You are on page 1of 7

SVEUILITE U ZAGREBU GRAEVINSKI FAKULTET ZAVOD ZA KONSTRUKCIJE

Ime i prezime JMBAG

11. PRORAUN TRAKASTOG TEMELJA U OSI 1

PROGRAM IZ KOLEGIJA BETONSKE I ZIDANE KONSTRUKCIJE 2

169

SVEUILITE U ZAGREBU GRAEVINSKI FAKULTET ZAVOD ZA KONSTRUKCIJE

Ime i prezime JMBAG

11. Proraun trakastog temelja u osi 1


11.1. Dimenzije
h = 60 cm l = 100 cm bw = 25 cm

cnom = 4 cm

visina temelja proraunska duljina temelja irina zida debljina zatitnog sloja temelja irinu temelja je potrebno odrediti

11.2. Analiza optereenja stalno optereenje:


Opis optereenja Krovite Nadozid u potkrovlju Ploa potkrovlja Zid drugog kata Ploa drugog kata Zid prvog kata Ploa prvog kata Zid prizemlja Ploa prizemlja Horiz. serkla u podrumu AB zid podruma Ukupno Optereenje [kN/m] 10,30 8,63 5,01 12,55 5,01 12,55 5,01 12,55 5,01 2,65 17,25 96,52

toka 10.1.

teina temelja: G temelja = b h l betona = b 0 ,6 1,0 25 (najprije treba odrediti irinu temelja b) uporabno optereenje:
Opis optereenja Krovite Ploa potkrovlja Ploa drugog kata Ploa prvog kata Ploa prizemlja Ukupno Optereenje [kN/m] 2,17 1,93 1,93 1,93 1,93 9,89

toka 10.1.

PROGRAM IZ KOLEGIJA BETONSKE I ZIDANE KONSTRUKCIJE 2

170

SVEUILITE U ZAGREBU GRAEVINSKI FAKULTET ZAVOD ZA KONSTRUKCIJE

Ime i prezime JMBAG

11.3. Odreivanje irine temelja iz uvjeta doputenih naprezanja ispod temelja irina temelja odreuje se iz dva uvjeta: 1) Ispod temeljne stope nema vlanih naprezanja 2) Maksimalno tlano naprezanje mora biti manje od doputenog Kod prorauna doputenih naprezanja koriste se karakteristine vrijednosti optereenja. irina temelja po 1) uvjetu odreuje se iz uvjeta da ekscentricitet sile bude manji od 1/6 irine temelja,to znai da vertikalna sila djeluje na rubu ili unutar jezgre temeljne plohe. Tada su sva naprazanja na temeljnoj plohi tlana. M Ed b < N Ed 6

b > 6

M Ed N Ed
10,37 106,41 + 15 b

N Ed = N g + b h l betona + N q = 96,52 + b 0,6 1,0 25 + 9,89 = 106,41 + 15 b


b > 6

15 b 2 + 106,41 b 62,22 > 0 b = 0 ,54 m Kako bi bio zadovoljen i drugi uvjet naprezanje 1 < dop . Iz toga slijedi:

dop >

N Ed M Ed + A W

povrina temelja: A = l b = 1,0 b l b 2 1,0 b 2 = moment otpora: W = 6 6 200 >

(106,41 + 15 b ) + 6 10,37
1,0 b 1,0 b 2

185 b 2 106 ,41 b 62 ,22 > 0 b = 0 ,93 m Odabrana irina temelja: b = 95 cm

11.4. Provjera naprezanja ispod temeljne stope povrina temelja: A = l b = 1,0 0,95 = 0,95 m 2 moment otpora: W = l b 2 1,0 0,95 2 = = 0 ,15 m 3 6 6

PROGRAM IZ KOLEGIJA BETONSKE I ZIDANE KONSTRUKCIJE 2

171

SVEUILITE U ZAGREBU GRAEVINSKI FAKULTET ZAVOD ZA KONSTRUKCIJE

Ime i prezime JMBAG

naprezanja:

1,2 =

N Ed M Ed kN/m 2 A W

N Ed = N g + b h l betona + N q = 96,52 + 0,95 0,6 1,0 25 + 9,89 = 120,66 kN


N Ed 120,66 = = 127,01 kN/m 2 A 0,95 M Ed 10,37 = = 69,13 kN/m 2 W 0,15

1 = 120 ,66 + 69 ,13 = 189 ,79 kN/m 2 dop = 200 kN/m 2

2 = 120,66 69,13 = 51,53 kN/m 2

95

51,53 kN/m2 189,79 kN/m 2


Slika 11.1. Prikaz temelja konanih dimenzija s iznosima naprezanja u tlu

11.5. Proraun armature temelja proraunske vrijednosti vertikalnog optereenja i momenta savijanja: (kod prorauna armature iznosi vertikalnog optereenja i momenta savijanja uzimaju se s parcijalnim faktorima sigurnosti za nepovoljno djelovanje)

N Ed = 1,35 N g + 1,5 N q = 1,35 96,52 + 1,5 9,89 = 145,37 kN


M Ed = 14,53 kNm

60

PROGRAM IZ KOLEGIJA BETONSKE I ZIDANE KONSTRUKCIJE 2

172

SVEUILITE U ZAGREBU GRAEVINSKI FAKULTET ZAVOD ZA KONSTRUKCIJE

Ime i prezime JMBAG

naprezanja: N Ed 145,37 = = 153,02 kN/m 2 A 0,95 M Ed 14,53 = = 96,87 kN/m 2 W 0,15

1 = 153,02 + 96,87 = 249,89 kN/m 2 2 = 153,02 96,87 = 56,15 kN/m 2

95 35 25 35

56,15 kN/m2 249,89 kN/m2 178,51 kN/m 2

Slika 11.2. Odreivanje momenta savijanja u temelju

moment savijanja temelja: (prema slici 9.3 I izrazu 9.1 iz skripta Sori, Kiiek, Betonske konstrukcije 2) M Ed Materijal Beton: C25/30 minimalni razred betona za razred izloenosti XC2 f cd proraunska vrstoa betona f 25 f cd = cc ck = 1,0 = 1,0 16 ,67 N/mm 2 = 1,667 kN/cm 2 1,5 c 0,35 2 = (178,51 + 2 249,89) = 13,85 kNm 6

60

PROGRAM IZ KOLEGIJA BETONSKE I ZIDANE KONSTRUKCIJE 2

173

SVEUILITE U ZAGREBU GRAEVINSKI FAKULTET ZAVOD ZA KONSTRUKCIJE

Ime i prezime JMBAG

elik:

B500B f yd proraunska granica poputanja elika

f yd =
Visina presjeka:

f yk

Debljina zatitnog sloja: Statika visina presjeka:

500 = 434,78 N/mm2 = 43,478 kN/cm2 1,15 h = 60 cm c = 4 ,0 cm


d1 = c + / 2 = 4,0 + 1,2 / 2 = 4,6 cm d = h d1 = 60 4,6 = 55,4 cm

Udaljenost do teita armature:

bezdimenzijski moment savijanja:

Ed =

M Ed 1385 = = 0,0027 < lim = 0,296 2 b d f cd 100 55,4 2 1,667

Za Rd = 0 ,004 oitano:

c = -0,4 s1 = 20,0
potrebna povrina armature:

= 0,020 = 0,993

As1,req =

M Ed 1385 = = 0,58 cm 2 d f yd 0,993 55,4 43,478

minimalna armatura:

As1,min = 0,0013 b d = 0,0013 100 55,4 = 7 ,2 cm 2 /m

As1,min = 0,26 b d
maksimalna armatura:

f ctm 2,6 = 0,26 100 55,4 = 7 ,49 cm 2 /m f yk 500

mjerodavno

As1,max = 0,022 Ac = 0,022 100 55,4 = 121,88 cm 2 /m

As1,max = lim b d

f cd 16,67 = 0,365 100 55,4 = 77,53 cm 2 /m f yd 434,78

mjerodavno

Odabrana armatura mora biti vea od potrebne i mora se nalaziti u podruju izmeu minimalne i maksimalne armature: As1, min < As1, prov < As1, max

PROGRAM IZ KOLEGIJA BETONSKE I ZIDANE KONSTRUKCIJE 2

174

SVEUILITE U ZAGREBU GRAEVINSKI FAKULTET ZAVOD ZA KONSTRUKCIJE

Ime i prezime JMBAG

ODABRANO:

12 / 15 cm ( As1,prov = 7,54 cm2 )

Q-385

12
60 95

12

12/15 cm

12

12

Slika 11.3. Skica armiranja temelja

PROGRAM IZ KOLEGIJA BETONSKE I ZIDANE KONSTRUKCIJE 2

175

You might also like