lijepo ime, dobro ga odgoji i
podui Kur'anu.
Poduavanje Kur'anu je u znaenju pouavanja cjelokupnog akaida
to je povod da se dijete uputi prema Bogu, a lijep odgoj je u
znaenju poduavanja adabima i kreiranja ispravnog pona-anja
koje je povod ovjekovog spasenja. Porodino okruenje je prvo
drutveno okruenje s kojim se dijete susree. Ono od svoje
porodice, posebno od oca i majke prima najvei utjecaj; jer iskusilo
je njihov zatitniki odnos i uvijek opetuje iskustvo da njegov fiziki
nedostatak nadomje-uju otac i majka te da ga hrane i odgajaju
voeni milou. Ova iskustva su povod da ono stekne sigurnost i
pouzdanost u njih, to vodi do toga da dijete postane spremno na
prihvatanje onog to mu oni daju. Ukoliko ga roditelji u tom periodu
poue ispravnom svjetonazoru, njegovo isto srce e prihvatiti to to

mu oni nude i stei e potrebne navike koje su usklaene sa

ispravnim vjerovanjem.
Hazreti Alija obraajui se svome sinu kae: Pourih zato da te
odgojim prije nego ti srce otvrdne i um ti postane zauzet.[68]
Prenoenje istinskog vjerovanja i kreiranje ponaanja, koje donosi
sreu, je potpuni naziv odgojne obaveze oca i majke. Otac i majka
su odgovorni za realiziranje ovih aspekata kod djeteta. Prema tome
potrebno je tragati za najboljim metodama njihove realizacije, a
roditeljska se odgovornost ne svodi samo na verbalno prenoenje i
davanje informacija, ve potrebno je da iznau odgovarajue
metode kako bi njihovo dijete postalo Boga svjestan vjernik. Prenosi
se takoer: Muko dijete se igra sedam godina, ui se Knjizi sedam
godina i sedam godina ui halal i haram.[69]
Jedan od ciljeva obrazovanja djeteta u kui i koli jeste priprema za
ivot u drutu i slijeenje ciljeva vjerskog drutva. Upravo usljed
toga neophodno je da se poui nekim stvarima te je s njihovim
uenjem potrebno poeti jo u kui. Jasan primjer te vrste educiranja
nalazimo u Poslanikovim savjetima da svoju djecu nauimo plivanju i
streljatvu.
Ukoliko prihvatimo da su ove dvije obrazovno-odgojne stavke usljed
toga da bi dijete pripremili za obavljanje drutvenih obaveza, sasvim
je prirodno da se ne moe zadovoljiti i ograniiti iskljuivo na njih.
Ve u skladu sa vremenom i potrebama islamskog drutva potrebno
je u obzir uzeti razliit obrazovni materijal. U odgoju djeteta kao i
kod ostalih ivotnih oblasti, neophodno je razdvojiti stabilne od
promjenjivih stvari, i obratiti panju na injenicu da se neki ivotni
adabi i forme mijenjaju kao i da se moralne veze te potrebe
drutvenog ivota mijenjaju.Odgajanje djeteta treba biti vreno uz
prisutnu svijest o razlikama izmeu sebe i djeteta sa aspekta
kulturnog prostora i drutvenih prilika. Potrebno je da se dijete
pripremi na primjenu i uvaavanje vrstih moralnih principa u
uvjetima njegovog ivotnog vremena i prostora. Ova spremnost ini
ga sposobnim da se odupre otrovnim sugestijama, jamei mu
moralnu sigurnost u mladosti i nakon nje.
Na kraju naglaavam da je dijete dar koji je dat roditeljima na
amanet. Taj dar mora biti uvaavan, i ne smije se zaboraviti da se
dijete potuje i uvaava. Zato to njegovo duevno zdravlje zavisi od
toga koliko se prema njemu pokazuje potovanje a moralni odgoj e
biti uspjeniji bude li se potovalo i uvaavalo. asni Poslanik,
s.a.v.a., je rekao: Potujte svoju djecu i pouite ih dobrom
adabu.[70]
Glava porodice

Predvodnitvo porodice pripada muu i ocu, to jest pripada onome

ko obino ima ove dvije uloge u porodici. Biti glava porodice
podrazumjeva velika prava i obaveze za oca. Materijalna
odgovornost je na njegovim pleima, on mora izdravati enu i djecu
i obezbjediti im ivotna sredstva i komfor. Ova dunost moe biti
izvrena na razliite naine. Meutim, uvaavanje odreenih stvari
podie nivo njene moralne vrijednosti. Glava porodice moe
lanovima porodica davati za ivot manje od granice svojih
mogunosti te im na taj nain oteati ivot kao to im moe davati
obilno i uinit im ivot ugodnim. Odreivanje granice umjerenog
izdravanja tako da ena i djeca nemaju tegoban ivot s jedne
strane, a i da komfor ne uzrokuje nemar kod njih, zavisi od
drutvenog i porodinog ekonomskog nivoa. Razliita je granica
srednje poeljne vrijednosti i umjerenosti od drutva do drutva i od
porodice do porodice. Kada postane jasna granica umjerenog
ivotnog nivoa i uzimanjem u obzir u kojoj su mjeri mogu-nosti
glave porodice, potrebno je ne biti uskogrud i strog kada je rije o
obezbjeenju ivotnih mogunosti.
U predaji stoji: Allah je zadovoljniji sa onim od vas koji vie daje
svojoj porodici.
Glava porodice je obavezna omoguiti blagostanje svojoj porodici.
Ova predaja usmjerava panju na nivo mogunosti glave porodice. U
sljedeoj predaji asni Poslanik, potvruje ovu injenicu: Zaista
vjernik slijedi Boije adabe, kada mu Allah da obilno i on ini tako,
kada mu uskrati on uskrauje.[71]
Obezbjeenje odgovarajueg ivota je povod jaanja veze izmeu
lanova porodice. Ukoliko lanovi porodice osjete da se glava
porodice
usprkos
materijalnih
mogunosti
suzdrava
od
obezbjeenja boljeg ivota, poet e sumnjati u vezi njegovih
emocija i veze e im postati hladne. Dakle, bolje je da svako u mjeri
svojih mogunosti pobolja ivot supruzi i djeci, kako bi na taj nain
ouvao emocionalno zdravlje u porodici i da se djeca odgajaju u
toplijem okruenju. irenje i poboljanje ivota ne svodi se samo na
kvantitet mogunosti, u tom segmentu je takoer utjecajno
uzimanje u obzir ukusa i htijenja lanova porodice.
Glava porodice moe potencirati na svome ukusu i htijenjima i da
ostane ravnoduan na traenja ene i djece koja su erijatski
dozvoljena. I ovaj postupak takoer budi sumnju kod lanova
porodice o njegovoj ljubavi to vodi ka zahlaenju emotivne
vezanosti.
Poslanik, s.a.v.a, je rekao: Vjernik jede ono to eli njegova
porodica.[72]

Dakle, vjernik prilikom jela obraa panju na tenje lanova svoje

porodice. Dalje, Poslanik nastavlja: A licemjer, njegova porodica
jede ono to on eli.[73] Licemjer nagoni lanove svoje porodice da
jedu u skladu sa njegovim apetitom i eljom. I u drugim potrebama
porodice, vjernik se trudi da uvaava svoju porodicu kako bi ivjeli u
toplom okruenju ispunjenom ljubavlju.
Dijete
Sljedea uloga koja se definira u porodici jeste uloga djeteta. Dijete
gledamo sa aspekta relacije koju ima sa ocem i majkom, ne
uzimajui ostale relacije. I ovdje emo takoer u obzir uzeti relaciju
djeteta sa roditeljima, naravno na onaj dio odnosa koji se tie
djetetove slobodne volje.
Prije objanjenja moralnih obaveza djeteta, potrebno je ukazati na
nekoliko injenica:
Moralna odgovornost tie se samo one osobe koja je sa aspekta
starosne dobi i moi razluivanja stigla do granice odvajanja dobra
od zla; jer vrjednovanje djela slijedi faktore meu kojima je i
namjera/nijjet izvritelja.
Namjera je jedan od glavnih stupova moralnog djela, i bez obraanja
panje na nju, svojevoljno djelo se ne moe moralno vrjednovati.
Djelo djeteta koje nema razvijenu mo razluivanja, ne posjeduje
nikakvu pozitivnu ili negativnu moralnu vrijednost, i ono se sa
moralnog aspekta ne moe smatrati odgovornom osobom.
Dijete koje se odgaja u zdravoj i kreativnoj porodici, kada ue u
period razluivanja i odraslosti, ono ve ima dovoljnu prisnost sa
moralnim pojmovima i moralom te je spremno sve to i prihvatiti.
Njegove navike su obrazovane u skladu sa obrascima moralnog
ponaanja i nakon prihvatanja moralnih pravila i naredbi, nee imati
potrebe za njihovom izmjenom.
Mo razluivanja moralnih vrijednosti se ne dobija na mah u jednom
dobnom periodu. Dijete postepeno shvata pozitivnost i negativnost
nekih djela tako da u dobi u kojoj postaje erijatski obaveznik,
njegovo poimanje vrijednosti bude u granicama kada se moe
smatrati odgovornim.
Moralne obaveze djece
Dijete na prirodan nain osjea iskrenu ljubav svojih roditelja, istu
od oekivanja, i odgovarajui na zahtjev svoje prirode gradi emotivni
odnos sa ocem i majkom. Kada stigne u godine moralnog
razluivanja, ono u sebi osjea zahvalnost prema roditeljima.
Djetetovim rastom i istovremeno sa nastajanjem moralnog
poimanja, razvija se i mo poimanja drugih stvari. Pod okriljem ovog
intelektualnog razvoja i usljed poveanja sposobnosti, dijete se
postepeno distancira od svojih roditelja kreui se prema neovisnom

ivotu. Osjeaj sposobnosti i poimanja sklonosti prema neovisnosti,

usmjeravaju dijete od slijeenja roditelja u pravcu ispoljavanja
neovisnih stavova. Razliitost stavova, ukusa i djelovanja u krugu
porodice je povod kolizije izmeu lanova porodice. U periodu
djetinjstva djeije ponaanje nema nikakvih moralnih vrijednosti ni
pozitivnih ni negativnih, meutim djela djeteta u godinama
odraslosti imaju moralnu vrijednost. Vanost prepoznavanja
moralnih obaveza djeteta, tie se punoljetnosti i odraslosti.
Obavjetenost o moralnim obavezama pomae maloljetnicima da
istovremeno, kada se zalau za intelektualnu i praktinu neovisnost
od porodice, uvaavaju moralne granice. Dijete se mora pokoravati
svome ocu u svemu osim u grijeenju Bogu.
Rodbinske veze
Nakon lanova porodice, stie red na roake. Relacije rodbine koja je
u krvnom srodstvu, predstavljaju produetak porodinih veza brae i
sestara. Odravanje veze i potovanje prema tetki, dajdi i majinim
roacima, s kojima je majka jednog dana ivjela u istoj kui, i s
kojima ima emocionalnu vezanost i jo uvijek tei produavanju veze
sa njima, predstavlja potovanje prema majinoj tenji i eljama. U
vezi tetke i amide vai isto pravilo, njihovo potovanje i uvanje te
nastavak emocionalne veze sa njima, ustvari predstavlja potovanje
oeve tenje.
U rodbinskim vezama takoer je ljubav meu stranama jaka, ali ne
u mjeri ljubavi koja postoji izmeu roditelja i djece. uvanje
emocionalne povezanosti ispunjene ljubavlju izmeu rodbine,
predstavlja uvanje milosti u irem opsegu.
Rodbina je ustvari odgovarajui duhovni i emocionalni teren za
injenje dobra drugim ljudima. Povezanost sa rodbinom je povod da
se neki aspekti koji se tiu rodbine prihvate kao svoji lini aspekti, te
da dobroinstvo njima prihvatimo kao dobro-instvo koje inimo
sebi. Ova karakteristika rodbinske veze, poveava sklonost za
injenjem dobra, i poveava uspjeh u injenju dobrih djela. A vie
dobrih djela, je povod da se ovjek priblii ivotnom cilju.
asni Poslanik, a.s., nam daje do znanja da je Uzvieni Allah rekao:
Ja sam Milostivi (Rahman), a oni su rodbina (rhm) odvojio sam za
njih ime od imena Svoga, pa ko dri vezu sa njima Ja se veem za
njega, a ko prekine vezu sa njima Ja se odvojim od njega.[74]
Majina utroba je izvor milosrdne spone meu ljudima, i Bog je taj
koji je dao milost meu rodbinom; na isti nain kako Svojom milou
stvara milost meu vjernicima. Uzvieni je sve ljude stvorio od
jednog oca i jedne majke. Svi ljudi svijeta su rodbina, i ukoliko budu
razmiljali o toj injenici meu njima e biti vie dobrote.

O ljudi, bojte se Gospodar svoga, koji vas od jednog nefsa stvara, a

od njega je i par njegov stvorio, i od njih dvoje mnoge mukarce i
ene rasijao.
I Allaha se bojte - s imenom ijim jedni od drugih traite - i
rodbinske veze ne kidajte, jer zaista je Allah, uvar nad vama.[75]
U svakom sluaju prirodna milost meu rodbinom, olakava put
povezivanja meu ljudima i ovjek koji se odvoji od svoje rodbine,
bre se odvaja od onih koji mu nisu rod, upravo usljed toga se
prekidanje rodbinskih veza kritikuje.
Koliko god je prekidanje veze sa rodbinom kritikovano i ima loe
uinke, toliko je odravanje rodbinskih veza pohvaljeno u puno
blagodati. Poslanik, a.s., kae: Koga raduje da mu Allah podari dug
vijek i da mu da obilnu opskrbu, pa nek odrava rodbinske
veze.[76]
Uinak i korist odravanja rodbinske veze ne svodi se samo na
ovosvjetske blagodati, ve sprjeavajui od grijeha, doprinosi
ureenju onoga svijeta. Zaista odravanje rodbinskih veza i
dobroinstvo, olakavaju polaganje rauna (na Sudnjem danu),
sprjeavaju od grijeha, zato odravajte rodbinske veze i inite
dobroinstvo svojoj brai, pa makar lijepim pozdravom i
odgovaranjem.[77]
Nakon ovog kratkog pregleda koji implicira slojevitost pitanja kojem
je posveena ova knjiga moemo stei sliku o tome koliko je pitanje
braka i branog ivota odgovorna stvar, kojoj se mora posvetiti
krajnja panja i uloiti se maksimalni napor da ono to je do ovjeka
bude uraeno na najbolji mogui nain. Nakon ovoga odreena
pitanja e biti tretirana preciznije i temeljitije.
Roditeljska odgovornost
Neosporno je da su djeca za svakog ovjeka izvor sree i radost u
ivotu, ali se o djeci treba brinuti kako bi stasala u zdrave i odgojene
linosti koje e aktivno djelovati i graditi, a njihovo dobro e se
vraati njima samima, njihovim roditeljima, njihovoj zajednici i svim
ljudima.
Porodica podrazumijeva postojanje valjane brane zajednice koja
treba biti skladno ureena, harmonina, stalna, ozbiljna i prihvaena
od oba suprunika, jer bi iz privremenih i prolaznih odnosa proizile
tetne posljedice za drutvo.
Islam tano odreuje ulogu svakog pojedinca, kako u drutvu, tako i
u porodici. On odreuje niz prava i dunosti koje osiguravaju temelje
porodinog ivota, usmjerenih na doprinos ovih odnosa i ponaanje
prema datom uzoru kojim eli da sauva pojedinca i drutvo.

Uspostavljanje uravnoteenosti znaajno je kod meusobnih odnosa

koji egzistiraju izmeu mukaraca i ena, roditelja i djece, mlaih i
starijih itd.
Primarna odgovornost ene je da se brine o domainstvu, porodici i
svemu to zahtijeva razvoj ove institucije, dok je primarna
odgovornost mukarca da se brine za opskrbu porodice. Nauka i
vjera govore nam da je majino okrilje, njena ljubav i milost jedino
pravo mjesto gdje djeije elje i potrebe dolaze do svog potpunog
ispunjenja. Kada se majka nasmije svome djetetu i prisloni ga uz
svoje grudi, pomirie i poljubi, talas radosti i zadovoljstva obuzme
cijelo bie njegovo, nosei ga do najuzvienijih visina sree i veselja,
a tragovi njegove radosti i zadovoljstva uoljivi su u sjaju njegovih
oiju i osmjehu njegovih usana.
Pla novoroeneta nije iskljuivo vezan za glad ili bol, nego je on
pokazatelj nedostatka panje, ljubavi i osjeanja. Zato kada majka
uzme dijete u svoje okrilje i pomiluje ga po kosi, vidimo ga kako se
primiri i osjea zadovoljstvo. Panja i ljubav su duhovna hrana nae
djece, koja im treba biti pruena. Djevojica ili djeak koji su tokom
djetinjstva
odrastali
u
porodici
koja
im
je
pruala
dovoljno ljubavi i panje u svom stasanju ne osjeaju prazninu i
potrebu za panjom i ljubavlju, te zato ne daju pozitivan odgovor na
svaku ruku koja im se prui, niti im srce zatreperi na svaki osmjeh
koji im se uputi. No, ona djevojka koja tokom djetinjstva nije osjetila
ljubav i panju svojih roditelja, imat e krhku i slabanu linost.
Dovoljno je da joj jedan prevarant pokloni buket cvijea i uputi jedan
prevarantski osmjeh da se izgubi, zaboravi na svoju istinsku linost,
svoju ast i dostojanstvo, te prepusti svoje tijelo i svoju linost u
vjeni ponor razvrata, nemorala.
Na roditeljima je velika odgovornost koja se protee na cijeli ivot
djeteta. Tano da je odgajanje kojim su roditelji zadueni relativno
kratak period, ali ono to oni odgojem postiu protee se na cijeli
ivot, na nain kako dijete koraa kroz svoj ivot, na nain kako
uspostavlja kontakt sa drugima, na nain sortiranja ivotnih
prioriteta, na nain odgajanja vlastite djece, jer asni Poslanik je
naznaio da se djeca odgajaju 20 godina prije roenja, ili drugim
rijeima da bismo mogli odgojiti svoju djecu moramo i sami biti
odgojeni.
Odgoj i obrazovanje djeteta zahtijevaju stalan i odmjeren angaman,
a to je neizvodivo bez direktne angairanosti oca i majke, zato jer
su oni, a posebno majka, jo od samog roenja najbolje upoznati sa
svim duhovnim i fizikim osobinama, afinitetima i talentima djeteta,
a upravo su te osobine i talenti nalaze u fokusu interesovanja
sistema pouavanja i odgoja.

Velika greka dananjeg drutva je to su jaslice i obdanita jo od

ranog djetinjstva zamijenile ulogu porodice, elije drutva, i
majinog okrilja. Ovu pojavu treba promatrati kao posljedicu izdaje
koje su poinile ene naspram prava njihov djece, zato jer su ene,
majke, te koje svoju djecu preputaju ovim kolektivnim centrima,
kako bi mogle traiti vrijeme u igri i gledanju televizije, serijala i
filmova. Ovakav odnos prema djeci ini da se svijetlost porodice
polagano poinje gasiti, a znamo da djeca u toj sredini trebaju
mnogo toga da naue. Dananje drutvo, zbog zapostavljanja
linosti, destruktivno i razarajue djeluje na ovjeka koji se gubi u
beznau. Njegova uloga je tu kao uloga jednog zavrtnja u nekoj
maini.
Upravo je u ovakvom sistemu i ovakvom svijetu ovjek izgubio svoje
temeljne ljudske osobine. [78]
Ljude je nemogue izgraditi jednake i jednoobrazne poput maina u
fabrici. Ljudi se razlikuju jedan od drugog, stoga je kvalitetan
kolektivan odgoj ljudi nemogu. kola nije u stanju preuzeti odgojnu
ulogu oca i majke. Odgajatelji i uitelji uvijek ne uspijevaju
adekvatno odgovoriti na potrebe intelektualnog i duhovnog razvoja i
odgoja djece.Odgoj, takoer podrazumijeva i izgradnju moralnih, i
religioznih kvaliteta linosti jednog djeteta. Uloga oca i majke u
ovom sluaju je velika i znaajna da ju je nemogue zanemariti.
Ukoliko bi drutvo pridavalo potrebnu panju razliitostima meu
ljudima, potencijal svake osobe bio bi iskoriten u skladu sa
njegovim linim osobenos-tima i specifinostima. Pokuavajui
izgraditi jednoobrazne, istovjetne linosti, sve vie se zanemaruju
ove veoma vane osobenosti i specifinosti. Potrebno je umjesto
generaliziranja i izjednaavanja prihvatiti razliitosti, te ih kroz
proces obrazo-vanja, odgoja i navikavanja na ivot uiniti
markantnijim i izraajnijim.[79]
Spolni razvoj djeteta
Jednako kao to dijete fiziki napreduje, ui sve vie rijei, iskazuje
sve vie osjeaja, pokazuje zanimanje za razliite stvari, ono se i
spolno razvija. Spolnost je normalan i zdrav dio ljudskog ivota, koji
poinje roenjem i nastavlja se tijekom ivota. Razvoj spolnog
ponaanja kod djece odvija se kroz igru. Igra je spontan proces
prikupljanja informacija, a praen je radoznalou prema svijetu i
samome sebi. Pruanje ljubavi i sigurnosti bebama je kamentemeljac za uspostavljanje zdravih emocionalnih veza i zdrave
spolnosti u odrasloj dobi.
Sa oko tri godine djeca poinju uiti razliku izmeu mukaraca i
ena, te proces identifikacije s jednim od spolova. Znaju jesu li
djevojica ili djeak i gotovo sva djeca mogu izraziti spolni identitet.

Uoavaju i znaju verbalizirati razlike izmeu spolova. Prepoznaju,

primjerice, ljude na fotografijama i na televiziji kao pripadnike
mukog ili enskog spola. Trogodinjaci znaju izraziti osjeaje poput
volim te, jako su emocionalni te grle i ljube svoje roditelje. Poinju
prepoznavati i facijalne izraze osjeaja. Ue dijelove svog tijela i
njihove nazive te postaju vrlo znatieljni za dijelove tijela drugih
ljudi, djece i odraslih. Njihovu znatielju posebno pobuuje svijest
kako djeca razliita spola jednako kao i odrasli imaju neke razliite
dijelove tijela. Stoga se katkad mogu uputati u virenje dok su
roditelji ili neke druge osobe u toaletu. Samostalnu igru sve
uestalije zamjenjuju interakcije s drugom djecom, to otvara
mogunosti za nove oblike spolnog ponaanja.
U dobi od pete do osme godine javlja se osjeaj srama, pa se djeca
dok su naga esto skrivaju, pogotovo od brata ili sestre suprotnog
spola. Zanima ih ljudsko tijelo i fotografije mukaraca i ena, ali
pokazuju nelagodu i smijulje se ako vide kako se odrasli ljube.
Istodobno ih i privlai i odbija otvoreno iskazivanje njenosti. To
moe odraavati javljanje osjeaja privatnosti. Zanimanje za
seksualnost i njezino izraavanje traje i kroz naredne godine, a kod
osmogodinjaka je praeno alama, pjesmicama o seksu,
provokativnim smijuljenjem i aptanjem. Zadirkuju jedni druge kako
imaju curu ili deka, to obino pokrene reakciju ljutnje ili
srama. Osma godina se smatra godina separacije u istospolne
skupine. Djeaci i djevojice ne drue se previe meusobno te se
socijalizacija uglavnom odvija s osobama istog spola.
U devetoj godini javljaju se kolebanja mrnje i ljubavi izmeu
djevojica i djeaka. Djeca mogu imati simpatije, deka ili curu, ali
samo kao pojam, pri emu nema izravnih kontakata.
Deseta godina kod djevojica je obino vrijeme romantine
zaljubljenosti u starijeg mladia ili nekog odraslog mukarca i
matanja. Poinju pisati dnevnike, imati tajne te su okupirane
romantikom i ljubavlju.
Od 11 godine obino poinje pubertet, razdoblje u kojem se javlja
niz promjena koje zavravaju postizanjem spolne zrelosti i
sposobnou reprodukcije. Djevojicama rastu grudi, stidne dlaice
te dobivaju mjesenicu, djeacima se produbljuje glas, rastu
genitalije i stidne dlaice. Poveava se svjesnost o vlastitom tijelu,
pa djetetu moe biti neugodno da ga roditelj ili osoba suprotnog
spola vidi nagog.
Razdoblje Adolescencije (od trinaeste do esnaeste godine) ivota
karakterizira povean spolni interes. Za to postoji nekoliko razloga:
tjelesne promjene, poveana razina spolnih hormona, poveano
kulturoloko naglaavanje spolnosti te vjebanje spolnih uloga

odraslih. Spolno ponaanje sve vie poinje poprimati znaajke

spolnog ponaanja odraslih osoba.
Djevojke i mladii zbunjeni su zbog spolnosti te esto postav-ljaju
pitanja o odnosima i spolnom ponaanju.
Kod mladia se razvijaju sekundarne spolne karakteristike (ire se
ramena, rastu dlaice na prsima i pod pazuhom, poveava se
miina masa), koje su u sreditu njihova interesa. Jedan dio
djeaka prvi put ejakulira. I dalje se u grupi vrnjaka prepria-vaju
znanja o spolnosti, usporeuju iskustva.
etrnaestogodinje djevojice uglavnom su fiziki zrele, imaju
razvijena gotovo sva sekundarna spolna obiljeja.
I djeaci i djevojice okupirani su vlastitim izgledom i dojmom koji
ostavljaju na druge osobe. Zabrinuti su jesu li seksualno privlani.
Ogledalo im je najbolji prijatelj i najgori neprijatelj. Neki postaju
popularni u drutvu vrnjaka.
Javlja se pojaano zanimanje za romantine veze i ljubavi prema
vrnjacima, ali i prema nekim odraslim uzorima. Obino je to vrijeme
prvih ljubavi koje se ne taje i oko kojih se otvoreno iskazuju emocije.
Neki adolescenti uspostavljaju romantine veze (hodanje).
U kasnoj adolescenciji (od sedamnaest do devetnaest godina) mladi
razmiljaju o ozbiljnim emocionalnim odnosima s osobama
suprotnog spola te imaju jasan spolni identitet i kapacitet za
njenost i ljubav.
Djeca su razliita i razvijaju se na svoj nain. Stoga se ne
zabrinjavajte ako vaa preskoe ili ranije uu u neku od ovih faza.
Navedene faze slue kao smjernice i pomau u boljem
razumijevanju ponaanja vaeg djeteta te je zahvaljujui njima lake
procijeniti ako neto nije u redu. U svim ovim fazama treba paziti i
ne dopustiti djetetu da promatra seksualne aktiv-nosti odraslih.
Ne izlagati dijete pornografskom materijalu. Ne dodirivati ga na
neprimjeren nain. Ne davati seksualne komentare djetetu. To
naruava zdrave granice izmeu roditelja i djece jer roditelji ulaze u
prostor spolne intime vlastitog djeteta. Ne hodati neprimjereno
obueni po kui pred djecom. Ovakve nepoeljne aktivnosti uzrokuju
velike tekoe u emocionalnom razvoju djeteta, a naruavaju i
kontinuitet normalna seksualnog razvoja te je dijete, suoeno s
informacijama neprilagoenima njegovoj dobi, onemogueno uiti o
spolnosti vlastitim prirodnim rit-mom, to moe dovesti do
zbunjenosti, uplaenosti ili traumati-ziranosti te ostaviti neizbrisive
posljedice na njegov seksualni ivot. Roditelji se, dakle, trebaju
uzdravati da, pred djecom koja su od est godina pa navie, ine
bilo to bi ih pobudilo, kao to nemaju pravo da pred njima ine ili
spominju neto to se kosi sa ednou i suzdrljivou, u

suprotnom bi to rezultiralo kvarenjem njihove prirode to dovodi do

psihikih i tjelesnih oboljenja.
Boiji poslanik, a.s., kae: Odvajajte djecu u postelji kada napune
est godina. i Kada djevojica napuni est godina ne smije je
poljubiti djeak, niti smije djeaka od sedam godina poljubiti ena.
Od Ebu Hasana prenosi se: Kada ti ker napuni est godina nema je
pravo poljubiti ovjek niti je stavljati u svoje krilo.
Saobrazno islamskom stavu, budui da injenje nekih djela u
odreenim ivotnim dobima ostavlja za sobom negativne uinke,
njihovo izostavljanje u drugim ciklusima takoer rezultira loim
posljedicama. Isto tako, odvajanje i uspavlji-vanje djeteta samog, u
odvojenoj sobi, prije este godine uzrokuje druge negativne
posljedice poput hladnih odnosa prema drugima, tj. nedostatka
emocionalnih i afektivnih osjeaja prema njima.
Dakle naa velika obaveza jeste sve ivotne relacije i odnose
podrobno sagledati i ocijeniti kako bi mogli iz svake izvui
maksimum koji je potencijalno u njoj skriven. Pa ukoliko elimo neto
sagledati najbolji je nain gledati ga sa dva aspekta. Jedanput ga
locirati i izolovati od ostalih dogaanja ili pokreta te vidjeti ta kao
takvo nosi sa sobom, a zatim ga osmotriti kao kariku u lancu
svakidanjih dogaanja kako bi mogli to bolje shvatiti realno
znaenje, a takoer okoristiti se to je mogue vie. Ukoliko psiholozi
kau odvojite krevete vae djece, ili jo bolje od toga, obezbijedite
im svakom posebno po sobu kako bi se nauila na samostalan ivot i
samoorganizaciju ovo ni u kom sluaju ne znai kako trebamo
zapostaviti ostale dimenzije i inioce koji igraju bitnu ulogu u
psihikom razvoju djeteta. Ne znai, takoer, da trebamo
pothranjivati zabludu i pomisliti da, ukoliko smo ih odvojili i osigurali
im samostalan ivot, prema njima vie nemamo nikakvih obaveza.
Budui da elimo da nam djeca budu u svim aspektima kompletne
linosti pa da bi razvili i dimenziju osjeajnosti i nesebinosti u njima
moramo ih u odreenim periodima grliti i napajati ih ljubavlju i
milou te im tim obasjati psihu i nauiti ih na to kako se ispravno
ukazuje milost i prijateljstvo prema drugima.
Poslanik je podjelom razdoblja i preciziranjem ivotnih doba od est
godina u stvari ukazao da trebamo koristiti prilike i pogodnosti koje
svako razdoblje sa sobom nosi i biti svjesni da svaka panja u svoje
vrijeme ima nesagledivo velike i poeljne rezultate. Ukoliko ne
uskladimo pokrete sa vremenom jednos-tavno emo proizvesti
neuravnoteenost u svojim ivotima i ivotima svoje djece. Ukoliko
se poremeti odnos, tj. sklad djela i vremena ono to se vri moe bit
nepoeljno, a ono to se eli jednostavno neostvarivo. Na temelju te

injenice neophodno je da razuman ovjek koristi svaku priliku kako

bi na taj nain uspio dosei sreu.
U Poslanikovim hadisima primijetili smo razliku koja se kree od est
do deset godina kada je u pitanju granica starosti kada bi djecu
trebalo odvojiti u postelji. U ovisnosti od toga gdje neko ivi
geografski i klimatski gledano, bit e razlike u spolnom sazrijevanju
jednako kao to to ovisi i od toga u kakvim se sredinama ivi, ue
gledano. Moemo govoriti o urbanoj sredini gdje je tempo ivljenja i
nain odgoja i dotok informacija kao i pristup njima sasvim razliit
od onoga to prua jedna mirna ruralna sredina.
Kur'an asni u suri An-Nur u 58. ajetu skree panju na jedno vano
naelo kada su u pitanju odnosi i ponaanje u porodici.
O vjernici, neka od vas u tri sluaja zatrae doputenje da vam uu
oni koji su u posjedu vaem i koji jo nisu spolno zreli: prije jutarnje
molitve i kad u podne odloite odjeu svoju, i poslije obavljanja
none molitve. To su tri (nezgodna vremena) doba kada niste
obueni, a u drugo doba nije ni vama ni njima grijeh, ta vi jedni
drugima morate ulaziti. tako vam Allah objanjava propise! A Allah
sve zna i mudar je.
Rije 'avret koja se koristi u ovom ajetu etimoloki ima znaenje
nedostatka, nezgode. Prilika o kojoj je rije upravo je tako nazvana
zbog toga to svako normalan, moralan i neiskvaren smatra
neprikladnim i nezgodnim da ga drugi vide u takvoj prilici, tj. bez
odjee. Ovo je veoma dobar pokazatelj da principi islamskog odgoja
prate i kreu se u korak s prirodom.
Zabiljeeno je i sljedee kazivanje: Tako mi Onoga u ijoj ruci je
moja dua, ukoliko mu i ena uine koitus u prisustvu malodobnog
djeteta koje je budno, te vidi taj akt ili uje njihove rijei ili pak uje
njihovo ubrzano disanje, takvo dijete nee nikada biti dobro, pa
ukoliko bude djevojica bit e bludnica, a ukoliko bude bio djeak bit
e bludnik.
Od Ebu Abdullaha prenose sljedee rijei: Neka ne ope spolno
roditelji u prisustvu malodobne djece. Zato to to ima negativan
uinak na njih, naime djeluje tako da djeca nee biti edna i
moralna, tj. bie zinaluari.
Citirane predaje uveliko pribliavaju i pojanjavaju do koje mjere
ovjekova dua biva pod utjecajem osjeaja i vanjskih potencijala.
Dakle, ukoliko je vanjska atmosfera zagaena, sigurno je da i
unutarnjost ovjeka poprima takva obiljeja to rezultira gaenjem
prava drugih i krenjem zakona.
Djelo ima svoj jezik kojim poziva na sebe i kojim se promovira.
Nikako ne smijemo zaboravljati koliko je djeiji mozak aktivan i kako
poput spuve upija sve to vidi, pri tom, on nema mogunost

razmiljanja na nain da opravdava i nalazi objanjenja za mnotvo

onog emu je izloen. Ako mu se dozvoli da gleda avret na TV-u,
asopisima ili slino, on nema mehanizme kojima e to odvojiti od
stvarnosti. Bez obzira da li smo roditelji ili smo imali priliku ivjeti u
kui gdje ima male djece, primjetili smo kako ona usvajaju
odreena ponaanja kako iz blie okoline tako i iz TV-e programa,
nerijetko intezivno oponaajui junake svojih crtanih filmova i drugih
programa koje im dozvolimo gledati. Te se prije navedene smjernice
od Poslanika islama ne trebaju vezivati iskljuivo za fiziki odnos midjete nego i na one segmente izloenosti djeteta vanjskim
utjecajima koji su svojstveni za ovo nae vrijeme, a tu se prije svega
misli na TV-e i internet. Nepaanja spram ovih inilaca dovodi do
rane zrelosti. Rije je o pojavi gdje djeije tijelo prije nego li stigne
do faze spolnog sazrijevanja u kojem se to sasvim prirodno i
bezbolno dogaa, pod utjecajem gledanja neprirodnih scena, biva
izloeno hiper luenju spolnih hormona to rezultira preuranjenim
spolnim sazrijevanjem djece to uslijed preuranjenosti izaziva i
velike probleme u emocionalnom stanju takve djece.
Prva negativnost koja se u ovakvim sluajevima moe primi-jetiti
jeste izlazak djeteta iz normalnog biolokog razvojnog puta. Vie je
nego jasno da svako bie koje izgubi prirodni tok, ne pomogne li mu
se, nije vie u stanju biti korisno ve obino postaje opasnost i
nanosi tetu u mjestu gdje se nalazi. Doktori kau da je prerana
zrelost u veini sluajeva opasna po zdravlje nosioca ove pojave.
Poto je ovo tema koja se tie strunog miljenja neemo je otvarati,
ali je dovoljno ukazati na inje-nicu da je nabrojan povelik broj
nuspojava na tijelu i u psihi ovakvih osoba. Roditeljska dunost jeste
upoznati svoju djecu na nain da se shvate i prepoznaju njihove
bioloke, duhovne, psihike i fizike potrebe. Ne smijemo sebi
dozvoliti luksuz glupoga stida, kako ga je Poslanik nazvao, pa da u
trenutku kada djeca imaju potrebu za naim uputama i instrukcijama
previdimo svoje obaveze, te se na taj nain ogluimo na njihov poziv
u pomo i u traenju odgovora na pitanje kako postupiti kada su u
pitanju prohtjevi i tjelesni nagoni. Trebamo u vezi sa ovim pitanjem
ulagati i kako bi im pomogli u moralnom i vjerskom usavravanju
kao to to inimo na putu svjetovne, tj. redovne edukacije.
Jedan od tih puteva jeste upravo i pitanje spolnosti i spolnih potreba
i nagona. Po ovom pitanju posebnu panju treba posvetiti djeci u
periodu predadolescencije i adolescencije. U adolescenciji jaa
seksualni nagon i javljaju se nove misli i osjeaji koji ga prate.
Najvanije je uspjeno objediniti seksualnost s ostalim vidovima
linosti, bez veih problema i sukoba. U nedostatku seksualne
edukacije roditelji nerado ili uope ne prihvaaju ulogu edukatora o

spolnosti. Adolescenti su prisiljeni uiti o seksualnosti putem

masovnih medija i vrnjaka. Ovi posljednji su, prema istraivanjima,
najei izvor informacija, esto netonih ili nepotpunih. Miljenje da
adolescenti znaju sve o seksualnosti posve je pogreno.
Mladii i djevojke zapravo znaju razmjerno malo o ljudskoj
seksualnosti, premda se uglavnom ponaaju kao im je sve jasno.
Zavrni moment u procesu formiranja spolnog identiteta povezani
su sa shvaanjem mladih da je spolnost sutina njihovog ivljenja i
da se ne moe izdvojeno shvatiti i razdva-jati od njihove cjelokupne
linosti i ivota uope.
Jedna od roditeljskih obaveza jeste pomaganje i koritenje znanjem,
posebno znanjem eksperata na ovom polju, tj. psihologa bilo da su
muslimani ili ne. Ukoliko budemo znali puteve i naine odgoja, tim
vie emo bolje postupati sa svojom djecom. Imamo veliki broj
hadisa koji se tematski bave psihologijom djeteta koji, ukoliko se
budu modernim naunim dostignuima stavili na analizu i
razmatranja, mogu biti od velike koristi i dosta pomoi u rjeavanju
problema.
Ako su vaa djeca poela sticati znanje o seksu u koli i elite im
predoiti islamski pogled na sve to ili sve ee postavljaju pitanja
poput: Odakle dolaze djeca?, treba da razgovarate s njima.
Idealno obrazovanje ne daje se djeci kruto, zahtijevajui od njih da
se, recimo, oblae tradicionalno. Bolje je da to inite na posredan
nain, od najranijeg djetinjstva.
To znai da dijete mora imati jak osjeaj identiteta i razumije-vati
koje su njegove vrijednosti. Islam je u potpunosti logina ideologija.
Islamski su zakoni koordinirani ovjekovom fitretu i tenjama.
Ukoliko islam kae svoju djecu tjerajte na namaz od sedme godine
sigurno je u pitanju postizanje uzvienih odgojnih ciljeva. Bliskost
Gospodaru je ta koja sprjeava od bliskosti neemu drugom, to je
uvjetovano time da se u djetetu rodi ljubav prema namazu i da se u
njemu uspije predstaviti namaz kao neodvojivi dio ovjekova ivota.
Ni u kom sluaju nije dovoljno pouiti dijete i navii ga na obavljanje
mrtvog namaza, kome ni sutine ne zna, niti razumije zato ga
obavlja.
Nauiti ih da drugima budu od pomoi, da budu nesebini, tj. da vole
robove Boije, da prue ruku prijateljstva onima kojima je uskraena.
Treba ih navii na red i disciplinu. Obogatiti im ivot zdravom
zabavom i razonodom. Pripremiti ga i iz perspektive svjetskih znanja
za moderno vrijeme u kojem e ivjeti, kako bi mu time poklonili i
moralni i ljudski i socijalni autoritet. Treba misliti i na to da se u
njima oivi ljubav i naklonost prema rodbini i da se naui odravati
veze sa njima putem obilazaka, posjeta itd., zato to je to veoma

vano ivotno pitanje. Treba ponekada i od njih traiti lina miljenja

o ivotu i ivotnim pitanjima. To to nam Poslanik nalae da sa
navravanjem etrnaeste godine, dijete uinimo svojim namjesnikom, te ga prihvatimo za sugovornika sa kojom se savjetu-jemo,
vjerovatno je radi izgradnje autoriteta u njegovoj psihi kako bi
osjetili da je stiglo vrijeme kad trebaju poeti ozbiljno i tano
razmiljati i proi se slobode i djetinjarija.
Sve nabrojano i jo puno drugih vanih stvari, zahtijevaju izdvajanje
vremena za djecu te mudar i prijateljski razgovor sa njima. Poeti
uiti o bilo kojoj oblasti u pravo vrijeme jedan je od recepta za
uspjeh. Djeak od osam godina moe primijetiti da njegova majka
ponekad tokom mjeseca ne obavlja namaz i pitati zato.
U ovom uzrastu djetetu moete jednostavno rei da je to vrijeme
kad je Allah izuzeo enu od obavljanja namaza. O seksualnosti se
takoer moe raspravljati u kontekstu istoe u islamu u odreenom
uzrastu. Tako, npr., dijete u dobu od 6 do 7 godina mora nauiti kako
da se oisti poslije upotrebe toaleta. Nakon toga u dobu od 12 do 13
godina treba objasniti pojam gusul i u kojim prilikama se on
primjenjuje. Roditelji trebaju razgovarati nasamo sa svakim
djetetom, a ne da svima zajedno objanjavaju teme vezane za seks.
Neke od tema o kojima treba razgovarati su i ednost, pristojno
ponaanje i skromnost. Sve ovo ne treba prezentirati kao skup
pravila koje moramo slijediti. Postupite mudro, posebno kad
objanjavate islamska pravila u oblaenju i sputanje pogleda za
oba spola.
Kuran kae: O vjernici, neka od vas u tri sluaja zatrae
doputenje da vam uu oni koji su u posjedu vaem i oni koji jo
nisu polno zreli: prije jutarnje molitve i kada u podne odloite odjeu
svoju, i poslije obavljanja none molitve. To su tri doba kadu niste
obueni, a u drugo doba nije ni vama ni njima grijeh ta vi jedni
drugima morate ulaziti. Tako vam Allah objanjava propise! A Allah
sve, zna i mudar je[80]
A to se tie djece koja su ula u pubertet Kuran kae: A kada
djeca vaa dostignu polnu zrelost, neka onda uvijek trae
doputenje za ulazak, kao sto su traili za doputenje oni stariji od
njih; tako vam Allah objanjava propise Svoje! A Allah sve zna i
mudar je[81]
U svom domu treba njegovati iskrenost u komunikaciji. Hedija
Hafadi, islamski aktivist i nastavnica u penziji iz Kanade koja je
provela oko trideset godina radei u razliitim kolama iz svog
iskustva tvrdi: Ako je ljubav izmeu roditelja prisutna, oni iskazuju
panju jedno drugom.

Djeca kroz to vide kako da razgovaraju jedni s drugima i da potuju

jedni druge. Prenoenje iz ruke u ruku, kad vi postajete model od
kojeg dijete ui, najbolji je nain za uenje i prenoenje svojih
vrijednosti djeci. To znai ne samo da se djeca ue zdravim
odnosima meu polovima kroz posmatranje ponaanja svojih
roditelja, ve i da roditelji ne rade nita to bi potkopalo njihove
poglede na seksualnost. Npr. djeca paljivo prate ta roditelji gledaju
na televiziji ili koje filmove gledaju u kinu. To je vano, jer moe loe
utjecati na nas u svakom ivotnom dobu. Ako naa djeca vide da mi
radimo neto loe oni e postaviti pitanje zato to i oni ne bi radili?
Ovo takoer podrazumijeva da budemo primjer i u drugim
aspektima ivota slijedei ona pravila za koja oekujemo da ih naa
djeca slijede. Ako neprestano kasnite sazovite svoju djecu i objasnite
im zato vam se to deava i pri tom pokaite isto ono razumije-vanje
i ljubaznost koje oekujete od njih kad ih na neto upozoravate.
Seksualno obrazovanje je mnogo vie od toga da svom
djetetu kaete: Ne ini to prije braka! Teme poput menstruacije,
promjena u pubertetu, islamskog ienja nakon razliitih vrsta
neistoe vezane za seks moraju se detaljno obraditi sa djecom. Ako
niste sigurni da li je neto ispravno sa islamskog aspekta obratite se
za pomo nekome ko bolje poznaje islamske propise ili nabavite neki
vodi za roditelje. Morate biti spremni dati tane odlomke iz Kurana,
Hadisa o temama kao to su kontrola raanja i relacije izmeu
mukaraca i ena. Ako u toku razgovora vae dijete upita neto, a vi
niste sigurni da li je to islamski ili ne, provjerite prije nego mu date
odgovor. Roditelji trebaju rei djeci da ele da budu njihov prvi izvor
informacija o seksu. Tako vi postajete autoritativni izvor u situaciji
kada dijete dobija informacije i iz drugih izvora kao to su televizija,
filmovi, kola, prijatelji. Ovo treba postii u mlaem dobu, dok djeca
smjernije sluaju jer je u pubertetu neposlunost djeteta poveana i
nerijetko dolazi do neprihvatanja onog to roditelji govore.
Ako vam je krajnje neprijatno razgovarati s djecom o seksu zatraite
pomo od obrazovanog i otvorenog imama ili drugog lana
zajednice koji je istog pola kao i vae dijete da mu objasni detalje. Ta
osoba moe biti i musliman-socijalni radnik ili neki povjerljivi lan
porodice kao tetka ili daida. Moete nabaviti i neke knjige djeci koje
e im pomoi da sagledaju seks iz islamske perspektive.
Angaovanje nekog drugog da pria s djecom ili snabdijevanje
knjigama nije kraj prie.
Kao roditelj vi morate biti spremni i otvoreni da barem sasluate
probleme vae kerke ili sina i njihova pitanja, pa da ih tek onda
uputite pravoj osobi. Djetetu ste duni barem informacije, ako vam
je neprijatno da sami odgovarate.

Emocionalni razvoj djeteta[82]

Emocionalni razvoj djeteta je izuzetno kompleksan, a za roditelja
zahtjevan i odgovoran proces. Dijete se raa s odreenom
genetskom predispozicijom, ali se ista razvija i oblikuje u kontaktu s
okolinom. Zato moemo rei da u veoj ili manjoj mjeri porodica
oblikuje nezrelo dijete i prilagoava ga svojoj sredini. Porodica
predstavlja malu socijalnu grupu i sve to se u njoj dogaa odvija se
prema principu psihodina-mike male grupe. U porodici dijete stie
iskustva koja e kasnije primijeniti na iru socijalnu zajednicu. Odnos
dijete-roditelj zapoinje jo u prenatalnom razdoblju. Majka se
djetetu koje nosi obraa, tepa mu, gladei trbuh gladi dijete u njemu. Otac se djetetu obraa posredno, kroz svoj odnos prema
djetetovoj majci. Nakon roenja odnos roditelj-dijete moemo
indirektno prouavati pratei ponaanje djeteta u igri, npr. u stavu
djevojice prema lutki. Odnos djevojice prema lutki ovisi o
emocionalnom odnosu roditelja prema toj djevojici i obrnuto. No,
ova problematika je vrlo kompleksna.
Roditelji nisu slobodni od svojih ranijih ivotnih iskustava, posebno
ne onih koje su doivjeli u svom ranom djetinjstvu. Zato e na njihov
odnos prema djetetu utjecati i iskustvo meusobnog odnosa
preneseno iz njihovog iskustva s vlastitim roditeljima. Slobodno
moemo rei da u trenutku roenja djeteta roditelji suoavaju svoje
fantazije i realnost: ispunjene elje, razoaranja, mogunost i
nemogunost da prihvate dijete onakvo kakvo jest. Sve se to
ugrauje u odnos prema djetetu.
Emocionalna inteligencija i spolne razlike
Prvo pitanje koje svi postavimo kada ujemo za novoroene jeste:
Da li je novoroene muko ili ensko? Jo od prvog trenutka
ivota prema novoroenetu se cijelo drutvo, roditelji, porodica,
rodbina, poznanici, komije i drugi poinju ophoditi u skladu s njegovim spolom. Ustanovljeno je da se tokom ivota djeak i
djevojica razliito tretiraju. Od roenja ih nosimo na razliit nain,
igramo se s njima razliitih igara i inimo mnogo toga to
produbljuje njihovu razliitost.
Na kraju uoavamo jasne razlike izmeu mukarca i ene, to se
moe najbolje shvatiti iz rijei Uzvienog Allaha:
...a ensko nije kao muko...[83]
U mnogobrojne naine naeg ophoenja prema razliitim spolovima,
a koji se tiu emocija spada i sljedee:
- porodica obino ee diskutuje o temama vezanim za emocije
(osim ljutnje), s djevojicama nego s djeacima,
- kada se pria s djevojicama vie se koriste rijei vezane za
emocije,

- kada se majka igra s djetetom ona prema djevojici pokazuje

raznovrsnija osjeanja nego prema djeaku,
- kada majka govori o vlastitim osjeanjima ona kerki iznosi vie
detalja vezanih za emocije. Meutim, kada govori djeaku ona se
vie bazira na uzroke i posljedice emocija,
- otac se s djeakom igra grublje nego sa djevojicom,
- djeak se vie od djevoice kori ako neto pokvari.
Sagledamo li emocionalno-psihika svojstva djeaka uvidjet emo
da se oni u mnogo emu razlikuju od djevojica.
Djeaci su fiziki aktivniji, bre reagiraju te osobine navedene u
sliejdeem podnaslovu.
Emocionalno/psihika svojstva djeaka
- sporije im se razvija govor i sposobnost izraavanja,
- skloni su takmiarskim igrama u velikim grupama djeaka,
- ako se djeak u toku igre povrijedi, prijatelji od njega oekuju da se
skloni u stranu kako bi se igra nastavila,
- preferiraju da se izraze putem djela ili aktivnosti jer im jezik u tome
mnogo ne pomae,
- uiteljice hrabre djeake da budu mirni i manje pokretljivi, te da
sasluaju druge,
- kada se govori o problematinoj djeci u koli, obino se misli na
djeake.
- djeake ue da se sa svijetom treba hrabro suoiti,
- podstiu ih da se osamostale pruajui im dodatnu slobodu,
- djeaci bivaju nagreni zbog inicijative i zbog pokuaja da ostvare
neto novo,
- djeaci se ponose svojom samostalnou,
- oni osjeaju opasnost u svemu to prijeti njihovoj samosta-lnosti,
- kad ostanu nasamo s drugim djeacima vode razgovore o svijetu
stvari,
- manje su sposobni da itaju emocije izraene govorom ili
pokretom,
- u emocijama vide znak opasnosti, straha i osjeaja krivice,
- openito im je teko proitati izraz lica.

Emocionalno/psihika svojstva djevojice

Najtei izazov koji se naao pred dananjim djevojicama je to to se
od njih oekuje da budu ljubazne, lijepe i da se ponaaju kao ene,
ali da u isto vrijeme pariraju djeacima u koli i mukarcima na
poslu, u sportu, profesiji i dr. Karakteristina emocionalno-psihika
svojstva djevojica su:
- pridaju vanost ophoenju s drugim ljudima,
- djeluju osjeajnije i imaju promjenjivija osjeanja,
- sklonije su igri u manjim grupama kao i igri koja poiva na
smjenjivanju uloga, a ne na natjecanju,
- ako se u toku igre djevojica povrijedi igra se obustavlja i svi joj
nastoje pomoi,
- u desetoj godini ivota i djeaci i djevojice imaju jednak procenat
ljutnje. Meutim, u trinaestoj se godini kod djevojica razvijaju
druge sposobnosti kao to su priljivost, sklonost rekla-kazala
govoru i osvetoljubivosti,
- djevojice se poduavaju da svijet posmatraju kroz strah,
- djevojice se u pubertetu podstiu na samostalnost kroz dodatno
praenje,
- djevojice bivaju nagraene za svoju mirnou, pokornost i
obavljanje onog to se od njih oekuje,
- kad odrastu ponosne su ako su i one dio mree meuljudskih veza,
- one osjeaju opasnost u svemu to prijeti njihovim vezama i to ih
emocionalno i fiziki ugroava,
- kada se sretnu s drugim djevojicama vole razgovarati o vezama i
emocijama,
- uspjenije itaju emocije iz izraza lica i boje glasa,
- ne kolebaju se pri govoru o emocijama i osjeanjima,
- lahko im je proitati izraz lica.

itanje pospjeuje emocionalnu inteligenciju kod djece

itanje pomae djeci da shvate sebe i druge, kao i svijet u kojem
ive. To se ostvaruje putem predstavljanja odreenih likova ili
situacija koje vjerno opisuju ljudski ivot. Prie donose razliite
naine ponaanja i razliite vrste i nivoe komunikacije u
najraznovrsnijim situacijama, u koje se italac unosi na nain da sve
proitano doivljava kao vlastito iskustvo. Kroz osjeanja likova prie
italac e lake upoznati vlastita osjeanja.
Dijete koje je usvojilo, shvatilo i prihvatilo prikladne rijei za
izraavanje razliitih vlastitih osjeanja najvjerovatnije nee imati
problema da ih izrazi. Naprimjer, ako dijete osjea ljutnju ono nee
prasnuti od ljutnje kako bi je izrazilo. Osim toga, ovakovo dijete e
biti sposobnije da rijei problem koji se pred njim isprijeio i da
ublai vlastitu uzrujanost. Dijete e izgovarati rijei koje opisuju
njegova osjeanja, zato nee imati potrebu da pribjegava izraavanju osjeanja pozivajui se na osjeaje fizike prirode kao to su:
glavobolja, bol u stomaku i si. to je sluaj kod djece nevjete u
govoru. Prie objeloda-njuju stepen isprepletenosti raznih
meuljudskih veza i poveavaju stepen itaoevog razumijevanja
sebe i drugih. Prie i romani bave se sukobima, razlozima i svaama
u ljudskom drutvu. Opisuju kako se usred svega toga ljudi pozitivno
i negativno ponaaju. italac tako stie vjetinu prilagoavanja
slinim sukobima. Knjige nas upoznaju s naim uzorima, velikanima i
historijskim linostima u kojima se itaocu prikazuju kao da su ivi.
Knjige e pomoi itaocima koji pate od odreenih osjeanja. Shvatit
e da postojanje spomenutih osjeanja nije nita neprirodno, da
mnogi drugi ljudi imaju te osjeaje i da je on normalna osoba.
italac putem saivljavanja s likom iz knjige koji mu je manje ili vie
slian moe nauiti kako da prihvati sebe i da se pripremi za
suoavanje s novim ivotnim situacijama i okolnostima.
Spomenuta priprema se ostvaruje putem pruanja prilike itaocu da
sagleda ta se sve moe dogoditi u ovakvim ili slinim situacijama i
da naui ta sve moe uiniti. Naravno, s obzirom na stanje u
naem drutvu treba biti obazriv u biranju knjiga koje emo pruiti
naem djetetu.
Roditelji mogu, da bi djetetu razvili elju za itanjem, a samim tim i
emocionalnu inteligenciju u ranoj fazi djetinjstva, itati djetetu prie.
Ono e sluati kako zvue razne rijei i ta govore razni junaci prie.
Obratit e panju na melodiju rijei, mogu i trebaju uiti Kur'an s
djetetom, odvesti dijete u biblioteku ili knjiaru i nagraditi dijete
kupovinom knjige i sl.
Primjeri Poslanikovog ponaanja sa djecom

Prenosi se da je jednog dana Poslanik klanjao namaz u dematu.

Kada god bi padao na seddu, hazreti Husejn bi mu se popeo na
lea i mahao nogama. Kada bi Poslanik htio da se podigne sa
sedde, uzeo bi Husejna i spustio ga pored sebe. Kada je ponovo
krenuo na seddu, Husejn se ponovo popeo na njega. Poslanik ga je
ponovo, prilikom ustajanja, uzeo i spustio sa strane i tako sve dok
nije zavrio namaz. Jedan Jevrej koji je posmatrao taj dogaaj je
rekao: Vi se ponaate sa djecom onako kako mi ne prihvatamo!
Poslanik, a.s., mu je rekao: Da vjerujete u Boga i Njegovog
Poslanika, i vi biste bili tolerantni prema djeci. Ovaj Jevrej je zbog
takvog odnosa Poslanika prihvatio islam.
Jednog dana Boiji Poslanik je, kako smo ve naveli u ovoj knjizi,
ljubio hazreti Hasana i tepao mu. Ikre ibn Habis je to gledao i rekao:
Ja imam desetero djece, ali do sada nijedno od njih nisam poljubio.
asni Poslanik se naljutio i rekao: ta da ja radim ako je Bog uzeo
ljubav iz tvog srca? Ko god nije milostiv prema djeci i ne potuje
starije, nije od nas.
Jednog dana Boiji Poslanik je prolazio pored kue hazreti Fatime i
uo je Hasana kako plae. Pozvao je Fatimu i rekao: Zar ne zna da
me brine Hasanov pla?
Ebu Hurejre kae: Jednog dana je Poslanik Hasana i Husejna stavio
na svoja mubarek ramena. Putem je ljubio sad Hasana, sad Husejna.
Neki ovjek je upitao: O Boiji Poslanie, da li voli ovo dvoje djece?
On je odgovorio: Da, ko god voli Hasana i Husejna sa mnom je
prijatelj, a ko god je njima neprijatelj, i meni je neprijatelj.
Psiholozi kau da odgajatelji trebaju odgajati linost djeteta, usaditi
mu samopouzdanje i izgraditi ga sa stavom i karak-terom. Ako
odgajatelj ne potuje dijete, smatra ga nitavnim i rui njegovu
linost, prirodno je da e ono biti plaljivo i bez karaktera i sebe e
smatrati ponienim i bezvrijednim. Kada odraste, smatrat e se
nedostojnim velikih djela. Takva osoba nee imati stvarnog uticaja u
drutvu i veoma lahko e prihva-titi ponienje. Ali ako se smatra
dostojnom i karakternom, nee prihvatiti niska djela i nee prihvatati
ponienje i uvrede. Ovaj karakter u odreenoj mjeri zavisi od
porodinog odgoja i duha oca i majke.
Psiholozi odgajateljima predlau odreene aktivnosti za jaanje duha
djeteta meu koje spada i izraavanje naklonosti i ljubavi prema
djetetu. Vidjeli smo smo da su Hasan i Husejn uivali dovoljno
ljubavi i panje od strane oca, majke i Boijeg Poslanika, a.s.
Drugo potrebno je podsjeati na dobre osobine djeteta i isticati ih
u njegovom prisustvu i prisustvu drugih te na taj nain jaati njegov
duh. asni Poslanik je govorio Hasanu i Husejnu: Vi ste Boiji
bosiljak.

Boiji Poslanik, a.s, je jednog dana vidio Husejna kako se igra sa

djecom. Pruio je ruke da ga uhvati. Husejn nije priao u zagrljaj
nego je bjeao sad na jednu, sad na drugu stranu. Poslanik ga je sa
alom i osmijehom uzeo u naruje. Jednu ruku je stavio ispod
njegove brade, a drugu iza njegovog vrata i poljubio ga rekavi:
Husejn je od mene i ja sam od Husejna. Ko god voli njega, voli i
Boga. Husejn je dijete moje keri.
Meu strunjacima se vode razgovori i rasprave o tome od kada se
djeca trebaju vjerski odgajati i obrazovati. Neki smatraju da dijete
dok ne stigne do doba zrelosti nema sposob-nost razumijevanja
vjerskih ideja i vjerovanja te da ne treba biti vjerski obrazovano.
Drugi misle da i djeca imaju sposobnost i potencijal za vjersko
odgajanje i da odgajatelji mogu vjerske teme predstaviti
jednostavno i razumljivo i prenijeti ih djeci, te ih na taj nain privoliti
da izvravaju laka vjerska djela i programe, da bi im se uho naviklo
na vjerske teme i da se zblie sa vjerskom praksom i miljenjem.
Kada se rodio Hasan i kada su ga odnijeli Poslaniku, on ga je poljubio
i na desno uho mu prouio ezan, a na lijevo uho ikamet. Isto je
uinio i kada se rodio Husejn.
Jedna od stvari na koju otac, majka i ostali odgajatelji trebaju obratiti
panju jeste i to da paze da dijete ne bi prelo granice svojih prava i
da, takoer, potuje prava drugih.
Dijete treba biti uredno i disciplinirano. Treba ga poduiti redu u
ivotu. Treba ga odgojiti tako da se ne ustee uzeti svoje pravo, a da
ne prekri prava drugih. Naravno, temelji ove osobine se grade u
kui, kod oca i majke.
Otac i majka trebaju se prema svoj djeci istovjetno ponaati i
nijednom ne smiju dati prednost u odnosu na ostale. Ne smiju praviti
razliku izmeu djeaka i djevojice, malog i velikog, lijepog i runog,
razumnog i manje razumnog. ak i u izraa-vanju privrenosti
trebaju se istovjetno ponaati prema svima kako se u njima ne bi
javio osjeaj ljubomore, zavisti i zlobe i da ne izrastu u buntovnike i
nasilnike.
Ako dijete vidi da se u njegovoj kui u potpunosti potuje pravo
svakoga, shvatit e da i u drutvu treba potovati prava drugih. Ako
je u kui haos i ne potuju se prava svakoga, u djetetu e jaati
osjeaj buntovnitva i nasilnitva. Ukoliko dijete u trgovini, pri ulasku
u autobus, kada ulazi u razred ili izlazi iz kole ne potuje redoslijed
drugih i kri njihovo pravo, i ukoliko ga otac i majka ili drugi
odgajatelji u tome podstiu, onda su izdali to nevino dijete. Jer e od
poetka to dijete umisliti da je nasilnitvo, guranje ispred drugih i
nepotrebna prednost jedna vrsta vjetine i sposobnosti. Kada
ovakva osoba ue u drutvo njen cilj e biti krenje prava drugih i,

osim linog interesa i koristi, nee imati nikakvog drugog cilja i

svrhe.
Ali ibn Ebi Talib kae: Jednog dana asni Poslanik se odmarao u
naoj kui. Hasan je zatraio vode. Poslanik je ustao, namuzao je
malo mlijeka, nasuo u posudu i dao Hasanu u ruku. Husejn je ustao
sa svoga mjesta i htio je da posudu sa mlijekom uzme iz Hasanove
ruke. Meutim, Poslanik, a.s., je sprijeio Husejna i nije mu dozvolio
da uzme mlijeko od Hasana. Hazreti Fatima, koja je posmatrala tu
scenu, je rekla: O Boiji Poslanie, ini se da vie voli Hasana? On
je odgovorio: Nije tako. Razlog moje odbrane Hasana je u tome to
on ima prednost i prije Husejna je zatraio vode. Redoslijed se treba
potovati.
Pedagozi preporuuju da djeci treba dati slobodu da se igraju po
svojoj elji i treba im osigurati sredstva i igrake za zdravu zabavu.
U posljednje vrijeme u takozvanom civiliziranom svijetu posebna
panja posveena je ovoj temi. U jaslicama, obdanitima i kolama
su osigurana raznovrsna sredstva za igru i zdravu zabavu koja su u
skladu sa uzrastom djece. Djeca se podstiu na grupne igre, jer kao
to je igra potrebna za razvoj tijela djeteta, ona ima veliki uticaj i na
odgoj njegovog duha.
Neki ljudi od djece oekuju da ive kao odrasli i sebe smatraju
obaveznim da djecu odvrate od igre i djetinjastog ponaanja i to
smatraju odgojem. Ako je dijete razigrano, kau: Dijete je
neutivo, ali ako je mirno, oborene glave, izbjegava igru i sjedi u
uglu, onda kau: Bravo, kako je ovo dijete utivo! Meutim,
strunjaci za odgoj ovakvo miljenje smatraju pogrenim i smatraju
da se dijete treba igrati. Ako se dijete ne igra, to je znak tjelesne i
duhovne slabosti. Naravno, otac i majka trebaju paziti da igra ne
bude tetna za dijete i da, svakako, ne pravi smetnje drugima.
Ne samo da dijete trebaju pustiti da se slobodno igra, nego se i otac
i majka trebaju, u slobodno vrijeme, igrati s njim, jer je igra sa ocem
i majkom poseban uitak za dijete i smatra se znakom ljubavi. Boiji
Poslanik, a.s., se igrao sa Hasanom i Husejnom. Ebu Hurejre kae:
Vidio sam kako je Poslanik uzeo ruke Hasana i Husejna, a njihove
noge je stavio na svoje noge i govorio im je: Svjetla Fatiminih oiju,
doite gore. I Hasan i Husejn su se penjali navie dok im noge ne bi
stigle na Poslanikove grudi. Zatim je govorio: Boe moj, volim
Hasana i Husejna.
Dabir kae: Vidio sam Poslanika kako hoda etveronoke a Hasan i
Husejn su jahali na njegovim leima. On je govorio: Najbolja kamila
je vaa kamila, a vi ste najbolji jahai.

ODABRANI HADISI
-Tri izjave imaju se smatrati zbiljom bez obzira da li su potekle u
zbilji ili ali: vjenavanje, putanje ene (razvod) i vraanje njezino
nakon putanja.[84]
-Sklapajte brakove i raajte djecu; ja u se ponositi vaim brojem
naspram drugih zajednica.[85]
-Objelodanite stupanje u brak, a vjeridbu drite u tajnosti.[86]
-Najblagosloveniji je onaj brak koji je najlaki opremom.[87]
-Neka ni jedan od vas ne zaruuje ono to je zaruio njegov brat,
osim ako prvi prosac odustane ili mu sam dozvoli.[88]
-Vjenavajte vae neudate i neoenjene jer e Allah time uljepati
njihov ahlak, uveat e im opskrbu i ljudskost.[89]
-Jedan dan gozbe na svadbi je sunnet (obaveza), dva dana su dobro
djelo, a tri dana su ve znak hvalisanja i elje za prestiom.[90]
-ovjek e biti nagraen i za intimni ivot sa svojom enom. Jedan
od sluatelja, koga je ova rije Allahova Poslanika iznenadila,
zaueno upita: Zar e ovjek biti nagraen i za to to zadovoljava
svoju strast? na to mu Allahov Poslanik odgovori: Zar ne zna
da bi uinio haram ako bi svoju strast zadovoljavao na nedozvoljen
nain, zato, ako je zadovoljava na dozvoljen nain, bie
nagraen.[91]
-uvajte se bilja sa ubrita! Neko upita: O Boiji Poslanie, koje
je to bilje sa ubrita? Poslanik ree: Lijepa ena uzrasla u looj
porodici.[92]
- Prenosi se od hazreti Aie:Allahov Poslanik me oenio u mjesecu
evvalu...[93]
-Najbolji ljudi od mog ummeta su oni koji su najbolji prema svojim
enama, a najbolje ene mog ummeta su one koje su najbolje prema
svojim muevima. Svaka takva ena je uzdignuta svakog dana i noi
do nagrade hiljadu ehida koji su u borbi na Allahovom d.. putu
strpljivi i odani, a prednost jedne od njih nad hurijama je kao
prednost Muhammeda, a.s., nad najboljim ovjekom od vas. I
najbolja ena mog ummeta je ona koja nastoji da obraduje svog
mua, udovoljavajui mu u svemu to nije grijeh prema Allahu d..,
a najbolji ovjek mog ummeta je onaj koji je blag sa svojom enom
blagou majke prema svome djetetu. Takvome ovjeku se piu
svakog dana i noi, nagrade stotinu ehida koji su u borbi na
Allahovom d.., putu strpljivi i odani.
Omer r.a. na to upita: Allahov Poslanie, kako je za enu nagrada
hiljadu ehida a za ovjeka stotinu? Na to mu Resulullah, a.s., ree:
Makar nisi znao, ena ima veu nagradu od ovjeka i vrednije

sevabe, a Allah Uzvieni podie ovjeku stepene u Dennetu sa

zadovoljstvom njegove ene s njim i njenim dovama za njega. I
rnakar ne znao, najvei grijeh poslije pripisivanja Allahu druga, ini
ena kada je neposluna svome muu; pa bojte se Allaha u pogledu
dvoje slabih, jer vam ih je Allah potinio: siroeta i ene. Ko im ini
dobroinstvo, stie Allahovo zadovoljstvo, a ko je lo prema njima,
zasluuje Allahovu srdbu. Pravo ene nad muem je kao moje
pravo nad vama, pa ko ne ispunjava moje pravo, ne ispunjava pravo
Allaha Uzvienog, a ko ne ispunjava pravo Allaha Uzvienog
zasluuje Njegovu srdbu i njegovo je mjesto grozno, u
Dehennemu. [94]
-Trojica uivaju Allahovu brigu i pomo: borac na Allahovom putu,
dunik koji uporno radi da se odui, i oenjeni koji eli brakom
ostvariti estitost, uljudnost i suzdranost.[95]
-Izaberite za vae sjeme (vodite rauna koga ete oeniti), jer
djeca dosta nasljeuju od roditelja.[96]
-enite se sa sposobnima, i udajite se za sposobne.[97]
- Nemojte ene oeniti zbog njihove ljepote, jer njihova ljepota ih
moe upropastiti. Ne enite ih zbog njihova imetka, jer njihov
imetak ih moe osiliti. Oenite ih zbog njihove vjere, bolje vam je
imati za enu vjernicu, pa makar bila i slukinja.[98]
-Ko oeni enu radi njene asti, Allah mu nee poveati nita osim
ponienja. Ko se oeni radi imetka ene, Allah mu nee poveati
nita drugo osim siromatvo. Ko se oeni radi ugleda i imena ene,
Allah mu nee poveati nita drugo osim bijede. A ko se oeni da
sauva svoj pogled (svoju vjeru), i uspostavi srodstvo, da sauva
rodbinske veze, Allah e njega i nju blagosloviti. [99]
-Dva rekata namaza oenjenog ovjeka vrjednija su od nonog
bdijenja i posta danju neenje.[100]
-ovjek koji se oeni sauvao je pola svoje vjere. U drugom hadisu
stoji: Pa neka se boji Allaha u drugoj polovini ili u ostatku.[101]
-One su (ene), uistinu, druga polovica mukarcima.[102]
-Meu stvarima vaega svijeta, najdrae su mi bile ene i mirisi: a
svjeina moga oka (radost moga srca) je u namazu.[103]
-Neka vjernik ne mrzi vjernicu, jer ako nije zadovoljan sa nekim
njezinim svojstvom, zadovoljan je sa nekim drugim.[104]
-Grijeno je svako oko koje gleda to je zabranjeno, jer time vri in
bluda. ena koja se namirie i lijepo nakiti u namjeri da zavede
grupu ljudi kraj kojih proe, grijena je zbog takvog postupka, kojim
moe izazvati pobudu i odvesti u blud.[105]
-Dvije vrste ljudi bie stanovnici Dehennema i ja ih poslije
ovozemaljskog ivota, neu vie vidjeti: silnici, u ijim su rukama
bievi debljine kravljih repova, kojima tuku svijet, i ene koje nose

prozirnu odjeu kao da su gole, koje okreu lice od Allahovih

zapovijedi i sklone su zlim djelima, a glave su im kao grbe u deva.
Takve ene nee ui u Dennet, niti e osjetiti njegov miris! A miris
njegov se iri na sve strane veoma daleko.[106]
-Allahovo prokletstvo je na ene koje oponaaju mukarce i na
mukarce koji oponasaju ene.[107]
-Poslije pobonosti i bogobojaznosti muslimanu nije nita korisnije
dato kao dobra ena: kada joj mu neto naredi, ona to izvri; kada
je pogleda, ona ga svojim pogledom razveseli i raspoloi; ako je za
neku stvar zakune, ona to izvri; ako uva svoje potenje i muevu
imovinu kada je on odsutan.[108]
-Da sam ikome naredio da ini seddu drugome, naredio bih
enama da ine seddu svojim muevima, radi prava koja im je
Allah dao nad njima.[109]
- Neka ene iz plemena Hasam je dola kod Allahova Poslanika i
rekla mu: Allahov Poslanie, objasni mi kakve su obaveze ene
prema muu. Ja sam bez mua, pa ako mognem tim obavezama
udovoljiti, udau se, inae, i dalje u ostati da ivim bez mua.
Muhammed a.s. joj ree: ena je duna na poziv mua stupiti u
intimni odnos kad god on to bude traio. ena ne smije postiti
dobrovoljni post (nafilu) bez muevog odobrenja, jer ako to uradi
samo je gladovala, jer u tom sluaju post nee biti primljen kod
Allaha. Dunost joj je da ne izlazi iz kue bez muevog znanja i
odobrenja, jer ako to radi proklinjae je nebeski meleki, meleki koji
donose ljudima Allahovu milost i meleki koji su zadueni da izvre
kaznu.[110]
- Hazreti Aia pria: Pitala sam Allahova Poslanika kome ena
najvie duguje svoju poslunost, a on mi ree: Muu.
A kome ovjek najvie duguje?
Majci odgovori mi Allahov Poslanik.[111]
-ena koja umre, a njezin mu bude zadovoljan s njom, ui e u
Dennet.[112]
-Nije na onaj koji odvrati enu od njezina mua.[113]
-Najblagoslovenija je ona ena koju je najlake opskrbiti.[114]
-uvajte se sedam stvari koje upropatavaju onoga ko ih ini: irka,
sihra, ubijanja na pravdi Boga, kamate, imetka siroeta, bjeanja sa
bojnog polja i potvore za blud pobone i estite vjernice.[115]
-enite se, jer vam ene doista donose blagoslov u kue.[116]
-Traite nafaku stupanjem u brak.[117]
-Ako vam doe onaj ko vam odgovara po izgledu i vladanju, sa
eljom da se oeni od vas, oenite ga. Ako to ne budete inili, dolazit
e do smutnje na Zemlji i poroka irokih razmjera.[118]

-Brak je dio mog sunneta; svako ko se udalji od naeg pravca

udaljava se od nas.[119]
-Prema enama su velikoduni i paljivi samo plemeniti ljudi, a ene
ponizuju i zlostavljaju samo oni koji su loi i niske naravi.[120]
-Oporuujem vam lijep postupak sa svojim suprugama.[121]
-Bojte se Allaha u pogledu ena! Vi kod njih imate svoja prava, a i
one kod vas imaju svoja prava.[122]
-Kod Allaha na Sudnjem danu najgore mjesto e imati onaj ovjek
koji objelodani ono to mu njegova ena povjeri pri spolnom snoaju
kao i on njoj.[123]
-Uzvieni Allah ne gleda u enu koja ne zahvaljuje svome muu, a
ne moe bez njega.[124]
- Upitan je Allahov Poslanik, a.s., ta je najvrednije, pa je rekao:
Srce zahvalno, jezik koji Allahu zikr ini i ena vjernica koja jednog
od vas pomae na putu za Ahiret.[125]
-Zaista Allah voli stidljivog, suzdrljivog, ednog, kreposnog
ovjeka.
-Ashabi su razgovarali o planiranju porodice. Jedni su opravdavali
postupak, pri polnom odnosu, u kojem su sprjeavali spermi da doe
do maternice ejakulacijom van enskog spolovila. Drugi su sumnjali
u to. Pitali su Poslanika a on je rekao: Radite to elite, ali bie
onako kako Allah odredi. Od svake vode (sperme) ne nastaje
djete.[126]
-Allahu je najmri od svih dozvoljenih stvari razvod braka.[127]
-Meni najdrai i poloajem najblii od vas na Sudnjem danu je onaj
ko je imao najljepu ud i koji je bio najponizniji.
-Lijep ahlak osnauje ljubav.
- Rekao je Poslanik, a.s., kada mu je reeno za jednu enu da danju
posti, a nou ibedeti, ali je loe naravi i svoje komije uznemirava
jezikom:
Nema dobra u njoj, ona je od stanovnika Dehennema.
-Debrail me je toliko savjetovao u vezi sa enama da sam ak
pomislio da mogu pustiti samo oite bludnice.
-Pravo ene kod mua je da je hrani, oblai i da je ne grdi javno.
-Rijei: Volim te, koje mukarac uputi eni, nikada se ne briu iz
njenog srca.
-Sjedenje mua sa svojom porodicom je drae Allahu od itikafa u
ovoj mojoj damiji.
-eni koja bude uznemiravala svoga mua Allah nee primiti namaz
niti dobra djela sve dok ga ne pomogne i ne zadovolji, pa ak i kad
bi cijeli ivot postila. I na ovjeku je isti takav grijeh i kazna kada
uznemirava enu i nanosi joj nepravdu.

-Ko se radi Allaha strpi povodom loeg ahlaka svoje ene, Allah e
mu za svaki dan i no koji se strpi podariti nagradu koju je podario
Ejjubu, a.s., za nevolje koje je vidio, a njoj e pisati grijeh za svaki
dan i no koliko je pijeska u pustinji.
-eni koja se strpi u povodu loeg ahlaka svoga mua Gospodar e
podariti nagradu poput nagrade Asije bint Muzahim (ene
faraonove).
-Kada budete pozvani na svadbeni ruak, odazovite se.
-Svakoj eni koja bude muu na usluzi sedam dana Allah zatvori
sedam kapija Dehennema i otvori joj osam kapija Denneta da ue
kuda sama eli. Takoer je rekao: Nijedna ena ne napoji mua
vodom, a da to za nju nije vrjednije od godinu dana posta i nonog
bdijenja.
-Volite djecu i budite milostivi prema njima.
-Ne mrzite kerke, jer one su skupocjeni prijatelji.
-Kerke, one su saosjeajne, pomau i berietne su.
-Ko ode na pijacu, kupi poklon i odnese ga svojoj porodici je poput
onoga koji nosi sadaku skupini kojoj je potrebno. Pri davanju poklona
treba davati prvo enskim, a onda mukima.
-Poslanik, a.s., kada je bio upitan za dobroinstvo roditeljima nakon
njihove smrti: Da, uiti dove za njih, traiti oprost za njih,
ispunjavanje njihovih oporuka nakon njih, obilazak njihove rodbine,
potovanje prema njihovim prijateljima.
-Izmeu ostalog tri su prava koja djeca imaju u svojih roditelja:
odabiranje lijepog imena, da ga naue pisanju i da ga oene kada
odraste.
-U hadisu o Miradu prenosi se da je Allah Uzvieni rekao Poslaniku
a.s.,: O Muhammede, za Mene je obavezna ljubav prema onima koji
se meusobno vole zbog Mene. Za Mene je obavezna ljubav prema
onima koji su uzajamno samilosni zbog Mene. Za Mene je obavezna
ljubav prema onima koji se zbog Mene povezuju. Za Mene je
obavezna ljubav prema onima koji se pouzdaju u Mene. Moja ljubav
nema znaka, niti konanog odredita, niti kraja. Bilo koji znak da im
uzdignem, drugi znak im spustim.
-Ko se poui neemu u mladosti, to znanje je poput slike uklesane u
kamen, a ko stekne neko znanje u starosti, ono je poput knjige
ispisane na vodi![128]
- Prenosi se od Ebu Hurejre, r.a., da je rekao: Vjerovjesnik je
poljubio El-Hasena sina Alije, r.a., dok je kod njega bio El-Akne' ibn
Habir.
El-Akne' ree: 'Ja zaista imam desetoro djece ni jedno nikada nisam
poljubio.' Allahov Poslanik samo ga pogleda i ree: 'Ko se ne smiluje
nee mu se milost ni ukazati'

-Beduini dooe Poslaniku, a.s., i upitae: Ljubite li vau djecu?

Da odgovori Polsnaik. Oni rekoe: Ali mi, tako nam Allaha, ne
ljubimo, te Allahov Posanik, a.s., ree: ta ja mogu ako vam je
Allah iz srca iupao milost?![129]
-Sedam e vrsta ljudi Allah, d.., smjestiti u Svoj hlad, kada nee
biti drugog hlada osim Njegovog hlada: pravednog vladara, mladia
koji je odrastao u pokornosti Allahu, d.., ovjeka ije je srce vezano
za damiju, dvojicu koji su se zavoljeli u ime Allaha, d.., radi Njega
se sastajali i rastajali, ovjeka koga je lijepa i ugleda ena pozvala
da uini s njom blud, a on odbio rekavi: Ja se bojim Allaha, d..,
ovjeka koji je udjeljivao milostinju tako tajno da njegova ljevica nije
znala ta daje desnica, i ovjeka koji je u osami spomenuo Allaha,
d.., pa su mu se zbog toga oi orosile suzama.
- Muhammed bin Abdullah el-Ensari prenosi od Abdul-Varisa, on od
Muhammeda bin Duhade, ovaj od Velida, on od Abdur-Rahmaria bin
Avfa, r.a., koji prenosi da je Poslanik, a.s., rekao: Koja ena bude
obavljala pet dnevnih namaza, bude postila Ramazan, uvala svoj
spolni organ od grijeha i bude pokorna svome muu ui e u
Dennet."

PROPISI U VEZI SA NOVOROENETOM

Uenje ezana i ikameta
Sunnet je prouiti ezan na desno uho novoroeneta, a ikamet na
lijevo uho, kako bi prvo to dijete uje bilo Allahovo ime.
Uenje dova
Sunnet je prouiti na desno uho novoroeneta sljedeu dovu: Inni
eizuha bike ve zurijetuha mine-ejtanir-radim.
Pored ezana, ikameta i dove, sunnet je pruiti djetetu na desno uho
neto iz Kur'ana, koji god se ele ajeti, a Ibn-Rezin u svom
Musnedu biljei da je Poslanik, a.s., uio suru Ihlas na desno uho
novoroeneta.
estitanje roditeljima
Lijepo je estitati roenje djeteta roditeljima govorei: Barekallahu
leke (leki) fil-mevhubi leke (leki), ve ekertel-vahib ve belega
eudehu ve rezakte birrehu.
U prevodu: Allah ti blagoslovio ono to ti je darovano, Tebe uinio
zahvalnim Njemu koji ti je ovo darovao, njemu dao da doivi starost,
a tebe opskrbio njegovim dobroinstvom!
Ili nekom prigodnom dovom, rjeima koje sadre dovu Allahu za
dobro djeteta i njegovih roditelja.
Dova za zatitu
Poslanik a.s., je Hasanu i Husejnu za zatitu uio dovu:
E'uzukuma bi kelimatillahit-tammati min kulli ejtanin vehhametin,
ve min kuli 'ajni lammetin
Prijevod: Zatitu Allahu molim za vas pomou Allahovih savrenih
rijei pred ejtanom i pred zlim pogledom!
Nadijevanje imena
Sunnet je novoroenetu izabrati lijepo ime, na to ukazuje hadis:
Bit ete prozvani na Sudnjem danu po svojim imenima, po imenima
oeva svojih. Nadijevajte lijepa imena![130]
Prvo dobro djelo ovjeka prema svome djetetu jeste da mu nadije
lijepo ime, zato svako od vas mora odabrati lijepo ime za svoje
dijete.[131]
Nadijevanje djeci blagoslovljenih imena je veoma dopadljiva stvar i
razlog je blagoslovljena ivota.
Akika
Akika je klanje kurbana povodom roenja djeteta. Smisao akike se
ogleda u tome to je ona, s jedne strane, svojevrsni vid zahvalnosti
Uzvienom Allahu na darovanom djetetu, a s druge strane,
umiljavanje Allahu da radi prineene rtve sauva ivot i zdravlje
djeteta. Akika je pritvreni sunnet za djetetove staratelje koju su u
mogunosti, jer je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Za (ivot) svakog

novoroenog djeteta zalog je njegova akika, koja se kolje sedmi dan

po njegovu roenju, kad mu se daje ime i brije (ia) kosa.[132]
U hadisu se kae da je svako dijete privezano za svoju akiku, to po
miljenju uleme znai da e djetetu kojem nije prireena akika biti
onemogueno da se zauzima za svoje roditelje, dok neki kau da e
to uticati na njegov odgoj (hadis biljee autori Sunena i Ahmed,
koji kae da je hadis sahih).
Za akiku vae propisi kurbana
Ako se kolje ovca, kurban mora biti star najmanje godinu dana.
Kurban ne smije imati mahanu koja bi umanjila vrijednost mesa. Ne
smije biti hrom niti bolestan, niti suvie mrav.
Prilikom klanja akike ui se dova: Allahumme minke ve ilejke akika
fulan, na osnovu hadisa koji prenosi Bejheki da je Poslanik, s.a.v.a.,
kad je klao akiku za Hasana i Husejna, rekao: Recite: 'Bismillah,
Allahumme leke ve ilejke akika fulan.
Podjela mesa: Mustehab je meso akike, kao i meso kurbana podijeliti
na tri dijela: jedan dio ostaviti za ukuane, jedan dio podijeliti kao
sadaku siromasima i jedan dio pokloniti prijateljima i komijama.
Mustehab je dati babici mesa od akike. Najbolje je da se za djeaka
zakolju dvije ovce priblinih godina i da su sline, a za djevojicu
jedna ovca.
Prenosi se da je Ummu Kerzi rekla: ula sam da Poslanik, a.s., kae:
Za djeaka se kolju dvije ovce priblinih godina i da su sline, a za
djevojicu jedna ovca.
Akika se kolje sedmi dan po roenju djeteta, ako postoji mogunost
za to, ili etrnaesti ili dvadeset prvi dan po roenju. Ako ne postoji
mogunost, onda se akika moe zaklati bilo koji dan. Imam EtTaberani zabiljeio je predaju u kojoj se prenose Poslanikove rijei:
Akika se kolje, sedmi ili etrnaesti ili dvadeset prvi
dan.[133]Ukoliko se akika ne zakolje sedmi dan nee smetati da se
to uini i kasnije jer se smatra da ovim hadisom nije ogranieno
klanje akike ve se pokazuje na posebnu odliku, tj. ono to bi bilo
najbolje. Po miljenju nekih islamskih uenjaka, pohvalno je
pripremiti meso akike i pozvati ljude na gotovu hranu.
Suneenje (obrezivanje) je pritvreni sunnet za djeake.
- Prenose Buhari da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: U vjeru spadaju
pet stvari: obrezivanje, odstranivanje dlaka sa spolnih organa,
skraivanje brkova, podrezivanje noktiju te upanje dlaka ispod
pazuha.
Buenje uiju
Hanbelijski pravnici dozvoljavaju buenje uiju djevojici radi
noenja nakita, a mekruh je to initi djeaku. Takoer, postoji fetva

hanefijskih pravnika da nema zapreke za buenje uiju djevojici

zato to Poslanik, a.s.,to nije zabranio.
Rije dvije o dojenju
U okviru ovog poglavlja rei emo nekoliko rijei i o temi dojenja.
Dojenje se u Kur'anu kao nain bebine ishrane spominje na dva
mjesta. Svevinji Allah kae: Majke neka doje djecu svoju pune
dvije godine onima koji ele da dojenje potpuno bude. Otac djeteta
ih je duan prema svojoj mogunosti hraniti i odijevati. Niko neka se
ne zaduuje iznad mogunosti svojih: majka ne smije trpiti tetu
zbog djeteta svoga, a ni otac zbog svoga djeteta. I nasljednik je
duan sve to. A ako njih dvoje na lijep nain i sporazumno odlue
dijete odbiti, to nije grijeh. A ako zaelite da djeci svojoj dojilje
naete - pa nije grijeh kada od srca ono to ste naumili dadete.
Allaha se bojte i znajte da Allah dobro vidi ono to radite.[134] I
kae Uzvieni Allah: ... a ako vam djecu doje, onda im dajte
zasluenu nagradu sporazumjevi se meusobno na lijep
nain.[135]
Vidimo dakle, ako roditelji odlue da odbiju dijete od dojenja prije
isteka dvije godine, to im nije grijeh, dozvoljeno je. Ovo je stav
veine komentatora islamskih pravnika. Meutim, u tome ne smije
biti tete po dijete dojene i to je drugi uvjet. El-Kurtubi, kae u
svome tefsiru: Produavanje ili skraivanje dojenja ispod dvije
godine biva ukoliko u tome nema tete za dojene i ako su time
roditelji zadovoljni.

SVIJETLI PRIMJERI BRANOG IVOTA

Najestitiji primjeri branog ivota, na koje se ukazuje i u prigodnoj
dovi koja se uobiava uiti nakon sklapanja erijatskog braka, jesu
brak Poslanika islama, a.s., i hazreti Hatide, te hazreti Alija i hazreti
Fatime. Pokuau predstaviti te primjere kroz kratke ivotopise
hazreti Hatide i hazreti Fatime.
Hazreti Hatida
Poto je ivot Poslanika islama vie poznat, u ovom tekstu u se
osvrnuti karakteristike ivota i linosti hazreti Hatide. Porijeklo i
loza iste Hatide spaja se sa lozom Poslanika, a.s., kod njihovog
zajednikog pretka Kusajja. Njihovo porijeklo je iz istog korijena:
Vjerovjesnikov otac je Abdullah, a njegov otac je Abdulmuttalib, a
njegov otac je Haim, a njegov otac je Abdul-menaf, a njegov otac je
Kusajj. S druge strane, Hatidin otac je Huvejlid, a njegov otac je
Esed, a njegov otac je Abdul-uzza, a njegov otac je Kusajj. Poslije
smrti njenih roditelja umro je i Hale, njen mu. Od Haleta joj ostade
sin po imenu Hind. Ona se kasnije udala za Atika ibn Aiza ElMahzumija. Meutim, njihov brak je trajao kratko. Smrt je pokosila i
njegov ivot, a od njega joj je ostala kerka koja se takoer zvala
Hind. Zbog toga su Hatidu nazvali Ummu Hind (Majka Hinda).
Strpljivo je podnosila ono to ju je pogodilo i ivjela sa svoje dvoje
djece. Daleko se ulo o njenoj ljepoti, ednosti, lijepom odgoju i
vladanju. Njeno srce je svjetlilo kao biser. Svi su svjedoili njenoj
bistrini uma i pronicljivosti, kao i njenoj ednosti i lijepom odgoju.
ene u Mekki su dolazile kod nje, savjetovale se s njom i tako
donosile svoje odluke. Zbog toga su je zvale Sejjidetu'n-nisa
(Prvakinja meu enama). Uistinu je bila odlikovana najvrijednijim
vrlinam.
U Mekki je ivjela u prostranoj dvokatnoj kui. U to vrijeme njena
kua bila je jedna od najljepih u gradu. Budui da je bila pametna i
lijepo odgojena, napravila je jedan savren sistem trgovine: sa
karavanama je slala svoju robu u am i Jemen, a vrijednost njene
robe u karavanama bila je jednaka vrijednosti robe ostalih trgovaca.
Svoje predstavnike u trgovini je dobro plaala tako da se njen
imetak sve vie mnoio.
Jedna od injenica koje mogu osvijetliti veliki duh, slobodoum-nost i
nezavisnost duha plemenite ene hazreti Hatide jeste da nije
zapustila ni upropastila bogatstvo koje je naslijedila od prvog i
drugog mua, te nije pribjegla lihvarenju i kamatarenju, to je bilo

uobiajeno u to vrijeme, nego ga je upotrijebila za trgovinu i

poslovanje. Uposlila je pouzdane i estite ljude i poela se baviti
trgovinom. Ibn Hiam pie: Hatida je bila bogata i plemenita ena
koja se bavila trgovinom i zaposlila je mukarce koji su poslovali za
nju.[136]Jasno je da upravljanje tako velikim karavanima, jo u to
vrijeme i na arapskom poluotoku, nije bilo lahak posao, posebno ako
ga vodi jedna ena u vrijeme kada su ene bile uskraene za
drutvena prava i mnogi nemilosrdni mukarci su zakopavali svoju
ivu ensku djecu. Prema tome, ta plemenita ena je morala imati
izuzetne sposobnosti, istaknut karakter, nezavisnost duha i
obavijete-nost kako bi mogla rukovoditi velikom i opsenom
trgovinom.
Najistaknutija i najsjajnija injenica u Hatidinom ivotu je njen brak
s Poslanikom, a.s.. S obzirom da su ene uglavnom naklonjene
bogatstvu i ugodnom ivotu i da im je najvea elja da dobiju
bogatog i uglednog mua kako bi u branom ivotu uivale sve
blagodati, jasno je, meutim, da je Hatida traila izuzetan karakter
naspram ovog prije nabrojanog. Allahov Miljenik, a.s., imao je
dvadeset pet, a ista i plemenita Hatida etrdeset godina kada su
se vjenali.
Prema onome to je zabiljeio Ibn Sa'd, prvo Vjerovjesnikovo i
Hatidino dijete bio je Kasim. Poslije njega su roene: Zejneb,
Rukajja, Fatima i Ummu Kulsum. Poslije Objave, u periodu islama,
roeni su Abdullah (Tajjib) i Tahir. Od njegove blagoslovljene djece,
Kasim i Abdullah, umrli su u djetinjstvu, jo u Mekki. Punoljetsvo su
doivjele samo njegove blagoslov-ljene keri i doekale Objavu.
Dakle, sva djeca Vjerovjesnika, a.s, su od iste i edne Hatide.
Samo je Ibrahim od Marije, robinje koju mu je poklonio Egipatski
vladar. Na njenu ljubav prema Vjerovjesniku on je uzvratio
posebnom ljubavlju. A ona ga je voljela svim srcem, i uvijek
nastojala da otkloni njegove brige i boli. Svojim slatkim osmijehom i
vedrim licem uvijek ga je inila sretnim i spokojnim. Ljubavlju prema
njemu postigla je ljubav prema Allahu Uzvienom.
Prva koja je prihvatila Muhammedov poziv bila je, upravo, Hatida.
Ta plemenita ena sav svoj imetak i bezgranino bogatstvo, bez
ikakvog uvjetovanja, stavila je na raspolaganje Muhammedu, a.s..
Hatida nije bila od onih ena koje, im imaju malo bogatstva i
nezavisnosti, ne obraaju panju na svog supruga i uskrauju mu
svoj imetak. Poto je znala za uzvieni cilj Poslanika i vjerovala je u
njega, sav svoj imetak je stavila njemu na raspolaganje i rekla:
Troi ga na irenje Boije vjere kako god smatra da je ispravno.
Poslanik je govorio: Hatida je jedna od najboljih ena ovog
ummeta.[137]

Hiam kae: Boiji Poslanik je puno volio Hatidu, iskazivao joj je

potovanje i u poslovima se savjetovao s njom. Ta plemenita i
pronicljiva ena bila mu je dobar pomonik i savjetnik. Sve dok je
Hatida bila iva, Muhammed, a.s., nije imao drugu enu.[138]
Prva islamska porodica formirana u islamu bio je dom Muhammeda,
a.s.,, i Hatide. Unutranji upravitelj tog doma bila je Hatida, koja je
potpuno vjerovala u Muhammedov, a.s., cilj i na putu stizanja do tog
svetog cilja nije izbjegavala nikakav napor ni portvovanje. Sve
svoje bogatstvo stavila je na raspolaganje Poslaniku rekavi: Ova
kua i imetak pripadaju tebi, a ja sam tvoja robinja i slukinja. U
tekoama je tjeila Muhammeda, bodrila ga i davala mu nadu u
stizanje do cilja. Ako su ga nevjernici muili, kada bi se vratio kui,
nailazio bi na Hatidinu milost i ljubav i iz toplog okruenja doma
uzimao bi snagu. Sa tom plemenitom i asnom enom savjetovao se
u vezi sa problemima i tekim dogaa-jima. Hazreti Hatidu volio je
plemeniti Poslanik. ime se postie ta ljubav? Kako se zadobija
mjesto u srcu prvaka svih Vjerovjesnika i Poslanika? ista i
plemenita Hatida bila je privrena Poslaniku, a.s., takvom ljubavlju i
vjernou da to nije mogue rijeima opisati. Ona je predala svoje
srce plemenitom Poslaniku i bila mu na usluzi do kraja ivota. Ona je
gorjela poput svijee zbog njega i prolivala biserne suze, opet zbog
njega. Ona je ta koja je poput leptira letjela oko njega, kao da je
srcem zborila: O Vjerovjesnie, svjetlo na putu do Denneta!
Ona je ta koja je s ljubavlju otvorila ruu svoga srca i koja je od
rijeke svoga ivota uinila Kevser, ulivajui se u more Denneta. Ona
je ta koja je odlikovana au da prva povjeruje i da svijetlim
usnama posvjedoi poslanstvo Muhammeda, a.s.,
Ona je ta koja
je rtvovala sav imetak, ugled i bogatstvo samo da bi stekla
zadovoljstvo Allaha i Njegova Poslanika. Ona je ta koja je ovom
ummetu darovala Fatimu, sjajni dennetski biser koji e neprastano
sijati. Ona je odgojila i hazreti Aliju, Allahovog lava, i sa ljubavlju
uvala ta dva sjajna bisera koja e se brakom nanizat na naljepu
ogrlicu ljubavi.
Uistinu, njeno srce je bilo ispunjeno blistavim biserima. Bila je uzor u
imanu, iskrenosti, vjernosti, ahlaku, dobroinstvu, strpljivosti. I
mnogim drugim lijepim osobinama kojima je bila ukraena. Hazreti
Hatida bila je rua koja je procvala jo u praiskonu. Iz tog ruinjaka
je dola na ovaj svijet i ivjela kao Vjerovjesnikova, a.s., rua.
Osvojila je srce Vjerovjesnika i preselila na Drugi svijet. Hatida-i
Kubra je ena koja se moe uzeti kao primjer u ivotu. Uenjaci
ummeta su rekli: Ljubav i potivanje mua je sunnet hazreti
Hatide-i Kubra!
Hazreti Fatima

Karakter linost u velikoj mjeri zavise od karaktera linosti oca i

majke. Otac i majka su ti koji postavljaju temelje karaktera djeteta i
u kalupu svoje etike i duha ga predaju drutvu. Tako se moe rei da
je svako dijete primjer, ogledalo i cjelokupni prikaz karaktera i
linosti oca i majke i njihovog naina odgoja. Fatiminog oca nije
potrebno posebno predstavljati ni opisivati jer izuzetna linost,
duhovna veliina, moralnost, uzvieno nastojanje, portvovanost i
hrabrost plemenitog Poslanika nisu nepoznati nijednom muslimanu,
pa ak nijednom informira-nom ovjeku. O njegovoj veliini je
dovoljno ono to je rekao Uzvieni Bog: A ti si, zaista, najljepe udi.
[139]
Kroz kratak osvrt u prethodnom kazivanju vidjeli smo i plemenite i
sjajne karakteristike hazreti Hatide.
Jedna od tajni stvaranja je da svako eli da ima potomka kako bi ga
odgajao po svojoj elji i ostavio kao spomen na sebe. ovjek svoje
dijete smatra preostalim dijelom svoga bia i smatra da dolaskom
smrti njegovo postojanje ne okonava. ovjek bez potomka, s druge
strane, svoj ivot smatra kratkim i okonanim dolaskom smrti.
Zbog smrti muke djece, neprijatelji Poslanika, a.s., su bili veseli i
radosni jer su mislili da e time biti prekinuta njegova loza. Ponekad
su Poslanika nazivali ebter, to znai (prekinut) bez djeteta. Kada
je umro Poslanikov sin Abdullah, As ibn Va'il, umjesto da izrazi
suosjeanje sa Muhammedom, a.s., zbog gubitka djeteta, na javnim
mjestima ga je nazivao ebter - bez potomka. Govorio je: Nakon
to Muhammed umre, nee ostati nikakvog traga od njega, a
svojim uvredama je povreivao i Muhammeda i Hatidu.[140]
Meutim, Bog je obradovao Poslanika vijeu da e mu dati mnogo
dobra. U odgovoru neprijateljima Poslanika objavio je suru Kevser,
rekavi: Mi smo ti, uistinu, mnogo dobro dali, zato se Gospodaru
svome moli i kurban kolji, onaj koji tebe mrzi sigurno e bez
spomena ostati.[141]
Poslanik nije bio od onih ljudi kratke pameti iz doba dahilijeta koji
su se stidjeli kada bi dobili kerku i koji su u bijesu korili i iskaljivali
ljutnju na nevine majke djece te su se posramljeni udaljavali od ljudi.
Muhammed, a.s., je poslan da se bori protiv ljudi koji enama nisu
pridavali vrijednost i znaaj, i koji su ih udaljavali iz drutva, dok su
nevine djevojice ive zakopavali u zemlju, i da im stavi do znanja
da je i ena bitan lan drutva te da ima izuzetno velike i teke
dunosti i odgovornosti. I ona treba uloiti napor u razvoju i napretku
drutva i ispuniti dunosti koje su stvaranjem predviene za nju. Bog
je htio da praktino svijetu pokae vrijednost ene i zato je sjeme
istog Poslanikovog potomstva postavio u bie njegove kerke
hazreti Fatime Zehre. Na taj nain je zadao jak udarac nerazumnim

ljudima koji kerku nisu smatrali svojim potomstvom, nego su je

smatrali sramotom i tegobom.
Period dojenja i dane djetinjstva Fatima Zehra je provela u veoma
opasnom okruenju, u kriznom stanju poetka islama, koji su, bez
sumnje, ostavili uticaj na osjetljivi duh tog nemo-nog djeteta. Kada
je Poslanikov, a.s., poziv postao javan, intenzivirani su i napadi i
zlostavljanja od strane neprijatelja. Kada su neprijatelji izgubili nadu
i da e ubiti Poslanika, muslimane su izolirali u podruju ib Ebu
Talib, izloili ih ekonomskom pritisku i kupovinu i prodaju sa njima
zabranili. Muslimani su u tom izoliranom zatvoru, izloeni ezi, pod
pritiskom i u oskudici proveli oko tri godine, izdravajui sa veoma
malo hrane koja im je ilegalno i skriveno dolazila. Fatima Zehra je u
takvim kriznim i opasnim vremenima roena i odrastala. Plemenita
Hatida je u takvoj situaciji i uvjetima dojila svoje drago
novoroene. Period dojenja Fatime je proao upravo u ibu Ebu
Taliba i u tom uarenom podruju ona je nauila hodati i tu je poela
jesti obinu hranu. Kada je uila govoriti, sluala je pla i jecaje
gladne djece. Kada bi se probudila nou, vidjela je svoje najblie
kako golim sabljama uvaju strau oko njenog oca.
Jo nije prola ni godina dana otkada su Poslanik i njegovi prijatelji
osloboeni iz izolacije, a Hatida je preselila na bolji svijet.[142]
Kako je samo ovaj tuni dogaaj potresao osjetljivi duh male Fatime.
Smru Hatide neki kuni poslovi prirodno su pali na plea male
Fatime, jer je ova prva kua tevhida izgubila svoju domaicu i, osim
Fatime, u kui nije bilo druge uspomene na nju. Historija nije
razjasnila ta se u Poslanikovoj kui deavalo u ovom tekom
periodu i kako su oni vodili svoj ivot, ali oima srca se moe
osvjedoiti u teko stanje stanovnika ove kue. Ugled i veliina koje
je asni Poslanik uivao meu ljudima iz dana u dan su se
poveavali. Zbog toga je i njegova draga kerka Zehra stalno
privlaila panju istaknutih Kurejija i drugih uglednih i bogatih ljudi
koji su, svako malo, dolazili da je prose. Nekoliko najbliih
Poslanikovih drugova je prosilo hazreti Fatimu ali ih je Poslanik, a.s.,
odbio govorei da je jo mlada. Ashabi Boijeg Poslanika, Allah bio
zadovoljan njima[143] osjetili su da Poslanik eli da u vezi s ovim
pitanjem postigne dogovor sa Alijem. Meutim, od Alija nije stizao
nikakav prijedlog vezano za Fatimu. Jednog dana su Omer, Ebu Bekr,
Sa'd ibn Mu'az i drugi sjedili u damiji i razgovarali o razliitim
temama tako da je zapoet razgovor i o Fatimi. Ebu Bekr je rekao:
Ve neko vrijeme istaknuti ljudi meu Arapima prose Fatimu, ali
Boiji Poslanik ne prihvata niiji prijedlog i u odgovoru im kae: Na
Bogu je da odredi Fatiminog supruga. Ali ibn Ebi Talib do sada nije
poduzeo nita po tom pitanju i nije zaprosio Fatimu. Mislim da je

njegovo siromatvo razlog. Za mene je oito da Bog i Poslanik

Fatimu uvaju za Alija. Zatim je Omeru i Sa'du ibn Mu'azu rekao:
Da li ste spremni da zajedno odemo do Alija i objasnimo mu ovu
situaciju i ukoliko bude elio taj brak, a siromatvo mu bude
prepreka, da mu pomognemo!? Sa'd ibn Mu'az je prihvatio taj
prijedlog i Ebu Bekru je pruio podrku u toj nakani. Selman Farsi
kae: Omer, Ebu Bekr i Sa'd ibn Mu'az izali su s tom namjerom iz
damije i krenuli u potragu za Alijem. Meutim, Alija nisu pronali u
njegovoj kui. Saznali su da on u palmoviku jednog ensarije na
kamili dogoni vodu i zaliva stabla hurme. Uputili su se njemu.
Ebu Bekr se obratio Aliju upitavi ga zato ne poduzima nita u vezi
pronje. Zabiljeeno je da su se Aliju kada je uo Ebu Bekrove rijei,
u oima ukazale suze. Odgovorio je: O Ebu Bekre, potakao si moja
unutranja osjeanja i elje i podsjetio si me na ono to sam
zaboravio. Tako mi Boga, svi prose Fatimu, a i mene to zanima.
Jedina stvar koja me odvratila od toga je siromatvo i oskudica.
Ebu Bekr je rekao: O Ali, ne govori tako, jer ovaj svijet i njegova
dobra nemaju vrijednosti kod Boga i Poslanika. Ja smatram da to
prije treba poduzeti neto i pouriti da zaprosi Fatimu.
Ali ibn Ebi Talib je odrastao u kui asnog Poslanika, dobro je
poznavao Fatimu i u potpunosti je bio upoznat sa njenim osobinama
i moralom. Oboje su odgojili Poslanik i Hatida i odrasli su u jednoj
kui. Ali je znao da nikada nee moi pronai djevojku poput Fatime,
koju krase sve ljudske vrline i savrenstva. Volio ju je iz dubine srca i
znao je da se ne javljaju uvijek ovako pogodne situacije. Ebu Bekrov
prijedlog toliko je potresao Alijev duh i rasplamsao njegovu
unutranju ljubav da vie nije mogao nastaviti sa svojim poslom.
Poveo je svoju kamilu i vratio se kui. Okupao se, obukao ist ogrta,
obukao obuu i pourio je kod Poslanika. Poslanik se nalazio u kui
Ummu Seleme. Ali je otiao do kue Ummu Seleme i pokucao na
vrata. Poslanik se obratio Ummu Selemi rekavi: Otvori vrata, to na
njih kuca onaj koga vole Bog i Njegov Poslanik, a i on voli Boga i
Poslanika.
Rekla je: O Boiji Poslanie! rtvujem za te i oca i majku. Ko je to
da, ne vidjevi ga, tako sudi o njemu?
Odgovorio je: O Ummu Seleme, uti, to je hrabar ovjek, moj brat i
amidi i meni najdrai ovjek.
Ummu Seleme je ustala i otvorila vrata. Ali je uao u kuu, nazvao je
selam i sjeo pored Poslanika. Od stida je oborio glavu i nije mogao
iznijeti svoj zahtjev. Prolo je neko vrijeme, a obojica su utjeli.
Konano je Poslanik, a.s., prekinuo utnju i rekao: O Ali, ini se da si
mi doao sa nekom eljom i sada se stidi da je iznese. Bez

ustezanja iznesi svoju elju i budi siguran da e sve tvoje elje biti
prihvaene!
Ali je rekao: O Boiji Poslanie, rtvujem za te i oca i majku, ja sam
odrastao u tvojoj kui i uivao sam tvoju naklonost i milost. U mom
odgoju si se trudio vie od oca i majke i upuen sam blagodarei
tebi. O Boiji Poslanie, tako mi Boga, ti si sve to imam i na ovom i
na drugom svijetu. Sada je dolo vrijeme da izaberem suprugu za
sebe i osnujem porodicu kako bih se s njom zbliio i olakao svoje
tekoe. Ako smatra ispravnim i svoju kerku Fatimu vjeri sa
mnom, to e biti velika srea za mene.
Poslaniku, koji je oekivao ovakav prijedlog, lice se zarumeni i
razveseli. Rekao je: Saekaj da uzmem dozvolu od Fatime!
Poslanik je otiao do Fatime i rekao: Keri moja! Alija ibn Ebi Taliba
dobro poznaje, doao je u pronju. Da li dozvolja-va da sklopim
zaruke s njim?
Fatima je od stida zautjela i nita nije rekla. Poslanik je njenu utnju
uzeo kao znak odobravanja.
Nakon uzimanja dozvole od Fatime, asni Poslanik je doao do Alija i
smijeei se rekao: O Ali! Da li ima ita za svadbu? Odgovorio je:
O Boiji Poslanie! Oca i majku rtvujem za tebe. Ti si u potpunosti
upoznat sa mojim stanjem. Sve moje bogatstvo sastoji se od jedne
sablje, jednog oklopa i jedne kamile.
Poslanik je rekao: Ti si ovjek rata i dihada i bez sablje se ne
moe boriti na Boijem putu. Sablja ti je najpotrebnija. I kamila je
jedna od nunih ivotnih potreba. Pomou nje izvlai vodu i
osigurava prihod za sebe i svoju porodicu i na njoj nosi teret na
putovanjima.
Jedina stvar koje se moe odrei je upravo taj oklop. Ja ti neu
oteavati i zadovoljit u se tim oklopom.
Ali se radostan i raspoloen uputio prema damiji. Na putu je sreo
Ebu Bekra i Omera. Oni su ga upitali ta se desilo, a on je rekao:
Boiji Poslanik mi je dao ruku svoje keri. Evo, sada e doi za
mnom da bismo u prisustvu ljudi obavili vjeridbu i saopili ugovor o
braku.
Vjenanje Alija i Fatime jedan je od najosjetljivijih i najznaaj-nijih
primjera islamskog braka, jer je otac djevojke bio najistaknutija
linost arapskog poluotoka i svijeta islama i odabrani Boiji Poslanik.
Djevojka je bila najbolja, najpamet-nija, najodgojenija i najsavrenija
ena islama, koja se ubraja u etiri najodabranije ene ovjeanstva,
a mladoenja je, takoer, bio plemenitog arapskog porijekla i roda.
Bio je junak islama i zapovjednik islamske vojske. Ovakvo vjenanje
treba biti obavljeno uz najvee poasti i ceremonije. Ali, kao to ste
zapazili, obavljeno je na najednostavniji nain. Ruho najuzor-nije

ene islama je nabavljeno na najprostiji nain. Jo je zanimljivije to

je to ruho nabavljeno od mehra hazreti Fatime. Dakle, nije mehr
ostavljen postrani, a da mladin otac, uz hiljadu problema i tekoa,
osigurava ruho za svoju ker.
Poslanik je mogao na bilo koji nain, makar i zaduivanjem kod
nekoga, za svoju ker jedinicu nabaviti dostojno ruho, koje bi bilo
uobiajeno za to vrijeme i kazati: Ja sam Boiji Poslanik i trebam
paziti na svoj visok poloaj. Kerka mi je, takoer, jedna od najboljih
ena na svijetu i trebam uvati njen ugled i potovanje te osigurati
sredstva za njenu sreu. Moj zet je, isto tako, jedan od istaknutih
ljudi islama i njegovo zalaganje i borba nisu nikom nepoznati. Radi
potovanja i zahvale za njegove usluge trebam mu osigurati
dostojna sredstva.
Meutim, asni Poslanik, a.s., je znao za tete i negativne posljedice
natjecanja u veliini mehra i ruha. I znao je da, ukoliko muslimani
budu obuzeti tim problemima, iza toga e slijediti ope siromatvo,
ekonomska propast, brojnost razvoda, izbjegavanje mladih da
formiraju porodicu, veliko poveanje broja neoenjenih mladia i
neudatih djevojaka, poveanje kriminala i zloina, pojava raznih
vrsta razvrata i poveanje mentalnih i nervnih bolesti. Zbog toga je
u ovom uzornom braku koji su sklopile prve linosti islama pokazana
potpuna jednostavnost da bi to bilo praktina pouka muslimanima i
muslimanskim dostojanstvenicima i vladarima.
Ali ibn Ebi Talib takoer nije bio od onih mladia kratke pameti da se
oeni radi pribavljanja imetka i bogatstva i zbog velikog ruha. Nije
bio takav da bi ako mladino ruho ima nedostataka svaki dan
stvarao probleme svojoj supruzi te neumjesnim primjedbama i
prigovorima naruavao temelje braka, a toplu i ugodnu branu
zajednicu naruavao djetinjas-tim izgovorima i dom ljubavi i bliskosti
pretvorio u dobrovoljni zatvor.
Ali je bio budui predvodnik ummeta i elio se boriti protiv ovakvog
pogrenog miljenja. Imetak i bogatstvo ovog svijeta za njega nisu
imali vrijednosti.
Hazreti Ali kae: Prolo je oko mjesec dana a ja sam se stidio da sa
Poslanikom govorim o Fatimi. Ali ponekad, kada bismo se osamili, on
bi rekao: O Ali, kako si lijepu i dobru suprugu dobio! Oenio sam te
najboljom enom na svijetu. Jednog dana doao mi je brat Akil i
rekao: Ja sam veoma radostan zbog tvoje enidbe. Zato ne zamoli
Poslanika, a.s., da Fatimu poalje u tvoju kuu, kako bi vaa svadba i
nas razveselila? Odgovorio sam: Jako elim da se vjenamo, ali se
stidim Poslanika. Akil je rekao: Zaklinjem te Bogom! Doi odmah sa
mnom da odemo do Poslanika, a.s.

asni Poslanik je rekao Aliju: Za svadbu treba pripremiti sofru. Ja

elim da mi ummet na svadbama pravi gozbe. Sa'd, koji je bio
prisutan, ree: Ja poklanjam jednu ovcu za vae slavlje. I drugi
ashabi su pomogli u skladu sa svojim mogunostima.
Boiji Poslanik, a.s., se obratio Bilalu rekavi: Dovedi jednu ovcu i
zakolji je, i dao mu je deset dirhema. A Aliju je rekao: Pripremi
neto masla, hurmi i suhog groa! Pripremili su i hljeb. Zatim je
Aliju rekao: Na ruak pozovi koga god eli. Ali ibn Ebi Talib je
pozvao veliku skupinu ashaba. Meso su skuhali i uz dodatke masla,
hurmi i suhog groa pripremili hranu.
Poto je bilo dosta gostiju, a nije bilo dovoljno posua, Poslanik je
naredio da gosti ulaze po desetero i jedu. Na ovom historijskom
veselju goste su sluili Poslanikovi amide Abas i Hamza te Ali i
njegov brat Akil. Sofra je prostrta i ashabi su ulazili po deseterica.
Poslanik, a.s., je svojom plemenitom rukom sipao hranu i gosti su
posluivani. Kada bi se najeli, izlazili bi napolje, a ulazila bi sljedea
deseterica. Na taj nain mnogi su se ugostili i blagodarnou
Poslanikovih ruku svi su se najeli. Zatim je naredio da se ostatak
hrane podijeli siromasima koji nisu bili prisutni na gozbi i da se jedna
posuda hrane ostavi za Alija i Fatimu. Poslanikove ene su ukrasile
Fatimu i lijepo je namirisale. Poslanik je pozvao Alija i rekao mu da
sjedne sa njegove desne strane, dok je Fatimu postavio sa svoje
lijeve strane. Zatim je poljubio u elo i mladu i mladoenju. Ruku
mlade je prislonio na svoje grudi i spustio je u ruku mladoenje.
Potom je rekao Aliju: Fatima je dobra supruga, a Fatimi je rekao:
Ali je dobar suprug. Zatim se obratio enama: Mladu i
mladoenju, uz veselje i radost, odvedite do njihove svadbene
odaje, ali ne govorite neto ime Bog nee biti zadovoljan.
ene su u veselju i radosti, uzvikujui Allah je najvei, otpratile Alija i
Fatimu do njihove odaje. Poslanik je, takoer, stigao za njima i uao
u sobu mladenaca. Zatraio je da mu donesu posudu s vodom. Sa
malo vode je poprskao po Fatimi i naredio joj da sa ostatkom vode
uzme abdest i izapere usta. Zatim je zatraio jo jednu posudu sa
vodom. Sa malo vode je poprskao Alija, a zatim mu naredio da sa
ostatkom vode izapere usta i uzme abdest. Zatim je mladu i
mladoenju poljubio u lice. Podigao je ruke prema nebu i rekao:
Boe moj, blagoslovi ovu svadbu i iz nje stvori isto potomstvo.
Kada je htio napustiti odaju, Fatima ga je uzela za skute i zaplakala.
Kada je ustao i doao do vrata sobe, uzeo je kvaku na vratima
dvjema rukama i rekao: Neka Bog uva istim vas i vae
potomstvo! Sa vaim prijateljima sam prijatelj i neprijatelj sam sa
vaim neprijateljima. Sada se opratam i predajem vas Bogu.

Fatima se nije se bojala rada i nije izbjegavala teke poslove

odravanja kue. Toliko se trudila u kui da je i Ali to stalno
spominjao i hvalio njen napor.
Jednog dana jednom od svojih prijatelja je rekao: eli li da ti
priam o svom i Fatiminom stanju? Toliko je u kuu nanijela vode da
joj se na tijelu primijeti trag mjeine. Toliko je mljela mlinom da je
nauljala ruke. Toliko se trudi u ienju i odravanju kue,
spremanju hljeba i hrane da joj se odjea isprlja. Posao joj je postao
tako teak. Rekao sam joj: Bilo bi dobro da ode do Poslanika i sve
mu ispria, moda e ti nai slugu da ti pomogne u odravanju
kue. Fatima je otila do Poslanika. Vidjela je da razgovara sa
skupinom ashaba. Stidjela se da iznese ono to je htjela i vratila se
kui. Poslanik, a.s., je osjetio da je Fatima neto eljela i zato je
ujutro sljedeeg dana doao u nau kuu. Upitao je nakon selama:
Zato si sino dolazila u nau kuu?
Fatima se stidjela da iznese svoju elju. Ja sam rekao: Boiji
Poslanie, Fatima je toliko nosila vodu da joj se ue od mjeine
utisnulo na prsima. Toliko je okretala mlin da je nauljala ruke. Toliko
se trudi u ienju kue da je uprljala odjeu. Toliko je spremala
hranu da je svu odjeu poguvala. Ja sam joj rekao da ode kod tebe i
da e joj, moda, dati slugu i pomonika u poslu.Poslanik, a.s., je
rekao: Draga Fatima, hoe li da te nauim neemu to je bolje od
sluge? Kada eli spavati, trideset i tri puta reci subhanallah (slava
Allahu), trideset i tri puta reci el-hamdu lillah(hvala Allahu) i trideset
i etiri puta reci Allahu ekber (Allah je najvei). Ovo je ukupno
stotinu, ali ima hiljadu dobrota. Draga Fatima, ako svaki dan ujutro
ovaj zikr izgovori, Bog e ti popraviti poslove ovog i drugog svijeta.
Fatima je u odgovoru ocu rekla: Ja sam zadovoljna Bogom i
Poslanikom.
U drugoj predaji navodi se sljedee: Fatima je Poslanika upoznala sa
svojim stanjem i zatraila slukinju. Boiji Poslanik je zaplakao i
rekao: Draga Fatima, tako mi Boga, u damiji su etiri stotine
siromaha koji nemaju ni hrane ni odjee. Bojim se da e, ako bude
imala slukinju, od tebe biti otklonjena nagrada i sevab za sluenje u
kui. Bojim se da e Ali ibn Ebi Talib na Sudnjem danu od tebe traiti
svoje pravo. Zatim ju je poduio Fatiminom tesbihu.
Fatima je u Alijevoj kui ivjela u jedom veoma osjetljivom i kriznom
vremenu islama. Islamska vojska je uvijek bila u pripravnosti. Svake
godine je voeno nekoliko ratova i Ali ibn Ebi Talib je uestvovao u
svim ili u veini tih ratova.
Fatima je bila svjesna svoje teke i osjetljive odgovornosti i bila je u
potpunosti upoznata sa uticajem ene na duh supruga. Znala je
koliki ena ima uticaj na mua. Znala je da napredak i zaostajanje,

srea i nesrea mua u velikoj mjeri zavise od duha i naina

ponaanja ene.
Znala je da je kua uporite i odmorite za ovjeka i da, kada u
povratku sa poprita ivotnih borbi, sueljavanja sa tekoama i
problemima vanjskog svijeta tu potrai utoite da bi obnovio snagu
i pripremio se za posao, upravljanje tim znaajnim odmoritem i
utoitem obaveza je ene. Zbog toga je islam ulogu supruge stavio
na nivo dihada.
Dihad ene je da bude dobra supruga svome muu.
Fatima nije bila ena koja bi u izolaciji kue vodila unutranji ivot
nezainteresirana za dogaaje i stanje vezano za islam. Iz historijskih
izvora, koliko god oskudnih, saznajemo da je bila u toku dogaaja
vezanih za islam i da je posebnu panju pokazi-vala za dogaaje na
bojitima i ratno stanje. Ne samo da je podsticala oca i supruga,
nego je po potrebi i sama bila prisutna na popritu i obavljala neke
aktivnosti.
U historiji je zapisano: Nakon bitke na Uhudu, kada je Fatima vidjela
okrvavljeno lice svoga oca, uzela ga je u zagrljaj. Plakala je i istila
krv sa njegovog lica. Ali je donio vode i Fatima je prala oevo lice, ali
krv nije prestajala tei. Fatima je konano zapalila komad hasure i
pepeo posula po rani kako bi se krv zaustavila.[144] Takoer je
zapisano da kada se Poslanik vratio iz Bitke na Uhudu, svoju sablju
je dao Fatimi i rekao je: Saperi krv s nje. I Ali ibn Ebi Talib je svoju
sablju dao Fatimi i rekao: Saperi krv s nje. Fatima je uvijek hvalila i
podsticala svoga supruga i slavila njegovo portvovanje i hrabrost i
na taj nain ga je motivirala za naredne borbe. Svojim hrabrenjem je
odstranjivala njegov umor i lijeila rane.
Ali je govorio: Kada bih dolazio kui i pogledao Zehru, sve tegobe i
tuga bi bili otklonjeni.
Fatima nikada nije izgovorila la, neto prikrila i nikada nije prekrila
mueve naredbe. Ne trebate, meutim, misliti da je Ali ibn Ebi Talib
bio od sebinih ljudi koji imaju hiljadu oekivanja od svoje supruge, a
sebe ne smatraju obaveznim da bilo ta ine, mislei da su apsolutni
gospodari nad svojim enama koje su kao robinje kupili za zlatnike.
Ali je znao da, istovremeno dok on na bojitu udara sabljom, njegova
supruga vodi dihad u unutranjem uporitu islama. U njegovom
odsustvu svi unutranji i vanjski poslovi kue su bili na pleima
Fatime. Spremala je hranu, prala odjeu, odgajala djecu. Maksimalno
se trudila u odgoju svoje djece i u tom periodu krize i nestaice i
vremenu rata trudila se da osigura hranu i ostale potrebe za kuu.
Bila je zabrinuta zbog vijesti o borbama i ratovima, isekivala je i,
ukratko, vodila je kuu ije voenje nije mnogo lake od voenja
jedne zemlje. Ali ibn Ebi Talib je osjeao da portvovani vojnici u

unutranjosti takoer imaju potrebu za podrkom i podsticajem.

Kada bi dolazio kui, raspitivao se o stanju u kui i tegobama sa
kojima se suoavala Fatima. Svojom panjom, ljubavlju i milou
pokuavao je olakati Fatimi i utjeiti je u trenucima oskudice,
neimatine i tekoe, dajui joj snagu za nastavak nastojanja i
ivota. Ali je znao da koliko god mukarcu treba izjava ljubavi,
iskrenosti i zahvalnosti ene, i ena za tim ima potrebu. Ta dva
uzorna suprunika islama djelovala su prema svojim obavezama i
bila su primjer uzvienog islamskog morala.
Fatima je prenijela od svoga oca da je rekao: Najbolji ljudi meu
vama su oni koji su vie osjeajni i milostivi prema svojim
suprugama.
Jedna od tekih i znaajnih dunosti hazreti Fatime bilo je majinstvo
i odgoj djece. Od nje su ostala etiri potomka, dva sina i dvije keri.
Njena djeca nisu bila obine osobe, nego je odreeno da se
Poslanikovo potomstvo izrodi od Fatime.
Rije majinstvo je samo jedna kratka rije, ali ima veoma znaajno i
iroko znaenje. Moda e neko pomisliti da briga o djeci
podrazumijeva samo to da otac osigura sredstva za ivot djece, a da
ih majka pere i isti i da se trudi u njihovoj ishrani i pranju odjee te
da nema nikakvih drugih obaveza o svojoj djeci. Meutim, islam se
time ne zadovoljava i oca i majku u ispunjavanju dunosti prema
djeci smatra najodgovor-nijim. Islam smatra da je budua linost
djeteta rezultat odgoja i brige oca i majke. Sva djelovanja,
ponaanja i postupci oca i majke ostavljaju trag na osjetljivi i njeni
duh djeteta. Svako dijete je predstavnik i pokazatelj kvaliteta
ponaanja oca i majke. Otac i majka su duni da dobro obrate panju
na budunost svoga djeteta i duni su da nevino dijete koje je
stvoreno dobrim ne uine pokvarenim i nesretnim. Hazreti Fatima,
koja je i sama odgojena u okrilju objave, bila je upoznata sa
islamskim odgojem. Znala je da sve, od naina dojenje djeteta do
poljubaca koje sputa na lice svoje nevine djece, kao i svi njeni
pokreti, djela i rijei, ostavlja uticaj na njihov osjetljivi duh. Znala je
da ih treba odgojiti i drutvu predati kao uzore koji trebaju biti
ogledalo i pokazatelj istine i duha islama i da se u njihovim biima
manifestiraju istina i spoznaje Kur'ana, a to nije lahak i bezazlen
posao.
Hazreti Fatma nije bila od ena koje okrilje kue smatraju
ogranienim i koje mataju o visinama. Fatima je okrilje kue
smatrala veoma velikim i osjetljivim. Tretirala ga je kao veliku
tvornicu za izgradnju ovjeka, znaajan univerzitet vojne pripreme i
lekciju portvovanja. Znala je da e oni koji su odgojeni u toj koli
svaku lekciju nauenu u njoj pokazati i dovesti do faze manifestacije

na velikom drutvenom polju. Nije bila ena koja je osjeala

ponienost i minornost zato to je ena i poloaju ene je davala
veliki i visoki znaaj.
Hazreti Fatima, njezin mu i sinovi se u islamskoj tradiciji, svi
zajedno, imenuju izrazom Ehli Bejt i izrazima Ehli-kis i li-ab u
znaenju oni koji su zaogrnuti. Ovo je vezano za poznati sluaj kad
je Resulullah prilikom rasprave koju je vodio sa delegacijom krana
iz Nedrana oko istinske prirode Isa, a.s., slijedei Rijei dragoga
Allaha: Hodite, pozvaemo sinove nae i sinove vae, i ene nae i
ene vae, a doi emo i mi, pa emo se usrdno pomoliti i Allahovo
prokletstvo na one koji neistinu govore prizvati![145] Poslanik je iz
redova svoje porodice pozvao Fatimu, njenoga mua Alija i sinove
Hasana i Husejna i tom ih prilikom, zajedno sa sobom, ogrnuo svojim
ogrtaem. Osim to je meu Poslanikovom mubarek djecom
odabrana po tome to se njegova krvna, genetska i
duhovna[146] loza nastavlja upravo kroz njezino potomstvo, hazreti
Fatima je specifina i po tome to je ona jedino Muhammedovo, a.s.,
dijete koje e ga nadivjeti. Poslanik je u vremenu za koje je znao da
mu u njemu istie dunjaluka nafaka, jasnim i neposrednim rijeima
govorio o svom bliskom odlasku i tako joj, kao tajnu samo izmeu
njih dvoje, otkrio svoju i njezinu budunost, dok je svima ostalima o
tome uglavnom samo nagovjetavao iaretima.
Pred preseljenje na Ahiret Poslanik je najvei dio vremena provodio
naslonjen na Aiine grudi, ili na njezinu krilu. A kada bi Fatima dola,
Aia bi se povukla da ostavi oca i ker same. I, prilikom jedne
ovakve posjete, vidjela je kako on neto apue svojoj kerci, koja
utom briznu u pla. Tada joj povjeri jo jednu svoju tajnu, pa se ona
nasmijei kroz suze. Kad je Fatima odlazila, Aia je upita ta joj je
rekao, a ona joj odgovori da su to tajne koje ne moe otkriti. Kasnije
joj je ipak rekla: Poslanik mi je rekao da e umrijeti od bolesti od
koje je i umro, pa sam zaplakala. Onda mi je rekao da u mu se ja od
njegovih najbliih prva pridruiti, pa sam se zato nasmijala.[147]
Naravno rijei Resulullaha, Muhammeda, a.s., uvijek donose samo
istu istinu, pa e tako hazreti Fatima u mjesecu ramazanu 11.
godine po Hidri (632.) po posljednji put na dunjaluku milovati svoje
etvero mubarek djece i brinim rijeima ih savjetovati kako da to
ispravnije proive prolazni dunjaluki ivot i tako zarade Dennet.
Nakon toga e se posljednjim dunjalukim rijeima obratiti i
voljenome muu hazreti Aliju i potom se, mislima i molitvama
potpuno okrenuta dragome Allahu, osamiti u namazu tokom kojega
e njezina plemenita dua ostaviti mubarek tijelo na seddi i krenuti
u susret svome voljenom Gospodaru kako bi se to prije u okrilju

beskrajne milosti Njegove ponovo susrela sa mubarek ocem,

majkom, braom i sestrama.

KORITENA LITERATURA
I.

II.

III.

IV.
V.
VI.

VII.
VIII.
IX.

X.
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
XVI.
XVII.

1.Abbasi, Medeni S.M. (2003) : Kerke asnog Poslanika,

sallallahu alejhi ve selem, Sarajevo, Organizacija za afirmaciju
islamskih znanosti Sarajevo
2.Abramson,R. (1998): O uitku : razmiljanja o naravi ljudske
spolnosti, Zagreb, Naklada Jesenski i Turk, Hrvatsko socioloko
drutvo
3.Abramson, Paul R.,Pinkerton, Steven D. (2002): With
Pleasure, Thoughts on the Nature of Human Sexuality,
Paperback, Oxford University Press, USA
4.Adevi, Mustafa (2009): Odnos prema roditeljima u islamu,
Sarajevo, Grabus
5.Allame, Rizvi, (2006) The Mastery of
Sex, www.muslimanskizivot.com
6.Babayan, Kathryn, Najmabadi, Afsaneh (2008): Islamicate
Sexualities : Translations Across Temporal Geographies of Desire,
Hardward CMES
7.Baji, E., Lepirica, D. (2002): Seksualnostintimni ivot u
islamu, Sarajevo, Libris
8.Behyadi, (1980): Fizioloko-psiholoke razlike izmeu ena
i mukaraca, Negin, br. 134
9.Bijeli, Nataa (2000): Spol i rod pod povealom : prirunik
o identitetima, seksualnosti i procesu socijalizacije, Zagreb ,
CESI
10.Bouhdiba, Abd al- Vahab (1994): Vrt milovanja : fenomen
seksualnosti u islamu, Sarajevo, Ljiljan
11.Buljan Flander, G. (2003): Zlostavljanje i zanemarivanje
djece, Zagreb.
12.Buljan, Flander, G., Karlovi, A. (2004): Odgajam li dobro
svoje dijete, Zagreb, Marko M.
13.Buljan Flander, G., Kovaevi. H. (2005): Zato ba ja,
Znanje d.d., Zagreb
14.Buljan Flander, G., Kocijan-Hercigonja, D.
(2003): Zlostavljanje i zanemarivanje djece, Zagreb, Marko M.
15.Bursali, Nedati) , Hazreti Hatida, Istanbul, Izdavaka kua
elik
16.Cantor, James M.( (1999): The Newsletter of the Society
for the Scientific Study of Sexuality, Sexual Science, Vol. 40
17.Chang, Stephen T. (1995): Tao ljubavi : drevni seksoloki
prirunik, Beograd, Jovan Timotijevi

XVIII.
XIX.
XX.
XXI.
XXII.
XXIII.
XXIV.
XXV.
XXVI.
XXVII.

XXVIII.
XXIX.
XXX.
XXXI.
XXXII.
XXXIII.

XXXIV.

XXXV.
XXXVI.
XXXVII.

18.udina Obradovi, M. i Obradovi, J. (2006). Psihologija

braka i obitelji. Zagreb: Golden marketing-Tehnika knjiga
19.Devzi, Ibn Kajjim (2005): Uvoenje zaljubljenih u vrt
ljubavi, Sarajevo, Bookline
20.Eydi, Akbar. (2009) : Predavanja mladima, Sarajevo,
Fondacija Mulla Sadra
21.Eydi, Akbar. (20090) : Odgovori na pitanja, Sarajevo,
Fondacija Mulla Sadra
22.Eydi, Akbar. (2006) : Pouka o odgoju, Sarajevo, Fondacija
Mulla Sadra
23.Fadil G.M. : Mudrosti od drutvenog znaaja, Saff, br.29,
www.saff.ba
24.Falsefi, Muhammed Teqi (2011): Dijete, naslijee i
odgoj, Sarajevo, Fondacija Mulla Sadra
25.Foucault, Michel (1978): Istorija seksualnosti : volja za
znanjem, dio 1, Beograd, Prosveta
26.Gazali, Ebu Hamid (2006): Oivljavanje vjerskih znanosti,
knj. 4, Sarajevo, Bookline
27.Gholam, Ali Hadad Ade (2003): Kultura razgolienosti i
razgolienost kulture, Beograd, Kulturni centar pri ambasadi
I.R.Iran
28.Goleman, Daniel (1997): Emocionalna inteligencija, Mozaik
knjiga , Zagreb.
29.Grupa autora (2012): Vrline estitih u Kur'anu, Sarajevo,
Fondacija Mulla Sadra
30.Haveri, Ismail (1991) : Islamski brak i porodica, Sarajevo,
Haver
31.Hawkes, Gail (1996): A Sociology of Sex and Sxuality,
Buckingham, Open University Press
32.Heba G., Kotb M.D.(2004): Sexuality in Islam, Doktorska
disertacija odbranjena na Maimonides Univerzitetu
33.Herek, Gregory M., Greene, Beverly (ur.) (1999): Psihologija
enske i muke homoseksualnosti : teorija, znanstvena
istraivanja i klinike primjene , Zagreb, Naklada Jesenski i Turk
34.Hoyle, S.G. (2000): The sexualized child in foster care : a
guide for foster parents and other professionals, Washington,
CWLA Press
35.Imamovi Nusret, Odgovori na pitanja posjetilaca
stranice http://www.bosna1.com
36.Johnson, T.C. (1998): Understanding children's sexual
behaviors : what is natural and healthy, South Pasadena
37.Karadavi, Jusuf (2001): Razumijevanje sunneta, Sarajevo,
Bemust

XXXVIII.
XXXIX.
XL.
XLI.
XLII.
XLIII.
XLIV.
XLV.
XLVI.
XLVII.
XLVIII.
XLIX.
L.
LI.
LII.
LIII.
LIV.
LV.
LVI.
LVII.
LVIII.
LIX.
LX.

38.Karimijan, Ali (2012): Umjerenost u islamu, Mostar,

Fondacija Batina duhovnosti
39.Kecia, Ali (2011): Sexual Ethics in Islam, Oxford, Oneworld
40.Kelley, Charles (1974): Education in Feeling and purpose,
Santa Monica, Radix Institute
41.Kempe, R.S., Kempe, C.H. (1978): Child abuse, Cambridge,
Harvard University Press
42.Kesir, Hafiz (2002): Tefsir, skraeno izd., Sarajevo, Visoki
Saudijski komitet
43.Khan, Muhamma Aftab (2006): Sex and sexuality in islam,
(Michigan), Nashriyat
44.Klein, Marty (2001): Kako razgovarati o seksualnosti s
vlastitom djecom, Zagreb, Naklada Jesenski i Turk
45.Klii, Ljiljana (1995): Telesna psihoterapija, Beograd, Ekoprimat, Zemun
46.Kurdi, efik (2003): Brak i intimni odnosi u islamu, Zenica,
Islamska Pedagoka akademija
47.Lings, Martin (2004), Muhammed, njegov ivot zasnovan
na najranijim izvorima Sarajevo, Connectum
48.Leiner, Barry M. et al. (2000): A Brief History of the
Internet,http://www.pscw.uva.nl/sociosite/ websoc/indexE.html
49.Lunde, Paul (2002): Islam, Zagreb, Znanje
50.Mehmedovi Ahmed (1991): Tako je govorio Muhammed
Resulullah, Tuzla, DP Grafiar
51.Mahdavi, Muhamed R. (2012): Koraci ka samoizgradnji 1 i
2, Sarajevo, Fondacija Mulla Sadra,
52.Motahhari, Morteza (2012) : Ishodita morala, Mostar,
Fondacija Batina duhovnosti
53.Mubejjid, Memun (2008): Emocionalana inteligencija
nauni i islamski pogledi, Sarajevo, Dobra knjiga
54.Mujaki, Suada (2009): Trudnoa i dojenje, Buim, Ilum
55.Abdulbasit, Muhammed (2008) : Ishrana Poslanika
Muhammeda, a.s., Buim, Ilum
56.Nasr, Seyyed Hossein (1994): Tradicionalni islam u
modernom svijetu, Sarajevo, Rijaset islamske zajednice u BiH
57.Nedati,(2010):Kuran i psihologija, Dobra knjiga, Sarajevo
58.Nikoli, Tea (1999): Renik seksualnih razliitosti, Beograd,
Teagraf
59.Qaradawi, Yusuf (1997): Halal i haram u islamu, Sarajevo,
Ljiljan
60.Qaradawi, Yusuf (2003): Islam i muslimani u savremenom
svijetu, Mostar, IKC Mostar

LXI.
LXII.
LXIII.
LXIV.
LXV.
LXVI.
LXVII.

LXVIII.
LXIX.

LXX.
LXXI.
LXXII.

LXXIII.
LXXIV.
LXXV.
LXXVI.
LXXVII.
LXXVIII.
LXXIX.

LXXX.

61.Qaradawi, Yusuf (1997): Suvremene fetve, Tuzla, Harfograf.

62.Qutb, Mohammad (1993): Dileme oko islama, Zagreb,
Muslimanski izdavaki centar
63.Qutb, Sayyid (1988): U okrilju Kur'ana, tom XV, Sarajevo,
Fakultet islamskih nauka
64.Rajh, Vilhelm (1988): Funkcija orgazma, Beograd, A
Delo
65.Ruqayyah, Waris Maqsood (2003): Vodi za muslimanski
brak, ivinice , Selsebil
66.Reich,W. (1982): Analiza karaktera, Zagreb, Naprijed
67.Riffat, Hasan: Religijski konzervatizam : feministika
teologija kao sredstvo borbe protiv nepravednog tretmana ene
u zajednicama (kulturnim sredinama) muslimana, prijevod
Omer Bajramovi, www.znaci.com
68.Rizvi, Sejjid Muhammed, (2012): Brak i moral u
islamu, www.bastinaobjave.com
69.Sanderson, C. (2005): Zavoenje djeteta : kako zatititi
djecu od seksualnog zlostavljanja : smjernice za roditelje i
uitelje, Zagreb, VBZ
70.Selimovi, Elharun (2000): Osnovi razvojne i pedagoke
psihologije, Konjic,Konjic
71.Selimovi, Elharun (1995): Psihologija islama, Istambul,
Tima
72.Silovsky, J.F., Bonner, B.L. (2003): Children with sexual
behavior problems : common misconceptions vs. Current
findings (NCSBY Fact Sheet), Oklahoma, University of Oklahoma
73.Skot, Pek M. (2007): Put kojim se ree ide, Beograd, Alnari
74.Sufjan, Ummu (2004) : Problemi iz intimnog ivota
suprunika, Zenica, Jasmin Hadikaduni
75.ehri, Muhammed R. (2012): Mudrosti vjerovjesnika
islama, Sarajevo, Fondacija Mulla Sadra
76.ehri, Muhammed R. (2008): Mjera mudrosti 1 i
2, Sarajevo, Fondacija Mulla Sadra
77.tulanovi, Muharem (2008): Prva brana
no, www.islambih.org
78.Tuhmaz, Abdulhamid (2003): Hanefijski fikh, Haris Grabus,
Sarajevo,
79.Vangelisti, A. i Perlman, D. (urednici) (2006), The
Cambridge Handbook of Personal Relationships, Cambridge,
Cambridge University Press
80.Vasta, R., Haith, M.M., Miller, S.A. (1998): Djeja psihologija,
Jastrebarsko, Naklada Slap

[1] Er-Rum, 21.

[2] En-Nisa', 25.
[3] El-Isra', 32.
[4] En-Nur, 30-31.
[5] El-Furkan, 68 -69 -70.
[6] Bejheki.
[7] Ebu Davud, Tirmizi, Bejheki i Hakim.
[8] www.rijaset.ba
[9] El-Hidr, 16.
[10] Ali Imran, 190-192.
[11] Rum, 21.
[12] En-Nur, 30.
[13] http://znanost.geek.hr/clanak/muskarci-i-zene-ipak-ne-mogubiti-samo-prijatelji/#ixzz2EruUODCl.
[14] http://www.klix.ba/lifestyle/vezeiseks/tinejdzeri-koji-su-zrtvenasilja-u-vezama-cesto-bivaju-zrtve-i-kasnije/121212006.
[15] Ovdje govorimo o tome da li je dozvoljena veza prije stupanja
u brak, kao i to da roditelji obavezno trebaju biti ukljueni u proces
stupanja u brak. Meutim, zna se desiti da djeca postupe po
pravilima i ukljue svoje roditelje u taj proces, i sve je izmeu
buduih suprunika uredu, ali zbog odreenih neloginih i
neopravdanih razloga roditelji jedne strane opstruiraju i brane
sklapanje takvog braka, u tom sluaju pravilo roditelj-skog
odobravanja nije prepreka za stupanje u brak, jer su roditelji
zloupotrebili svoj poloaj i ele stati na put sree svoga djeteta. Ova
je pojava prisutna na mjestima gdje roditelji nisu skloni vjeri a djeca
pokuavaju ii stazama koje predlae religija.
[16] Er-Ra'd, 38.
[17] En-Nur, 32.
[18] Muttefekun alejhi.
[19] Ibn Hibban.
[20] Ibn Made.
[21] En-Nesai i drugi.
[22] En-Nur, 32.
[23] Ahmed, En-Nesai, Et-Tirmizi, Ibn Made i El-Hakim.
[24] En-Nisa, 32.
[25] En-Nisa, 22.
[26] Buhari.

[27] Buhari.
[28] Ahmed i Ebu Davud.
[29] El-Isra', 26-27.
[30] Junus, 67.
[31] Ne postoji prepreka da i supruga ui spomenutu dovu, jer je
osnova da ne postoji razlika u propisima izmeu mukaraca i ena.
[32] Buharija i Muslim
[33] "Al-Bakare, 222.
[34] Er-Rum, 21.
[35] Hadis od Enesa r.a.,biljee Ahmed, En-Nesai, El-Hakim i ElBejheki.
[36] Hadis biljee Ahmed i Et-Taberani od Usame ibn Zejda.
[37] El-Mulk, 23.
[38] El-Isra, 36.
[39] Buhari i Muslim.
[40] Muslim.
[41] En-Nisa, 34.
[42] Bekare, 228.
[43] Er-Rum, 21.
[44] En-Nisa,19.
[45] En-Nisa,19.
[46] En-Nisa,19.
[47] Er-Ra'd, 11.
[48] El-Hudurat, 11.
[49] Muslim.
[50] Bekare, 221.
[51] El-Buhari i Muslim.
[52] Djevojice i umijee agresivnosti: Robert B. Cairns i Beverlv D.
Cairns: Lifelines and Risks (New York, Cambridge Universitv Press,
1994.)
[53] u svojoj knjizi: You Just Don't Understand
[54] Brody i Hali: Gender and Emotion, str. 454.
[55] O otkriima o razlikama meu spolovima u emocijama piu
Brody i Hali: Gender and Emotion.
[56] Journal of Persohality and Social Psychology 53, 2 (1987.)., str.
397-410.
[57] Rijadu-s-Salihin, 390.
[58] Rijadu-s-Salihin, 388.
[59] Robert J. Stemberg: Triangulating Love u knjizi Roberta S. i
Mihaela B.: The Psychology of Love (New Haven, Yale Universitv
Press, 1988.)

[60] Oitavanje tunih izraza lica: istraivanje je proveo dr. Ruben

C. Gur s medicinskog fakulteta sveuilita Universitv of
Pennsvlvania.
[61] Rijadu-s-Salihin, 236.
[62] Isto str. 83.
[63] Al-Muminun, 5-6.
[64] El-Bakare, 223.
[65] Prijevremena ejakulacija se dogaa kada mukarac ejakulira
previe rano ili nije u stanju da dovoljno dugo odloi ejakulaciju. U
ekstremnim sluajevima, ejakulacija se moe dogoditi tako skoro po
erekciji da seksualni odnos nije ni poeo. U drugim sluajevima,
mukarci su u mogunosti da odloe ejakulaciju do odreenog
stepena, ali ne dovoljno dugo koliko bi eljeli ili koliko treba njihovoj
supruzi da doivi puno zadovoljstvo.
[66] Spector&Carey, 1990.
[67] Sefinetu-l-bihar, made f-t-r.
[68] Nehdu-l-belaga, Pismo, 31.
[69] Ibid.
[70] Biharu-l-envar, svezak 104, str. 95.
[71] Ibid.
[72] Ibid.
[73] Ibid. str. 250.
[74] El-Mehedetu-l-bejda, svezak 3, str. 428.
[75] Nisa, 1.
[76] El-Mehedetu-l-bejda, svezak 3, str. 432.
[77] El-Mehedetu-l-bejda, svezak 3, str. 433.
[78] Aleksis Karel, dobitnik Nobelove nagrade u knjizi ovjek
nespoznato bie, strana 260.
[79] ovjek nespoznato bie, str. 304.
[80] En-Nur, 58.
[81] En-Nur, 59.
[82] Po: Memun Mubejjid, Emocionalana inteligencija nauni i
islamski pogledi, Dobra knjiga, Sarajevo, 2008.g.
[83] Ali Imran, 36.
[84] Ahmed, Ebu Davud, Ibn Made, Tirmizi.
[85] Bejheki.
[86] Dejlemi.
[87] Ibn Kutejbe.
[88] Buhari, Muslim.
[89] El-Bihar.
[90] Taberani.
[91] Muslim.

[92] El-Bihar.
[93] Ljudi su neosnovano smatrali pokuenom u mjesecu evvalu
zbog vjerovanja da samo znaenje tog imena (njegov korijen glasi
ale a znai: otii, razii se, postati nesloni itd.) ima negativan
odraz . To se sujevjerje prenijelo i u nas, tako da ima izreka: Ne eni
se izmeu dva bajrama, odnosno ne eni se u mjesecu evvalu koji
nastupa odmah iza Ramazana.
[94] Izvor: Abdul-Kadir Dejlani: El-Gunije li talibi tarikil~hakki,
Faslun fi Adabin-nikahi, Kairo tiskana 956, str. 43.
[95] Tirmizi.
[96] El-Hakim.
[97] Ibn Made.
[98] Ibn Made.
[99] Taberani.
[100] Men la jahduruhu-l-fekih, sv. 3, str. 384.
[101] Tirmizi.
[102] Ahmed, Ebu Davud, Tirmizi, Ed-Daremi.
[103] Nesai, Ahmed, Ibn Sad.
[104] Muslim.
[105] Ahmed, Tirmizi.
[106] Ahmed.
[107] Ahmed, Ebu Davud.
[108] Ibn Made.
[109] Ebu Davud, Hakim, Tirmizi.
[110] Taberani.
[111] Ahmed, Nesai.
[112] Tirmizi.
[113] Ebu Davud, Nesai.
[114] Ahmed.
[115] Buhari, Muslim, Ebu davud i Nesai.
[116] Bezzar.
[117] Dejlemi.
[118] Ibn Kutejbe, Tirmizi.
[119] Ibn Made.
[120] Ibn Asakir.
[121] Buhari.
[122] Muslim.
[123] Muslim, Ahmed.
[124] Nesai.
[125] Ahmed i Tirmizi.
[126] Ahmed.
[127] Ebu Davud.

[128]Ovaj i prethodni hadisi su preneeni iz zbirke hadisa Mjera

mudrosti, I i II tom.
[129] Rijadu-s-Salihin, 230 i 231.
[130] Ebu-Davud
[131] El-Mehedetu-l-bejda, svezak, III, str. 123.
[132] Davud, Nesai i drugi.
[133] Et-Tabrani u djelu El-Evsat 5/243/4882.
[134] El-Bekara, 233.
[135] Et-Talak, 6.
[136] Sire Ibn Hiam, sv. 4, str. 199.
[137] Tezkiretul-havas, str. 302.
[138] Sabit ibn Devzi, Tezkiretul-havas, Najaf, 2004, str. 302.
[139] El-Kalem, 4.
[140] Sire Ibn Hiam, sv. 2, str. 34.
[141] El-Kevser.
[142] Sire Ibn Hiam.
[143] Ova naa dova odnosi se na svako spominjaje ashaba u ovom
tekstu i s tim nijetom smo izostavili skraenice kako ne bi, zbog
estog navoenja, opteretili sam tekst.
[144] Ensabul-eraf, sv. 1, str. 324.
[145] Ali Imran, 61.
[146] Kada je rije o krvnoj i genetskoj Vjerovjesnikovoj lozi jasno je
da je sva ona sadrana u hazreti Fatiminom i hazreti Alijevom
mubarek potomstvu. Ali, kad se govori o duhovnome nasljeu
Resulullaha, Muhammeda, s.a.v.a., njega se ne moe ograniiti
samo na njegove krvne potomke. Odnosno, moe se rei da
batinika Vjerovjesnikova duhovnoga naslijea ima tri skupine: Prvu
skupinu ine ueni i nadahnuti vjernici, koje dragi Allah odabira
izmeu Svojih stvorenja onako kako On hoe; Druga skupina ljudi su
Ehli Bejt, Poslanikovi krvni nasljednici; Treu skupinu ine ljudi koji
pripadaju Ehli Bejtu, ali ne po krvnoj lozi ve po rijeima
Resulullaha, Muhammeda, s.a.v.a., lino. Primjer ovakvih osoba je
hazreti Selman el Farisi za kojega je Vjerovjesnik izriito rekao da je
on od Ehli Bejta mada uope nije Arap ve Perzijanac.
[147] Ebu Bekr Siraduddin (Martin Lings), Muhammed, njegov
ivot