Druga ekonomska škola

Zagreb, Dobojska 12A

Seminarski rad iz tržišta kapitala

Tema:

BROKERI I BROKERSKA DRUŠTVA

Ime i prezime učenika: Fran Šušković Stipanović

Razred: 4.A

1
Sadržaj

UVOD................................................................................................................................................3

2. TRŽIŠTE VRIJEDNOSNIH PAPIRA........................................................................................4

3.DIONICE I DRUGI VRIJEDNOSNI PAPIRI..............................................................................5

3.1 Dionice..................................................................................................................................5

3.2 Obveznice.............................................................................................................................6

3.3 Ostali vrijednosni papiri....................................................................................................7

4.POVIJEST TRŽIŠTA VRIJEDNOSNIH PAPIRA(BURZE)....................................................7

5.SUDIONICI TRŽIŠTA VRIJEDNOSNIH PAPIRA...................................................................9

6.POSLOVANJE BROKERA I BROKERSKIH DRUŠTAVA.................................................10

7.BROKERSKA DRUŠTVA U REPUBLICI HRVATSKOJ…………………………………………………..12

ZAKLJUČAK.................................................................................................................................14

8.LITERATURA.............................................................................................................................15

2
1.UVOD

Cilj i zadatak ovog vlastitog istraživanja je pobliže prikazati i objasniti kako

posluju brokeri i brokerska društva, te svih ostalih čimbenika i termina koji su
povezani sa navedenom temom.
Ovaj cjelokupni rad sastojat će se od općih i jednostavnih ekonomskih
pojmova, tržišta kapitala i burzovnog poslovanja do sve složenijih pojmova koji su
pobliže i usko vezani uz glavnu temu koja je opisati rad brokera i brokerskih
društva.
Brokeri su temeljni dio burzovnog tržišta i ključan dio današnje ekonomije.
Svjetska ekonomija u današnjem svijetu bazira se na otvorenom tržištu ekonomije i
tržištu vrijednosnih papira u kojemu burzovna društva imaju pivotalnu ulogu kao
posrednik između kupca i prodavatelja vrijednosnih papira.
Povodom digitalizacije i sve veće kompjuterizacije društva, tržište je sve
veće i raste. Brokerska društva također rastu radi toga te je za očekivati da će imati
sve veći utjecaj zbog raširenosti interneta i ujedno stvoriti veći broj investitora.

3
2. TRŽIŠTE VRIJEDNOSNIH PAPIRA

Tržište vrijednosnih papira vrsta je tržišta koja brokerima i trgovcima

dionicama, obveznicama i ostalim vrijednosnim papirima omogućuje trgovanje. U
užem smislu, ono je skupni pojam za ponudu i potražnju vrijednosnih papira.
Vrijednosni papiri najčešće se dijele na vlasničke i dužničke. Vlasnički
vrijednosni papiri uglavnom su dionice, a dužnički najčešće obveznice. Vrijednosni
papiri mogu glasiti na ime ili na donositelja. Isto tako mogu se izdavati po ročnosti
(kratkoročni, srednjoročni, dugoročni)
Dionice i obveznice financijski su instrumenti koji predstavljaju vlasništvo
(dionice) i dug (obveznice). Biti vlasnik dionice znači biti vlasnik dijela poduzeća.
Biti vlasnik obveznice znači biti kreditor. Burza je mjesto na kojem se obavlja
organizirano trgovanje vrijednosnim papirima. Kada društvo prvi puta emitira
dionice ili novu seriju emitira ih na primarno tržište. Nakon toga, kada vlasnici
dionica počnu njima trgovati, ta trgovina odvija se na sekundarnom tržištu u koje
spadaju i burze.
Da bi kupili ili prodali dionice na burzi, to moramo obaviti preko brokerskih
kuća koje su članice burze. Ponuda se obavlja električnim putem onda kada one
dobiju nalog za kupnju ili prodaju određenih dionica. Ukoliko su brokeri
zainteresirani dolazi do trgovine i slijedi sklapanje kupoprodajnog ugovora.

Kretanje cijena dionica na burzama generalno može biti u porastu ili padu.
Dok prevladava porast govorimo o tržištu kojem prevladavaju bikovi, a dok cijene
padaju govorimo o vladavini medvjeda. Zbog olakšanja praćenja cijena dionica na

4
tržištu postoje tržišni indeksi. U te indekse su najčešće uvrštene dionice kojima se
uglavnom trguje i koje imaju veću kapitalizaciju, kako bi predstavljale cijelo tržište.

3.DIONICE I DRUGI VRIJEDNOSNI PAPIRI

3.1 Dionice

Dionica je vlasnički vrijednosni papir kojim kupac dionice ostvaruje

vlasništvo idealnog dijela vlasničke glavnice dioničkog poduzeća. One su prenosivi
vrijednosni papiri. Dionice se dijele na redovne tj. one sa pravom glasa na
godišnjim skupštinama i pravima bez ograničenja te povlaštene koje su bez prava
glasa, ali s određenom povlasticom za vlasnika.
Kao vlasnik dionica, dioničar ima:
o Pravo glasa na godišnjoj skupštini
o Pravo na udio u dobiti
o Pravo prvokupa u slučaju novog izdanja dionica
o Ograničeni pristup poslovnim knjigama
o Ograničenu odgovornost u slučaju likvidacije društva
o Proporcionalni udio u imovini društva u slučaju likvidacije

Prilikom izdavanja ili emisije dionica one moraju posjedovati neke osnovne podatke
i značajke kao što su naziv emitenta, vrste dionica, načine emisije, prava koja
proizlaze iz pojedinih dionica, način isplate dividende itd.
Dionice se najprije nude u primarnoj emisiji preko pokrovitelja izdanja
brokerske kuće ili investicijske banke koja sama otkupljuje dio ponude i dalje nudi
dionice institucionalnim investitorima po određenoj početnoj cijeni. Pokrovitelj može
otkupiti izdanje i jamčiti za cijenu ili samo posredovati u izdavanju bez rizika od
pada cijene dionica. Ukoliko se pokrovitelj odluči otkupiti izdanje može ostvariti
dobit kada dionice dođu na burzu i počnu rasti.
Nakon toga, dionice počinju kotirati na burzi, za što postoje uvjeti kotacije
koji su propisani od strane pojedinih burza, a koje su najčešće jako stroge. Postoji

5
mogućnost prodaje kupljenih dionica koja vraća uloženi kapital i eventualno donosi
profit. Prodajna cijena dionice nije ona koja piše na dionici nego se to naziva
nominalna cijena.
Cijene dionica padaju i rastu tijekom vremena što ovisi o poslovanju
trgovačkog društva, ponudi i potražnji te mnogim drugim faktorima. Kretanje cijena
dionica nekog društva dobar je pokazatelj njegovog poslovanja i menadžmenta.
Prilikom kupnje ili prodaje dionica treba stalno pratiti kretanje cijena dionica i
konzultirati brokere iz brokerskih kuća.

3.2 Obveznice

Obveznica je dužnički vrijednosni papir (za razliku od dionice koja je vlasnički

vrijednosni papir), što znači da imatelju obveznice, u određenom roku, pripada
pravo na povrat određenog iznosa glavnice i pripadajuće kamate. Kamata se, pak
isplaćuje periodično ili se pribraja glavnici i isplaćuje o dospijeću. Dakle, može se
raditi o stalnom izvoru prihoda, poput kamata koje se godišnje pripisuju na glavnicu
u banci. Pojednostavljeno rečeno, radi se o posuđivanju novčanih sredstava koja
se vraćaju u cijelost i imatelju obveznice, uvećana za određenu kamatu.
Obveznice izdaju državne institucije kao što su HNB, Ministarstvo financija
RH., Državna agencija za osiguranje štednih uloga, ali i dionička društva, koja na
taj način dolaze do financijskih sredstava potrebnih za poslovanje, a da pritom ne
mijenjaju svoju vlasničku strukturu. U usporedbi sa dionicama, obveznica je manje
rizičan vrijednosni papir koji donosi umjerene prinose.
Prednost obveznice je mogućnost planiranja onog koji je izdaje o njenoj
krajnjoj vrijednosti dok je to kod dionica dosta nepredvidivo. Mana obveznica je u
tome što izdavatelj kupcima jamči određenu kamatu koju on mora osigurati. Znači
da je kod kupovine obveznica zajamčena kamata što jamči veću sigurnost od
kupovine dionica.

6
3.3 Ostali vrijednosni papiri

Pod ostale vrijednosne papire spadaju hibridni vrijednosni papiri. Nazivamo

ih još i financijske izvedenice, a to je posebna grupacija vrijednosnih papira
izvedenih iz drugih klasičnih oblika vrijednosnih papira (obveznica i dionica). Dijele
se na preferencijalne dionice, participativne obveznice i izvedenice.

4.POVIJEST TRŽIŠTA VRIJEDNOSNIH PAPIRA (BURZE)

Burza se vjekovima razvijala i izrastala iz sajmova koji su već u srednjem

vijeku postojali u svim značajnijim lučkim gradovima u Europi. Prve prave burze
spominju se u 12. stoljeću u Lyonu, a od sredine 16. stoljeća i u drugim europskim
metropolama.
Burzovno tržište razvija se usporedno s razvojem robnog i novčanog
prometa. U početku su burze predstavljale mjesto na kojem su se trgovci sastajali
radi međusobnog sklapanja trgovačkih poslova robom, a kasnije i radi poslova s
mjenicama i obveznicama.
Postupno trgovci organiziraju posebne ustanove gdje održavaju stalne
sastanke i sklapaju kupoprodajne ugovore o trgovanju robom i vrijednosnim
papirima. Ime burza potječe od imena obitelji Van der Burse koja je imala kuću na
trgu u Bruggeu. Oko kuće na trgu i u samoj kući sastajali su se trgovci radi
obavljanja trgovačkih poslova s mjenicama i obveznicama.
Trgovina vrijednosnim papirima doživljava je svoj procvat u 18. stoljeću
kada se velikom brzinom osnivaju dionička društva kao rezultat povećanja kapitala
i poslova u prekomorskim kolonijalnim zemljama. Prekomorski poslovi dosežu svoj
vrhunac na početku 19. stoljeća, a dionice postaju najvažnija investicija u gradnji
željeznica, putova i teške industrije.
Najpoznatiji burzovni krah u povijesti dogodio se 1929. godine na New York
Stock Exchangeu i odrazio se na burze u čitavom svijetu. Pad burze u New Yorku
bio je početak krize koja je trajala više od 10 godina u SAD-u. Krizu na burzi pratila
je i gospodarska kriza koja je tada zahvatila čitav svijet iako se privredna kriza nije
kretala usporedno s kretanjem vrijednosti vrijednosnih papira. Cijene su na

7
svjetskom tržištu 1929. godine prosječno pale za 30-40% a najveći pad zabilježen
je u poljoprivrednom sektoru.

Slična stvar dogodila se i 2000. godine, te 2008. godine. Poremećaji vrijednosti

dionica u New Yorku uzrokovali su dugoročne poremećaje na svim svjetskim
tržištima. 2008. godine krizu su uzrokovali poremećaji na tržištu hipotekarnih
obveznica.
Nakon velike svjetske krize potkraj dvadesetih godina prošlog stoljeća i
tadašnjim krahom burzovnog poslovanja, vlade svih zemalja u kojima su
organizirane burze vrijednosnih papira strogo kontroliraju njihov rad preko svojih
nadležnih ministarstava i sprječavaju pojave nerealnih špekulacija koje najčešće
izazivaju prodajnu paniku i nagle skokove ili padove burzovnih tečaja.
Burza je barometar financijskog tržišta i mjesto na kojem se stvara novac za
nove poslove. Ona vrlo suptilno reagira na sve važnije političke i ekonomske
događaje u svijetu. Burza je pravo zrcalo vrijednosnih odnosa svjetske ponude i
potražnje i regulator svjetskih cijena predmeta burzovnog poslovanja i njen
povijesni razvoj važno je znati kako bi poslovanje vrijednosnim papirima bilo
dugotrajno održivo i stabilno.

5.SUDIONICI TRŽIŠTA VRIJEDNOSNIH PAPIRA

Na tržištu vrijednosnih papira sudjeluju poduzeća, državne institucije,

brokeri, fizičke osobe, investicijski savjetnici i ostale financijske institucije.
Sudionici tržišta vrijednosnih papira u Hrvatskoj su:

8
 • ulagatelji u financijske instrumente (građani, trgovačka društva, investicijski
i mirovinski fondovi, društva za osiguranje, kreditne institucije i dr.)
• posrednici u trgovini-investicijska društva, kreditne institucije, brokerske
kuće i ostali
• izdavatelji financijskih instrumenata (kompanije koje nude financijske
instrumente radi trgovanja)
• Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. Zagreb (SKDD)
• Zagrebačka burza d.d. Zagreb.

Broker je fizička osoba koja kao zaposlenik investicijskog društva ili kreditne
institucije na temelju odobrenja Hanfe obavlja poslove zaprimanja i prijenosa
naloga u svezi jednog ili više financijskih instrumenata i/ili izvršavanja naloga za
račun klijenata.
Investicijski savjetnik je fizička osoba koja kao zaposlenik investicijskog
društva ili kreditne institucije obavlja poslove zaprimanja i prijenosa naloga u svezi
jednog ili vise financijskih instrumenata i/ii izvršavanja naloga za račun klijenata, i/ili
pak poslove upravljanja portfeljem, odnosno poslove investicijskog savjetovanja, ali
i osoba koja kao zaposlenik društva za upravljanje otvorenim investicijskim
fondovima s javnom ponudom na temelju odobrenja Hanfe obavlja poslove
upravljanja portfeljem i/ili poslove investicijskog savjetovanja.
Brokerske kuće ili brokersko-dilerska društva su pravna lica koja obavljaju
poslove investicijskih savjetnika, brokerskog trgovanja, dilerskog trgovanja,
portfolio menadžera i market makera. Dozvole za obavljanje navedenih poslova
brokerske kuće dobivaju od Komisije za vrijednosne papire. Brokerske kuće,
zapravo, funkcioniraju kao burzovni posrednici, a pojam brokersko-dilersko društvo
potiče od načina njihove organizacije poslovanja.

9
6. POSLOVANJE BROKERA I BROKERSKIH DRUŠTAVA

Broker je osoba ili tvrtka ovlaštena za kupnju i prodaju dionica ili drugih
ulaganja. Ako bilo koja osoba ima želju sudjelovati na tržištu vrijednosnih papira
treba pomoć brokera ili brokerskog društva odnosno posrednika da kupi dionice u
njihovo ime. Danas je moguće otvoriti brokerski račun preko interneta i kupovati
vrijednosne papire bez kontakta sa fizičkim brokerom. Često nazivani brokerima s
popustima, online brokeri su obično jeftiniji i omogućuju kupnju ili prodaju dionica i
drugih ulaganja izravno putem njihovih aplikacija ili platformi za trgovanje. Mnogi
online brokeri sada ne naplaćuju proviziju za kupnju ili prodaju dionica i drugih
ulaganja.
Brokerske kuće ili brokersko-dilerska društva su pravna lica koja obavljaju
poslove investicijskih savjetnika, brokerskog trgovanja, dilerskog trgovanja,
portfolio menadžera. Dozvole za obavljanje navedenih poslova brokerske kuće
dobivaju od Komisije za vrijednosne papire.
Brokerske kuće, zapravo, funkcioniraju kao burzovni posrednici, a pojam
brokersko-dilersko društvo potiče od načina njihove organizacije poslovanja. Ako
brokerske kuće posredovanjem u trgovanju vrijednosnim papirima nastupaju u
svoje ime, a za račun svojih klijenata ili u ime i za račun svojih klijenata, nazivaju
se brokeri. Ako brokerske kuće nastupaju kao trgovci vrijednosnim papirima
nastupajući u svoje ime i za svoj račun, nazivaju se dileri.
Osnovna razlika između ova dva načina poslovanja na tržištu kapitala, je da
brokerske kuće ostvaruju zaradu kroz poslovanje vrijednosnim papirima. Naime,
brokeri za svoje usluge naplaćuju proviziju po izvršenju transakcije, dok trgovci
ostvaruju zaradu razlikom u cijeni (kupovna cijena/prodajna cijena). Brokerske
kuće koje posluju kao dileri u svom poslovanju snose eventualni rizik gubitka, s tim
da diler može istupati na tržištu kao komisionar i zastupnik. Važno je napomenuti
da se u poslovnoj terminologiji pojmovi brokeri i dileri, ne koriste isključivo kao
nazivi za brokerske kuće (kada se želi naglasiti njihov način organizacije), već i za
fizičke osobe koje one upošljavaju. To podrazumijeva da osobe koje neposredno

10
obavljaju poslove trgovanja vrijednosnim papirima moraju imati posebne licence i
dozvole za rad.
Sve brokerske kuće ovakve vrste su pravne osobe osnovane za bavljenje
poslovima posredovanja u trgovini vrijednosnim papirima s obvezom da svoje
poslovanje obavljaju isključivo na organiziranom tržištu ili burzi. Brokerske kuće u
svom poslovanju moraju poštovati stroga pravila iz Zakona koji je propisan od
strane nadležnog organa. Brokerske kuće, zastupaju interese klijenata, prema
nalogu za trgovanje, odnosno, klijent račun ispostavlja brokeru u pisanoj formi, a
dalje se nalozi unose u knjigu naloga člana Burze i Burzin elektronički sustav za
trgovanje. 

Kako bi fizička osoba koristila usluge brokerskog društva mora otvoriti

račun. Račun korisnik otvara u jednoj od odabranih brokerskih kuća. Zahtjev za
otvaranje šalje se putem online prijave preko internetskih stranica brokerskog
društva. Nakon toga, korisnik sklapa Ugovor o obavljanju brokerskih poslova čime
se stječe mogućnost trgovanja vrijednosnim papirima na području Republike
Hrvatske.
Kako bi osoba mogla postati klijent brokerskog društva mora imati potrebnu
dokumentaciju: Ugovor o obavljanju brokerskih poslova, obrazac za razvrstavanje
klijenata te vidljive kopije osobne iskaznice i kartice tekućeg računa. Po zaprimanju
sve potrebne dokumentacije, pravilno popunjene i potpisane klijent može započeti
Internet trgovanje putem web stranica brokerskog društva.
Sve češće se koristi pojam brokerske kuće kod nas koji ne podrazumijeva
samo kuće koje posluju na burzi, odnosno njihov domet poslovanja proširen na
globalnu razinu. To znači da postoje brokerske kuće koje posluju izvan
organiziranog tržišta u našoj zemlji, tj. one posluju na međunarodnom financijskom
tržištu. Ovdje je riječ o brokerima koji rade na Forex-u, odnosno klijentima pružaju
usluge za trgovanje na forex tržištu. Njihova osnovna prednost je u tome što je
spektar mogućnosti koje su dostupne klijentima u sklopu njihovih usluga dostigao
nemjerljive razine u odnosu na situaciju od prije samo nekoliko godina. Trgujući
posredstvom brokerske kuće na forex tržištu klijentima pruža mogućnost da trguju

11
znatno većim brojem investicijskih instrumenata te mogućnost trgovanja po
svjetskim standardima organizacije trgovanja.

12
7.BROKERSKA DRUŠTVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Sve brokerske kuće u Hrvatskoj predstavljaju pravna lica koja su osnovana

za bavljenje poslovima posredovanja u trgovini vrijednosnim papirima. Njihovo
poslovanje se odvija isključivo na organiziranom tržištu ili burzi, a obavlja se uz
primjenu posebnih pravila po Zakonu koji je propisan od strane nadležnog
ministarstva. Drugi naziv koji se koristi za brokerske kuće u Hrvatskoj je brokersko-
dilerska društva, a nastao je tijekom procesa privatizacije, uslijed nastajanja
promjena koje su ustanovile nove ekonomske kategorije, nove instrumente i novu
terminologiju
Sve brokerske kuće u Hrvatskoj su u obvezi imati licence za obavljanje
brokerskih i dilerskih poslova, kao i dozvole za osnivanje i rad na tržištu kapitala.
Komisija za vrijednosne papire daje dozvole za emitiranje vrijednosnica, obavlja
kontrolu poslovanja i daje dozvolu za osnivanje svih sudionika na financijskom
tržištu: burza, brokersko-dilerska društva, društva za upravljanje investicijskim
fondovima i centralni registar. Komisija za vrijednosne papire osigurava
transparentnost svih aktivnosti na tržištu vrijednosnica štiteći sudionike od moguće
zlouporabe i nekorektnog poslovanja.

U Republici Hrvatskoj posluje ukupno 31 brokerskih društava, a ovo je top 10

najuspješnijih:
1. Agram brokeri d.d.
2. HITA vrijednosnice d.d.
3. Interkapital vrijednosni papiri d.o.o.
4. Privredna banka Zagreb d.d.
5. Zagrebačka banka d.d.
6. Fima vrijednosnice d.o.o.
7. Erste&Steiermarkische Bank d.d.
8. Raiffeisenbank Austria d.d.
9. ADDIKO BANK d.d.
10. Societe Generale-Splitska banka d.d.

13
 Neka brokerska društva smanjuju opseg poslovanja i postaju vezani
zastupnici drugih investicijskih društava, a druga pokušavaju proširiti ponudu
usluga i na taj način osigurati dodatne prihode. Tako neki nude trgovanje
financijskim izvedenicama na različite financijske instrumente, kao što su dionice,
valutni parovi, robe (poput zlata ili platine), zatim burzovni indeksi ili državne
obveznice. U posljednje vrijeme, otkako su započeli novi monetarni poticaji
Europske središnje banke s programom otkupa državnih obveznica, klijenti su jako
zainteresirani za trgovanje na europskim tržištima kapitala.
Gotovo polovica klijenata domaćih brokerskih kuća trguje u inozemstvu -
ponajviše na Wall Streetu i u Njemačkoj - a prošle godine vrijednost ulaganja u
strane vrijednosne papire skočila na 2,1 milijardu kuna. Ulazak Hrvatske u
Europsku uniju znatno je olakšao i pojednostavio trgovanje na stranim burzama, a
time i pojeftinio troškove trgovanja. Prema podacima iz vodećih hrvatskih
brokerskih kuća hrvatski državljani su vrlo brzo uočili mogućnosti koje se pružaju
na inozemnim tržištima kapitala, pa se udjel klijenata koji trguju na stranim
burzama kreće između 30 i 50 posto.

8. ZAKLJUČAK
U ovom radu definirali smo i opisali rad i poslovanje brokera i brokerskih
društava kao i sve ostale čimbenike i sastavnice vezane uz njih te spomenuli i
objasnili bitne ekonomske pojmove koje su vezani za trgovanje tržištem kapitala.
Dionica je vrijednosni papir kojim se trguje na burzama vrijednosnih papira.
Za izdavačko poduzeće one su način prikupljanja kapitala dok iste za kupce
predstavljaju ulaganje kapitala. Cijene dionica padaju i rastu, ovisno o poslovanju
trgovačkog društva, ponudi i potražnji ali su i pokazatelj uspješnosti poslovanja i
managementa društva. Trgovanje vrijednosnim papirima obavlja se na burzi.
Trgovanje na Zagrebačkoj burzi krenulo je početkom lipnja 1999. Tim se sustavom
služi preko 40 brokerskih kuća koje su članice Zagrebačke burze. Brokerske kuće
spojene su s Zagrebačkom burzom putem interneta.

14
 U Hrvatskoj je prilikom odabira brokera bitno da li je ta brokerska kuća član
Zagrebačke burze. To jamči stručnu osposobljenost za trgovanje vrijednosnim
papirima, te mogućnost dobivanja kvalitetnih informacija o stanju na tržištu,
kretanju cijena dionica i slično. Za svoj posao brokeri zaračunavaju proviziju pri
svakoj kupnji ili prodaji (obično se kreće od 0,5 do 2,5 posto vrijednosti dionica).
Oni nam ujedno i pomažu pri knjiženju vlasništva nad dionicama.
Brz razvoj tehnologije pomogao je čovjeku u boljoj raspodijeli vremena i
efikasnijeg obavljanja rada, ali ga je učinila i relativno ovisnim. Obavljanje rada, u
današnje doba, je nezamislivo bez poznavanja rada na računalu. Internet nam je
olakšao stvaranje globalne ekonomije te smo se oslobodili svega onoga što nas je
sputavalo. Danas je na internetu ponuđeno sve što su brokerske kuće i brokeri
nudili prije samo desetak godina ali je njihov utjecaj i dalje presudan za poslovanje
na tržištu vrijednosnih papira i burze.
Trgovanje dionicama je rizičan posao, međutim činjenica je da su mnogi
ostvarili odličnu zaradu zahvaljujući velikom riziku. Pridržavajući se nekih pravila
investiranja, može se sudjelovati u dobivanju dijela te dobiti i bez puno rizika. Bez
sumnje će se i dalje viđati uspješne kompanije čije će dionice ulagačima donositi
dobit.

9.LITERATURA
Udžbenik Tržišta kapitala

Internetske stranice:
www.hanfa.hr
www.poslovni.hr
www.agram-brokeri.hr
www.broker-hrvatska.com
www.hita.hr

15
16