Croatian

to je depresivni poremeaj?
(What is a depressive disorder?)

to je depresivni poremeaj?
Rije depresija obino se koristi kad se opisuje osjeaj tuge to je svi povremeno doivimo u svom ivotu. Meutim, taj se termin takoer koristi za opisivanje niza depresivnih poremeaja koji se mogu dijagnosticirati. Budui da je osjeaj depresije dosta uobiajen, vano je razumjeti razliku izmeu nesretnosti i tuge u svakodnevnom ivotu i simptoma depresivnog poremeaja. Veina se ljudi, kada se suoe sa stresom, poput gubitka voljene osobe ili velikog razoaranja ili frustracije, osjea nesretno i tuno. Ovdje je rije o emocionalnim reakcijama koje su odgovarajue u dotinim situacijama i obino traju kratko vrijeme. Takve se reakcije ne smatraju depresivnim poremeajem, nego dijelom svakodnevnog ivota. Depresivni poremeaji su skupina bolesti koje karakterizira pretjerano ili dugorono depresivno raspoloenje i gubitak interesa za stvari u kojima se ranije nalazilo zadovoljstvo. Ti simptomi mogu znatno poremetiti ivot oboljele osobe. Depresivni poremeaji su esti i otprilike jedna od pet osoba doivjet e neki depresivni poremeaj u nekom periodu svog ivota.

Depresivni poremeaji su ozbiljne i uznemiravajue bolesti koje nose stvarni rizik po ivot i zdravlje oboljele osobe. Struna procjena i lijeenje su neophodni. Za tee sluajeve moda e u poetku biti potrebno i bolniko lijeenje. Sreom, lijeenje depresije obino bude vrlo uinkovito.

Koje su glavne vrste depresivnog poremeaja?

Nekoliko razliitih duevnih bolesti ukljuuju depresiju.

Glavni depresivni poremeaj

To je depresivni poremeaj koji se najee dijagnosticira. Osobe s glavnim depresivnim poremeajem postanu vrlo potitene i izgube sposobnost uivanja u ivotu. Kod njih dolazi do pomanjkanja koncentracije i energije i promjene u apetitu i spavalakim navikama. Takoer su uobiajeni i osjeaji krivice. Osjeaj beznaa i oaja moe kod tih osoba dovesti do pomiljanja na samoubojstvo. Glavni depresivni poremeaj moe se pojaviti bez oiglednog razloga i moe se razviti i kod onih koji su do tada normalno ivjeli, koji su uspjeni u svom poslu i sretni u svojim obiteljskim i drutvenim vezama. Njega takoer moe aktivirati neki

2/6

traumatini dogaaj u ivotu s kojim se dotine osobe nisu u stanju nositi. Kada su simptomi glavnog depresivnog poremeaja blai i ima ih manje, ali traju due (vie od dvije godine), ta bolest se naziva distimini poremeaj.

Poremeaj prilagoavanja s depresivnim raspoloenjem

Osobe s ovom bolesti reagiraju na traumatine situacije u svom ivotu kao to su propadanje bliske veze ili gubitak posla, ali su te reakcije snanije nego to je to uobiajeno. Osjeaji depresije vrlo su intenzivni i esto ukljuuju anksioznost, loe spavanje i promjene u apetitu. Vrijeme trajanja simptoma moe varirati od nekoliko tjedana do nekoliko godina. Osobama s ovom vrstom depresije obino je potrebno lijeenje kako bi im se pomoglo da nau naine kako se nositi s boleu i prevladati njezine simptome.

nekoliko sati ili dana i onda nestane. Meutim, kod oko 10 posto majki taj se osjeaj tuge razvije u ozbiljan poremeaj koji se zove poslijeporoajna depresija. Majkama s tom boleu onda postane sve tee nositi se sa zahtjevima svakodnevnog ivota. One mogu osjeati tjeskobu, strah, malodunost, tugu ili krajnji zamor. Neke majke dobiju napade panike ili postanu napete i razdraljive. Moe doi i do promjene u njihovom apetitu i spavalakim navikama. Intenzivni, premda rijetki oblik poslijeporoajne depresije, zove se puerperalna psihoza. Oboljela ena se ne moe nositi sa svakodnevnim ivotom, a moe doi i do poremeaja u njezinom razmiljanju i ponaanju. Prijeko je potrebno i za majku i za dijete da se poslijeporoajna depresija lijei, a na raspolaganju su uinkovita lijeenja.

Polijeporoajna depresija (Post-natal depression)

Poslijeporoajni, tzv. baby blues pogaa otprilike oko polovice novih majki. One osjeaju blagu depresiju, tjeskobu, napete su ili im bude loe i mogu imati potekoa sa spavanjem, iako se osjeaju umorne veinu vremena. Ovaj oblik depresije moe trajati samo

Bipolarni poremeaj raspoloenja (Bipolar mood

disorder)

Osoba s bipolarnim poremeajem raspoloenja (ranije se to zvalo manina depresija) doivljava depresivne epizode koje se izmjenjuju s razdobljima manije koja ukljuuju osjeaj ushienja, pretjeranu aktivnost, razdraljivost, ubrzani govor i

3/6

nepromiljeno ponaanje. U teim sluajevima, kod oboljelih osoba moe takoer doi i do umiljanja. Za vie informacija proitajte brouru: to je bipolarni poremeaj raspoloenja?

neravnotea lijei lijekovima protiv depresije.

Stres
Stres se povezuje s nastajanjem depresivnih poremeaja, osobito kada se radi o osobnim tragedijama ili nesreama. Depresivni poremeaji su uestaliji u izvjesnim razdobljima ivota kada dolazi do glavnih ivotnih promjena, kao to su poroaj, menopauza ili tugovanje nakon smrti bliske osobe. Zbog toga se ee javlja kod mlaih odraslih osoba, ena, starijih osoba i onih s fizikim zdravstvenim problemima.

Paralelni problemi duevnog zdravlja

Osobe s depresijom vrlo esto doivljavaju i simptome anksioznosti. Za vie informacija o anksioznosti proitajte brouru: to je anksiozni poremeaj? Depresiju esto prati tetno uzimanje alkohola i drugih droga. To lijeenje ini sloenijim, tako da je vrlo vana uinkovita kontrola konzumiranja alkohola i drugih droga. Kod osoba s depresijom takoer je prisutan vei rizik od samoubojstva.

Temperament
Osobe s odreenim temperamentom podlonije su depresivnim simptomima. Depresija obino nastaje kod osoba koje osjeaju veliku tjeskobu, koje su vrlo osjetljive, emocionalne i snano reagiraju i lako ih potresu razne stvari u njihovom ivotu. Depresiji su podlone osobe koje su samokritine i perfekcionisti i koje postavljaju visoke standarde sebi i drugima. Isto tako i oni koji su vrlo ovisni o drugima takoer su podloni depresiji ako ih se iznevjeri. Za razliku od toga, osobe koje su optimistine i koje razmiljaju na pozitivan nain, obino su otporne na depresiju.

to uzrokuje depresivne poremeaje?

Kod depresije esto je prisutno vie meusobno isprepletenih imbenika.

Genetski imbenici
Sa sigurnou je utvreno da je tendencija nastajanja depresije nasljedna u obitelji. To je slino predispoziciji ka drugim bolestima, poput dijabetesa i bolesti srca.

Biokemijski imbenici
Za depresivne poremeaje se smatra da nastaju djelomino zbog kemijske neravnotee u mozgu.Ta se

4/6

Uzimanje alkohola i drugih droga

tetno uzimanje alkohola i drugih droga ljude ini vrlo podlonim depresiji. To takoer doprinosi veem riziku od samoubojstva kod osoba s depresivnim poremeajem.

Kakvo je lijeenje na raspolaganju?

Depresivni osjeaji mogu se vrlo uinkovito lijeiti. Osobe kod kojih osjeaj tuge traje due vrijeme ili im uveliko oteava ivot trebaju kontaktirati svog obiteljskog lijenika ili zdravstveni centar zajednice. Lijeenje ovisi o specifinim simptomima za svaku pojedinu osobu, ali ukljuuju jednu ili vie od sljedeih stvari: Psiholoke intervencije, poput kognitivno bihejvioralne terapije (KBT) imaju za cilj promijeniti nain razmiljanja, ponaanja i uvjerenja koja su vezana uz depresiju. Interpersonalne terapije pomau osobama razumjeti posljedice me-uljudskih odnosa na njihove emo-cije. Lijekovi protiv depresije ublauju depresivne osjeaje, vraaju normalne spavalake navike i apetit i smanjuju agresivnost. Za razliku od sredstava za smirenje, lijekovi protiv depresije ne stvaraju ovis-

nost. Oni postupno uspostave ravnoteu u neuroprijenosnicima u mozgu, a uzme jedan do etiri tje-dna dok ponu uinkovito djelovati. Odreeni lijekovi pomau u kontroli promjena raspoloenja kao to je bipolarni poremeaj raspoloe-nja. Promjene u nainu ivota, kao to su tjelovjeba i smanjeno tetno uzimanje alkohola i drugih droga, pomau oboljelima da se oporave od depresije. Za neke jae oblike depresije sigurno i uinkovito lijeenje je elek-tro konvulzivna terapija (EKT), ili ok terapija kako se ona ponekad pogreno naziva. Njom se moe spasiti ivot oboljelima kod kojih je prisutan visok rizik od samouboj-stva ili koji su zbog teine svoje bolesti prestali jesti ili piti, te bi kao posljedica toga umrli. Obitelj i prijatelji osoba s depresivnim poremeajem esto osjeaju zbunjenost i uznemirenost. Potpora i edukacija, zajedno s boljim razumijevanjem bolesti u zajednici, sainjavaju vaan dio lijeenja.

5/6

Gdje se obratiti za pomo

Svom lijeniku ope prakse. U svom drutvenom zdravstvenom centru. U svom drutvenom centru za duevno zdravlje. Za informacije o uslugama vidite Drutvenu pomo i socijalne usluge kao i brojeve 24-satne hitne slube u svom lokalnom telefonskom imeniku. Ako vam je potreban tuma pozovite (TIS) na 13 14 50. Za hitnu savjetodavnu pomo nazovite (Lifeline) na 13 11 14. Lifeline sluba vam takoer moe dati kontakte, daljnje informacije i pomo. Vie informacija moete nai na: www.mmha.org.au www.beyondblue.org.au www.blackdoginstitute.org.au www.depressionet.com.au www.crufad.com www.ranzcp.org www.sane.org www.reachout.com.au

O ovoj brouri
Ovo je jedna iz niza broura o duevnoj bolesti koje financira vlada Australije u sklopu Nacionalne strategije o duevnom zdravlju (National Mental Health Strategy). Ostale broure iz ove serije su: to je duevna bolest ? to je anksiozni poremeaj? to je bipolarni poremeaj raspoloenja? to je izofrenija? to je poremeaj jedenja? to je poremeaj linosti? Besplatne primjerke svih broura moete dobiti od Odjela za duevno zdravlje i radnu snagu Ministarstva za zdravstvo i starenje pri vladi Australije: Mental Health and Workforce Division of the Australian Government Department of Health and Ageing: GPO Box 9848 CANBERRA ACT 2601 1800 066 247 Tel Fax 1800 634 400 www.health.gov.au/mentalhealth Za primjerke broura na drugim jezicima pozovite Multikulturno duevno zdravlje Australije (Multicultural Mental Health Australia) na(02) 9840 3333 www.mmha.org.au

Insert your local details

Version 1 November 2007

6/6