1.

Zen budizam
Zen budizam je zauzet, posebno onih koje rezultiraju izravnim, osobno razumijevanje Buddhina uenja, preferiraju iskustvo teologije ili filozofije saetak. Buda je jednom pitao kako da se odnose s vjerskim uenjima i duhovni uitelji. On je odgovorio: " i slijedite me, razmislite o ovom paljivo. !rite oi otvorene, traitelji istine. "majte na umu da su glasine, navike, i brbljanje. #e dopustite da superiornost spisi as upoznati sa prijevare. #e vjerujte previ$e logiku i rasu%ivanje, suptilnih argumenata, usvojena stajali$ta uvjerljivost ideje, po$tovanje za vo%u vi. &ek kad znate i vjerujem da zna$ ' da ne$to nije u redu, krivo, neprihvatljiv za razumijevanje da to dovodi do gubitka i tuge ' samo kada znate da (ete prihvatiti ili odba)iti "*!hammapada+. Povijest. Budizam se temelji na uenjima ,iddhartha -autama, Buda. .ije "Buddha" ' nije ime, to znai da "znaju(i" da ima odre%enu razinu razumijevanja, dosegao puninu ljudske egzisten)ije. Buddha nikada nije tvrdio da se vi$e od ovjeka: njegovo razumijevanje, uspjeh je rezultat njegove ljudske sposobnosti. On se razvio u potpuno zrelo stvorenje koje se ini tako rijetki, izgleda da je super'ovjeka ili boanski nadahnut. #o, sredi$nja ideja budizma je da svatko ima Buda'prirodu: poten)iju da postane Buda, sposobnost da se razvije u savr$eno ljudsko bi(e. /ivot -autama napisana kao budistiki vjerske povijesti: tu je malo dokaza o tonim datumima i ak)ije. 0e%utim, ova pria o ivotu mogu posluiti za ilustra)iju budistike ideale i naela. -autama je ro%en prin) malog kraljevstva u sjevernoj "ndiji u ". 1rije 2rista 3 dobi od 45 godine oenio prekrasnu prin)ezu, i ivio u svojoj palai, okruen udobnost i luksuz. hoda izvan palae iznenada ga je stavio pred stvarnost ivota i patnje ovjeanstva. &ijekom prve $etnje -autam sastali stari ovjek, is)rpljen od napornog rada i depriva)ije. 3 drugom je vidio osobu sa te$kim bolesti. #a tre(oj hoda susreo pogrebnoj povor)i. 2onano, on je upoznao asketski, sama staviti u tradi)ionalnoj 6indu duhovne dis)ipline. ,hvatio je da bolesti, starosti i smrti ' neizbjean kraj najvi$e sretan i uspje$an ivot. #eizbjenost ljudske patnje je postao temeljni problem u sr)u duhovnoj potrazi -autam. On je vidio da ivot ivi, ne moe mu dati odgovor na problem patnje i odluio da napusti svoju obitelj i palae i traiti rje$enja za vjerske doktrine. 3 dobi od 78, ubrzo nakon ro%enja svog jedinog sina, -autama ostavio njegovo kraljevstvo, a $est godina studiranja s dva uitelja, izlau(i sebe do te$ke self' dis)ipline. 9ednog dana je sjedio ispod stabla boddhi i odluio da ne(e jesti i ne (e ustati iz svojih sjedala dok ne do%ete do prosvjetljenja, ak i ako poku$aj stajala su ga njegove smrti. 0e%utim, kao is)rpljeni dugim postom, -autama je shvatio da ubijaju tijelo ne donosi prosvjetljenje i uzeo ne$to hrane da biste dobili snagu za duhovni trud. Ovo je prvi primjer budistike pojam medijana put: elja za

zdrav i koristan dis)iplina, izbjegavanje senzualne razvrat, a self'ponienje. nakon $to je duboko i dugotrajno medita)ija -autama Buda postaje: doivio je duboke unutarnje transforma)ije, njegov stav promijenio. 1romijenjen svoj pristup bolesti, starosti i patnji, jer je sam promijenio. Buda je odluio pro(i na svoje razumijevanje drugih, i uio za etrdeset etiri godine, idu(i od jednog indijskog grada u drugi u ve(oj skupini sljedbenika. On je umro u :;< prije 2rista u dobi od ;= godina. 3 budizmu, postoje dvije glavne tradi)ije: Theravada ili Hinayane, .aspore%enih uglavnom u jugoistonoj >ziji, ?ri @anke, Burme i &ajlanda, i Mahayana, .aspore%enih uglavnom u 2ini, 2oreji i 9apanu. Zen ' 9edan od velikih trendova 0ahaAana. #astao je u 2ini u " stolje(u prije nove ere BodhidarmoA, indijski budistiki redovnik, nagla$avaju(i vanost medita)ije i osobne dis)ipline, a ne vjerski obred. 3 B"'B"" stolje(a, japanski budisti putovao u 2inu na studij Zen. 1o povratku u 9apan, oni osnovali samostane, obuenistudenata i distribuira Zen budizam u 9apanu. Osnovni pojmovi. tri znaajke postojanja Budizam identifi)ira tri glavne karakteristike egzisten)ije: nestabilnost, nepostojanje sebe i nezadovoljstvo. Nestalnost. 2on)ept volatilnost podrazumijeva shva(anje da je sve stalno mijenja, ni$ta nije odriv. jasno je da ni$ta fiziki traje zauvijek. !rve(e, zgrade, sun)e, mjese), zvijezde ' sve to naravno u svom postojanju, a osim toga, sve ovo teenja u bilo kojem trenutku. olatilnost se tako%er odnosi na misli i ideje. 1ojam prolaznosti tako%er podrazumijeva da ne moe biti apsolutni autoritet i vjene istine. 1ostoji samo svijest, prikladnosti za odre%enu vremenu i prostoru. 2ako se mijenjaju uvjeti, $to se ini da je istina u jedno vrijeme, smatra se pogre$no ili neprimjereno u neko drugo vrijeme. !akle, ne moemo re(i da budizam ima odre%ene doktrine. >ko ste stvarno prihvatiti pojam prolaznosti, to (e biti jasno da ni$ta nije potpuno Buda, ak i Buda je podloan promjenama i moe biti savr$ena, da su Buda i tu je promjena. Nedostatak sebe. Cilozofija 6induizam impli)ira prolaznosti svega osim sebe, ili du$a, koja se pretpostavlja konstantna i besmrtni. Budistiki ideja netrajnosti ne bi se ova iznimka. 1odno$enje nedostatka self negira postojanje besmrtne du$e i jeno ,ebstvo u svakog pojedin)a.

1ojedina) je shva(ena kao kombina)ija svojstava ' intelekt, emo)ije, tijelo ' su nestalan i stalno se mijenja. !rugim rijeima, na$a tijela i na$e osobnosti su sastavljene na smrtni)i, stalno mijenja komponente. 1ojedinana ' ni$ta poput ove mijenjanje komponenti. kada dijelovi umiru, umiru, i pojedin)a. Nezadovoljstvo. #ezadovoljstvo kao patnje ' tre(e osobine postojanja. &o ukljuuje ro%enja, smrti, izumiranje, tuga, bol, oaj i vrlo postojanja. 1roblem je ' ne izvana. Ona je ukorijenjena u ogranienom ego ' relativne svijesti ' svake pojedine. Budistika uenja osmi$ljen kako bi pomogao nam promijeniti ili svladati na$ osje(aj za sebe na ogranienja i time posti(i osje(aj relativne zadovoljstvo i mir. >ko razumijete ovaj prin)ip tako da patnja ' neizbjean dio postojanja, budizam ini se vrlo negativno i pesimistiki religija. 3 me%uvremenu, budistike doktrine pokazuje da je izvor patnje lei u pojedin)a i dolazi do optimistian zakljuak da je to nezadovoljstvo je ne$to $to moete uiniti.

,aid *a+ hvala Zahvalio 7: rijeme *s+ u 4; postova /elim elaborirati kon)ept netrajnosti i kako ga je razumio u zen budizam i hinduizam. ,luaj u toki je ne o vanjske i unutarnje nedosljednosti, a taj termin nije negativna, kao $to je danas, a pozitivan obojenost. -otovo sve medita)ije tehnike, na temelju duboke kon)entra)ije i joga asane koje se temelje na dugorone fiksa)ija jednog, nego neugodno za tijelo, dranje, )ilj kako bi se osiguralo da ljudi mogu postati iznutra nestabilna, i stoga moe pozitivnih promjena. Zvui pomalo ironian, viditeD >li u stvarnosti, to stvarno je. anjski fiziki nepokretnost dovodi do mobilnost du$e i unutarnje pozitivne preobrazbe. .e)ite mi, bi mogao zreli krastav)i, ako je bio tranje za )ijeli dan kreveta i deranja odvratnosti dobroD #aravno da ne. ,amo vanjski nepokretnost dovodi do njegova sazrijevanja. 3ostalom, sun)e i mjese), i drve(e, koje ste spomenuli, ne podlijee bilo primjetno vanjskim promjenama *samo one koje je navedeno u njihovom prirodnom )iklusu+. >li unutra, oni su stalno puno posla, $to rezultira u promjenama koje su vidljive samo kroz velik broj godina. &ako%er se dogoditi i ovjeku. #ajve(e su promjene u njihovoj svijesti i

duhovnog rasta od najbre to se moe posti(i samo putem akumula)ije, nego gubit unutarnja energija, koja mu omogu(ava da se stalno mijenjaju i premjestiti sve na vi$u duhovnu razinu. Zbog toga, mnogi veliki ljudi su inherentno pustinja)i. Oni nisu za otpad unutarnja energija gubit, oni to kon)entriran u sebi. !akle, vanjski pokret dovodi do stalnosti *osoba dobiva se svaki dan nositi i mehaniki rade istu stvar+, postojanost ' do dosade, dosade, da lijenost i lijenosti, degrada)ija, i degrada)ije ' i tako sve je vrlo jasno: da se ne razvija tada ' umrijeti. Eirkula)ija stvari u prirodi. !akle, teorija budizma smisleno i produktivno je samo unutarnji pokret du$e, svi vanjski promet ' je besmisleno i dovesti do kaosa. &o jest, ovjek koji jo$ uvijek sjedi u lotos poloaj i medita)ije ili sjedi u knjini)i i itati knjige, s potpunim fizika neaktivnost, promjene i duhovno raste mnogo bre nego osoba koja je izgleda fiziki aktivni, ali bes)iljno vodio u razliitim smjerovima od jutra do mraka. rlo pre)izno, po mom mi$ljenju, taj pro)es je identifi)iran @eFis Earroll u ">li)e u zemlji udesa". Gvo toan )itat, ">li)e je trao tako brzo da se inilo da sve to stoji na li)u mjesta." 1o mom mi$ljenju, jednostavno sjajanH &o je, bri na$e unutarnje kretanje, $to je dovelo do pozitivnih promjena, manje je vidljiv oko. " vi$e aktivni smo skakanje u ovom svijetu, poku$avaju(i skrenuti pozornost na isto vanjskom djelovanju, sporiji smo u razvoju, i, stoga, vi$e rije o na$em duhovnom regresije. @i ispravno napisati da je Buda bio subjekt za promjenu, ali korijen duhovne transforma)ije dogodio s njim kad je ivio u palai, u punini i miru, znaju(i ni$ta o patnji u svijetu, ali kad je napustio sve pravo na to zemaljskim dobrima, je poznata patnja, ivi pustinjak u $umi.