FILOZOFSKI FAKULTET ODSJEK SOCIOLOGIJA SARAJEVO 12.4.

2013

SEMINARSKI RAD
Predmet: S !" # $"%& r&d& tem&:U '('ret &(t m&t")"r&* m dr(+t,( Pierre Naville

Predava mr.Jelena Gakovi

Student Mirnes Bajraktarevi

SADRAJ Automatiza ija!!!!............................"

A#$MA#%&A'%JA (#%'AJ NA DR()#*$..4 RA)%R+N$S# A(#$MA#%&A'%J+5 $,$ A(#$MA'%J+ S+ &AM+-+ .%#A*A DR()#*+NA DRAMA.7 A(#$MA'%JA % A/%J+NA'%JA10

AUTO-ATIZACIJA
2

Pierre Naville rodjen je "012 3od. ( Parizu.%staknuti marksistiki teoretiar45a se nje3ov rad odnosi na 5ro6leme so ijalizma uo5e.$ emu svedoi nje3ovo najvee dijelo u 7 svezaka 8Novi /evijatan 9"071:"0;;<=. $n se 5osvetio is5itivanju utje aja te>niko3 razvitka na radne odnose.Nje3ova je zaslu3a da je 5re izirao samu 5rirodu radni> odnosa.#e?i@te nje3ovo3 istra?ivako3 rada 5ada u5ravo na najvisi nivo te>nike 5odjele rada na automatiza iju.Aridman je ostao uz ni?i nivo 5odjele rada:me>aniza ija.Pa je nastojao za nju 5otra?iti lijeka uz 8>umanizi aju rada= dok je Pjer navil otisao korak dalje i 5rouavao automatiza iju. BAutomatiza ija je dru@tveno va?nija 5ojava4 jer odr?ava najnoviji te>nolo@ki razvitak4te 5ro6lem otuCenja u radu4 kao i itavu or3aniza iju 5roizvodnje 5ostavlja na nov nain. :Nave@emo 5rimjer uti anja automatiza ije u 5ro jesu 5roizvodnje PrimjerD%ndustrija metala4 2EF tvorni a 9s vi@e od E1 F za5osleni>< ima automatske strojeve s runim 5unjenjem4 a GHF sa automatskim 5unjenjem.;F ima 5ovezane strojeve % 7F transIerne strojeve 9 5ro5or ija koja za itavu 3ranu iznosi 71:J1 transIerni> strojeva<.Ali samo "1F ima na5rave za samore3ula iju.)to se tie monta?e ona je jo@ uvijek sla6o automatizovana.$d ti> automatizovani> tvorni a ili 5oluautomatizirani> tvorni a GHF radi samo u velikim serijama.$stale kom6iniraju velike4srednje % male serije ali ovo E1F radi u malim serijama ili na komad.( svakom sluaju4 oko 01F 5reduzea 6ilje?i u isti ma> 5oveanje 5roizvodnje % 5rozvodnosti a samo GEF5osti?e 5rodu?enje trajanja rada strojeva.Smanjenje tro@kova za radnu sna3u ostvaruje JEF 5oduzea.Automatski ureCaji iskori@tava se u E;F 5reduzea od 0 do "7> na dan4 a u "HF 5reduze a on je u >odu od "7:G2> na dan.Ali taj >od je relativan.*remena zastojanja4 izazvani> razli itim uzro ima4izuzmemo li odr?avanje4du3a suD u 5rosjeku iznose J B "1F 5roizvodno3 vremena.9u "EF 5reduze a iznose 5reko H1F<.Automatizam strojeva ima svoje sla6osti kao % automatizam ljudsko3 tijela.( svakom sluaju vi@e od 71F @eIova 5reduzea izjavljuje da e 5ro@iriti automatiza iju u toku slijedei> 3odina.%ndustrija je sada u 5unom zama>u @irenja automatiza ije. :$ko 5olovi e 5reduze a u5o@ljiva G:"1F svoje uku5ne radne sna3e na automatiziranijim ureCajima 9"42 u5o@ljava ":GF radne sna3e na tim ureCajima<. :Nakon uvoCenja automatiza ije 6roj radne sna3e nije se 5romjenio u 71F 5reduzea.Poveao se u "HF a smanjio se u G;F 5reduzea.$d oso6a kojeradi na automatiziranim ureCajima4 J1F je nekvaliIi irani> 95omoni i 5riruni radni i<.Do 5romjena oso6a koje radi na tim ureCajima do@lo je samo "E:G1Fsluajeva.$so6lje za odr?avanje strojeva se 5oveao

9a5solutno % relativno<.$ko H1F4 5orasla je nje3ova 5rosjena kvaliIika ija. $so6lje koje radi na automatskom ureCaju 5orasla je zarada u G7F 5reduzea4 a H7F ka?u da e automatiza ija dokinuti ili izmjeniti sKstem 5laanja 5rema individualnom uinku. :)to se tie vremena4 a 5ose6no ras5oreda smjena samo GF radi HLJ u H smjene a HEF GLJ u G smjene.Po6olj@anja si3urnosti uoeno je u EHF sluajeva naroito u 5reduzeima na kojim su visokoj razini automatiza ije. :%z ovo3a slijedi da automatiza ija za>vata velika 5reduzea4 3ledano u jelini.$na koja 5osjeduju automatske ureCaje imaju 5rosjean 6roj radne sna3e 3otovo dvostruk u us5ored6i s onima koji i> ne 5osjeduju. : Automatiza ija u 5roizvodnji 5otro@ni> do6ara razvijenija je i slo?enija i da raste 5roizvodnost 5o satu koja iz to3a 5roizilazi.5reduzea koja se nalaze na visokom ste5enu automatiza ije ne u5o@ljavaju najvi@e kvaliIi irane radnike4nji> i o5eratore 6ez tradi ionalne kvaliIika ije4 radije u5o@ljavaju 5reduzea koja su na skromnijoj razini.Priueni radnik nalazi se 5rije u velikim 5oduzeima ne3o u o3ranienim sektorima. :*rijeme zastoja ureCaja je stvar koju in?injeri i 5oslodav i najvi@e mrze.,varovi i ne5rilike ne nedostaju.Postotak vremena zastoja u odnosu na 5roizvodno vrijeme o5enito je to vei @to se automatski ureCaji dnevno du?e u5otre6ljavaju.#a 5ojava 5os6eno zavisi od umora strojeva4 od te@koe o6avljanja radova4 odr?avanja na vrijeme a manje od stu5anja automatiza ije. :Jedan od zakljuaka koji se mo?e odatle izvesti jested a masovno4 kontinuirano automatska 5rozvodnja sa vrlo sku5im ureCajima i razmjernim smanjenjem oso6lja oz6iljno mijenja klasine 5ojave o uinku % 5rozvodnji.Porast Mor3ansko3 stastava ka5italaN95rema MarLovom izrazu< kida klasian odnos izmeCu radnika % 5roIita 5oduzea.*i@e nije dovoljno 5ovisiti zarade s o6zirom na dio investirano3 ka5itala da 6i se naru@io status 5oduzea.Dolazi se dotle da se taj odnos mora mijenjati o itavoj 3rani 5a ak i u na ionalnim razmjerama4 na jedini nain koji 6i imao du6ok smisao.( svim tim tvorni ama mo3lo 6i se raditi od E:7> u H ili 2 smjene. $no @to je va?no 3lavnom @eIu u tim o3romnim automatskim 5roizvodnim jedini ama4i to vi@e ne3o volumen 5laa jeste 6rza amortiza ija ulo?eno3 ka5itala.Dio ulo?eno3 u 5late 5ostaje 3otovo s5oredan.Masovni 5roizvod mora 6iti 5rodan @to 5rije.Dr?anje ro6e na skladi@tu je ne5rijatelj 6roj jedan automatiza iji.Ne5restanom toku 5roizvoda mora od3ovarati ne5restan tok 5rodaje.

ATOMATIZACIJA UTICAJ NA DRUTVO Promjene u lestvi ama klasiIika ije tjeraju 5ot5uno na is5itivanje statusa oso6lja.Nije dovoljno u novoj industriji 3ledati ovjeka 8automatiza ije= injeni e 5okazuju da je takav ovijek rijedak.#o je tanki sloj in?injera te>niara % 5one@to struni> radnika.A masa 5riueni> radnika % slu?6enika ostaje 6ez kvaliIika ije u klasinom smislu rijei.Mno3e intelektualne o5era ije 3u6e svoju kvaliIika iju ako strojevi zamjene ako strojevi zamjenjuju ne samo mi@ie ve i mozak.$so6lje koje odr?ava strojeve ima sve veu ulo3u4 mo?da odluujuu u 6udunosti4iako ono ne radi izravno na 5roizvodnom 5ro jesu.PrimjerDMu@kar i i ?ene koje rade u 5ro jesu 5roizvodnje u J1Fsluajeva su nekvaliIi irani.Amerika anketa koju je s5roveo J.Bri3>t iz 8OAR*ARD B(SS%N+S S'O$$/= veoma o6ilato 5otvrCuje tu injeni u koja je uoena u Aran uskoj.#akoCer 8Pjer Navil= ka?e 5rvi 5ut smo svjedo i dizanja 5laa a nema kvaliIika ija u 5ravom smislu rijei .Malo4 5omalo se ras5ada tradi ionalni 5ojam zanata. Radne eki5e 5o5rimaju nove o6like i ko>eziju.( njima se 5otvrCuje neovisnost4 solidarnost im je zakon.Ali one se desinkronizirajuPradi se u svako do6a dana i noi.Rad u smjenama rada nove te@koe u 5rijevozu4u o6iteljskom ili 3ru5nom ?ivotu4u o6ro ima % u snu.Sve to donosi 5retvaranju automatiza ije u sna?an Ia tor4 mo6ilnosti4 mi3ra ija 4 Iluidnosti i u vremenu i u 5rostoru.Rastua masa za5osleni> sve vi@e 5restaje 6it izravno vezana za te>niki sistem 5roizvodnje i u5ravljanja.$na 5ostaje lutalaka 85atnika du@a koja tra?i svoje novo utolovljenje=.Gledano u jelini ona 5ostavlja random ovjeanstvu stra@na 5itanja kao 5rva industrijska revolu ija "0 stoljea.$na je te>niki ali % dru@tveni 5odu>vat.$na uvodi u radne odnose4 u eks5loata ijske odnose4 u u5ravljanju ekonomskim ?ivotom4nove statuse4koji e utje ati na itav sutra@nji ?ivot ovjeka.#o je revolu ija ener3ije i 5roizvodnje odnosno ras5odjele i 5otro@nje.$na izaziva na5ast 3eneralizovano3 dru@tveno3 atomizma koji je isto toliko stra@an koliko su i koliko su neizmjerne o slo6odi @to i> ona otvara.Automatiza ija do5u@ta da raza6eremo ekonomske uvjete slo6ode4 ali sama 5o se6i ne stvara dru@tvene uvjete. $n u5ozorava javnost da se automa ija 5redstvlja ljudima kao te>nika udesai da e 5roizvodi 5adati sa ne6a i o raznoraznim udima koja nose za so6om..ekajui to radni i rade 5o 0> na dan kao 5rije 213od.Nji>ove zarade 5odmiruju najminimalnije 5otre6e.$ni ostaju strain svom 5oduzeu .#o je nji>ov nain da 6udu slo6odni.Pravo zanimanje imaju sve manje i manje.

RAIRENOST AUTOMATIZACIJE ( 5oetku 9"0 stoljea< u svojim Prin i5ima IilozoIije Oe3el je 5isao 5ovodei se za Adamom Smitom 8A5strak ija 5roizvodnje ini rad sve vi@e me>anikim % na kraju je mo3ue da ovjek 6ude iz nje3a iskljuen i zamjenjen strojem4to je 6analna istina 5ostal 6analnom stvarno@u.( 8,a5italu= MarL 5i@e 44Ma@inski sistem tvorit e sam 5o se6i veliki automat im 3a stavi u kretanje45rvi motor koji se sam 5okree!im alatni stroj vr@i sve 5okrete 5otre6ne za o6likovanje sirovine 6ez 5omoi ovjeka4koji tra?i tek naknadno4imamo 5ravo automatski sistem= Automatiza ija je za3os5odarila u 5roizvodnji ener3ije.Para je 5restala 6it 5o3onska sna3a 4elektrika 5lin naIta elektronska % nuklearna ener3ija daju ener3iju koja dozvoljava stavljanje unutar4 najra@trkaniji> i najte?i> me>aniki>4>idraulini> % >emijski> sistema4sna3a46rzina i 5re iznost u automatskim o5era ijama time se 5oveava u izvanrednim razmjerama. Prva industrijska revolu ija 6ila je mo3ua tek kad je 5arni stroj u@ao u o5u u5otre6u4zatim ele tromotor i konano eks5lozijski 8motor9naIta4mineralno 3orivo<= koji su oslo6odili strojeve ro6ovanja mi@iima ovjeka ili ?ivotinje .%z isto3 razlo3a svjedo i smo dru3e industrijske revolu ije elektronika i automa ija stavljaju strojevima na ras5ola3anje uskladi@tenu mentalnu ener3iju. Na dru3om mjestu4te>nolo3ija >emije i 5etrokemije otvorila je nov 5ut automa iji.$na se vi@e ne oslanja na samostalno 5onavljanje iklusa me>aniki> 5okreta4ona ukljuuje valjano or3aniziranu i kontroliranu 5ovezanost unutarnji> reak ija materije za o6radu 9u odreCenim tem5erature 5ritiska 3ustoe<. Na treem mjestu4sistemi trans5orta4veza i komunika ija 5odvr3nuli su arstvu automatiza ije u G o6likaDkao tjela u kretanju i kao ras5rostiranje 5o 5odlozi. Na etvrtom mjestu automatiza ija se 5ro@irila na me>anizme koji zamjenjuju45oveavaju4 sistematiziraju ili kodiraju ljudske Iunk ijeDkom6iniranje i raunanje. .etiri 5odruija automatiza ije 4navedena4oni se ne iskljuuju meCuso6no4na5rotiv4 nji>ovo kom6iniranje i 5ovezivanje daje @irenju automatiza ije u modernom te>nikom ?ivotu. :DeIini ija strojaQma@ineD:su najrazliitiji me>anki sistemi koji> 5roizvodni uinak ne mora nu?no 6iti izraCeni 5redmet ni vrsto tijelo.%zraz stroj mora o6u>vaati svaki te>niki sistem smi@ljen i u5otre6ljen radi 6ilo kakvo3 uinka mjerljivo3 im5li itno3 i eks5li itno3. ( na@e vrijeme strojevi dakle nisu vi@e samo me>anika sredstva za 5reradu i sastavljanje vrsti> i 3i6ljivi> stvari.$ni su vi@e ili manje inte3rirani ili diIeren irani sistemi koji 5reraCuju tekuine45linove4atome4koji o6avljaju

trans5ort45rijenos4komunika ije4koji osi3uravaju do6ar >od ?ivim or3anizmima4re3uliraju 5rotje anje vremena i re3uliraju 6udunost. %n?ijer /aIitte je tako nainio9"0HG< ta6li u savremeno3 ma@inizma koji je razlikovao45asivne4aktivne4i reIleksne strojeve. Pasivnim strojevima 5ri5adajuD 5rimitivni or3anizmi4kao @to su kamen meCa@4o3rada45eina i mre?aste 3radnje95ut4kanal< ili sudovne 3radnje 9stan< :Aktivni strojeviDmo3u 6iti voCeni rukom 9jednostavni alatni strojevi4instrument< ili u5ravljivi 9automo6il< ReIleksniD mo3u 6iti o3ranieni kada ukljuuju 5romjenu Iunk ioniranja 5oev@i od odreCeni> razina45romjenljivi na osnovu znakova koji daju mjerne s5rave ili samore3ularnim uravnote?enim 5romjenama u unutra@njost sistema 5rema ki6ernetikim 5rin i5ima.Svi ti ti5ovi mo3u 6iti kom6inirani ili 5ovezani u sve @irim i raz3ranatim sistemima.#ako mo?emo izvr@iti 3eneraliza iju industrijski> 5rin i5a. MPR*A revolu ija je devarvirala ljudsku ruku 4time @to joj je konkurirao stroj! %sto tako moderna industrijska revolu ija da devalvira ljudski mozak46arem @to se tie nje3ovi> najednostavni> i najo6iniji> odluka.No4jednako kao @to su kvaliIi iran tesar 4struni me>aniar i do6ar kroja u nekoj mjeri nad?ivjeli 5rvu industrijsku revolu iju tako e 5roku@an uenjak i s5oso6an rukovodila moi nad?ivljeti dru3u.%5ak4 kad ta dru3a revolu ija 45ret5ostavimo 6ude dovr@ena45rosjeo ljudsko 6ie osrednje3 talenta4ili mo?da jo@ manje3 nee imati ni@ta za 5rodaju @to 6i vrijedilo nov a koji 6i netko za nje3a 6io sklon dati.$ito4da nam je 5otre6no dru@tvo zasnovano na ljudskim vrijednostima koje vi@e nisu ku5ovanja ili 5rodaje.#o mi@ljenje koje je 5ro?eto zdravim razumom otvara katastroIalne 5ers5e tive u vezi s razvojem nove te>noolo3ije.Automatiza ija 5rimjenjena na sve 5raktine i dru@tvene Iunk ije kojima se dru@tvo mo?e 6aviti4navodi na mi@ljenje da e se vrijednost ljudkse i mentalne aktivnosti odvajati od ono3 @to ona jeste u na@im ekonomskim sistemima.,ako je ve u 5ro@losti za5a?eno te>nika djeluje na svoj nain na 6udue ekonomske i dru@tvene odnose i 5ostavlja ljudima 5itanja na kojima oni ne mo3u od3ovoriti. Samostalni te>iki sistemi odvajaju na neki nain ovjeka od 5ro esa 5roizvodnje kojemu je on do sada 6io tjesno 5otinjen4naime 5otinjenost se 5renjela sa 3ru5e ljudi na 3ru5e strojeva.Automatiza ija 3eneralizirana u dru3e ikluse43omilajui du3e slijedove o5era ija dovodi do samostalnosti sistema za>valjujui ureCajima za 5otinjavanje.Automatizirani iklus 5ostaje mo3u tek od asa kad se razliite Iaze mo3u odvijati jedna iza dru3e na lo3ian i samostalan nain kako 6i se 5osti3ao tra?eni i konni rezultat.#re6a dakle da

o5era ije u slijedu 6udu nadzirane4kontrolirane i is5ravljane 6ez izravne interven ije ovjeka4to jest da 6udu 5otinjene.Do@lo se do jedne tokeDPod izrazom Automa ije mo3u se odsad staviti veoma 6rojne 5ojave koje smjeraju 5rema jedinstvenome iljuD5ridonjeti samostalnom Iun kioniranju 5ot5uni> i sve ra@ireniji> 5roizvodni> iklusa veoma visoko3 uinka.#o je4rei e se4samo kraj du3e 3eneze.lo3ian zavr@etak jedno3 razvoja ije je 5rve Iaze o6ilje?ila jednostavna me>aniza ija.*idimo da @irenje automatiza ije ide zajedno s iskori@tavanjem izvora ener3ije 9nuklearne4suneve4kozmike< ija je u5otre6a jo@ 5uno ne 5redviCeno3Pono se do3aCa u asu kada za>valjujui velikoj mjeri njemu4ovjek 5rodire u svemir4kada mu vi@e ne ostaje mno3o @to za otkrivanje na zemljinoj 5ovr@ini.%5ak automatiza ija nas nedovoljno tjera na 5reo6likovanje na@i> tradi ionali> 5ojmova o te>nikoj i ljudskoj aktivnosti.Bez sumnje4tre6ae se razlikovati jo@ du3o G ti5a 5roizvodni> aktivnostiD"<(voCenje djelovanje i u5otre6u velii> samostalni> sistema4G< stvar zamisli izrade i o6navljanja ti> sistema. Pojava samostalno3 te>niko3 dru@tva 9a ne vi@e jednostavne 8okoline= su5eriorno3 ljudskom dru@tvu i u5ravljano3 njim u sim6iozi 4u uvjetima jo@ velike ne5redvidivim4tenden ija od koje je ini se sve manje mo3uno 5o6jei i u kojoj je va?no u najveoj mjeri s>vatiti.( toj 5ers5e itivi vidimo da se sve vi@e oituje razlika izmeCu Iunk ije Q 5ri5reme za Iun kiju4izmeCu 5oved6e automatsko3 sistema i i 5ret>odne razrade te 5oved6e. OKO AUTOMACIJE SE ZAMEE ITAVA DRUTVENA DRAMA ( svakom sluaju automa ija je 5rimjena automatski> 5ro jesa Bto jest 5ro esa koji se odvijaju 6ez 3otovo ikakve ljudske interen ije:na 6ilo koju aktivnosti4i to na vi@e ili manje visokim razinama samore3uliranja.Automa ija je 5ostala nov 5ro6lem tek od asa kad je omo3uila inte3riranje samostalno3 o5erativno3 iklusa koji ukljuuje odreCenu lo3iku 5ovezanost 5rote3nutu na sve Iaktore 5rivredno3 ?ivota kakvi se oituju u 5oduze u na 6ilo kojoj industrijskoj 3rani.S to3 stajali@ta te>ika injeni a kao takva ne izaziva izravno dru@tvene i 5si>olo@ke eIekte #e eIekte ona izra?ava tek kad se ve izra?ava u odreCeim dru@tvenim i ekonomskim odnosima odnosno u nekom kontektsu. Automa ija je 5restla 6it rijetka te>nika kom6ina ija i 5ostala o5i o5erativni 5rin i5.Na toj osnovi mo?emo 3ovoriti o dru@tvenim eIektima @to i> ona ukljuuje. Dru@tveni i ekonomski Iaktor ne mo?e se dakle 5romatrat izravno na osnovu njeni> uvjeta.N5rDautomatska 5roizvodnja ne mora imati iste eIekte u SAD4SSSSR:u i Aran kuskoj.Ali te>nike norme mo3u 6iti indentine.No tano je da automa ija kao te>niki 5rin i5 ima sama 5o se6i sire eIekte ne3o dru3i 5rija@nji o6li i na5retka me>aniza ije.$na se ne 5rimjenjuje samo na materijalne

o5era ije 4ona takoCer u5ravlja sistema komunika ije95rijenos materijala ili inIorma ija< i u5ravljanja dono@eje odluka na osnovu inIorma ija.Na taj nain automatiza ija kada jedan5ut 5rodre u svojem razvijenom o6liku u itav ekonomski i dru@tveni ?ivot ona se im5lementira i daje dru@tvu okvir.#vrdnja da e 5rin i5 automa ije vladati itavim svijetom4industrijskim ?ivotom ne znai ujedno ni 5ot5uno i@ezavanje tradi ionalni> o6lika 5roizvodnje.Ali taj 5ri ni5 za>tjeva nji>ovo 5odreCivanje.Masovne automatske 5roizvodnje nametnut e svoje zakone ostalim o6li ima 5roizvodnje4kao @to nervni sistem 5otinjava jednostavniju Iiziolo3iju a da je ne zamjenjuje. Ako je 5rin i5 automa ije da osi3ura 5roizvodni iklus 6ez radne sna3e 5ostavlja se 5itanje @ta je sa random sna3omR Radna sna3a se 5remje@ta u nove sektore u eks5anziji.Neki se ekonomsiti nisu 6ojali utvrditi da automatiza ija ima s5asonosan eIekat jer smanjuje M5reza5oslenostN to jest stvara relativnu neza5oslenost koja olak@ava 5remje@tanje.Da se ta 5remje@tanja vr@e i da e se jo@ i 5ro@iriti na sektore koji sun a 5utu automatiza ije.MeCutim s dru3e strane onaj koje je ?rtva 5remje@tanja 5a?nja se odma> okrenula 5rema si3urnosti za5oslenja.#a 5remje@tanja se mo3u javiti u G o6lika vi@e ili manje neo5asna4to jest 5remje@teni i> lako 5odnose a tiu se na kratak rok4takoCer navodi se 5rimjer da su neka 5remje@tanja izvr@ena radi 6olji> uvjeta.(ostalom tre6a 5raviti razliku izmeCu razliiti> o6lika 5remje@tanja45rema smje@taju4ras5r@enosti veliina i starost 5oduzea i tvrtki.#amo 3dje se 5oduzee modernizira mo?e mo?e istovremeno doi i do oslo6aCanja radni> sna3a i do 5rimanja novi> s5e ijalista.Jedna te ista tvtka mo?e 5remje@tati radnike iz tvorni e u tvorni u kao kod Ia6Irike automo6ile 8Reno=.5remje@tanje se ne vr@i iz za5oslenosti u neza5oslenost ili o6ratno4ili s jedno3 mjesta na dru3oDona se mo3u i to se do3aCa sve e@e i vr@iti i vremenski kada ureCaji rade G14GG4G2>4 kad tre6a uvesti none smjene koje su 5onekad va?ne kao i danje.Politika 5remje@tanja radne sna3e ulazi u 5odruje o5e +konomije4jer 5remje@taji mo3u 6iti 5otre6ni i kad nema neza5oslenosti4u sluaju 5une za5oslenosti.+konomist e 6it zadovoljan tom situa ijom4a radnik li@en svoje3a 5osla4nee.#e@ko je utvrditi da automa ija jednom us5ostaljea4uvjetuje unutarnje 5romjene za5oslenosti e@im.%5ak oe mo3u 6iti sistematinije4a naroito du6lje naru@avati steene kvaliIika ije i s5e ijalnosti oso6lja.Nemojmo 6rkati o5u za5oslenost i zanimanje.'iklika manja za5oslenost4kronina ili trajna i neza5oslenost ne 5roizilaze iz o6lika ureCaja ni iz te>niko3 5ostu5ka rada.$vaj mo?e 5oveati za5oslenost a ne mo3u je stvarat. A(#$MA#%&A'%JA %&A&%*AP1)Kvantitativne 2)Strukturalne 3)Pr !"ena vri"e#n $ti ra#a 4)Pr !"ene % na&an"a

1)Kvantitativne %r !"ene' Na razini 5ojedinani> 5oduzea 5okazuju se da je 3lavni 5ro6lem koji se namee jeste 5ro6lem zamjenjivanja ili 5remje@tanja radne sna3e iz jedno3 odjela u dru3i.Broj radnika 5rije i nakon uvoCenja ureCaja rijetko se kada mo?e us5oreCivati4jer se 5romjene u 6roju naroito 5okazuju kao 5romjene u kvaliteti.tj.u isti ma> u 5rirodi uvedeni> strojeva i ureCaja u s5oso6nostima koje se tra?e od o5eratora.Ako ka?emo da "11 radnika radi izravno na 5roizvodnji 6lok ilindra i da nakon uvoCenja transverni> strojeva na tom 5oslu radi samo G1:H1 radnika to je aritmetika konstanta koja nam mno3o 3ovori4i ovdje je rije o 5ravoj metamorIozi radno3 5ro jesa kao jeline. 2)Strukturalne %r !"ene' ,lasiIika ije 5rije sve3a razlikuju se u radnikom oso6lju 5omone45riuene i strune radnike.(redsko oso6lje je kvaliIi irano zase6no.%n?injeri i te>niari razliiti> stu5njeva takoCer su zase6no kvaliIi irani.Sve oso6lje je Iormalno 5odjeljeno na oso6lje 5laeno 5o satu in a oso6lje s mjesenom 5laom.#a klasiIika ija nije izmjenjena na5retkom automa ije.*eina 5oduzea tako se 5odesi da nova radna mjesta 6udu ukljuena u 5rija@nju >ijerar>iju.Ali ta >ijerar>ija 5o5rima sve Iormalniji sve Iormalniji karakter4i u 5raksi4njezino mjesto zauzima4klasiIika ija odreCena em5iriki na osnovu radni> mjesta koje oso6lje u 5oduzeu zauzima.%s5itivanja izvr@ena na osnovu vee3 6roja 5ose6ni> anketa do5u@taju i5ak da steknemo toniju sliku o toj 5ojavi.N5r.neki radni i odr?avaju smatraj se 5roizvodnim radni ima i 5onekad su nji>ov status4nji>ov 5resti? i nji>ova kvaliIika ija oito vi@i ne3o kod struni> radnika klasine 5roizvodnje.Sve u svemu svjedo i smo 5rodora ne samo 5rija@nji> zanata ne3o i 5rija@nji> kvaliIika ijski> kate3orija ili jednostavno kvaliIi irani> 5oslova. #%5ovi radni> mjestaD "<:radna mjesta koja su u automatiza iji slina oima @to su ranije 5ostojala. G<:radna mjesta novo3 ti5a koja se 3eneraliziraju4ali koja su ve 5ostojala u 5oluautomatiziranim 5roizvodnim 5ro jesima H<:Nova radna mjesta koja izravnije 5roizilaze iz automatiza ije 3)Pr !"ena vri"e#n $ti ra#a'Dakle rad na temelju individualno3 uinka i@ezava da 6i ustu5io mjesto novim o6li ima rada na temelju kolektivno3 uinka.Premije za uinak mo3u se tada o6raunavati 5rema 5roduktivnosti 6ilo za radioni e 6ilo za itavo 5oduzee.( takvim uvjetima jedna od najtra?eniji> kvaliteta je kolektivna od3ovornost koja je 5ostala neo5>odnom.&6o3 znatne vrijednosti 5ostojanja na kojem se radi i z6o3 te@ki> re5roduk ija @to i> mo3u imati 5rekidi u radu na 5roizvodni 5ro es.Na individualnom 5lanu 5ojavljuje se dakle novi o6li i 5remija naroito 5remije na od3ovornost koja se na kraju oituju u razli i 3lo6alne 5la e.Dru3a tenden ija je uvedena automa ijom je 5retvaranja 5laa u mjeseni do>odak o emu smo ve 3ovorili. 4)Pr !"ene % na&an"a' Dru@tveno i 5si>olo@ki najva?niji eIekat automa ije na
10

za5oslenje tie se 5ona@anja za5osleno3 oso6lja.&asad za5a?amo u6la?ene reak ije stra>a 5red mo3uim ot5u@tanjem45red 5romjenama 5laa 5red te@koama da se 5rila3ode novim neo6inim radnim mjestima i 5redza>tjevima za strunim o6razovanjem.&a5a?e je takoCer ske5ti izam dosad uvelike o5ravdan 5rema 5oveavanju slo6odno3 vremena o6eanom tu i tamo 5rema dra?ima aktivnosti.)to se tie ovdje slo6odno3 vremena koje je jednako danu i noi koje nije 5osveeno radu:5ro6lem se ne mo?e 5ostaviti dok radni dan i tjedan ne 6udu skraeni.

AUTOMACIJA I ALIJENACIJA *eina sindikata i neki radniki istra?ivaki od6ori nisu 5ro5ustili is5itivanje to3 5ro6lema4ali nji>ove analize sun a razini o5e3 5ro6lema ekonomske ravnote?e i vrte se oko jedne 6itne toke da li e taj novi te>niki na5redak uroditi neza5osleno@u ili neeR% da li e on omo3uiti 5ovi@enje 5laa i kvaliIika ija i smajenje jedno3 trajanja danaR Razliita is5itivanja uinjena u 5oduzeima u svakom sluaju iznijela4na 5ovr@inu na 5rvi 5o3led iznenaCujuu injeni uD$5erator ii rukovodio i koji su u ne5osrednoj vezi s automatism ureCajem ne 5okazuju oso6ite reak ije na rad4s novim te>nikim 5roizvodnim sistemima.$ni s razikuju tako 3dje automa ija 5oinje a 3dje se zavr@ava jer su sada@nja 5okoljenja naviknuta na ne5restane te>nike 5romjene "<$so6na svijest @to je radni i9o5eratori< imaju o se6i suoeni s automatiza ijom sredstava za 5roizvodnju4 to jest automatskim 5roizvodnim strojevima i sistemima trans5orta4komunika ija4u5ravljanja4oituje se u 5ojedini im tvorni ama na 5one@to razliit nain iako je karakteristika automatiza ije da z6li?uje sisteme 5roizvodnje4trans5orta4komunika ija i u5ravljanja u ujedinjene jeline.#aj 5olaritet izaziva i u5ravljanja u isti ma> 5artikulariza iju i univerzaliza iju odra?eni> stavova. G<Automatiza ija se sastoji u osi3uravanju samostalno3 djelovanja 6ilo koje3 te>niko3 sistema.#o je karakteristika 6itna s ljudsko3 stajali@ta jer 5okazuje 5rirodu novi> odnosa koji se us5ostavljaju izmedju 5ojedin a i te>niko3 sistema. H<Samostalnost djelovanja neko3 te>niko3 sistema mo?e 6iti vi@e ili manje 5ot5una ili takoCer ra@irena .#o do5u@ta da je 5oku@amo mjeriti.%stovemeno razlika u razini i ra@irenosti automa ije izaziva razliiite uinke na o5eratore.#i se uin i odnose na 5ojedin e al ii na eki5e i radne 3ru5e4kao in a vee jeline radnika u itavim 5oduzeima.Stav o5eratora4koji nadzire odvojeni 5or5uno automatskim ureCajem 6it e razliit od stave o5eratora koji je ukljuen u 5ovezanu eki5u na automatskoj kontinuiranoj liniji.

11

2<(5rkos raznoliosti situa ija koje se mo3u 5ojaviti sve one imaju zajedniku rtuDzada i ili Iunk ije o5eratora sve su vi@e i vi@e razliiti od Iun ija strojeva i ureCaja.Postoji razdvojenost izmeCu o5era ija strojeva i o5era ija ljudi.Dru3im rijeima4nadzor4kontrola odr?avanje samostalni> sistema sve su vi@e i vi@e 5osredni./judi se sve manje i manje 6ave o5era ijama koje o6avljaju strojevi.oni i> kontroliraju 5osredstvom znakova i mjera @to i> inte5retiraju i na koje rea3iraju stanjem dru3i> zakona.#e tenden ije dovode do odvajanja ini ijativa i automatizama ljudsko3 or3anizma od automatizama strojevaDizmeCu ovjeka i ureCaja us5ostavlja se nov odnosDinIorma ija i komunika ija novo3 ti5a. 7<#e>niki element ne djeluje jae4u5rkos 5rividnom iz3ledu4na individualnoj ne3o @to djeluje na kolektivnoj.#aj element naddeterminiran:da se 5oslu?imo 5si>oanalitkim terminom:elementima dru@tveno3 i ekonomsko3 karaktera i to utoliko vi@e @to se Iunk ija o5eratora odvaja od Iunk ije strojeva. ;<,lasina teorija 8alijena ije= radika u 5oetku industrijsko3 ma@inizima istie G tokeD "< ovjek 5ostaje stran se6i4svojoj 5rirodi4jer mu strojevi nameu svoj zakon djelovanja G< on je otuCen i z6o3 to3a @to se 5roizvod nje3ovo3 rada i rada strojeva4ro6a koja je 5ostala ne zavisna od nje3a 5rodaje na tr?i@tu a da on iz to3a ne izvlai od3ovarajui 5roIit.Dru3i niz 5itanja zavisi od jeloku5ni> uvjeta vlasni@tva i 5risvajanja 5lodova rada.Ali 5rvi je tje@nje 5ovezan s te>nikom 5rirodom sredstava rada.Dakle ini se da razvoj automatiza ije daje nov smisao 5ojmu alijena ije i to 6i mo3lo rei 5ozitivniji smisao. J<Automatiza ija veliki> 5roizvodni> iklusa do5rinosi jo@ veem odvajanju 5ojedin a od 5roizvoda.#i su 5roizvodni iklusi inte3rirani.Nji> ne ini o6ian aditivni sku5 5ojedinani> strojeva.$ni tvore linije ili nizove koji o6u>vaaju radna mjesta 5roizvodnje u u?em smislu 9strojne4kemijske >idrauline< radna mjesta45reno@enje materijala4o6rada4mjerenje i kontrole.$5eratori imaj dakle45osla samo s jednim isjekom ujedinjeno3 5ro jesa koji mo?e vrlo kratak ili veoma du3 i nije uvijek vrsto omjeCen.Pojedin i s utu 5onekad osjeaju slo6odnijima jer su manje45odvr3nuti random ritmu koji namee odvojeni stroj.Pojedina se mo?e esto kretati in a @irim 5ovr@inama ne3o kad je 5rikovan za 5ojedinane strojeve s Iiksnim mjesto.MeCutim45ojedin i sui 6olje ukvoteljni u eki5e koje su veoma struktuiraneDsvako mjesto ima vrsto odreCenu ulo3u u odnosu na dru3a mjesta.Ako je jedan radnik odsudan4ako ne izvr@ava tono svoj zadatak4svi ostali osjeaju 5oslijedi e nje3ovo3 5ro5usta.Psi>olo@ka ko>ezija
12

eki5e zavisi od ko>erentnosti 5roizvodno3 iklusa.Pojedina se tako udaljava od strojeva4ali se vr@e 5ovezuje sa random eki5om.$n je manje izravno 5odvr3nut vlasti ureCaja ali je stro?e 5odvr3nut nalozima nadzora i or3aniza iji rada na razini radioni e4tvorni e ak i 3ru5e tvorni a. 0<#aj dvostruk vid 8alijena ije=otkrivamo ako 5romatramo stav radnika 5rema 5roizvodu i o6raCivanim stvarima.Postoji i uinak distan ije izmeCu ovjeka i o6raCivane tvari4ali istovremeno neki radni i moraju imati 5ot5unije 5osredno znanje o 5roizvodu..ovjek vi@e ne osjea da svoje moi 5renosi u 5roizvod.Ali se u isto vrijeme nadzora i kontrole 5risiljavaju na 6olje 5oznavanje mno@tva znastveno odreCeni> svojstava tvari koji otkrivaju 5ose6ni instrumenti. "1< Pro6lem se javlja na vi@e razliiti> 5lanova.Na te>nikom 5lanu je oito da je oso6lje koje se jo@ uvijek zove 85roizvodnom= sve vi@e udaljeno od 5roizvodno3 rada4koji je 5ovjeren strojevima.#re6alo 6i dakle 5ronai 5osredne o6like intresa za rad i 5onovno3 us5ostavljaja osjeaja a5sor5 ije. ""<Distan iranje izmeCu ovjeka i ureCaja ima velik uinak na kori@tenje vremena in a svijest o vremenu.#aj se uinak oituje na mno3o naina u kori@tenju strojeva G2> tokom G2> or3aniza iji rada u uzasto5nim smjenama u novom ras5oredu odmora u 5ose6nom ritmu rada.$5enito 3ledano samostalnost djelovanja automatiziranim sistemima izaziva 5oveanu 5okretljivost o5eratera u vremenu kao i 5rostoru. "G<$tkriva se 5rilino raziit stav kod radnika odr?avanja9koji dose?u E1F oso6lja u nekim tvorni ama i kod 5rozvodni> radnika.Radni i odr?avanja esto se smatraju od3ovornijim na ureCajima ne3o sami o5eratori.$ni 5ridonose djelovanju sistema tek vrlo 5osredno4ali na nain na koji razvija osjeaj kontrole osi3uravajui izmeCu samostalnosti strojeva i samostalnost ljudsko3 or3anizma.

13