i intimni brani ivot lu erijatkom

.
pravu l

1111.._

t1haren1

t 11

mr. Muharem StoJanovi

:.

noe
. erijatskom
,

.,. -.

,J:.J

(-:::;?."*j !k-i ;-. .

. t'A::: lt!Utf.
... ..

.. .

,,

'il

,. .

..

fi"

Novi Pazar, 1999.

"., )' }' IAI ,.....

.:.tJ...)l ..;,.,=oi J; f....J' J i"))..jaal J .:tJ.....h v) lA .,w.,

Uvod
etver i c a autora h ad i s k i h z b i rk i " S u n e n " (Ebu
Davud , T i rm i z ij a , N esaija i Ibn M ad d e) b i ljee d a
je Pos l an i k a . s. u io takozvanu " hutbetu n - n i kjah"
(bra n u hutbu), pa e mo i m i zapoeti ovaj na rad,
koj i govori o spec i fi n i m bra n i m odnos i m a i rad nja
m a, u p ravo sa njo m :
.t'. .;.v.,... J

I;.....Jii JJr A'<.,... J )':-J J ,tA.,,

.;,i J ,4--J .r "i J ,.l., "i! 41! "i .;,i J .d 41: "tJ Jl..at J ,41 J..a.o

:41_,..)J ......
cl 02 :u' JT,.u_,.J..-t i J "i' .:;J# "i J oeJI.il IA1 'Jbl 1pT ltt

:rs' "Jb: J J Jj ......

i.lr-IJ .,.Al 41.U1 )

l_,bl ....l \+.!\t

.'..J; .;,'S' lA'.,, r J'J' J .;,_;.w ..sJ!' .l.''-"'' J .w J

J;:> A J i. "i}')} J .it1 ,_,.,, 1pT tt
.Af \.oi c71-70 :-,JI_r'JI) .lj} jiL.Iii 41_,..JJ.\tl e'at
cl :WI>

Zahv a l a, doista, p r i pada A l l ahu! Od Njega pomo

i oprost t ra i mo . U tjeemo Mu se od n aeg z l a i n a i h
loi h djela . Koga A l l a h u p u t i , nee z a l u tati , a koga u
zab l u d i ostavi n i ko ga u putiti nee. Svjedo i m d a
n e m a boga osim Al l aha, Jed i n i je i nema sud ruga! l
svjedo i m d a je M u hammed Njegov rob i Pos l an i k.
"O vjernici, Al laha se bojte istinskom bogobo
jaznou i umirite samo kao muslimani." (Ali 'lmran:
1 02).

"O ljudi, bojte se Gospodara svoga, koji vas od

jednog ovjeka stvara, a od njega je i d rugu njegovu
stvorio, i od njih dvoje m noge mukarce i ene rasi-

jao. l Al laha se bojte s imenom ijim jedni druge

molite i rodbinske veze ne kidajte, jer Allah, zaista,
stalno nad vama bdi." (En-N isa: 1 )
"O vjernici, bojte se Al laha i govorite samo istinu.
On e vas za vaa dobra djela nagraditi i grijehe vam
vae orostiti. A onaj ko se Al lahu i Poslaniku Njegovu
bude pokoravao postii e ono to bude elio." (EI
Ahzab: 70-71 )
.

I s l a m dotie ko leracij s k i od nos s u p ru n i ka, u

samom i zvo r i tu, k roz g l av ne dokt r i n a r no-t rad i
c i o n a l ne i zvore vjere, regu l i raju i taj od nos u
Ku r'anu i su n netu Posl a n i ka a . s.; objanjavaj ui para
metre koj i h se valja d rati p ri l i kom izbo ra branog
d ruga, me u sobna p rava i obaveze su p ru n i ka, te
postu pak p r i s k l apa nju branog ugovora, obavezu i
odgovornost staratelja-rod itelja koj i j e pozvan da
udaje enu , p rop i se i adabe udaje i p rve bra ne no i ,
p ro p i se seksu a l nog i vota, temelje na koj i m a po iva
bra na zajed n ica u kojoj se i vot su p ru n i ka temelji
na me u sobnom uvaavanj u , m i l osti i osl a njanju
jed nog na d rugo, na i nu otk l anjanja netrpeljivosti i
svae na neko l i ko ti p i n i h odgoj n i h n ivoa; mudrim i
l ijep i m savjetom, zat i m naputanjem u k revetu (sek
sual nom apst i nencijom) od reeno vrijeme, potom
nebruta l n i m u d a ra njem koje ne smije da bude po
l ic u , onda ako i to ne bude efi kasno sud ijsko-poro
d i n i m p resuivanjem i savjetova njem i , na koncu,
najom raen i j i m h a l a lom, a to je d i so l u c i j a braka kad
se i zgubi svaka n ad a u harmo n i a n bra n i i vot
kakav je p ropi sao A l l ah d . . , pa ak rjeava i post
brane odnose kao to je period ekanja ('iddet),

pro p i se v raanJa zene, i z d ravanje u periodu ekan

ja, dojenje djeteta, njegova p rava itd.
Dak l e, bra n i odnosi, meu koj i ma su i i nti m n i
odnosi su p ru n i ka, n i su u I sl amu tabu tema, nego
potpu no p r i rod n i odnosi koje regu l i e i s l amsko eri
jatsko p ravo.
Ku r'an, Allahova objava koj a se ui na namazu, u
molitvi i z i k ru l l ah u , bez ijeg uenja ne vrijedi
namaz, pom i nje i i nt i m ne brane odnose pa kae:
11... Zato ne opite sa enama za v rijeme
mjesenog pranja, i ne prilazite im dok se ne okupa
ju. A kad se okupaju, onda im prilazite onako kako
vam je Al lah naredio ...
ene vae su njive vae, i vi njivama svojim pri
lazite kako hoete.11 (EI-Beqare: 222,223)
l u su n netu Posl a n i ka a . s . takoer se pom i nj u ti
odnosi, i zme u osta log i kao neto p r i rodno, erij ats
ki pohva l no, stav lj aju se u rang sad a ke, A l l ah u d ra
gog i n a za koj i slijed i nagrada i sevap, i ako je v i d
naj ljepeg d u nj a l u kog u i vanja , n a ravno, a k o se
u p ranj avaj u na h a l a l n ai n, u nutar b rane zajed
nice, i zbjegavajui nedopu tene vanbrane odnose.
M u s l i m b i ljei p redaj u:
111 kad imate snoaj sa svojom enom, to je kao
podijeliti sadaku. Rekoe: Al lahov Poslanile, zar u
zadovoljavanju strasti nekog od nas ima sadaka?
Al lahov Poslanik odvrati: A ta misli da li ima grijeh
ako to uini na nedozvo ljen ( vanbrani) nain?
N aravno! Prema tome, ako to uini (u braku) na
dozvoljen, halal nain, onda ima nagradu.11
U ovom vreme n u potpu n i h seksu a l n i h sloboda
koje su dole do g ra n ice kakvu je najavio Pos l a n i k

a.s. kao p red z n a k S u d njeg dana, kada n as sa gotovo

sv i h med i j a z a plj u s k u j e n ap a d n o namet l j iva
pornografija koja poz iva u nemora l , gdje se nago
ensko tijelo (a i mu ko) korist i kao i bi l o koj a d ruga
potro n a roba, u v r e m e n u kada smo svj edoc i
u p ranjavanja fi z i k i h seksu a l n i h od nosa j avno, b u k
v a l no n a u l ic i , p red kame rom, u med ij i ma, bez
i kakvog stida, mora l a i eti ke po koj i ma bi se trebao
od l i kovati i nsan, potrebno je da i nfor m i emo nau
i s l amsku o m l ad i n u koj a je u braku, stu pa u brak, ili
n amjerava da stu p i u brak, o osnov n i m vjersko p ravn
im p rop i s i m a ovog segmenta i vota d a bi z n a l i kako
d a se ponaaj u u skladu sa i s l amom, p ravei p rve
korake d r u tvenog i porod inog i vota na h a l a l
n ai n , zasn ivajui bran u vezu n a osnov i m a koj i su
traj n i , j a k i i odr iv i , bereketom Nebeske p ravne reg
u l ative sa kojom je doao Pos l a n i k a.s.
Ova brou ra e vam pon u d iti erij atske prop i se
p rve brane noi i p ro p i se seksu a l nog i vota u
I s l am u , kako b i n aa i s l amska o m l ad i n a z n a l a d a se
treba oku pati n akon branog kontakta, kako na
i s l amski n a i n post u p i ti u tom i nt i m nom, strogo p r i
vatnom i votu, kako z amol iti A l l a h a d .. za bereket
u branom segmentu ovodu nj a l ukog i vota, ivota
koj i je sa pod ree n vjeri i neme ambivalenciju pro
fanog i svetog, nego se oba me u sobno p roi maju i
ne l ue jedan od drugog, i td.
Fi khska regu l ativa bran i h odnosa, meu koj ima
su i p ropisi p rve brane noi i i nti m n i h od nosa
uope, ve l i ka je nepoz n a n i c a n aoj .om l ad i n i u
vel i kom broj u sl uajeva, tako d a ne z n a n i d a posto
je a kamo l i d a z n a n j i hove adabe i su n nete. Ovi

p rop i s i su kod nas z a nemare n i i z v i e razloga. Jeda n

o d nji h je vjerovatno sti d d a s e o toj tem i otvoreno
govor i , a d ru g i , nepostojanje radova te p roven i jenci
je n a naem jez i ku , i svakako nedostu pnost i nerazu
mijevanje l iteratu re i h ad i sk i h zbirki koje govore i o
tome, a l i n a i zvornom a rapskom jez i ku.
Rad i toga el i mo u k ratki m crtama spomenuti ono
to nam je Pos l a n i k a . s., kao na uzor u ovodu n
ja l ukom i a h i retskom i votu, ostav io od t i h p ro p i sa,
kako bi ih oni koji d re do vjerske p rakse mogli i mati
kao orijenti r ponaa nja, s l ijedei i u tom domenu
Pos l a n i ka a . s .

Brani propis (hukm)

B ran a zajed n ica je konstantno p raksa Pos l an i ka
a . s. u kojoj se ostv a r u je p ra kt i n a ko r i st za
su pru n i ke; uvaju se u padanja u z i n a l u k, pod iu
po rodicu i nasljed n i ke p roduavajui ljudsku v rstu , i
na takav n a i n uestvuju u p r i rod nom d u njal ukom
procesu koji traje do Sud njeg dana.
U i s l amu nema p redbran i h , fiz i k i h , i nti m n i h ,
seksu a l n i h odnosa. To je strogi haram. A l l a h d..
kae: "l ne pribl iavajte se zinaluku (prostituciji)."
(El- Isra': 32) Za neoenjen u i neudanu osobu koja to
ui n i kazn a je stoti n u udaraca tapom-biem, a za
oenjenu i l i u d a n u osobu sa n kcija je javno kameno
vanje p red svijetom . Zato, u m u s l i ma nskom drutvu
koje se d r a l o i s l amske p rakse, prelju ba-prostitucija
je b i l a gotovo nepoz n ata stvar.
Meut i m , treba n agl asiti da u i slamu, takoer,
nema n i asketizma, u s m i s l u d a se rad i i badeta

odrekne seksu a l n i h strast i . One se moraju i sm iju

m a n i festovati i u pra njavati samo u va l id noj bra noj
zajed n i c i .
Pos l a n i k a . s. j e p rekorio ashabe koj i su htjel i da
ugue svoju p r i rodu, u kakvoj i h j e A l l a h d.. stvorio;
sa n ago n i m a za jelom , s p a v a n j e m , seksua l n i m
openjem. Kada kau d a e se od rei toga u ko rist
d anononog i badeta, o n i h p rekorijeva i kae:
11ja klanjam ali i spavam, postim ali i mrsim, enim
se i ne odriem se ena, a ko se odrekne moga sun
neta, i ja se njega odriem.11
Savjet Poslan i ka a.s. i s l amskoj om l ad i n i bio je:
110mladino!
Ko moe da podnese brane obaveze neka se
eni, to je bolje za uvanje od nedozvoljenog pogle
da, i od nedozvoljenog seksualnog kontakta. Ko ne
moe nositi teret i obaveze braka neka posti jer e u
tome imati zatitu.11
B rak u p ravnoj regul ativi Serijata moe da uzme
h u km stroge obaveze (fa rd-vadi b), d a bude strogo
zabranjen (haram), da bude pokuen (mekruh), da
i m a status sunneta, da je lijep i pohva ljen (mendub) i ,
kon a no, d a bude samo dozvoljen.

Brak koji je fard-vadib

B ra k e biti fard, odnosno vadi b, z a osobu koj a
el i brak i n ije u d i lemi da e zapasti u z i na luk ako
se ne oe n i , jer mu post i ustezanje nee dovolj no
oslabiti seksualnu pohotu, a uz to je moguan da
i z d rava enu na h a l a l na i n . Ana logno tome, i za
en u je fard da se uda, ako n ije sposobna da se sama

izdrava
mora l a.

boj i se da e b iti rtva l j u d i pokvare n a

Brak koji je sunnet

Ako n e k a osoba sa u mj e re n i m seksu a l n i m
nagonom ima elju z a brakom, n e strahuje od toga
da se nee moi kontrolisat i , a uz to moe d a
izd rava en u i z h a l a l opsk rbe, e l i i nijjeti brak iz
raz l oga p roduenja i podizanj a porodice te da se
sauva prostitucije, u tom sl uaj u enidba bi mu bi l a
su n net.

Brak koji je mendub

Ako neka osoba nema elje za brakom, a l i el i da
ima djecu i moe d a izvri sve brane obaveze, lije
po bi mu bilo da se oeni.

Brak koji je haram

H aram brak bi bio sastaviti i petu enu sa ve ran i
jih etiri u isto vrijeme, sastaviti s a enom njez i n u
sestru ili tetku sa m aj i ne il i oeve st ra ne, eniti s e d a
bi eni n ap ravi o tetu , brak mut'e koga u p ranjavaju
i'ije i tome s l .

Pokueni brak (mekruh)

Ako neka osoba ne bi imala elju za brakom, te bi
ga taj brak samo odvraao od dobrovo lj nog i badeta
kojem bi se i nae posvei vao, i li ako bi se bojao d a

nee moi i zd ravati enu o s i m i z haram opskrbe,

onda bi sklapanje takvog braka bi lo pokueno.

Dozvoljen brak (mubah)

Dozvo ljen je brak osobi koj a i m a elj u za brakom,
i ako nema boj az n i da e u pasti u z i na l u k. Dozvo ljen
je brak i osobi koj a nema n i kakve elje za seksu a l n i m
u i vanjem, kao to j e starac i l i i m potentan muka rac,
a l i uz uvjet da se time ne i n i teta en i , i da to nee
dovesti do njenog moral nog posrtanja, i n ae bi takav
brak bio haram.

Brana prava i obaveze

A l l a h d.. p ro p i su j e s u p ru n i c i m a p rava
obaveze koj i h bi trebal i da se d re.
A l l ah d.. kae:
" ... One imaju isto toliko prava koliko i dunosti,
prema zakonu - samo muevi imaju p rednost nad
njima jednu deredu - stepen ... " (EI-Beqare: 228)
Posla n i k a . s . je na Oprosnom haddu kazao:
Vae supruge kod vas imaju svoja prava, a i vi
imate svoja prava kod njih . . .
Neke o d ti h zajed n i k i h meu sob n i h d u nosti i
obaveza su :
- brana vjernost:,
- l j ubav i m i lost,
- povjerenje,
- el j a, strp lj ivost, pod noenje i votn i h nedaa i
p roblema u n astoj anju ouvanja brane zajed n ice,
- p r i d ravanje opi h adaba i p ro p i sa sa koj i m a se

p roduava b ran a veza, itd.

Dunosti i obaveze mua prema eni

Pored ovi h op i h me u sobn i h d u nosti i obaveza
mu i m a i posebne obaveze p rema su p ru z i :
- D a joj potpu no ispu n i njena mora l na i materijal
na p rava, kao i fizika, tje l es n a; d a joj i sp l at i meh r,
dade opskrbu, d a j e uva, titi i pazi i vei sa njom
na l ijep p r i stoj an i p ropisan nai n, d a je h r a n i , odije
va i obuva, obezbijed i stan , d a joj obezbijed i sve to
vol i i to je u gra n i cama erijata a njemu ne p red
stavl j a potekou, da je odgaj a na p rop i san n a i n
l ijep i m savjetom i govorom. Ako s e ne pokori, onda
seksu a l nom apst i nenc ijom jedno vrijeme, * 1 a ako se
opet ne poko r i , onda je i stue pazei da je ne ra n i , n e
s l o m i n e k i d i o tje l a i l i udari po l icu. A l l ah d.. kae:
11
A one ijeg se neposluha bojite, posavjetujte, a
onda se od njih u postelji rastavite, pa i h i udarite;
kad vam poslune postanu, onda im zulum ne
inite! 11 (En-N isa': 34)
- Da je poui osnov n i m stvarima vjere, ako to n e
z na, i l i d a je p u sti d a ide n a za t o od redena mjesta
gdje moe nauiti ( mejtafi , sem i na r i , p redavanj a,
ko l a itd.), poto d u hovna potreba u i s l amu ne
zaostaje za materijal nom.
- Da je p r i si l i n a u enje, u svaj anje i p rakt i c i ranje
najosnov n i j i h i s l am s k i h p ro p isa; d a joj zabra n i nei s
l amsku nonju i otkriva nje, n edoputeno m ijeanje i
kontakt i ra nje sa d ru g i m m u k a rc i ma, osim u prisustvu

')To pravo je pravo supruga, a ne i ene, tako da ena ne smije nikada

seksualno odbiti mua.

mahrema, d a joj ne p r u i p r i l i ku da se mora l no pok

vari, jer Pos l a n i k a . s . kae:
11ovjek je pastir u svojoj porodici i odgovoran je
za svoje stado...
-Da ne i znosi njene taj ne p red svijet.
- Da ima sa njom seksu a l ne od nose, makar u etiri
mjeseca,.osim a ko nema neki poseban u z u r i op rav
da nje, kao to je odsutnost na putu i sl. Naravno,
ovdje bi trebalo m a l o i re obrazloiti i elabori rati ovo
pitanje, zbog njegove va nost i u bran i m odnosim a,
poto se i sam i i s l amski p ravn i c i raz i l aze po ovome
p itanj u . H a n belij s k i uenjaci smatraj u da bi to
moralo biti makar u eti ri mjeseca obavez no, osim iz
opravdanog raz l oga. Tako, ako bi m u odbio p r i b
l iavanje en i n akon etiri mjeseca seksu al nog aps
ti n i ranja, ena bi i m ala p ravo da trai razvod braka.
Meut i m , ako b i m u otiao na put radi potrebe,
pa makar se to odu ilo, to bi bio opravdan raz log
odgaanja i nti m n i h od nosa. Ako bi mu otputovao i
p roborav io est mjeseci , a ne bi imao op ravd anja za
d alj i boravak, pa ga ena pozvala, trebao bi da se
vrat i , kao to je Omer r.a. d o n i o od l u ku za oenjene
mudah ide; d a est mjeseci p roborave sa voj skom na
rat i tu, eti ri kod svojih ena, a dva mjeseca na putu,
po mjesec u dol asku i o d l asku.
- D a spava i zanoava kod nje. Ako je u po ligam
nom braku, onda je obaveza da boravi kod nje kad
doe njena reda u no i ma .
-Lijepo b i b i lo da dade dozvo l u e n i kako bi mogl a
u s l uaj u potrebe sluiti svoj u bolesnu rod bin u , kla n
j ati im denazu u sl uaj u sm rti i posjei vati ih pod
u s l ovom da to n ije na tetu porod ice i mua.

-U slu aju pokornosti ene, m u nema p rava d a je

udara i l i d a je ostav lja u k revetu .
-Mu je voa i n ad reeni u domu supru nika.
- D a je ne p r i s i ljava n a odvratne i m rske stvari.
- D a joj dozvo l i p ravo m i l jenja i da se konsu ltuje
sa njom.
-Da se l ijepo ophodi p rema njez i nim roditel j i m a i
rod b i n i .
- D a je ne iznenauje povratkom s a puta, d a je
obav ijesti o tome i trai dozvol u u l aska kod nje kada
se v r at i (da je n e bi z atekao u n e u red nom i
nepoeljnom stanju to moe i m ati nepoeljnje kon
sekvence u d aljem branom ivotu ) .

Obaveze ene prema muu

Kae Posl a n i k a.s. :
"Obaveza ene prema muu je, makar on bio i
nepravedan (zulumar):
- da mu se dopusti i poda makar bila na samaru,
- da ne posti ni jedan dan bez njegove dozvole,
osim dana koji je fardom propisan ( ramazan), a ako
posti bie grijena i post joj nee biti primljen kod
Al l aha d..
- da iz kue svoga supruga ne daje nita osim sa
njegovom dozvolom, a ako to uini grijena je, mada
e on i mati nagradu,
- da ne izlazi iz kue osim sa njegovom dozvolom,
u protivnom je Al lah d.. proklinje zajedno sa
melekima, sve dok se ne pokaje, ili dok se ne vrati u
kuu."
ena bi trebal a da se p r i d rava s l i jedeih obaveza,

adaba i p ro p isa:
1 . Da bude pokorna muu u svemu to n ije grijeh
i to moe bez vel i ke potekoe da u i n i. Treba l a bi
paz iti n a njegove osjeaje i nastoj ati da ga ui n i
zadovo l j n i m kad je p r i sutan i l i odsutan.
Ahmed b i ljei had i s:
" Kada ena klanja svih pet namaza, posti mjesec
ramazan, bude moralna i pokori se ovjeku; bie joj
reeno: Ui u d ennet kroz koja god dennetska
vrata hoe."
T i rm iz ij a b i ljei p redaj u:
"Da sam ikom naredio da ini seddu d rugome,
naredio bih eni da ini seddu muu radi prava
koja on ima nad njom."
2. Da pazi na m u evu ast i obraz, na njegov
i metak, djecu i ostal o v l as n i tvo. B u harija i M u s l i m
b i ljee p redaj u:
"ena je pastir koji bdije nad kuom i djecom
svoga mua."
3. Da se d r i kue svoga mua i da ne i z l az i i z nje
osi m sa muev i m z adovoljstvom i dozvolom.
-Da pazi n a svoj pogled,
- D a se d r i pro p i sa obl aenj a i pokrivanja i da
svoje u k rase ne pokazuje n i kome osim svome muu
i l i bl i skoj rod b i n i (mahrem),
-Da s n i z i g l as i d a pazi ta e govorit i , d a mueve
rod i telje i rod b i n u pazi kao to i h pazi i on, jer ne
moe u i n it i dobro ovjeku a ko ne i n i i njegov im
rod i telj im a,
-Da se bavi ku n i m poslom i slui mua. Poznato
je da je Fat i m a, jedn a od naj v red n i j i h ena na dun
j a l u ku, kerka najvred n ijeg i nsana, Pos l a n i ka a.s.,

i mala uljeve od kunih poslova.

4. Da ptuje sa svojim muem, ako raniJe nije

uslovila da ostaje na svom mjestu.

S. Da se u svakoj situaciji poda muu, ako to

zatrai od nje- osim ako postoji erijatska zapreka za

to - i da to bude n.a najljepi mogui nain, bez
iskazivanja mrzovolje, nelagode i sl.
Biljee Buharija i Muslim predaju:

"Kada ovjek pozove enu u krevet pa ga odbije, i

on zanoi ljut na nju, meleki je proklinju sve do
zore."
Tirmizija biljei predaju:

''Kada ovjek pozove enu radi seksualne potrebe

i elje, neka mu se odazove, makar kod furune bila
(pripremajui jelo)."
6. Da trai dozvolu kad hoe da posti dobrovoljni

post - ako je mu prisutan kod kue- a ako se mu

vrati sa puta, treba prekinuti dobrovoljni post, osim
ako joj dozvoli da nastavi.
Tirmizija bi ljei predaju:

11Ako umre neka ena, a mu bude zadovoljan sa

njom, ui e u dennet."
Tirmizija biljei i predaju:

11Ne desi se da ena na dunjaluku napadne i kinj i

mua, a da hurija koja e mu biti ahiretska ena, ne
kae: Ne mui ga, Al lah te ubio! On je kod tebe
nakratko, samo to te nije ostavio i doao nama."
7.

ena ne bi trebala da uzima bilo ta, to

spreava trudnou, bez dozvole svoga mua.

8. Poslani k a.s. nam je ukazao na injenicu da

ena moe biti svome muu uzrokom dennetskog

spasa ili dehennemske vatre; u zavisnosti od njenih

postupaka i morala, usprkos njene formalne bogobo

jaznosti, namaza, posta, hadda, dijeljenja zekjata
itd.
9. Supruga bi trebala biti zahvalna svome muu na

onome to joj ini iz obaveza, poklona i sl., jer, Allah

d.. ne gleda na onu koja je nezahvalna svome
muu. Nesaija biljei predaju:

11Uzvieni Allah ne gleda u enu koja ne zahvalju

je svome muu, a ne moe bez njega."
1 O. ehidi imaju posebne nagrade za svoju rtvu

na Allahovom putu. ene postiu taj stepen kako

Poslanik a.s. kae:

11 . . . pokornou muu i priznavanjem njegovih

prava, meutim, malo ih je od vas koje to ine.11

Propisi prve brane noi i ono to joj

prethodi
Od tih propisa su slijedei sunneti, mustehabbi
adabi:

- Pronja (el-hitbe)
Poslanik a.s. je rekao:

11Kada neko od vas htjedne da prosi, iz potrebe za

brakom, ili htjedne da od ri neku d rugu hutbu, neka
izgovori 11hutbetul- hadde11*2
Zahvala, doista, pripada Allahu! Od Njega pomo
i oprost traimo. Utjeemo mu se od naeg zla i
naih loih djela. Koga Allah uputi, nee zalutati, a
') Ovu hutbu (hutbetun-nikjah ili hutbetul-haddc) smo n<tveli u
orginalu i u prijevodu u Uvodu ove broure, a ovdj e je nilvodirno sarno
u prijevodu kilo dio ovog citiranog hadisa.

koga u zabludi ostavi niko ga uputiti nee.

Svjedoim da nema boga osim Allaha, Jedini je i
nema sud ruga! l svjedoim da je Muhammed Njegov
rob i Poslanik.11
110 vjernici, Allaha se bojte istinskom bogobo
jazn ou i umirite samo kao musl iman i .11 (Ali
'lmran:1 02).
110 ljudi, bojte se Gospodara svoga, Koji vas od
jednog ovjeka stvara, a od njega je i d rugu njegovu
stvorio, i od njih dvoje mnoge mukarce i ene rasi
jao. l Allaha se bojte s imenom ijim jedni d ruge
molite i rodbinske veze ne kidajte, jer Allah, zaista,
stalno nad vama bdi.11 (En-N isa: 1 ).
110 vjernici, bojte se Allaha i govorite samo istinu.
On e vas za vaa dobra djela nagraditi i grijehe vam
vae oprostiti. A onaj ko se Allahu i Poslaniku
Njegovu bude pokoravao postii e ono to bude
elio.11 (EI-Ahzab: 70-71 ).
Ovo je mustehabb prouiti pred in prosidbe. Ova
forma hutbe je sunnetska forma i bilo bi najljepe da
se

njen tekst izree

se

be:

toj datoj prilici, to ne znai da

je ne moe zamijeniti i najkraa verzija hutbe u kojoj

(EI-hamdulillah, ves-salatu ves-selamu 'ala resulil

lah).
Zahvala pripada Allahu i neka je sala vat i selam na
Allahovog Poslanika.

Ebu

Hurejre r.a. prenosi predaju Ll kojoj se kae:

11Svaka hutba u kojoj nema svjedoanstva (teehhu

da) je kao sakata ruka.11
Takoder prenosi predaju:

"Svaka stvar koja zavreuje panju, a ne zapone

se sa zahvalom Al lahu d. ., liena je bereketa."
Zbog ovih predaja ne bi trebalo da islamska
omladina zapoinje svoj brani ivot bez zahvale
Allahu d.., selama i salavata na Poslanika

a.s.,

se zaboravom moe izgubiti bcreket, potreban

stvarima

dunjaluka

ahircta,

ijim
svim

pogotovo

zajednikom branom ivotu. To naravno ne znai

da je brak bez hutbe pokvaren. On je validan poto
se prenosi predaja:

" Prenosi se od ovjeka iz Benu Selima da je rekao:

Zaprosio sam od Poslanika a.s. enu koja mu se
ponudila da je oeni (a on je odbio), pa je (prihva
tivi moju prosidbu) rekao: Sklapam brak meu
vama uz mehr onoga to si nauio iz Kur'ana."
U drugoj jednoj predaji kod Ebu Davuda se kae:

"Zaprosio sam Umamu, kerku 'Abdui-Mutalliba, pa

me vjenao bez izgovora ehadeta."
Mustehabb je jedna hutba, koja moe da bude bilo
od staratelja ene koja se udaje, bilo od proscc koji
se eni.

- Svadbena gozba (el-velime)

Lijepo je povodqm enidbe napraviti svJdbenu
gozbu, pozvati i poastiti goste, kao to je nJredba
Poslanika a.s.
oenio, da

'Abdur-Rahm<lnu b. 'Avfu kada

z akolje

se

makar jednu ovcu tom prilikom,

kako biljee Buharija i Muslim.

Rekao mu je:

Napravi svadbenu gozbu pripremanjem (klan

jem, serviranjem i nuenjem) makar jedne ovce:

Ove gozba je u fikhskom smislu konstantni sunnct,

a odazvati sc na njen poziv je obaveza; za svakog ko

nema opravdan razlog izostank'l, i ako se na njoj ne

deavaju cri jatom zabranjene radnje. U suprotnom
bi ovu sveanost bilo dozvoljeno bojkotovati i ne

ukljuivati se u neto to je haram. Buharija i Muslim

biljee dCI je Poslanik a.s. rekao:

"Ko bude pozvan na svadbu (velimu) neka se oda

zove."
Od Ebu Hurcjrc se prenosi predaja:

''Ko se ne odazove pozivu taj je pogrijeio prema

Allahu i Njegovom Poslaniku."
Svadba sc odrava iz razloga zahvale Allahu d..
zbog omogubvanja eni dbe i da bi sc nahranili i
pomogli

si romasi i potrebni, mada je dozvoljeno

pozvat i i bogate. Poslanik

a.s.

kae:

"Najgora gozba je ona na koju se pozivaju samo

bogati, a izostavljaju siromani."
Vr i jeme, kada se pravi ova gozba i sobet, je pri
S<lmom inu vjenanja, odnosno iza njega, ili kako se
ve ustrojilo sa pohvaljenim, li jepim, lokalnim obi
ajima, koji nisu u kolizi ji i kontradikciji sa erijatom.
Nakon zavrenog jela, gosti bi trebali napustiti
dom mladenaca, he zadravaju i se i ne ometajui ih

u njihovom buduem poslu. Allah d.. kae: " ...i

poto jedete, raziite se ne uputajui se jedni s
drugima u razgovor..." (El-Ahzab: 53)
Komentar iui ovaj ajet Erraz i kae: "Neki ashabi
su na dan Poslanikove enidbe sa Zejnebor 1 r.a.
ostali due, a Poslanik a.s. im nije nita rekao, tako
da je doao ajet pouavajui ih propisu vezanom za
tu situaciju... "

- Oglaavanje sklapanja braka

erijatski je lijepo oglasiti enidbu, i to na nain
kako to dozvoljavaju obiaji mjesta

vremena,

usklaeni sa eri jatskim propisima.

Ahmed i Tirmizija prenose predaju u ko joj

sc

kae:

"Oglasite brak, neka bude u damiji i upotrijebite

(na svadbi) mali bubanj (deff)."
Po ovome hadi su lijepo bi bilo da se brak sklopi u
damiji.

Razlog za

to

je bereket samog

mjesta,

Allahove kue, ili eventualno, iz razloga to je

damija javno mjesto, tako da je to vid oglaavanja
brane zajednice.
Svadba se oglaava sa deffom (mali bubanj), i
dozvoljenom pjesmom, bez popratnih

nedozvoljenih

radnji; kao to je alkohol, ples uz nedozvoljeno

mijeanje mukih i enskih,

kao

to je nedoputena

muzika i druge zabranjene stvari , ka ko

se

tog branog ivota ne bi

sa haramom,

zapoelo

na poetku

remetei oekivani bereket islamskog ivljenja.

Poslanik a. s. kae:

"Oglasite brak i upotrijebite deff!"

dozvoljer1o d;1 sc
U ovakvom n;:inu

enama (meusobno) i djeci je

vesele udarajui dlanom o dlan.

veselja imamo oglaavanje braka i rcHiovanje torn

najznaajnijem trenutku u ivotu onih koji stupaju u
zajedniki ivot.
Muzika se ne upotrebljava na vjenanji ma musli
mana zbog hadi sa Poslanika
Buhariji, a u kome se kae :

<'LS.,

koji

se nellazi

"Bie u mom ummetu i onih koji e dozvoljavati

predbrane intimne odnose (zinaluk), svilu*l, alko

hol i muzike instrumente (me'azif) ."

Lijepo je zapjevati tom prilikom. Naalost, neki
hoe da dozvole i zabranjenu pjesmu i muziku (pje
vanje uz zabranjene muzike instrumente, pjevanje
obnaenih ena i sl.) te iskrivljuju rivajete - govore o
pjesmi djevojica (duvejrijat i darijetani) za vri
jeme udaje Aie r.a., koje je ak i Poslanik a.s. sam
sluao i odobrio njihovo sluanje- tako to pominju i
prijevode "pjevaice" umjesto "djevojice" kako je
dolo u originalu. U komentaru Buharije objanjava
se ta rije (darijeh) sa "nedozrela djevojica na koju
jo ne padaju erijatske obaveze".

- Vrijeme sklapanja braka

Lijepo bi bilo da sklapanje braka bude petkom,
odnosno uoi petka, na Bajram i slinom prigodom.
Ovakvo mi ljenje je preneseno od starih pravovjernih
generacija selefa.

- Dova za su prunike
Poslanik a.s. je dovio u korist mladenaca slijedeu
dovu koju prenose etverica autora hadiskih zbirki
"Sunen''

(Ebu

Davud,

Tirmizija,

Nesaija

Ibn

Madde):
.?'"

J J ,..!.l,Js. .!})lJ. J ,..:.lJ .1.1 .!l ;lo!

(Barekellahu leke, ve bareke'alejke, ve d7 .:me'a

bejnekuma fi hajrin).
')Svila

je zabranjena sarno rnukarcirna

11Neka ti A l lah podari bereket, i neka je na tebe

Njegov bereket, i neka vas sastavi u svakom dobru.11

- Zapoinjanje branih intimnih odnosa u

mjesecu ewalu (brak izmeu dva bajrama)
To bi bilo lijepo ako postoji mogunost za to, zbog
hadisa 'Ai e r.a. koji biljei Muslim, a u kojem se
kae:

11AIIahov Poslanik me oenio u mjesecu evvalu i

zapoeo brani, intimni ivot u tom mjesecu. Koja je
od ena Poslanika a.s. imala vei udio kod njega od
mene?11
Kae 'Urve: 11Aia je smatrala mustehabbom da
ene zaponu svoj intimni brani ivot u evvalu.11
Imam En-Nevevi kod komentara ovog hadisa kae
da Aia r.a. sa ovim pobija dahilijctsko vjerovanje.
Naime obini su sujevjerni ljudi iz dahilijjeta
neosnovano

smatrali

pokuenom

enidbu

zapoinjanje sa branim intimnim ivotom u mjese

cu evvalu zbog vjerovanja da samo znaenje imena
tog mjeseca (njegov korijen glasi 11ale11 a znai: otii,
razii se, postati nesloni, izgubiti mo, prepasti se,
bojati se itd.) ima negativan odraz na rako vanu
stvar kao to su brani intimni odnosi i njihov
poetak. Interesantno je da se

to

sujevjerje prenijelo

i do naih dana, tako da i kod nas ima obiajna izre

ka: Ne eni se izmeu dva Bajrama, odnosno ne eni
se u mjesecu evvalu koji nastupa odmah

iza

ramazana. Zato Aia r.a. eli naglasiti da je ona

sklopila brak i zapoela sa intimnim branim odnosi
ma

evvalu, uprkos tom dahilijetskom sujevjerju,

pa i pak je i ma l a n ajve i u d io u tom braku, kompari

raj u i ga sa brakom drugih ena Pos l a n i ka a.s.

- Prve noi u poligamnom braku

U sl uaju d a se en i oenjen ovjek, poto je u

islamu dozvoljena po l igam ija, a m l ad a bude djev ica,

p robo ra v i e kod nje sed am no i , a o n d a e
redosljed no i i osta l i m enama. Meuti m, a ko dovo
di ve udavanu en u , onda e kod nje na poetku
p roborav iti samo tri dana, a potom n astaviti po u sta l
jenom p raved nom i jedn akom rasporedu i redoslje
d u ; u boravku, opskrbi, poklo n i m a i osta l i m stvari m a
porod i nog i vota, postu paj ui po had i su koj i b i ljee
B u ha r i j a i M u s l i m , a p renosi E nes:
11Ako se neko oeni djevicom na hudovicu, probo
ravie kod nje u poetku sedam dana, potom e nas
taviti po uobiajenom rasporedu. l obratno, ako se
oeni hudovicom na djevicu, proboravie kod nje tri

noi a onda nastaviti po obiajnom rasporedu ...

- Biti dobar suprug

Pos l a n i k a . s . kae, kako je zabi ljeio Ahmed:
11Najbolji od vas j e onaj koji je najbolji svojoj
supruzi. A ja sam najbolji meu vama, svojoj.11
H ad i s i ma uopeno z n aenje, medutim, pogotovu
se pod raz u m ijeva da t reba b i ti dobar i pa lj iv p rema
svojoj eni t i h p rv i h bra n i h no i kada je ona kao
stranac u novom domu i novoj stra noj porod ici .

- Meusobno potivanje suprunika

Obaveza j e za obadva su p ru n i ka d a budu u sv i m
svoj i m postu p c i m a o p rez n i i pa lj ivi kako n e b i
povrijed i l i osjeaje jed n i d r u g i h , jer t o i ma posebno
z n aenje na poetku novog i vota i pamti se i tavog
vijeka.

- Klanjanje nafile i uenje dove

M u stehabb j e p rve noi da su pru n i ci kl anjaj u dva
rekjata nafi l e u dematu kako bi n j i hov fiz iki dod i r i
sastanak zapoeo sa poko rnou A l l ahu d.. Mu
staje n ap rijed , a ena iza njega. Kada zav re sa
n amazom, m u stehabb je da mu dov i s l ij edeu dovu
(biljei je Taberan i j a), a ena a m i na:

..:.-.e'=' -!}j;IJ.,j;l .j .:1; J .i .j.:!;

<ii'.r.lol'> .JI"" .J .:J} l}) J} J J!" .J
.

(AIIahumme barik li fi ehli. Ve barik lehum fijje.

Al lahu mmerzukhum m i n n i verzu kni m i n h u m .
Allahummedme' bejnena m a dema'te f i hajrin. Ve
ferrik bejnena iza ferrakte fi haj rin.)
"Gospodaru, podari mi bereket u mojoj eni. l
njoj u meni. Gospodaru, daj da ima nafaku (u imetku
i porodu) od mene i ja od nje. Uini da na sastanak
i ivot bude samo dobro. A ako nas rastavi, daj da i
u tome bude dobro."
Od Ebu Se' i d a mev l a Ebu U sejda se p renosi da je
rekao:
"On se oenio, pa su mu doli Abdullah b. Mes'ud,
Ebu Zerr, Huzejfe i d rugi ashabi Allahovog Poslanika

a.s. Dolo je vrijeme namaza. Proturilisu ga da im

bude imam, a bio je rob. Klanjao im je pa su mu
rekli: Kada ue eni, klanjaj dva rekjata, zatim stavi
ruku na eninu glavu pa izgovori dovu:
(AIIahumme barik li fi ehli. Ve barik lehum fijje.
Al lahummerzukhum minni verzukni minhum.)
Gospodaru podari mi bereket u mojoj eni. l njoj
u meni. Gospodaru daj da ima nafaku (u imetku i
porodu) od mene i ja od nje . . , zatim tek inite ta
hoete."

- Uenje dove

za

bereket ene

Mustehabb je da suprug prve brane noi stavi

ruku na elo mlade i izgovori: "bismillu", a potom
proui dovu molei Allaha d. . za njen bereket.
Poslanik a.s. je rekao, a Buharija zabiljeio:

"Kada se neko od vas oeni, neka spomene

Uzvienog Al laha, potom neka zamoli za bereket
rijeima:
. .......,.u. w. o r , ....r- .!.4 ;i , . w. o , ....,. ..:.Ui...i '
.(oJ Jllio.,ll )

(AIIhumme inni es'eluke min hajriha ve hajri ma

debelteha 'alejhi, ve e'uzu bike min erriha ve erri
ma debelteha 'al ejhi.)
Gospodaru, molim Ti se da me od nje zapadne
samo dobro, dobro sa kojim si je Ti stvorio, a
utjeem se Tebi od zla njenog, i zla onoga sa kojim
si je Ti stvorio."

- Upotreba misvaka ili etkice

Prije fiz i kog i nt i m nog od nosa m u stehabb je
u potreba m isvaka (ana logno tome etk ice i k a l adon
ta za o noga ko nema m i svaka) kako b i se i z bjegao
n eugodan m i ri s iz u sta.
Suprug b i se t rebao tru d it i d a p r idobije povjerenje
ene, da joj u l ije s i gu rnost i samopouzdanje, da joj
razbije stid p red n j i m , strah i nervozu koji se mogu
javiti u toj situacij i . Poto i s l amska o m l a d i n a koja se
d r i i s l amskog morala, nema predbran i h fiz i k i h
od nosa, j e r s u o n i strogo z abranjen i i sankc ion i sa n i
p o i s l amu i zvan brane zajed n i ce to j e n a i n da se
ena p r i p remi na norm a l a n , neusi lje n n a i n za ta pot
p u no nova bra n a iskustva.
Lijepo b i bilo da joj se l ijepo obraa, d a joj ponu
di neto od jela i l i p i a kao au m l ijeka i s l., pokazu
jui i na taj na i n panju p rema njoj , da bude pa lj i v,
njean i nenas i l an, tako d a mu o n a p r i rodno i
nenamet l j i vo odgovori i udovolji.

- Prekrivanje kod intimnog odnosa

Od adaba fi z i kog odnosa je d a se su p ru n i c i
obnae, a najbolje je d a to bude pod j ed n i m zajed
n i k i m p rekrivaem, poto Pos l a n i k a.s. kae:
11AIIah je onaj koji se stidi, skriven je, voli stid i da
se bude prekriveno ...
I b n Madde b i ljei p redaj u , taoder:
.. Kada neko od vas ima odnos sa svojom enom,
neka se prekrije i ne obnai potpuno, da ne bi
izgledali u tome kao dvoje magaradi . 11

Dozvo ljeno je su p ru n i c i m a d a g l edaju sti d n a

mjesta svoj i h partnera u braku, mada h a nefij ski
p rav n i ci kau d a j e p ree d a n e g l edaju. I b n
Madde b i ljei p redaj u u kojoj Aia r. a., ena
Pos l an i ka a . s., kae:
11N isam nikad pogledala, ili nisam nikad vidjela
stidno mjesto Poslani ka a.s.11 (1 /21 7).
- Da se odnos obavlja u tam i i l i pod p ri gu e n i m
svjetlom, posebno u poetku branog ivota, d a se
izbjegne nel agod nost i sti d koj i se mogu j av iti kod
enske osobe.
- Da suprug ne i z azove odboj nost i nel agodu kod
ene kakv i m gestom, u hodenjem i l i s l . dok se o n a
p r i p rema za taj i n . M u b i trebao d a ima i n i c ij at i vu
sa dovo l j n i m uvodom i p red i grom zbog raznoraz n i h
raz l oga pshik>ke, fizike i druge naravi . . .

Propisi intimnog branog ivota

to se t i e 11brane poste lje11 postoje raz n i su n neti i
adabi sa koj i ma se p ri l i kom tog i n a - najveeg
d u nj a l u kog u i vanja - ujedno postie i sevap i
nagrada z a o noga ko i h se p r i d rava. Od t i h p rop isa
su sl ijedei:
1. Prip remiti postelju sa 11b i sm i l lom11
Da se supru n i c i u rede na nai n d a svrate
pozornost svoga bra nog d ruga, odjeom, m i ri som,
postupkom, pozom i s l .
Abdu l l ah b. 'Abbas j e tako i n io, a kada je o tome
u p itan, rekao je: 11Vol i m da se uredim en i kao to
volim da se i ona uljepa meni."
3. Od adaba odnosa j e da mu ui dovu koju
2.

b i ljee B u harija i M u sl i m :
"Ako neko prilikom odnosa sa enom proui:
\:oi JJ

\.t I)'Ja,.:JI

iJIJa..:JI

,J.1 "'!

(Bismillahi, Al lahumme dennibne ejtane ve

dennibi-ejtane ma rezaktena).
'U ime A l llaha, Gospodaru moj, otkloni ejtana od
nas i otkloni ejtana od onoga to se zane', pa ako
se iz tog odnosa rodi dijete, ejtan mu nikad nee
moi natetiti.
Od adaba i nt i m nog odnosa, ana logno ovoj preda
j i , b i lo bi da i ena u i pomenutu dovu .
4. H a ram je i m ati snoaj u stra nj i , analni otvor,
kao i u p red nj i u v remenu menstru acije, i l i u periodu
nakon poroaj a, dok se en a ne o i st i i dok ne prode
taj period, z bog ajeta u kome se kae:
" ... 1 ne pribliavajte se enama dok su u menstru
alnom ciklusu . . "
l zbog had i sa koga bi ljee autori had i sk i h zbi rki
"Su n nen" ( Ebu Davud, T i rm i z i j a i l b n i Madde) osim
Nesaije:
"Ko ima intimni odnos sa enom, dok je u men
strualnom ciklusu, ili u analni otvor, taj je postao
nevjernik u ono to je objavljeno Muhammedu a.s."
Ako bi se desi lo da ovjek i ma i nt i m n i odnos sa
enom, dok je u menstru a l nom c i k l usu, b i o bi to gri
jeh - h a ram, a po i n i lac b i trebao po s u n netu podi
jel iti z l at n i k sadake a ko je to u i n io dok je men
stru acija b i l a u svom u z l az nom nadol azeem cik l u su,
i pola z latn i k a ako je to u i n io u njegovom zavrnom
stad ij u , po hadisu koga b i ljee Ebu Davud i H a k i m
koj i ga ocjenjuje kao vjerodostoj n u p redaju :

"Ako ovjek ima intimni odnos sa svojom enom

dok i ma menstruaciju, neka podijeli sadaku visine
jednog zlatnika u sluaju da se to desilo dok je
mjesenica bila crvene boje, i pola zlatnika ako je
bi la ukaste boje."
Ako b i ena dozvolj avala odnos u takvom sta nju ,
bila bi g rjen a. U vrijeme menstru acije i ekanja
nakon poroda dozvoljeno je nasla ivati se en i n i m
tijelom , ali se n e smije i mati i i nt i m n i odnos sa njom
u takvom sta nju . Autori had i s k i h zbi rki "Su nen" ( Ebu
Davud, Ti r m i z ij a , Nesa i j a i I bn Madde) biljee
p red aju gdje se dozvolj ava sve osi m i nt i m nog
odnosa:
" . (dozvoljeno je) da radite sve osim i ntimnog
od nosa ... ll
Nesaija bilje i i verz i j u had i sa:
"Prii eni sprijeda i l i od pozadi, ali samo u pred
nji otvor, i ne ini to za vrijeme menstruacije."
Takoer, b ilje i i d ru gu verz ij u :
"Allah n e gleda u ovjeka koji ima odnos sa enom
u stranji, analn i otvor."
Ebu Davud b iljei h ad i s :
" Proklet je onaj koji opi sa enom u analn i otvor."
A Nesaija bilje i p redaj u :
"lbni Abbas je pitan o onome koji opi sa enom
analni
otvor pa je rekao: Ovaj me pita o nev
u
jerovanju (kufuru)."
Dozvoljeno je p rilaz iti enama u bilo kojoj poz i ,
ali d a snoaj bude u p red n j i otvor, p o ajetu u kome se
kae:
"Vae ene su njive vae i prilazite im kako
hoete." to je Posla n i k a . s. p ro komentari sao, kako

b i ljee B u harija i M u s l i m :
11Sprijeda i l i odpozada samo da snoaj bude u
prednji otvor.11
Osoba za koj u se z na da opi sa enom u njen
ana l n i , stranj i otvor, kanj ava se kaznom ta'z i ra, ako
je z n ao za tu zabra n u .
A a ko se bra n i p a r oda ta kvoj perve rz i j i ,
kanjavaj u se p risiln i m razvodom, takoer i u s l uaj u
ako mu s i l i enu n a takav odnos pa mu se zabra n i ,
a o n t o ponov i .
S . N aj p r i rod n ij a i ajbolja poza je, kako se pom
i nje u had i su koj i bi ljei Musl im, da ena bude na
le i ma, a mu i z nad nje:
111 kad ovjek lee izmedu njena etiri uda ( ruku i
nogu), te se spolovila samo dotaknu, obaveza je uzi
manja gusula (makar i ne bilo snoaja) ...
6. N a kon snoaj a, u sluaju ponov ne elje, muste
habb bi b i lo u zeti abdest p rije ponovnog od nosa, rad i
p redaje koju bi ljei M usli m :
11Kad neko od vas bude imao odnos sa enom, pa
htjedne to da ponovi, neka prije toga uzme abdest
tako e stimulisati tu aktivnost ...
N a ravno da je kupanje jo efi kasnije od abdesta.
B i ljei Ebu Davud i Nesa i j a od Poslan i ka a. s.
11 Kako je on jednog dana posjetio svoje ene
kupajui se kod svake. U pitao ga je prenosilac ove
predaje, Ebu Rafi': Al lahov Poslanie, to to nisi sveo
na jedno kupanje? Odgovorio je: Ovako je bolje,
vrednije i ie ...
7 . N aj bolje je po u ri ti sa ku p a njem koje je
obavezno n akon makar i doticaj a spo l n i h udova
mukarca i ene. Meutim, ako se i z kojekakv i h

raz loga odgod i k u p a nje, onda je m u stehabb d a se

uzme abdest prije spavanja.
Ne b i trebal o spavati n e i st, pa makar se uzeo
samo abdest ( n aravno, ovaj abdest n ije va l id a n za
k l anj a nje, u z i m a nje m u shafa i sl., nego se mora za te
i badetske rad nje p rvo okupati), poto M u s l i m bi ljei
p redaj u :
..... Kako j e Poslanik a.s. prvo uzimao gusul, i l i
eventualno abdest, pa tek onda spavao (nakon
odnosa sa enom).11
B i ljee Bu h a r i j a i M u s l i m :
11Poslanik a.s . bi, u situaciji kada je bio neist
(dunup) pa htio jesti ili spavati, prao svoje stidno
mjesto, a potom uzimao abdest, kao to se uzima za
namaz ...
N a ravno, da se u sl uaju nemanja vode i l i ako j e
potrebn ij a z a n e ke d ru ge svrhe, u mjesto gu su l a i
abdesta moe u zeti tejemmu m .
8 . S u p ru n i c i m a je dozvo lj e no zajedn i ko kupan
je i to n ee kvariti gusu l , makar jedno d ru go i g l ed a l i ,
p o p redaj i koj u b i ljee B u harija i M u s l i m , a p renosi
Aia r. a . :
11Kupala sam se sa Poslanikom a.s. iz iste posude u
kojoj su nam se ruke -preplitale, a on je stizao uzeti
vodu p rije mene, pa sam mu govorila: Ostavi i za
mene, ostavi i meni ! Bili smo obadvoje dunupi.11
9 . S u p ru n i c i bi svoj i m brakom trebal i n a n ijetiti
bra n u neporonost i u stez anje od svega o noga to je
Uzvien i A l l a h zabranio, tako d a b i svoj i m bra n i m
i votom i fi z i k i m i nti m n i m odnosom i m a l i sevap i
nagrad u , i ako j e to v i d n aj s l aeg d u nj a l u kog
u ivanja. l pored toga, A l l ah d. . za to daje

nagrad u , kao to b i lje i M u s l i m :

" l kad imate snoaj sa svojom enom, to j e kao
podijeliti sadaku. Rekoe: Allahov Poslanie, zar u
zadovoljavanju strasti nekog od nas ima sadaka?
Al lahov Poslanik odvrati: A ta misli da li ima grijeh
ako to uini na nedozvoljen ( vanbrani) nain?
Naravno! Prema tome, ako to uini (u braku) na
dozvoljen, halal nain, onda ima nagradu."
1 1 . Dozvo ljeno je p ri l i kom snoaja, a k o s e e n a s a
t i m sl ae, d a p rije eja ku l ac ije su prug i zvad i ud izvan
enskog pol nog orga n a, rad i sp reavanja trud noe i z
razno raz n i h op ravd a n i h raz loga (da bi odmo rio
su p ru gu od raanja i s l . ), mada je p ree da se i to izb
jegne poto je takav i n o p i san u had i su koga bi ljei
M u sl i m, kao "el -ve'du l - h afijj" i l i "skriveno u b i stvo".
G az a l ij a smatra d a je takvo uvanje dozvo ljeno i
navod i h ad i s koj i bi ljee Ahmed, B u harija i Musl i m
o d Dabi ra:
" l dok je Kur'an jo objavljivan, mi smo pri likom
intimnog odnosa ejakul i rali izvan enskog polnog
organa."
D a k l e, z naenje h ad i sa je u sm i s l u l og i kog
zakljuka; da je to bi l o zabranjeno, K u r ' a n bi dok i n
uo t u n j i hovu p raksu, j e r s e obj avlj ivao d o k s u o n i to
i n i l i .
Sva et i r i mezheba i pak dozvo lj avaj u takav na i n
uvanja, na teme lju had i sa koga bi ljei Ahmed, a
p renosi Ebu Se' i d E I - H u d r i :
" I mali smo odnose s a naim enama, i to volimo,
pa ta misli da ejaku liramo izvan enskog polnog
uda? Poslanik a.s. ree: U inite kako mislite da je
najbolje, meutim, ono to Al lah d . odredi, bie,

a ne biva zaee od svake sperme."

1 2 . Dozvo ljeno je da m lada pos l u i goste, ako je
erijatski pokrivena i ako to nee i z azvati i skuenje
(fitnu) kao to su uvjetoval i fikhski uenjac i .
1 3 . M u s l i m b i ljei p redaju u kojoj se kae:
"ena doe u l iku ejtana, i ode u njegovom liku.
Zato ako nekom zapne za oko neko ensko, neka ide
svojoj eni i ima sa njom odnos, to e mu odagnati
stvorenu viziju."
D a k l e, z n aenje had i sa je da se - u s l uaj u
pok re n ute strasti koj a moe n astu p i t i s l u aj n i m
v i enjem l ijepog i p r i v l anog enska - ode svojoj
en i i rijei nadraaj a i n a petosti na h a l a l i dozvoljen
na i n .
1 4 . Ono to savjetuju i s l amski prav n i c i , ljekari, i
to se por11 i nje u l iteratu ri spec ij a l i sta i z ove obl ast i , u
pog ledu p rekomjernog udovol j avanja strasti ma, jeste
da se ne p rego n i u tome, poto p regonjenje u udo
voljavanju strast i m a teti ne samo d u hovno, nego i
fi z i k i .
1 5 . M u b i t rebao da vod i rau n a o situac i j i ene
i da je ne si l i na i nt i m n e odnose kad nije za to sprem
na; u s l u aj u bol esti i s l .
1 6 . Prije nego to m u zavri s a udovo ljavanjem
svoj i h st rasti, treba da pazi da to p r i u ti i en i i da je
ne n a p u ta p rije toga.
Prenosi se p redaj a :
" Kada neko o d vas ima intimni odnos s a svojom
suprugom, neka je ne naputa dok se ona ne zado
volji, (jer) kao to on vol i da zadovolji svoje potrebe,
tako vol i i ona."
1 7 . I nti m n i odnos je dozvoljen u svi m vreme n i m a

i t ren u c i m a dana i no i , o s i m u sl uaj u posta,

hadski h obreda, kada je ena u menstru a l nom c i k
l u su i l i ekanju n akon poroda . . .
1 8 . S u n net je, i pak, d a od no s bude uoi petka, i l i
petkom, rad i had i sa koj eg bi ljei B u harija a u kojem
se izmeu ostalog kae:
" Ko se n a dan dume okupa, gusu lom od
dunupluka" ( i m p l i c ite se u afi rmativnom kontekstu
pom i nje i nt i m n i od nos) .
I sto tako j e s u n net o k u pati se "gu s u l om od
du n u p l u ka", dakle n akon openja sa enom, uoi
B aj rama, p rije obl aen j a i h rama, p rije i pos l i j e p uto
vanja i s l .
1 9 . e n a treba d a p r i m i j e n i sve ono to p r i v l ai
m ua; od l i ne h i gijene, u ljepava nja, oblaenja,
pokreta, poza i s l . bez ogra n i enja, u ste u i se od
svega toga p red b i l o k i m d ru g i m , osi m p red svoj i m
m uem.
20. Pokueno je su p ru n i c i m a prenoenje o p i sa o
svoj i m i nti m n i m odnosima, bi lo govorom i l i pokre
tom, d i rektno i l i posred no, po hadisu koj i bi ljee
B u harija i M u s l i m :

" N ajgori ovjek stepenom kod Al laha d.. na

Sudnjem danu je onaj koji prie eni i ona njemu, a
potom iznosi njene tajne."
Iz samog h ad i sa se raz u m ije zabra n a p re noenja i
opi sivanj a pojed i nosti i nt i m nog od nosa i o noga to se
od igra u tre n u c i m a u i vanja ovjeka sa enom.
M e u t i m , samo pom i nj a n j e od nosa bez n e kog
op ravdanog razloga je mekru h .
Ovo s u s i ei rani p ropi si, su n neti i adabi, pri l i kom
p rve bra ne noi i i nae p ri l i kom i nti m n i h od nosa u

branom i votu , te p ro p i s i o obavezama

supru n i ka .
Val l a h u e' a l emu .
WI Y; .11 ..t..J..t .JI I.ityJ _,...1
J

J '

Jt .)s J .).J. .P J,, ,)J J

pravima

Prevedeno, pripremljeno i sieirano iz

izvora na arapskom jeziku:
l . dr. S e ' i d N u mej r, Min adabi nPmetizzevadi

vez zefaf
2 . d r. Vehbez-Zu h aj l i, El fikhul islami ve edilletuh
3. d r. 'Abd u l - Ke r i m Zejdan, El Mufessalu fi ahk

jamil mer'eti vel bejtil muslimi fi-eri'atil islamijjeh

4 . Mu hammed Mu stafa e l e b i , Ahkjamul usreti fil
islam
S . Sej j i d Sabik, Fikhus-sunne
6.

resail

E-ej h M u h ammed E l - H a m i d , Medmu'atu

Sad raj :
Uvod
B ran i propis (hukm).
Brak koj i je fard-vadib.
B rak koj i je su n net
B rak koj i je mendub
B rak koj i je haram
Pokueni brak
Dozvoljeni brak (mubah)
B rana prava i obaveze
Dunosti i obaveze mua prema eni
Dunosti i obaveze ene prema muu
Propisi prve brane noi i ono to joj prethodi
Pronja (el-hitbe)
Svadbena gozba (el-ve l i me)
Oglaavanje sklapanja braka
Vrijeme sklapanja braka
Dova za sup run i ke
Zapoi njanje branog i ntimnog ivota u
mjesecu evvalu (brak izmedu dva bajrama)
Prve noi u pol igamnom braku
B iti dobar su prug.
Meusobno potivanje suprun ika
Klanjanje nafi le i uenje dove.
U enje dove za bereket ene.
U potreba m isvaka i l i etki ce
Prekrivanje kod i ntimnog odnosa
Propisi i ntimnog branog ivota
I zvori
Sadraj

Omladino!

li

ishunu nrrmt prrd hr(lnih. tizikih, intimnih.

srksu(llnih ndrws(l. Ti odnosi su h(ll(ll S(lmn u V(llidnnj

hr(lnnj nzi .
- Fiziki. intimni odnos u nut(lr hr(!nr Z(ljrdnicc su vid
i h(ldd(l pn rrij(lru . (Iko U V(lju ud prnstitudjr.
All(lh dl k(lr:
.. A kad .\e okupju, onda im prilazite onako kako

ram je A llah naredio ...

ll

Zene l'a.\:e

.m

njire l'a.\:e, i ri jirama .ntjim prilazi/e

kako ho(:ete. /Jeqare: 222, 223

A Pnsl(lnik s.(l .\\"i. k(lr:
l kad imate .mo.\:j .m .\ Ttdom enom, to je kao

podUeliti .mdaku. Reko.\:e: Alla/UJI' Po.\lanie, zar u

zadoroUaraju .\tra.\ti neko;: od na.\ ima .mdaka?
Alla/uJI' Pmlanik odrrati: A .\:ta mi.\/ii da li ima ;:r(ieh
ako to uini na nedozro{ien (ranhrani) nain?
Narmno! Prema tome, ako to uini (u hraku) na
dozro(ien, halal nain, onda ima na;:radu. (Mtulim)