Skolastika

Skolastika
Skolastika (gr. , lat. schola, dokolica > ueno razlaganje > kola; scholasticus, uenjaki i uenjak) je filozofska i teoloka metoda pouavanja u kranskim kolama, prvo onima u sastavu samostana, zatim u katedralnim kolama, te naposljetku na sveuilitima. To je oznaka za srednjovjekovni nain filozofiranja, koji je ciljao na pomirenje antike prvenstveno Aristotelove filozofije s kranskom teologijom. Stoljeima koliko je skolastika trajala kranski je intelektualac (redovnik, klerik) bio kolnik, to znai da je filozofiju shvaao ne kao slobodno istraivanje, nego kao uenje i pouavanje u slubi teologije (pod motom philosophia ancilla theologiae).

Filozofija u srednjem vijeku: predava i sluai (14. st.)

Nerijetko se poneto neprecizno skolastikom naziva sva filozofska, teoloka i znanstvena misao srednjega vijeka.

Kontekst
Kranska se skolastika spekulacija odvijala unutar tradicije i pravovjerja to su ih ustanovili crkveni autoriteti. Prema skolastiarima, ne postoji neka istina koju bi trebalo traiti, koja ne bi ve bila dana; jer sve to je valjalo rei ve je bilo predmetom boanske objave i sadrano je u Svetom pismu. Stari i Novi zavjet, neposredna rije Boja, predstavljaju najvei meu svim autoritetima; oni su dogma koja ne moe biti predmetom diskusije a da se ne zapadne u grijeh ili herezu, a zadaa je srednjovjekovnog mislioca pokuati razjasniti ne uvijek oit smisao Pisma ili djela nekog auktora (renomiranog autora), uz pozivanje na spise drugih odabranih autora. U jesen srednjeg vijeka na zalazu je bila i skolastika, zbog unutarnje krize odreene samom njezinom prirodom, to jest zbog poimanja da je sve znanje zatvoren i ve konano dan sistem. Napretkom znanosti, rezultati skolastike metode postajali su sve suptilniji i zamreniji, a pribjegavanje znanju i mudrosti staroga vijeka razotkrivalo se u svoj svojoj problematinosti. Prijevodi djela antikih autora s arapskog i Fasada sveuilita u Salamanki grkog (12.-13. st.) stavljali su na raspolaganje sve vei broj ranije izostavljanih auktora, dok je napredak filologije otkrio da su mogi autori, naroito Platon i Aristotel, nepomirljivi kako izmeu sebe tako i s kranskom doktrinom. Bilo je zaprepaujue, primjerice, otkrie da je Aristotel konano u veem opsegu dostupan u Averroesovom prijevodu drao da je pojedinana dua (forma tijela) smrtna, to je antikranska, a moda i ateistika teza.

Skolastika

Srednjovjekovno kolstvo
Nastavni program srednjovjekovnih kola sastojao se od sedam slobodnih vjetina (septem artes liberales). Slobodnima su se zvale zato to je bavljenje njima pretpostavljalo dokolicu (shol). Sedam slobodnih vjetina dijelilo se na trivij (gramatika, retorika i dijalektika) i kvadrivij (aritmetika, geometrija, astronomija i muzika). Najvii cilj znanstvenog rada bio je sistematizacija odranije danog sadraja. Dana se graa strukturirala u cjelinu primjenom definicija, klasifikacija, silogistikog dokazivanja, dedukcijom iz aksioma i definicija. Metode pouavanja u srednjovjekovnim kolama bile su: lectio, metoda zajednikog itanja i komentara, objanjavanja i tumaenja filozofskog ili teolokog teksta nekog od auktora disputatio (hrv. disput), metoda praktine primjene silogistikih pravila u dokazivanju nekog spornog pitanja; usmena rasprava.
Sedam slobodnih vjetina; u sredini sjedi Filozofija Herrad von Landsberg (12. st.)

Metoda
Skolastika je temeljne metafizike pojmove naslijeene grkom filozofskom tradicijom preoblikovala i primijenila na objavljene istine, uz postavku da se spoznaja ravna stanovitim vjenim i nepromjenjivim naelima i uz uvijek naglaavanu razliitost i jedinstvo vjere i znanja, teologije i filozofije. Skolastike metode stavljaju naglasak na dijalektiko miljenje i debatno nadmetanje. Primarna svrha skolastike bila je pronai odgovor na neko pitanje ili razrijeiti neku kontradikciju. Skolastiari bi kao predmet istraivanja prvo izabrali djelo, primjerice knjigu iz Biblije ili spis to ga je napisao kakav renomirani uenjak, auktor. itajui knjigu kritiki i u cijelosti, sluai su uili cijeniti teorije auktora. Onda bi uzeli u obzir i druge dokumente povezane s izvornim tekstom, primjerice odredbe ekumenskih sabora, papinske poslanice, ili togod drugo na tu temu, bilo suvremenih bilo ranijih autora. Oko pitanja koja se nisu najue ticale teologije, kao autoriteti su se doputali ne samo veliki grki, nego i islamski filozofi. Potom bi se pribiljeile toke neslaganja i prijepora pronaene u tim raznolikim izvorima. Takve pojedinane reenice ili ulomci zvali su se sententiae. Biblija, primjerice, sadrava brojna prividna proturjeja, i te su kontradikcije ve pretresli brojni drugi uenjaci. Skolastiar bi prikupio sve argumente o kontradikcijama te ih sa svih ih strana kritiki razmotrio.

Dijalektika Hans Sebald Beham (16. st.)

Skolastika

3 Nakon to bi se naveli izvori i nesuglasice, dijalektiki bi se prividno proturjeni argumenti spojili u usklaenu i usuglaenu cjelinu. To se postizalo na dva naina. Prvo, filolokom analizom, gdje su se propitivale konkretne rijei i dokazivalo se da bi one mogle imati vie od jednog znaenja te da je autor rijei mogao pridati neko drugo znaenje. Dvosmislenost u rijeima mogla se koristiti da se nau dodirne toke izmeu dva inae kontradiktorna iskaza. Drugo, logikom analizom koja se oslanjala na pravila formalne logike da se pokae da kontradikcija nije ni bilo, nego je rije o iskrivljenom tumaenju itatelja. Auktori Kao auktori najee su se uzimali sljedei autori i djela:

etiri kanonska evanelja: autoritet kao istina (Simboli evanelista u Knjizi iz Kellsa)

Biblija Platon (naroito dijalog Timej) Aristotel ("Filozof") i njegov prevoditelj i komentator Averroes ("Komentator")

Aurelije Augustin Boetije i njegov spis Utjeha filozofije Petrus Lombardus (tonije, njegovo djelo Libri Quattuor Sententiarum)

Podjela po razdobljima
Skolastika se moe podijeliti u sljedea razdoblja: Rana skolastika (oko 800. 1200./1250.). Postavlja se problem univerzalija, prouavaju se Aristotelovi logiki spisi, uobliuje se skolastika metoda Zrela skolastika (oko 1200./1250. 1350./1400.). Prouavaju se i ostali Aristotelovi spisi, polemizira se s arapskom i idovskom filozofijom, vjerske istine nastoje se pomiriti s filozofijom, tonije kranska tradicija s Aristotelovim nasljeem Kasna skolastika (oko 1350./1400. 1500.). Ovo je razdoblje razraunavanja s okamizmom; obiljeio ga je i razdor izmeu mistinog iskustva i skolastikog nauka Novovjekovna skolastika (16.-17. st.). Ovo razdoblje, nakon reformacije i renesanse, posebno je obiljeilo panjolsku i talijansku filozofiju Novoskolastika (od 19. st. naovamo). Nakon brojnih kritika, koje su je karakterizirale povijesnom i ogranienom na srednji vijek, skolastika se rehabilitira.

Predstavnici
Rana skolastika
Anselmo Canterburyjski ponekad se naziva ocem skolastike, zbog istaknutog mjesta koje u njegovoj teologiji zauzima razum. Dok je djelo njegovog jedinog velikog prethodnika, Eriugene, sadravalo previe spekulativnih i mistinih elemenata za dosljednog skolastikog uenjaka, u Anselma nailazimo na klasine karakteristike skolastike teoloke misli: priznanje veze razuma i objave te pokuaje da se razradi racionalan sustav vjere. Valja ipak rei da Anselmov pristup u njegovo doba nije bio naroito utjecajan, te da se i on sam ograivao od nauavanja katedralnih kola.

Skolastika Meu ostalim autorima i djelima ovog razdoblja valja jo posebno istaknuti Anselma iz Laona i njegove glose uz Sveto pismo, Abelarda zaslunoga za zamah dijalektike (jedne od vjetina srednjovjekovnog trivija) te Petrusa Lombardusa i njegovu zbirku sentencija tj. miljenja crkvenih otaca i drugih auktora (Libri Quattuor Sententiarum). Najznaajniji predstavnici Anselmo Canterburyjski (1033.-1109.) Anselmo iz Laona (oko 1050.-1117) Hugo od sv. Viktora (1078.-1151.) Petar Abelard (1079.-1142.) Bernard od Clairvauxa (1090.-1153.) Hildegard iz Bingena (1098.-1179.) Petrus Lombardus (oko 1100.-1160.) Alan iz Lillea (oko 1128.-1202.)
Anselmo Canterburyjski

Joakim da Fiore (oko 1135.-1202.)

Zrela skolastika
U ovome je periodu skolastika je metoda kombinirajui logiku pojmova, metafiziku i semantiku u jednu disciplinu izala iz okvira teologije i proirila se i na filozofiju prirode, psihologiju, spoznajnu teoriju i filozofiju znanosti. U panjolskoj su skolastiari dali znatan doprinos i ekonomskoj teoriji. Za zamah filozofije prirode i znanstvene metode na tlu teologije posebno su zasluni Robert Grosseteste i Roger Bacon. Povijesni kontekst ovoga razdoblja obiljeili su pokuaji guenja razliitih heterodoksnih vjerskih pokreta, kakvi su bili katari i valdenzi. Usporedan zamah prosjakih redova (osobito franjevaca i dominikanaca) dijelom se moe tumaiti kao vid ortodoksne alternative heretikim pokretima. Iz redova franjevaca i dominikanaca potekli su teolozi kao to su Aleksandar Haleki i Bonaventura (oba franjevci) te Toma Akvinski (dominikanac). To je takoer doba procvata mistike teologije, gdje su i ene poput Mechthild iz Magdeburga igrale vanu ulogu. Najznaajniji predstavnici Sv. Dominik (1170.-1221.) Robert Grosseteste (oko 1175.-1253.) Sv. Franjo Asiki (1182.-1226.) Aleksandar Haleki (oko 1185.-1245.) Mechthild iz Magdeburga (1210.-1285.) Roger Bacon (1214.-1294.) Sv. Bonaventura (1221.-1274.) Sv. Toma Akvinski (1225.-1274.) Angela iz Foligna (1248.-1309.) Meister Eckhart (1260.-1328.)
Sv. Toma Akvinski zbunjuje Averroesa (Giovanni di Paolo, 15. st)

Marsilije iz Padove (1270.-1342.) Duns Scot (1266.-1308.)

Skolastika William Occam (oko 1285.-1349.)

Kasna skolastika
Kasnu je skolastiku u filozofiji obiljeilo razraunavanje s tradicijom skotistikog voluntarizma i okamistikog nominalizma te sve kompleksnija, suptilnija i krua terminologija i pojmovna diferenciranost. Istodobno, to je razdoblje u kojemu su bili djelatni raznoliki pokreti s ciljem reforme institucionalne crkve (koncilijarizam, lolardi, husiti). irili su se i razliiti pokreti duhovne obnove, kao to je devotio moderna. Nepomirljiv razdor izmeu struja koje je odlikovao strog i formalistiki filozofsko-teolokog nauk i onih koje su davale prednost neposrednom mistinom iskustvu najavio je razrjeenje skolastike. Takoer, izvana, u duhu humanizma, skolastika je viena kao krut, zastario i neprikladan nain filozofiranja, te je potisnuta i donekle zaboravljena (premda se mjestimice i dalje njegovala, primjerice u Salamanki). Najznaajniji predstavnici John Wycliffe (oko 1320.-1384.) Julijana iz Norwicha (1342.-1413.) Geert Groote (1340.-1384.) Sv. Katarina Sijenska (1347.-1380.) Jean Gerson (1363.-1429.) Jan Hus (oko 1369.-1415.) Toma Kempenac (1380.-1471.)
Toma Kempenac na brdu Sv. Agneze (nepoznat autor, 16. st)

Takoer pogledajte
Kranska filozofija Katolicizam

Vanjske poveznice
(engl.) Scholasticism [1] (Encyclopdia Britannica) (engl.) Joseph Rickaby, Scholasticism [2] (Jacques Maritain Center) (engl.) Scholasticism [3] (The Catholic Encyclopedia)

References
[1] http:/ / www. britannica. com/ eb/ article-9108672/ Scholasticism [2] http:/ / www2. nd. edu/ Departments/ Maritain/ etext/ scholas1. htm [3] http:/ / www. newadvent. org/ cathen/ 13548a. htm

Article Sources and Contributors

Article Sources and Contributors

Skolastika Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?oldid=2471425 Contributors: Argo Navis, Dario Zornija, Duh Svemira, Edgar Allan Poe, Flaminijeruf, GDK, MayaSimFan, SpeedyGonsales, Ygraine, 1 anonymous edits

Image Sources, Licenses and Contributors

Datoteka:Laurentius de Voltolina 001.jpg Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Laurentius_de_Voltolina_001.jpg License: Public Domain Contributors: AndreasPraefcke, Anne97432, Ddxc, G.dallorto, IntrigueBlue, Leinad-Z, Mladifilozof, Xenophon, 2 anonymous edits Datoteka:University of Salamanca.jpg Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:University_of_Salamanca.jpg License: GNU Free Documentation License Contributors: User:valyag Datoteka:Septem-artes-liberales Herrad-von-Landsberg Hortus-deliciarum 1180.jpg Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Septem-artes-liberales_Herrad-von-Landsberg_Hortus-deliciarum_1180.jpg License: unknown Contributors: Herrad von Landsberg Datoteka:Dialectica.jpg Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Dialectica.jpg License: Public Domain Contributors: User:Nick Michael Datoteka:KellsFol027v4Evang.jpg Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:KellsFol027v4Evang.jpg License: unknown Contributors: Original uploader was Dsmdgold at en.wikipedia Datoteka:Anselm of Canterbury.jpg Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Anselm_of_Canterbury.jpg License: unknown Contributors: Evrik, Jastrow, Jollyroger, Man vyi, Thomas Gun, Tomisti Datoteka:Giovanni di Paolo St. Thomas Aquinas Confounding Averros.JPG Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Giovanni_di_Paolo_St._Thomas_Aquinas_Confounding_Averros.JPG License: unknown Contributors: Diomede, Man vyi, Newmanbe, Postdlf, Rlbberlin, Wst Datoteka:Thomas a kempis agnietenberg painting.jpg Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Thomas_a_kempis_agnietenberg_painting.jpg License: unknown Contributors: Onderwijsgek

Licencija
Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0 Unported http:/ / creativecommons. org/ licenses/ by-sa/ 3. 0/