1

INDIJSKA MISAO Indijska misao predstavlja fascinirajuu perspektivu: ona posjeduju najduu historiju koja ide unazad sve do Veda; posjeduje raznolik niz stajalita, od mnotva stupnjeva materijalistikog uenja do svih moguih kontrasta spiritualistikog monizma i ne dualizma! "vaj odjeljak predstavlja uvod u njene glavne metafizike tradicije! # njemu se daju sutinske znaajke indijskog miljenja, uenja Veda, #paniada te $hagavad g%te na jedan saet nain! &otom slijedi izlaganje indijskog materijalizma, 'ainizma, (udizma i (udistike kole! "vi sustavi se smatraju heterodoksnima u tom smislu to oni od(acuju autoritet Veda! )ako'er, postoji est ortodoksnih sutava od kojih neki posjeduju potpodjele! *ije je, dakle, o filozofskim uenjima: n+,+e, vai-e.ika, s,/kh+a i +oga te p0rva i uttara m%m,mse! 1ilj ovog odjeljka je da skrene pozornost zainteresiranim prouavateljima na fascinirajue podruje indijske misli kroz, kako e to kazati )!2!&! 2ahadevan, deskriptivno pripovijedanje koje nastoji da postigne jasnou (ez rtvovanja du(ine, te spoznaju (ez isputanja onih sutinskih stvari3! Indijska filozofija je stara (arem kao i sama 4g veda iji datum nastanka jo nije utvr'en! 5 tomu jo, ona ne pokriva samo Indiju, ve i veliki dio 6zije te mnoga otoja Indijskog okeana! "na u se(i ukljuuje raznolika stajalita i sustave, kao to su oni materijalizma i spiritualizma, pluralizma i monizma, realizma i idealizma, teizma i apsolutizma! #ostalom, kao to ni zapadnjaka filozofija nije jedna, tako ni indijska filozofija nije jedna i jedinstvena filozofija! 7o 8apad je indijsku filozofiju otkrio tek nedavno i postoji urgentna potre(a za (oljim poznavanjem i razumijevanjem indijskih filozofija na 8apadu! )o je spoznaja koja e uistinu raspriti neznanje i uvrijeene predrasude! 7akon to uspijemo da integriramo preko pet hiljada godina indijskog umovanja sa onim ostatkom svijeta, tek i jedino tad e postojati potena i izgledna mogunost miljenja glo(alnog karaktera, to je zapravo ono emu ovjeanstvo mora sve vie da tei! 7adalje, kada se primijeni na kole indijske filozofije, ortodoksija oznaava prihvatanje autoriteta Veda, dok heterodoksija oznaava neprihvatanje tog autoriteta! &oesto je distinkcija izme'u ovoga dvoga nominalnog karaktera! 2noge ortodoksne kole prihvataju autoritet Veda samo po imenu, dok su neke od heterodoksnih kola snano pod utjecajem #paniada, od koje mahom konstituiraju zavrne dijelove Veda! 9est spomenutih sustava, prema tome tvore one ortodoksnog, dok su c,rv,ka, 'ainizam i (udizam heterodoksnog karaktera! 7adalje, ono to moramo rei ve na samom poetku jeste razlika u metodolokom pristupu shvatanja i razumijevanja onog to jeste sama filozofija! :vropski klasici definiraju filozofiju kao misaono razmatranje stvari i oni su vrlo sumnjiavi spram (ilo kojeg metoda izuzev onog razuma! Vrlo rijetko (i koji zapadnjaki filozof uzeo na znanje prikraenosti samog intelekta! 2e'utim, u Indiji se vrlo rano uoilo da cjelokupna z(iljnost koja predstavlja sadraj filozofije ne moe (iti adekvatno spoznata kroz intelekciju! 6naliza je glavna funkcija intelekta, ali pomou analiza nismo u stanju da uhvatimo ili iskusimo z(iljnost! ;ogiko umovanje moe jedino proizvesti posredovano znanje! 1ilj filozofije nije da se zaustavi sa teoretskim razumijevanjem z(ilje, ve da ima izravno znanje o njojzi! "tuda je metod o kojemu je rije u indijskoj filozofiji onaj intiuitivnog karaktera, (udui da je spoznaja koja dolazi kroz intuiciju izravna i nedvoj(ena! "na nije nie racionalna ve iznad ili supra racionalnog karaktera! <ama injenica da je takav sluaj pokazuje da intuicija ne
1

T.M.P. Mahadevan, Invitation to Indian Philosophy, New Delhi, 1974., str. viii.

moe (iti iracionalni instrument spoznaje! "tuda indijski filozof uistinu priznaje da intuitivno iskustvo mora (iti uinjeno razumljivim, a ovo je naroita zadaa razumskog zakljuivanja! "no to je vie ne moe (iti nie! 7aime, ono to premauje razum ne moe (iti manjkavim u udovoljavanju zahtjevima razuma te sukladno tome filozofski krajnji predmet nije posredna spoznaja z(iljnosti, ve njeno izravno iskustvo! =akle, cilj indijske filozofije nije puko intelektualno razumijevanje z(iljnosti, ve njena intuitivna spoznaja! <toga se ova filozofija ne moe samo nauavati, ve se zahtijeva i moralna istota, odnosno da je se ivi i proteira, (udui da je metafizika kontemplacija mogua samo onome ko je u se(i kultivirao takve kvalitete kao to su staloenost, samokontrola, zadovoljstvo i njima sline! <ve filozofske kole, ortodoksne i heterodoksne, se slau u pogledu ovoga, tj! da traitelj metafizike istine tre(a odustati od naklonosti spram ovog svijeta te da se tre(a okrenuti vjeitoj z(iljnosti za konanu pripomo i zadovoljenje! >er, tek tad je pripravan da otpone sa istinskim filozofiranjem! 5onano, koji je razlog to su filozofija i religija (ile tako (lisko povezane jedna sa drugom u Indiji? *azlog tome je taj to je njihov krajnji predmet isti, to jest, da ovjek pojmi svoj krajnji cilj koji je oslo(o'enje iz kruga ra'anja i smrti, koji se naziva samsra @odnosno transmigracija ili seljenje duaA! "vo je zapravo (io razlog te povezanosti jedne s drugom, a ne intelektualna radoznalost ili u'enje! Moka @oslo(o'enje, spasenjeA, odnosno duhovna slo(oda, jeste onaj oslonac kojemu se i filozofija i religija upravljaju! "tuda nije mogue ispisivati historiju indijske filozofije prema onom zapadnjakom modelu, (udui da se ionako jako malo zna o indijskim filozofima, te ak nije mogue zasigurno ustvrditi koja je filozofija usijedila prije a koja kasnije! 8apravo, filozofije u Indiji i nisu se pojavile jedna nakon druge, ve jedna uz drugu te otuda i ne moemo dati kronologijski prikaz indijske filozofije! artha 6rtha je jedan od etiri cilja ivota u hinduizmu @ skupa sa kamma, dharma, i mokshaA! 6rtha ukazuje na praktini svijet, na stjecanje (ogatstva i (ranjenje materijalnog posjedovanja! "na se tako'er upotre(ljava da ukae na sklonost za djelovanje na pose(an nain, a koristi se u filozofiji da istakne dunosti koje preuzimamo u pogledu materijalnog svijeta! Iako su duhovni ciljevi od najvee vanosti, poesto se dokazuje da oni ne mogu (iti pojmljeni (ez udovoljavanja ponajprije naoj materijalnoj do(ro(iti! =ok je vano da uinimo odgovarajuu pripravu za materijalnu do(ro(it, tre(a naroito o(ratiti panju na to da ovo uinimo poteno i ispravno, jer inae dolazimo u suko( sa naom dharmom ili ispravnim nainom ivljenja! Artha tako'er oznaava BupuivanjeC ili znaenje rijei u smislu njezinog opsega pojma! Dharma <anskritski termin za pojam poretka u svemiru! <vako stvorenje se u hinduizmu posmatra kao ono koje posjeduje svoj vlastiti ispravan nain ivljenja! 9to se tie ljudskih (ia, ono to je vano jeste kasta kojoj neko pripada, (ez o(zira da li je rije o mukarcu ili eni, te na kojemu je stupnju ivota! # Bhagavad Giti termin koji se koristi jeste svadharma, a ekvivalentan je onome to je drutveno korisno i to tako'er vodi oso(noj harmoniji! &oesto se koristi u smislu uzimanja u o(zir drugih stvari ili ljudi kao to (ismo tretirali sami se(e te otuda poistovjeivanje ovog pojma sa dunou!

&ojam se razvija na vrlo sofisticirane i razliite naine u (udizmu, koji nastoje da koriste palijski termin dhamma! #koliko ne uspijemo da pojmimo nau dhammu, neemo uspjeti da djelujemo u suglasnosti sa z(iljnou te tako neemo uspjeti dokrajiti patnju @dukkhaA! >edna od glavnih svrha $udinog poduavanja jeste da nam pomogne da razumijemo narav nae dhamme te da je slijedimo, to onda rezultira prosvjetljenjem ili bodhi! &recizan status dhamme je postao pitanjem velikog sporenja u (udistikoj ontologiji, uzevi u o(zir da ga neke kole predstavljaju kao postojanje neovisno o naoj spoznaji istog, to se nekim misliteljima uinilo kao nepotre(no multipliciranje entiteta! 7a njega se tako'er ukazuje kao predstavljanje puta ili staze koju (udistika kola slijedi! dukkha &alijski termin @ duhkha u sanskrituA oznaava (ol ili podnoenje patnje! "n ima ire ukazivanje od onog uo(iajenog u tom smislu da su i o(ini doga'aji koji (i mogli izgledati posve ugodnima opisivi kao dukkha, (udui da su oni nepouzdani i kontingentni, a pouzdavanje na njih za sreu jeste skrivanje u patnji! <ve unutar kruga ra'anja, samsara, jeste dukkha, (udui da je sve to nestalno i nepouzdano! Dukkha, anicca i anatta su tri kriterija nesavrenog i kontingentnog postojanja, a njihovo transcendiranje jeste nuno ukoliko neko eli da postigne najvii stupanj @nibbanuA! Hinayana &ojam iz maha+ana (udizma koriten da ukae na ono to se posmatra kao necjelovite ili sekundarne metode postizanja o(lika prosvjetljenja koje je tek pojedinanog i oso(nog karaktera, a koje zao(ilazi cjelokupno $udino prosvjetljenje! <ukladno maha+ana verziji (udizma, stvarni konani cilj (udizma je potpuno prosvjetljenje svih stvorenja koja osjeaju, a nastojanje da se zado(ije prosvjetljenje u tek nekoliko stvorenja je se(inan i ogranien cilj! 5atkad se kola theravada (udizma u cijelosti naziva hina+ana od strane njenih klevetnika, me'utim, theravada kola je tek jedan od varijeteta nemaha+anskih kola! Veda =oslovno znaenje BspoznajaC, jeste z(irka hindu stihova odavnine, koje su nastale vjerovatno oko 3DDD! prije 5rista! Iako se vedska uenja i rituali sada opisuju kao vrlo razliita od sadanjeg hinduizma, ona su prepuna filozofskog zanimanja za njihove prikaze o naravi ljudskih (ia i njihovoj sud(ini! &redmet ljudskog ivota u Vedama nije postizanje oslo(o'enja, ve vrenje dharme! Vede konstituiraju najranije dokumente o ljudskoj misli, Bnesumnjivo najstarija literarna svjedoanstva o indo evropskim jezicima! &ojma Veda je izveden iz korijena vid to znai Bknjiga spoznajeC! "tuda Veda oznaava o(javljenu mudrost, znanje metafizikog karaktera! &ostoje etiri Vede: *g veda, Eajur veda, <,ma veda i 6tharva veda! 7ajznaajnija od ovih jeste *g veda, koja je Veda himni! Eajur veda, koja je liturgijskog karaktera, sastoji se od himni uzetih iz *g vede zajedno sa proznim formulama za o(avljanje rtvenih o(reda! <,ma veda je tako'er liturgijska z(irka himni ponajvie preuzetih iz *g vede te poredanih iskljuivo sa ukazivanjem na njihovo mjesto u onome to je poznato kao Soma rtvovanja! 6tharva veda, koja je posljednja pridodata, o(jedinjuje vedsku religiju i filozofiju sa popularnim kultovima i praksama! #kupan (roj strofa koji konstituiraju etiri Vede jeste FD!GDD! <ama *g veda zaprema vie od polovice ovog (roja, (udui da sadri 3D!GGF mantri! 5ako oznaavaju z(irku himni, samhit,, termin BVedaC se upotre(ljava u njegovom uem znaenju! # svojemu irem smislu, svaka Veda se sastoji od mantri,

(r,hmana, ,ran+aka i upaniada! 2antre su svete himne, poetski izrazi pojmljene istine! $r,hmane su prirunici za o(avljanje rtvenih o(reda! Hran+ake, koje su Bume tekstovaC, daju filozofske interpretacije rituala pomou njihovog alegoriziranja i propisuju razliite naine meditacije! #paniadi, koji su zakljuni dijelovi Veda i koji se stoga nazivaja Ved,nta, sadre metafizika uenja o krajnjoj 8(ilji i naine da je se pojmi! &ovrnom itatelju vedskih himni one se mogu oitovati kao jednostavne pohvale (ogovima koji su personifikacije prirodnih fenomena! 2e'utim, du(lje prouavanje e otkriti da vedska religija nije niti surovi naturalizam, niti nefilozofski politeizam! )ano je da su se vedski proroci divili manifestacijama prirode! 2e'utim, oni se nisu zaustavili na tome! "ni su uspjeli u dolasku iza tih manifestacija i raspoznavanju (oanstva koje tamo ne poznaje propadanje ili smanjenje! 7aime, u vedskim himnama susreemo imena mnogih (ogova, kojima su pripisane vrhovne moi i najvii atri(uti! 2aI 2uller ovo naziva tendencijom henoteizma! Jenoteizam je opisan kao Bsporazumaki monoteizamC! 7aime, svi (ogovi su jedan po duhu, a svejedno je koji je (og promaknut na prvo mjesto u nekoj datoj okolnosti! Vede jasno iskazuju ovaj princip jedinstva $oanstva u nekoliko konteksta! &rimjerice, jedan od tekstova *g vede oituje: ekam santam bahudhkalpayanti, B>edan $itak o kojemu su mudraci kontemplirali na razliite naineC! =rugo mjesto proklamira: ekam sad vipr bahudh vadanti agnim yamam mtrivnam huh , B>edan $itak koji mudraci nazivaju mnogim imenima, kao to su 6gni, Eama, 2,tar-vanC! 5onano, najvia duhovna istina se iskazuje u dva o(lika vedskih himni, kao i u kasnijoj Ved,nti: teizmu i apsolutizmu! )eizam oznaava vjerovanje u oso(nog $oga, dok je apsolutizam filozofija koja kae da postoji apsolutna impersonalna 8(ilja koja je osnova sveg postojanja i cilj svakog napora K B)o >ednoC @ tad ekamA koje himne ne imenuju jeste osnovica svijeta! "tuda u 7,sad%+a himni moemo zamijetiti osnove 6dvaite K uenja da je konana z(iljnost >edno i da je svijet rezultat pojavljenja, rezultat m,+e! Upaniadi konstituiraju zakljune dijelove Veda! "ni su vrhunac ranog indijskog miljenja i prikladno su opisani kao BJimalaji dueC! <ukladno ovoj metafori, #paniadi tvore temeljna vrela indijske filozofije i prisr(ljuju inspiraciju ortodoksnim i heterodoksnim kolama jednako! 5rilatica: B7atrag #paniadimaLC govori da je svaki reformator nastojao da ponovo pronikne u duh ovih tekstova! )ajna #paniada lei u filozofiji spiritualnog monizma ili ne dualizmu koji one nauavaju, te nainu na koje se ovo uenje nudi! 7aime, 8(ilja je ne dvojstvenog karaktera i ona se poistvojeuje sa =uom ili <opstvom! "vim uenjem ne samo da se potvr'uje ne dvojstvo <opstva, ve se jednako tako mnotvu stvari porie krajnja z(iljnost! $udui da upaniade tvore zakljune dijelove Veda, oni se nazivaju Ved,nta @Veda M anta; kraj VedaA! :timoloko termin oznaava sjedenje do uiteljevih nogu, odnosno nain na koji je ovo uenje prenoeno! 5omentatori poput 9ankare interpretiraju znaenje ovog termina kao da on oznaava unitenje neznanja, odnosno ono to vodi $rahmanu, znaenje koje ispravno definira okvir i cilj upaniada! &rema jednoj od upaniada, 2uktik,, nudi se 3DN imena upaniada! 7eke od najpoznatijih su: O,, 5ena, 5atha, 2undaka, 2,nd0k+a, )aittiri+a, 6itare+a, 1h,ndog+a, $rhad,ran+aka, 5au%tak%, 2aitr,+an%+a i 9vet,vatara! $rhad,ran+aka i 1h,ndog+a su najznaajnije, (udui da predstavljaju dvije glavne tradicije miljenja u upaniadima: kozmiku i akozmiku!

7adalje, upaniadi prave distinkciju izme'u dvije vrste spoznaje: vie @ paraA i nie @aparaA! #spore'ena sa spoznajom krajnje osnovice koja je apsolutno <opstvo, nia spoznaja je neznanje @avid+,A, nasuprot viem znanju ili @vid+,A! #paniadi nas pozivaju da traimo ovu istinsku mudrost, par vidy, kod sposo(na uitelja koji nije samo o(razovan ve je u posjedu ovog potpunog iskustva! $*6J267 K H)267 Vrhovna spoznaja, kako smo vidjeli, jeste spoznaja <opstva, na koju se u #paniadima ukazuje kao $rahmana ili Htmana! "va dva pojma su sredinja upaniadskoj filozofiji i njihovo znaenje svakako tre(amo pravilno razumjeti! *ije $rahman dolazi iz korijena brh, BizviratiC ili BnarastiC! "na oznaava osnovu svemira ili izvor sve egzistencije, koji se provaljuje u svemir, ili iz kojega je svemir izrastao! =ruga rije Htman moe oznaavati BdahC, ali je ona vrlo (rzo postala izraz za duu ili sopstvo ivog (ia, oso(ito ovjeka! 2e'utim, upaniadski mudraci ovo dvoje izjednaavaju, kazujui da je Htman $rahman! "vo uenje o jedinstvu jeste najvei prinos koji su #paniadi dali svjetskoj misli! =akle, dva termina, $rahman i Htman, upotre(ljavaju se sinonimno u #paniadima, (udui da oznaavaju jednu te istu 8(ilju!#paniadi zapoinju sa poistovjeivanjem mistikog znaenja izraza "2 sa svim onim to jeste! "m je sve ovo K to je (ilo, to jeste i to e (iti! "n je tako'er iznad podjela vremena, tj! nemanifestirane osnove manifestiranog univerzuma! <ve je $rahman, iji je "m temeljni sim(ol! 2e'utim, filozofija upaniada nije podvrsta su(jektivnog idealizma! #paniade zamiljaju $rahman Htmana na dva naina: - kao sveukljuivu osnovu svemira i - kao z(iljnost od koje je svemir samo pojava! &rvi je kozmiko stajalite @saprapancaA 6psoluta, dok je potonji akozmiko stajalite @nisprapancaA! "vo je razlika izme'u ova dva gledita koja je omoguila kasnije odvajanje izme'u teistikih i apsolutistikih kola Ved,nte! )ako'er, kao to postoje dva naina predoivanja $rahmana, postoje i dva stajalita sa kojih se moe posmatrati svijet: - svijet je emanacija iz $rahmana i - svijet je pojava $rahmana! "va dva gledita se tiu kasnije teorije o transformaciji @parin,mav,daA i teorije transfiguracije @vivarta v,daA! 5onano, za(orav istinske naravi sopstva je, sukladno #paniadima, temelj vezanosti! "na uzrokuje kod due pogreno poistovjeivanje sa egom, razumom i tijelom; te je kao posljedica toga, dua uhvaena u kolo ra'anja i smrti! &ut da se oslo(di te vezanosti mora (iti o(rnut proces! 5roz spoznaju $rahmana ovo se neznanje konano prevladava! 7o ovo znanje na koje ukazujemo ovdje nije poistovjetivo sa diskurzivnim nainom miljenja ili teoretskim razumijevanjem ne dvojstva sopstva! &roces soznaje $rahmana ide kroz tri stupnja: sravana, manana i nididh+,sana! $J6P6V6= PO)H je najpopularnija religijsko filozofska poema na sanskritu! "na je zapravo dio do(ro poznatog indijskog epa, 2ah,(h,rate, koja se odnosi na pripovijest o suparnitvu dvije skupine ro'aka, jednih koji sim(oliziraju zlo te drugih koji su predstavnici vrline! "na se sastoji od osamnaest poglavlja, koji iznose QDD kupleta ukupno! )ekst je u o(liku dijaloga izme'u uitelja, 9ri 5rne, i uenika, 6rjune! 7ajvie govori uitelj, a tek tu i tamo uenik izraava svoje sumnje i postavlja pitanja! <am 9ankara opisuje ovaj tekst kao onaj koji sadri (it cjelokupnog vedskog

uenja! 7adalje, metafizika $hagavad Pite je ista kao ona #paniada! 7aime, indijski teizam nije fanatian i uzak po svojemu okviru, (udui da on priskr(ljuje raznovrsne koncepcije o $oanstvu! 7iko nema pravo da kae da je njegovo stajalite o $ogu ono jedino ispravno! #ostalom, kao to 2ah,(h,rata postavlja da ne postoji mudrac (ez svojeg vlastitog stajalita o 7jemu! "tuda ono to nalazimo u Piti jeste filozofski teizam, koji je poesto (rkan sa politeizmom! <ukladno ovom stajalitu, princip $oanstva je isti u svim (ogovima i ovo je vaan o(lik indijskog teizma! =rugi o(lik indijskog teizma jeste taj to on otvoreno priznaje potre(u za antropomorfizmom! <ve dok smo u ljudskom o(liju, moramo nuno opaati $oga kao oso(u, a samo o(oavanje nije mogue (ez prispodo(ljavanja! Heterodoksne kole indi ske !ilo"o!i e Iako tekstovi Veda, #paniada i $hagavad Pite konstituiraju osnove ortodoksnih sustava, oni su tako'er inspirirali neke o(rasce miljenja heterodoksnih kola! "vo naglaavanje se prepoznaje unutar epistemologije koja se (avi metodama spoznaje! <vaka filozofska kola je nastojala da definira svoja oru'a spoznaje prije konstruiranja svog naroitog metafizikog sustava! "tuda se naini validne spoznaje nazivaju pram,nas @doslovce instrumenti istinske spoznajeA, dok filozofi postaju pr,m,nika, tj! oni koji utemeljuju svoje zakljuke na dokazima pr,m,nas! )ermin sa kojim (i svaki sustav filozofije elio da (ude nazvan jeste siddhnta! =rugi termin koji je sinoniman filozofiji jeste dar-ana, to znai pogled, stajalite, no on oznaava i izravnu spoznaju, intuitivno iskustvo! 7o uvijek moramo imati na umu to pomanjkanje osjeaja za historijsko, s jedne strane, te taj drugi karakteristini o(lik indijske filozofije, tj! da sustavi ne prethode jedan drugome, ve da se razvijaju jedan pored drugog! &ostoje tri tipa tekstova koji pripadaju svakoj koli filozofije: aA s0tre, koje tvore niz aforizama koji iznose vodee pojmove i uenja sustava kojeg se tiu! (A 5ratkoa svake sutre nuno iziskiva sastavljanje komentara @(h,.+asA, koji nastoje da iznesu eksplicitno znaenje sutri! cA )rei tip djela sastoji se od prirunika, o(janjavajuih rasprava, dijelektikih klasinih djela i kritika! 3! 2aterijalizam 1,rv,ka ili lok,+ata jeste kola indijskog materijalizma! "vi su pojmovi koriteni za oznaavanje materijalistikog stajalita! 5ao to termin oznaava BsladokusciC, pojam (i tako'er tre(ao (iti uzet kao prikladno ime za filozofiju zadovoljstva koju nauava! $rhaspati se smatra utemeljivaem c,rv,ka kole! <redinje uenje c,rv,ke ini se da je materija krajnja z(ilja, da je materija sve! ;ok,+ata je pr,m,nika, tj! filozofija koja konstruira svoj svjetopogled na epistemolokim temeljima! >edina sredstva validne spoznaje za c,rv,ku jeste percepcija @prat+ak.aA, (udui da je percepcija jedina pram,na! =akle, perceptivna evidencija jeste ono na to (i se tre(ali pouzdati, (udui da ne postoji drgi validan nalaz! 2e'utim, kada carvaka nastoji da ustanovi svoju vlastitu poziciju naspram stajalita svojih oponenata, moramo se upitati kako oni saznaju ova gledita? "vo ne moe (iti

kroz percepciju, jer miljenja drugih nisu senzualno opaljiva! 7aime, oni kroz zakljuivanje saznaju koja su uenja njihovih oponenata! 7adalje, (udui da je percepcija jedino pouzdan izvor spoznaje, ono to se saznaje kroz njega jedino je z(iljsko! Rulne percepcije ne otkrivaju nikakav metafiziki entitet! >edino to nam prenose jeste materija u svojemu etvorostrukom o(liku: zemlja, voda, vatra i zrak te otuda ne postoji z(iljnost izvan ova etiri elementa i njihovih kom(inacija! <toga, ako uope ne postoji metafizika z(iljnost, slijedi da tradicionalni koncepti $oga, due i (esmrtnosti da su iste fikcije! 7aime, ne postoji ponovno proivljenje, nema drugog svijeta, $oga kao stvoritelja univerzuma! >edina elja svakog stvorenja jeste da postigne uitak i iz(jegne (ol! #itak u ovom ivotu je jedini ovjekov cilj! 1ilj (i, dakle, tre(ao (iti da se minimizira (ol, a maksimalizira uitak! "tuda carvaka kom(inira senazualizam i materijalizam sa hedonizmom! F! Sainska tradicija Sainizam je i filozofija i religija! >ednako tako pripada heterodoksnoj grupi tradicija koje ne prihvataju autoritet Veda! Ime najveeg uitelja povezano sa ovom kolom jeste Vardham,na 2ah,v%ra! Sainska tradicija vjeruje da je Vardham,na (io posljednji u nizu FT uitelja poznata kao )irthankaras, dakle oni koji slue kao prijevozno sredstvo preko rijeke transmigracije! 7a Vardham,nu se ukazuje kao na 2ah,v%ru @velikog herojaA i Sinu @po(jednikaA od strane njegovih sljed(enika, a sam on je (io stariji suvremenik $uddhe! 7adalje, filozofski okvir 'ainizma jeste onaj pluralistinog realizma, (udui da on priznaje pluralnost z(ilja, duhovnih kao i materijalnih! "tuda karakteristian o(lik 'ainizma jeste da se usuglaava u svojoj filozofskoj strukturi sa svakim moguim stajalitem!&rema 'ainskoj teoriji spoznaje postoji pet vrsta spoznaje koji mogu (iti razlueni: 3A mati jnana @spoznaja uzrokovana osjetilima, tj! perceptualna spoznajaA; FA ruta jnana @tekstualna spoznaja, odnosno doslovce Bspoznaja iz onog to se uloCA; UA avadhi jnana @spoznaja kroz vidovnjatvoA; TA manah par+,+a jnana @telepatska spoznajaA, i GA kevala jnana @sveznanje, ukupnost sve spoznajeA! 7adalje, postoji razlika izme'u onog to je na+a, koja oznaava stajalite iz kojeg se stvar spoznaje, nasuprot pram,ni, koja je spoznaja stvari kakvom je ona u samoj se(i! &ostoji puno naina klasifikacije ovih stajalita! >edna od naina njihovog klasificiranja jeste jeste onaj koji se odnosi na openitost ili identitet @drav+,stikaA i onaj koji se odnsi na partikularitet ili razlikovnost @par+,+,stikaA! <ukladno ovom nainu klasifikacije postoji sedam na+a! 8naaj ove sedmorolane predikacije jeste to da je nae znanje u pogledu (ilo ea relativnog karaktera i otuda je sva naa spoznaja uvjetnog karaktera! # najkraem, svaki entitet je jedan u mnotvu, tj! supstancija je jedna, a naini su mnogi! <tajalite da svaki predmet posjeduje multiplicitet aspekata jeste poznato kao anek,nta v,da! 8(og svoje kompleksne prirode z(iljnosti, razliite formulacije u pogledu nje same postaju mogue! )ako'er, realizam i relativizam 'ainizma se odraavaju u njegovoj shemi kategorija! =vije glavne kategorije su dua @'%vaA i ne dua @a'%vaA! =ua se odlikuje sa svijeu i ivotom, a ne dua suprotno ovima! 7adalje, pet zavjeta @vrataA u svojemu ekstremnom o(liku su namijenjeni za askete, dok su za one laike uenike propisani u neto modificiranijem o(liku! "vih pet zavjeta su: 3A nepore'ivanje @ahimsaA; FA neizricanje lanog @sat+aA; UA za(rana kra'e @aste+aA; TA uzdravanje od senzualnosti @(rahmacar+aA, i GA neposjedovanje @aparigrahaA!

&rakticiranje ovih pet vrlina utire put za oslo(o'enje due iz zaro(ljenitva karmikog procesa! 5onano, 'ainizam je religijsko filozofijska tradicija koja je ateistikog karaktera! 7aime, dok 'ainizam od(acuje $oga, on prihvata $oanstvo! "tuda se ovo $oanstvo ovjerava u svakoj usavrenoj dui!

#ilo"o!i a $ros%i etl eno& ' (UDI)AM &oput 'ainizma, $udizam je tako'er religija i filozofija! "sniva je <iddh,rta Pautama $uddha @ro'en GVU TNU p!n!e!A! <utina $uddhinog uenja o dharmi K dhammi na palijskom, pronalazi se u samoj prvoj propovijedi koju je odrao u parku jelena! 7akon potcrtavanja da (i duhovni kandidati tre(ali da iz(jegavaju dva ekstrema samovelianja i samousmrivanja te da (i tre(ali prihvatiti srednji put, $uddha izlae etiri uzviene istine i uzvieni osmorolani put! Retiri uzviene istine odnose na patnju, uzrok patnje, uklanjanje patnje i nain uklanjanja patnje! $udistiki red sveenika, sangha, utemeljio je sam $uddha! $uddhi su postale jasne ove etiri plemenite istine @,r+a sat+aA dok je sjedio ispod $odhi drveta @=rveta spoznajeA! 3A =uhkha K patnja K sve to konstituira dio naeg (ia je predmet patnje! FA =uhkha samuda+a K uzrok patnje K temeljni faktor koji je odgovoran za patnje jeste neznanje, no ovdje neznanje znai nespoznanavanje etiri plemenite istine! UA =uhkha nirodha K uklanjanje patnje: nain oslo(a'anja predstavlja o(rnut proces od onog koji vodi zaro(ljenitvu i patnji @dakle, osmorolani putA! TA =hammapada, osmorostruka ljestvica je naj(olji put, odnosno srednji put! 2e'utim, osam disciplina tvore put koji nije sukcesivnog karaktera, ve se one kultiviraju skupa! "vaj osmorolani put se sastoji od sljedeih disciplina: ispravna gledita, ispravna nakana, ispravan govor, ispravno djelovanje, ispravno uzdravanje, ispravna tenja, ispravan o(zir, ispravna koncentracija! $uddha nije (io sklon metafizici, (udui da njegovo uenje nije teorijskog karaktera, ve onog praktinog! 2i ne nalazimo eksplicitnu metafiziku u onome to je $uddha nauavao, iako postoje odre'ena metafizika uenja implicite sadrana u njegovom nauku! &omou analize tzv! individualnog ili supstancije, $uddha smatra da ne postoji individualno i da ne postoji supstancija koja je odvojita od gomile inilaca u svakom sluaju! "no to se naziva dua ili stvar je puko ime K ime za kompleks konstituenata! 5oncept due kao supstrata promjenljivih stanja spoznaje, ili stvari kao nosioca atri(uta, jeste mit! "no to se naziva individualnou je zapravo skup od pet faktora @skandha ili agregataA! Izvan ove matrice ne postoji personalnost niti dua, jer kao to ne postoji dua, ne postoji jednako tako ni stvar! 8apravo, stvar je samo skup senzualnih podataka! "no na to ukazujemo kao stvari su skupovi fenomena koji se rvsto dre skupa! $uddhistiki kanon se sastoji od tri z(irke tekstove @)ripitaka, )ri koareA i one su pisane na palijskom jeziku! $uddhizam se dijeli na mah,+,na i h%n+,na kolu! )ermin h%n+,na se nalazi u ranim h%n+,na tekstovima! #enje se zove <thavira v,da @)heravada na palijskomA!

<thavira, stariji, su (ili oni koji su tvrdili da slijede izvorni (uddhizam kako ga je nauavao sam $uddha! "ni su ekskomunicirali li(eralne i napredne (uddiste poznate kao 2ah,sanghikas, koji su oznaili se(e kao sljed(enike mah,+,ne, velikog vozila, a <thavire sljed(enicima h%n+,ne, malog vozila! Jina+ana posmatra $uddhu kao historijsku oso(u, dok je za maha+ana kolu (uddhina sutina kozmika i vjeita! 7adalje, hin+ana postavlja preda se ideal individualnog oslo(o'enja , dok je za maha+anu ideal $odhisattva, koji je koji je odgodio svoje konano oslo(o'enje u ime drugih! $uddhina utnja u pogledu metafizikih pitanja (ila je vjerovatno sma po se(i odgovorna za razilaenje metafizikih stajalita me'u (udistima! Retiri temeljne (udistike kole su: Vai(h,.ika, <autr,ntika, Eog,c,ra i 2,dh+amika @7,g,rjuna, oko 3GD! n!e!A! &rve dvije pripadaju hina+ani, a ostale dvije maha+ani koli! Vai(h,.ika i <autr,ntika su opisane kao realistike kole, dok su Eog,c,ra i 2,dh+amika idealistike! Ortodoksne kole *+ ,o&i-ki reali"am Ny.ye 7+a+darana je filozofija logikog realizma! 7+a+a je realizam zato to prihvata z(iljnost izvan mentalnog svijeta i zato to nastoji da izgradi svoj svjetopogled kroz logiko zakljuivanje!"tuda je n+a+a i logika i filozofija! <am termin oznaava logiko zakljuivanje, odnosno zakljuivanje koje omoguava sve znanosti i slui kao sredstvo izvravanja svih djelatnosti! 7a nju se ukazuje i drugim terminima kao to Hnv%kik% i )arka, koji tako'er oznaavaju znanost zakljuivanja i argumentacije! Vrlo rano je u povijesti indijskog miljenja, n+a+a povezivana sa Vaieika sustavom! )emeljni tekst aforizama za 7+a+a sustav, tj! 7+a+a sutra, kae se da je sainio sam Pautama, nazvan 6kap,da! <pominju se razliiti datumi nastanka ovog ovog teksta! "no se sastoji od pet poglavlja, a svako se nadalje razdjeljuje u dva potpoglavlja! &rvi komentar na 7+a+a sutru je napisao V,ts+,+ana! 2e'utim, novo poglavlje u historiji 7+a+e je otvorio Pangea @3F! st! n!e!A! "n je osnovao novu logiku kolu @nav+a n+a+aA, koja ukljuuje visoku logiku terminologiju i logiki jezik! &ostoje etiri faktora ukljuena u (ilo koju spoznajnu situaciju: 3A su(jekt koji spoznaje @pram,t,A, FA FA predmet spoznaje @prame+aA, UA sredstva validne spoznaje @pram,naA, TA rezultat validne spoznaje @pram,A! &ram, je validna ili istinska spoznaja! &ram,na je distinktivni uzrok ili instrument validne spoznaje! <ukladno n+a+a koli, postoje etiri sredstva validne spoznaje: 3A percepcija @prat+akaA, FA zakljuivanje @anum,naA, pore'enje @upam,naA i TA svjedoanstvo @a(daA! "penito, u sistemima indijske filozofije, ulnih organa ima pet: sluh, opip, vid, okus, miris! Rak se i razum posmatra kao pomoni uzrok u spoznaji! 7+a+a koncepcija z(iljnosti je pod velikim utjecajem sustava logike i espitemologije! 7+a+a sutra spominje 3V kategorija od kojih je veina izravno ukljuena u proces miljenja i proceduru raspravljanja: 3A sredstva validne spoznaje @pram,naA, FA predmeti validne spoznaje @prame+aA, UA sumnja, TA svrha, GA primjeri, VA ustanovljeni zakljuci, QA lanovi silogizma, NA reductio a( a(surdum, WA odluna spoznaja, 3DA

10

dokazivanje istine, 33A konstruktivno ili dekonstruktivno dokazivanje za po(jedu, 3FA puki destruktivni argument, 3UA pogreni razlozi, 3T dvolinost, 3G prividne i (esplodne o(jekcije, i 3VA ranjive take! &rema ovom popisu sve kategorije, izuzev druge, ukazuju na racionalni proces i znanost dokazivanja! Vaieika je ta koja se (avi ontolokim kategorijama! 7+a+a nastoji da pokae da izvanjski svijet nije fa(rikacija razuma, ve da je stvaran i da moe (iti spoznat! "tuda n+a+a ne nalazi razlog za od(acivanje openitog gledita o pluralistikom svijetu predmeta, koji su stvarni odvojito od due! )ako'er, nai+,+ika priskr(ljuju filozofsko opravdanje za openito stajalite o dui kao nematerijalnoj supstanciji koja posjeduje svoje vlastite karakteristine atri(ute i sposo(nost djelovanja itd! >ednako postoji (eskonaan (roj dua sukladno ovoj koli, dok je $og u ovom sustavu oznaen kao vrhovno <opstvo @param,tmanA, sveproimajui i vjeit, poput dua! /+ Vaieika je sustav (lisko povezan sa n+a+om te se na njih ukazuje kao n+a+a vaieika o(lik! )ermin vaieika je izveden iz viea, koji oznaava BodlinostC ili BdistinkcijuC, "na se tako naziva, sukladno njezinim sljed(enicima, (udui da ona nadmauje druge sutave! # ovom smislu, ona oznaava ono superiornije, ili distinktivni o(lik! Vaieika, poput n+a+e, smatra da se univerzum sastoji od pluraliteta z(iljnosti koje su oznaene izvanjskima, (udui da svijet postoji neovisno od miljenja! &rvo sustavno izlaganje je izveo 5an,da u Vaieika sutri! 7jegovo ime znai Batom eterC i ukazuje na atomistiku teoriju koju je nauavao 5anada! 7adalje, Vaieika sutra je podijeljena na deset poglavlja, od kojih se svaki razdjeljuje na dva potpoglavlja! 5arakteristino uenje Vaieike se odnosi na kategorije! 5ategorija @pad,rthaA je ono to moe (iti spoznato @jne+aA, validno spoznato @prame+aA, te imenovano ili oznaeno @a(hidhe+aA! &rvo(itno je priznato est kategorija, ovisno o est naina posmatranja i tumaenja predmeta! 5asnije je nepostojanje priznato kao sedma kategorija, jer je i ona tako'er predmet spoznaje! "vih sedam kategorija su: 3A supstancija, FA kvalitet, UA aktivnost, TA openitost, GA partikularnost, VA zakljuivanje i QA ne egzistencija! 0+ 1radi2i a Sankhye <ankh+a je realistiki, dualistiki i pluralistiki sustav! "n je realizam zato to priznaje z(iljnost izvanjskog svijeta, dualizam zato to dri da postoje dvije temeljne z(iljnosti, odjelite jedna od druge, to jest, duha i materije, i on je pluralizam zato to vjeruje u pluralnost dua! #kratko, sankh+a je kvalitativni dualizam i numeriki pluralizam! 5apila se smatra utemeljivaem sankh+e, sukladno indijskoj tradiciji!<,nkh+a s0tra koja se pripisuje 5apili je kasno natalo djelo! 7ajznaajnija knjiga o klasinoj sankh+i je <,nkh+a k,rik, Ivarakrne! <am termin <,nkh+a oznaava razluujuu spoznaju te jednako tako na(rajanje! =vije temeljne kategorije koje se raspoznaju u sankh+a sustavu su dua @puruaA i materija @prakrtiA! &rvo to emanira iz primarne materije jeste intelekt @(uddhi ili mahatA i egoizam @ahank,raA, a iz potonjeg potom emanira razum @manasA! 7a su(jektivnoj strani, ova tri konstituiraju ono to je poznato kao unutarnji organ @antahkaranaA na to se ukazuje kao razum! "n tako'er ne moe (iti predmet iskustva, ka ni njegov izvor, prva materija! 9to je onda predmet iskustva? "dgovor je empiriko sopstvo koje je mjeavina duha i materije! <ankh+a prihvata tri naian validne spoznaje @pram,neA: percepciju @prat+akaA, zakljuivanje @anum,naA i svjedoanstvo @a(daA! &o(rajanje ovih prilaza spoznaji je

11

gotovo isto kod n+a+e i sankh+e!&reko ova tri naina validne spoznaje koje priznaje sankh+a, n+a+a po(raja pore'enje @upam,naA kao neovisnu pram,nu! <ukladno sankh+i ovo e se zakljuiti z zakljuku @anum,naA! <ukladno, dualistikoj metafizici s,nkh+e, postoje dvije temeljne kategorije, purua @duhA i prakrti @materijaA, koje su dijametralno suprotstavljene prirode! =uh je spoznaja, ali neaktivna, dok je materija aktivna, ali nesvjesna! =uh je neizmjenljiv i ist, dok je materija konstantno izmjenljiva i odvija se u svijetu! =ue su mnogo(rojne, a materija je jedna! "tuda je kontrast izme'u ovoga dvoga potpun! Iako su ovo dvoje opreni po prirodi, pomou suradnje izme'u ovoga dvoga ovo dvoje se vri evolucijom! &rva materija koja prethodi evoluciji naziva se prakrti! "na je tako'er poznata kao pradhna zato to je principjelni izvor iz kojeg zapoinje evolucija, a avyakta zato to, prethodei zapoinjanju evolucije, ostaje u nemanifestiranom stanju! #pravo stoga to je nemanifestirana, moe se kazati da prakrti ne postoji! &rakrti se ne zamjeuje zato to je suptilnog karaktera! 2e'utim, o njozi se moe zakljuiti iz njenih posljedica! :volucioni proces ne (i mogao proizai iz niega, ve on kao svoj izvor mora imati primarnu prirodu koja je prakrti! &rakrti je sastavljena od tri konstituenta koji se nazivaju guna! Pune su rafinirani entiteti ili fine supstancije koje formiraju prakrti kompleks i one su osnova koja ulazi u razliite kategorije egzistencije! *azliite gune su: sattva, rajas i tamas! <attva je inteligencija tvar koja sve ini profinjenim i svijetlim; rajas je enrgija tvar koja je odgovorna za aktivnost, a tamas je masa tvar koja je odgovorna za sve da je krupno i teko!Iz ovog zakljuujemo da prvi uzrok, prakrti, mora posjedovati kao svoje karakteristike sattva, rajas i tamas! "d ove tri gune, prvo to e do(iti dominirajuu snagu je sattva! 5ao rezultat ovog, prvo evoluira mahat, to znai veliko! Iz mahata evoluira ahank,ra, princip individuacije ili egoizma! 6hank,ra je ono to ini osjeaj jastva! &sihike evolucije su: razum @manasA, pet kognitivnih osjetilnih organa @jn,nendri+asA, to jest, osjetila sluha, dodira, vida, okusa i mirisa, te pet organa @karmendri+asA, to jest, organa govora, shvatanja, kretanja, izluivanja i reprodukcije! Xizike evolucije su: pet profinjenih esencija nazvanih @tanm,trasA, to jest, esencija zvuka, dodira, (oje, i mirisa; te pet velikih elemenata @mah,(h0tasA koji izranja iz esencija, to jest, etera, zraka, vatre, vode i zemlje! "d FT principa ili kategorije egzistencije @tattvasA, prakrti se sama razvija i ne evoluira, dok FG! kategorija koja je purua @duhA niti se razvija, niti evoluira! 5lasina sankh+a je ateistikog karaktera, (udui da ne doznaava mjesto $ogu u svojemu sustavu! $og nije nuan za stvaranje svijeta, jer je svijet evolucija iz prakrtija! &rakrti ne zahtijeva &rvog &okretaa, (uudi da je ona samopokretna! &otonji su mislitelji nastojali da otkrinu vrata za $oga u sankh+a sustavu! 2e'utim, u <ankh+a k,riki ne nalazimo ukazivanje na $oga! 8apravo, klasina sankh+a ne vidi racionalnog opravdanja za postuliranje $oga kao o(janjenja relevantnih injenica koje se odnose na svijet prirode i podruje duha! $og je uveden u Eoga sustavu, koji je opet (lisko povezan sa sankh+om! 3+ 4o&a kontrole ra"uma Eoga nema svoje vlastite metafizike! "na prihvata filozofiju sankh+e i formulira metod po kojemu cilj ovjeka moe (iti postignut! "no to se mora uraditi jeste to da se izolira duh @puruaA od primarne materije @prakrtiA, a ovaj proces se postie kontrolom razuma! 2etod koji omoguuje ovaj proces naziva se +oga!

12

)ehnika +oge je vrlo stara i ona ak prethodi nastanku filozofije sankh+e! Rak se u nekim temeljnim upaniadima nauava netod koncentracije i meditacije! "d naroitog interesa je 2aitri #paniad zato to ona ukazuje na estostruku +ogu! 9est glavnih grana +oge su: kontrola disanja, od(acivanje ula, meditacija, usredsre'ena pozornost, kontemplativno istraivanje i koncentracija ili apsorpcija @sam,dhiA! &omou +oge, sukladno upaniadima, spoznajemo $rahmana! #paniadi tako'er daju etimologijsko znaenje rijei +oga kao BzdruivanjeC! =akle, se samo ortodoksne, ve i one heterodoksne tradicije su vrlo srodne sa +ogom! 5lasina faza +oge kao ortodoksnog sustava duguje svoje utemeljenje &antajaliju, autoru Eoga s0tre! "vo djelo se sastoji od etiri poglavlja nazvana p,das @etvrtineA! "no to se oznaava terminom (uddhi u sankh+i, naziva se citta u +oga sustavu! "(a izraza oznaavaju razum! 2e'utim, duhovni progres mora posjedovati moralnu osnovicu, (ez koje ga je nemogue postii! 8apravo, svi sustavi indijskog miljenja naglaavaju potre(u etikog usavravanja! &rva i temelja nevolja jeste neznanje, koja pora'a drugu, egoizam! =rugim rijeima, razum (i tre(ao (iti oien od strasti i emocija! "vaj cilj se provodi kroz dva stupnja +oge, to jest, +ama i ni+ama! Eama ili suzdravanje kojih ima pet vrsta: nepovre'ivanje @ahimsaA, istina @sat+aA, nekradenje @aste+aA, celi(at @(rahma car+aA i neposjedovanje @aparigrahaA! 7i+ama @vrenje dunostiA kod kojih postoji pet pravila: istoa, zadovoljstvo, strogost, prouavanje i posveenost $ogu! <uzdravanje i vrenje dunosti pripremaju temelj za +ogu! :tika +oge, zapravo cjelokupne indijske etike, jeste univerzalna! &et suzdravanja i pet vrenja dunosti tvore sve ono to je potre(no za savreno moralan ivot! <ljedea faza u disciplini +oge sastoji se od kultiviranja vrstog dranja tijela, koje regulira disanje, povlaenje od ula: 3! Hsana @dranjeA! 8amisao je da se tijelo mora disciplinirati da da pretpostavi izgled koji je pogodan za koncentraciju! F! &r,n,+,ma @kontrola disanjaA gdje reguliranje procesa disanja pomae da se razum stavi pod kontrolu, no ovo se mora uiti od kompetentna vodia! U! &rat+,h,ra @povlaenje od ulaA pod ime se podrazumijeva ukroivanje razuma kroz ukroivanje ula! 5om(iniranje vje(anje tri zadnje stupnja +oge: usredsre'ene pozornosti @dh,ran,A, meditacije @dh+,naA i koncentracije @sam,dhiA, tehniki je poznato kao sam+ama! =oktrinarna razlika izme'u +oga i sankh+a sustava jeste ta to je +oga otkrinula vrata za $oga! 7aime, posveenost $ogu je jedna od pozitivnih vrijednosti koju (i tre(alo kultivirati kao ispomo +ogi! Ime pomou kojega je $og poznat jeste zvuni sim(ol "m! 5onano, ove etiri ortodoksne kole su ,stika ili vedske samo po imenu! "ne su ortodoksne u negativnom smislu tako da nisu heterodoksne, odnosno antivedske! # svojoj konstrukciji one ne ovise o Vedama! "ne ne idu za tim da interpretiraju Vede, niti pogledaju na njih za opravdanje svojih uenja! <triktno vedsku tradiciju predstavljaju preostale dvije kole miljenja! 5itualisti-ka !ilo"o!i a mimanse 5azali smo da se Vede u svojemu irem smislu sastoje od mantri, (r,hmana, ,ran+aki i upaniada! 2antre @himneA i (r,hmane @liturgijski tekstoviA konstituiraju ritualne cjeline Veda @k,rma k,ndaA! 6ran+ake koje su Buma tekstovaC oznaavaju

13

prelazak prema upaniadima! #paniadi tvore spoznajne cjeline Veda @jnana kandaA! *itualne cjeline i spoznajne cjeline su zapravo ranije @p0rvaA i kasnije @uttaraA po logikom poretku! Xilozofija koja se temelji na ranijim cjelinama naziva se p0rva m%m,ns,, a filozofija koja je inspirirana sa kasnijim cjelinama, naziva se uttara mimansa! $udui da je uttara mimansa poznata po svojemu uo(iajenim imenom ved,nta, na purva mimansu se ukazuje openito kao mimansu, to je krae ime! 2imansa znai istraivanje! Plavni predmet mimansa sustava jeste da ustanovi autoritet veda te da uini jasnim da vede ue ritualu! "tuda je ovaj sustav poznat i kao karma mimansa! 9to se tie njegove filozofske pozicije, one je manje ili vie slian pluralistikom realizmu n+a+a vaieike! &rvo sustavno djelo o mimansi jeste ono >aiminija, nazvano &urva mimansa sutra @oko TDD p!n!e!A "va knjiga afoizama se sastoji od 3F poglavlja a svako se razdjeljuje sekcije i podsekcije! =vije glavne kole su: &r,(h,kara i $h,tta &ojam Vedanta oznaava primarno upaniade koje konstituiraju kraj veda! )o je tako'er ime razliitih kola filozofije koje se utemeljuju na upaniadima! 5rajnja 8(ilja, $rahman, u ovim tekstovima se posmatra na dva naina: kozmiki @saprapancaA i akozmiki @nispraprancaA! )eistika tradicija u vedanti podrava kozmiko stajalite, nedualistika tradicija, advaita, smatra da je akozmiko stajalite vie te stoga adekvatnije za prirodu krajnje z(iljnosti! )emeljni tekstovi vedante su: upaniadi, $hagavad Pita i $rahma sutra! 6utor $rahma sutre je $adara+ana! "na se dijeli na etiri poglavlja, a svako se sastoji od etiri cjeline koje dalje imaju svoje podcjeline koje opet imaju jedan ili vie afoizama! &rema 9ankari (roj cjelina je 3WF, a ukupan (roj aforizama je GGG! <redinje pitanje koje se razmatra u vedantinskim kolama jeste priroda $rahmana, odnosno je li $rahman kozmiki @saprapancaA ili akozmiki @nisprapancaA? >e li on uzrok svijeta koji je z(iljski, ili je on samo nedvojstvena z(ilja? =ali je sa ili (ez atri(uta? >edna od prominentnih kola jeste Viitadvaita *amanuje @3D3Q 33UQ n!e!A =ruga je 2adhvina dvaita vedanta! 2adhvina Vedanta se naziva dvaita @dualizamA zato to joj je koncept razlike @(hedaA temeljni! =vaita vedantizam je tako'er realizam, zato to vjeruje u realnost izvanjskog svijeta! "na je i teistikog karaktera, (udui da temelji svoje vjerovanje na oso(nom $ogu, koji je jedina neovisna z(iljnost, dok druga (ia u cijelosti ovise o njemu! =akle, da postoji pluralitet z(iljnosti je temeljno uenje dvaite! &ored viitadvaite i dvaite, postoje i drugi sustavi Vedante koji poistvojeuju najviu z(iljnost sa Vinu 7,r,+anom: dvait,dvaita 7im(,rke @33!stoljee n!e!A, suddh,dvaita Valla(he @3TQU 3GU3 n!e!A te acint+a (hed,(heda! 7edualistika Vedanta poznata kao 6dvaita @teistike filozofije koje posmatraju 9ivu kao vrhovno $oanstvoA! "ne tako'er, poput gore razmatranih vainavskih kola, se utemeljuju na Vedama i Hgama! 2e'utim, Hgama koja se ovdje uzima kao autoritativna jeste 9aiva ,gama! 6gama doslovce oznaava ono to je sputeno kao tradicija! 2e'u upaniadima 9vet,vatara i 6tharvairas su od naroitog znaaja za ivaistiku tradiciju! <ukladno ovoj tradiciji, sam 9iva je o(javio FN 6gama, dok se svaka agama sastoji od etiri dijela: vid+, p,da koja razlae filozofijska uenja; +oga p,da koja nauava meditativnu praksu; kri+, p,da koja sadrava upute za podizanje hramova i pravljenje idola, te car+, p,da, koja opisuje metode (ogotovlja! 7aravno,

14

postoje razliite kole ivaizma: aiva siddh,nta, v%ra aivizam, iv,dvaita i kamirski ivaizam! )o da je $rahman Htman, vrhovna z(iljnost, jedan ili nedvojstven, da je svijet dualizma nez(iljski ili iluzija, jeste temeljni princip 6dvaite! "vo je uenje ne samo upaniada, ve i $hagavad Pite i $rahma sutre, sukladno advaita tradiciji! #temeljiva advaite je (io 9ankara o kojemu se jako malo toga zna! 2etafizika 6psoluta, uenje koje je nauavao, jako je teko za razumjeti! 7aime, tano je da postoje u #paniadima odjeljci koji karakteriziraju $rahmana kao uzrok svijeta, te kao domite svih povoljnih kvaliteta! 2e'utim, pitanje kako pomiriti ova dva gledita: stajalite o $rahmanau kao 6psolutu, (ez karakteristika, i stajalite koje ga karakterizira kao osnovu svijeta? 8a rjeevanje ovog pro(lema ankara postulira dva stajalita: apsolutno @p,ram,rthikaA i relativno @v+,vah,rikaA! Vrhovna je istina da je $rahman nedvojstven i (ez relacija! <am je i ne postoji nira z(iljsko osim njega! 2e'utim, iz nae perspektive, $rahman se pojavljuje kao $og, uzrok svijeta! 7ema istinskog uzrokovanja, svijet je jedino nestvarno pojavljivanje u $rahmanu, ak kao zmija u svitku! "vo uenje je poznato kao vivarta v,da @teorija transformacijeA! $rahman, vrhovna 8(ilja, je neuvjetovan, (ez atri(uta, (ez kvalifikativa! 2e'utim, ista 8(ilja se naziva $ogom kada se posmatra u odnosu prema empirikom svijetu i empirikim duama! $rahman je isti, kao nirguna @(ez atri(utaA i kao saguna @sa atri(utimaA! 7e postoje dva $rahmana! Rak i kada se na $oga ukazuje kao nieg @aparaA $rahman, to znai da to nije $rahman koji je postao nii po statusu kao $og, ve da je $og $rahman posmatran sa nie razine relativnog iskustva! "va dva o(lika @dvir0paA $rahmana nisu dva $rahmana: $rahman kakav je u se(i samome i $rahman kakv je u odnosu prema svijetu! &rvi je neuvjetovani $rahman, dok je potonji uvjetovan nomenklaturom, konfiguracijom i promjenom!