Prva bra na no

[ Bosanski ]

Muharem tulanovi

Pregledao : Ebu Usama el Deziri

:

Pomo ni ured za dawu - Riyadh

Prva bra na no mr. Muharem tulanovi

Uvod etverica autora hadiskih zbirki ,,Sunen (Ebu Davud, Tirmizija, Nesaija i Ibn Madde) biljee da je Poslanik a.s. u io takozvanu ,,hutbetun-nikah (bra nu hutbu), pa emo i mi zapo eti ovaj na rad, koji govori o specifi nim bra nim odnosima i radnjama, upravo sa njom: Zahvala, doista, pripada Allahu! Od Njega pomo i oprost traimo. Utje emo Mu se od naeg zla i naih loih djela. Koga Allah uputi, ne e zalutati, a koga u zabludi ostavi niko ga uputiti ne e. Svjedo im da nema boga osim Allaha, Jedini je i nema sudruga! I svjedo im da je Muhammed Njegov rob i Poslanik. "O vjernici, Allaha se bojte istinskom bogobojazno u i umirite samo kao muslimani." (Ali Imran:102). "O ljudi, bojte se Gospodara svoga, koji vas od jednog ovjeka stvara, a od njega je i drugu njegovu stvorio, i od njih dvoje mnoge mukarce i ene rasijao. I Allaha se bojte s imenom ijim jedni druge molite i rodbinske veze ne kidajte, jer Allah, zaista, stalno nad vama bdi." (En-Nisa:1). "O vjernici, bojte se Allaha i govorite samo istinu. On e vas za vaa dobra djela nagraditi i grijehe vam vae oprostiti. A onaj ko se Allahu i Poslaniku Njegovu bude pokoravao posti i e ono to bude elio." (El-Ahzab:70-71). Islam doti e koleracijski odnos suprunika, u samom izvoritu, kroz glavne doktrinarno-tradicionalne izvore vjere, reguliraju i taj odnos u Kuranu i sunnetu Poslanika a.s.; objanjavaju i parametre kojih se valja drati prilikom izbora bra nog druga, me usobna prava i obaveze suprunika, te postupak pri sklapanju bra nog ugovora, obavezu i odgovornost staratelja-roditelja koji je pozvan da udaje enu, propise i adabe udaje i prve bra ne no i, propise seksualnog ivota, temelje na kojima po iva bra na zajednica o kojoj se ivot suprunika temelji na me usobnom uvaavanju, milosti i oslanjanju jednog na drugo, na inu otklanjanja netrpeljivosti i sva e na nekoliko tipi nih odgojnih nivoa; mudrim i lijepim savjetom, zatim naputanjem u krevetu (seksualnom apstinencijom) odre eno vrijeme, potom nebrutalnim udaranjem koje ne smije da bude po licu, onda ako i to ne bude efikasno sudijsko-porodi nim presu ivanjem i savjetovanjem i, na koncu, najomraenijim halalom, a to je disolucija braka kad se izgubi svaka nada u harmoni an bra ni ivot kakav je propisao Allah d.., pa ak rjeava i postbra ne odnose kao to je period ekanja (iddet), propise vra anja ene, izdravanje u periodu ekanja, dojenje djeteta, njegova prava itd. Dakle, bra ni odnosi, me u kojima su i intimni odnosi suprunika, nisu u Islamu tabu tema, nego potpuno prirodni odnosi koje regulie islamsko erijatsko pravo.

Kuran, Allahova objava koja se u i na namazu, u molitvi i zikrullahu, bez ijeg u enja ne vrijedi namaz, pominje i intimne bra ne odnose pa kae: " zato ne op ite sa enama za vrijeme mjese nog pranja, i ne prilazite im dok se ne okupaju. A kad se okupaju, onda im prilazite onako kako vam je Allah naredio ene vae su njive vae, i vi njivama svojim prilazite kako ho ete."[1] I u sunnetu Poslanika a.s. tako er se pominju ti odnosi, izme u ostalog i kao neto prirodno, erijatski pohvalno, stavljaju se u rang sadake, Allahu dragog ina za koji slijedi nagrada i sevap, iako je vid najljepeg dunjalu kog uivanja, naravno, ako se upranjavaju na halal na in, unutar bra ne zajednice, izbjegavaju i nedoputene vanbra ne odnose. Muslim biljei predaju: "I kad imate snoaj sa svojom enom, to je kao podijeliti sadaku. Rekoe: Allahov Poslani e, zar u zadovoljavanju strasti nekog od nas ima sadaka? Allahov Poslanik odvrati: A ta misli da li ima grijeh ako to u ini na nedozvoljen (vanbra ni) na in? Naravno! Prema tome, ako to u ini (u braku) na dozvoljen, halal na in, onda ima nagradu." U ovom vremenu potpunih seksualnih sloboda koje su dole do granice kakvu je najavio Poslanik a.s. kao predznak Sudnjeg dana, kada nas sa gotovo svih medija zapljuskuje napadno nametljiva pornografija koja poziva u nemoral, gdje se nago ensko tijelo (a i muko) koristi kao i bilo koja druga potrona roba, u vremenu kada smo svjedoci upranjavanja fizi kih seksualnih odnosa javno, bukvalno na ulici, pred kamerom, u medijima, bez ikakvog stida, morala i etike po kojima bi se trebao odlikovati insan, potrebno je da informiemo nau islamsku omladinu koja je u braku, stupa u brak, ili namjerava da stupi u brak, o osnovnim vjerskopravnim propisima ovog segmenta ivota da bi znali kako da se ponaaju u skladu sa islamom, prave i prve korake drutvenog i porodi nog ivota na halal na in, zasnivaju i bra nu vezu na osnovima koji su trajni, jaki i odrivi, bereketom Nebeske pravne regulative sa kojom je doao Poslanik a.s. Ova broura e vam ponuditi erijatske propise prve bra ne no i i propise seksualnog ivota u Islamu, kako bi naa islamska omladina znala da se treba okupati nakon bra nog kontakta, kako na islamski na in postupiti u tom intimnom, strogo privatnom ivotu, kako zamoliti Allaha d.. za bereket u bra nom segmentu ovodunjalu kog ivota, ivota koji je sav podre en vjeri i nema ambivalenciju profanog i svetog, nego se oba me usobno proimaju i ne lu e jedan od drugog, itd. Fikhska regulativa bra nih odnosa, me u kojima su i propisi prve bra ne no i i intimnih odnosa uop e, velika je nepoznanica naoj omladini u velikom broju slu ajeva, tako da ne zna ni da postoje, a kamoli da zna njihove adabe i sunnete. Ovi propisi su kod nas zanemareni iz vie razloga. Jedan od njih je vjerovatno stid da se o toj temi otvoreno govori, a drugi, nepostojanje radova te provenijencije na naem jeziku, i svakako nedostupnost i nerazumijevanje literature i hadiskih zbirki koje govore i o tome, ali na izvornom arapskom jeziku. Radi toga elimo u kratkim crtama spomenuti ono to nam je Poslanik a.s., kao na uzor u ovodunjalu kom i ahiretskom ivotu, ostavio od tih propisa, kako bi ih oni

koji dre do vjerske prakse mogli imati kao orijentir ponaanja, slijede i i u tom domenu Poslanika a.s. Bra ni propis (hukm) Bra na zajednica je konstantno praksa Poslanika a.s. u kojoj se ostvaruje prakti na korist za suprunike; uvaju se upadanja u zinaluk, podiu porodicu i nasljednike produavaju i ljudsku vrstu, i na takav na in u estvuju u prirodnom dunjalu kom procesu koji traje do Sudnjeg dana. U islamu nema predbra nih, fizi kih, intimnih, seksualnih odnosa. To je strogi haram. Allah d.. kae: "I ne pribliavajte se zinaluku (prostituciji)."[2] Za neoenjenu i neudanu osobu koja to u ini kazna je stotinu udaraca tapom-bi em, a za oenjenu ili udanu osobu sankcija je javno kamenovanje pred svijetom. Zato, u muslimanskom drutvu koje se dralo islamske prakse, preljuba-prostitucija je bila gotovo nepoznata stvar. Me utim, treba naglasiti da u islamu, tako er, nema ni asketizma, u smislu da se radi ibadeta odrekne seksualnih strasti. One se moraju i smiju manifestovati i upranjavati samo u validnoj bra noj zajednici. Poslanik a.s. je prekorio ashabe koji su htjeli da ugue svoju prirodu, u kakvoj ih je Allah d.. stvorio; sa nagonima za jelom, spavanjem, seksualnim op enjem. Kada kau da e se odre i toga u korist danono nog ibadeta, on ih prekorijeva i kae: Ja klanjam, ali i spavam, postim ali i mrsim, enim se i ne odri em ena, a ko se odrekne moga sunneta, i ja se njega odri em. Savjet Poslanika a.s. islamskoj omladini bio je: Omladino! Ko moe da podnese bra ne obaveze neka se eni, to je bolje za uvanje od nedozvoljenog pogleda, i od nedozvoljenog seksualnog kontakta. Ko ne moe nositi teret i obaveze braka neka posti, jer e u tome imati zatitu. Brak u pravnoj regulativi erijata moe da uzme hukm stroge obaveze (fardvadib), da bude strogo zabranjen (haram), da bude poku en, (mekruh), da ima status sunneta, da je lijep i pohvaljen (mendub) i, kona no, da bude samo dozvoljen. Brak koji je fard-vadib Brak e biti fard, odnosno vadib, za osobu koja eli brak i nije u dilemi da e zapasti u zinaluk, ako se ne oeni, jer mu post i ustezanje ne e dovoljno oslabiti seksualnu pohotu, a uz to je mogu an da izdrava enu na halal na in. Analogno tome, i za enu je fard da se uda, ako nije sposobna da se sama izdrava i boji se da e biti rtva ljudi pokvarena morala. Brak koji je sunnet Ako neka osoba sa umjerenim seksualnim nagonom ima elju za brakom, ne strahuje od toga da se ne e mo i kontrolisati, a uz to moe da izdrava enu iz halal opskrbe, eli i nijjeti brak iz razloga produenja i podizanja porodice te da se sa uva prostitucije, u tom slu aju enidba bi mu bila sunnet.

Brak koji je mendub Ako neka osoba nema elje za brakom, ali eli da ima djecu i moe da izvri sve bra ne obaveze, lijepo bi mu bilo da se oeni. Brak koji je haram Haram brak bi bio sastaviti i petu enu sa ve ranijih etiri u isto vrijeme, sastaviti sa enom njezinu sestru ili tetku sa maj ine ili o eve strane, eniti se da bi eni napravio tetu, brak mut'e koga upranjavaju i'ije i tome sl. Poku eni brak (mekruh) Ako neka osoba ne bi imala elju za brakom, te bi ga taj brak samo odvra ao od dobrovoljnog ibadeta kojem bi se ina e posve ivao, ili ako bi se bojao da ne e mo i izdravati enu osim iz haram opskrbe, onda bi sklapanje takvog braka bilo poku eno. Dozvoljeni brak (mubah) Dozvoljen je brak osobi koja ima elju za brakom, iako nema bojazni da e upasti u zinaluk. Dozvoljen je brak i osobi koja nema nikakve elje za seksualnim uivanjem, kao to je starac ili impotentan mukarac, ali uz uvjet da se time ne ini teta eni, i da to ne e dovesti do njenog moralnog posrtanja, ina e bi takav brak bio haram. Bra na prava i obaveze Allah d.. propisuje suprunicima prava i obaveze kojih bi trebali da se dre. Allah d.. kae: "One imaju isto toliko prava koliko i dunosti, prema zakonu samo muevi imaju prednost nad njima jednu deredu - stepen"[3] Poslanik a.s. je na Oprosnom haddu kazao: "Vae supruge kod vas imaju svoja prava, a i vi imate svoja prava kod njih" Neke od tih zajedni kih me usobnih dunosti i obaveza su: - bra na vjernost, - ljubav i milost, - povjerenje, - elja, strpljivost, podnoenje ivotnih neda a i problema u nastojanju o uvanja bra ne zajednice, - pridravanje op ih adaba i propisa sa kojima se produava bra na veza, itd. Dunosti i obaveze mua prema eni Pored ovih op ih me usobnih dunosti i obaveza mu ima i posebne obaveze prema supruzi: - Da joj potpuno ispuni njena moralna i materijalna prava, kao i fizi ka, tjelesna; da joj isplati mehr, dadne opskrbu, da je uva, titi i pazi ive i sa njom na lijep pristojan i propisan na in, da je hrani, odijeva i obuva, obezbijedi stan, da joj obezbijedi sve to voli i to je u granicama erijata, a njemu ne predstavlja poteko u, da je odgaja na propisan na in lijepim savjetom i govorom. Ako se ne pokori, onda seksualnom apstinencijom jedno vrijeme,[4] a ako se opet ne pokori, onda je istu e paze i da je ne rani, ne slomi neki dio tijela ili udari po licu.

Allah d.. kae: "A one ijeg se neposluha bojite, posavjetujte, a onda se od njih u postelji rastavite, pa ih i udarite; kad vam poslune postanu, onda im zulum ne inite!"[5] - Da je pou i osnovnim stvarima vjere, ako to ne zna, ili da je pusti da ide na za to odre ena mjesta, gdje moe nau iti (mektebi, seminari, predavanja, kola itd.), poto duhovna potreba u islamu ne zaostaje za materijalnom. - Da je prisili na u enje, usvajanje i prakticiranje najosnovnijih islamskih propisa; da joj zabrani neislamsku nonju i otkrivanje, nedoputeno mijeanje i kontaktiranje sa drugim mukarcima, osim u prisustvu mahrema, da joj ne prui priliku da se moralno pokvari, jer Poslanik a.s. kae: " ovjek je pastir u svojoj porodici i odgovoran je za svoje stado." - Da ne iznosi njene tajne pred svijet. - Da ima sa njom seksualne odnose, makar u etiri mjeseca, osim ako nema neki poseban uzur i opravdanje, kao to je odsutnost na putu i sl. Naravno, ovdje bi trebalo malo ire obrazloiti i elaborirati ovo pitanje, zbog njegove vanosti u bra nim odnosima, poto se i sami islamski pravnici razilaze po ovome pitanju. Hanbelijski u enjaci smatraju da bi to moralo biti makar u etiri mjeseca obavezno, osim iz opravdanog razloga. Tako, ako bi mu odbio pribliavanje eni nakon etiri mjeseca seksualnog apstiniranja, ena bi imala pravo da trai razvod braka. Me utim, ako bi mu otiao na put radi potrebe, pa makar se to oduilo, to bi bio opravdan razlog odga anja intimnih odnosa. Ako bi mu otputovao i proboravio est mjeseci, a ne bi imao opravdanja za dalji boravak, pa ga ena pozvala, trebao bi da se vrati, kao to je Omer r.a. donio odluku za oenjene mudahide; da est mjeseci proborave sa vojskom na ratitu, etiri kod svojih ena, a dva mjeseca na putu, po mjesec u dolasku i odlasku. - Da spava i zano ava kod nje. Ako je u poligamnom braku, onda je obaveza da boravi kod nje kad do e njena reda u no ima. - Lijepo bi bilo da dadne dozvolu eni kako bi mogla u slu aju potrebe sluiti svoju bolesnu rodbinu, klanjati im denazu u slu aju smrti i posje ivati ih pod uslovom da to nije na tetu porodice i mua. - U slu aju pokornosti ene, mu nema prava da je udara ili da je ostavlja u krevetu. - Mu je vo a i nadre eni u domu suprunika. - Da je ne prisiljava na odvratne i mrske stvari. - Da joj dozvoli pravo miljenja i da se konsultuje sa njom. - Da se lijepo ophodi prema njezinim roditeljima i rodbini. - Da je ne iznena uje povratkom sa puta, da je obavijesti o tome i trai dozvolu ulaska kod nje kada se vrati (da je ne bi zatekao u neurednom i nepoeljnom stanju to moe imati nepoeljnje konsekvence u daljem bra nom ivotu). Obaveze ene prema muu Kae Poslanik a.s.: "Obaveza ene prema muu je, makar on bio i nepravedan (zulum ar): da mu se dopusti i poda makar bila na samaru, da ne posti ni jedan
6

dan bez njegove dozvole, osim dana koji je fardom propisan (ramazan), a ako posti bi e grijena i post joj ne e biti primljen kod Allaha d.., da iz ku e svoga supruga ne daje nita osim sa njegovom dozvolom, a ako to u ini grijena je, mada e on imati nagradu, da ne izlazi iz ku e osim sa njegovom dozvolom, u protivnom je Allah d.. proklinje zajedno sa melekima, sve dok se ne pokaje, ili dok se ne vrati u ku u." ena bi trebala da se pridrava slijede ih obaveza, adaba i propisa: - Da bude pokorna muu u svemu to nije grijeh i to moe bez velike poteko e da u ini.Trebala bi paziti na njegove osje aje i nastojati da ga u ini zadovoljnim kad je prisutan ili odsutan. Ahmed biljei hadis: "Kada ena klanja svih pet namaza, posti mjesec ramazan, bude moralna i pokori se ovjeku; bi e joj re eno: U i u dennet kroz koja god dennetska vrata ho e." Tirmizija biljei predaju: "Da sam ikom naredio da ini seddu drugome, naredio bih eni da ini seddu muu radi prava koja on ima nad njom." - Da pazi na muevu ast i obraz, na njegov imetak, djecu i ostalo vlasnitvo. Buharija i Muslim biljee predaju: "ena je pastir koji bdije nad ku om i djecom svoga mua." - Da se dri ku e svoga mua i da ne izlazi iz nje osim sa muevim zadovoljstvom i dozvolom. - Da pazi na svoj pogled, - Da se dri propisa obla enja i pokrivanja i da svoje ukrase ne pokazuje nikome osim svome muu ili bliskoj rodbini (mahrem), - Da snizi glas i da pazi ta e govoriti, da mueve roditelje i rodbinu pazi kao to ih pazi i on, jer ne moe u initi dobro ovjeku, ako ne ini i njegovim roditeljima, - Da se bavi ku nim poslom i slui mua. Poznato je da je Fatima, jedna od najvrednijih ena na dunjaluku, k erka najvrjednijeg insana, Poslanika a.s., imala uljeve od ku nih poslova. - Da putuje sa svojim muem, ako ranije nije uslovila da ostaje na svom mjestu. - Da se u svakoj situaciji poda muu, ako to zatrai od nje - osim ako postoji erijatska zapreka za to - i da to bude na najljepi mogu i na in, bez iskazivanja mrzovolje, nelagode i sl. Biljee Buharija i Muslim predaju: "Kada ovjek pozove enu u krevet pa ga odbije, i on zano i ljut na nju, meleki je proklinju sve do zore." Tirmizija biljei predaju: "Kada ovjek pozove enu radi seksualne potrebe i elje, neka mu se odazove, makar kod furune bila (pripremaju i jelo)." - Da trai dozvolu kad ho e da posti dobrovoljni post, ako je mu prisutan kod ku e, a ako se mu vrati sa puta, treba prekinuti dobrovoljni post, osim ako joj dozvoli da nastavi. Tirmizija biljei predaju: "Ako umre neka ena, a mu bude zadovoljan sa njom, u i e u dennet." Tirmizija biljei i predaju: "Ne desi se da ena na dunjaluku napadne i kinji mua, a da hurija koja e mu biti ahiretska ena, ne kae: 'Ne mu i ga, Allah te ubio! On je kod tebe nakratko, samo to te nije ostavio i doao nama.'"
7

- ena ne bi trebala da uzima bilo ta, to sprje ava trudno u, bez dozvole svoga mua. - Poslanik a.s. nam je ukazao na injenicu da ena moe biti svome muu uzrokom dennetskog spasa ili dehennemske vatre; u zavisnosti od njenih postupaka i morala, usprkos njene formalne bogobojaznosti, namaza, posta, hadda, dijeljenja zekata itd. - Supruga bi trebala biti zahvalna svome muu na onome to joj ini iz obaveza, poklona i sl., jer, Allah d.. ne gleda na onu koja je nezahvalna svome muu. Nesaija biljei predaju: "Uzvieni Allah ne gleda u enu koja ne zahvaljuje svome muu, a ne moe bez njega." - ehidi imaju posebne nagrade za svoju rtvu na Allahovom putu. ene postiu taj stepen kako Poslanik a.s. kae: "pokorno u muu i priznavanjem njegovih prava, me utim, malo ih je od vas koje to ine." Propisi prve bra ne no i i ono to joj prethodi Od tih propisa su slijede i sunneti, mustehabbi i adabi: Pronja (el-hitbe) Poslanik a.s. je rekao: "Kada neko od vas htjedne da prosi, iz potrebe za brakom, ili htjedne da odri neku drugu hutbu, neka izgovori ,,hutbetul-hadde:[6] Zahvala, doista, pripada Allahu! Od Njega pomo i oprost traimo. Utje emo mu se od naeg zla i naih loih djela. Koga Allah uputi, ne e zalutati, a koga u zabludi ostavi niko ga uputiti ne e. Svjedo im da nema boga osim Allaha, Jedini je i nema sudruga! I svjedo im da je Muhammed Njegov rob i Poslanik. "O vjernici, Allaha se bojte istinskom bogobojazno u i umirite samo kao muslimani." (Ali Imran:102). "O ljudi, bojte se Gospodara svoga, Koji vas od jednog ovjeka stvara, a od njega je i drugu njegovu stvorio, i od njih dvoje mnoge mukarce i ene rasijao. I Allaha se bojte s imenom ijim jedni druge molite i rodbinske veze ne kidajte, jer Allah, zaista, stalno nad vama bdi." (En-Nisa:1). "O vjernici, bojte se Allaha i govorite samo istinu. On e vas za vaa dobra djela nagraditi i grijehe vam vae oprostiti. A onaj ko se Allahu i Poslaniku Njegovu bude pokoravao posti i e ono to bude elio." (El-Ahzab:70-71). Ovo je mustehabb prou iti pred in prosidbe. Ova forma hutbe je sunnetska forma i bilo bi najljepe da se njen tekst izre e u toj datoj prilici, to ne zna i da je ne moe zamijeniti i najkra a verzija hutbe u kojoj se kae: (El-hamdulillah, ves-salatu ves-selamu 'ala resulillah). Zahvala pripada Allahu i neka je salavat i selam na Allahovog Poslanika. Ebu Hurejre r.a. prenosi predaju u kojoj se kae: "Svaka hutba u kojoj nema svjedo anstva (teehhuda) je kao sakata ruka." Tako er prenosi predaju: "Svaka stvar koja zavre uje panju, a ne zapo ne se sa zahvalom Allahu d. ., liena je bereketa." Zbog ovih predaja ne bi trebalo da islamska omladina zapo inje svoj bra ni ivot bez zahvale Allahu d.., selama i salavata na Poslanika a.s., ijim se zaboravom moe izgubiti bereket, potreban u svim stvarima dunjaluka i ahireta, a pogotovo u zajedni kom bra nom ivotu. To naravno ne zna i da je brak bez hutbe pokvaren.
8

On je validan poto se prenosi predaja: "Prenosi se od ovjeka iz Benu Selima da je rekao: 'Zaprosio sam od Poslanika a.s. enu koja mu se ponudila da je oeni (a on je odbio), pa je (prihvativi moju prosidbu) rekao: 'Sklapam brak me u vama uz mehr onoga to si nau io iz Kurana.'" U drugoj jednoj predaji kod Ebu Davuda se kae: "Zaprosio sam Umamu, k erku Abdul-Mutalliba, pa me vjen ao bez izgovora ehadeta." Mustehabb je jedna hutba, koja moe da bude bilo od staratelja ene koja se udaje, bilo od prosca koji se eni. Svadbena gozba (el-velime) Lijepo je povodom enidbe napraviti svadbenu gozbu, pozvati i po astiti goste, kao to je naredba Poslanika a.s. Abdur-Rahmanu b. Avfu kada se oenio, da zakolje makar jednu ovcu tom prilikom, kako biljee Buharija i Muslim. Rekao mu je: "Napravi svadbenu gozbu pripremanjem (klanjem, serviranjem i nu enjem) makar jedne ovce." Ova gozba je u fikhskom smislu konstantnni sunnet, a odazvati se na njen poziv je obaveza; za svakog ko nema opravdan razlog izostanka, i ako se na njoj ne deavaju erijatom zabranjene radnje. U suprotnom bi ovu sve anost bilo dozvoljeno bojkotovati i ne uklju ivati se u neto to je haram. Buharija i Muslim biljee da je Poslanik a.s. rekao: "Ko bude pozvan na svadbu (velimu) neka se odazove." Od Ebu Hurejre se prenosi predaja: "Ko se ne odazove pozivu taj je pogrijeio prema Allahu i Njegovom Poslaniku." Svadba se odrava iz razloga zahvale Allahu d.. zbog omogu avanja enidbe i da bi se nahranili i pomogli siromasi i potrebni, mada je dozvoljeno pozvati i bogate. Poslanik a.s. kae: "Najgora gozba je ona na koju se pozivaju samo bogati, a izostavljaju siromani." Vrijeme, kada se pravi ova gozba i sobet, je pri samom inu vjen anja, odnosno iza njega, ili kako se ve ustrojilo sa pohvaljenim, lijepim, lokalnim obi ajima, koji nisu u koliziji i kontradikciji sa erijatom. Nakon zavrenog jela, gosti bi trebali napustiti dom mladenaca, ne zadravaju i se i ne ometaju i ih u njihovom budu em poslu. Allah d.. kae: "i poto jedete, razi ite se ne uputaju i se jedni s drugima u razgovor..."[7] Komentariu i ovaj ajet Er-Razi kae: "Neki ashabi su na dan Poslanikove enidbe sa Zejnebom r.a. ostali due, a Poslanik a.s. im nije nita rekao, tako da je doao ajet pou avaju i ih propisu vezanom za tu situaciju" Oglaavanje sklapanja braka erijatski je lijepo oglasiti enidbu, i to na na in kako to dozvoljavaju obi aji mjesta i vremena, uskla eni sa erijatskim propisima. Ahmed i Tirmizija prenose predaju u kojoj se kae: "Oglasite brak, neka bude u damiji i upotrijebite (na svadbi) mali bubanj (deff)."

Po ovome hadisu lijepo bi bilo da se brak sklopi u damiji. Razlog za to je bereket samog mjesta, Allahove ku e, ili eventualno, iz razloga to je damija javno mjesto, tako da je to vid oglaavanja bra ne zajednice. Svadba se oglaava sa deffom (mali bubanj), i dozvoljenom pjesmom, bez popratnih nedozvoljenih radnji; kao to je alkohol, ples uz nedozvoljeno mijeanje mukih i enskih, kao to je nedoputena muzika i druge zabranjene stvari, kako se na po etku tog bra nog ivota ne bi zapo elo sa haramom, remete i o ekivani bereket islamskog ivljenja. Poslanik a.s. kae: "Oglasite brak i upotrijebite deff!" enama (me usobno) i djeci je dozvoljeno da se vesele udaraju i dlanom o dlan. U ovakvom na inu veselja imamo oglaavanje braka i radovanje tom najzna ajnijem trenutku u ivotu onih koji stupaju u zajedni ki ivot. Muzika se ne upotrebljava na vjen anjima muslimana zbog hadisa Poslanika a.s., koji se nalazi u Buhariji, a u kome se kae: "Bi e u mom ummetu i onih koji e dozvoljavati predbra ne intimne odnose (zinaluk), svilu,[8] alkohol i muzi ke instrumente (me'azif). Lijepo je zapjevati tom prilikom. Naalost, neki ho e da dozvole i zabranjenu pjesmu i muziku (pjevanje uz zabranjene muzi ke instrumente, pjevanje obnaenih ena i sl.) te iskrivljuju rivajete - govore o pjesmi djevoj ica (duvejrijat i darijetani) za vrijeme udaje Aie r.a., koje je ak i Poslanik a.s. sam sluao i odobrio njihovo sluanje - tako to pominju i prijevode ,,pjeva ice umjesto ,,djevoj ice kako je dolo u originalu. U komentaru Buharije objanjava se ta rije (darijeh) sa ,,nedozrela djevoj ica na koju jo ne padaju erijatske obaveze. Vrijeme sklapanja braka Lijepo bi bilo da sklapanje braka bude petkom, odnosno uo i petka, na Bajram i sli nom prigodom. Ovakvo miljenje je preneseno od starih pravovjernih generacija selefa. Dova za suprunike Poslanik a.s. je dovio u korist mladenaca slijede u dovu koju prenose etverica autora hadiskih zbirki ,,Sunen (Ebu Davud, Tirmizija, Nesaija i Ibn Madde): Barekellahu leke, ve bareke 'alejke, ve deme'a bejnekuma fi hajrin. Neka ti Allah podari bereket, i neka je na tebe Njegov bereket, i neka vas sastavi u svakom dobru. Zapo injanje bra nih intimnih odnosa u mjesecu evvalu (brak izme u dva bajrama) To bi bilo lijepo ako postoji mogu nost za to, zbog hadisa 'Aie r.a. koji biljei Muslim, a u kojem se kae: "Allahov Poslanik me oenio u mjesecu evvalu i zapo eo bra ni, intimni ivot u tom mjesecu. Koja je od ena Poslanika a.s. imala ve i udio kod njega od mene?" Kae 'Urve: Aia je smatrala mustehabbom da ene zapo nu svoj intimni bra ni ivot u evvalu. Imam En-Nevevi kod komentara ovog hadisa kae da Aia r.a. sa ovim pobija dahilijetsko vjerovanje. Naime obi ni su sujevjerni ljudi iz dahilijjeta neosnovano
10

smatrali poku enom enidbu i zapo injanje sa bra nim intimnim ivotom u mjesecu evvalu zbog vjerovanja da samo zna enje imena tog mjeseca (njegov korijen glasi ,,ale, a zna i: oti i, razi i se, postati nesloni, izgubiti mo , prepasti se, bojati se itd.) ima negativan odraz na tako vanu stvar kao to su bra ni intimni odnosi i njihov po etak. Interesantno je da se to sujevjerje prenijelo i do naih dana, tako da i kod nas ima obi ajna izreka: Ne eni se izme u dva Bajrama, odnosno ne eni se u mjesecu evvalu koji nastupa odmah iza ramazana. Zato Aia r.a. eli naglasiti da je ona sklopila brak i zapo ela sa intimnim bra nim odnosima u evvalu, uprkos tom dahilijetskom sujevjerju, pa ipak je imala najve i udio u tom braku, kompariraju i ga sa brakom drugih ena Poslanika a.s. Prve no i u poligamnom braku U slu aju da se eni oenjen ovjek, poto je u islamu dozvoljena poligamija, a mlada bude djevica, proboravi e kod nje sedam no i, a onda e redosljedno i i ostalim enama. Me utim, ako dovodi ve udavanu enu, onda e kod nje na po etku proboraviti samo tri dana, a potom nastaviti po ustaljenom pravednom i jednakom rasporedu i redosljedu; u boravku, opskrbi, poklonima i ostalim stvarima porodi nog ivota, postupaju i po hadisu koji biljee Buharija i Muslim, a prenosi Enes: "Ako se neko oeni djevicom na hudovicu, proboravi e kod nje u po etku sedam dana, potom e nastaviti po uobi ajenom rasporedu. I obratno, ako se oeni hudovicom na djevicu, proboravi e kod nje tri no i, a onda nastaviti po obi ajnom rasporedu." Biti dobar suprug Poslanik a.s. kae, kako je zabiljeio Ahmed: "Najbolji od vas je onaj koji je najbolji svojoj supruzi. A ja sam najbolji me u vama, svojoj." Hadis ima uop eno zna enje, me utim, pogotovu se podrazumijeva da treba biti dobar i paljiv prema svojoj eni tih prvih bra nih no i kada je ona kao stranac u novom domu i novoj stranoj porodici. Me usobno potivanje suprunika Obaveza je za obadva suprunika da budu u svim svojim postupcima oprezni i paljivi kako ne bi povrijedili osje aje jedni drugih, jer to ima posebno zna enje na po etku novog ivota i pamti se itavog vijeka. Klanjanje nafile i u enje dove Mustehabb je prve no i da suprunici klanjaju dva rekata nafile u dematu kako bi njihov fizi ki dodir i sastanak zapo eo sa pokorno u Allahu d.. Mu staje naprijed, a ena iza njega. Kada zavre sa namazom, mustehabb je da mu dovi slijede u dovu (biljei je Taberanija), a ena amina: Allahumme barik li fi ehli. Ve barik lehum fijje. Allahummerzukhum minni verzukni minhum. Allahummedme' bejnena ma dema'te fi hajrin. Ve ferrik bejnena iza ferrakte fi hajrin. Gospodaru, podari mi bereket u mojoj eni. I njoj u meni. Gospodaru, daj da ima nafaku (u imetku i porodu) od mene i ja od nje. U ini da na sastanak i ivot bude samo dobro. A ako nas rastavi, daj da i u tome bude dobro. Od Ebu Se'ida mevla Ebu Usejda se prenosi da je rekao: "On se oenio, pa su mu doli Abdullah b. Mes'ud, Ebu Zerr, Huzejfe i drugi ashabi Allahovog Poslanika a.s.
11

Dolo je vrijeme namaza. Proturili su ga da im bude imam, a bio je rob. Klanjao im je pa su mu rekli: 'Kada u e eni, klanjaj dva rekata, zatim stavi ruku na eninu glavu pa izgovori dovu: 'Allahumme barik li fi ehli. Ve barik lehum fijje. Allahummerzukhum minni verzukni minhum.' Gospodaru podari mi bereket u mojoj eni. I njoj u meni. Gospodaru daj da ima nafaku (u imetku i porodu) od mene i ja od nje, zatim tek inite ta ho ete." U enje dove za bereket ene Mustehabb je da suprug prve bra ne no i stavi ruku na elo mlade i izgovori: "bismillu", a potom prou i dovu mole i Allaha d. . za njen bereket. Poslanik a.s. je rekao, a Buharija zabiljeio: "Kada se neko od vas oeni, neka spomene Uzvienog Allaha, potom neka zamoli za bereket rije ima: 'Allahumme inni es'eluke min hajriha ve hajri ma debelteha 'alejhi, ve e'uzu bike min erriha ve erri ma debelteha 'alejhi.' Gospodaru, molim Ti se da me od nje zapadne samo dobro, dobro sa kojim si je Ti stvorio, a utje em se Tebi od zla njenog, i zla onoga sa kojim si je Ti stvorio." Upotreba misvaka ili etkice Prije fizi kog intimnog odnosa mustehabb je upotreba misvaka (analogno tome etkice i kaladonta za onoga ko nema misvaka) kako bi se izbjegao neugodan miris iz usta. Suprug bi se trebao truditi da pridobije povjerenje ene, da joj ulije sigurnost i samopouzdanje, da joj razbije stid pred njim, strah i nervozu koji se mogu javiti u toj situaciji. Poto islamska omladina koja se dri islamskog morala, nema predbra nih fizi kih odnosa, jer su oni strogo zabranjeni i sankcionisani po islamu izvan bra ne zajednice to je na in da se ena pripremi na normalan, neusiljen na in za ta potpuno nova bra na iskustva. Lijepo bi bilo da joj se lijepo obra a, da joj ponudi neto od jela ili pi a kao au mlijeka i sl., pokazuju i i na taj na in panju prema njoj, da bude paljiv, njean i nenasilan, tako da mu ona prirodno i nenametljivo odgovori i udovolji. Prekrivanje kod intimnog odnosa Od adaba fizi kog odnosa je da se suprunici obnae, a najbolje je da to bude pod jednim zajedni kim prekriva em, poto Poslanik a.s. kae: "Allah je onaj koji se stidi, skriven je, voli stid i da se bude prekriveno." Ibn Madde biljei predaju, tako er: "Kada neko od vas ima odnos sa svojom enom, neka se prekrije i ne obnai potpuno, da ne bi izgledali u tome kao dvoje magaradi." Dozvoljeno je suprunicima da gledaju stidna mjesta svojih partnera u braku, mada hanefijski pravnici kau da je pre e da ne gledaju. Ibn Madde biljei predaju u kojoj Aia r.a., ena Poslanika a.s., kae: "Nisam nikad pogledala, ili nisam nikad vidjela stidno mjesto Poslanika a.s." (1/217). - Da se odnos obavlja u tami ili pod priguenim svjetlom, posebno u po etku bra nog ivota, da se izbjegne nelagodnost i stid koji se mogu javiti kod enske osobe. - Da suprug ne izazove odbojnost i nelagodu kod ene kakvim gestom, uho enjem ili sl. dok se ona priprema za taj in. Mu bi trebao da ima inicijativu sa dovoljnim uvodom i predigrom zbog raznoraznih razloga pshiloke, fizi ke i druge naravi
12

Propisi intimnog bra nog ivota to se ti e ,,bra ne postelje postoje razni sunneti i adabi sa kojima se prilikom tog ina - najve eg dunjalu kog uivanja - ujedno postie i sevap i nagrada za onoga ko ih se pridrava. Od tih propisa su slijede i: Pripremiti postelju sa ,,bismillom. Da se suprunici urede na na in da svrate pozornost svoga bra nog druga, odje om, mirisom, postupkom, pozom i sl. Abdullah b. 'Abbas je tako inio, a kada je o tome upitan, rekao je: Volim da se uredim eni kao to volim da se i ona uljepa meni. Od adaba odnosa je da mu u i dovu koju biljee Buharija i Muslim: "Ako neko prilikom odnosa sa enom prou i: 'Bismillahi, Allahumme dennibne-ejtane ve dennibi-ejtane ma rezaktena.' 'U ime Alllaha, Gospodaru moj, otkloni ejtana od nas i otkloni ejtana od onoga to se za ne,' pa ako se iz tog odnosa rodi dijete, ejtan mu nikad ne e mo i natetiti." Od adaba intimnog odnosa, analogno ovoj predaji, bilo bi da i ena u i pomenutu dovu. Haram je imati snoaj u stranji, analni otvor, kao i u prednji u vremenu menstruacije, ili u periodu nakon poro aja, dok se ena ne o isti i dok ne pro e taj period, zbog ajeta u kome se kae: "I ne pribliavajte se enama dok su u menstrualnom ciklusu" I zbog hadisa koga biljee autori hadiskih zbirki ,,Sunnen (Ebu Davud, Tirmizija i Ibni Madde) osim Nesaije: "Ko ima intimni odnos sa enom, dok je u menstrualnom ciklusu, ili u analni otvor, taj je postao nevjernik u ono to je objavljeno Muhammedu a.s." Ako bi se desilo da ovjek ima intimni odnos sa enom, dok je u menstrualnom ciklusu, bio bi to grijeh - haram, a po inilac bi trebao po sunnetu podijeliti zlatnik sadake ako je to u inio dok je menstruacija bila u svom uzlaznom nadolaze em ciklusu, i pola zlatnika ako je to u inio u njegovom zavrnom stadiju, po hadisu koga biljee Ebu Davud i Hakim koji ga ocjenjuje kao vjerodostojnu predaju: "Ako ovjek ima intimni odnos sa svojom enom dok ima menstruaciju, neka podijeli sadaku visine jednog zlatnika u slu aju da se to desilo dok je mjese nica bila crvene boje, i pola zlatnika ako je bila u kaste boje." Ako bi ena dozvoljavala odnos u takvom stanju, bila bi grjena. U vrijeme menstruacije i ekanja nakon poroda dozvoljeno je nasla ivati se eninim tijelom, ali se ne smije imati i intimni odnos sa njom u takvom stanju. Autori hadiskih zbirki ,,Sunen (Ebu Davud, Tirmizija, Nesaija i Ibn Madde) biljee predaju gdje se dozvoljava sve osim intimnog odnosa: "(dozvoljeno je) da radite sve osim intimnog odnosa" Nesaija biljei i verziju hadisa: "Pri i eni sprijeda ili od pozadi, ali samo u prednji otvor, i ne ini to za vrijeme menstruacije." Tako er, biljei i drugu verziju: "Allah ne gleda u ovjeka koji ima odnos sa enom u stranji, analni otvor." Ebu Davud biljei hadis: "Proklet je onaj koji op i sa enom u analni otvor."

13

A Nesaija biljei predaju: "Ibni Abbas je pitan o onome koji op i sa enom u analni otvor pa je rekao: 'Ovaj me pita o nevjerovanju (kufru).'" Dozvoljeno je prilaziti enama u bilo kojoj pozi, ali da snoaj bude u prednji otvor, po ajetu u kome se kae: 'Vae ene su njive vae i prilazite im kako ho ete', to je Poslanik a.s. prokomentarisao, kako biljee Buharija i Muslim: 'Sprijeda ili odpozada samo da snoaj bude u prednji otvor.' Osoba za koju se zna da op i sa enom u njen analni, stranji otvor, kanjava se kaznom ta'zira, ako je znao za tu zabranu. A ako se bra ni par oda takvoj perverziji, kanjavaju se prisilnim razvodom, tako er i u slu aju ako mu sili enu na takav odnos pa mu se zabrani, a on to ponovi. Najprirodnija i najbolja poza je, kako se pominje u hadisu koji biljei Muslim, da ena bude na le ima, a mu iznad nje: I kad ovjek lee izme u njena etiri uda (ruku i nogu), te se spolovila samo dotaknu, obaveza je uzimanja gusula (makar i ne bilo snoaja). Nakon snoaja, u slu aju ponovne elje, mustehabb bi bilo uzeti abdest prije ponovnog odnosa, radi predaje koju biljei Muslim: "Kad neko od vas bude imao odnos sa enom, pa htjedne to da ponovi, neka prije toga uzme abdest, tako e stimulisati tu aktivnost." Naravno da je kupanje jo efikasnije od abdesta. Biljei Ebu Davud i Nesaija od Poslanika a.s.: Kako je on jednog dana posjetio svoje ene kupaju i se kod svake. Upitao ga je prenosilac ove predaje, Ebu Rafi': Allahov Poslani e, to to nisi sveo na jedno kupanje? Odgovorio je: Ovako je bolje, vrednije i i e. Najbolje je pouriti sa kupanjem koje je obavezno nakon makar i doticaja spolnih udova mukarca i ene. Me utim, ako se iz kojekakvih razloga odgodi kupanje, onda je mustehabb da se uzme abdest prije spavanja. Ne bi trebalo spavati ne ist, pa makar se uzeo samo abdest (naravno, ovaj abdest nije validan za klanjanje, uzimanje mushafa i sl., nego se mora za te ibadetske radnje prvo okupati), poto Muslim biljei predaju: Kako je Poslanik a.s. prvo uzimao gusul, ili eventualno abdest, pa tek onda spavao (nakon odnosa sa enom). Biljee Buharija i Muslim: "Poslanik a.s. bi, u situaciji kada je bio ne ist (dunup) pa htio jesti ili spavati, prao svoje stidno mjesto, a potom uzimao abdest, kao to se uzima za namaz." Naravno, da se u slu aju nemanja vode ili ako je potrebnija za neke druge svrhe, umjesto gusula i abdesta moe uzeti tejemmum. Suprunicima je dozvoljeno zajedni ko kupanje i to ne e kvariti gusul, makar jedno drugo i gledali, po predaji koju biljee Buharija i Muslim, a prenosi Aia r.a.: "Kupala sam se sa Poslanikom a.s. iz iste posude u kojoj su nam se ruke preplitale, a on je stizao uzeti vodu prije mene, pa sam mu govorila: 'Ostavi i za mene, ostavi i meni! Bili smo obadvoje dunupi.'" Suprunici bi svojim brakom trebali nanijetiti bra nu neporo nost i ustezanje od svega onoga to je Uzvieni Allah zabranio, tako da bi svojim bra nim ivotom i fizi kim intimnim odnosom imali sevap i nagradu, iako je to vid najsla eg dunjalu kog uivanja. I pored toga, Allah d. . za to daje nagradu, kao to biljei
14

Muslim: "I kad imate snoaj sa svojom enom, to je kao podijeliti sadaku. Rekoe: 'Allahov Poslani e, zar u zadovoljavanju strasti nekog od nas ima sadaka?' Allahov Poslanik odvrati: 'A ta misli da li ima grijeh, ako to u ini na nedozvoljen (vanbra ni) na in?' 'Naravno!' Prema tome, ako to u ini (u braku) na dozvoljen, halal na in, onda ima nagradu.'" Dozvoljeno je prilikom snoaja, ako se ena sa tim slae, da prije ejakulacije suprug izvadi ud izvan enskog polnog organa, radi sprje avanja trudno e iz raznoraznih opravdanih razloga (da bi odmorio suprugu od ra anja i sl.), mada je pre e da se i to izbjegne poto je takav in opisan u hadisu koga biljei Muslim, kao ,,el-ve'dulhafijj ili ,,skriveno ubistvo. Gazalija smatra da je takvo uvanje dozvoljeno i navodi hadis koji biljee Ahmed, Buharija i Muslim od Dabira: "I dok je Kuran jo objavljivan, mi smo prilikom intimnog odnosa ejakulirali izvan enskog polnog organa." Dakle, zna enje hadisa je u smislu logi kog zaklju ka; da je to bilo zabranjeno, Kuran bi dokinuo tu njihovu praksu, jer se objavljivao dok su oni to inili. Sva etiri mezheba ipak dozvoljavaju takav na in uvanja, na temelju hadisa koga biljei Ahmed, a prenosi Ebu Se'id El-Hudri: "'Imali smo odnose sa naim enama, i to volimo, pa ta misli da ejakuliramo izvan eskog polnog uda?' Poslanik a.s. re e: 'U inite kako mislite da je najbolje, me utim, ono to Allah d.. odredi, bi e, a ne biva za e e od svake sperme.'" Muslim biljei predaju u kojoj se kae: "ena do e u liku ejtana, i ode u njegovom liku. Zato ako nekom zapne za oko neko ensko, neka ide svojoj eni i ima sa njom odnos, to e mu odagnati stvorenu viziju." Dakle, zna enje hadisa je da se - u slu aju pokrenute strasti koja moe nastupiti slu ajnim vi enjem lijepog i privla nog enska - ode svojoj eni i rijei nadraaja i napetosti na halal i dozvoljen na in. Ono to savjetuju islamski pravnici, ljekari, i to se pominje u literaturi specijalista iz ove oblasti, u pogledu prekomjernog udovoljavanja strastima, jeste da se ne pregoni u tome, poto pregonjenje u udovoljavanju strastima teti ne samo duhovno, nego i fizi ki. Mu bi trebao da vodi ra una o situaciji ene i da je ne sili na intimne odnose kad nije za to spremna; u slu aju bolesti i sl. Prije nego to mu zavri sa udovoljavanjem svojih strasti, treba da pazi da to priuti i eni i da je ne naputa prije toga. Prenosi se predaja: "Kada neko od vas ima intimni odnos sa svojom suprugom, neka je ne naputa dok se ona ne zadovolji, (jer) kao to on voli da zadovolji svoje potrebe, tako voli i ona." Intimni odnos je dozvoljen u svim vremenima i trenucima dana i no i, osim u slu aju posta, hadskih obreda, kada je ena u menstrualnom ciklusu ili ekanju nakon poroda Sunnet je, ipak, da odnos bude uo i petka, ili petkom, radi hadisa kojeg biljei Buharija, a u kojem se izme u ostalog kae: "Ko se na dan dume okupa, gusulom od dunupluka" (implicite se u afirmativnom kontekstu pominje intimni odnos).

15

Isto tako je sunnet okupati se "gusulom od dunupluka, dakle nakon op enja sa enom, uo i Bajrama, prije obla enja ihrama, prije i poslije putovanja i sl. ena treba da primijeni sve ono to privla i mua; od li ne higijene, uljepavanja, obla enja, pokreta, poza i sl. bez ograni enja, usteu i se od svega toga pred bilo kim drugim, osim pred svojim muem. Poku eno je suprunicima prenoenje opisa o svojim intimnim odnosima, bilo govorom ili pokretom, direktno ili posredno, po hadisu koji biljee Buharija i Muslim: Najgori ovjek stepenom kod Allaha d.. na Sudnjem danu je onaj koji pri e eni i ona njemu, a potom iznosi njene tajne. Iz samog hadisa se razumije zabrana prenoenja i opisivanja pojedinosti intimnog odnosa i onoga to se odigra u trenucima uivanja ovjeka sa enom. Me utim, samo pominjanje odnosa bez nekog opravdanog razloga je mekruh. Ovo su sieirani propisi, sunneti i adabi, prilikom prve bra ne no i i ina e prilikom intimnih odnosa u bra nom ivotu, te propisi o obavezama i pravima suprunika. Vallahu e'alemu. Prevedeno, pripremljeno i sieirano iz izvora na arapskom jeziku: dr. Se'id Numejr, Min adabi ni'metiz-zevadi vez-zefaf dr. Vehbez-Zuhajli, El-fikhul-islami ve edilletuh dr. 'Abdul-Kerim Zejdan, El-Mufessalu fi ahkjamil-mer'eti vel-bejtil-muslimi fieri'atil-islamijjeh Muhammed Mustafa elebi, Ahkamul-usreti fil-islam Sejjid Sabik, Fikhus-sunne E-ejh Muhammed El-Hamid, Medmu'atu resail [1] El-Bekare: 222,223 [2] El-Isra':32 [3] El-Bekare:228 [4] To pravo je pravo supruga, a ne i ene, tako da ena ne smije nikada seksualno odbiti mua. [5] En-Nisa':34 [6] Ovu hutbu (hutbetun-nikah ili hutbetul-hadde) smo naveli u originalu i prijevodu u Uvodu ove broure, a ovdje je navodimo samo u prijevodu kao dio ovog citiranog hadisa. [7] El-Ahzab:53. [8] Svila je zabranjena samo mukarcima.

16