Sveti rat je naziv za koncept rata ili, u irem smislu, svakog drutvenog sukoba u kojem je jedna strana uvjerena

da ga vodi po dunosti koju je propisala boanska ili natprirodna sila, odnosno kako u njemu mora ustrajati do konane pobjede. Strana koja proglasila sveti rat od svojih sudionika zahtjeva da se nikako ne smiju obazirati na vlastite ljudske i materijalne rtve, odnosno da radi postizanja cilja ne smiju postojati skrupuli koji inae postoje u miru ili "obinim" sukobima. Takoer se podrazumijeva kako sveti rat nikako ne smije zavriti kompromisom, nego iskljuivo potpunom pobjedom vlastite strane. Sveti ratovi se naje e poistovje uju s religijskim ratovima, pri emu se kao naje i primjer spominju koncept dihada u islamu, recon!uista i kriarski ratovi. "eutim, u posljednja dva vijeka se nove ideologije mogu natjecati sa religijama u #anatizmu svojih sljedbenika, pa drave i reimi voeni njima eksplicitno ili implicitno, odnosno u ve oj ili manjoj mjeri koriste retoriku i metode svetog rata, naje e opisuju i suprotnu stranu kao olienje "istog" $la koje se mora unititi. %edan od primjera je drugi svjetski rat gdje su Saveznici na takav nain opisivali Sile &sovine. Tako je ameriki general '(ight '. )isenho(er svoje voenje rata opisao kao Kriarski rat u Europi, a ak je i slubeno ateistiki Sovjetski Savez kao naslov svoje neslubene ratne himne odabrao izraz Sveti rat. Dihad *arap. + ,borba-. je islamski naziv za jednu od religijskih obaveza kod muslimana. / 0uranu se pojavljuje na 12 mjestu, naje e u idiomatskom obliku ,borba na putu 3laha*arap. al-jihad fi sabil Allah.425. &soba koja prakticira dihad zove se ,mudahid-, odnosno u mnoini ,mudahedini-. 'ihad je jedna od vanijih muslimanskih obaveza6 pojedini sunitski uenjaci nazivaju je i ,estim stupom islama- *iako nema takav slubeni status. 475, dok u ijitskom islamu dvanaestog imama predstavlja jedan od ,deset stupova vjere-. "uslimani koriste rije ,dihad- u tri razliita konteksta4856 /nutranja borba za ouvanje islamske vjere 9orba za ouvanje islamskog drutva &p enita borba za obranu islama

/ zapadnom svijetu naziv dihad esto se prevodi kao ,sveti rat-415 i ima negativnu konotaciju zbog teroristikih skupina ija imena sadre tu rije, no uenjaci islamskih studija esto tvrde kako nije rije o sinonimima4:5. "uslimanski autori u potpunosti odbacuju takve poveznice tvrde i kako rije nije ratnohukake ve miroljubive naravi4;5.

LEGALNOST RATA PREMA KURANU

...Allah je prema ljudima zaista vrlo blag i milostiv (Al-Baqara, 143). Prema Kuranu, rat je nepoeljna nunost ojoj se pr!"je#a$a je%!no u nu%! ! oj! se ne!&osta$no mora $o%!t! u o%re%en!m 'uman!m ! moraln!m #ran!(ama)

U je%nom urans om ajetu saop(a$a se %a su ne$jern!(! on! oj! !&a&!$aju rat na *emlj!, a %a Alla', %) +), ne %aje pr!stana na rat, ...Kad god po u!aju potpaliti rat"u vatru, Allah je ugasi. #"i "astoje "a $emlji smut"ju praviti, a Allah "e voli smutljiv%e (Al-&a'ida, (4). U "!lo ojem nespora&umu $jern!(! moraju

(e at! %o rat ne postane nuan, %a le, u rat tre"aju u(! u slu(aju napa%a %ru#e strane ! a%a nestane %ru#e alternat!$e os!m rata) O$a s!tua(!ja se na sl!je%e(! na(!n saop(a$a u Kuranu, )...A o vas "apad"u, o"da ih

Trenutn! !&#le% Me%!ne, #ra%a u ome ubijajte* - "e a ta va bude

az"a za

su, na on seo"e, Mu'amme%, a) s), ! "evjer"i e* A a o se produ - pa, Allah zaista musl!man! usposta$!l! s$oju $last) pra!ta i samilosta" je+ (Al-Baqarah, 1,1-

1,-)) -a le, $jern!(! su &a%uen! %a (e aju %a suprotna strana ne+to po%u&me, %a pre.er!raju m!r ! spora&um, %a ratuju je%!no s (!ljem o%"rane u slu(aju napa%a sa %ru#e strane) O"rat!mo l! panju ! na !$ot Mu'amme%a, a) s), mo(! (emo uo(!t! %a je rat je%an meto%

ome

se

pr!"je#a$a

je%!no

slu(aju

nu%e

(!lju

o%"rane)

O"ja$a Kurana trajala je %$a%eset ! tr! #o%!ne) Pr$!' tr!naest #o%!na trajanja O"ja$e musl!man! su ao manj!na !$jel! u Me !, u je%nom !%olopo lon!( om s!stemu, #%je su s$a o%ne$no "!l! !&loen! $eoma $el! !m pres!jama) /el! om "roju musl!mana (!njene su .!&!( e torture, ne ! su u"!jen!, mno#!ma su oplja( ane u(e ! !mo$!na, onstantno su na!la&!l! na u$re%e ! pr!jetnje) Unato( tome, musl!man! su nasta$!l! !$jet! "e& pose&anja &a s!lom, a !%olopo lon! e su stalno po&!$al! na m!r)

Na raju, a%a su !%olopo lon!( e pres!je %ose#le ta( u nepo%no+lj!$ost!, preseljenjem u 0esr!" 1 oj! je asn!je na&$an Me%!na2, #%je je $la%ala slo"o%n!ja ! pr!jateljs a atmos.era, musl!man! su .orm!ral! s$oju upra$u) 3a ! na on +to su .orm!ral! s$oje pol!t!( o

ustrojst$o, n!su se upu+tal! u rat prot!$ a#res!$n!' !%olopo lon! a Me e) Me%ut!m, na on +to je o"ja$ljen sl!je%e(! ajet, Mu'amme%, a) s), !&%ao je nare%"u s$oj!m as'a"!ma %a se pr!premaju &a rat, .opu!ta se odbra"a o"ima oje drugi "apad"u, zato !to im se "asilje %i"i - a Allah ih je, doista, adar pomo%i o"ima oji su "i rivi "i du/"i iz zavi%aja svoga prog"a"i samo zato !to su govorili0 )1ospodar "a! je Allah*+... (Al-2ad/d/, 3,-43). U rat o, Alla', %) +), je musl!man!ma %o&$ol!o rat &ato +to su "!l! !&loen! pres!j! ! t!ran!j!) -ru#!m r!je(!ma, rat oj! se %o&$olja$a je je%!no rat u (!lju o%"rane) A u %ru#!m ajet!ma se upo&ora$aju musl!man! %a !&"je#a$aju nepotre"no pro$o(!ranje ! nepotre"nu upotre"u s!le, 4 borite se "a Allahovom 5utu protiv o"ih oji se bore protiv vas, ali vi "e

otpo%i"jite borbu* - Allah, doista, "e voli o"e oji zapodijevaju avgu (Al-Baqarah, 1,3).

Na on o"ja$e o$o# ajeta %o#o%!l! su se rato$! !&me%u musl!mana ! Arapa !%olopo lon! a) Me%ut!m, n! u je%nom o% t!' rato$a musl!man! n!su strana oja je !&a&$ala rat) 4ta$!+e, pr!'$atanjem je%no# m!ro$no# spora&uma 1spora&um na 5u%ej"!jj!2 u ojem je pr!stao na n!& &a'tje$a !%olopo lon! a, Mu'amme%, a) s), os!#urao je m!r ! atmos.eru s!#urnost! ! !&#ra%!o je%an so(!jaln! s lop u ome (e se sa !%olopo lon!(!ma !$jet! u m!ru)

6%olopo lon!(! su, opet, "!l! strana oja je naru+!la spora&um ! oja je "!la po$o% &a po(eta no$o# ratno# stanja) Me%ut!m, u !s'o%u "r&o# porasta "roja musl!mana,

musl!mans a $ojs a postala je tol! o ja a %a joj se Arap! !%olopo lon!(! n!su mo#l! o%upr!jet!, a%a je Mu'amme%, a) s), sa o$om $ojs om renuo ! os$oj!o Me u) Pr!l! om o$o# po'o%a n!je "!lo n! a $o# prol!je$anja r$!7 n!je%noj oso"! n!je na(!njeno (a n! najmanje &lo ! nepr!jatnost) -a je 't!o, Mu'amme%, a) s), mo#ao se os$et!t! !%olopo lon!( !m l!%er!ma os$ojeno# #ra%a) Me%ut!m, n!je %!rao n! je%no# o% nj!' !, opra+taju(! !m, osta$!o !' slo"o%ne u nj!'o$om $jero$anju) O%u+e$8ljen! o$a o $!so !m moralom ! ara terom, mu+r!(! (e asn!je samo$oljno pr!'$at!t! !slam)

Ne samo pr!l! om os$ajanja Me e, pr!l! om s$!' rato$a ! os$ajanja &a $r!jeme Mu'amme%a, a) s), $eoma pe%antno su +t!(ena pra$a ne$!n!' ! "espomo(n!') Na o$o $eoma "!tno p!tanje Mu'amme%, a) s), (esto je po%sje(ao $jern! e, a s$oj!m %jel!ma !m to ! pra t!(no po a&!$ao) Ta o se u je%nom 'a%!su o"rat!o $jern!(!ma oj! su renul! u rat, 6%!te u po'o% u s la%u sa Resululla'o$om $jerom9 Me%ut!m, star(e, ene ! %je(u ne %!rajte9 :u%!te o% on!' oj! su "la#ona lon! ! m!lost!$!) Alla', %) +), $ol! !s rene); O tome a a$ sta$ musl!man! moraju &au&et! (a ! a%a su u %!re tnom ratu, Mu'amme%, a) s), u %ru#om 'a%!su !st!(e sl!je%e(!m r!je(!ma,

).je%u "e ubijajte* 6e usudujte se dirati o"e

oji obavljaju molitvu u svojim

%r vama* 6e ubijajte /e"e i ostarjele* 6e palite i "e sije%ite drve%e* 6i u%e "e ru!ite*+ O$a umjerena ! m!rolju"!$a pol!t! a Mu'amme%a, a) s), pro!st!(e !& temelja !slama oje je Alla', %) +), saop(!o u Kuranu) Alla', %) +), u Kuranu nare%uje $jern!(!ma %a se l!jepo postupa ! prema on!ma oj! n!su musl!man!, Allah vam "e zabra"juje da %i"ite dobro i da budete praved"i prema o"ima oji "e ratuju protiv vas zbog vjere i oji vas iz zavi%aja va!eg "e izgo"e - Allah, zaista, voli o"e oji su pravi%"i - ali vam zabra"juje da prijateljujete sa o"ima oji ratuju

protiv vas zbog vjere i oji vas iz zavi%aja va!eg izgo"e i oji poma/u da budete prog"a"i... (Al-&umtahi"a, 7-,). Na$e%en! ajet! o%re%uju o%nos musl!mana prema nemusl!man!ma, Musl!man "! se prema s$!m nemusl!man!ma tre"ao o%nos!t! l!jepo, samo ne "! tre"ao tra!t! pr!jatelja u onome o po a&uje nepr!jateljst$o prema !slamu) A o "! o$! +to po a&uju nepr!jateljst$o napal! musl!mane ! a o "! to "!lo po$o% &a rat, musl!man! "! taj rat tre"al! $o%!t! na je%an pra$e%an na(!n ! u #ran!(ama lju%s ost!) *a"ranjen je "ar"ar!&am s$a e $rste, nepotre"na upotre"a s!le ! nepra$e%no &losta$ljanje) U %ru#om urans om ajetu Alla', %) +),

upo&ora$a $jern! e o o$om p!tanju ! saop(a$a !m %a !' mrnja oju osje(aju prema nepr!jatelj!ma n! a o ne na$e%e na nepra$e%nost, #, vjer"i%i, du/"osti prema Allahu izvr!avajte, i praved"o svjedo%ite* 6e a vas mr/"ja oju prema "e im ljudima "osite "i a o "e "avede da "epraved"i budete* 5raved"i budite, to je "ajbli/e %estitosti, i bojte se Allaha, jer Allah dobro z"a o"o !to %i"ite* (Al-&a'ida, 7). $"a%e"je d/ihada

-ru#! $eoma "!tan pojam oj! se, u s la%u sa temom oju o"ra%ujemo, mora ra&jasn!t! je ! pojam %!'a%a)

-oslo$an pr!je$o% r!je(! %!'a% je tru%, napor, napre&anje) -a le, prema !slamu, $r+!t! %!'a% !ma &na(enje tru%!t! se, napre&at! se) Mu'amme%, a) s), saop(!o je %a je naj$e(! %!'a% onaj oj! se $o%! prot!$ s$o#a ne.sa)< Ne.s po%ra&um!je$a e#o!st!( e strast! ! po'lepu) Ka%a anal!&!ramo r!je( %!'a% u onte stu urans o# morala, on%a %!'a% %ola&! u &na(enju !%ejne "or"e &a usposta$u pra$%e, m!ra ! je%na ost!, oja se $o%! prot!$ on!' oj! t!ran!&!raju naro%, pona+aju se nepra$e%no, oj! pr!mjenjuju torture ! mu(enje, oj! r+e najle#!t!mn!ja lju%s a pra$a) 6sto ta o, u punom sm!slu r!je(!, %!'a% je ! s$a a nau(na "or"a oja se $o%! prot!$ ate!st!( !' ! ant!$jers !' !%eja)

Pore% o$a $o# !%ejno# ! %u'o$no# &na(enja, u %!'a% se u"raja ! rat, ao .!&!( ! na(!n "or"e) Me%ut!m, o$aj rat mora "!t! $r+en na na(!n a o smo to pret'o%no op!sal!,

o#ran!(en ! s (!ljem o%"rane) A or!+tenje term!na %!'a% &a op!s!$anje terora, o%nosno upotre"u s!le prot!$ ne$!n!' lju%! $el! a je nepra$%a ! &a"lu%a9 8amoubistvo je %i" zabra"je" Kur'a"om -ru#o &na(ajno p!tanje oje se na %ne$nom re%u poja$!lo ta o%er na on poslje8%nje# teror!st!( o# napa%a oj! se %o#o%!o u Amer!(! $e&ano je &a samou"!la( e napa%e)

O%re%en! lju%! oj! posje%uju !s r!$ljena sa&nanja o !slamu na(!n!l! su rajnje po#re+na saop(enja u sm!slu %a o$a m!rolju"!$a $jera %opu+ta samou"!la( e napa%e) Me%ut!m, ao u"!st$o %ru#!' lju%!, ! samou"!st$o je (!n oj! je, ta o%er, u suprotnost! s !slamom)

R!je(!ma )...i "e ubijajte se*+ (A"-6isa', -,) Alla', %) +), sas$!m jasno je &a"ran!o samou"!st$o) Po !slamu, samou"!st$o je ate#or!( ! &a"ranjeno, "e& o"&!ra na o olnost! po% oj!ma se to %o#o%!lo)

=e%an o% osno$n!' (!8lje$a teror!st!> !' a (!ja 8 poput "om"a+ !' napa%a ! po%metanja poara 8 jeste st$aranje stra'a, &a"r!nutost!, nes!#urnost! ! pan! e u naro%u) 6&$r+enje samou"!st$a, a prema tome ! samou"!la( o# napa%a 8 &aje%no sa t!m napa%om o on(at! ! !$ote '!lja%a ne$!n!' lju%! 8 n!je u s la%u sa !slams !m moralom) Alla', %) +), u Kuranu je &a"ran!o samou"!st$o9 6& to# ra&lo#a, apsolutno je nemo#u(e %a je%no o$a $o %jelo po(!n! oso"a oja t$r%! %a $jeruje u Alla'a, %) +), ! %a se pr!%ra$a urans !' &apo$!jest!) O$o mo#u po(!n!t! je%!no on! oj! po#re+no po&naju !slam, oj! su neo"a$!je+ten! o !st!ns om urans om moralu, oj! ne or!ste s$oj ra&um ! sa$jest, oj! su po% utje(ajem ate!st!( e !%eolo#!je, (!j! su mo&#o$! !spran! osje(ajem mrnje ! os$ete) 6 s$! "!smo se tre"al! usprot!$!t! o$a $!m a (!jama9

...4 "e ubijajte se ("e izvr!avajte samoubistvo)* Allah je, doista, prema vama milostiv (A"-6isa', -,).

&ilosrde, tolera"%ija i huma"izam roz historiju islama Re&!m!ramo l! (!njen!(e oje smo %o sa%a !&n!jel!, moemo re(! %a je !slams a pol!t!( a %o tr!na 1o%nosno !slams ! sta$ ! pr!n(!p! u onte stu pol!t!( !' p!tanja2 rajnje umjerena ! m!rolju"!$a) O$a (!njen!(u pr!'$ataju ! mno#! '!stor!(ar! ! teolo&! nemusl!man!) =e%na o% o$!' oso"a je ! "!$+a mona'!nja ! stru(nja &a "l!s o!sto(nu '!stor!ju, en#les a

'!stor!(ar a Karen Armstron#) U %jelu 5ol? @ar 1S$et! rat2, u ome anal!&!ra '!stor!ju tr! $el! e :oans e $jere, Armstron# !&nos! sl!je%e(! omentar o o$om p!tanju,

R!je( !slam u araps om je&! u potje(e o% !sto# or!jena ao ! r!je( m!r, a Kuran pro l!nje rat ao je%no anormalno stanje oje je opre(no :o!joj elj!) 1)))2 6slam ne o%o"ra$a a#resors ! rat, o%nosno rat oj! je usmjeren a un!+tenju suprotne strane) 1)))2 6slam pr!'$ata %a je rat neop'o%an !, u o%re%en!m s!tua(!jama, smatra #a ao po&!t!$nu %unost ra%! su&"!janja t!ran!je ! suro$ost!) 1Me%ut!m2, Kuran pou(a$a %a rat tre"a "!t! o#ran!(en ! %a se, +to je mo#u(e $!+e, $o%! na je%an 'uman na(!n) Ne samo prot!$ Me el!ja, (!ne(! sa$e& sa lo aln!m je$rejs !m plemen!ma, Mu'amme% je, u !sto $r!jeme, "!o pr!s!ljen "or!t! se ! prot!$ r+(ans !' plemena u S!r!j!, oja su plan!rala napa% na nj!') Me%ut!m, to opet n!je re&ult!ralo &a lju( om %a je on pro leo E'l8! K!ta" 1 r+(ane ! je$reje2) Nje#o$! musl!man! su "!l! u s!tua(!j! %a se "rane, me%ut!m, n!su se upu+tal! u s$et! rat prot!$ nepr!jatelja nj!'o$e $jere) Ka%a je ao oman%anta musl!mans e $ojs e u rat prot!$ r+(ana poslao *u"ej%a, s$o#a slu#u o#a je oslo"o%!o, Mu'amme% mu je nare%!o %a se na :o!jem Putu "ore 'ra"ro, al! na je%an lju%s !, 'uman na(!n) Nare%!o mu je %a ne sm!ju u&men!ra$at! s$e(en! e, alu%ere !l! mona'!nje ! %a ne sm!ju %!rat! neja e oj! ne ratuju) N! a $o r$oprol!(e ne sm!je se pro$o%!t! na% (!$!l!ma, ne sm!je se posje(! (a n! je%no je%!no %r$o ! n!+ta se ne sm!je ru+!t!)))A

5al!.e,

oje su %o+le na on Mu'amme%a, a) s), u os$ojen!m &emljama su ta o%er a o &a lo alno stano$n!+t$o, ta o ! &a

usposta$ljal! atmos.eru m!ra ! s!#urnost!

no$opr!%o+le) Pr$! 'al!.a 'a&ret! E"u :e r je pr!l! om po'o%a na S!r!ju !&%ao je%nu %!re t!$u) M!losr%an ! tolerantan pore%a oj! je tra!o %a se usposta$! na os$ojen!m urans o# morala) Ta %!re t!$a #las!,

ter!tor!jama pre%sta$ljao je u&oran pr!mjer Lju%!, %ajem $am %eset pra$!la

oja (ete sr(ano pr!mjenj!$at!, Nemojte !&%at! ! ne

s re(!te sa Pra$o# Puta9 Ne u"!jajte %je(u, ene ! star(e9 Ne pal!te ! ne un!+ta$ajte sta"la 'urme ! ne s!je(!te sta"la "!lo oje# $o(a9 Ne u"!jajte %e$e, a n! "!lo +ta !& sta%a))9 Na!(! (ete na one oj! su s$oj !$ot pos$et!l! onos$jets !m poslo$!ma ! osta$!te !' u nj!'o$!m osamljenost!ma9 Susrest (ete se sa on!ma oj! nu%e ra&l!(!ta jela7 je%!te, al! ne &a"ora$!te spomenut! Alla'o$o !me9 B

M!r,

s!#urnost

toleran(!ju,

oja

je

$r!jeme

musl!mans e $last! $la%ala u =erusalemu, %anas je na%omjest!o rat ! su o") A 'a&ret! Omer, oj! je preu&eo '!la.et na on 'a&ret! E"u :e ra ! oj! je po&nat po toleran(!j!, m!losr%u ! pra$%!, sa lo aln!m stano$n!+t$om os$ojen!' %ra$a na(!n!o je ra&l!(!te spora&ume oj! pre%sta$ljaju pr!mjere pra$e%nost! ! toleran(!je) U Emannam! 1-o ument o s!#urnost!2 oju je %ao Kr+(an!ma =erusalema ! Lu%%a, 'a&ret! Omer je, npr), %ao #aran(!je %a se ne(e ru+!t! (r $e ! %a se musl!man! ne(e mol!t! u nj!ma) 6ste su

"!le ! #aran(!je ponu%ene r+(an!ma La'ma) Emannama %ata %ru#om nastur!jans om patr! u 6+ua?'e"u 1CBD)8CCD)2 na on os$ajanja Me%!ne ta o%er je sa%ra$ala #aran(!je %a se (r $e ne(e ru+!t!, %a se n!je%na &#ra%a ne(e re onstru!rat! u %am!ju)C 5a&ret! Omer ostao je %oslje%an s$!m o$!m spora&um!ma ! #aran(!jama) P!smo oje je tre(!

nastur!jans ! patr! poslao s$ome pr!jatelju $eoma je &na(ajno &"o# to#a +to se m!losr%e ! toleran(!ja musl!mans !' l!%era prema E'l8! !ta"!jama saop(a$a !& pera je%no# r+(ana, Uop(e nas n!su u&nem!ra$al! 1)))2 o$! Arap! oj! su se pre%al! Alla'o$oj $olj!) On! su se %o!sta s po+to$anjem o%nos!l! prema na+oj $jer!, $jers !m slu"en!(!ma, prema na+!m (r $ama ! manast!r!ma)))E

O$! %o ument! o &a+t!t! oje je %a$ao 'a&ret!) Omer po a&uju nam a $u toleran(!ju moe posje%o$at! $jern! u ol! o !$! moralom oj! je op!san u Kuranu,

O$a Emannama &na(!la je &a+t!tu $jere, !$ota, (r a$a ! s!na#o#a &a s$e !n%!$!%ue lo alno# stano$n!+t$a, &%ra$e ! "olesne, %o"re ! lo+e) Kao +to ne(e "!t! ru+ene, (r $e ne(e "!t! n! naselja$ane ! ne(e !m n!+ta .al!t!) N! ome o% naro%a se ne(e na(!n!t! n! najmanje &lo) Sta$ e o$o# %o umenta 1)))2 o"a$e&e su 'al!.a ! $jern! a)F

S$! o$! pr!mjer! pr!mjena su pra$%e oju je Alla', %) +), u Kuranu nare%!o $jern!(!ma) U je%nom ajetu, Alla', %) +), ae sl!je%e(e,

Allah vam zapovijeda da odgovor"e slu/be o"ima oji su ih dostoj"i povjeravate i ada ljudima sudite da pravi%"o sudite. 9isti"u je diva" Allahov savjet* - A Allah doista sve %uje i vidi* (A"-6isa', :7). A je%an o% m!s!oners !' l!%era an#l! ans e (r $e, 3anon Ta?lor, u je%nom s$om re.eratu na sl!je%e(! na(!n !&n!o je ljepote oje nalae Kuran,

))) O%re%!o je %unost! ao +to su lanjanje nama&a, post ! (!njenje %o"ra) :a(!o je ustranu !&$je+ta(ene $rl!ne oje su ne!s rene ! nest$arne, po%$ale ! la om!slenost! na(!njene u !me $jere, moralne emo(!je oje se ra&n!m na(!n!ma mo#u !s r!$ljeno tuma(!t! !

me%uso"no protuslo$ne r!je(! on!' oj! raspra$ljaju o teolo#!j!) *aro"ljen!(!ma je ul!o na%u u slo"o%u, (o$je(anst$u "rats e emo(!je ! pot$r%!o .un%amentalne (!njen!(e lju%s e pr!ro%e)G Po#re+no u"je%enje %a su u os$ojen!m &emljama musl!man! nas!lno $r+!l! !slam!&a(!ju po"!ja se (a ! o% strane &apa%n!' anal!t!(ara7 s$! pot$r%uju pra$e%an ! tolerantan o%nos musl!mana prema %ru#!ma) O$u (!njen!(u na sl!je%e(! na(!n !st!(e &apa%n! anal!t!(ar L) :roHne, ))) Neosporne (!njen!(e %o ument!raju temeljnu neosno$anost t$r%nj! por!je la r+(ans o#

oje #o$ore o tome %a su, po% pr!jetnjom ma(a, u os$ojen!m &em8ljama

musl!man! naro% utjer!$al! u !slam) 1)))2 -!nam!(n! .a tor u po&a%!n! os$ajanja "!lo je nj!'o$o !slams o "ratst$o oj!m su po&!$al! naro%) 1)))2 A o"!m o$o# "ratst$a se, sa pr!mao(!ma !slama, +!r!o poput la$!ne)ID

/el! !

"roj

r!ars !'

$ojn! a

! l!%era

ostalo

je &"unjeno

musl!mans !m pra$e%n!m, tolerantn!m, m!losr%n!m ! %o"rot$orn!m moralom, o% o#a n!su o%ustajal! >a n! u to u rata, a to s$oje

o%u+e$ljenje jasno su !&ra&!l! u sjeJanj!ma oja su na na%no p!sal!) Na sl!(! #ore nasl! an je pr!&or !& -ru#!' r!ars !' po'o%a oje je

real!&!rao Lou!s /66) S$! musl!mans ! $la%ar!, oj! su to om '!stor!je upra$ljal! +!ro !m po%ru(jem, nasta$!l! su se rajnje tolerantno ! s po+to$anjem o%nos!t! prema stano$n!+t$u %ru#!'

$jero!spo$!jest!) 6 je$rej! ! r+(an! su rajnje slo"o%no ! s!#urno !$jel! u !slams !m &emljama) 6slams a pra$%a ! toleran(!ja $la%ala je, ta o%er, ! u per!o%u Sel%u( e ! Osmanl!js e !mper!je) U s$ojoj nj!&! T'e Prea('!n# o. 6slam en#les ! anal!t!(ar S!r T'omas Arnol% na sl!je%e(! na(!n o"ja+nja$a a o su, &"o# o$a $o# sel%u( o# sta$a, r+(an! eljel! u(! po% nj!'o$u upra$u,

O$aj osje(aj %a je $jers ! !$ot s!#uran po% !slams om upra$om "!o je po$o%om %a maloa&!js ! 1ana%ols !2 r+(an! to#a $remena %o(e aju Sel%8u e u s$ojst$u spas!la(a) 1)))2 4ta$!+e, s na%om u spas o% %espot!&ma :!&ant!js e !mper!je, stano$n!(! mal!' mjesta u Maloj A&!j! su, u $r!jeme M!'a!la /666 1I;CI)8I;F;)2, po&$al! Tur e %a &au&mu nj!'o$e asa"e) Mno#! o% nj!', "o#at! !l! s!roma+n!, usu%!l! su se, (a , na seo"u u ter!tor!je oje su se ta%a nala&!le po% ontrolom Tura a)II

Poslje%nja musl!mans a upra$a u 4pan!j! sru+ena je IAG;) #), a to po%ru>je su &au&el! ralj Ker%!nan%a ! ralj!(a 6sa"ella) Na

sl!(! #ore, %etalj os$ajanja #ra%a) Mel! +a', oj! se nala&!o na $last! u najsjajn!jem per!o%u Sel%8u( e !mper!je, sa $el! om toleran(!jom ! m!losr%em pr!stupao je naro%u os$ojen!' ter!tor!ja, a u !s'o%u to#a taj naro% #a je spom!njao sa $el! om lju"a$lju ! po+to$anjem) S$! nepr!strasn! '!stor!(ar! !s reno !st!(u Mel! +a'o$o pra$e%no ! tolerantno $la%anje) Nje#o$a toleran(!ja st$or!la je lju"a$ prema njemu ! u sr(!ma naro%a s$et!' Knj!#a 1e'l8! !ta"2) 4ta$!+e, !& to# ra&lo#a su mno#! #ra%o$!, na na(!n r!jet o sretan u '!stor!j!, s$oje$oljno pr!'$atal! %a u%u po% upra$u Mel! +a'a) U sje(anj!ma s$e(en! a O%o %e -!o#loa, pr!pa%n! a manast!ra St) -en!s, oj! je u %ru#!m rsta+ !m po'o%!ma u(est$o$ao ao spe(!jaln! p!sar Lou!sa /66, oja su u$r+tena u a tualnoj nj!&! S!r T'omasa Arnol%a, sas$!m ot$oreno se o"ja+nja$a a o su se musl!man! pra$e%no o%nos!l! prema s$!ma, "e& o"&!ra pr!pa%ao, -a, na on one "!je%e ! nesre(e oju su $!%jel!, u sr(a musl!mana Tura a n!je u+ao osje(aj saaljenja ! stanje preostale po$or e r!ara "!lo "! mno#o tra#!(n!je) Tur(! su o ojoj $jer!

l!je(!l! rane o$!' ja%n! a, %arelj!$o su 'ran!l! s!roma+ne me%u nj!ma ! r!je+!l! !' nj!'o$!' ne$olja) 4ta$!+e, o%re%en! musl!man! su ot up!l! .ran(us ! no$a(, o#a su :!&ant!n(! tr! o$!ma ! po% pr!jetnjom !s am(!l! o% 'o%o(asn! a, ! po%!jel!l! #a s!roma+n!m 'o%o(asn!(!ma) O$a $! &a+t!tn!( ! o%nos! on!' oj! su "!l! %ru#e $jere ! postup(!

:!&ant!na(a, !sto$jern! a oj! su !' upo+lja$al! u naporn!m poslo$!ma, tu l! !' ! $aral!, "!l! su ta $a pr!l! a &a ra&m!+ljanje r+(ans !' 'o%o(asn! a %a su mno#! o% nj!'

s$oje$oljno pr!'$at!l! $jeru musl!mana oj! su !' spas!l!)I;

5obo/"i i bogobojaz"i sulta" Bajazit 44 primio je jevreje, oji su brodovima dolazili "a osma"lijs u teritoriju, i osigurao im sve uvjete a o bi mogli slobod"o ispovijedati svoju vjeru. O$! re%o$! !sp!san! o% strane '!stor!(ara !&nose %a su musl!mans ! $la%ar!, oj! su

posje%o$al! !slams ! moral, $la%al! toleran(!jom, m!losr%em ! pra$%om) 5!stor!ja Osmanl!js e !mper!je, oja je stolje(!ma slala n!&am 1re#ularna $ojs a u Osmanl!js oj !mper!j! 8 op) pre$)2 na tr! Nastanj!$anje je$reja, ont!nenta je, !sto ta o, puna pr!mjera toleran(!je) atol!( !' $last!, "!l!

oj! su u 4pan!j! ! Portu#alu, o% strane

!&loen! po olju ! pro#onu, na ter!tor!j! oja se nala&!la po% Osmanl!js om upra$om, u $r!jeme sultana :aja&!ta 66, $eoma je e.e tan pr!mjer toleran(!je oju je nametnuo

!slams ! moral) Katol!( ! ralje$!, oj! su u tom per!o%u $la%al! $el! !m %!jelom +pans e

ter!tor!je, $el! e su pres!je $r+!l! na% je$rej!ma musl!mans om upra$om En%elu&!je) -o

oj! su pret'o%no m!rno !$jel! po%

su u En%elu&!j! u m!ru !$jel! &aje%no

musl!man!, r+(an! ! je$rej!, atol!( ! ralje$! su pre%u&el! a (!ju nas!lno# po r+ta$anja (!jele &emlje ! s t!m (!ljem po(el! su $r+!t! pres!je na% je$rej!ma, a prot!$ musl!mana renul! u ot$oren! rat) Na raju, IAG;) #o%!ne, 'em je sru+ena pos8 lje%nja upra$a

musl!mana, oj! su "!l! stjeran! na po%ru(je Grana%e na ju#u 4pan!je, ! !&$r+en uasan po olj musl!mana, 'em su !& &emlje protjeran! je$rej! oj! su o%"!l! po r+ta$anje)

Ta o je %!o o$!' protjeran!' je$reja uto(!+te potra!lo ! na+lo na ter!tor!j! oja se nala&!la po% upra$om Osmanl!ja)

Osmanl!js a mornar!(a po% oman%om Kemal Re!sa s$oj!m "ro%o$!ma je na osmanl!js u &emlju pre$o&!la protjerane je$reje ! musl!mane oj! su se uspjel! spas!t! o% po olja) Sultan :aja&!t 66, oj! je u '!stor!j! po&nat po s$ojoj $el! oj po"onost!, o$e je !&mu(ene je$reje, oj! su u prolje(e IAG;) protjeran! !& 4pan!je, nastan!o na o%re%ena mjesta s$oje !mper!je, a naro(!to na po%ru(ja Soluna, oj! se sa%a nala&! po% #r( om upra$om, E%!rna, L!$a%!?e ! T!r'ale, oje se nala&e u "l!&!n! E#r!"o&a) /el! a $e(!na o% o o ;B)DDD je$reja, oj! %anas !$e na po%ru(ju Turs e potom(! su upra$o o$!' je$reja, !seljen! a !& 4pan!je) /jeru ! o"!(aje oje su pr!je petsto #o%!na %on!jel! sa so"om pr!la#o%!l! su turs !m u$jet!ma !, sa s$oj!m + olama, "oln!(ama, stara( !m %omo$!ma, ulturn!m !nst!tu(!jama ! no$!nama, $o%e je%an m!ran !$ot) Kao +to me%u nj!ma !ma tr#o$a(a ! poslo$n!' lju%!, postoje ! on! sa ra&l!(!t!m &an!manj!ma o% stru(nja a u te'n!( !m p!tanj!ma, ao +to je ar'!te tura, %o e onoms e propa#an%e) Pore% to#a, postoje ! !ntele tualn! nau(n! a ! umjetn! a ra&n!' pro.!la) -o ru#o$!

u mno#!m e$rops !m &emljama je$rejs e

&aje%n!(e stolje(!ma !$e u stra'u o% ant!sem!ts !' ras!st!( !' napa%a, je$rej! u Turs oj

!$e u je%nom rajnjem m!ru) 3a je samo o$a (!njen!(a %o$oljna %a se moe ustano$!t! po!manje toleran(!je ! pra$%e oju nalae !slam)

Saosje(ajnost ! toleran(!ja, oju $!%!mo o% sultana :aja&!ta 66, $a! ! &a s$e ostale osmanl!js e sultane) Os$ajanjem 6stan"ula, sultan Me'me% je ! je$rej!ma ! r+(an!ma u #ra%u pr!&nao pra$o na slo"o%u !$ljenja) U je%nom o% s$oj!' %jela, u musl!mans o# tolerantno# ! pra$e%no# $la%anja, An%re M!Luel, $r!je%n!m %jel!ma o !slams om s$!jetu, onte stu

oj! je po&nat po ae sl!je%e(e,

Kr+(ans a popula(!ja "!la je po% $eoma %o"ro or#an!&!ran!m re!mom o#a on! n!su mo#l! na(! u $r!jeme "!&ant!js e ! lat!ns e upra$e) N!su "!l! !&loen! n! a $oj t!ran!j!) Naprot!$, !mper!ja, a naro(!to 6stan"ul, "!la je s lon!+te +pans !' je$reja oj! su u 4pan!j! "!l! !&loen! ra&n!m torturama)I<

6 &a nemusl!mans ! naro% oj! je to om %u#o# n!&a #o%!na "!o !&loen t!ran!j! "!&ant!js e ! lat!ns e %ra$e,

os$ajanje 6stan"ula o% strane sultana Kat!'a Me'me%a &na>!lo

je slo"o%u !$ljenja) 6 u musl!mans !m %ra$ama pr!je Osmanl!ja nemusl!man!ma su ta o%er "!la pr!&nata $el! a pra$a) Pro.esor teolo#!je ! me%unaro%n!' o%nosa na Geor#etoHn un!$er&!tetu =o'n L) Espos!to na sl!je%e(! na(!n !st!(e %a su je$rej! ! r+(an!, oj! su ro& '!stor!ju %o+l! po% upra$u musl!mans !' %ra$a, na!la&!l! na $el! u toleran(!ju,

*a mno#e nemusl!mans e &aje%n!(e oje su e#&!st!rale na "!&ant!js oj ! per&!js oj &emlj! ! oj!ma su !na(e upra$ljal! stran! $la%ar!, !slams ! re!m je &na(!o promjenu $last!, al! o$! no$! $la%ar! su, u $e(!n! slu(aje$a, "!l! popustlj!$!j! ! tolerantn!j!) Na raju, $e(!na o$!' &aje%n!(a posje%o$ala je $!+e autonom!je ! $e(!nom su pla(al! manje pore&e) 1)))2 6sposta$!lo se %a je !slam je%na tolerantn!ja $jera, oja je je$rej!ma ! lo aln!m r+(an!ma pru!la &natno $!+e $jers !' slo"o%a)IA

Sultan Kat!' Me'me% pr!&nao je +!ro a pra$a patr!jar+!j!, oja je pr$! put autonom!ju %o"!la &a

$r!jeme Tura a) Na sl!(!, sultan Kat!' Me'me% u trenut u pr!manja patr! a) Kao +to se ra&um!je ! !& o$o# omentara, musl!man! n! a%a ro& '!stor!ju n!su "!l! on! oj! st$araju nere%7 naprot!$, u s$a po%ru(ja, oja su os$oj!l!, s$!m lju%!ma, "e& o"&!ra na na(!ju ! $jero!spo$!jest, %onos!l! su pra$%u ! m!r) U s la%u sa Alla'o$om nare%"om, )4 Allahu se la"jajte i "i oga 6jemu rav"im "e smatrajte* A roditeljima dobro%i"stvo

%i"ite, i roda%ima, i siro%adi, i siromasima, i

om!ijama bli/"jim, i

om!ijama

dalj"jim, i drugovima, i put"i%ima, i o"ima oji su u va!em posjedu. Allah, zaista, "e voli o"e oji se ohole i hvali!u+ (A"-6isa', 3() prema s$!m lju%!ma su se o%nos!l! na najljep+! na(!n)

U rat o, osno$u urans o# morala (!ne postup(! !spunjen! pr!jateljst$om me%u lju%!ma, "ratst$om, m!rom ! saosje(anjem !, sa o$!m super!orn!m o%l! ama, !slam !ma &a (!lj oslo"a%anje *emlje o% nere%a) Kurans e o%re%"e ! nj!'o$o pr!mjenj!$anje ro& '!stor!ju o% strane musl!mana tol! o je o(!to %a ne %opu+ta n! a $u raspra$u o tome) 1Ra%! %etaljn!j!' po%ata a $) Pra$%a ! toleran(!ja u Kuranu, 5arun 0a'?a, Kultur 0a?!n(!l! , ;DDD2

<slamsko=kr anski odnosi su izgubili svoju originalnost uslijed nasilja i sukoba. To je poelo krstakim ratovima, preko kolonijalizacije do modernih politikih ideja. 0rstaki ratovi su oblikovali zapadnu svijest i imaju uticaja u meusobnim odnosima sa muslimanima. 'uboko se vjeruje na $apadu da je sa >rancuskom revolucijom poela rapidna borba za slobodu ovjeka i za jednakost ljudi. 3#irmacija ljudskih prava dovodi se u vezu sa zapadnom civilizacijom, tvrde i da su engleska "agna ?arta iz 28. stolje a, ameriki /stav iz 2@. stolje a i 'eklaracija o graanskim pravima u >rancuskoj pretee demokratskog drutva. "eutim, za razliku od toga u A. stolje u "uhammed a.s. je proklamirao slobodne ideale ovjeanstva. Boslanik a.s. je izvrio enorman zadatak u kulturno=istorijskoj evoluciji ljudske populacije uz slobodu i dostojanstvo bez nasilja. Ca temelju 0urDana i Sunneta islamski pravnici su izveli koncept zatite pet temeljnih prava svakog ovjeka6 pravo na ivot, pravo na vjeru, pravo na slobodu, pravo na imovinu i pravo na ast. Trijum# solidarnosti i sveopteg bratstva bio je oprotajni had *Eaddetu=l=vedaD. @. marta ;87. godine. "uhammed a.s. je odrao govor koji predstavlja sintezu islamskog uenja, osnovna prava ovjeka i dunosti prema 9ogu, sebi, porodici, komijama i ovjeanstvu. Taj govor predstavlja najbolju deklaraciju Da li koja je je proklamovala islam slobodu, bratstvo miru i ili jednakost. nasilju

naklonjen

>iloloki rije islam je deriviran iz rijei selam, to znai mir, a to aludira na to da je islam vjera mira. S druge strane, rije islam, iz koje se derivira pojam musliman, znai i apsolutno pokoravanje 9ogu. <slam se shvata kao vjera sile, ali da se islam irio sabljom, muslimani Fpanije, koji su njome vladali @GG godina, da su htjeli mogli su protjerati sve nemuslimane ili ih prisiliti da prihvate islam. "uslimani vladaju 3rabijom, ne raunaju i period vladavine >rancuza i )ngleza, oko 2.1GG godina. 'a se islam irio sabljom ne bi ostao nijedan kr anin na tlu 3rabije. "uslimani su u <ndiji dovoljno dugo vladali da su mogli natjerati svakog nemuslimana da konvertira u islam, ali to nisu uradili. "alezija i <ndonezija su dvije najmnogoljudnije muslimanske zemlje. / ove dvije zemlje islam je doao prije vlasti. / istoriji nije poznato da je ijedna muslimanska vojska kroila na ta podruja dolaskom muslimana. $ato treba imati na umu da se islam i vlast nisu istovremeno irili. 'a se islam irio nasiljem novi obra enici bi se te vjere pridravali samo dok opasnost ne proe. Stanovnici 3#rike prihvatili su islam jer su ih muslimani oslobodili mnogih dabina i enormnih poreza koje su morali pla ati Himljanima, kao i zbog toga to im je pod muslimanskom jurisdikcijom zagarantovana sloboda. 3gresivnost koju su ponekad pokazivali muslimanski vojnici nema elemenata islamskog uenja. & islamskom nainu postupanja najbolje svjedoi praksa "uhammeda a.s. i njegovih prvih sljedbenika. "ogu, naravno meta#oriki, re i da su muslimani koristili ma, ali to je ma

koji osvaja srca ljudi6 ,Ca put Iospodara svoga mudro i lijepim savjetom pozivaj i s njima na najljepi nain raspravljajJ" / 9ibliji stoji da je <sus rekao kako je doao da donese sablju. <z ovog citata bi se moglo re i da je kr anstvo vjera maa, terorizma i nasilja. "uslimani tako ne razumiju ovaj biblijski stavak. Islamska interpretacija dihada

& ovoj temi je vano govoriti budu i da se mnoge denuncijacije iznose na raun islama, a i mnoga zlodjela su poinjena u ime islama. <slam se povijesno, a esto i sada, stigmatizira da se irio nasilno uz pomo maa i kroz ratove. Takve kvali#ikacije su postale intenzivnije nakon 22. septembra, te zato mislim da je vano elaborirati pitanje dihada, #undamentalizma i terorizma. Bovijest je pokazala da je vjera ogromna i mo na snaga u ije ime su se inila mnoga dobra i zla djela. <slamsko=kr anski odnosi su izgubili svoju originalnost uslijed nasilja i sukoba. To je poelo krstakim ratovima, preko kolonijalizacije do modernih politikih ideja. 0rstaki ratovi su oblikovali zapadnu svijest i imaju uticaja u meusobnim odnosima sa muslimanima. / tome udjela ima i nasljee evropske antike. Irci i Himljani su samo sebe smatrali civilizovanim, a sve ostale, posebno one sa <stoka, varvarima. Bojam dihada asocira zapadnu svijest na nasilje, ali osnovno znaenje ove rijei nema nita sa ratom. Ta borba je koncept koji je ekvivalent konceptu pravednog rata zapadnih naroda. Bojam dihad je izveden iz korijena d=h=d *truditi se, zalagati se.. &igledno je da dihad asocira na svaki oblik napora i uloenog truda. 'ihad predstavlja svaki napor u aktivnostima za progres, blagostanje pojedinca i drutva. / uem smislu znai i oruanu borbu, odbranu zemlje, slobode, uvjerenja, asti i drugih vrijednosti pomo u sile, ukoliko ne postoji drugi nain. &n znai samonaprezanje na 9ojem putu, voditi koristan ivot, nastojati drutvo uiniti moralnijim i pravednijim. 'akle, ovaj termin predstavlja borbu i ulaganje truda da se pobolja i unaprijedi ljudski ivot. <slam nije propisao dihad s ciljem primoravanja ljudi da prihvate islam, niti s ciljem irenja nereda i straha meu ljudima. 'ihad predstavlja borbu i nastojanje da se uspostavi pravno i demokratsko drutvo i da se svako zatiti. &vaj se termin koristi vrlo tendenciozno s namjerom da se muslimani shvate kao populacija koja je sklona sukobima i agresiji i da se ne oekuje da budu konstruktivan element za mir. 'ihad predstavlja otpor, borbu i aktivnost na nekoliko naina6 srcem, jezikom, rukom i maem. Brva vrsta je borba sa sobom, druga predstavlja borbu pojedinca da intervenie kako bi ispravio greke i uspostavio dobro i posljednji koji znai odbranu vjere, domovine protiv onih koji napadaju. &ruani rat je sekundaran, ali se u zapadnoj svijesti ukorijenila negativna konotacija.

'ihad nikako ne znai namjeru da se objavi rat cijelom svijetu da bi im se islam silom nametnuo. 'ihad, zapravo, znai samo legitimnu borbu u odbrani ljudskih prava. / poetku je borba muslimanima i "uhammedu a.s. bila zabranjena, uprkos svim represalijama i nasilju koje su muslimani trpjeli. 'rugovi "uhammeda a.s. su bili ranjavani, diskriminirani i maltretirani na brutalan nain, te su traili od Boslanika a.s. dozvolu da uzmu oruje i da se brane. "eutim, odgovor od 3llaha bio je strpljivost6 ,'alje od boja, ve molitvu obavljajte..." Takva praksa vaila je trinaest godina, koliko je "uhammed a.s. u "eki boravio. 'akle, trinaest dugih godina strpljivosti na razne i brutalne nasrtaje na muslimane. Tek nakon preseljenja Boslanika a.s. iz "eke u "edinu oruana odbrana je dozvoljena6 ,'oputa se odbrana onima koje drugi napadnu, zato to im se nasilje ini, a 3llah je, doista, kadar da ih pomogne, onima koji su ni krivi ni duni iz zaviaja prognani samo zato to su govorili6 = Iospodar na je 3llah." /koliko prestane nasilje i ubijanje, onda 0urDan nareuje6 ,3ko vas takvi ostave na miru i ne napadaju vas, i ako vam ponude mir, onda vam 3llah ne daje nikakva prava protiv njih." "eutim, u situaciji kada agresorska strana ne eli mir, onda6 ,3ko se oni ne okane vas i ne ponude vam mir i ako ne prestanu vojevati protiv vas, vi ih hvatajte i ubijajte, gdje god ih stignete, puno pravo vam dajemo protiv njih." 'ihad, kao borbu, islam eksplicite propisuje u speci#inim situacijama. Caprimjer, u sprjeavanju zlostavljanja i nasilja u vjeri, kao to prethodni kurDanski citati na to aludiraju. Hazlog dozvole dihada jeste i borba kako bi se potlaeni izbavili iz takve situacije, kao i uvanje svetinje vjere i drave. / 0urDanu se kae6 ,< borite se na 3llahovom putu protiv onih koji se bore protiv vas, ali vi ne otpoinjite borbuJ" 'akle, islam zahtijeva da se izbjegava borba, ali je legalizuje iskljuivo radi odbrane. 'ihad, u stvari, znai borba da se cjelokupni ivot uskladi sa 9ojom voljom, truditi se da se ini dobro i suprotstaviti se zlu. &n predstavlja i borbu protiv nepismenosti i svega to je destruktivno. <slam ne pretenduje imati politiku dominaciju i hegemoniju u svijetu niti potinjavanju vjeri, nego osuuje silu, razaranje, zato to je cilj islama mir meu ljudima. Ca $apadu se dihad prevodi kao sveti rat, a to je re#leksija srednjovjekovne kr anske percepcije islama kao vjere maa. To ine krugovi koji pripisuju islamu nasilje kao nain na koji se irio, a takvo poimanje dihada bi trebalo znaiti da svaki musliman mora mrziti nemuslimana i boriti se protiv njega. <slamu se, s druge strane, ne moe pripisati pojam sveti rat, jer u islamu tako neto nije poznato, budu i da u njemu nema svetih ljudi, pa ni svetih ratova.