OPORTUNITETNI TROAK I ZAKON OPADAJUIH PRINOSA Svakog dana nalazimo se u situaciji da vrimo izbor.

Uglavnom to radimo nesvjesno ali izbor je tu i mi zapravo vagamo izmeu dvije ili vie stvari. Kako smo uvijek ogranieni naim budetom ili vremenom moramo odabrati ono to je za nas najbolje. Obino samo gledamo ta dobijamo tom odlukom odnosno izborom ali ne i koji je njen troak. U svim ekonomskim kolama i na fakultetima ovo je jedna od prvih i osnovnih stvari koje se ue na osnovima ekonomije. Po definiciji, oportunitetni troak predstavlja vrijednost rtvovanog dobra ili usluge u onim situacijama kada izbor jedne alternative u isto vrijeme znai naputanje neke druge alternative. Prosto reeno, oportunitetni troak je ono ega treba da se odreknemo da bismo neto dobili. Ekonomisti tvrde da troak jednog dobra predstavlja ono ega smo se odrekli da bismo to dobro sebi priutili. Oportunitetni troak mora da se snosi uvijek kada se izmeu rijetkih resursa i roba mora praviti odgovarajudi alternativni izbor. Oportunitetni troak ne mora biti izraen u monetarnim terminima jer troak ne predstavlja uvijek novac koji smo potroili u jednu svrhu umjesto u neku drugu. On zapravo uvijek predstavlja neku korist, neki proputeni prihod, zaradu nastalu usljed donijete odluke o koritenju jedne robe umjesto neke druge, jednog resursa umjesto drugog na alternativni nain. To znai da uvijek kada izvrimo izbor da neki resurs upotrijebimo na jedan nain mi rtvujemo mogudnost da taj isti resurs upotrijebimo na drugi nain. Sa svim ovim esto se susredemo u vlastitim ivotima kada stalno moramo odluivati ta uiniti s naim ogranienim vremenom i dohotkom. esto postavljamo pitanja da li trebamo idi u kino ili uiti za ispit koji je sljedede sedmice, da li demo gledati film ili itati knjigu, da li trebamo idi na poslijediplomski studij ili se zaposliti odmah nakon zavrenog fakulteta. U svakom od ovih sluajeva izbor nas u biti kota oportunitet da uinimo neto drugo. Ta alternativna rtva je zapravo oportunitetni troak. Neposredni dolarski troak odlaska u kino umjesto uenje cijena je ulaznice za kino. Meutim, oportunitetni troak takoer ukljuuje mogudnost dobivanja nie ocjene na ispitu. Oportunitetni troak neke odluke ukljuuje sve njene posljedice. Odluke imaju oportunitetne trokove jer izbor jedne stvari u svijetu oskudnosti znai rtvovanje neke druge. Vaan primjer oportunitetnog troka je troak odlaska na koled. Npr. Trokovi studija u Americi su 1993. godine iznosili 12000 $ godinje ukljuujudi trokove na kolarinu, knjige i putovanja. U ovaj iznos nisu ukljueni oportunitetni trokovi jer je student radedi neke poslove umjesto studiranja mogao zaraditi 16000 $. Prema tome ta proputena zarada od 16000 $ i vrijeme potroeno na uenje i odlaske na predavanja predstavljaju oportunitetne trokove studiranja. Kada saberemo i stvarne trokove i rtvovane zarade vidimo da je oportunitetni troak studiranja 28000 $. I poslovne odluke imaju oportunitetne trokove. Rauni poslovanja ukljuuju samo transakcije u kojima novac zapravo mjenja ruke. Raunovoa poduzeda eli ukljuiti sve transakcije. Za razliku od njega ekonomist uvijek pokuava razotkriti stvarne posljedice koje lee iza dolarskih tokova i izmjeriti stvarne trokove resursa neke djelatnosti. Stoga ekonomisti ukljuuju sve trokove bez obzira na to odraavaju li oni novane transakcije ili ne. Ima vie vanih oportunitetnih trokova koji se ne prikazuju bilancama uspijeha. Npr. u mnogim malim poduzedima porodica moe uloiti mnogo nepladenih sati rada koji se ne ukljuuju kao trokovi. Raunovoe poduzeda ne ukljuuju ni troak kapitala vlasnikovih financijskih doprinosa niti troak tete na okoliu koja se javlja kada poduzede isputa toksine otpatke u oblinju rijeku. Najvanija primjena oportunitetnih trokova javlja se kod netrinih dobara, onih poput istog zraka, zdravlja i rekreacije, gdje usluge mogu biti vrlo vrijedne jer se ne kupuju niti prodaju na tritu. Meutim s ekonomskog stajalita sve su to trokovi ekonomije.

Na tritu koje valjano funkcionira cijena je jednaka oportunitetnom troku. Kad trite tei savrenoj konkurenciji ponude postaju sve bliskije dok u graninom sluaju druga najvia ponuda tj. oportunitetni troak ne bude potpuno jednaka najvioj ponudi koja je u ovom sluaju cijena. Kod analiziranja transakcija koje se odigravaju izvan trita pojam oportunitetnog troka je odsutan. Danas se mnogo toga moe objasniti pojmom oportunitetnog troka. Npr. pojam oportunitetnog troka objanjava zato studneti vie gledaju TV sedmicu poslije ispita nego sedmicu prije ispita. Gledanja TV-a neposredno prije ispita ima visok oportunitetni troak jer bi alternativna upotreba vremena npr. na uenje imala visoku vrijednost za poboljanje ocjena. Nakon ispita vrijeme ima nii oportnuitetni troak. Ili npr. ako bi savezna vlada eljela buiti za naftu nedaleko od Kalifornijske obale uli bi se prigovori. Branitelj programa kae kako se tu nalazi dragocjena nafta a okolo nje obilje morske vode i to bi za dravu bila vrlo jeftina nafta. Meutim u ovom sluaju oportunitetni troak moe biti vrlo visok jer buenje dovodi do izlijevanja nafte koja zagauje plae. To moe smanjiti rekreacijsku vrijednost okeana. Dakle, oportunitetni troak je mjera onoga to je rtvovano kada donesemo odluku. Zakon opadajuih prinosa prvi je definisao David Ricardo na primjeru poljoprivredne proizvodnje u Engleskoj u XIX stoljedu. On kae da demo dobivati sve manje i manje dodatne koline proizvodnje kada upotrijebimo dodatne koliine nekog utroka dok su drugi utroci fiksni, odnosno nepromijenjeni. Npr. ako za obradu fiksne koliine zemlje, recimo 100 ha uopde ne koristimo rad ti nede biti ni prinosa. Ako dodamo samo jednu jednicu rada na tu povrinu proizvest de se 9kg nekog proizvoda, za sljededu jedinicu koliina de se povedati na 13kg. Kako dalje dodajemo po jednu jedinicu rada dodatno proizvedena koliina se smanjuje. Zakon opadajudih prinosa ne vrijedi za tehnologije.