VISOKA ŠKOLA ZA

EKONOMIJU I
INFORMATIKU
PRIJEDOR
SMJER JAVNA
UPRAVA

TRŽIŠTE SA ASIMERIČNIM INFORMACIJAMA

SEMINARSKI RAD IZ MIKROEKONOMIJE

Mentor: Student:
Prof. dr. Ranko Mijić Branka Kesić 03/16
 Prijedor, Januar, 2017. god.

2
SADRŽAJ

UVOD...........................................................................................................................................................3
1.TRŽIŠTE.....................................................................................................................................................4
2.TRŽIŠTA SA ASIMETRIČNIM INFORMACIJAMA...........................................................................................4
2.1.UTICAJ ASIMETRIČNIH INFORMACIJA NA FUNKCIONISANJE TRŽIŠTA.................................................5
2.1.1.Negativna selekcija .....................................................................................................................5
2.1.2.Tržišno signaliziranje...................................................................................................................5
2.1.3.Moralni hazard............................................................................................................................6
2.2.ASIMETRIČNE INFORMACIJE I KORPORATIVNO UPRAVLJANJE ..........................................................6
3.PRIMJER TRŽIŠTA SA ASIMETRIČNIM INFORMACIJAMA............................................................................7
3.1.TRŽIŠTE POLOVNIH AUTOMOBILA .....................................................................................................7
3.2.ASIMETRIČNE INFORMACIJE NA TRŽIŠTU RADA: TEORIJA EFIKASNIH NADNICA................................8
3.3.NESTANAK TRŽIŠTA............................................................................................................................9
ZAKLJUČAK...................................................................................................................................................9
LITERATURA...............................................................................................................................................11

3
UVOD

Tržište (eng. market) je cjelokupnost odnosa ponude i tražnje, kao i faktora koji ih
određuju. Tržište je institucija koja reguliše ekonomske odluke u društvu, to je alokator resursa,
mehanizam odnosa. Tržište je mjesto na kome se obrazuju cijene. Može se posmatrati sa
različitih aspekata:
 geografskog (lokalno, nacionalno, svjetsko),
 prema vrsti proizvoda (agrarnih, industrijskih proizvoda, nekretnina, vrijednosnih
papira),
 prema fazi procesa reprodukcije (trgovina na veliko, trgovina na malo) i dr.
Osnovne funkcije koje obavlja tržište su: alokativna, selektivna, distributivna i
informativna.1
Na savršeno konkurentnim trzištima svi akteri (i kupci i prodavci) su u potpunosti
informisani o osobinama dobara koja su predmet razmjene i o ostalim aspektima tržišta. Ova
pretpostavka se može braniti ako je lako provjeriti kvalitet artikla. Ukoliko nije skupo provjeriti
koja su dobra visokog kvaliteta a koja niskog, onda se cijene dobara jednostavno prilagođavaju
da bi odrazile razlike u kvalitetu.
Međutim, u stvarnom svijetu postoje mnoga tržišta na kojima može biti veoma skupo ili
čak nemoguće dobiti tačne informacije o kvalitetu dobara koja se prodaju. Takva tržišta su tržišta
sa asimetričnim informacijama tj. tržišta na kojima jedna strana posjeduje bolju informisanost od
druge o svojstvima proizvoda koji se razmjenjuju. Po pravilu su prodavci oni koji su bolje
informisani.

1
Pejanović, R., Mikroekonomski pokazatelji (indikatori) u metodologiji ekonomskih istraživanja 1,
Poljoprivredni fakultet, Univerzitet Novi Sad

4
 1. TRŽIŠTE

Tržište predstavlja mjesto gdje se susreću ponuda i potražnja. Tržište je istovremeno i

mehanizam kojim se kroz regulaciju odnosa prodavaca i kupaca, kroz stvarna ili potencijalna
međusobna djelovana, određuju cijene pojedinačnih proizvoda ili skupa proizvoda.
Kao polaznu osnovu o konkurenciji koristi se podjela tržišnih struktura po kojoj postoje
dva osnovna tipa:
 savršena, odnosno potpuna konkrencija i
 nesavršena, odnosno nepotpuna konkurencija.
Savršena konkurencija je takvo tržišno stanje u kojem postoji veliki broj prodavaca i
kupaca na tržištu istog, homogenizovanog proizvoda i kada svi proizvodi imaju cijenu i
razmjenjuju se na tržištu , a učesnici na tržištu nemaju nikakvog uticaja na cijenu po kojoj
kupuju ili prodaju, odnosno cijena je objektivno data veličina.
Nesavršena konkurencija preovladava u industriji kada god pojedinačni ponuđači imaju
određeni nadzor nad cijenom svog proizvoda. Za razliku od učesnika savršene konkurencije koji
donose odluku samo o visini proizvodnje, tzv. price-taker učesnici ili price-makeri donose
odluku i o visini cijena. Nesavršena konkurencija ne podrazumjeva da preduzeće ima apsolutni
nadzor nad cijenom svog proizvoda, već ono može odrediti cijenu samo u razumnim okvirima.

2. TRŽIŠTA SA ASIMETRIČNIM INFORMACIJAMA

Različite informacije mogu smanjiti efikasnost tržišta. Situacija kada jedna strana u
ekonomskoj transakciji ima bolje informacije o proizvodu ili usluzi nego druga strana naziva se
asimetričnost informacija.
Ova pojava je vrlo česta jer rijetko kada i prodavac i kupac imaju jednake informacije o
proizvodu. Ona strana koja ima više informacija je u prednosti u odnos na onu koja ima manje.
Ta strana zna puno više o proizvodu, njegovim prednostima i manama te je stoga u stanju donjeti
objektivniju odluku o njegovoj vrijednosti.
Na konkurentskom tržištu svi tržišni učesnici imaju potpune informacije o cijenama i
kvalitetu roba koje kupuju. Ipak to nije slučaj sa tržištem ljekarskih ili zubarskih usluga,
osiguranjem ili tržištem polovnih automobila. Zubari znaju više o kvalitetu svojih usluga nego
pacijenti. Na drugoj strani, kupci polisa životnog osiguranja znaju više o svom zdravlju nego
agent osiguranja koji im prodaje polise. Dok vlasnici polovnih automobila znaju više o svom
automobilu nego potencijalni kupci.

5
 Informacije nisu jednako dostupne svim ugovornim stranama, dakle informacije su
asimetrične.
George Akerlof, Michael Spence i Joseph Stiglitz su 2001. dobili Nobelovu nagradu za
teoriju asimetričnih informacija. U svom radu objašnjavaju asimetričnost informacija na
financijskom tržištu koja uzrokuje financijsku krizu.2
Osnovna funkcija finansijskih tržišta je usmjeravanje sredstava prema onim preduzećima i
osobama koje žele ostvariti. Ako finansijska tržišta ne obavljaju učinkovitu ovu funkciju
ekonomija ne funkcioniše efikasno te je spriječen njegov rast, a to implicira nesposobnost
investitora o tome koje su investicijske prilike kreditabilne. Posljedica toga je borba finansijskog
sistema sa problemom asimetričnih informacija; problem koji predstavlja puno veću upućenost
jedne ugovorne strane u aspekte određenog posla od druge ugovorne strane.3
Tržište predstavlja skup ugovora koji povezuju privredne subjekte koji nezavisno jedni od
drugih donose odluke o kupovini i prodaji. Privredni subjekti se neprekidno prilagođavaju
promjenjenim uslovima razmjene. Odluke donose u uslovima neizvjesnosti i rizika.
Nesavršenost tržišta otežava prilagođavanje tako da tržište ne funkcioniše glatko povećava
rizik. Informacije imaju svoju cijenu, a jedna od čestih situacija je da oba ili više učesnika u
ugovornoj transakciji nemaju isti uvid u potrebne informacije.
Situacija u kojoj jedna strana ima bolji uvid ili bolje znanje o bitnim elementima transakcije
naziva se informaciona asimetrija ili problem asimetričnih informacija. Ovaj problem se
ispoljava u mnogim oblastima poslovanja – korporativnom upravljanju, moralnom hazardu,
insajderskom trgovanju i drugim situacijama gdje jedna strana ima značajnu prednost zbog
boljeg poznavanja ključnih informacija. Međutim, noviji doprinosi u ovoj oblasti negiraju značaj
asimetričnih informacija.

UTICAJ ASIMETRIČNIH INFORMACIJA NA FUNKCIONISANJE TRŽIŠTA

Postoje više slučajeva uticaja asimetričnih informacija na funkcionisanje tržišta koji

zahtjevaju posebnu pažnju kao što su:
a) negativna selekcija
b) signaliziranje
c) moralni hazard

2
Akerlof, Dž., Spens, M., Štiglic, Dž., Tržište sa asimetričnim informacijama, Nobelova nagrada za 2001.

3
http://anablasko.blogspot.ba/2012/05/asimetricne-informacije.html

6
 d) podsticaji za pregovaranje

Negativna selekcija

Postojanje asimetričnih informacija dovodi do problema negativne selekcije.

Negativna selekcija je problem vezan s asimetričnim informacijama koji se pojavljuje prije
nastanka transakcije. Potencijalno vrlo rizični tražioci kredita najaktivnije traže kredit. Kako
negativna selekcija povećava šansu davanja zajma sa velikim kreditnim rizikom, kreditori mogu
odlučiti da ne daju kredit nikome, iako na tržištu ima nerizičnih tražioca kredita.

Tržišno signaliziranje

Tržišno signaliziranje je proces u kojem prodavači šalju kupcima signale koji prenose
informacije o kvalitetu proizvoda
Na tržištu rada kada preduzeće želi zaposliti nove radnike onda je interes preduzeća da
zaposlenici budu visoko produktivni. Ali u trenutku zaposlenja preduzeće ne može dovoljno
pouzdano znati da li je neki zaposlenik produktivan ili nije. Preduzeće mora investirati realne
resurse (vrijeme, novac, ugled, ...) da bi saznalo o kvalitetu zaposlenika (probni rad). Zbog toga i
zaposlenici žele poslati signal o vlastitoj produktivnosti.
Intervju je prilika i za preduzeće i za potencijalne zaposlenike. Imidž, CV, motivaciono
pismo su slabiji signali.
Da bi signal bio dovoljno jak, visoko produktivnim ljudima mora biti lakše dati taj signal
nego nisko produktivnim ljudima, tako da je vjerovatnije da će visoko produktivni ljudi poslati
taj signal. Diploma (dodatak diplomi) je jak signal jer ga neproduktivne osobe neće moći imati i
ponuditi prilikom zapošljavanja.4

4
Fernando i Yvonn Quijano, Tržište s asimetričnim informacijama

7
 Grafikon 1. Jednostavan model signaliziranja na tržištu rada

Obrazovanje može biti koristan signal visoke produktivnosti grupe radnika ako je toj
grupi radnika lakše dobiti visoko obrazovanje nego niskoproduktivnoj grupi.
Na lijevom grafiku niskoproduktivna grupa će izabrati nivo obrazovanja y = 0 zbog tog
što je trošak obrazovanja veći od povećanja plate dobijene zbog višeg stepena obrazovanja.
Međutim, na desnom grafiku visokoproduktivna grupa će odabrati nivo obrazovanja y* = 4
jer je očekivana zarada veća od troškova obrazovanja.

Moralni hazard

Moralni hazard je kada osigurana osoba čije se ponašanje ne može nadgledati utiče na
vjerovatnost ili obim isplate povezane s događajem.
Kada osoba, u potpunosti osigurana i za koju osiguravajuća kuća ima ograničenu
informaciju u pogledu nadzora, onda osiguraniku može biti isplativo da promijeni ponašanje.
Ako preduzeće ne može nadzirati ponašanje, može se dogoditi da će joj troškovi poslovanja biti
veći od očekivanih.
Primjer: Smanjenje problema moralnog hazarda – jamstva o zdravlju životinja
Kupcima žive stoke informacija o zdravlju je vrlo važna. Zbog asimetrične informacije
na tržištu stoke većina država zahtijeva jamstva o zdravlju stoke
Iako jamstva rješavaju problem da prodavač ima bolju informaciju od kupca, one takođe
stvaraju oblik moralnog hazarda.

8
 Kao odgovor na problem moralnog hazarda, mnoge su države modifikovale zakone o
jamstvu na stoku tako da su obavezale prodavače da kažu kupcima ako je stoka bolesna u
trenutku prodaje.5

ASIMETRIČNE INFORMACIJE I KORPORATIVNO UPRAVLJANJE

Situacija kada jedna strana u ekonomskoj transakciji ima bolje informacije o proizvodu ili
usluzi nego druga naziva se asimetričnost informacija. Ova pojava je vrlo česta jer rijetko kada i
prodavač i kupac imaju jednake informacije o proizvodu. Ona strana koja ima više informacija je
u prednosti pred onom koja ih ima manje. Ta strana zna puno više o proizvodu, njegovim
prednostima i manama te je stoga u stanju donijeti objektivniju odluku o njegovoj vrijednosti.6
Korporativna forma se do sada pokazala kao najbolji oblik vlasničke strukture,
naročito ako je riječ o velikim preduzećima.
Evolucija ovakve forme prouzrokovala je do tada nepoznat fenomen razdvajanja
funkcija upravljanja i vlasništva.
Rast kompanija i razvoj finansijskih tržišta doveli su do proporcionalnog smanjenja
uticaja individualnih investitora i vlasnika kapitala na poslovanje kompanija, dok je
razdvajanje funkcije upravljanja biznisom i vlasništva prouzrokovalo potrebu za pojačanim
nadzorom nad kompanijama.
Adam Smit je u Bogatstvu naroda upozorio na nebrigu onih koji rukovode tuđim novcem.
Iako je uvidio potencijalni problem, Smit ga nije detaljnije razradio, niti je ukazao na empirijske
podatke koji potvrđuju njegovu bojazan. Ovo je razumljivo imajući u vidu istorijski kontekst
vremena u kome je tekst nastao, vremena u kome je većina kompanija bila mala, a njima su
dominantno rukovodili njihovi osnivači ili članovi njihovih porodica. Empirijski dokaz
svojih pretpostavki Smit je mogao pronaći samo u kompanijama koje su bile dovoljno
velike i čije je vlasništvo bilo dovoljno disperzovano, a to je u tadašnje vrijeme bilo prije
iznimka nego pravilo.
Literatura o problemima korporativnog upravljanja koja sadrži pokušaj empirijskog
dokazivanja seže sve do teksta, sada već ekonomske klasike, koji su objavili Berle i Means
(1932). Njihov rad je predstavljao inspiraciju i uvod za mnogobrojne radove prevashodno iz
oblasti finansija i prava, ali i iz oblasti organizacije, korporativne strategije i sociologije. Iako je
tekst objavljen u vrijeme Velike depresije u Americi, on se odnosi na stanje u privredi prije sloma
Njujorške berze 1929. godine. Imajući u vidu da su kompanije u prethodnom periodu bile

5
Fernando i Yvonn Quijano, Tržište s asimetričnim informacijama

6
http://anablasko.blogspot.ba/2012/05/asimetricne-informacije.html

9
usmjerene na svoje osnivače, njihov rast i evolutivni razvoj ka rukovodstvu sačinjenom od
profesionalnih menadžera rascijepio je osnovni atom vlasništva na dvije komponente:
kontrolu i prinos od vlasništva. Time je doveden u pitanje osnov na kome je počivala
dotadašnja privreda. Rad je utisnuo dubok pečat na tadašnju ekonomsku misao i doprinjeo
oblikovanju većine zakona o hartijama od vrijednosti iz 1930-ih godina čija je osnovna ideja bila
zaštita malih akcionara, dobrim dijelom i od menadžera kompanija.7

3. PRIMJER TRŽIŠTA SA ASIMETRIČNIM INFORMACIJAMA

Postoji mnogo primjera koji objašnjavaju asimetrične informacije. Tako npr. osoba koja
kupuje osiguranje od, npr., požara, u slučaju da želi podmetnuti požar, ima puno bolje
informacije od osiguravajućeg društva o nastupu štetnog događaja. Osoba koja kupuje osiguranje
u prednost je pred osiguravajućim društvom jer ono, budući da nema informaciju o namjernom
podmetanju požara, može zaračunati nižu premiju.

TRŽIŠTE POLOVNIH AUTOMOBILA

Nedostatak potpunih informacija pri kupovini polovnog automobila pove

ava rizik pri kupovini i smanjuje vrijednost automobila. Prodavci su ti koji su više informisani o
kvalitetu automobila.
Ukoliko pretpostavimo da postoje dvije vrste polovnih automobila: dobri (4000 €) i loši
(2000 €), kupci neće znati koji je automobil dobar a koji nije, pa će biti spremni da plate 3000 €.
To će dovesti do toga da se prodavci dobrih polovnih automobila postepeno povlače sa tržišta, jer
ne ostvaruju dovoljno visoku cijenu. Sa asimetričnim informacijama, kupcima je teško da odrede
kvalitet. Oni smanjuju očekivanu vrijednost polovnog vozila, jer nisu sigurni da li će kupiti dobar
ili loš polovni automobil. Time dolazi do pomjeranja potražnje i za dobrim i za lošim polovnim
vozilima.

7
Begović, B. i dr., Unapređenje korporativnog upravljanja, CLDS, Beograd, 2003

10
 Grafikon 2. Kriva potražnje

Kada prodavači imaju bolje informacije o proizvodu od kupaca, može se pojaviti tzv.
“problem limuna” (kupovina “mačka u vreći”) u kojem proizvodi niže kvalitete istisnu
proizvode višeg kvaliteta.
Na lijevoj slici krivulja potražnje za visoko kvalitetnim automobilima je DH.
Kako kupci spuštaju svoja očekivanja vezana za kvalitetu automobila na tržištu potražnja
se pomiče na DM.

Grafikon 3. Visoko i nisko kvalitetni automobili

Takođe, na desnoj slici potražnja za nisko kvalitetnim automobilima se pomiče sa DL na

DM.

11
 Kao rezultat količina visoko kvalitetnih automobila se smanjuje sa 50,000 na 25,000, i
količina nisko kvalitetnih automobila se povećava sa 50,000 na 75,000. Na kraju se prodaju
samo nisko kvalitetni automobili.

ASIMETRIČNE INFORMACIJE NA TRŽIŠTU RADA: TEORIJA EFIKASNIH

NADNICA

Teorija efikasnih nadnica podrazumijeva objašnjenje postojanja nezaposlenosti i

diskriminacije nadnica koje priznaje da nivo nadnice može uticati na produktivnost rada.
Nezaposlenost u modelu izbjegavanja se može javiti na inače konkurentnom tržištu rada
kada poslodavci ne mogu tačno nadgledati radnike.

Grafikon 4. Kriva neizbjegavanja davanja nadnice

Ovdje krivulja neizbjegavanja daje nadnicu koja je potrebna da bi odvratila radnike od

izbjegavanja rada.
Firma zapošljava Le radnika (pri efikasnoj nadnici koja je viša od konkurentske) stvarajući
L* − Le nivo nezaposlenosti.

12
NESTANAK TRŽIŠTA

Posmatrajmo tržište polovnih automobila, krševe i ljubimce. Vlasnici prodaju krševe za

1000 evra, a kupci bi najviše za njih dali 1100. Ljubimce bi vlasnici prodali za 2000 evra, a kupci
bi najviše platili za 2200.
Ako bi kupci i prodavci pošteno razmijenili informacije, krševi bi se prodavali po
prosječnoj cijeni od 1050 evra, a ljubimci za 2100 evra. Slobodna trgovina bi svakom učesniku
donjela porast blagostanja i trgovina bi bila efikasna.
Međutim, dešava se da prodavci ne razmijene informacije sa kupcima. Pretpostavimo da
je očekivana vrijednost veća od 2000 evra. Svaki prodavac može da pregovara o cijeni u rasponu
između 2000 evra i očekivane vrijednosti (bez obzira da li se radi o krševima ili ljubimcima).
Vlasnici ljubimaca će ostvariti kapitalnu dobit, a vlasnik krševa će ostvariti enormnu renu.
Naravno, ovakva situacija ne može dugo da traje i kupci će posumnjati u kvalitet vozila. Njihova
očekivana vrijednost polovnih automobila mora da padne.
Pretpostavimo da je sada očekivana vrijednost manja od 2000 evra. Prodavci ljubimaca
neće htjeti da ih prodaju po toj cijeni koju dobijaju od kupaca i napustiće tržište polovnih vozila.
Ovo tržište napustiće i kupci koji žele da kupe kvalitetnije polovne automobile, jer će posumnjati
u kvalitet jeftinijih automobila.
Na tržištu ostaju jedino krševi. Za krševe kupci ne žele da plate više od 1100 evra.
Previše krševa istjeruje kvalitetna polovna vozila sa tržišta. Smanjuje se ekonomsko blagostanje
od trgovine. Kupci i prodavci ljubimaca shvataju da moraju da podnesu dodatne troškove radi
otkrivanja, odnosno prikazivanja pravog kvaliteta automobila. Da ne bi došlo do progona sa
tržišta, učešće ljubimaca na tržištu polovnih automobila mora da bude 81%. U ovom primjeru,
dovoljno je da krševi predstavljaju ¼ i da istjeraju dobra polovna vozila sa tržišta. Ako je učešće
pola/pola, krševi dominiraju ako nema dodatnih informacija koje pomažu da se napravi selekcija
na tržištu.

13
ZAKLJUČAK

Odvajanje svojina i kontrola može stvoriti korporativne upravljačke strukture koje

nisu zasnovane na svojini (kao što je fiducija, koalicija). Ugovori i/ili zakoni zato treba da
omoguće kontrolu nad preduzećem na način koji usklađuje interese različitih ugovornih strana u
preduzeću. Informaciona asimetrija i oportunizam različitih strana stvara informacione
(transakcione) troškove koji utiču na tržišnu vrijednost preduzeća.
Informacija je proizvod kao i svaka druga roba i do nje se može doći uz odgovarajuću
tržišnu cijenu. Dakle, informacije su bitne za ekonomske analize.
Analize tržišta sa asimetričnim informacijama su značajne za ekonomsku teoriju jer se na
ovaj način ekonomska analiza postavlja u okvire koji su primjereni konkretnom privrednom
životu.

14
LITERATURA

[1] Pejanović, R., Mikroekonomski pokazatelji (indikatori) u metodologiji ekonomskih

istraživanja 1, Poljoprivredni fakultet, Univerzitet Novi Sad
[2] Internet stranica: http://anablasko.blogspot.ba/2012/05/asimetricne-informacije.html , 4.1.2017.
[3] Begović, B. i dr., Unapređenje korporativnog upravljanja, CLDS, Beograd, 2003
[4] Fernando i Yvonn Quijano, Tržište s asimetričnim informacijama
[5] Akerlof, Dž., Spens, M., Štiglic, Dž., Tržište sa asimetričnim informacijama, Nobelova
nagrada za 2001.

15