Sveuilite u Zagrebu Filozofski fakultet Odsjek za povijest Katedra stare povijesti Kolegij: Historijska antropologija staroga svijeta

Problem percipiranja keltskog etnikog identiteta -s posebnim osvrtom na percipiranje etnikog identiteta Skordiska i Tauriska-

Mentor: Dr s! "oris Oluji# Student: Margareta Miki# SADRAJ

!"#D

II !P#TRIJ$%&J$'A T$R(I'#&#)IJA $$ % $dentitet & % % Razine prijenosa informacija o identitetu & & 'tni!itet i etniki identitet & ( )arod i ple*e III *$&TI ! #+I(A ,DR!)#)A ( % +roble* keltskog i*ena ( & Kelti iz perspektive antiki, pisa!a

I" S*#RDIS-I I TA!RIS-I - % Skordis!i . izvjetaji antiki, pisa!a i zaklju!i *oderni, znanstvenika 4.1.1. Etniki identitet Skordiska kroz materijalnu kulturu 4.1.2. Zakljuna razmatranja o etnikom identitetu Skordiska - & /auris!i 0 izvjetaji antiki, pisa!a i zaklju!i *oderni, znanstvenika -%% -%& Etniki identitet Tauriska na temelju njihove materijalne kulture Taurisci na podruju sjeverozapadne rvatske i zapadne Slavonije

" SI(%#&I+*I PRI*A.I 'A PR$D($TI(A PR#'A/$'I(A 'A T$RIT#RIJ! TA!RIS*A "I .A*&J!+A* "II &IT$RAT!RA

&

0 !"#D 1 ovo* radu pokuat #e se raz*otriti proble*i vezani uz etniki identitet stari, Kelta /e*eljno pitanje odnosit #e se na proble* dananjeg per!ipiranja stari, Kelta kao velike grupe indoeuropski, naroda Osi* toga2 pokuat #e se dati odgovor na pitanje kako su ti narodi sa*i sebe per!ipirali2 da li kao dio ve#e skupine . Kelta2 ili kao dio *anje skupine ljudi koja je 3ivjela na odre4eno* prostoru +osebno #e se bazirati na narode /auriska i Skordiska2 koji su 3ivjeli na podruju dananje Hrvatske Zato i, danas definira*o kao keltske narode2 na osnovu koji, *aterijalni, i pisani, dokaza *o3e*o to zakljuiti2 to i, povezuje sa skupino* naroda koju naziva*o Kelti2 a to i, razlikuje5 Da bi se dali odgovori na navedena pitanja2 potrebno je ponajprije definirati poj*ove na koji*a #e se te*eljiti ovaj rad2 ponajprije2 poja* etni!iteta i identiteta2 zati* ple*ena i naroda II !P#TRIJ$%&J$'A T$R(I'#&#)IJA & % $dentitet 6$dentitet nije stalna pojava2 nego pro!es koji stalno tee i postoji jedino u odnosu na 6drugoga7 $dentitet se *ijenja2 i njegova se ekspresija *ijenja2 kako se odnosi u drutvu i odnosi pre*a 6drugo*e7 *ijenjaju 7% Danas se u povijesti i ar,eologiji pokuava razu*jeti kako su narodi 3eljeznoga doba sa*i sebe per!ipirali2 iako se donedavno to razu*ijevanje svodilo na per!ep!iju ti, naroda od strane antiki, pisa!a Saznanja o ti* narodi*a koja s*o dobili pute* antiki, pisa!a su2 ponajprije2 nji,ova per!ep!ija 6drugoga72 nji,ova per!ep!ija odre4ene skupine ljudi2 na odre4eno* prostoru i u odre4eno* vre*enu2 odre4ena kulturni* i drutveni* okru3enje* pis!a koji zapisuje podatke o zateenoj skupini ljudi Kada govori*o o razdoblju 3eljeznoga doba i uop#e prapovijesno* i antiko* razdoblju2 ne*a*o dostupan veliki broj izvora kao to je to sluaj s *oderno* povije#u2 tako da je svaki izvor koji govori o odre4eno* proble*u2 potrebno uzeti u obzir )o2 potrebno je razu*jeti da2 pri*jeri!e2 ono to 8ezar pie o 9ali*a2 nije iskaz onoga kako 9ali sa*i sebe per!ipiraju2 nego 8ezarova osobna i*presija koju je potrebno kritiki raz*otriti2 a ne pri,vatiti kao nepobitnu injeni!u
%

:ells &;;%2 <

koja je stalna i u vre*enu nepro*jenjiva /i zapisi su prvenstveno i*presije 6drugoga72 vanjskoga pro*atraa2 osobno iskustvo u odnosu na odre4enu skupinu ljudi $ako veo*a subjektivni2 zapisi antiki, pisa!a svakako *ogu poslu3iti kao dobar izvor podataka2 no ipak je potrebno razluiti to je od toga vlastita i*presija2 a to poda!i koji bi *ogli dati nekakvu sliku o to*e kako su pro*atrane skupine ljudi sa*e sebe per!ipirale 2.1.1 Razine prijenosa informacija o identitetu Kako sugerira :ells2 postoje tri razine prijenosa infor*a!ija o identitetu ljudi 3eljeznoga doba +rvo2 tu je infor*a!ija koju *o3e*o iitati iz *aterijalne kulture koju su na* ti ljudi ostavili Oni 6nisu ostavili pisane tekstove koji na* daju infor*a!ije o nji,ovo* identitetu2 ali su kreirali i uredili irok varijetet *aterijalne kulture koji na* *o3e pokazati nain na koji su razu*ijevali2 izra3avali i prenosili vlastiti identitet 7 & Drugo2 tu su pisani izvori2 infor*a!ija koju su ostavili grki i ri*ski pis!i o svoji* sjeverni* susjedi*a2 koja iako *ora biti obilje3ena kritiko* *ilju2 ipak predstavlja dobar 6dopunski7 izvor $ tre#e2 tu je infor*a!ija koju su 6kreirali *oderni znanstveni!i2 oslanjaju#i se i na ar,eologiju i na antike tekstove7 ( 1 ovo* radu2 slijedit #e se :ellsova sugestija2 tj zaklju!i o etniko* identitetu Skordiska i /auriska te*eljit #e se ponajvie na infor*a!ija*a o identitetu2 koje su na* ovi narodi ostavili kroz *aterijalnu kulturu2 iako #e se u obzir uzeti i zapisi antiki, autora o ovi* narodi*a & & 'tni!itet i etniki identitet 9ovore#i o etni!itetu2 suoava se s ko*pleksno#u i kontroverzo* koja za sobo* povlai navedeni poja* Osi* to je zlorabljen u politikoj propagandi posljednjeg stolje#a i potrebno je biti vrlo oprezan koriste#i poja* etni!iteta2 potrebno je prona#i i odgovaraju#i nain za njegovu upotrebu kada govori*o o bilo koji* drutveni* skupina*a2 pa tako i oni*a 3eljeznoga doba Zbog toga2 navodi* defini!ije koje predla3e Si=n >ones2 znanstveni!a koja se posebi!e bavi proble*atiko* etni!iteta unutar ar,eolokog diskursa $ako >ones u svojoj knjizi 6/,e ar!,aeolog? of et,ni!it?7 iznosi vie defini!ija etni!iteta2 etniki, grupa i etnikog identiteta koje su predlo3ili razni autori2 te proble*atizira sa*e te defini!ije2 ipak #e se u obzir uzeti njene defini!ije navedeni, poj*ova +re*a >ones2 etniki identitet predstavlja
& (

:ells &;;%2 %@ $b

6onaj aspekt sa*o . kon!eptualiza!ije neke osobe koji rezultira identifika!ijo* sa iro* grupo* u opozi!iji pre*a 6drugi*a72 na bazi opa3ene kulturne diferen!ija!ije iAili zajednikog podrijetla 7- +re*a navedeno*e2 etniki identitet ne *o3e opstojati ako nije u opozi!iji pre*a 6drugo*e72 to se sla3e i s :ellsovi* pro*iljanje* BetnikogC identiteta )adalje2 etnika grupa predstavlja 6bilo koju grupu ljudi koja sa*a sebe izdvaja2 ili koju izdvajaju 6drugi7 s koji*a ta grupa ko*uni!ira ili koegzistira2 na bazi nji,ove per!ep!ije kulturne diferen!ija!ije iAili zajednikog podrijetla7 @ $ na posljetku2 >ones definira etni!itet kao 6sve one so!ijalne i psi,oloke feno*ene povezane s kulturno konstruirani* grupni* identiteto* Kon!ept identiteta fokusira se na naine na koje se *e4usobno isprepli#u so!ijalni ili kulturni pro!esi u identifika!iji etniki, grupa ili nji,ovoj interak!iji 7D 'tni!itet bi se dakle *ogao tu*aiti i kao kulturni sustav koji po*a3e pojedin!u odrediti svoje *jesto u ire* drutvu 'tniki identitet slu3i kao nesvjesni obraza! upotrijebljen za orijenta!iju osobe pre*a drugi* osoba*a2 on proizlazi iz neke vrste kolektivne svijesti Kolektivna svijest pre*a ' Durk,ei*u2 predstavlja totalitet vjerovanja i osje#aja zajedniki, odre4enoj drutvenoj skupini2 koji na neki nain for*iraju svoj vlastiti svijet & ( )arod i ple*e /ako4er2 ter*ini kao to su narod i ple*e2 vuku za sobo* odre4enu proble*atiku2 posebi!e to se tie uporabe ter*ina u odre4eno* kontekstu 1 *oru rasprava i definiranja ovi, poj*ova2 za ovaj rad relevantne #e biti one defini!ije koje su u znanosti i najvie pri,va#ene $ako se ponegdje s*atra da je ba ple*enska zajedni!a karakteristina za *etalno doba2 ne#e se prikloniti to*e *iljenju2 jer su ve# tada uvr#ene i stabilne for*a!ije s puno vii* stupnje* drutvene2 politike i kulturne organiza!ije2 iako drutvene zajedni!e poput ple*ena jo uvijek postoje2 kao to je to sluaj i danas2 no to ne znai da su one prevladavale +re*a to*e2 ple*e bi predstavljalo drutvenu zajedni!u sastavljenu od ve#eg broja obitelji2 koja i*a svijest o zajedniko* podrijetlu i *e4usobno* rodbinsko* odnosu Eedovno prebivaju u susjedstvu2 odr3avaju zajedniku predaju i nain 3ivota2 to i, ini jedno* zasebno* !jelino* s identiteto* koji i, razlikuje od drugi, )o2 iako ple*enska zajedni!a i*a vlastiti identitet i predaju koja i, razlikuje od drugi, ple*ena2 oni ne predstavljaju narod /o bi se *oglo usporediti s proireni* obitelji*a danas2 od koji, svaka i*a svoju vlastitu predaju i odre4eni identitet koji i, razlikuje od drugi, obitelji )arod2 s druge strane2
@

>ones %FFG2 %( $b D $b

predstavlja jednu *nogo iru zajedni!u2 koja vie nije povezana *e4usobni* srodstvo*2 i to je onaj te*eljni faktor koji razlikuje narod od ple*ena +ripadni!i naroda povezani su 3ivoto* na odre4eno* teritoriju2 a svaka obitelj i svako ple*e sa svoji* identiteto*2 predajo*2 obiaji*a2 vjerovanji*a2 i !jelokupni* naino* 3ivota2 for*ira jedan skupni identitet koji je svojstven sa*o to* narodu i koji i, razlikuje od drugi, naroda +oto je jasno da se za etnike entitete kao to su /auris!i i Skordis!i2 ne *o3e nikako upotrijebiti naziv ple*e2 u ovo* radu koristit #e se ter*in narod /auris!i i Skordis!i su *o3da u poetku predstavljali svojevrsni savez ple*ena2 no s vre*eno*2 *oralo je do#i do raz*jene iskustava2 ,eterogenost se postepeno gubila i stvorio se jedan zasebni identitet koji je svojstven sa*o ono*e to definira*o pod ter*ino* narod +re*a to*e2 u ovo* radu #e se izraz ple*e koristiti za sve *anje drutvene zajedni!e koje su bile u *e4usobno* srodstvu i za koje trenutno nije *ogu#e utvrditi da li su *ogle tvoriti narod2 te za *anje zajedni!e koje se spo*inju pod jedni* i*eno*2 ali kao pripadni!i ve#e zajedni!e pod drugi* i*eno* +oto trenutno za posljednje navedene nije *ogu#e utvrditi da li su bili u srodstvu ili ne2 zbog nedostatka adekvatnog ter*ina koji bi oznaio takve zajedni!e2 koristit #e se ter*in ple*e /er*in narod koristit #e se za sve ve#e zajedni!e koje su obitavala na ire* geografsko* podruju i za koje je *ogu#e dokazati da su i*ali jedan vii stupanj drutvene organiza!ije III *$&TI ! #+I(A ,DR!)#)A1 ( % +roble* keltskog i*ena S proble*o* keltskog i*ena susre#e*o se ponajprije u tekstovi*a antiki, pisa!a /ko su uop#e ljudi koje Herodot naziva Keltoi2 a tko su 8ezarovi 9ali5 1 daljnje* tekstu2 pokuat #e se analizirati proble*atika keltskog i*ena2 poevi od najstarijeg spo*ena i*ena Kelti Hekatej iz Mileta je onaj ko*e se pripisuje prvi spo*en i*ena Kelti2 u njegovoj grkoj for*i 6Keltoi72 u D stolje#u pr Kr Hekatej upotrebljava i*e Kelti2 kako bi i*enovao grupe ljudi koje su 3ivjele oko grke kolonije Masalije G >edan od prvi, spo*ena i*ena Kelti2 tako4er se nalazi u Herodotovoj 6+ovijesti7: 6Eijeka $star i*a izvor u ze*lji Kelta i kod grada +irene i tee tako da razdvaja 'uropu po sredini Kelti 3ive s onu stranu Heraklovi, stupova2 a granie s Kineani*a koji od svi, stanovnika 'urope stanuju u najzapadniji* podruji*a 7 < 6$star tee kroz !ijelu 'uropu2 izvire kod Kelta koji nastavaju najzapadnije krajeve u 'uropi2
G <

:ells &;;%2 GHerodot $$2 ((

nakon Kineana: tako tee kroz !ijelu 'uropu i utjee u rubnu oblast Skitije 7 F Kako je vidljivo iz Herodotovog teksta2 Dunav izvire u ze*lji naseljenoj Kelti*a i oni su najzapadniji narod 'urope2 osi* Kineana2 koji su 6okupirali ju3ni +ortugal7 %; /ako4er2 Herodot navodi da se Dunav nalazi u blizini grada +irene2 ije je i*e veo*a slino +ireneji*a2 no 6poznato je da je +iren bio grka trgovaka stani!a na sjeveroistonoj obali Hpanjolske7 %% )a posljetku2 iz ovog Herodotova navoda vidljivo je da su Kelti u to* trenutku ve# naselili $berski poluotok Zbog spo*injanja Dunava2 jasno je da te ljude Herodot identifi!ira kao isti narod koji naseljava podruje srednje 'urope2 tj podruja na koje* izvire Dunav +odrijetlo i*ena grkog naziva !eltoi2 nije poznato >asno je da je taj naziv slu3io kako bi se i*enovale grupe ljudi u nepoznati* predjeli*a zapadne 'urope2 no injeni!a je da se sve te grupe ljudi nisu osje#ale kao pripadni!i naroda koje su 9r!i oznaavali ti* i*eno* Slijede#i proble* vezan je uz nazive 9ali i 9ala#ani2 koji ulazi u upotrebu neto kasnije 8ezar u svo* tekstu 6 "e #ello $allico72 kada govori o narodi*a koji naseljavaju 9aliju2 istie da tu 3ive i 6oni koji sebe na svo* jeziku nazivaju Kelti2 a *i i, zove*o 9ali7
%&

Ie# tada2 pojedini antiki pis!i

sla3u se da je naziv !eltoi%&eltes prikladniji2 jer predstavlja generalni naziv za ljude koji nastanjuju prostore od Jlpa do $berskog poluotoka2 dok naziv 9ali2 oznaava ona ple*ena koja su *igrirala na podruje juga i jugo . istoka %( Kao to 'for navodi2 Kelti ine jedan od etiri velika barbarska naroda svijeta2 zajedno s +erzijan!i*a2 Kibij!i*a i Skiti*a $z svega navedenoga proizlazi da ne *o3e*o doista znati da li je odre4eni narod doista sa* sebe nazivao Kelti*a2 kao to pie 8ezar2 ili ako doista jest2 da li je taj narod koji se identifi!irao s ti* i*eno*2 preuzeo tu i*ensku konstruk!iju od 9rka ( & Kelti iz perspektive antiki, pisa!a 1 pret,odno* poglavlju govorilo se o proble*ati!i uporabe naziva 6Kelti7 kod antiki, pisa!a2 dok #e se ovo poglavlje bazirati na osobina*a koje antiki pis!i pridaju to* narodu2 tj pokuat #e se prikazati kako Kelte opisuju i do3ivljavaju !ivilizirani 9r!i i Ei*ljani Kako je ve# reeno2 pri prvi* spo*eni*a i*ena Kelti2 ne nalaze se detaljniji opisi naina 3ivota ovoga naroda /ek otprilike u - stolje#u pr Kr 2 kada se Kelti *ijeaju u politike i vojne afere na Mediteranu2 antiki pis!i poinju davati detaljnije opise Kao to #e se vidjeti iz
F

Herodot $I2 -F +oLell %F@<2 %( %% $b %& 8ezar2 D " 9 $2 % %( 8unliffe %FFG2 &
%;

daljnjeg teksta2 pogled na Kelte #e se *ijenjati kako se *ijenjaju politike prilike i politiki stav odre4enog antikog pis!a u odnosu na trenutno so!io . ekono*sko i politiko ure4enje na *atino* podruju 1 to vrije*e dolazi do *igra!ija Kelta u dolinu rijeke +o2 te neto kasnije2 sti3u i do 9rke Kada se Kelti zapoljavaju kao pla#eni!i u ratu Sparte i /ebe (DG godine pr Kr 2 9r!i dobivaju jednu potpuniju sliku o keltski* ratni!i*a2 pa i, tako +laton u svoji* 6Zakoni*a7 opisuje kao ljubitelje rata i alko,ola %- )eto detaljniji i stereotipi*a obilje3en opis daje Jristotel2 za koga su Kelti vrsti sjeverni narod koji vlastitu dje!u slabo obuenu izla3e otroj kli*i kako bi se 6eliila72 ira!ionalno su neustraivi i borbeni2 *alo brinu o svoji* 3ena*a i dra3e i* je *uko drutvo2 te i*aju stroga pravila gostoljubivosti pre*a stran!i*a %@ Do & stolje#a pr Kr 2 ovi stereotipi o Kelti*a su se ustalili u klasino* svijetu +er!ipirani su kao 6neustraivi ratni!i2 ira!ionalno ,rabri2 no divlje oajni kada bitka ne bi ila u nji,ovu korist2 nepredvidivi i nepouzdani kao savezni!i koji *ogu biti previe pijani ili paralizirani praznovjerni* stra,o* da bi se borili J iznad svega2 oni su bili . barbari . ljudi nerazu*ljivog ponaanja i skloni takvo* divljatvu kao to su ljudske 3rtve ili ak kanibaliza* 7%D )o2 u to vrije*e2 !ilj antiki, autora nije bio baviti se Kelti*a kao takvi*a2 nego ponajprije prezentirati *o# !iviliziranog naroda da takvo 6divljatvo7 dovede pod kontrolu2 prezentirati pobjedu !iviliza!ije2 reda i *ira nad divljatvo*2 barbarstvo*2 kaoso* S druge strane2 u neki, pisa!a2 kao pri*jeri!e +osejdonija iz Jpa*eje2 nalazi*o obrnutu situa!iju2 idealiziranje keltskog drutvenog ure4enja i naina 3ivota2 koje vrlo vjerojatno proizlazi iz nezadovoljstva so!io . politiki* odnosi*a u *atinoj ze*lji +osejdonije je bio sirijski 9rk koji je 3ivio iz*e4u druge polovi!e & do sredine % stolje#a prije Krista2 te napisao 6+ovijest7 u @& knjige 1 (& knjizi nalazi se etnografski opis Kelta2 kao pozadina ri*sko* osvajanju /ransalpine %&% pr Kr
%G

Ovaj tekst nije sauvan2 no

koriten je u tekstovi*a Strabona2 Diodora Si!ilskog i Jteneja +osejdonije je vjerovao da su barbarski narodi bli3i stanju tzv 6Zlatnog doba7%< od oni, !ivilizirani, )adalje2 istie ,rabrost Kelta2 nji,ovu gostoljubivost pre*a stran!i*a2 a ljubav pre*a ratu i nji,ovu naglu narav opravdava ti*e da su veo*a iskren narod2 bez zlog karaktera 6Otvorenosti i buno* karakteru2 *ora se dodati i nji,ova djetinja ,valisavost i ljubav pre*a dekora!iji 7 %F Osi* toga2 navodi da nji*a vladaju *udri2 Druidi . prirodni i *oralni filozofi
%%@

8unliffe %FFG2 $b %D $b %G 8unliffe %FFG2 G %< +oja* dolazi iz grke *itologije2 a oznaava idealno razdoblje u dalekoj prolosti ovjeanstva2 kada se 3ivjelo u blagostanju i sre#i %F 8unliffe %FFG2 <

<

+oneto realistiniji opisi *ogu se vidjeti u tekstovi*a 8ezara i /a!ita2 koji izvjetavaju o osvajanju podruja na koji*a su 3ivjeli Kelti 6Svi*a na*a ropstvo je nepoznata stvarM Za nas koji prebiva*o na najudaljeniji* grani!a*a ze*lje i slobode2 ovo zabaeno svetite britanske slave je do dananjeg dana bilo naa obrana Sada2 *e4uti*2 najudaljenije grani!e "ritanije le3e otvorene2 a nepoznati2 zaudo2 uvijek prolaze N +ljakai svijeta2 nakon to je nji,ova pljaka is!rpila ze*lju2 oni kopaju jo dublje Jko i* je neprijatelj bogat2 oni su lako*i2 ako je siro*aan2 oni 3ude za vla#uM niti i, je istok2 niti zapad u *ogu#nosti zadovoljiti Me4u svi* ljudi*a2 oni eznu jednaki* zanoso* i za siro*atvo* i za bogatstvo* $*e 68arstva7 nadjenuli su pljaki2 klanju i silovanjuM za sobo* ostavljaju pusto2 koju zovu *ir 7 &; 9ovor britanskog ratnog vo4e 8alagusa2 toko* suoavanja s ri*sko* vojsko* u sjeverni* predjeli*a Hkotske2 <- godine 2 ne sa*o da daje uvid u /a!itovu per!ep!iju keltskog naroda2 nego i u njegov stav pre*a tadanje* politiko* i drutveno* ure4enju Ei*skoga 8arstva 6Moderna dekaden!ija i nedis!iplina2 te gubitak slobode pojedin!a2 njegove su te*e2 a "riti i 9er*ani predstavljaju uvjerljive karaktere kroz koje iznosi svoja raz*iljanja 7 &% +re*a to*e2 kada su Kelti pokoreni i nisu vie stvarna prijetnja 8arstvu2 oni /a!itu sa*o predstavljaju alegoriju $z ovog kratkog pregleda raz*iljanja antiki, pisa!a o Kelti*a2 vidljiva je gotovo iskljuivo nji,ova per!ep!ija ovog naroda )a pitanje kakvi su uop#e keltski narodi i nji,ov etniki identitet2 pokuat #e se dati odgovor u slijede#i* poglavlji*a na pri*jeru naroda Skordiska i /auriska2 koje se svrstava u keltske narode2 i to ponajvie na te*elju *aterijalni, izvora2 koji se danas nji*a pripisuju I" S*#RDIS-I I TA!RIS-I Kelti se obino povezuju s razdoblje* ,altatske i latenske kulture2 pre*a nalaziti*a Hallstat u Justriji i Ka /One u Fran!uskoj Haltat obilje3ava razdoblje starijeg2 a Katen razdoblje *la4eg 3eljeznog doba +le*ena koja su 3ivjela na podruju dananje Hrvatske2 Slovenije i Srbije2 a koja se oznaavaju kao pripadni!i keltske etnike skupine2 kolonizirala su ovaj prostor kraje* - i poetko* ( stolje#a pr Kr 2 to znai da *aterijalni osta!i ovi, skupina pripadaju latenskoj kulturi "alkanski prostor naseljavala su dva velika ple*ena . /auris!i . zapadna skupina i Skordis!i . istona skupina2 dok su u *e4uprostoru obitavale
&; &%

/a!it2 Jgri! $2 (; 8unliffe %FFG2 F

skupine auto,tonog stanovnitva 1 daljnje* tekstu2 pokuat #e se analizirati etniki identitet ova dva ple*ena2 na te*elju nji,ove *aterijalne kulture +oto je ve# reeno da antiki pis!i predstavljaju subjektivan izvor2 koji se odnosi na opisivanje Kelta iz perspektive 9rka i Ei*ljana2 te u korela!iji s 9rko* ili Ei*o*2 te su sluajevi kada se zapisuje o Kelti*a iskljuivo radi nji, sa*i,2 izuzetno rijetki i subjektivni2 *aterijalna kulturu ova dva ple*ena predstavlja relevantniji i uvjerljiviji izvor za razu*ijevanje etnikog identiteta Skordiska i /auriska +rije nego to se prije4e na pokuaj prikaza etnikog identiteta Skordiska i /auriska kroz nji,ovu *aterijalnu kulturu2 u obzir #e se ipak uzeti iskazi antiki, pisa!a o ova dva naroda2 kako bi se prikazala nji,ova slika u oi*a antiki, autora2 ali i kako bi se prikazalo pro*iljanje o etniko* sastavu Skordiska i /auriska na te*elju antiki, autora 1sporedno2 prikazat #e se pro*iljanja *oderni, znanstvenika2 povjesniara i ar,eologa o etni!itetu Skordiska i /auriska2 te na posljetku2 nji,ov etniki identitet kroz nji,ovu *aterijalnu kulturu - % Skordis!i . izvjetaji antiki, pisa!a i zaklju!i *oderni, znanstvenika 1 ovo* poglavlju pokuat #e se odgovoriti na pitanje tko su bili Skordis!i u oi*a antiki, autora2 te to na te*elju analiza antiki, tekstova o nji*a govore *oderni znanstveni!i +redstavit #e se raz*iljanja i zaklju!i o etni!itetu Skordiska koja su iznijeli povjesniari i ar,eolozi posljednji, desetlje#a prolog stolje#a i poetko* &% Stolje#a Da li su Skordis!i uop#e bili Kelti2 ili su predstavljali keltizirano auto,tono stanovnitvo2 ili su oni *jeavina razni, ilirski,2 traki,2 panonski, i keltski, ple*ena5 Da bi se odgovorilo na ova pitanja2 potrebno je prije svega neto re#i o seobi Kelta na podruje +anonije i +odunavlja2 te definirati prostor na koje* su 3ivjeli tzv Skordis!i Kako je vidljivo na !arti 1 2 Skordis!i su obitavali na prostoru koji je obu,va#ao krajeve dananjeg Srije*a2 istone Slavonije i ju3ne "ake2 tj od obale Save u istonoj Slavoniji2 do u#a Save u Dunav kod dananjeg "eograda )a to* podruju 3ivjela su auto,tona ple*ena Katobi!i2 Iar!iani2 "reu!i2 J*antini2 Dardan!i i drugi2 kao to je vidljivo na !arti 2 Irije*e nakon s*rti Jleksandra Ielikog2 pre*a *iljenju > /odorovi#a2 stvorilo je 6*ogu#nosti da se bez ve#i, trzavi!a keltska ple*ena iz srednje2 postepeno nasele u donju +anoniju7 && /o razdoblje ( Stolje#a pr Kr 2 oznailo je prvi val naseljavanja keltski, ple*ena na podruje +anonije >asno je da ve# u to* trenutku keltska ple*ena koja su naselila to podruje2 nisu bila etniki

&&

/odorovi#2 %FG-2 (G

%;

!arta 1.

!arta 2. %%

ista +oto se s*atra da su ta keltska ple*ena za polazinu toku i*ala srednju +anoniju2 ve#e su *ogu#nosti da su2 ne sa*o povela sa sobo* dio auto,tonog stanovnitva *atine oblasti srednje +anonije2 nego i dijelove auto,tonog stanovnitva prostora koji* su prolazili na svoje* putu za jug +anonije2 jer su 6i starosjedio!i 3eljeli bolje uvijete 3ivota i br3i nain boga#enja2 to i* se *o3da2 ovo* priliko* nudilo 7 &( +o dolasku u ju3nu +anoniju2 jedna grupa!ija ovi, ple*ena odluuje se na po,od na Delfe B&GF 9odine pr Kr C2 gdje se sukobljavaju s grki* kralje* +tolo*eje* Kerauno* kojega su zarobili i pogubili2 nakon ega se veo*a neorganizirano povlae ka sjeveru 1z to2 postoji i spo*en "atanata2 vo4e koji je2 nakon to se dio jedini!a uputio u Malu Jziju2 okupio preostale keltske jedini!e i vratio i, u ju3nu +anoniju isti* pute* koji* su i doli do Delfa2 koji se pre*a nje*u nazvao "atanatov put &- "atanata spo*inje grki pisa! Jtenej2 kao vo4u koji je Kelte naselio oko Dunava &@ /ek po "atanatovu povratku2 dolazi i do prvog spo*ena i*ena Skordis!i u antiki* izvori*a +re*a Strabonu2 nakon po,oda u 9rku2 razbijeni Kelti vratili su se u +anoniju2 te oni koji su se naselili zapadno od Morave nazivaju se Ieliki Skordis!i2 a oni koji su se naselili istono od Morave2 Mali Skordis!i Ieliki Skordis!i 3ivjeli su u +osavini2 Srije*u i +odrinju2 odgovaraju#e* dijelu +odunavlja i donje* +o*oravlju2 a Mali dalje na istok du3 Dunava2 granie#i s /ribali*a i Mezeji*a &D $ako postoje *noge pretpostavke o znaenju i podrijetlu i*ena Skordis!i2 one su za sada nedovoljno ute*eljene i ovaj proble* je jo uvijek pred*et rasprave2 te se nji*e ne#e baviti u tekstu koji slijedi Osi* navedenoga2 Strabon daje jo *noge podatke o Skordis!i*a Kada spo*inje rijeku /isu2 Strabon govori da utjee u Dunav blizu ze*lje Skordiska2 koji se nazivaju i 9ali2 a koji 3ive iz*ijeani s ilirski* i traki* ple*eni*a &G Jpijan tako4er navodi da su Kelti porazili auto,tona ple*ena $lira i /raana /ako se u izvori*a Skordis!i ponekad ubrajaju u /raane2 ponekad u $lire2 a ponekad u Kelte 9ovore#i o *igra!iji Kelta pre*a ju3noj +anoniji2 Strabon tako4er spo*inje i ple*ena "oja i /auriska2 pod vladavino* Kritasira2 a koje su podinili Daani2 koji2 iako su unitili "oje i /auriske2 sa Skordis!i*a su esto bili savezni!i
&<

+re*a sve*u navedeno*e2

teko je zakljuiti tko su doista bili Skordis!i MP!s? za Skordiske s*atra da su keltska politika krea!ija2 no da se iz nji,ovi, i*ena koja su dostupna iz vre*ena Ei*skog 8arstva2 jasno vidi da pripadaju $liri*a &F :ilkes s*atra da su Skordis!i Kelti2 dok pod upitnik stavlja
&( &-

/odorovi# %FG- 2 (F $de*2 &@ &@ >ovanovi# %F<G2 <%@ &D >ovanovi# %F<G2 <%D &G Strab I$$2 @ &< $b &F MP!s? %FG-2 @

%&

tek oppidu* Qidovar u Srbiji2 s druge strane Dunava2 kada nije siguran da li bi trebao pripadati Daani*a ili Kelti*a (; S druge strane2 /odorovi# s*atra Skordiske etniki* entiteto* nastali* *ijeanje* pridolog keltskog stanovnitva i auto,tonog starog stanovnitva +ridoli Kelti su zbog spe!ifini, obilje3ja svoje du,ovne i *aterijalne kulture2 doveli do s*anjenja poetne ,eterogenosti2 koja se s vre*eno* ubla3ila2 a spe!ifina keltska du,ovna i *aterijalna kultura ostala je do*inantna2 jer je bila ne sa*o superiorna2 nego i garantirala izvjesnu egzisten!iju (% 4.1.1. Etniki identitet Skordiska kroz materijalnu kulturu 1 ovo* poglavlju #e se prikazati karakteristike *aterijalne kulture Skordiska2 kao oznaitelja nji,ovog etnikog identiteta Da li su pripadali Kelti*a2 $liri*a ili neko* drugo* ire* etniko* entitetu5 Da li su s vre*eno* kreirali vlastiti etniki identitet koji je na kraju rezultirao i novi* etniki* entiteto*5 Za razliku od pret,odnog poglavlja gdje je prikazana konstruk!ija identiteta Skordiska iz perspektive 6drugoga72 u ovo* #e se pokuati prikazati to Skordis!i sa*i govore o svo* identitetu kroz svoju *aterijalnu kulturu +rije svega2 pokuat #e se razluiti to su Skordis!i preuzeli od Kelta2 a to je bilo svojstveno auto,tono* stanovnitvu 61 *aterijalnoj kulturi se *o3e tono utvrditi tko je to unio u novofor*iranu kulturu 7(& +ro*atraju#i proizvodnju kera*ike2 pri*jetno je da ona po svo* obliku odgovara starijoj epo,i2 tj da je oblik kera*ike koju je proizvodilo auto,tono stanovnitvo2 ostao nepro*ijenjen S druge strane2 novitet koji su *ogli donijeti pripadni!i keltske etnike skupine2 jest bolja faktura kera*ike i njena izrada na lonarsko* kolu Orna*entika na kera*i!i tako4er odgovora onoj koju je upotrebljavalo auto,tono stanovnitvo2 to je vidljivo na pri*jer!i*a koji su na4eni u nekropola*a Karabur*e i Eospi Ruprije u "eogradu Kada govori*o o nakitu2 prvenstveno o fibula*a2 u ranijoj fazi2 one zadr3avaju ele*ente *aterijalne kulture auto,tonog stanovnitva (( )o2 >ovanovi# pie da najstarije fibule latenskog perioda Bkoje bi se dakle pripisale Skordis!i*aC na podruju +odunavlja2 pripadaju 6tipoloko* ,orizontu oznaeno* u srednjoj 'uropi kao Du!,ov . MSnsingen7(- Du!,ov predstavlja nalazite u Te,oslovakoj gdje je na4ena jedna od najbogatiji, ostava votivnog nakita iz ranog latena2 dok je u MSnsingenu u Hvi!arskoj jedna velika keltska nekropola2 6ije su grobne !jeline o*ogu#ile izradu kronolokog sustava
(; (%

:ilkes %FF&2 &;& /odorovi# %FG-2 (F (& /odorovi# %FG-2 -; (( $b (>ovanovi# %F<G2 <(&

%(

pri,va#enog za latenski period zapadne i !entralne 'urope 7(@ Ove najstarije latenske fibule na4ene na prostoru +odunavlja2 ra4ene su od bron!e2 te i*aju 6*asivan luk ukraen paralelni* rebri*a ili plastini* spirala*a2 sa slobodno povijeno* nogo*2 na ije* se kru3no* zavretku nalaze *edaljoni od korala ili e*ajla7 (D /odorvi# nigdje ne navodi da ove fibule pripadaju Du!,ov . MSnsingen tipu2 nego izriito navodi da se 6razvitak fibula iz +odunavlja i drugi, oblasti jugoistone 'urope2 izriito razlikuje od razvitka fibula u srednjoj 'uropi7 (G +re*a /odorovi#u2 rane latenske fibule +odunavlja2 s vre*eno* su se izdiferen!irala od oni, srednjoeuropski,2 obiluju *nogi* auto,toni* ele*enti*a2 ali to ne znai da je 6fibula tada izgubila osnovna te,nika svojstva koja ju ine fibulo* keltske provenijen!ije7 (< )a teritoriju Skordiska najrasprostranjenije su bile tzv +seudofibule2 fibule sa diskoidno* nogo*2 lune fibule i kopljaste fibule Eje4e su bile strelaste fibule2 zoo*orfne fibule2 fibule sa plastino* orna*entiko*2 fibule ukraene filigrano* itd /ako4er2 jedan od bitni, nalaza koji spadaju u nakit2 su *etalni pojasevi2 koji su kod Skordiska igrali veo*a va3nu ulogu >edan od bitni, tipova jest tzv Jstragaolidni tip pojasa2 ra4en u bron!i )a podruju "alkana pojavio se ve# u @ Stolje#u pr Kr kod Jutarijata2 a kasnije2 ve# prije dolaska Kelta2 se proirio na sjeverne krajeve Zbog izrazite jednostavnosti i funk!ionalnosti ovog pojasa2 pri,vatili su ga i pridoli narodi2 a kako s*atraju odre4eni autori2 zbog velike brojnosti nalaza ovi, pojaseva2 *ogli su ga nositi i ratni!i
(F

/ako4er2 pojas koji su sa sobo*

donijeli pridoli narodi2 pripada tipu pojasa sa zoo*orfni* ukrasi*a Osi* funk!ionalnosti2 na kopa*a ovog pojasa nalazile su se stilizirane glave 3ivotinja /odorovi# s*atra da su zbog skupo!jene izrade2 ovakav pojas *ogli nositi sa*o i*u#niji pripadni!i drutva -; Ovakav pojas na4en je u Osijeku i s*atra se da je uve3en iz neke od srednjoeuropski, radioni!a2 jer radioni!e u ju3noj +anoniji nisu izra4ivale pojaseve ovakvog stila -% Drugi2 veo*a bitan ele*ent *aterijalne kulture kroz koji saznaje*o poneto o identitetu Skordiska2 jest oru3je koje su koristili +rostor na koje* su 3ivjeli Skordis!i2 nalazio se na sje!itu glavni, putova za istok i zapad 'urope2 te je zbog toga bio i stalno izlo3en napadi*a Zbog toga2 proizvodnja oru3ja *ogla je biti Skordis!i*a jedan od bitni, ele*enata proizvodnje uop#e +re*a /odorovi#u2 raniji tipovi oru3ja2 odgovarali su sjeverniji* tipovi*a2 dok se s vre*eno*2 i popri*anje* utje!aja auto,tonog stanovnitva2 *ijenjao ne sa*o tip oru3ja2
(@ (D

$b $b (G /odorovi# %FG-2 G& (< $b (F /odorovi# %FG-2 G< -; $b -% $b

%-

nego i taktika ratovanja -& $ako su u ele*enti*a *aterijalne kulture koji obu,va#aju nakit2 kera*iku i druge pred*ete za svakodnevnu upotrebu2 opstala obilje3ja *aterijalne kulture auto,tonog stanovnitva2 kod oru3ja su2 zbog superiornije taktike ratovanja2 ve#ino* opstala obilje3ja keltske kulture Ma je bio jedno od najva3nijeg oru3ja keltski, ratnika2 pa tako i Skordiska /ipian *a koji je bi rasprostranjen na podruju Skordiska bio je dvosjekli keltski *a2 ra4en od dobro kovanog 3eljeza2 s otri* vr,o* i ovalni* *edaljono* na zavretku kanija 6/oko* ratova u Makedoniji i /rakiji javlja se najzani*ljivija serija . *aevi su jo du3i2 nji,ove kanije se ukraavaju floralni* *otivi*a i stilizirani* *itski* 3ivotinja*a /aj karakteristini stil dekoriranja kori!a *aeva oznaen je jo ranije kao 6ugarski72 jer se izrada i dekoriranje ti, *aeva ve3e ponajprije za +anoniju 7-( 1 posljednjoj fazi *aevi su jo uvijek dvosjekli i dugi2 no ukraavanje se naputa dok *edaljoni 6prerastaju u ojaanje klinasto zavreni, kanija7 -- >edan od posebni, nalaza predstavlja antropoidni *a iz Kupinova2 karakteristian po drka*a ukraeni* 6antropoidni* predstava*a7-@ $ako pojedini znanstveni!i s*atraju da datira iz razdoblja prije keltski, *igra!ija u +odunavlje2 /odorovi# s*atra da se nije *ogao pojaviti prije osi* ako je rije o uvozu -D 4.1.2. Zakljuna razmatranja o etnikom identitetu Skordiska +oto je u ovo* radu ne*ogu#e obraditi sve *aterijalne nalaze latenske kulture na podruju istone Slavonije i Srije*a2 i na te*elju nji, dobiti te*eljit uvid u etniki identitet Skordiska2 to se pokualo na te*elju oni, najreprezentativniji,2 navedeni, u pret,odno* poglavlju +oto je ve# navedeno da je *aterijalna kultura Skordiska bila spe!ifina i da na prona4ene pred*ete nije *ogu#e u potpunosti pri*ijeniti tipologiju oru3ja i nakita koja je ra4ena za period latenske kulture za podruje srednje 'urope2 jasno je da Skordis!i ne predstavljaju niti etniki istu keltsku popula!iju2 niti etniki isto auto,tono stanovnitvo $z *aterijalne kulture vidljivo je da se odre4ene pred*ete tipoloki *o3e svrstati u one koji*a su se slu3ili narodi koji su i*ali slian etniki identitet kao Skordis!i2 u ovo* sluaju Kelti )o2 postoje i znaajne razlike2 obilje3ja *aterijalne kulture koja su svojstvena auto,toni* narodi*a na podruju +odunavlja Me4uti*2 etniki ista grupa!ija se ne *o3e ni oekivati i s obziro* na ko*pleksnost sa*e pojave etnikog identiteta2 jasno je2 da svaka *anja grupa!ija odvojena
-& -(

$b >ovanovi# %F<G2 <(->ovanovi# %F<G2 <(-@ /odorovi# %FG-2 <& -D $b

%@

od one *atine i u dodiru s novo*2 nepoznato* grupa!ijo*2 raz*jenjuje iskustva2 navike2 ideje i jasno je da se dodiro* i su3ivoto* takve dvije grupa!ije stvara potpuno novi identitet2 koji *o3e i*ati do*inantna obilje3ja jedne2 druge ili tre#e grupa!ije $ kao to :ells navodi da su veo*a pri*jetne varijabilnosti u *aterijalnoj kulturi kod dvije grupe iste etnike skupine koje 3ive *o3da sa*o *alo udaljenije jedna od druge-G2 te varijabilnosti u su3ivotu s drugo* etniko* skupino* do#i #e do puno ve#eg izra3aja2 pa *o3da i stvoriti sebi svojstven novi etniki identitet

- & /auris!i 0 izvjetaji antiki, pisa!a i zaklju!i *oderni, znanstvenika Zapadna skupina keltske kulture zauzi*a podruje dananje !entralne i istone Slovenije te sjeverozapadne Hrvatske2 a S 9abrove! ju je pre*a nalazitu Mokronog u Dolenjskoj nazvao *okronoko* skupino*2-< Ova skupina obino se povezuje s /auris!i*a2 narodo* koji je na sjeveru graniio s )ori!i*a2 na zapadu s Karni*a2 na jugu s >apodi*a2 a na istoku s +anon!i*a i Skordis!i*a +re*a navodi*a antiki, autora2 pod i*eno* /auriska podrazu*ijeva se narod u koje* su 6/auris!i i*ali odluuju#u rije2 te su Ei*ljani nju nazvali i*eno* naj*o#nijeg ple*ena7 -F >edan od prvi, spo*ena /auriska bio je onaj iz %G% A%G; 9odine pr Kr 2 a spo*inje i, Kivije )ai*e2 konzul Kasije Kongin2 ko*e je dodijeljena provin!ija 9alija 8isalpina2 uputio se s vojsko* kroz $lirik u Makedoniju2 da bi pri povratku2 njegovi vojni!i pljakali2 palili i ubijali na podruju Karna2 Histra i >apoda2 a opljakali su i krajeve alpski, naroda $du#e godine su se izaslani!i Karna2 Histra i >apoda 3alili pred senato* zbog navedenog ponaanja2 dok je u i*e alpski, naroda 3albu podnio brat norikog kralja Kinkibila2 iji su savezni!i bili ovi narodi @; Za "o3ia ne*a su*nje da je alpski* narodi*a2 savezni!i*a )orika2 oznaena zajedni!a /auriska @% Strabon spo*inje uz "oje2 Skoridske Bnaziva i, ponovno 9ali*aC uz Dunav2 te /auriske B 6tako4er 9ale7 @&C i Helve#ane dalje na zapadu @( +linije navodi da se pored Karna nalazi narod koji se 6prije zvao
-G -<

:ells &;;%2 -;0 -% "o3i %F<G2 <@@ -F $b @; $b @% $b @& Strab I$$2 & @( $b

%D

/auris!i2 a sada )ori!i7 @- "o3i ovaj navod objanjava ti*e da je zbog poraza od Daana 6onaj dio /auriska koji je graniio s Karni*a2 doao pod vlast )orikog kraljevstva Od tada ovi su /auris!i dijelili sudbinu )orikog kraljevstva koje su podinili Ei*ljani ak!ijo* /iberija i njegova brata Druza %@ 9odine pr Kr 7 @@ /ako i +linije kada nabraja stanovnike +anonije u % Stolje#u pr Kr 1*jesto /auriska2 spo*inje prvi put i Serete2 Serapile2 >ase i Katobike2 a ple*e /auriska lo!ira u u3u oblast zapadno od gore Mons 8laudius @D Mons 8laudius obino se tu*aio kao Moslavaka gora2 no u novije vrije*e2 odre4eni znanstveni!i2 poput H +otrebi!e i M Dizdara2 pretpostavljaju da bi Mons 8laudius trebala predstavljati slavonske planine +sunj i +apuk @G Zbog toga2 stvarna rasprostranjenost /auriska predstavlja proble* koji bi se trebao detaljnije istra3iti2 iako i ar,eoloki nalazi idu u prilog tezi da bi navedena planina trebala oznaavati +sunj i +apuk2 zbog *nogi, nalaza koji bi po tipologiji prije odgovarali zapadnoj2 nego istonoj keltskoj ili nekoj drugoj etnikoj skupini ovi, prostora /ako poput Skordiska2 i /auris!i su u poetku bili savez razni, ple*ena koji se s vre*eno* razvio u zaseban etniki entitet s karakteristino* *aterijalno* kulturo* koja je i*ala i keltska obilje3ja2 ali i ona svojstvena sa*o to* etniko* entitetu 4.2.1. Etniki identitet Tauriska na temelju njihove materijalne kulture Materijalna nalazi koji se pripisuju /auris!i*a2 brojni su /o*e je razlog i bolja istra3enost lokaliteta u Sloveniji i sjeverozapadnoj Hrvatskoj2 nego to je to sluaj sa Srbijo* i istono* Slavonijo* ija su podruja nekad nastanjivali Skordis!i $pak2 *okronoka skupina najtipinija je za latensku kulturu Slovenije $stra3ivanje koje je potaknulo daljnje zani*anje za proble*atiku naseljenosti Kelta na podruju Slovenije2 bilo je %<<@ 9odine2 kada je > +enik za Kranjski Ze*aljski *uzej iskopao iznad sela Slepek kod Mokronoga2 dvadesetak grobova2 a u Ialinoj Iasi2 vie od trideset2 na te*elju ega je kustos *uzeja K De3*an zakljuio da te nekropole u potpunosti odudaraju od do tada poznati, ,altatski, @< On je novu gra4u usporedio s ono* iz Hvi!arske i Fran!uske2 te zbog velike slinosti zakljuio da se radi o 9ali*a @F Od tada se poinju siste*ski istra3ivati lokaliteti vezani za *okronoku skupinu u Sloveniji +re*a "o3iu2 *okronoka skupina obu,va#a u Sloveniji: Koruku2 Htajersku s predalpski* brdi*a2 +odravlje* i 8eljsko* kotlino*2 Kjubljansku
@@@

+lin St ' ( &; %(( "o3i %FG-2 <@G @D (ons &laudius) cuius in fronte Scordisci) in ter*o Taurisci +lin2 ' $$$2 D; @G +otrebi!a2 Dizdar &;;@2 @D @< "o3i %F<G2 <@< @F +irk*ajer %FFG2 %&

%G

kotlinu2 Dolenjsku2 sjeverni dio "ele krajine2 te u Hrvatskoj: sjeverozapadnu Hrvatsku2 +odravinu2 +rigorje2 prostor od Karlov!a do Zagreba D; >edan od reprezentativniji, nalaza nekropola jest keltsko groblje iz Slatine u Eo3noj dolini2 u 8eljsko* kraju 9robovi su bili paljevinski2 *uki2 3enski i djeji2 s prilozi*a ili ak bez nji,2 a datiraju se u Mokronog $$ )ekakvo posebno pravilo oko postavljanja grobni, priloga2 istra3ivai nisu *ogli pratiti D% Koliina i kvaliteta grobni, priloga ovisila je od spola i bogatstva pre*inuloga Muki grobovi su najve#i2 jer sadr3e i najvie priloga2 koji uglavno* predstavljaju ratniku opre*u: *aeve2 kori!e2 koplja2 no3eve2 titove2 brusove2 pojaseve2 ali i nakit2 kao to su fibule i narukvi!e2 te osobnu opre*u i kera*iku D& 9ovore#i o latenski* naselji*a2 ona su *nogo slabije istra3ena od nekropola )o2 neki pojedinani nalazi daju naslutiti da su se naselja nalazila u blizini nekropola i to u ravni!a*a2 dok u razdoblju Mokronog $$$2 stanovnitvo seli na gradine iz ,altatskog razdoblja2 koje dodatno utvr4uje $ako se stanovnitvo preselilo u visinske krajeve2 3ivot u ravni!a*a nije potpuno napustilo D( Ovo preseljenje na utvr4ene gradine2 *o3e znaiti jedino zatitu i obranu od napada susjedni, naroda2 jer je 3ivot na utvr4enoj gradini sigurniji od 3ivota u ravni!i2 gdje je stanovnitvo otvoreno za napade Od nakita2 spe!ifine su fibule i narukvi!e Fibule se rade od 3eljeza i bron!e2 a u svojoj poetnoj fazi su *alene2 s unatrag savijeno* no3i!o* i spiralo* od est navoja 1 srednje* latenu postaju dulje2 noge skoro dosti3u luk2 a navoji na spirali se s*anjuju na - navoja2 iako postoje i nalazi sa spiralo* od D ili < navoja 1 razdoblju kasnog latena2 postoji vie tipova fibula2 koje su sada uglavno* s unatrag savijeno* nogo* koja je zajedno s luko* izlivena u !jelinuD-2 dok spirala *o3e biti veo*a duga 1 latensko* razdoblju podruja /auriska2 kera*ika je tako4er veo*a brojna Karakteristine posude za prostore na koji*a su 3ivjeli /auris!i2 su bikonine2 velike posude s uski* grlo* i stepenasto ralanjeni* gornji* dijelo*2 duboke zdjele s vertikalni* vrato* i zadebljani* obodo*2 te rebraste ae D@ "oje variraju od 3ute2 s*e4e2 !rvene2 naranaste2 do sive i !rne DD Zani*ljiv je nalaz iz groba -; u Kandiji kod )ovog Mesta2 datiran u ( $li & Stolje#e pr Kr 2 a odnosi se na dvoruni Kantaros2 koji je ukraen s dvije obrazne *aske na trbu,u2 te i*a dekorirane ruke koje su na spojevi*a s posudo* ukraene sa etiri z*ijske glave s ovnovi* rogovi*a DG )ajva3niji dio *aterijalne kulture /auriska2 svakako je oru3je )alazi oru3ja koje bi *oglo pripadati
D; D%

"o3i %F<G2 <D( +irk*ajer %FFG2 %( D& $b D( "o3i %F<G2 <<( D+irk*ajer %FFG2 %G D@ "o3i %F<G2 <G< DD Kri3 &;;%2 D@ DG $b

%<

/auris!i*a2 rasprostiru se ve#i* dijelo* Slovenije2 preko sjeverozapadne Hrvatske do zapadne Slavonije Maevi predstavljaju jedan od e#i, nalaza oru3ja2 posebi!e u *uki* grobovi*a Eanolatenski *aevi bili su kra#i2 du3ine do <; !*2 dok srednjelatenski dosti3u du3inu od %*2 a kasnolatenski ak prelaze %* +o debljini iljka i otrini otri!e2 vidljivo je da su u poetku *aevi slu3ili za ubadanje2 dok kasnolatenski postaju *aevi za sjeenje Maevi su izra4eni od 3eljeza odline kakvo#eD<2 a katkad s lijeve strane i*aju vrlo *alen 3ig u obliku vepra2 polu*jese!a2 ovjeka i slino Metalne kori!e ti, *aeva esto se veo*a lijepo ukraene vegetalno* dekora!ijo*2 parovi*a z*ajevaDF2 tipini* keltski* geo*etrijski* ele*enti*a2 razni* spirala*a2 trodijelni* zavoji*a2 viti!a*a i slini* Ova orna*entika je obino ugravirana ili isku!ana na gornjoj prednjoj strani kori!a *aa2 a ponekad je dopunjena bakreno* ili zlatno* prevlako* kako bi se istaknuo *otiv G; 4.2.2. Taurisci na podruju sjeverozapadne rvatske i zapadne Slavonije Osi* navedenoga2 potrebno je neto re#i i o istra3ivanji*a koja su posljednji, godina provo4ena na podruju sjeverne Hrvatske i zapadne Slavonije +odruje koje je s*jeteno oko slavonski, planina +sunja i +apuka2 bilo je granino podruje Skordiska na zapadu i /auriska na istoku2 ali naseljeno i auto,toni* stanovnitvo* >edan od va3niji, lokaliteta na tlu sjeverne Hrvatske2 a koji pripada latenskoj kulturi2 jest 9rob K/ %% iz Zvoni*irova u srednjoj +odravini2 nedaleko od Iiroviti!e 6$stra3ivanja u Zvoni*irovu pokazala su da je podruje uz rijeku Dravu prekriveno debeli* naslaga*a rijenoga pijeska koji potjee od kristalni, kriljeva!a to i, je Drava donijela iz Jlpa +ijesak je poto* za vru#e stepske kli*e poslije ledenoga doba raznosio vjetar pa su nastale pjeane naslage koje danas za deset do dvadeset *etara nadvisuju nizinsko vodoplavno tlo 7G% )a ovakvo* povieno* polo3aju nalazi se navedeni grob2 a na blago uzvieno* podruju oko Koprivni!e otkrivena su brojna latenska naselja Ovdje je otkriveno nekoliko grobova s prilozi*a oru3ja i karakteristine nonje Ovi paljevinski grobovi datiraju se u & stolje#e pr Kr i s*atra se da pripadaju u podruje rasprostiranja /auriska G& >edna od bitni, pojava na ovo* groblju jesu osta!i koji upu#uju na ritualno razbijanje i spaljivanje pred*eta koji su pripadali u*rlo*e Dizdar ovaj feno*en objanjava referiraju#i se na 8ezara koji tvrdi da su Kelti na pogrebnu lo*au stavljali sve to
D< DF

+irk*ajer %FFG2 %Kri3 &;;%2 @@ G; +irk*ajer %FFG2 %G% Dizdar &;;-2 -& G& $de*2 -(

%F

je osoba posjedovala toko* 3ivota G( )ai*e2 poznato je vjerovanje Kelta u preegzisten!iju i ponovno ra4anje2 te bi to *ogao biti jedan od razloga spaljivanja osobni, pred*eta +olo3aj i raz*jetaj kostiju i pred*eta u grobu K/ %%2 tako4er svjedoi o posebni* pravili*a ukopa koji, se ova zajedni!a pridr3avala Ono to *o3e dati neke naznake o du,ovnoj kulturi /auriska2 jesu kosti spaljene *lade svinje prona4ene u grobu2 to *o3e upu#ivati na 3rtvovanje 6Qrtvovanje spaljivanje* bilo je na*ijenjeno prvenstveno bogovi*a neba jer su se
pla*en2 di* i pepeo uzdizali u nebeske visine koje su pripadale /aranisu2 bogu *unje i gro*a 7 G/rojni grob K/ %& s istog nalazita2 daje neka te*eljna saznanja ak o 3enskoj nonji /auriska Kako su uz *uke grobove uglavno* vezani nalazi oru3ja2 za ovaj grob zani*ljivi su2 osi* oru3ja2 osta!i veo*a ouvani, dijelova 3enske nonje s lanani* pojaso*2 te tapi#astog privjeska s lani#e* 1 grobu su sa,ranjeni jedna *uka2 jedna 3enska2 te 6jedna juvenilna osoba2 koju je na osnovi

priloga u grobu Majnari#0+and3i# opredijelila kao vjerojatno 3ensku osobu7 G@ +okopu djevoji!e najvjerojatnije pripadaju - para fibula2 3eljezni lanani pojas2 tapi#asti privjesak2 te dvije staklene jagode Duga tapi#asta igla2 nazvana kopa tipa "re3i!e2 karakteristian je nalaz na podruji*a na koji*a su 3ivjeli /auris!i2 a vjerojatno je slu3ila kao 6sigurnosna igla koja je sprjeavala rastvaranje iglo* zakopane tkanine ili ko3e7 GD BSlika 1.+

G( G-

$de*2 -D $de*2 -< G@ 9utin &;;(2 (&& GD $de*2 (&-

&;

Slika 1. , (o*u-i nain no.enja i*le tipa /re0ice Ieo*a je zani*ljivo spo*enuti nalaz velike bronane igle du3ine &; . (; !*2 za koju je "o3i naveo da je lokalna spe!ifinost Kolapijana 9utin s*atra da je takva igla vjerojatno i*ala slinu funk!iju kao i tapi#asta igla2 tj za zatvaranje ili kopanje nekog ve#eg ogrtaa Fibule su tipine srednjelatenske i *ogu se nadovezati na fibule *okronoke skupine2 no neke e*ajlirane su slinije oni*a koje su na4ene na prostoru na koje* su 3ivjeli Skordis!i Ovo upu#uje na svakodnevni dodir stanovnika s tog prostora sa narodo* Skordiska S graninog podruja na koje* su se dodirivali Skordis!i i /auris!i2 potjee i jedan nedavni nalaz keltske ka!ige istonokeltskog tipa ili tipa )ovo Mesto2 prona4ene u rije!i Savi kod Stare 9radike2 u blizini )ove 9radike Ova ka!iga predstavlja veo*a reprezentativan nalaz i spada *e4u &%

bolje ouvane keltske ka!ige prona4ene na teritoriju Hrvatske BSlika 2.C Ka!iga je bi*etalna2 iskovana iz bron!e i 3eljeza2 a za,valjuju#i boravku u vodi2 o*ogu#ila je 6uvid u izgled2 te konstruk!ijske ele*ente kao i te,noloka znanja za izradu keltski, ka!iga 7 GG Ka!iga se odlikuje prikazo* ljudski, *aski na krajevi*a sredinji, podebljanja na kaloti ka!ige2 ispod koji, se nalaze po dva prikaza trostruke spirale2 na obrazina*a ka!ige nalaze se *otivi barski, pti!a s dugi* kljuno*2 to je naje#i prikaz na ka!iga*a tipa )ovo Mesto O si*boli!i ovi, *otiva bit #e rijei neto kasnije

Slika 2. , !aci*a tipa 'ovo (esto iz okolice 'ove $radi.ke $z navedenoga vidljivo je da prostor slavonski, planina2 kao granino podruje /auriska pre*a istoku i Skordiska pre*a zapadu2 obiluje veo*a zani*ljivi* nalazi*a na te*elju koji, se *o3e dobiti uvid u odnos /auriska2 Skordiska i auto,tonog stanovnitva2 te na te*elju toga zakljuiti da je stanovnitvo u rubni* podruji*a ono koje je podlo3no popri*anju kulturni, obilje3ja susjedni, naroda2 ali i koje jae njeguje svoj identitet2 nego to je to sluaj sa stanovnitvo* koje 3ivi u *anje ,eterogenoj sredini )a osnovu navedenoga2 *o3e se povu#i i paralela s grani!a*a *oderni, dr3ava2 kada sa* poja* grani!e dolazi u pitanje i kada2 s jedne strane dolazi do sukoba naroda koji dijele tu grani!u2 to proizlazi iz sna3nog na!ionalnog identiteta2 ali i do nji,ove nu3ne suradnje na ekono*sko*2 kulturno* i so!ijalno* planu $ako grani!e u latensko vrije*e nisu bile tako striktno u!rtane kao danas2
GG

Mi,aljevi# . Dizdar &;;<2 &

&&

kada govori*o o odre4eno* narodu2 jasno je da on zauzi*a odre4eni teritorij s njegovi* *anje ili vie stvarni* ili i*aginarni* grani!a*a Kako je podruje +anonske ravni!e predstavljalo rubno podruje za narode koji su pripadali keltskoj skupini2 tako su Slavonske planine predstavljale rubno podruje i za istonu i za zapadnu grupu ovi, rubni, keltski, naroda2 te je taj prostor iznad svega zani*ljiv za prouavanje identiteta kako i Skordiska i /auriska2 tako i auto,tonog stanovnitva ovog podruja )a3alost2 ovo podruje je veo*a zane*areno to se tie ar,eoloki, istra3ivanja2 zbog ega je i istra3ivanje identiteta na to* podruju veo*a ogranieno )o2 s budu#i* istra3ivanji*a2 *ogla bi se dobiti jasnija slika i potpunije rjeenje ovoga proble*a V. SI(%#&I+*I PRI*A.I 'A PR$D($TI(A PR#'A/$'I(A 'A T$RIT#RIJ! TA!RIS*A Kao to je reeno2 u posljednje* poglavlju pokuat #e se deifrirati znaenje odre4eni, si*bola koji se nalaze na pred*eti*a prona4eni* na teritoriju na koje*u su 3ivjeli /auris!i i Skordis!i Si*bolika je jedan od veo*a va3ni, ele*enata etnikog identiteta2 jer iako su neki si*boli zajedniki !ijelo* ovjeanstvu2 ipak postoje odre4eni si*boli koji su svojstveni sa*o neko* narodu ili sa*o neki* skupina*a naroda Si*boli koje su koristili /auris!i i Skordis!i doista *ogu pokazati pripadniko* kojeg naroda se s*atrala osoba koja je taj si*bol izradila na odre4eno* pred*etu ili koja ga je nosila /ako postoje si*boli koji su tipini za keltske narode2 a koji se2 kako #e se vidjeti2 nalaze na *nogi* pred*eti*a na4eni* na teritoriju Skordiska i /auriska $sto tako2 postoje si*boli koji su svojstveni auto,toni* narodi*a Ho*ogeniza!ijo* stanovnitva koja je s vre*eno* uslijedila2 dolazi i do usvajanja dijelova si*bolikog sustava 6drugoga72 te na posljetku i do stvaranja jednog novog si*bolikog sustava i jednog novog etnikog identiteta Kao pri*jer navedenoga2 uzet #e se kantaros iz Kandije i latenska ka!iga prona4ena u Savi kraj Stare 9radike Kantaros iz Kandije u )ovo* Mestu2 B Slika 1 C sadr3i prikaze z*ijski, glava s ovnovski* rogovi*a na zavre!i*a ruaka Ovdje je spojena si*bolika ovna kao si*bola plodnosti i z*ije kao ,toninog si*bola regenera!ije 3ivota Ova ,ibridna zvijer jedan je od tipini, keltski, si*bola2 a prikaz na ovo* kantarosu2 koji potjee iz starije faze srednjelatenskog razdoblja2 pripada jedno* od najstariji, prikaza ovog stvorenja Miranda 9reen navodi da je upravo ovo bi#e uobiajeni pratio! rogatog boga vegeta!ije i plodnosti2 8ernunnosa
G<

G<

9reen %F<F2 F&

&(

Slika 1. , !antaros iz !andije Hto se tie ka!ige iz )ove 9radike2 prvi si*bol koji #e se pokuati protu*aiti jest prikaz *ovarni, pti!a na obrazina*a ka!ige Kod keltski, naroda2 3ivotinje op#enito su est prikaz2 pa tako i *ovarne pti!e spadaju u jedan od e#i, prikaza2 posebi!e na obrazina*a ka!iga tipa )ovo Mesto +re*a Mirandi 9reen2 *ovarne pti!e . aplje ili 3dralovi2 povezani su s natprirodni* svijeto*2 te vodo* BSlika @ C Ioda predstavlja 3ivotnu energiju i plodnost povezanu s rijeka*a i jezeri*a GF $ako je osoba koja je nosila ka!igu *ogla do nje do#i uvozo* i ne *ora znaiti da su ovi si*boli neto za nju predstavljali2 kontekst nalaza ove ka!ige iao bi u prilog suprotno*e )ai*e2 ka!iga je prona4ena u rije!i Savi2 to upu#uje na ritualni in prinoenja 3rtve 6Eazdvajanje je va3no u djelotvornosti prinoenja 3rtve gdje svetost podrazu*ijeva odvajanje od ljudskog svijeta Za uspjenost prinoene 3rtve potrebno ju je fiziki ili *etaforiki prenijeti iz stvarnoga svijeta2 to se *o3e posti#i ukopavanje* u tlo2 ba!anje* u vodu ili u *ovarno tlo2 i*e 3rtva postaje nevidljiva i nedostupna 7 <; +re*a to*e2 si*bolika koja stoji iza *otiva *ovarne pti!e2 nositelju ove ka!ige oito je bila va3na2 te je vjerojatno dijelio vjerovanja svojstvena keltski* narodi*a $du#i va3an si*bol jesu trostruke spirale koje se nalaze ispod prikaza ljudski, *aski na zadebljano* dijelu kalote /rostruke spirale ili tzv triskele2 tipian su keltski si*bol koji si*bolizira kretanje Sun!a >edno od tu*aenja je da triskele predstavlja trojstvo neba2 ze*lje i vode2 a drugo da
GF <;

9reen %FF&2 &%Mi,aljei# . Dizdar &;;<2 G

&-

predstavlja spiralu 3ivota koja obu,va#a svijet S druge strane2 postoje i tu*aenja pre*a koji*a je triskele zapravo pra0keltski si*bol2 jer postoje nalazi koji s*jetaju poetke uporabe ovog si*bola u neolitik Mo3da bi ovaj si*bol trebalo pro*atrati unutar konteksta ljudske *aske ispod koje su prikazana po dva ovakva *otiva B Slika 4 C Kako je vidljivo na *aski2 oi*a je pridodana posebna pa3nja 6Mnoga li!a koja for*iraju dijelove keltske u*jetnosti obrade *etala2 i*aju izbuljene2 zure#e oi 7<% 9reen tako4er navodi2 ako je prikazana sa*o glava2 tj li!e kao dio ljudskoga tijela2 uz pretjerano naglaen odre4eni dio li!a Bu ovo* sluaju oiC2 vjerojatno 6svjedoi*o s*iljenoj *etodi slavljenja odre4enog bo3anstva 7<& Da li se doista radi o prikazu bo3anstva i da li se s ti* *o3e povu#i i paralela ritualnog ba!anja ka!ige u rijeku Savu5 /eko je re#i2 jer ne *o3e*o tono znati to je ova ka!iga predstavljala njeno* vlasniku2 niti da li je ona zavrila u Savi toko* ritualnog ina )ai*e2 da bi se *ogli izvoditi ovakvi zaklju!i2 potrebno je provoditi ar,eoloka istra3ivanja navedenog podruja2 kako bi se dobio iri kontekst 3ivota ljudi na to* prostoru

Slika 4. , 2rikaz ljudske maske sa po dvije trostruke spirale

<% <&

9reen %F<F2 &;F $de*M &%&

&@

Slika 3. , &rte0 kaci*e na kojem se jasno vide na njoj prikazani motivi

"I .A*&J!+A* Kelti2 kao jedna od veliki, skupina indoeuropski, naroda2 3ivjeli su na iroko* prostoru zapadne i srednje 'urope2 pa tako i Hrvatske Dva velika naroda2 /auris!i i Skordis!i2 obu,va#ala su prostore kontinentalne Hrvatske Ovi narodi nisu bili etniki isti2 nisu predstavljali isto keltsko stanovnitvo2 nego su se *ijeali i koegzistirali s auto,toni* stanovnitvo* kontinentalne Hrvatske2 te s vre*eno* stvorili svoj vlastiti etniki identitet Kako je predstavljeno u ovo* radu2 antiki pis!i svrstavali su ova dva naroda u razne velike etnike skupine2 poput $lira2 Kelta2 /raana i drugi,2 no *e4u antiki* izvori*a prevladavalo je *iljenje da su ova dva naroda prete3ito keltskog podrijetla )adalje2 povjesniari i

&D

ar,eolozi tako4er nisu bili suglasni oko etnikog podrijetla i sastava ovi, naroda2 te se u razni* znanstveni* radovi*a *o3e nai#i na brojne teze koji*a se pokuava ova dva naroda svrstati u ovu ili onu skupinu indoeuropski, naroda 1 posljednje vrije*e2 sve vie je na snazi teorija da su ova dva naroda bila sastavljena od razni, etniki, skupina koje su u latensko* razdoblju 3ivjele ili se doselile na podruje +anonske nizine2 to je sa*o po sebi loginije nego tvrditi da se radi o ,o*ogenoj etnikoj skupini )a te*elju *aterijalne kulture ti, naroda2 pokualo se odgovoriti na pitanje nji,ovog etnikog identiteta 'tniki identitet obu,va#a sve one karakteristike koje su svojstvene odre4eno* narodu i taj narod je svjestan da ga te karakteristike razlikuju od drugi, naroda +re*a to*e2 sa* oblik odre4ene fibule2 predstavlja oznaitelja identiteta osobe koja je tu fibulu nosila Svi pred*eti koji *ogu i*ati istu ili slinu funk!iju kod svi, naroda i *ogu *anje ili vie nalikovati jedan drugo*e2 ipak su svako* narodu po svoji* karakteristika*a svojstveni i predstavljaju oznaitelja identiteta pripadnika tog naroda Svaki2 i naj*anji i na*a *o3da beznaajan pred*et2 u u*u njegova vlasnika stvarao je odre4enu *isao2 a etniki identitet upravo to i predstavlja2 si*boliko raz*iljanje koje je svojstveno odre4eno* narodu i koje i, razlikuje od 6drugi,7 1 posljednje* poglavlju pokualo se prikazati si*boliku koja se krije iza prikaza odre4eni, *otiva na nalazi*a koji se pripisuju /auris!i*a Si*bolika koja se *o3e iitati iz ti, pred*eta2 upu#uje da su ti ljudi jedan dio svog si*bolikog svijeta dijelili sa si*boliki* svijeto* jedne ire skupine naroda2 koju danas naziva*o Kelti >asno je pre*a to*e2 da kao i to je svaki pojedina! po svo* raz*iljanju i izra3avanju svog identiteta jedinstven2 tako *o3e*o pro*atrati i ove narode Kao jedinke koje i*aju sebi svojstven nain izra3avanja identiteta2 pa *akar on i bio slian identitetu neki, drugi, 6jedinki72 taj identitet je ipak oblikovan u posebno* vre*ensko*2 prostorno*2 kulturno* i drutveno* okru3enju i sa* po sebi tvori jednu !jelinu Dakle2 koliko god se narodi Skordiska i /auriska ine kao jedna nepregledna *asa razni, naroda2 logika ipak nala3e da je kroz odre4eni period *oralo do#i do ,o*ogeniza!ije i postepenog stvaranja jednog posebnog etnikog identiteta

&G

"II &IT$RAT!RA *'JI)$2 -unli33e4 %arr5 The ancient &elts. OUford: +enguin books2 %FFF )reen4 (iranda 4nimals in &eltic life and m5th KondonA)eL Vork: Eoutledge2 %FF& )reen4 (iranda S5m#ol and ima*e in &eltic reli*ious art KondonA)eL Vork: Eoutledge2 %F<F

&<

Jones4 Si6n The archaeolo*5 of ethnicit5. KondonA)eL Vork: Eoutlege2 %FF< Jovanovi74 %orislav %o8i4 Dragan 6Keltska kultura u >ugoslaviji7 1: 2raistorija ju*oslavenskih zemalja , 6. 7eljezno do#a Sarajevo: 6Svjetlost72 OO1E $zdavaka djelatnost i Jkade*ija nauka i u*jetnosti "osne i Her!egovine2 %F<G (9cs54 Andr:s 2annonia and 8pper (oesia. Kondon: Eoutledge2 %FGPo;ell4 T ) $ The &elts. Kondon: /,a*es and Hudson2 %FF@ Todorovi74 Jovan Skordisci 9 istorija i kultura. )ovi SadA"eograd: Monu*enta ar!,aeologi!aAJr!,aeologia >ugoslavi!a2 %FG<ells4 Peter S "e?ond 8elts2 9er*ans and S!?t,ians Kondon: Du!kLort, 2 &;;% <ilkes4 >o,n /,e $ll?rians 8a*bridgeAOUford: "la!kLell2 %FF< .'A'ST"$'I +&A'-I I .%#R'I-I RAD#"A2 Di=dar4 (arko 69rob K/ %% iz Zvoni*irova 0 pri*jer dvojnog pokopa latenske kulture7 1: :puscula 4rchaeolo*ica2 Iol &<2 "r % Zagreb: &;;-: -% . << Di=dar4 (arko Potrebica4 >rvoje 6Katenska kultura na prostoru +o3eke kotline7 1: :puscula 4rchaeolo*ica2 Iol &D2 "r % Zagreb: &;;& : %%% . %(% Di=dar4 (arko Potrebica4 >rvoje /,e late Ka /One !ulture in !entral Slavonia B8roatiaC &F

1: &elts on the mar*in , Studies in European cultural interaction ;th &entur5 /& , %st !entur5 4" KrakoL: $nstitute of ar!,aeolog? and 't,nolog? of t,e +olis, J!ade*? of S!ien!es2 ;;@: @G . DG Di=dar4 (arko Tomii74 eljko ,)robovi latenske kulture s "elikog polja u .vonimirovu? re=ultati istra8ivanja 0@@A -0@@B 1 !2 Prilo=i Instituta =a arCeologiju u .agrebu4 Iol &&2 "r %2Zagreb: &;;@ : @F . %&D

)uDtin4 (itja2 68elts on t,e *argin of t,e nort,ern Jdriati!7 1: &elts on the mar*in , Studies in European cultural interaction ;th &entur5 /& , 1st &entur5 4" KrakoL: $nstitute of ar!,aeolog? and 't,nolog? of t,e +olis, J!ade*? of S!ien!es2 &;;@: -F . @G )uDtin4 (itja ,Prilog po=navanju 8enske noDnje kod Tauriska2 u= djevojaki pokop i= groba K t 0E u .vonimirovu kod SuCopolja1 !2 Opus!ula Jr!,aeologi!a2 Iol (G2 Zagreb: &;;( : (&% . ((;

(ajnari7 ? Pand8i74 'ives 6$nvestigations into Ka /One period in nort,ern 8roatia: %FG; . &;;(7 1: &elts on the mar*in , Studies in European cultural interaction ;th &entur5 /& , 1st &entur5 4" KrakoL: $nstitute of ar!,aeolog? and 't,nolog? of t,e +olis, J!ade*? of S!ien!es2 &;;@: DG . GG Spaji7 - "rkas4 "edrana 6Jntropoloko konstruiranje etni!iteta7 1: "ru.tvena istra0ivanja2 god @2 br & B&&C Zagreb: %FFD : &G( . &F& (!.$JS*$ P!%&I*A-IJ$2 *ri84 %orut !elti v 'ovem (estu 9 katalo* razstave )ovo Mesto: Dolenski *uzej )ovo Mesto Slovenija2 &;;% 0&;;& (iCaljevi74 (arija Di=dar4 (arko !elti na .irem podruju 'ove $radi.ke

(;

Osijek: Jr,eoloki *uzej Osijek &;;< Pirkmajer4 Darja !elti u celjskom kraju< arheolo.ka izlo0#a 2okrajinsko* muzeja &elje Zadar: Jr,eoloki *uzej u ZadruM Zagreb: Jr,eoloki *uzej u Zagrebu2 %FFG

I."#RI2

Julius -aesar $allic =ar. %oston 2 )inn F -ompan54 %<F<

>erodot 2ovijest. Zagreb: Mati!a ,rvatska2 &;;G

Plin5 tCe $lder 'atural histor5. Kondon: H 9 "o,n2 %<@@

Strabo $eo*raph5. Kondon: H 9 "o,n2 %<@-

Tacitus 4*ricola. Kondon: Ma!*illan2 %<<%

(%

(&