1

INDIJSKA MISAO Indijska misao predstavlja fascinirajuu perspektivu: ona posjeduju najduu historiju koja ide unazad sve do Veda; posjeduje raznolik niz stajalita, od mnotva stupnjeva materijalistiko uenja do svih mo uih kontrasta spiritualistiko miljenja, uenja Veda, monizma i ne!dualizma" #vaj odjeljak predstavlja uvod u njene lavne metafizike tradicije" $ njemu se daju sutinske znaajke indijsko $paniada te %ha avad! &te na jedan saet nain" 'otom slijedi izla anje indijsko materijalizma, (ainizma, )udizma i )udistike kole" #vi sustavi se smatraju heterodoksnima u tom smislu to oni od)acuju autoritet Veda" *ako(er, postoji est ortodoksnih sutava od kojih neki posjeduju potpodjele" +ije je, dakle, o filozofskim uenjima: n,-,e, vai.e/ika, s-0kh,a i ,o a te p1rva i uttara m&m-mse" 2ilj ovo odjeljka je da skrene pozornost zainteresiranim prouavateljima na fascinirajue podruje indijske misli kroz, kako e to kazati *"3"'" 3ahadevan, deskriptivno pripovijedanje koje nastoji da posti ne jasnou )ez rtvovanja du)ine, te spoznaju )ez isputanja onih sutinskih stvari1" Indijska filozofija je stara )arem kao i sama 4 !veda iji datum nastanka jo nije utvr(en" 5 tomu jo, ona ne pokriva samo Indiju, ve i veliki dio 6zije te mno a otoja Indijsko okeana" #na u se)i ukljuuje raznolika stajalita i sustave, kao to su oni materijalizma i spiritualizma, pluralizma i monizma, realizma i idealizma, teizma i apsolutizma" $ostalom, kao to ni zapadnjaka filozofija nije jedna, tako ni indijska filozofija nije jedna i jedinstvena filozofija" 7o 8apad je indijsku filozofiju otkrio tek nedavno i postoji ur entna potre)a za )oljim poznavanjem i razumijevanjem indijskih filozofija na 8apadu" *o je spoznaja koja e uistinu raspriti neznanje i uvrijeene predrasude" 7akon to uspijemo da inte riramo preko pet hiljada odina indijsko umovanja sa onim ostatkom svijeta, tek i jedino tad e postojati potena i iz ledna mo unost miljenja lo)alno karaktera, to je zapravo ono emu ovjeanstvo mora sve vie da tei" 7adalje, kada se primijeni na kole indijske filozofije, ortodoksija oznaava prihvatanje autoriteta Veda, dok heterodoksija oznaava neprihvatanje to autoriteta" 'oesto je distinkcija izme(u ovo a dvo a nominalno karaktera" 3no e ortodoksne kole prihvataju autoritet Veda samo po imenu, dok su neke od heterodoksnih kola snano pod utjecajem $paniada, od koje mahom konstituiraju zavrne dijelove Veda"

*"3"'" 3ahadevan, Invitation to Indian Philosophy, 7e9 :elhi, 1;<=", str" viii"

>

?est spomenutih sustava, prema tome tvore one ortodoksno , dok su c-rv-ka, (ainizam i )udizam heterodoksno karaktera" 7adalje, ono to moramo rei ve na samom poetku jeste razlika u metodolokom pristupu shvatanja i razumijevanja ono sumnjiavi spram )ilo koje metoda izuzev ono to jeste sama filozofija" @vropski klasici definiraju filozofiju kao misaono razmatranje stvari i oni su vrlo razuma" Vrlo rijetko )i koji zapadnjaki filozof uzeo na znanje prikraenosti samo intelekta" 3e(utim, u Indiji se vrlo rano uoilo da cjelokupna z)iljnost koja predstavlja sadraj filozofije ne moe )iti adekvatno spoznata kroz intelekciju" 6naliza je lavna funkcija intelekta, ali pomou analiza nismo u stanju da uhvatimo ili iskusimo z)iljnost" Ao iko umovanje moe jedino proizvesti posredovano znanje" 2ilj filozofije nije da se zaustavi sa teoretskim razumijevanjem z)ilje, ve da ima izravno znanje o njojzi" #tuda je metod o kojemu je rije u indijskoj filozofiji onaj intiuitivno karaktera, )udui da je spoznaja koja dolazi kroz intuiciju izravna i nedvoj)ena" #na nije nie racionalna ve iznad ili supra!racionalno karaktera" Bama injenica da je takav sluaj pokazuje da intuicija ne moe )iti iracionalni instrument spoznaje" #tuda indijski filozof uistinu priznaje da intuitivno iskustvo mora )iti uinjeno razumljivim, a ovo je naroita zadaa razumsko zakljuivanja" #no to je vie ne moe )iti nie" 7aime, ono to premauje razum ne moe )iti manjkavim u udovoljavanju zahtjevima razuma te sukladno tome filozofski krajnji predmet nije posredna spoznaja z)iljnosti, ve njeno izravno iskustvo" :akle, cilj indijske filozofije nije puko intelektualno razumijevanje z)iljnosti, ve njena intuitivna spoznaja" Bto a se ova filozofija ne moe samo nauavati, ve se zahtijeva i moralna istota, odnosno da je se ivi i proteira, )udui da je metafizika kontemplacija mo ua samo onome ko je u se)i kultivirao takve kvalitete kao to su staloenost, samokontrola, zadovoljstvo i njima sline" Bve filozofske kole, ortodoksne i heterodoksne, se slau u po ledu ovo a, tj" da traitelj metafizike istine tre)a odustati od naklonosti spram ovo istinskim filozofiranjem" 5onano, koji je razlo to su filozofija i reli ija )ile tako )lisko povezane jedna sa dru om u IndijiD +azlo tome je taj to je njihov krajnji predmet isti, to jest, da ovjek pojmi svoj krajnji cilj koji je oslo)o(enje iz kru a ra(anja i smrti, koji se naziva samsra Eodnosno transmi racija ili seljenje duaF" #vo je zapravo )io razlo svijeta te da se tre)a okrenuti vjeitoj z)iljnosti za konanu pripomo i zadovoljenje" Cer, tek tad je pripravan da otpone sa

te povezanosti jedne s dru om, a ne intelektualna radoznalost ili u(enje" Moka Eoslo)o(enje, spasenjeF, odnosno duhovna slo)oda, jeste onaj oslonac kojemu se i filozofija i reli ija upravljaju" #tuda nije mo ue ispisivati historiju indijske filozofije prema onom zapadnjakom modelu, )udui da se ionako jako malo zna o indijskim filozofima, te ak nije mo ue zasi urno ustvrditi koja je filozofija usijedila prije a koja kasnije" 8apravo, filozofije u Indiji i nisu se pojavile jedna nakon dru e, ve jedna uz dru u te otuda i ne moemo dati kronolo ijski prikaz indijske filozofije" artha 6rtha je jedan od etiri cilja ivota u hinduizmu E skupa sa kamma, dharma, i mokshaF" 6rtha ukazuje na praktini svijet, na stjecanje )o atstva i )ranjenje materijalno posjedovanja" #na se tako(er upotre)ljava da ukae na sklonost za svijeta" Iako su duhovni ciljevi od najvee djelovanje na pose)an nain, a koristi se u filozofiji da istakne dunosti koje preuzimamo u po ledu materijalno vanosti, poesto se dokazuje da oni ne mo u )iti pojmljeni )ez udovoljavanja ponajprije naoj materijalnoj do)ro)iti" :ok je vano da uinimo od ovarajuu pripravu za materijalnu do)ro)it, tre)a naroito o)ratiti panju na to da ovo uinimo poteno i ispravno, jer inae dolazimo u suko) sa naom dharmom ili ispravnim nainom ivljenja" Artha tako(er oznaava HupuivanjeI ili znaenje rijei u smislu njezino opse a pojma" Dharma Banskritski termin za pojam poretka u svemiru" Bvako stvorenje se u

hinduizmu posmatra kao ono koje posjeduje svoj vlastiti ispravan nain ivljenja" ?to se tie ljudskih )ia, ono to je vano jeste kasta kojoj neko pripada, )ez o)zira da li je rije o mukarcu ili eni, te na kojemu je stupnju ivota" $ Bhagavad Giti termin koji se koristi jeste svadharma, a ekvivalentan je onome to je drutveno korisno i to tako(er vodi oso)noj harmoniji" 'oesto se koristi u smislu uzimanja u o)zir dru ih stvari ili ljudi kao to )ismo tretirali sami se)e te otuda poistovjeivanje ovo pojma sa dunou" 'ojam se razvija na vrlo sofisticirane i razliite naine u )udizmu, koji nastoje da koriste palijski termin dhamma" $koliko ne uspijemo da pojmimo nau dhammu, neemo uspjeti da djelujemo u su lasnosti sa z)iljnou te tako neemo uspjeti dokrajiti patnju EdukkhaF" Cedna od lavnih svrha %udino poduavanja jeste da nam pomo ne da razumijemo narav nae dhamme te da je slijedimo, to onda rezultira prosvjetljenjem ili bodhi" 'recizan status dhamme je postao pitanjem veliko sporenja

u )udistikoj ontolo iji, uzevi u o)zir da a neke kole predstavljaju kao postojanje neovisno o naoj spoznaji isto , to se nekim misliteljima uinilo kao nepotre)no multipliciranje entiteta" 7a nje a se tako(er ukazuje kao predstavljanje puta ili staze koju )udistika kola slijedi" dukkha 'alijski termin Eduhkha u sanskrituF oznaava )ol ili podnoenje patnje" #n

ima ire ukazivanje od ono uo)iajeno u tom smislu da su i o)ini do a(aji koji )i mo li iz ledati posve u odnima opisivi kao dukkha, )udui da su oni nepouzdani i kontin entni, a pouzdavanje na njih za sreu jeste skrivanje u patnji" Bve unutar kru a ra(anja, samsara, jeste dukkha, )udui da je sve to nestalno i nepouzdano" Dukkha, anicca i anatta su tri kriterija nesavreno i kontin entno postojanja, a njihovo transcendiranje jeste nuno ukoliko neko eli da posti ne najvii stupanj EnibbanuF" Hinayana 'ojam iz maha,ana )udizma koriten da ukae na ono to se posmatra

kao necjelovite ili sekundarne metode postizanja o)lika prosvjetljenja koje je tek pojedinano i oso)no karaktera, a koje zao)ilazi cjelokupno %udino prosvjetljenje" Bukladno maha,ana verziji )udizma, stvarni konani cilj )udizma je potpuno prosvjetljenje svih stvorenja koja osjeaju, a nastojanje da se zado)ije prosvjetljenje u tek nekoliko stvorenja je se)inan i o ranien cilj" 5atkad se kola theravada )udizma u cijelosti naziva hina,ana od strane njenih klevetnika, me(utim, theravada kola je tek jedan od varijeteta nemaha,anskih kola" Veda :oslovno znaenje HspoznajaI, jeste z)irka hindu stihova odavnine, koje su

nastale vjerovatno oko 1JJJ" prije 5rista" Iako se vedska uenja i rituali sada opisuju kao vrlo razliita od sadanje hinduizma, ona su prepuna filozofsko zanimanja za njihove prikaze o naravi ljudskih )ia i njihovoj sud)ini" 'redmet ljudsko ivota u Vedama nije postizanje oslo)o(enja, ve vrenje dharme" Vede konstituiraju najranije dokumente o ljudskoj misli, Hnesumnjivo najstarija literarna svjedoanstva o indo!evropskim jezicima" 'ojma Veda je izveden iz korijena vid to znai Hknji a spoznajeI" #tuda Veda oznaava o)javljenu mudrost, znanje metafiziko karaktera" 'ostoje etiri Vede: + !veda, Kajur!veda, B-ma!veda i 6tharva!veda" 7ajznaajnija od ovih jeste + !veda, koja je Veda himni" Kajur!veda, koja je

litur ijsko

karaktera, sastoji se od himni uzetih iz + !vede zajedno sa proznim

formulama za o)avljanje rtvenih o)reda" B-ma!veda je tako(er litur ijska z)irka himni ponajvie preuzetih iz + !vede te poredanih iskljuivo sa ukazivanjem na njihovo mjesto u onome to je poznato kao oma rtvovanja" 6tharva!veda, koja je posljednja pridodata, o)jedinjuje vedsku reli iju i filozofiju sa popularnim kultovima i praksama" $kupan )roj strofa koji konstituiraju etiri Vede jeste >J"LJJ" Bama + ! veda zaprema vie od polovice ovo )roja, )udui da sadri 1J"LL> mantri" 5ako oznaavaju z)irku himni, samhit-, termin HVedaI se upotre)ljava u nje ovom uem znaenju" $ svojemu irem smislu, svaka Veda se sastoji od mantri, )r-hmana, -ran,aka i upaniada" 3antre su svete himne, poetski izrazi pojmljene istine" %r-hmane su prirunici za o)avljanje rtvenih o)reda" Mran,ake, koje su Hume!tekstovaI, daju filozofske interpretacije rituala pomou njihovo ale oriziranja i propisuju razliite naine meditacije" $paniadi, koji su zakljuni dijelovi Veda i koji se sto a nazivaja Ved-nta, sadre metafizika uenja o krajnjoj 8)ilji i naine da je se pojmi" 'ovrnom itatelju vedskih himni one se mo u oitovati kao jednostavne pohvale )o ovima koji su personifikacije prirodnih fenomena" 3e(utim, du)lje prouavanje e otkriti da vedska reli ija nije niti surovi naturalizam, niti nefilozofski politeizam" *ano je da su se vedski proroci divili manifestacijama prirode" 3e(utim, oni se nisu zaustavili na tome" #ni su uspjeli u dolasku iza tih manifestacija i raspoznavanju )oanstva koje tamo ne poznaje propadanje ili smanjenje" 7aime, u vedskim himnama susreemo imena mno ih )o ova, kojima su pripisane vrhovne moi i najvii atri)uti" 3aN 3uller ovo naziva tendencijom henoteizma" Oenoteizam je opisan kao Hsporazumaki monoteizamI" 7aime, svi )o ovi su jedan po duhu, a svejedno je koji je )o promaknut na prvo mjesto u nekoj datoj okolnosti" Vede jasno iskazuju ovaj princip jedinstva %oanstva u nekoliko konteksta" 'rimjerice, jedan od tekstova + !vede oituje: ekam santam bahudhkalpayanti, HCedan %itak o kojemu su mudraci kontemplirali na razliite naineI" :ru o mjesto proklamira: ekam sad vipr bahudh vadanti agnim yamam mtri!vnam huh, HCedan %itak koji mudraci nazivaju mno im imenima, kao to su 6 ni, Kama, 3-tar.vanI" 5onano, najvia duhovna istina se iskazuje u dva o)lika vedskih himni, kao i u kasnijoj Ved-nti: teizmu i apsolutizmu" *eizam oznaava vjerovanje u oso)no %o a, dok je apsolutizam filozofija koja kae da postoji apsolutna impersonalna 8)ilja koja je osnova sve postojanja i cilj svako napora P H*o CednoI Etad ekamF

koje himne ne imenuju jeste osnovica svijeta" #tuda u 7-sad&,a himni moemo zamijetiti osnove 6dvaite P uenja da je konana z)iljnost Cedno i da je svijet rezultat pojavljenja, rezultat m-,e" Upaniadi konstituiraju zakljune dijelove Veda" #ni su vrhunac rano indijsko miljenja i prikladno su opisani kao HOimalaji dueI" Bukladno ovoj metafori, $paniadi tvore temeljna vrela indijske filozofije i prisr)ljuju inspiraciju ortodoksnim i heterodoksnim kolama jednako" 5rilatica: H7atra $paniadimaRI ovori da je svaki reformator nastojao da ponovo pronikne u duh ovih tekstova" *ajna $paniada lei u filozofiji spiritualno monizma ili ne!dualizmu koji one nauavaju, te nainu na koje se ovo uenje nudi" 7aime, 8)ilja je ne!dvojstveno karaktera i ona se poistvojeuje sa :uom ili Bopstvom" #vim uenjem ne samo da se potvr(uje ne!dvojstvo Bopstva, ve se jednako tako mnotvu stvari porie krajnja z)iljnost" %udui da upaniade tvore zakljune dijelove Veda, oni se nazivaju Ved-nta EVeda S anta; kraj VedaF" @timoloko termin oznaava sjedenje do uiteljevih no u, odnosno nain na koji je ovo uenje prenoeno" 5omentatori poput ?ankare interpretiraju znaenje ovo termina kao da on oznaava unitenje neznanja, odnosno ono to vodi %rahmanu, znaenje koje ispravno definira okvir i cilj upaniada" 'rema jednoj od upaniada, 3uktik-, nudi se 1JT imena upaniada" 7eke od najpoznatijih su: U-, 5ena, 5atha, 3undaka, 3-nd1k,a, *aittiri,a, 6itare,a, 2h-ndo ,a, %rhad-ran,aka, 5au&tak&, 3aitr-,an&,a i ?vet-vatara" %rhad-ran,aka i 2h-ndo ,a su najznaajnije, )udui da predstavljaju dvije lavne tradicije miljenja u upaniadima: kozmiku i akozmiku" 7adalje, upaniadi prave distinkciju izme(u dvije vrste spoznaje: vie E paraF i nie EaparaF" $spore(ena sa spoznajom krajnje osnovice koja je apsolutno Bopstvo, nia spoznaja je neznanje Eavid,-F, nasuprot viem znanju ili Evid,-F" $paniadi nas pozivaju da traimo ovu istinsku mudrost, par vidy, kod sposo)na uitelja koji nije samo o)razovan ve je u posjedu ovo potpuno iskustva"

<

%+6O367 P M*367 Vrhovna spoznaja, kako smo vidjeli, jeste spoznaja Bopstva, na koju se u $paniadima ukazuje kao %rahmana ili Mtmana" #va dva pojma su sredinja upaniadskoj filozofiji i njihovo znaenje svakako tre)amo pravilno razumjeti" +ije %rahman dolazi iz korijena brh, HizviratiI ili HnarastiI" #na oznaava osnovu svemira ili izvor sve e zistencije, koji se provaljuje u svemir, ili iz koje a je svemir izrastao" :ru a rije Mtman moe oznaavati HdahI, ali je ona vrlo )rzo postala izraz za duu ili sopstvo ivo )ia, oso)ito ovjeka" 3e(utim, upaniadski mudraci ovo dvoje izjednaavaju, kazujui da je Mtman %rahman" #vo uenje o jedinstvu jeste najvei prinos koji su $paniadi dali svjetskoj misli" :akle, dva termina, %rahman i Mtman, upotre)ljavaju se sinonimno u $paniadima, )udui da oznaavaju jednu te istu 8)ilju"$paniadi zapoinju sa poistovjeivanjem mistiko znaenja izraza #3 sa svim onim to jeste" #m je sve ovo P to je )ilo, to jeste i to e )iti" #n je tako(er iznad podjela vremena, tj" nemanifestirane osnove manifestirano univerzuma" Bve je %rahman, iji je #m temeljni sim)ol" 3e(utim, filozofija upaniada nije podvrsta su)jektivno idealizma" $paniade zamiljaju %rahman! Mtmana na dva naina: ! ! kao sveukljuivu osnovu svemira i kao z)iljnost od koje je svemir samo pojava"

'rvi je kozmiko stajalite EsaprapancaF 6psoluta, dok je potonji akozmiko stajalite EnisprapancaF" #vo je razlika izme(u ova dva ledita koja je omo uila kasnije odvajanje izme(u teistikih i apsolutistikih kola Ved-nte" *ako(er, kao to postoje dva naina predoivanja %rahmana, postoje i dva stajalita sa kojih se moe posmatrati svijet: ! ! svijet je emanacija iz %rahmana i svijet je pojava %rahmana"

#va dva ledita se tiu kasnije teorije o transformaciji Eparin-mav-daF i teorije transfi uracije Evivarta!v-daF" 5onano, za)orav istinske naravi sopstva je, sukladno $paniadima, temelj vezanosti" #na uzrokuje kod due po reno poistovjeivanje sa e om, razumom i tijelom; te je kao posljedica to a, dua uhvaena u kolo ra(anja i smrti" 'ut da se oslo)di te vezanosti mora )iti o)rnut proces" 5roz spoznaju %rahmana ovo se neznanje konano prevladava" 7o ovo znanje na koje ukazujemo ovdje nije poistovjetivo sa diskurzivnim nainom miljenja ili teoretskim razumijevanjem ne!dvojstva sopstva" 'roces soznaje %rahmana ide kroz tri stupnja: sravana, manana i nididh,-sana"

%O6V6V6:!VU*M je najpopularnija reli ijsko!filozofska poema na sanskritu" #na je zapravo dio do)ro poznato indijsko epa, 3ah-)h-rate, koja se odnosi na pripovijest o suparnitvu dvije skupine ro(aka, jednih koji sim)oliziraju zlo te dru ih koji su predstavnici vrline" #na se sastoji od osamnaest po lavlja, koji iznose <JJ kupleta ukupno" *ekst je u o)liku dijalo a izme(u uitelja, ?ri 5rne, i uenika, 6rjune" 7ajvie ovori uitelj, a tek tu i tamo uenik izraava svoje sumnje i postavlja pitanja" Bam ?ankara opisuje ovaj tekst kao onaj koji sadri )it cjelokupno vedsko uenja" 7adalje, metafizika %ha avad!Vite je ista kao ona $paniada" 7aime, indijski teizam nije fanatian i uzak po svojemu okviru, )udui da on priskr)ljuje raznovrsne koncepcije o %oanstvu" 7iko nema pravo da kae da je nje ovo stajalite o %o u ono jedino ispravno" $ostalom, kao to 3ah-)h-rata postavlja da ne postoji mudrac )ez svoje vlastito stajalita o 7jemu" #tuda ono to nalazimo u Viti jeste filozofski teizam, koji je poesto )rkan sa politeizmom" Bukladno ovom stajalitu, princip %oanstva je isti u svim )o ovima i ovo je vaan o)lik indijsko teizma" :ru i o)lik indijsko teizma jeste taj to on otvoreno priznaje potre)u za antropomorfizmom" Bve dok smo u ljudskom o)liju, moramo nuno opaati %o a kao oso)u, a samo o)oavanje nije mo ue )ez prispodo)ljavanja"

Heterodoksne kole indi ske !ilo"o!i e Iako tekstovi Veda, $paniada i %ha avad!Vite konstituiraju osnove ortodoksnih sustava, oni su tako(er inspirirali neke o)rasce miljenja heterodoksnih kola" #vo na laavanje se prepoznaje unutar epistemolo ije koja se )avi metodama spoznaje" Bvaka filozofska kola je nastojala da definira svoja oru(a spoznaje prije konstruiranja svo naroito metafiziko sustava" #tuda se naini validne spoznaje nazivaju pram-nas Edoslovce instrumenti istinske spoznajeF, dok filozofi postaju pr-m-nika, tj" oni koji utemeljuju svoje zakljuke na dokazima pr-m-nas" *ermin sa kojim )i svaki sustav filozofije elio da )ude nazvan jeste siddhnta" :ru i termin koji je sinoniman filozofiji jeste dar.ana, to znai po led, stajalite, no on oznaava i izravnu spoznaju, intuitivno iskustvo" 7o uvijek moramo imati na umu to pomanjkanje osjeaja za historijsko, s jedne strane, te taj dru i karakteristini o)lik indijske filozofije, tj" da sustavi ne prethode jedan dru ome, ve da se razvijaju jedan pored dru o " 'ostoje tri tipa tekstova koji pripadaju svakoj koli filozofije: aF s1tre, koje tvore niz aforizama koji iznose vodee pojmove i uenja sustava koje se tiu" )F 5ratkoa svake sutre nuno iziskiva sastavljanje komentara E)h-/,asF, koji nastoje da iznesu eksplicitno znaenje sutri" cF *rei tip djela sastoji se od prirunika, o)janjavajuih rasprava, dijelektikih klasinih djela i kritika" 1" 3aterijalizam 2-rv-ka ili lok-,ata jeste kola indijsko materijalizma" #vi su pojmovi koriteni za oznaavanje materijalistiko stajalita" 5ao to termin oznaava HsladokusciI, pojam )i tako(er tre)ao )iti uzet kao prikladno ime za filozofiju zadovoljstva koju nauava" %rhaspati se smatra utemeljivaem c-rv-ka kole" Bredinje uenje c-rv-ke ini se da je materija krajnja z)ilja, da je materija sve" Aok-,ata je pr-m-nika, tj" filozofija koja konstruira svoj svjetopo led na epistemolokim temeljima" Cedina sredstva validne spoznaje za c-rv-ku jeste percepcija Eprat,ak/aF, )udui da je percepcija jedina pram-na" :akle, perceptivna evidencija jeste ono na to )i se tre)ali pouzdati, )udui da ne postoji dr i validan nalaz"

1J

3e(utim, kada carvaka nastoji da ustanovi svoju vlastitu poziciju naspram stajalita svojih oponenata, moramo se upitati kako oni saznaju ova leditaD #vo ne moe )iti kroz percepciju, jer miljenja dru ih nisu senzualno opaljiva" 7aime, oni kroz zakljuivanje saznaju koja su uenja njihovih oponenata" 7adalje, )udui da je percepcija jedino pouzdan izvor spoznaje, ono to se saznaje kroz nje a jedino je z)iljsko" Wulne percepcije ne otkrivaju nikakav metafiziki entitet" Cedino to nam prenose jeste materija u svojemu etvorostrukom o)liku: zemlja, voda, vatra i zrak te otuda ne postoji z)iljnost izvan ova etiri elementa i njihovih kom)inacija" Bto a, ako uope ne postoji metafizika z)iljnost, slijedi da tradicionalni koncepti %o a, due i )esmrtnosti da su iste fikcije" 7aime, ne postoji ponovno proivljenje, nema dru o svijeta, %o a kao stvoritelja univerzuma" Cedina elja svako stvorenja jeste da posti ne uitak i iz)je ne )ol" $itak u ovom ivotu je jedini ovjekov cilj" 2ilj )i, dakle, tre)ao )iti da se minimizira )ol, a maksimalizira uitak" #tuda carvaka kom)inira senazualizam i materijalizam sa hedonizmom" >" Xainska tradicija Xainizam je i filozofija i reli ija" Cednako tako pripada heterodoksnoj rupi tradicija koje ne prihvataju autoritet Veda" Ime najvee uitelja povezano sa ovom kolom jeste Vardham-na 3ah-v&ra" Xainska tradicija vjeruje da je Vardham-na )io posljednji u nizu >= uitelja poznata kao *irthankaras, dakle oni koji slue kao prijevozno sredstvo preko rijeke transmi racije" 7a Vardham-nu se ukazuje kao na 3ah-v&ru Eveliko herojaF i Xinu Epo)jednikaF od strane nje ovih sljed)enika, a sam on je )io stariji suvremenik %uddhe" 7adalje, filozofski okvir (ainizma jeste onaj pluralistino realizma, )udui da on priznaje pluralnost z)ilja, duhovnih kao i materijalnih" #tuda karakteristian o)lik (ainizma jeste da se usu laava u svojoj filozofskoj strukturi sa svakim mo uim stajalitem"'rema (ainskoj teoriji spoznaje postoji pet vrsta spoznaje koji mo u )iti razlueni: 1F mati!jnana Espoznaja uzrokovana osjetilima, tj" perceptualna spoznajaF; >F ruta!jnana Etekstualna spoznaja, odnosno doslovce Hspoznaja iz ono Etelepatska spoznajaF, i LF kevala!jnana Esveznanje, ukupnost sve spoznajeF" 7adalje, postoji razlika izme(u ono to je na,a, koja oznaava stajalite iz koje se stvar spoznaje, nasuprot pram-ni, koja je spoznaja stvari kakvom je ona u samoj se)i" 'ostoji puno naina klasifikacije ovih stajalita" Cedna od naina njihovo to se uloIF; GF avadhi!jnana Espoznaja kroz vidovnjatvoF; =F manah par,-,a!jnana

11

klasificiranja jeste jeste onaj koji se odnosi na openitost ili identitet Edrav,-stikaF i onaj koji se odnsi na partikularitet ili razlikovnost Epar,-,-stikaF" Bukladno ovom nainu klasifikacije postoji sedam na,a" 8naaj ove sedmorolane predikacije jeste to da je nae znanje u po ledu )ilo ea relativno karaktera i otuda je sva naa spoznaja uvjetno karaktera" $ najkraem, svaki entitet je jedan u mnotvu, tj" supstancija je jedna, a naini su mno i" Btajalite da svaki predmet posjeduje multiplicitet aspekata jeste poznato kao anek-nta!v-da" 8)o svoje kompleksne prirode z)iljnosti, razliite formulacije u po ledu nje same postaju mo ue" *ako(er, realizam i relativizam (ainizma se odraavaju u nje ovoj shemi kate orija" :vije lavne kate orije su dua E(&vaF i ne!dua Ea(&vaF" :ua se odlikuje sa svijeu i ivotom, a ne!dua suprotno ovima" 7adalje, pet zavjeta EvrataF u svojemu ekstremnom o)liku su namijenjeni za askete, dok su za one laike uenike propisani u neto modificiranijem o)liku" #vih pet zavjeta su: 1F nepore(ivanje EahimsaF; >F neizricanje lano Esat,aF; GF za)rana kra(e Easte,aF; =F uzdravanje od senzualnosti E)rahmacar,aF, i LF neposjedovanje Eapari rahaF" 'rakticiranje ovih pet vrlina utire put za oslo)o(enje due iz zaro)ljenitva karmiko procesa" 5onano, (ainizam je reli ijsko!filozofijska tradicija koja je ateistiko karaktera" 7aime, dok (ainizam od)acuje %o a, on prihvata %oanstvo" #tuda se ovo %oanstvo ovjerava u svakoj usavrenoj dui"

1>

Yilozofija 'rosvijetljeno P %$:I863 'oput (ainizma, %udizam je tako(er reli ija i filozofija" #sniva je Biddh-rta Vautama %uddha Ero(en LQG!=TG p"n"e"F" Butina %uddhino uenja o dharmi P dhammi na palijskom, pronalazi se u samoj prvoj propovijedi koju je odrao u parku jelena" 7akon potcrtavanja da )i duhovni kandidati tre)ali da iz)je avaju dva ekstrema samovelianja i samousmrivanja te da )i tre)ali prihvatiti srednji put, %uddha izlae etiri uzviene istine i uzvieni osmorolani put" Wetiri uzviene istine odnose na patnju, uzrok patnje, uklanjanje patnje i nain uklanjanja patnje" %udistiki red sveenika, san ha, utemeljio je sam %uddha" %uddhi su postale jasne ove etiri plemenite istine E-r,a sat,aF dok je sjedio ispod %odhi!drveta E:rveta spoznajeF" 1F :uhkha P patnja P sve to konstituira dio nae )ia je predmet patnje" >F :uhkha!samuda,a P uzrok patnje P temeljni faktor koji je od ovoran za patnje jeste neznanje, no ovdje neznanje znai nespoznanavanje etiri plemenite istine" GF :uhkha!nirodha P uklanjanje patnje: nain oslo)a(anja predstavlja o)rnut proces od ono koji vodi zaro)ljenitvu i patnji Edakle, osmorolani putF" =F :hammapada, osmorostruka ljestvica je naj)olji put, odnosno srednji put" 3e(utim, osam disciplina tvore put koji nije sukcesivno karaktera, ve se one kultiviraju skupa" #vaj osmorolani put se sastoji od sljedeih disciplina: ispravna ledita, ispravna nakana, ispravan ovor, ispravno djelovanje, ispravno uzdravanje, ispravna tenja, ispravan o)zir, ispravna koncentracija" %uddha nije )io sklon metafizici, )udui da nje ovo uenje nije teorijsko karaktera, ve ono praktino " 3i ne nalazimo eksplicitnu metafiziku u onome to je %uddha nauavao, iako postoje odre(ena metafizika uenja implicite sadrana u nje ovom nauku" 'omou analize tzv" individualno ili supstancije, %uddha smatra da ne postoji individualno i da ne postoji supstancija koja je odvojita od omile inilaca u svakom sluaju" #no to se naziva dua ili stvar je puko ime P ime za kompleks konstituenata" 5oncept due kao supstrata promjenljivih stanja spoznaje, ili stvari kao nosioca atri)uta, jeste mit" #no to se naziva individualnou je zapravo skup od pet faktora

1G

Eskandha ili a re ataF" Izvan ove matrice ne postoji personalnost niti dua, jer kao to ne postoji dua, ne postoji jednako tako ni stvar" 8apravo, stvar je samo skup senzualnih podataka" #no na to ukazujemo kao stvari su skupovi fenomena koji se rvsto dre skupa" %uddhistiki kanon se sastoji od tri z)irke tekstove E*ripitaka, *ri koareF i one su pisane na palijskom jeziku" %uddhizam se dijeli na mah-,-na i h&n,-na kolu" *ermin h&n,-na se nalazi u ranim h&n,-na tekstovima" $enje se zove Bthavira!v-da E*heravada na palijskomF" Bthavira, stariji, su )ili oni koji su tvrdili da slijede izvorni )uddhizam kako a je nauavao sam %uddha" #ni su ekskomunicirali li)eralne i napredne )uddiste poznate kao 3ah-san hikas, koji su oznaili se)e kao sljed)enike mah-,-ne, veliko vozila, a Bthavire sljed)enicima h&n,-ne, malo vozila" Oina,ana posmatra %uddhu kao historijsku oso)u, dok je za maha,ana kolu )uddhina sutina kozmika i vjeita" 7adalje, hin,ana postavlja preda se ideal individualno oslo)o(enja , dok je za maha,anu ideal %odhisattva, koji je koji je od odio svoje konano oslo)o(enje u ime dru ih" %uddhina utnja u po ledu metafizikih pitanja )ila je vjerovatno sma po se)i od ovorna za razilaenje metafizikih stajalita me(u )udistima" Wetiri temeljne )udistike kole su: Vai)h-/ika, Bautr-ntika, Ko -c-ra i 3-dh,amika E7- -rjuna, oko 1LJ" n"e"F" 'rve dvije pripadaju hina,ani, a ostale dvije maha,ani koli" Vai)h-/ika i Bautr-ntika su opisane kao realistike kole, dok su Ko -c-ra i 3-dh,amika idealistike"

1=

Ortodoksne kole #$ %o&i'ki reali"am Ny(ye 7,a,darana je filozofija lo iko realizma" 7,a,a je realizam zato to prihvata z)iljnost izvan mentalno svijeta i zato to nastoji da iz radi svoj svjetopo led kroz lo iko zakljuivanje"#tuda je n,a,a i lo ika i filozofija" Bam termin oznaava lo iko zakljuivanje, odnosno zakljuivanje koje omo uava sve znanosti i slui kao sredstvo izvravanja svih djelatnosti" 7a nju se ukazuje i dru im terminima kao to Mnv&kik& i *arka, koji tako(er oznaavaju znanost zakljuivanja i ar umentacije" Vrlo rano je u povijesti indijsko miljenja, n,a,a povezivana sa Vaieika sustavom" *emeljni tekst aforizama za 7,a,a sustav, tj" 7,a,a!sutra, kae se da je sainio sam Vautama, nazvan 6kap-da" Bpominju se razliiti datumi nastanka ovo ovo teksta" #no se sastoji od pet po lavlja, a svako se nadalje razdjeljuje u dva potpo lavlja" 'rvi komentar na 7,a,a!sutru je napisao V-ts,-,ana" 3e(utim, novo po lavlje u historiji 7,a,e je otvorio Van ea E1>" st" n"e"F" #n je osnovao novu lo iku kolu Enav,a! n,a,aF, koja ukljuuje visoku lo iku terminolo iju i lo iki jezik" 'ostoje etiri faktora ukljuena u )ilo koju spoznajnu situaciju: 1F su)jekt koji spoznaje Epram-t-F, >F >F predmet spoznaje Eprame,aF, GF sredstva validne spoznaje Epram-naF, =F rezultat validne spoznaje Epram-F" 'ram- je validna ili istinska spoznaja" 'ram-na je distinktivni uzrok ili instrument validne spoznaje" Bukladno n,a,a koli, postoje etiri sredstva validne spoznaje: 1F percepcija Eprat,akaF, >F zakljuivanje Eanum-naF, pore(enje Eupam-naF i =F svjedoanstvo Ea)daF" #penito, u sistemima indijske filozofije, ulnih or ana ima pet: sluh, opip, vid, okus, miris" Wak se i razum posmatra kao pomoni uzrok u spoznaji" 7,a,a koncepcija z)iljnosti je pod velikim utjecajem sustava lo ike i espitemolo ije" 7,a,a!sutra spominje 1Q kate orija od kojih je veina izravno ukljuena u proces miljenja i proceduru raspravljanja: 1F sredstva validne spoznaje Epram-naF, >F predmeti validne spoznaje Eprame,aF, GF sumnja, =F svrha, LF primjeri, QF ustanovljeni zakljuci, <F lanovi

1L

silo izma, TF reductio a) a)surdum, ;F odluna spoznaja, 1JF dokazivanje istine, 11F konstruktivno ili dekonstruktivno dokazivanje za po)jedu, 1>F puki destruktivni ar ument, 1GF po reni razlozi, 1= dvolinost, 1L prividne i )esplodne o)jekcije, i 1QF ranjive take" 'rema ovom popisu sve kate orije, izuzev dru e, ukazuju na racionalni proces i znanost dokazivanja" Vaieika je ta koja se )avi ontolokim kate orijama" 7,a,a nastoji da pokae da izvanjski svijet nije fa)rikacija razuma, ve da je stvaran i da moe )iti spoznat" #tuda n,a,a ne nalazi razlo za od)acivanje openito ledita o pluralistikom svijetu predmeta, koji su stvarni odvojito od due" *ako(er, nai,-,ika priskr)ljuju filozofsko opravdanje za openito stajalite o dui kao nematerijalnoj supstanciji koja posjeduje svoje vlastite karakteristine atri)ute i sposo)nost djelovanja itd" Cednako postoji )eskonaan )roj dua sukladno ovoj koli, dok je %o u ovom sustavu oznaen kao vrhovno Bopstvo Eparam-tmanF, sveproimajui i vjeit, poput dua" )$ Vaieika je sustav )lisko povezan sa n,a,om te se na njih ukazuje kao n,a,a! vaieika o)lik" *ermin vaieika je izveden iz viea, koji oznaava HodlinostI ili HdistinkcijuI, #na se tako naziva, sukladno njezinim sljed)enicima, )udui da ona nadmauje dru e sutave" $ ovom smislu, ona oznaava ono superiornije, ili distinktivni o)lik" Vaieika, poput n,a,e, smatra da se univerzum sastoji od pluraliteta z)iljnosti koje su oznaene izvanjskima, )udui da svijet postoji neovisno od miljenja" 'rvo sustavno izla anje je izveo 5an-da u Vaieika!sutri" 7je ovo ime znai Hatom!eterI i ukazuje na atomistiku teoriju koju je nauavao 5anada" 7adalje, Vaieika!sutra je podijeljena na deset po lavlja, od kojih se svaki razdjeljuje na dva potpo lavlja" 5arakteristino uenje Vaieike se odnosi na kate orije" 5ate orija Epad-rthaF je ono to moe )iti spoznato Ejne,aF, validno spoznato Eprame,aF, te imenovano ili oznaeno Ea)hidhe,aF" 'rvo)itno je priznato est kate orija, ovisno o est naina posmatranja i tumaenja predmeta" 5asnije je nepostojanje priznato kao sedma kate orija, jer je i ona tako(er predmet spoznaje" #vih sedam kate orija su: 1F supstancija, >F kvalitet, GF aktivnost, =F openitost, LF partikularnost, QF zakljuivanje i <F ne!e zistencija"

1Q

*$ +radi,i a Sankhye Bankh,a je realistiki, dualistiki i pluralistiki sustav" #n je realizam zato to priznaje z)iljnost izvanjsko svijeta, dualizam zato to dri da postoje dvije temeljne z)iljnosti, odjelite jedna od dru e, to jest, duha i materije, i on je pluralizam zato to vjeruje u pluralnost dua" $kratko, sankh,a je kvalitativni dualizam i numeriki pluralizam" 5apila se smatra utemeljivaem sankh,e, sukladno indijskoj tradiciji"B-nkh,a!s1tra koja se pripisuje 5apili je kasno natalo djelo" 7ajznaajnija knji a o klasinoj sankh,i je B-nkh,a!k-rik- Ivarakrne" Bam termin B-nkh,a oznaava razluujuu spoznaju te jednako tako na)rajanje" :vije temeljne kate orije koje se raspoznaju u sankh,a sustavu su dua EpuruaF i materija EprakrtiF" 'rvo to emanira iz primarne materije jeste intelekt E)uddhi ili mahatF i e oizam Eahank-raF, a iz potonje potom emanira razum EmanasF" 7a su)jektivnoj strani, ova tri konstituiraju ono to je poznato kao unutarnji or an EantahkaranaF na to se ukazuje kao razum" #n tako(er ne moe )iti predmet iskustva, ka ni nje ov izvor, prva materija" ?to je onda predmet iskustvaD #d ovor je empiriko sopstvo koje je mjeavina duha i materije" Bankh,a prihvata tri naian validne spoznaje Epram-neF: percepciju Eprat,akaF, zakljuivanje Eanum-naF i svjedoanstvo Ea)daF" 'o)rajanje ovih prilaza spoznaji je otovo isto kod n,a,e i sankh,e"'reko ova tri naina validne spoznaje koje priznaje sankh,a, n,a,a po)raja pore(enje Eupam-naF kao neovisnu pram-nu" Bukladno sankh,i ovo e se zakljuiti z zakljuku Eanum-naF" Bukladno, dualistikoj metafizici s-nkh,e, postoje dvije temeljne kate orije, purua EduhF i prakrti EmaterijaF, koje su dijametralno suprotstavljene prirode" :uh je spoznaja, ali neaktivna, dok je materija aktivna, ali nesvjesna" :uh je neizmjenljiv i ist, dok je materija konstantno izmjenljiva i odvija se u svijetu" :ue su mno o)rojne, a materija je jedna" #tuda je kontrast izme(u ovo a dvo a potpun" Iako su ovo dvoje opreni po prirodi, pomou suradnje izme(u ovo a dvo a ovo dvoje se vri evolucijom" 'rva materija koja prethodi evoluciji naziva se prakrti" #na je tako(er poznata kao pradhna zato to je principjelni izvor iz koje zapoinje evolucija, a avyakta zato to, prethodei zapoinjanju evolucije, ostaje u nemanifestiranom stanju" $pravo sto a to je nemanifestirana, moe se kazati da prakrti ne postoji" 'rakrti se ne zamjeuje zato to je suptilno karaktera" 3e(utim, o njozi se moe zakljuiti iz

1<

njenih posljedica" @volucioni proces ne )i mo ao proizai iz nie a, ve on kao svoj izvor mora imati primarnu prirodu koja je prakrti" 'rakrti je sastavljena od tri konstituenta koji se nazivaju una" Vune su rafinirani entiteti ili fine supstancije koje formiraju prakrti!kompleks i one su osnova koja ulazi u razliite kate orije e zistencije" +azliite une su: sattva, rajas i tamas" Battva je inteli encija!tvar koja sve ini profinjenim i svijetlim; rajas je enr ija!tvar koja je od ovorna za aktivnost, a tamas je masa!tvar koja je od ovorna za sve da je krupno i teko"Iz ovo zakljuujemo da prvi uzrok, prakrti, mora posjedovati kao svoje karakteristike sattva, rajas i tamas" #d ove tri une, prvo to e do)iti dominirajuu sna u je sattva" 5ao rezultat ovo , prvo evoluira mahat, to znai veliko" Iz mahata evoluira ahank-ra, princip individuacije ili e oizma" 6hank-ra je ono to ini osjeaj jastva" 'sihike evolucije su: razum EmanasF, pet ko nitivnih osjetilnih or ana Ejn-nendri,asF, to jest, osjetila sluha, dodira, vida, okusa i mirisa, te pet or ana Ekarmendri,asF, to jest, or ana ovora, shvatanja, kretanja, izluivanja i reprodukcije" Yizike evolucije su: pet profinjenih esencija nazvanih Etanm-trasF, to jest, esencija zvuka, dodira, )oje, i mirisa; te pet velikih elemenata Emah-)h1tasF koji izranja iz esencija, to jest, etera, zraka, vatre, vode i zemlje" #d >= principa ili kate orije e zistencije EtattvasF, prakrti se sama razvija i ne evoluira, dok >L" kate orija koja je purua EduhF niti se razvija, niti evoluira" 5lasina sankh,a je ateistiko karaktera, )udui da ne doznaava mjesto %o u u svojemu sustavu" %o nije nuan za stvaranje svijeta, jer je svijet evolucija iz 'okretaa, )uudi da je ona samopokretna" prakrtija" 'rakrti ne zahtijeva 'rvo

'otonji su mislitelji nastojali da otkrinu vrata za %o a u sankh,a sustavu" 3e(utim, u Bankh,a!k-riki ne nalazimo ukazivanje na %o a" 8apravo, klasina sankh,a ne vidi racionalno opravdanja za postuliranje %o a kao o)janjenja relevantnih injenica koje se odnose na svijet prirode i podruje duha" %o je uveden u Ko a sustavu, koji je opet )lisko povezan sa sankh,om"

1T

-$ .o&a kontrole ra"uma Ko a nema svoje vlastite metafizike" #na prihvata filozofiju sankh,e i formulira metod po kojemu cilj ovjeka moe )iti posti nut" #no to se mora uraditi jeste to da se izolira duh EpuruaF od primarne materije EprakrtiF, a ovaj proces se postie kontrolom razuma" 3etod koji omo uuje ovaj proces naziva se ,o a" *ehnika ,o e je vrlo stara i ona ak prethodi nastanku filozofije sankh,e" Wak se u nekim temeljnim upaniadima nauava netod koncentracije i meditacije" #d naroito interesa je 3aitri!$paniad zato to ona ukazuje na estostruku ,o u" ?est lavnih rana ,o e su: kontrola disanja, od)acivanje ula, meditacija, usredsre(ena pozornost, kontemplativno istraivanje i koncentracija ili apsorpcija Esam-dhiF" 'omou ,o e, sukladno upaniadima, spoznajemo %rahmana" $paniadi tako(er daju etimolo ijsko znaenje rijei ,o a kao HzdruivanjeI" :akle, se samo ortodoksne, ve i one heterodoksne tradicije su vrlo srodne sa ,o om" 5lasina faza ,o e kao ortodoksno sustava du uje svoje utemeljenje 'antajaliju, autoru Ko a!s1tre" #vo djelo se sastoji od etiri po lavlja nazvana p-das EetvrtineF" #no to se oznaava terminom )uddhi u sankh,i, naziva se citta u ,o a sustavu" #)a izraza oznaavaju razum" 3e(utim, duhovni pro res mora posjedovati moralnu osnovicu, )ez koje a je nemo ue postii" 8apravo, svi sustavi indijsko miljenja na laavaju potre)u etiko usavravanja" 'rva i temelja nevolja jeste neznanje, koja pora(a dru u, e oizam" :ru im rijeima, razum )i tre)ao )iti oien od strasti i emocija" #vaj cilj se provodi kroz dva stupnja ,o e, to jest, ,ama i ni,ama" Kama ili suzdravanje kojih ima pet vrsta: nepovre(ivanje EahimsaF, istina Esat,aF, nekradenje Easte,aF, celi)at E)rahma!car,aF i neposjedovanje Eapari rahaF" 7i,ama Evrenje dunostiF kod kojih postoji pet pravila: istoa, zadovoljstvo, stro ost, prouavanje i posveenost %o u" Buzdravanje i vrenje dunosti pripremaju temelj za ,o u" @tika ,o e, zapravo cjelokupne indijske etike, jeste univerzalna" 'et suzdravanja i pet vrenja dunosti tvore sve ono to je potre)no za savreno moralan ivot" Bljedea faza u disciplini ,o e sastoji se od kultiviranja vrsto dranja tijela, koje re ulira disanje, povlaenje od ula: 1" Msana EdranjeF" 8amisao je da se tijelo mora disciplinirati da da pretpostavi iz led koji je po odan za koncentraciju" >" 'r-n-,-ma Ekontrola disanjaF dje re uliranje procesa disanja pomae da se razum stavi pod kontrolu, no ovo se mora uiti od kompetentna vodia"

1;

G" 'rat,-h-ra Epovlaenje od ulaF pod ime se podrazumijeva ukroivanje razuma kroz ukroivanje ula" 5om)iniranje vje)anje tri zadnje stupnja ,o e: usredsre(ene pozornosti Edh-ran-F, meditacije Edh,-naF i koncentracije Esam-dhiF, tehniki je poznato kao sam,ama" :oktrinarna razlika izme(u ,o a i sankh,a sustava jeste ta to je ,o a otkrinula vrata za %o a" 7aime, posveenost %o u je jedna od pozitivnih vrijednosti koju )i tre)alo kultivirati kao ispomo ,o i" Ime pomou koje a je %o poznat jeste zvuni sim)ol #m" 5onano, ove etiri ortodoksne kole su -stika ili vedske samo po imenu" #ne su ortodoksne u ne ativnom smislu tako da nisu heterodoksne, odnosno antivedske" $ svojoj konstrukciji one ne ovise o Vedama" #ne ne idu za tim da interpretiraju Vede, niti po ledaju na njih za opravdanje svojih uenja" Btriktno vedsku tradiciju predstavljaju preostale dvije kole miljenja"

>J

+itualistika filozofija mimanse 5azali smo da se Vede u svojemu irem smislu sastoje od mantri, )r-hmana, -ran,aki i upaniada" 3antre EhimneF i )r-hmane Elitur ijski tekstoviF konstituiraju ritualne cjeline Veda Ek-rma!k-ndaF" 6ran,ake koje su Huma tekstovaI oznaavaju prelazak prema upaniadima" $paniadi tvore spoznajne cjeline Veda Ejnana!kandaF" +itualne cjeline i spoznajne cjeline su zapravo ranije Ep1rvaF i kasnije EuttaraF po lo ikom poretku" Yilozofija koja se temelji na ranijim cjelinama naziva se p1rva!m&m-ns-, a filozofija koja je inspirirana sa kasnijim cjelinama, naziva se uttara!mimansa" %udui da je uttara!mimansa poznata po svojemu uo)iajenim imenom ved-nta, na purva! mimansu se ukazuje openito kao mimansu, to je krae ime" 3imansa znai istraivanje" Vlavni predmet mimansa sustava jeste da ustanovi autoritet veda te da uini jasnim da vede ue ritualu" #tuda je ovaj sustav poznat i kao karma!mimansa" ?to se tie nje ove filozofske pozicije, one je manje ili vie slian pluralistikom realizmu n,a,a!vaieike" 'rvo sustavno djelo o mimansi jeste ono Caiminija, nazvano 'urva!mimansa!sutra Eoko =JJ p"n"e"F #va knji a afoizama se sastoji od 1> po lavlja a svako se razdjeljuje sekcije i podsekcije" :vije lavne kole su: 'r-)h-kara i %h-tta 'ojam Vedanta oznaava primarno upaniade koje konstituiraju kraj veda" *o je tako(er ime razliitih kola filozofije koje se utemeljuju na upaniadima" 5rajnja 8)ilja, %rahman, u ovim tekstovima se posmatra na dva naina: kozmiki EsaprapancaF i akozmiki EnispraprancaF" *eistika tradicija u vedanti podrava kozmiko stajalite, nedualistika tradicija, advaita, smatra da je akozmiko stajalite vie te sto a adekvatnije za prirodu krajnje z)iljnosti" *emeljni tekstovi vedante su: upaniadi, %ha avad!Vita i %rahma!sutra" 6utor %rahma!sutre je %adara,ana" #na se dijeli na etiri po lavlja, a svako se sastoji od etiri cjeline koje dalje imaju svoje podcjeline koje opet imaju jedan ili vie afoizama" 'rema ?ankari )roj cjelina je 1;>, a ukupan )roj aforizama je LLL" Bredinje pitanje koje se razmatra u vedantinskim kolama jeste priroda %rahmana, odnosno je li %rahman kozmiki EsaprapancaF ili akozmiki EnisprapancaFD Ce li on uzrok svijeta koji je z)iljski, ili je on samo nedvojstvena z)iljaD :ali je sa ili )ez atri)utaD

>1

Cedna od prominentnih kola jeste Viitadvaita +amanuje E1J1<!11G< n"e"F :ru a je 3adhvina dvaita!vedanta" 3adhvina Vedanta se naziva dvaita EdualizamF zato to joj je koncept razlike E)hedaF temeljni" :vaita!vedantizam je tako(er realizam, zato to vjeruje u realnost izvanjsko svijeta" #na je i teistiko karaktera, )udui da temelji svoje vjerovanje na oso)nom %o u, koji je jedina neovisna z)iljnost, dok dru a )ia u cijelosti ovise o njemu" :akle, da postoji pluralitet z)iljnosti je temeljno uenje dvaite" 'ored viitadvaite i dvaite, postoje i dru i sustavi Vedante koji poistvojeuju najviu z)iljnost sa Vinu!7-r-,anom: dvait-dvaita 7im)-rke E11"stoljee n"e"F, suddh-dvaita Valla)he E1=<G!1LG1 n"e"F te acint,a!)hed-)heda" 7edualistika Vedanta poznata kao 6dvaita Eteistike filozofije koje posmatraju ?ivu kao vrhovno %oanstvoF" #ne tako(er, poput ore razmatranih vainavskih kola, se utemeljuju na Vedama i M ama" 3e(utim, M ama koja se ovdje uzima kao autoritativna jeste ?aiva!- ama" 6 ama doslovce oznaava ono to je sputeno kao tradicija" 3e(u upaniadima ?vet-vatara i 6tharvairas su od naroito znaaja za ivaistiku tradiciju" Bukladno ovoj tradiciji, sam ?iva je o)javio >T 6 ama, dok se svaka a ama sastoji od etiri dijela: vid,-!p-da koja razlae filozofijska uenja; ,o a!p-da koja nauava meditativnu praksu; kri,-!p-da koja sadrava upute za podizanje hramova i pravljenje idola, te car,-!p-da, koja opisuje metode )o otovlja" 7aravno, postoje razliite kole ivaizma: aiva!siddh-nta, v&ra!aivizam, iv-dvaita i kamirski ivaizam" *o da je %rahman!Mtman, vrhovna z)iljnost, jedan ili nedvojstven, da je svijet dualizma nez)iljski ili iluzija, jeste temeljni princip 6dvaite" #vo je uenje ne samo upaniada, ve i %ha avad!Vite i %rahma!sutre, sukladno advaita tradiciji" $temeljiva advaite je )io ?ankara o kojemu se jako malo to a zna" 3etafizika 6psoluta, uenje koje je nauavao, jako je teko za razumjeti" 7aime, tano je da postoje u $paniadima odjeljci koji karakteriziraju %rahmana kao uzrok svijeta, te kao domite svih povoljnih kvaliteta" 3e(utim, pitanje kako pomiriti ova dva ledita: stajalite o %rahmanau kao 6psolutu, )ez karakteristika, i stajalite koje a karakterizira kao osnovu svijetaD 8a rjeevanje ovo pro)lema ankara postulira dva stajalita: apsolutno Ep-ram-rthikaF i relativno Ev,-vah-rikaF" Vrhovna je istina da je %rahman nedvojstven i )ez relacija" Bam je i ne postoji nira z)iljsko osim nje a" 3e(utim, iz nae perspektive, %rahman se pojavljuje kao %o , uzrok svijeta" 7ema

>>

istinsko uzrokovanja, svijet je jedino nestvarno pojavljivanje u %rahmanu, ak kao zmija u svitku" #vo uenje je poznato kao vivarta!v-da Eteorija transformacijeF" %rahman, vrhovna 8)ilja, je neuvjetovan, )ez atri)uta, )ez kvalifikativa" 3e(utim, ista 8)ilja se naziva %o om kada se posmatra u odnosu prema empirikom svijetu i empirikim duama" %rahman je isti, kao nir una E)ez atri)utaF i kao sa una Esa atri)utimaF" 7e postoje dva %rahmana" Wak i kada se na %o a ukazuje kao nie EaparaF %rahman, to znai da to nije %rahman koji je postao nii po statusu kao %o , ve da je %o %rahman posmatran sa nie razine relativno iskustva" #va dva o)lika Edvir1paF %rahmana nisu dva %rahmana: %rahman kakav je u se)i samome i %rahman kakv je u odnosu prema svijetu" 'rvi je neuvjetovani %rahman, dok je potonji uvjetovan nomenklaturom, konfi uracijom i promjenom"