POVIJESTGRADITELJSTVAI (MezopotamijaRanokranstvo)

Popiskraticaistrunihizraza abak pokrivnaploakapitela aditon nepristupaniprostoruhramu,estosvetite agora trggrkihgradovamjestotrgovanjaiokupljanja akant ukrasnielementpremalistovimajednevrstestrika akropola utvrdanauzvisini akvedukt vodovod ala krilozgrade,naposebonokriloatrija altis svetigaj,svetopodruje ambon govornicauoblikupulta amfiprostil hramkojinaproeljuizaeljuimatrijemsastupovima ante produecibonihzidovaele antefiks istaknutaukrasnaploa,eonicrijep antemij vijenacukraenviticamaipalmetama anuli prstenovinadorskomkapitelu apoditerij svlaionicaurimskimtermama apsida najeepolukrunaniazagovornicu,prijestoljeilioltar,dogradenanaglavni prostor arena boriliteuamfiteatruposutopijeskom arhitrav vodoravnaglavnagredakojapoivanapotpornjimainosigornjidiograevine arhivolt okvirpolukrunogluka,istaknutodzida arkada nizzidanihlukovanastupovimailistupcima astragal konveksniprofil,estoukraenzrnatimnizom atika pojaszidaiznadglavnogavijenca(estosnatpisima,skulpturomisl) atrij glavniprostorrimskekue,kasnijepredvorjestarokranskihcrkava aula dvorite,velikiprostorzaokupljanje,palaa baldahin sveananebnica,prenosivanebnica,zatitniiukrasnikroviznadoltara,nia, kipova baptisterij krstionica bastion obrambeniistakgradskogazida bazilika antikadvorana,kasnijetipcrkve baza podnojestupa,stupca,kipa;povrinanakojojpoivazgrada boniluk (segmentni)luknazidnojilinaprozorskojstranisvoda buleuterij vijenicagrkihgradova cela sredinjiprostoruhramu(najeeskultnimkipom) ciborij oltarnibaldahin;tabernakul cinktor zidkojimsuopasanamezopotamskasvetita cisterna bazenukojemsesakupljakinica(najeepodzeman) gekumanus osistokzapadurimskomvojnomlogoru dipter hramokruentrijemomsdvostrukimredomstupova displuvij rimskiatrijskrovomnagnutimpremavan domus kua dromos pristupnihodnikgrobnomhumku(tolosu) edikula (malihram)okvirnia,portala,spomenikakojisesastojiodstupova,zabataisl. ehin (morskijeinac)jastukilijastuastaploanakapitelu eksedra nia,povienosjedalo,najeepolukrunogoblika

empora enfilada epistil eutinterija forum frigidarij geizon gimnazij hekatomped heksastil heroon hipokaust hipostil horej inzula izodoman kaldarij kampanil kanabe kanelire kapitolij kapitel kardo kastrum kavea kazamate kazeta kima konzola krepidoma kripta kriite kubikul kubus lezena loa/loggia martirij mastaba mauzolej megalitskagradnja megaron memorija metopa monopter mreite naos

gornjikatugraenunekiprostorilipremanjemuotvoren,galerija,tribina nizsobakojihsuvrataujednojosi vodoravnogreenagrkomhramu gornjislojtemelja,ispodkrepidomegrkogahrama trgurimskimgradovimamjestookupljanjaitrgovanja hladnakupeljurimskimtermama rubnivijenacnaantikomhramu(ploavijenca) kolaivjebalite hramsacelomdugakomstotinustopa hramsaeststupovanaproelju kultnomjestoposveenonekomheroju(polubogu) podnogrijanjeskanalimazatoplizrak prostorijistropnosestupovi itnica,hambar,skladiterobe blokkuaokruenulicama,rimskanajamnakua jednakevisineslojeva toplakupeljurimskimtermama zvonik barake,potleuice,civilnonaseljeuzrimskivojnilogor uspravnipolukruniljeboviustupovimaistupcima podrujeokoglavnoghrama(premaistoimenomrimskombreuljku) glavastupailistupca,diokojiposredujeizmeupotpornjaigredaodnosnoluka ossjeverjugurimskomkastrumu rimskivojnilogor (udubina)prostorzagledaoceuantikomkazalitu prostorutvrdeposvezatienodhitaca udubljeno,estoukraenopoljestropa trakasvalovitimlisnatimukrasom izboenigraevinskielementkojiprihvaagrede,vijence,svodove,kipoveisl. stepenastopodnojehrama hodnik,grobnica,crkvanajeepodzemni diocrkvenogprostoraukojemsekriajuuzduanipopreanbrod spavaonicaurimskojkui kocka,blok uska,plona,uspravnatrakazidakojasluiralambiploha nadsvedenasjenicailiprostorijasastupovima spomencrkvanadgrobommuenika egipatskigrob,estostepenast monumentalnagrobnica kamenagradnjaodvelikihblokova glavnaprostorijasognjitem,ranioblikkuesdvoranom spomencrkvazamuenikailisveca poljeizmeutriglifanadorskomhramu,najeeukraenoreljefimailioslikano hrambezele,opasanjednimredomstupova(najeekrunagraevina) gotiki geometrijski, esto ornamentalni sustav prutova kojim se prozor odvaja oddrugihgraevinskihelemenata hram,odnosnojezgragrkogahrama

narteks natatio nekropola nimfej NV oktogon opaion opistodom orkestra ortostati palestra pandantiv pastoforije peripter peristil pilastar pilon piscina plinta podij pojasnica poligonalan portik pretorij prezbiterij pritanej pronaos propilon,propileji proscenij prostil raster rizalit rotonda sanktuarij scena segmentniluk sima slube spira stereobat stoa stilobat supstrukcija sudatorij taberna tablinum

predvorjekranskebazilike bazenzaplivanjeurimskimtermama gradgrobova(groblje) kultnomjestonimfaisvetitevrela,natkrivenafontanasogradom nadmorskavisina osmerokut "oko",svjetlosniotvorukrovuiliukupoli prostorijaizaelegrkogahrama mjestozazboriplesuantikomkazalitu uspravnopostavljenikameniblokoviiliploe,kojitvorepostoljezida kolahrvanja,vjebalite sfernitrokutprekokojegakvadratnaosnovicaprelaziukupolu boniprostoriuzkorranokranskihbazilika(sakristija,prostorizapresvlaenje) hramsasvihstranaokruennizomstupova dvoriteokruenotrijemovimasastupovima zidnistupacsbazomikapitelom egipatskamonumentalnavrata,toranjuoblikustupca bazenzaplivanje;bazenkrstionice donjaploabazestupa povienapodgradnja lukkojiojaavasvod,okomitnanjegovuos viekutan trijemsastupovima slubenosjeditedravnognamjesnika(pretora),vojskovodinator kor,prostorzasveenikeustarokranskojbazilici,povienzanekolikostuba zgradagradskeupraveugrkimgradovima predvorjegrkogahrama monumentalnavrataegejskihpalaaigrkihsvetita povienapozornicaantikogkazalita hramsastupovimanaproelju pravokutnamrealinija diograevineizboenkrozcijelunjezinuvisinu krunagraevina svetite,prostorskultnomslikomilioltarom pozornicaantikogkazalita stlaeniluk,najeeisjeakpolukrunogluka strehaioluknagrkomhramu gotika:tankipolustupovikojinosesvodililukizboeninaunutarnjimzidovimaili nastupcima cilindrinielementnakojempoivabazajonskogastupa grubozidanitemeljgrkogahrama grkadvoranasastupovima najviastepenicapodnoja(krepidome)grkogahrama podgradnja,prijesvegazapostizanjeravneplohenaneravnomzemljitu prostorijazaznojenje,parnakupeljurimskimtermama prodavaonica,radionica,krmaurimskimgradovima glavnaprostorijarimskekue

tenija temen tetrastil terme timpan tolos tor tranzene tribunal triforij triglif trikonhos trijumfalniluk tumul voluta zigurat

ispupenatrakanaarhitravu svetiprostorokohrama hramsetiristupanaproelju kupalitauantici poljezabata kupolnigrob,krunagraevina,krunihram konveksniprofilnabazijonskogstupa "prozori"odproupljenihkamenihilidrvenihploa povienipodij(zatribune) prolazizmeuarkadaiprozoraugotikimcrkvama ploastriuspravnautoranagredudorskogareda trolist,skloptrijuapsida(konha)uoblikulistadjeteline poasni luk nekoj osobi ili dogaaju, luk izmeu kora i srednjeg broda ranokranskebazilike krunigrobnihumak graevinskielementsavijenuoblikuspiraleilipua Mezopotamskivisokihram,stepenastitoranj

UVOD "Arhitektura" i "umjetnost graenja" esto su osporavani pojmovi. Pretjerani rast graevinske produkcije, raspad obrtnikih i umjetnikih tradicija koji se javljaju na prijelomu 19. i 20. stoljea, ideoloki nabijene borbe arhitektonskih kola raznih smjerova o funkciji, stilu i oblicima stvorile su zbrku. U ovom kolegiju arhitektura i umjetnost graenja izjednauju se kao sinonimni pojmovi, a graenjesepromatrakaonjimapridruenprocesrealizacije. Arhitektura je ve u prvotnom antikom smislu rijei obuhvatan i mnogoslojan pojam. Od dva starogrkakorijenaterijeiprvi(arh)oznaavapoinjanje,upravljanjeipoduzimanje,adrugi(tekton) pronalaenje, stvaranje, uvrivanje, oblikovanje i graenje (napose tesanje, graenje drvom). U pozivuarhitektasjedinjenasusvatapodrujadjelatnosti.Arhitekturajezbrojstvaralakihdjelatnosti. Arhitektura: projektiranje i graenje jedno je od sredstava pomou kojih seovjekov ivotni prostor od pojedinane stambene kue pa sve do cijelih regija ureuje, smisleno razgraniuje i oblikuje u suodnosu s prirodom. Taj zadatak ne mogu rijeiti pojedinci. Pri njegovu ispunjavanju moraju suraivati mnoge skupineprojektanata,arhitekata,vlastiiindustrije. Da bi se spoznali ciljevi, treba najprije odrediti dananje stanje discipline i prisjetiti se temelja graditeljstva. Suvremena faza arhitekture, koliko god se ini revolucionarnom i originalnom, nezamislivaje,jednakokaoirazvojznanostiilitehnike,bezpoznavanja povijesnepozadine.Njezinisu korjeniustvaralakojprodukcijiprolihstoljea. Graevine spadaju meu najtrajnije svjedoke povijesti. Nakon stoljea i tisuljea one daju pouzdanu obavijest o stvaralakim sposobnostima svog vremena. Njima se bavi povijesno istraivanje koje u irem opsegu zapoinje tek u XIX. st., usporedno s prvim velikim restauratorskim obnovama povijesnih graevina, sa sve jaim nacionalistikim tenjama, te na paradoksalan nain s pojavom nove graevinske tehnike, koju se uglavnom zaodijeva historizirajuim platem. Protiv takvih imitacija i adaptacija okrenuli su se koncem stoljea razliiti pokreti koji u XX. st. vode stvaranju moderne arhitekture, prirodnom protivniku svakog historicizma. Sve jaim uvrivanjem moderne arhitekture, i to irom svijeta, povijesne se arhitekture i njihovo prouavanje oslobaaju fatalne uloge spremita i dobavljaa stilskih oblika za proizvoljnu uporabu. Povijest graditeljstva tako postaje posebna disciplina za temeljna istraivanja u arhitekturi koja se sada proteu i na najranije ve povijesne faze moderne arhitekture. Zahvaljujui istraivanjima irom svijeta slika sveukupnog povijesnog graditeljstva postaje preciznija i slojevitija te izlazi iz pogubnih nacionalnih okvira. Istodobno, tj. od sredine XX. st., jo sauvani ostaci povijesne arhitekture, ne raunajui gubitke u ratu, postaju slino kao na poeku XX. st. rtve nezaustavljiva rasta gradova, proizvodnih postrojenja, trgovakih centara i prometnica. Meu njima nalazeseestoivanegraevinenajnovijeprolosti. Prikazi povijesnih epoha graditeljstva i rekonstrukcija pojedinih graevina onoliko su nesigurniji, koliko dublje tragovi vode u prolost. Meu ostacima sauvanih gradnji (gradova ili pojedinanih graevina)maloihjeuspjelozadratisvojeizvornooblije.Veinomsuonerezultatidugotrajnihprocesa preobrazbe. Istraivanjem se iz njihova konanog oblija nastoji rekonstruirati ono prvotno. Do njega se dolazi oslobaanjem starih dijelova gradnje, iskopavanjima, poredbenim istraivanjima i vrednovanjem pisanih izvora. Samo iznimno postoje autentini opisi, jo rjee izvorni nacrti. Arheologija pri

iskopavanjima nastoji pomou gotovo kriminalistikih metoda na temelju rijetkih indicija prizvati oblike raniharhitektonskihostvarenja. Mukotrpanidugotrajanposaokonzervacije tragova,njihovobiljeenjei vrednovanje s esto skromnim financijskim sredstvima, objanjavaju stanke o godina i desetljea potrebnihdopojavenovih,znanstvenopotvrenihrekonstrukcija,kojeestoimajuhipotetiankarakter. Stanjeistraivakeznanostimnogojenaprednijeuprouavanjupojedinostinegourekonstrukcijicjeline. U cjelini povijesni se obzor proirio. Postignua prolosti danas su nam jasnija nego ikada prije. Znamo da je svaka arhitektura vezana uz svoje doba i da je neponovljiva. Istodobno raste i spoznaja kontinuiteta,ukojemusumeusobnopovezanesadanjostiprolost. Nastanakarhitekture Primarna funkcija arhitekture zatita od prirodnih nepogoda, s podjelom rada, osim primarne funkcije arhitekturadobivaisekundarnefunkcijezadovoljenjeprivatnihpotreba,reprezentacijaidruge. Uvjeti u kojima nastaje arhitektura se dijele na prirodne i drutvene/kulturne. Funkcionalni zahtjevi su zatita, ureenje, proizvodnja, komunikacija, povezivanje. Utjecaji se dijele na tehnike/gospodarske i drutvene/kulturne). Procesnastankagraevineobuhvaa:planiranje,imaginaciju,odabirkonstrukcije,izvedbu. projektiranjeobuhvaaplaniranje,imaginacijuiodabirkonstrukcije; graenjeobuhvaaizvedbu; Projektiranjekoncipiranjearhitektonskogureenja; programpoprimafunkcionalnusvrsishodnostunutarprostora; zadaniprostorniodnosidobivajuodgovarajuikonstrukcijskisustav; nastalaarhitekturajeuodnosusaokolinom(fizikomidrutvenom) tlocrttradicionalnoosnovninainpredoenjakoncipiranogprograma; Arhitektura obuhvaa sva podruja ivota i rada nastala drutvenim raslojavanjem. U svrhu njezine regulacije u okviru sveukupnog drutva razvio se urbanizam, a kasnije i prostorno planiranje kao koordinirajuedisciplinegraditeljskedjelatnosti. Arhitektura se moe iitati kroz volumen i prostor (ekstremni primjeri arhitekture volumena su piramide, a ekstremni primjerak arhitekture prostora je Tolomejeva riznica), odnosno kroz odnos volumenaiprostora. Odnosvolumenaiprostorauurbanizmuseidentificirasaodnosompunogipraznogugradskomtkivu. Arhitekturakaoravnoteasila Prviciljsvakegraevinejestabilnost. Tek u drugoj polovici XVIII stoljea poinje prouavanje konstrukcija na znanstvenoj osnovi. Statika i znanostovrstoimaterijalatvoreznanstvenupodlogugraevinsketehnike. Sile koje se pojavljuju u graevinama razlau se na: vlastitu teinu konstrukcije, pokretna optereenja, pojedinanaoptereenja,vanjskaoptereenjaidinamikaoptereenja. Postojanjegraevinepodrazumjevadajerezultantasvihsilakojesepojavljujuugraevinijednakanuli. Konstruktivnielementigraevinesu: zid(zidniotvori) nosa; krov(krovnipokrov); svod; plonenosivekonstrukcije; stubita;

Arhitekturakaoorganizam Pojednostavljeninaziv,kojisenezasnivanaformalnimslinostimaspojavamaorganikogivota,vena nekim srodnim naelima postojanja prvenstveno na naelu jedinstva funkcije, konstrukcije i oblikovanja primjerisu:

kanatnakuaizNienburga;

SvetaSofija(HagiaSophia,AjaSofija);

dorskihramovi;

gotikekatedrale(Amiens);

MalasportskadvoranaTokio(arh.KenzoTange)

POVIJESTGRAENJAODRANIHRAZVIJENIHKULTURADOKRAJAANTIKE arhitekturakaopovijesnouvjetovanoblik Arhitektura je reprezentativna umjetnost drutva. Ona poiva na graevinskom programu to jest na odreenom broju i vrsti prostorija i njihovom povezivanju ovisno o funkciji graevine i predodbama naruiteljaonjihovojupotrebi.Funkcionalnostgraevinemoebitiiskljuivoutilitarna(npr.siloszaito) ilisimbolika(npr.piramida).Razvojemdrutvakrozpovijestprogramipostajusvesloeniji. tipovigraevina Za zadovoljenje istih programa arhitektura odgovara stvaranjem tipova graevina. Temeljni tipovi (koji predstavljajuoptimalnarjeenja)postojedugovremena,onotoihrazlikujeodpodnebljadopodnebljai urazliitimvremenskimrazdobljimajestil. stil Stil(stilus)jelatinskipojamzapisaljku,aliirukopis,nainizraavanja. Stil predstavlja istovrsnost umjetnikih i konstruktivnih sredstava kod svih tipova i oblika graevina jedne epohe. Stil razdoblja poiva na konstruktivnoj i formalnoj logici glavnih elemenata graevine i njihovompovezivanjusagraevinom(vidi:graevinakaoorganizam). U znanosti o umjetnosti razlikujemo: individualni stil, povijesni stil, generacijski stil, regionalni ili nacionalnistil,materijalnistilidr. Stilska analiza jeesto jedina metoda koja vodi spoznaji meuodnosa kojima je neka graevina duguje svojpovijesnouvjetovanoblik. dekoracijaiornament Veliki stilovi ne prozlaze iz proizvoljnih pobuda za ukraavanjem. Dekoracija i ornament mogu biti pridrueni stilu, ali stilovi koji se na poivaju na konstruktivnoj i formalnoj logici glavnih elemenata graevineinjihovompovezivanjusagraevinomsebrzoiscrpljuju. Arhitektura je kroz povijest oduvijek bila ovisna o opim povijesnim uvjetima. Velika postignua rezultat su visokog stupnja teorije i prakse u obrtu, tehnici i umjetnosti. Arhitektura je do sredine XIX stoljeanaelutehnike,tesesmatramajkomumjetnosti.Nakonindustrijskerevolucijenesudjeluje u razvoju industrijske tehnike, no realizacije u drugoj polovici XX stoljea upuuju na novu orjentaciju uskladusaaktualnimstremljenjima. VISOKORAZVIJENEKULTURETEMELJICIVILIZACIJE Graenje kao planirana konstruktivna djelatnost uinilo je ljude neovisnoma od sluajnog prirodnog skonita. Najstariji nalazi seu iz 28.000 g. pr.Kr. (starije kameno doba). Tisuljetno iskustvo ivota u takvimmanjimnaseobinamasaimaseuopanaelaplaniranjaimetodekonstruiranja. Prestanak ledenog doba omoguuje preokret u nainu ivota neolitika revolucija (mlae kameno doba). Povezivanjem ratarstva i stoarstva na temelju sjedilakog naina ivljenja nastaju prve regionalnoogranieneseoskekulture,akaoslijedeasocijalnatvorevinanastajegrad. Prirast stanovnitva, zemljoradnja, socijalno raslojavanje i gradovi pretpostavka su za nastanak visokorazvijenih kultura: 3200. g. pr.Kr. Mezopotamija; 2900. g. pr.Kr. Egipat; 2500. g. pr.Kr. Indija; 1800.g.pr.Kr.Kina;800.g.pr.Kr.JunaiSrednjaAmerika Razvoj Evrope presudne poticaje dobiva od mediteranskih kultura iz bronanog doba: 2600.1600. g. pr.Kr.TrojaIIVI;2000.1400.g.pr.Kr.Minojskakultura;1600.1150.g.pr.Kr.Mikenskakultura;900 200g.pr.Kr.Etruani.DvijeantikevelesileGrkaiRimpreuzimajunjihovonasljee. Arhitektura stvara oblike za razliite zadatke u drutvu koje se raslojava. U tipovima i stilovima prezentirakarakterpojedinihkulturainjihovihrazvojnihfaza.

MEZOPOTAMIJA Sumerani na jugu stvaraju najstariju visokorazvijenu kulturu gradovi Ur, Uruk, Erida, Nipur, Ki i Laga, nakon doseljavanja semita mo se premjeta u Akad, te na kraju u ujedinjeno SumerskoAkadsko kraljevstvoUriLaga; Babilon doivljava procvat u Starobabilonskom kraljevstvu pod Hamurabijem i Novobabilonskom pod Nabukodonozorom. Asirci Staroasirska, Srednjeasirska i Novoasirska drava, pod vladarima Aurnazirpalom, AurnazirpalomIIiSargonomII. PerzijskokraljevstvovladariKirIIiDarijeI Graevinski programi, tipovi zgrada i graevinski oblici poivaju na klimi, graevinskom materijalu, privrednojstrukturi,predodbamaovjeri,draviidrutvu. Trivodeagraevinskazadatkasugradnja: sakralnihgraevina; palaai; gradskihzidina. Konstruktivnioblikjerezultatprimjenelokalnograspoloivoggraevinskogmaterijalatrstike,glinei pijeska. Drvo se doprema iz drugih krajeva, a kamen se nadomjeta opekom, najprije suenim na zraku,azatimpeenim. Graevinskoj tehnici i klimi odgovara gradnja masivnih zidova, bez prozora s unutarnjim dvoritima i terasastim ravnim krovovima. To rezultira oblikovanju graevina kao kubinih tijela koja su slojevito superponirana. Plastiko ralanjivanje zidova nije rezultat potrebe za ojaanjem zida ve i primjena prapovijesnih tehnika gradnje (gradnja lijepom). Taj oblik gradnje postaje kanon te se prenosi kroz povijest.Bojeseodnajranijegdobaupotrebljavajuzadekoraciju,aizumompocakljeneopekeosigurano je jednostavno ukraavanje graevina zidnim slikama i dekoracijama kako bi se naglasio simboliki znaajarhitekture. Prapovjesnenastambeishoditemezopotamskihgraevnihoblika Mezopotamska varijanta kue u obliku krova je zrefa koliba od trske. Povezani snopovi trske u jednakim se razmacima u parovima ukopavaju jedan nasuprot drugom i savijaju u rebra. Uzduni vez od trske i drvenih motki povezuje i u bavasti kostur, koji se pokriva hasurama) (prostirkama) od trske i prekrivaglinom. Krunekue nastajuiz krugaokoognjitasmatrasenajstarijim oblikomkue.Ovajtipgradnjepripada tipukuauoblikukonice.NapodrujuMezopotamijeprimjeritakvegradnjenaenisuu: - Jerihon6.500g.p.n.e;TepeGaura5.000g.p.n.e;ArpaijaiTelHalaf4.000g.p.n.e.; Promjeri tlocrta od 5,0 m u Tepe Gaura doseu promjer od 10 m u Arpaiji. Osnovni volumen kue je produen dodavanjem pravokutnika, koji je otvoren ili natkriven. Vrlo rano se razvijaju upotrebive konstrukcijeizraspoloivamaterijalakupolesjednomljluskom(Arpaija). Pravokutna kua nastaje na kraju prapovjesnog doba. Jednostavnost primjene pravokutne forme, mogunostpovezivanjavieprostora,tejednostavnijaaplikacijagraevinskogmaterijalaovomtipudaju prednostnaddrugimtipovimagradnje.Najranijedatiranepravokutnekuesunaseljima: - JerihoniatalHuyuk6.000g.p.n.e;Kalatarmo5.000g.p.n.e; - Tel Hasuna 4.750 g.p.n.e. imanje koje se moe smatrati prototipom poljoprivrednog dobra nakrajuneolitika.

Zakonodavstvo

detaljHamurabijevazakonika Hamurabijev zakonik najtariji sauvani dokument kojima se odreuje zakonodavnopravni sustav jedne drave. Povjesniari smatraju da se, nakon proirenja carevine, Hamurabi okrenuo sreivanju zemlje po pitanju jedinstvenog zakonodavnopravnog sistema. Donesen je u posljednjoj dekadi njegove vladavine,oko1780.godinep.n.e.Sastojiseodtridijela: u prvom dijelu Hamurabi opirno govori o svojoj ulozi prema svome narodu koja je odreena od stranebogova; u drugom dijelu, po elovoj numeraciji, smjetena su 282 lana koji su ustvari konkretni zakonski propisiisamasutinaHamurabijevogzakonika; Uovomdijelunalazeseiprveodredbekojeseodnosenaobavezneodnosesudionikaugradnji. u treem, zavrnom dijelu Hamurabi poziva podanike na potovanje zakona, obeavajui nagrade i boansku zatitu od prokletstva i zla, svima onima koji se nalaze unutar zidova njegovog hrama odnosno onih koji su pod njegovom vlau i koji se pridravaju zakona prijetei tekim kletvama i kaznamazaonekojitoneineikojizakonnepriznaju.

Urbanizam Visoko razvijene kulture i urbanizam meusobno su uvjetovani. Grad postaje toka koncentracije gospodarske,politikeivjerskemoidrutva.JerihoniatalHuyuksupreteeksnijihgradova. Gradovi Mezopotamije koncentriraju se u 3 skupine koje se poklapaju sa sredinjim podrujima naseljavanjapolitikiikulturnovodeihnaroda: junaskupinaSumeraniod3800g.p.n.e.gradegradoveUr,Eridu,Uruk,Nipur,LagaiLarsa; sredinjaskupinaAkaaniiBabiloncigrade:Ki,Spar,Akad,Mari,BorsipuiBabilon; sjevernaskupinaAsircigrade:Aur,Kalhu,NinivuiDurarakin. Sumerski tip hramskog grada predstavlja najstariji sauvani model grada. Zidine grada su ovalne forme, u sreditu se nalaze palae i sakralne graevine. Ulina mrea je proizvoljnog toka sa estim slijepim zavrecima. Glavne zrgade su orjentirane prema stranama svijeta, ali nisu u meusobnom pravilnomodnosu.Gradomdominirajustepenastitornjevizigurati.PlangradaUrajenajstarijisauvan plangrada. Asirski gradovi su pravilniji, prilagoeni konfiguraciji zemljita. Glavne palae i hramovi grupirani su uz rub gradskih zidina kao tornjasto povezane skupine povezane s gradskim bedemom i vodenim putem. Gradovi imaju oblik pravokutnika iji su vrhovi orjentirani prema stranama svijeta, ulina mrea je paralelna s gradskim bedemima. Usvajanje ulice kao naela reda stvara pretpostavku za planiranje grada. Babilonski urbaniizam ujedinjuje sumersku i akadsku tradiciju s naelima Asiraca. Karakterizira ga geometrijski raspored cjeline, sredinji poloaj glavnog svetita, te ekscentrian poloaj palae koja je poput utvrde spojena s gradskim bedemom i vodenim putem. Glavne ulice slijede geometrijsku mreu, dok pojedinane gradske etvrti nemaju nikakav planski raspored. Prvi put se u ulici procesije svjesno oblilkuje ulini prostor kao munumentalni gradski potez. Babilon svojom veliinom od oko 8,9 km2, te injenicom da su se njegova predgraa spojila s oblinjim gradovima Borsipom i Kiom predstavlja jedinstvenigradskikrajolikucijelojantici. Stambeneetvrtimezopotamijskihgradovarazvijajusebezvrstognaelareda,tekAsirciuvodesusrav glavnih ulica, ali unutarnja struktura blokova rezultat je vlasnikih odnosa. Proizvoljan tok i irina ulica suidandanastipiannaingradnjegradskihetvrtitrgovacaiobrtnika. Ulice su uske,esto i slijepe (suk), kue su otvorene prema ulici samo jednim uskim vratima, rijetko su poploaneiopremljeneulinimjarkom. AbrahamovaetvrtuUruprimjernepravilnihkrivudavihulicainepravilneurbanestrukture. Babilon etvrt Mereke pravilnija gradnja uz glavnu ulicu procesije, no to se vie udaljujemo od nje strukturasveviepodjeanaonuizUra. Kaostandardnitipstambenegradnjerazvijasetipkuesdvoritem Preobrazba seoskih gospodarskih kua u kuu s dvoritem dovrena je oko 2000 g.p.n.e. Prototip je naenuUruugradskojetvrtiizrazdobljaLarsa. Sveprostorijesuorjentiranepremasredinjemdvorituiiznjegadostupne.Kuajepremaulicipotpuno zatvorena. Prizemnicama se kasnije esto dodaje kat, kome se pristup osigurava iz galerije (koja prati oblik dvorita). Dvorite jeesto poploano i ima podzemni odvod vode. Ulazi u prostorije su u pravilu smjeteni u sredini due strane. Glavna prostorija kue je orjentirana prema smjeru dobrog vjetra, slui kao pretea dnevnog boravka, sobe za primanje i blagovaonice. Prosotrije za boravak i spavanje najeesusmjetenenakatu. Ova temeljna shema ostavlja ograninu koliinu mjesta za proirenje. Primjeri iz Lagaa i Babilona pokazuju da su mogua proirenja, ali uz uskraivanje dnevnog svjetla prostorijama koje se nalaz u drugomreduuodnosunadvorite.

Sustav kue s dvoritem postaje ope prihvaen nain tlocrtne organizacije ova tipologija gradnje (kua s dvoritem) se kao temeljni oblik zadrala na Orijentu do danas. Njezina koncepcija proirila se prekoSredozemljasvedosjeverneEurope. Palaa U primjeru palae vidljiv je razvoj temeljnog oblika kue s dvoritem koji postaje dravna reprezentativna graevina, to za posljedicu ima proirivanje i raslojavanje prostornog programa. Prajezgra kua s dvoritem ostaje glavnim elementom planiranja, no tlocrtni raspored poiva na kombinacijidvorinihsustava,kojisekaocjelinaopasujuobrambenimzidom.Razliitadvoritaseprema potrebi programa mogu spajati ili razdvajati i na taj nain se moe kreirati dojam prostora, takoer ta mogunostrazdvajanjaispajanjaimasvojihprednostiuobrani. Vanjsko oploje se ralanjuje kulama i krunitima to odgovara slici gradskih bedema, a reprezentativni prostoriseukraujuzidnimslikamananainsvojstvensakralnimgraevinama. NajstarijepalaegradilisuSumeraniiAkaani: PalaaAKi,2.800g.p.n.e. graena u dvije faze, stariji (sjeverni) dio sastoji se od tri skupine prostorija; na jugoistonoj strani monumentalna vrata iza kojih se nalaze prostorije posade palae, u sredinjem dijelu skup razliitih prostorija za koje se pretpostavlja da su sluile reprezentaciji i dravnoj upravi. Na zapadu je vladarev stan sa prostranim sredinjim dvoritem. Svi navedeni sadraji opasani su zajdniki zidom; umlaem(junodograenom)dijeluistiusedvijedugakedvoranenazapadu,odkojihjednaima sredinjepostavljenredstupova;karakteristikaovihgraevinajeizlomljenalinijavoenjaprostora, nepostojanjeosi,izmaknutapostavavratakadasenalazeunasuprotnimzidovima. PalaaEhursagUr,2.100g.p.n.e. slijedi akadsku koncepciju palae gospodara svijeta; temeljna povrina je kvadrat, iji uglovi su usmjerenipremastranamasvijetasimbolcarstvaetirijustranasvijeta; dvije skupine gotovo potpuno simetrinih prostorija postavljene su paralelno. Sjeverna vea namjenjena reprezentaciji i junanamjenjenaupravi;pretpostavljasedapalaanijeimalaprostorijezastanovanje. PalaaMari,1.800g.p.n.e. iz veliine i tlostrne sloenosti vidljivo je da se radi o palai koja je bila sredite mone drave koja se nadmetala sa Babilonom i Asirijom (Aurom); nepravilnost kompleksa rezultat je razliitih epoha gradnje. Istoni (stariji) dio je nepravilniji, a zapadni (mlai) dio je pravilniji; mlai (zapadni) dio temelji se na svjesnom planiranju, njegovu jezgru predstavlja kvadratino dvorite sa skupinom prostorija oko prijestolne i sveane dvorane predstavlja najvei domet u gradnji mezopotamskih palaa;sauvanesuizidniosliciiznimnekvalitete Asirskepalae Ideja o palai vladara svijeta Asirci (a i Babilonci) su preuzeli od Sumerana i Akaana, te prema vlastitim preodbamanadogradili. Od palaa istiu se: Aur (XIII st.p.n.e.), Kalhu (oko 870. g.p.n.e.), Dur arukin (oko 710. g.p.n.e.) i Niniva(od701.g.p.n.e.). Asirsija je vojnika apsolutistika drava, shodno tome asirske palae su najee smjetene na strateki povoljnom rubnom poloaju grada, povezane sa zidinama i utvrene.poput citadela najsnanije utvreni, obino sredinji dio utvrde, uporita. Prostor smjeten unutar grada, a opet izdvojen. Pojam je uranomnovomvijekuizvedeniztalijanskogcittadella,toznai"maligrad") Teite svakog kompleksa su dva dvorita: ulazno (babanu) slui reprezentaciji i dravnim poslovima i dvorite palae (bitanu) slui rezidenciji i i jedno krilo namjenjeno reprezentaciji. Dvorita nisu

simetrino nanizana, povezana su sa prijestolnom dvoranom. esto su sa sakralnim graevinama i dodatnimnizovimamanjihdvoritapovezanaujedankompleks. Graevni oblici slijede mezopotamsku tradiciju, uz upotrebu slikarija, pocakljene opeke, ali unose i primjenukamenazaoblaganjereprezentativnihdijelovapalaa,teobradekamenaplitkimreljefom. Durarukin(Khorsabad)palaaSargonaII palaa se nalazi na rubu grada na terasi koja je poput bastiona izdignuta iznad gradskog zida. Sa strane je podignut zigurat koji kao dominanta svojom visinom nadvisuje i palau; ispred palae prema gradu postoji jo jedno utvreno podruje unutar kojeg su prostori za vojsku, upravnu i prostorijezadostojanstvenike. Babilonskepalae Preuzima od Akaana sklonost ka geometrijski jasnoj vanjskoj formi, aksijalnost i simetriju, a od Asiraca lociranjepalaeugraduispajanjesgradskimbedemima. Odpalaaistiuse:Babilon(oko625.g.p.n.e.),Borsipa(oko539.g.p.n.e.),Ur(oko539.g.p.n.e.). Graevnioblicislijedemezopotamskutradiciju,uzupotrebuslikarija,pocakljeneopeke,teobraduplohe zidaplitkimreljefom. BabilonpalaaNabupolasaraiNabukodonozoraII junu utvrdu grada Nabukodonozor II pretvara u palau sredite svjetskog carstva. Graevinski blok palae je trapeznog oblika dimenzija oko 200 x 310 m, smjeten izmeu Eufrata i ulice procesije;palaajeorganiziranaokopetvelikihdvorita(dimenzijomsubliitrgovima).Uzsredinje dvorite smjetena je prijestolna dvorana, uz zapadno dvorite smjetena je kraljeva rezidencija, a istono dvorite (vezano uz ulicu procesije) je sluilo raspodjelu prometa osoba i roba. Sva tri sredinja dvorita sluila su reprezentaciji; u najsjevernijem uglu kompleksa nalazili su se zanmeniti Semiramidiniviseivrtovi. Ahemenidskepalae(Perzija) Ne slijede naela masivne arhitekture Mezopotamije, tradiciju staroiranske (staroperzijske) gradnje drvetom i povezuju se s tehnikama i oblicima osvojenih zemalja. Najee se pojedinana pravokutna graevinska tijela sline strukture grupiraju na lako dostupnoj terasi u podnoju brijega. Pojedinana graevinska tijela su dvoranske graevine s mnogo stupova (zbog upotrebe drveta za krovnu konstrukcijustupovisunaveimrazmacima)kojesusaviestranaotvorenapremapredvorjima. Odpalaaistiuse:Pazargada,SuzaiPerzepolis. PerzepolpalaaDarijeI najsjajniji primjer reprezentativne palae Perzijskog carstva; raspored zgrada, stubita i sveanih vrata odgovara ceremonijamanacionalnihsveanosti;dvije skupine zgrada sa istovrsnim graevinama pruaju se paralelno od sjevera prema jugu. Najznaajnijegraevinesuprijestolna dvorana ili dvorana sa stotinu stupova (u istonoj skupini zgrada) i dvorana za audijencije (apadana) koja nadmauje sve ostale graevine u kompleksu; graditeljska tradicija razliitih naroda ujedinjena je u ovomcarstvuuprepoznatljivstilPerzije.

Hram Hramovikaomjestatovanjaboanstvanastajunakoncudugogprocesareligijskogsazrijevanja. Prvotni hramovi kultne krinje (vidi primjer Hram u Eridu) predstavljaju malene prostore za rtve i molitvukojeodgovarajuskromnomobredu. IFazarazvoja Oblikovanje unutarnjeg prostora je bio najvaniji zadatak slijedee faze razvoja, koji je na kraju prapovjesnog razdoblja rezultirao nastankom arhainog tipa hrama koji se sastoji od izduene cele s bonim sporednim prostorima i ulazom na duoj strani, kao kod seoske kue (vidi primjer seoska kua Tel Hasuna). Slijeda faza bila je naglaavanjeeonog dijela i njegovo odjeljivanje od svetita koje je od tadapodnadzoromnovogstaleasveenstva. Eridu(oko5.000g.p.n.e.) uXVIslojuEnkijevasvetitajepronaenajednaodnajstarijihkultnihkrinja;tamalenagraevina sadri nekoliko glavnih elemenata sakralne arhitekture kasnijih tisuljea: pravokutan prostor s pravokutnom apsidom, zidne istake sline kontraforima (oblikovna, ali i statika funkcija), oltar u apsidiirtvenikusrediniprostora. TepeGaura(oko3.500g.p.n.e.) skromno seosko kultno mjesto, graevinska skupina akropole je karakteristina z arani stupanj hramskog gospodarstva; tri hrama stoje na uzvisini oko jednog manjeg dvorita koje je zatvoreno u potpunosti sa profanim graevinama; dvorite je usmjerneno prema kultnoj nii na sjeveroistoku, iza koje lei tzv. Purpurni hram. Ovaj hram, kao i onaj koji lei zapadno jesu prema formi izduene cele;kodsjeverozapadnoghramautlocrtusepoprviputpojavljujuboneprostorijenalikkapelama kojesuseuvrijeileurazddobljuUruka;ovajtiphramavrhunacdostieuHramuDuUruku UrukHramD(oko3.000g.p.n.e.) najvei hram stare Mezopotamije; eoni dio se proirujeu popreni brod postavljen ispred longitudinalnecele.Unjegovusreditutonouuzdunojosihramajednaralanjenanianaglaava pristup svetitu: debeli vanjski zid snano je plastiki ralanjen; graevinost odreuju aksijalnost i simetrija. IIFazarazvoja Nakon razdoblja Uruka razvoj hrama se prekida, nove sakralne graevine su skromne, najee se dre naela gradske kue s dvoritem. Jednostavne krinje se grupiraju (u poetku bezvrstog pravila) oko unutarnjegdvorita.Tekrinjesujednostavne,neralanjeneizduenecelesjednimbonimulazom. Vanjski prostor hrama se ograuje svetim ogradnim zidom (kisu), a u unutranjosti se na elu cele pojavljuju prikazi boanstava, a svetite (sa likom boanstva) se odvaja od ostatka hrama. Na kraju tog razdobljasvetitepostajeegzaktnoplaniranimvelikimkompleksom. AbuovhramuTelAsmaru(oko2.700g.p.n.e.) primitivnihramsdvoritem,trikrinjepoloeneokosredinjegdvorita. arinhramuTelAgrebu(oko2.700g.p.n.e.) prethodnitipizgraenustrogoureenosvetopodrujepoputsamostan,zatvorenosnanimzidom; komplekspokazujemnogoslinostisaakadskimpalaamagraenimutodoba. ItarinhramuAuru(oko2.300g.p.n.e) ima iste elemente kao hramovi sa krinjom, no ulaz je naglaen dvama zidnim stupcima; hramovi u AuruITelAgrebuodredilisusmjersakralnegradnjeuMezopotamiji.

IIIFazarazvoja Sumerskaisemitskakulturastavarajumonumentalnehramovekojesureprezentativanokvirzaobredno tovanje bogova. Temeljna pravila njihove organizacije su: odvojenost od vanjskog svijeta, unutarnja dvorita,naglaenulaznidio,ralanjivanjezidovastupcimainiama. UjunojisrednjojMezopotamijinatemeljuranodinstikihtipovahramovanastajetiphramasairokom celom. Njegova jezgra jest cela koja stoji popreno na glavnu os svetita, a ispred koje stoji jo jedna istovrsna predcela. Jezgra cele obavijena je nizom prostorija ili hodnikom, te je tako svetita i simboliki trostrukoizoliranoodvanjskogsvijeta.Dvoriteispredhramaokruujusporedneprostorije. Slijed dvorite, predcela i cela primjenjuje se i u gradnji palaa za prostornu skupinu oko prijestolne dvorane. Osim slobodnostojeih hramova esto se pojavljuju kombinacije viestrukih hramova, s vie dvorita,hramovaikapela. EnkijevhramUr(oko2.050g.p.n.e.) strogo simetrian niz prostorija du glavne osi prvi se put svjesno nastoji iskoristiti perspektivno pojaanje dojma dubinom prostora, to je dodatno naglaeno uvuenim portalom predcele koji je dodatnonaglaentornjevima. ItarinhramBabilon(obnovljenjeoko550g.p.n.e) 1.500 godina nakon Enkijevog hrama i dalje slijedi istu tlocrtnu organizaciju. Raspored ulaza prilagoenjebrojnimprocesijama. SakralnikompleksIali(oko1.700g.p.n.e.) strogo simetrino zatvoren kompleks; na zapaadnom dijelu je hram sa irokom celom klasinog sumerskog tipa, hram ima svoje dvorite i naglaen portal prema ulici; u sjeveroistonom dijelu su dva manja dvorita hramovima, ali neto skromnijih dimenzija; najvee dvorite okrueno je prateimprostorijama,bezhrama. Asirci na sjeveru ustanovljuju vlastite graevinske tipove, oni preferiraju kombinaciju iduenih i poprenih prostora jezgra graevine je izduena cela koja na svom zavretku ima popreno postavljenu celu sa svetitem koje je osim toga i uzdignuto nekoliko stepenica. U glavnu celu se ulazi iz dvorita preko popreno postavljenog predvorja s utvrenim portalom. esto se rade kompleksi koji imaju vie hramova jedan od prvih takvih viestrukih kompleksa se Sin amapov hram (oko 1.700 g.p.n.e.). Durarukin(oko710g.p.n.e.) stambena palaa Sargona II je povezana sa sakralnimprostorom;trihrama,tridvorita i tri cele spojeni su u nepravilan sklop; ulaz u kompleks povezam je sa pravokutnim dvoritem kojeg okruuju pomoni prostori, a iz kojeg se pristupa u juno dvorite sa jednim hramom, odnosno u sjeverozapadno dvorite sa dva hrama. Svi hramovi imaju tipian raspored Asirskih hramova uz dodatak od jo jedne kapele u vidu izduene cele. Takoer uz sjevrozapadno dvorite podignute su i tri manje kapele; iza skupine sa hramovima u osisasjeverozapadnimistaknutimhramom stojizigurat;

Zigurat Ziguratisuvisoketeraseilistepenastihramovitornjevi.Njihovevisokemasepostajudominantagradova i krajolika u Mezopotamiji. Pretee su im hramovi sa terasama koji zahvaljujui stalnom nadograivanju kultnih prostorija na ostacima graevina nadrastaju svoj okoli, te se osiguravaju potpornim zidovima, a pristupimseosiguravaprekorampiistubita.NajpoznatijiprimjerranograzdobljajeBijelihramnaAnu terasiuUruku. OvalnihramHafai(oko2.700g.p.n.e.) ovalna forma; prototip visoke terase; ovalni vanjski zid okruuje jo jedan unutarnji ovalni zid. Unutar ovog zida nalazi se niz prostorija koje formiraju pravokutno dvorite gdje se nasuprot ulaza uzdie romboidna terasa visoka 6 m iji vrhovi su orjentirane prema stranama svijeta zigurat. Na terasi je hram, a stube kojima se dolazi na terasu smjetene su osi ulaznih vrata hrama; ovaj hram odrediojeelementezadaljnjirazvojovetipologijekojasvremenomstremisvevieuvis. ZiguratUr(oko2.000g.p.n.e.) prvi klasini zigurat; rezultat sistematizacije i elje za pojaavanjem tendencija iz Hafaija; donja terasajepravokutnikdimenzija52x56,visine15musmjerenuglovimapremastranamasvijeta.Na ovoj terasi se nalaze dvjie manje, proporcionalno umanjene, a na treoj terasi na visini od oko 21,5 m stoji iroka cela kao hram glavnog boanstva grada Ura boanstvo mjeseca NANA; u sredinu hramausmjerenojemonumentalnotrokrakostubite,ijisekrakovisusreupodvelikimvratimana sredini prve terase, odatle srednji krak se penje ravno sve do gornje terase; zigurat je postavljen u prostranopravokutnodvoritesapreddvoritem. Ovaj zigurat postao je uzorom za slilne graevine u drugim sumerskim gradovima: Eriduu, Uruku i Nipuru. Iza klasinog sumerskog tipa ostupno se razvijaju sve vie i strmije graevine.Stepenasta visoka terasa postaje stepenastim tornjem koji dominira gradovima Kasita, Asiraca i Babilonaca, aiji se najbolje sauvaniprimjercinalazeuAkarKufuiogaZombilu. ZiguratEtemenankiBabilon(oko600g.p.n.e.) Vanjske povrine bile su prekrivene najznamenitiji zigurat, zahvaljujui pocakljenom opekom, a hram na najvioj razini Herodotovom opisu, podigao da je Nbukodonozor II na ruevinama imao je plave zidove i metalni krov (zlato?); prethodnih hramova; njegov naziv znai zigurat se uzdizao bitno strmije od bilo kojeg do hram kamena temeljca izmeu neba i tadapoznatog. zemlje, toran je stajao u sreditu grada u svetitu boga Marduka u pravokutnom dvoritu veliine stranica oko 400 m; tlocrt zigurata mjeren u razini zemlje iznosi oko 90x90 m, sveukupna visina do krova hrama bilajeoko90m. Podizanje ovakvih tornjeva pretpostavlja i ovladavanje posebnih graditeljskih vjetina i tehnika gradnje. Terase se sastoje od stotine slojeva glinene opeke izmeu kojih su, radi poravnanja, poloene strunjae od trske u sloju pijeska. Konopci od trske proteu se kroz horizontalne slojeve graevine poput armature. Relativno mekana jezgra obloena je vanjskim slojem peene glazirane opeke, ime je osigurananjihovadugovjenost. Kod zigurata je po prvi put impozantna graevinska masa presudno odreena vertikalom, pri emu nijebitnagradnjaprostora,vegradnjatektonskogznakakojiprostoromdominira.

EGIPAT Zemljopisno Egipat je predstavljao uzak pojas plodne zemlje usred pustinje (irine 2 20 km) koji se od obalaSredozemljapruaoko1000kmpremajugu.Uunutarnjemureenjudrutvakontinuiranopostoje unutarnje suprotnosti Gornjeg i Donjeg Egipta. Upravo ova dva imbenika (izolacija i unutarnje suprotnosti) predstavljaju korijene viestrukog dualizma egipatske kulture, te istovremeno odreuju povijest,politikuiustrojEgipta. Gospodarstvo je bazirano na poljoprivredi i trgovini, drutvo je hijerarhijski strogo podjeljeno, a vjera se svremenomrazvilaunedogmatskioptimistikipoliteizam. Graevinskizadacisusemijenjaliukoraksapromjenamadrutvenihuvjeta: mastabeipiramide; Starokraljevstvo: Srednjekraljevstvo: pogrebnihramovi; Novokraljevstvo: hramovibogova. Konstruktivnioblici Upotrebamaterijalaimasimbolikoznaenjeprofanaarhitetkturaseradiodopekeidrveta,ahramovi i grabnice od kamena (kao znak vjene trajnosti). Konstruktivni oblici egipatske arhitekture nastaju kao apstrakcija i geometrizacija predloaka iz anorganskog svijeta, a dijelom kao stilizacija biljnih oblika ili reminiscencijanadrevnegraditeljsketehnike. Svi graevinski oblici su dugotrajni i srodni, njihove temeljne crte nastaju u eksperimentalnoj fazi na poetkuStarogkraljevstvatesepotvrujuudobapiramida. Dualizamtektonskihiorganikihoblikajednajeodtrajnihznaajkiegipatskearhitekture. S vremenom je dolo do stapanja dualizma tektonskih i organiskih elemenata s tradicionalizmom i simbolizmom u nerazdvojivo proimanje fizike i metafizike pojavnosti, stoga se moe tvrditi da svi graevinskiobliciimajusimbolikoznaenje. Najbolji primjer za to su obelisk ili piramida koji se teko mogu smatrati zgradama, ve jedino tektonskimznakovimaonisuapsolutneformeizaijeseistoekrijeviestrukasimbolika. Stup se rijetko pojavljuje kao tektonska forma (piramide, pogrebni hramovi), ee stup ima atribute biljnog svijeta (lotos, papirus, palma) i to u detalju (kapitel u obliku lia ili cvijeta) ili u cjelini (svenjasti stupovi). Uljebljeni zavrni vijenac i astragal (zaobljeni tap koji obilazi uglove zgrade) su reminiscencija starihgraditeljskihtehnika. Rastgraevinskihmasarezultatjeapstrakcijeipojednostavljivanjanaosnovnegeometrijskeoblike. Kompozicijasklopova,bezobziranaveliinupojedinogdijelaimanaglaenuhorizontalnost. Vanjskidojampoivanaoblikovanjusilueteistaplohazida(upoetkuvieslinostisMezopotamijom ralambazidastupcima). Velikeravneploheidealnapodlogazaplitkireljef(stapanjearhitektureilikovneumjetnosti) Egipatski stil mase nastaje svjesnim reduciranjem poetne raznolikosti oblika na nekoliko temeljnih elemenataegipatskearhitekture: pilon (egipatska monumentalna vrata); hipostil (dvorana sa stupovima) glavni element profane (stambene) arhitekture dobiva svoje novo znaenje u sakralnoj arhitekturi prolazna dvorana sa naglaenim srednjim prolaznim dijelom koji tvori bazilikalni presjek (na taj nain je omogueno osvjetljenjesredinjegdijeladvorane);ravnikrov;dvoritesastupovima;stup; obelisk; piramida (pyramidionjevraksvakepiramide) Simetrinostigraenjepouzdunojosijednoodnajvanijihnaelaegipatskearhitekture.

Urbanizam Oegipatskimgradovimaimarelativnomalosaznanjanatemeljuiskopina. Najvaniji gradovi prijestolnice bili su Memfis, Teba i Ahetaton. Za razliku od oskudnih podataka o egipatskim gradovima pronaeno je veoma mnogo pojedinanih spomenika, umjetnina i spisa tako da postojeveomajasnepredodbeovisokojkulturiStarogEgipta. Egipatskiurbanizamsetemeljionaslijedeimnaelima: orjentiranjepremastranamasvijeta; pravilnosttlocrtnogpredlokagradskihulica; sredinjipoloajsvetitaipalaa; uvoenjevodeugradskotkivo; socijalnoidrutvenozoniranjegrada.

EgipatskihieroglifNIOUTznakzanaseljegrad

Memfis (memfis je sinonim za bijeli zid) je bio prvi velegrad staroga svijeta, nastaje vjerovatno u doba vladavine osera, kada njegov savjetnik i arhitekt Imhotep uvodi veliko razdoblje arhitekture Starog kraljevstva. Kahun Naselje namijenjeno graditeljima piramida za faraona Sesostrisa II, oko 2500. g.p.n.e., karakterizira ga racionalnageometrijskashema. povrina grada iznosi oko 10 ha (280x360 m); rad je zidom podijeljen na dva klasno razliita dijela; graevinskeestice su veliinom primjerne socijalnom statusu: od malenih povrine oko 125 m2 dovelikihpovrine20003000m2;gustoaizgradnje80zgrada/ha(robovskidionaselja). Plan grada jasno odraava namjenu i socijalnu strukturu, ovaj grad se moe smatrati ranim primjerom kolonijalnoggradakakavenastatikasnijenaSredozemlju. Teba Glavni grad u Srednjem i Novom kraljevstvu, trapezoidnog oblika dimenzija oko 6 x 9 km; naglaena sredinjareprezentativnaoskanalsadvamanjajezera. Ahetaton/TellelAmarna gradsunca Slobodnije formiran, grad je utemeljen kao nova prijestolnica oko 1380. g.p.n.e. odlukom Amenofisa IV. naistonojobaliNila,pokrajdananjegamjestaTellelAmarna.Gradjenakon25godinabionaputen. linearni grad (12 km); glavna ulica usporedna s Nilom, iroka 45 m, sporedne ulice = 1,5 10 m; funkcionalno zoniranje grada: kraljevska etvrt, sakralni prostor, predjeli stanovanja plemstva i visokihslubenika,naseljaniihslubenika,radnikanaselja.

Stambenaizgradnja Tipologija stambene arhitekture rezultat je, ogranienog koritenja tla za novu gradnju, te koncetracije stanovnitva u gradove. Kua u nizu postaje prevladavajui tip stambene arhitekture. Drava razvija poseban oblik naselja naselja za radnike uz vea gradilita svetita i nekropola. U ovim naseljima vlast podstrogomkontrolomdriobrtnike,umjetnikeislubenikekojisuupueniutajnehramova,grobnicai palaa. Ta naselja su ponekad ukljuena u grad kao strogo odjeljene etvrti (Kahun), a ponekad su podignutakaosamostalnazatvorenanaselja(TellelAmarnaiDeirelMedini). DairelMedina NaseljeizdobaRamzesaIIukojemjebilooko70kuaunizu,razliitihveliina. dimenzije naselja oko 145 x 50 m; kue irine 4 9 m, duine10 18 m (iznimno 30 m); korisna povrina35160m2ovisnoostatusuvlasnika. TellelAmarna tipizirana izgradnja, istovjetne orjentacije; dimenzije graevnih estica oko 10 x 20 m; pripadnici viihstaleaiveukuamasadvoritem;raznovrsnijatipologijaiveliinakua. Palae Sauvaniranioblicigradnjedijelaoserovogkompleksapokazujuoponaanjegradnjedrvetom:skeletnu konstrukciju sa zidnom ispunom od pletera i krovove od lagano zaobljenih drvenih reetki prekrivene trskom.UtjecajMezopotamijejebrzoasimiliran. Vekodranihgraevinapokazujusedetaljikojieodreivatiegipatskuarhitekturudokasnograzdoblja: prozori s reetkama postavljeni ispod krova; stropovi s gredama; oblikovanje kapitela i zavrnog vijenca; upotrebom laganog, organikog materijala, kao i arenih dekoracija arhitetktura dobiva sveanivedarkarakter. Palaa Amenhotepa II u Malkati opsean kompleks koji se sastoji od skupina vie graevina koje se meusobno proimaju, a rasporeene su oko prostranih dvorita, ceremonijalnih trgova i vrtova. Sredite sklopa je veliko dvorite okrueno saetiri palae. Kraljeva palaa satoji se od dva vrlo razliita sklopa prostorija sjeverni, slubeni u kojem nije prisutna simetrinost u rasporedu prostora i juni, privatnikojijevrlostrogoisimetrinoorganiziran. Svetita

AmonovhramisvetiteuKarnaku

Nerazdvojni dio ivota u Egiptu je religija, koja nastaje stapanjem razliitih tradicija. Egipatsko sveenstvo se osim osnovnog poziva bavi i uravljanjem velikih posjeda i pohrani prinosa, te odravanju arhiva, knjinica, kola i radionica. Za sve te aktivnosti postoje graevine koje uz svetita narastaju do veliine gradskih etvrti. Izmeu njih stoje svetita kao dominantne velike graevine s jednim ili vie hramovaunutarsvetogprostoraokruenogzidinama. Svetita se povezuju sustavom svetih puteva, koji se ukraavaju sfingama, obeliscima i na kojima se gradepostajepaviljoni. Amonov hram u Karnaku stoljeima je bio podizan kao dravno svetite, stoga neudi da ga povezuje gustamreaputevasanjegovimsporednimsvetitimaihramomuLuksoru. Hramovi Egipatski hram je kua u kojoj stanuje boanstvo. Prostorni program slui praktinoj slubi hrama sa njezinim sloenim ritualima. Egipani hramove promatraju kao sastavne dijelove organikoga svijeta, te ukolikojehrampotrebnopoveationigabriljivorazgraujuiugraujunjegovedijeloveunovi. Ranihramovi,malenasvetitakrinjenisusauvanijersubiligraenioddrva,trskeigline. Egipatski je hram strogo usmjerena graevina, ija se sredinja os protee cijelom duinom sve do svetita.Duteosihramovisunajeepodignutiutriglavnaodsjeka: ulaznipilonisvratima,izakojihseupravilunalazidvoriteokruenotrijemovima; premadvoritujeotvorenopredvorjeilizatvorenihipostil(estokombinacijaobojega); unutranjost hrama sadri kapele, sakristije i ophode, a u sreditu se nalazi komora za svetu barkuililikboanstva. Put k svetitu vodi kroz niz vrata koja slijedom otvorenih i zatvorenih prostora stvaraju ritamsuavanja i irenja,kojisedodatnopojaavaizmjenomsvijetlaisjene. HorusovhramuEdfuupruajasanprimjerralambevelikogahrama

AmonovhramuKarnakutemeljnonaelouveanoidopunjenoneuobiajenimnizovimaprostora. Hramoviipalae ZadnjakarikaurazvojuhramovaipalaajesuhramovipalaeRamezej(Tanis)iMedinethabu. Tipologiji hrama pridruena je palaa, a u skladu s nestabilnim drutvenim uvjetima cijeli kompleks je utvren.Remezejimaviecivilnikarakter,akodMedinethabuaprevladavakarakterutvrde. Medinethabujestrogo(pravilno)ralanjenipregledan.Jezgrakompleksajemonumentalanhram,koji usvimelementimaodgovaravelikimhramovimaNovogakraljevstva: dva para pilona; dva dvorita sa stupovima; predvorje; hipostilne dvorane; svetite i tipino osnosimetrinooblikovanslijedprostora. Hram je zajedno sa kraljevom palaom i prostorima za boravak sveenstva, skladita, upravnim prostorijama okruen prstenom zgrada za osoblje i poslugu. Cijeli kompleks je okruen sa 17 m visokim utvrenim zidom ija vrata i krunite oponaaju asirske uzore. Oba monumentalna ulaza odgovaraju

najmodernijem stupnju tadanje gradnje utvrda. Gornji katovi tih 22 m visokih tornjeva povezani su u prostorkojisluikraljuinjegovimdamamazapovremeniboravak. Grobnicaustijeniipogrebnihram Krozpovijestsemonumentalnostugradnjigrobnicaokreesagradnjemastabaipiramidapremagradnji pogrebnih hramova. Vaan stupanj u razvoju predstavlja gradnja graobnica u stijenama, koji u neto stroijoj formi preuzima trodjelni sustav posljednjeg putovanja. Iz jednostavnih prostora sa poprenom prostorijom nastaju ralanjeni sklopovi, koji su odreeni ritmikom izmjenom irokih i dugakih prostorijapremauzoruhramovauzpiramide. GrobnicaustijeniuGauelKebiru nizanjeprostorijauzorzavelikipogrebnihramkraljiceHatepsutuDeirelBahari. DeirelBaharipogrebnihramkraljiceHatepsut Mentuhotep gradi prvi hram koji ima piramidalni zavretak, 500 godina kasnije kompleks se dograuje Hatepsutinim hramom; za gradnju su presudne dvorane sa stupcima podignute jedna iznad druge i povezane sa rampama, na taj nain su preuzeti oblikovni elementi Mentuhoteptovog hramaiobjegraevineoptikistopljeneujedinstvenucjelinu;alejasfingivodiodhramauKarnaku, prekoTebedoovoghrama;stapanjearhitektureiskulpturevrhunacegipatskeumjetnosti; Mastabaipiramida Prva velika arhitektura Egipta nastaje s grobovima kraljeva. Ve u prapovjesnom Egiptu se stvara obiaj, utemeljen u vjeri, da se podzemnom grobu dodijeli simbolika kua iznad njega. Postupno ta gradnja dobiva oblik mastabe (stepenasti grob). Mastaba je izdueno graevinsko tijelo s ravnim ili plitko zasvoenim krovom, te ravnim ili ukoenim zidovima od glinenih opeka. Ralamba zidova prenosi do detalja ralambu palaa budui da je mastaba vjena rezidencija kraljeva. U unutranjost se ponekad nalazi i vie od 50 prostorija simetrino rasporeenih oko sredinje grobne komore skladita za potrebepokojnika,auzvanjskizidleejednostavnijigroboviunizudvorjanakojisupratilivladara. Preoblikovanje tradicionalne grobnice zaeto je gradnjom stepenaste piramide kraljaosera u Sakari (oko2500g.p.n.e.).NjezinimgraditeljemsmatraseImhotep. Prvobitna mastaba nije bila primjerena kralju koji je uzdignut na razinu boanstva, pa je ona poveana na42mvisine,saetiristepenice,dabiukonanicibilaproirenanatlocrtnudimenzijuoko100x100mi visinuodoko60m,saeststepenica.Piramidasenalaziusredsklopagraevinakojeokruujezid(277 x 545 m) i tako omeujeoserov kompleks. Gledano s Nila ta impresivna skupina graevina sastoji se od dugehorizontalezidina,nadkojomseuzdiemasastepenastepiramide. Piramida Klasinapiramidasastavljenajeodjednostavnihgeometrijskihoblika:tlocrtnajepovrinakvadrat,vrhje zavrna toka okomice povuena iz njegova sredita, a 4 bone plohe jesu jednakokrani trokuti. Takva piramidajestvorenauIVdinastiji,tesluikaomodelzagrobnicekraljevaStarogkraljevstva. Povijesni razvoj oblika poinje sa stepenastom piramidom iz Sakare, kao prelazni oblici slijede: razlomljena piramida iz Dahura (mijenja se nagib sa 54 na 43), te crvena piramida iz Dahura (nagib je kontinuiran 4330') gdje pronaeno naelo koje je doivjelo vrhunac u gradnji piramida (Kefrenova, Keopsova i Mikerinosova) u Gizi (nagibje5152'). piramidauSakari

Zahvaljujui nagibu piramide dobivaju na visini, te postiu klasine proporcije baza Keopsove piramideje230x230m,avisina146,60m.

Ovakvom oblikovanju osim tehnikih i formalnih razloga postoje i teoloki razlozi piramida je sveanj sunevihzrakanakojemsekraljevKA(dua)uzdiepremasuncu. Gradnja piramida se priprema podizanjem velikih mastaba s vanjskim omotaem i jezgrom, odatle se razvijakombinirano uvertikalnimi horizontalnimslojevima.Okokoninejezgreuzdiusezidneljuske koje zbog nagnutosti prema jezgri usmjeravaju unutarnja naprezanja prema jezgri, tako masa piramideuvrujesamusebe.

Gizapiramidestojekaodominantenadpripadajuimsvetimpodrujemkompleksompiramida. Odustalo se od gradnje kompleksa (kao u Sakari), dosljedno je primjenjena trodjelna koncepcija posljednjegputa,tejenatajnainpostignutajoveamonumentalnostistrogoa. Piramida stoji na uzvisini (platou ili terasi), pogrebni hram stoji ispred nje, a uz Nil se nalazi hram u dolinigdjemoepristatibarkasapograbnompovorkom. Karakteristikeegipatskearhitekture: geometrijakaotemeljnapodloga; simetrinostiaksijalnost; visokorazvijenismisaozaharmoniju,mjeruiproporcije(poznatinizoviaritmetikihproporcija); ovladavanjetehnikomobradekamenaiupotrebomkamenakaograevinskogmaterijala; bliskostsprirodomiapstrakcija. integracijalikovneumjetnostiuarhitekturu.

EGEJAprveeuropskevisokorazvijenekulture Raznoliko obalno i otono podruje oko Kretskog i Egejskog mora zatvoreno na kopnu gorskim lancima i povezano brojnim otocima. Ta prirodna zatita, kao i blizina trgovakih puteva u doba prvih visokorazvijenihkulturarezultiralajenastankomprviheuropskihvisokorazvijenihkultura. U bronanom dobu mijenja se politika i privredna struktura i stvaraju se regionalni kulturni krugovi (Trojanski,MinojskiiMikonski),najvanijesrediteranogbronanogdobajeTroja. U srednjem bronanom dobu prevlast preuzima Kreta u njoj se prapovjesna religija i feudalno hijerarhijskodrutvenoureenjepovezujusnaprefnomtehnikomicivilizacijom. DoseljavanjemAhejacaiJonjanaprevlastprelazinakopnoMikena. Graditeljstvo ranog razdoblja iskazuje se u Egeji vie raznolikou tipova i oblika nego openito obvezujuim idejama, programima i pravilima. Utjecaji i tradicije preslojavaju se, stapaju i ponovo cijepajuuregionalnekulture.Njegovrazliit,dijelommaritimni,dijelomkontinentalnikarakternaposeje izraen u antagonizmu minojske i mikenske kulture na kraju bronanog doba. U njima su polarizirane privredne, politike i umjetnike snage egejskog svijeta nakon dvije tisue godina razvitka. Osobitost i oprenostuarhitekturijasnijesuizraenenegoulikovnojumjetnosti. Minojska arhitektura upadljivo se razlikuje od kontinentalnih visokorazvijenih kultura, kao i kultura egejskogrubnogpodruja,svojim"labirintskimsustavom".Tlocrtnirasporedioblikgraevinazasnovani su dodue na prevlasti pravoga kuta, ali se odriu zatvorenosti prostora i jasnog omeivanja graevinskih tijela. Kod nizova prostora omiljeni su neprekinuti prijelazi koji dijelom proizlaze iz tipinog pristupaprostorijamadukontinuiranihglavnihzidovasotvorimavratauuglovimaprostorija. U sredinjim skupinama prostorija kua gospodara i palaa zidovi su stupovima ili vratima prekinuti i rastvoreni na vie strana. Tako se po volji mogu otvarati prema sljedeim prostorijama, terasama ili dvoritima za svjetlo. Dekorativne ili iluzionistike zidne slikarije oduzimaju preostalim zidnim plohama statiki, omeujui karakter. Dapae, motivi se bez vidljiva zastanka vode i preko uglova. Raspored prostorija izbjegava jasneneprekinute osi, naglaavajui jednakovrijednost usmjerenja, koja se u velikim prostornim sklopovima palaa sa sustavima hodnika za komunikaciju pojaava do efekta labirinta: slijed hodnika i prostorija voden je u krunom (prostorna spirala) ili ukrtenom kretanju, zbunjujui i iznenaujuineprestanimnovimprijelazima.Minojskaarhitekturasaspektadoivljavanjaprostoranije statina nego fluidna, nema odreeno usmjerenje ve je neusmjerena, nije jednoznana nego vieznana, nije planska nego spontana, nije zatvorena nego otvorena. Izvana nije odreena vrstim oblikom, ve je organizirana iznutra prema van. Te definicije openito se vie tiu slikarstva i otvorene prirode nego arhitekture. Svojim slikovitim karakterom minojska se arhitektura stapa s ceremonijalnim priredbama, dakle s drutvenom reprezentacijom, ona je njezin ukraeni okvir. U jednakovrijednosti i vieznanosti usmjerenja osjea se moda djelovanje svestrane prostorne orijentacije jo iz prapovijesnog doba (pilje, slike na stijenama, nomadstvo), a moda i djelovanje mnogolike i promjenjive maritimne topografije (pomorstvo). Pri svoj prividnoj iracionalnosti u praksi se potvruje fleksibilnosttognainagradnjeijaseorganizacijazasnivanafunkcijama. Saimanje skupina prostora i graevina u slikovito odreene obuhvatne sklopove kudikamo nadilazi primitivnu, adicijsku shemu ostalih ranih kultura (TROJA). Tijekom kasnije povijesti (barok, XX. st.) ponovoedoidorastvaranjaprostornegraniceistapanjaprostora. Mikenska arhitektura suprotna je minojskoj. Ona preuzima ralanjivanje i ornamentiku minojske arhitekture palaa, no ipak poiva na preglednom oblikovanju i ralambi prostora i volumena. Omiljen tip graevine je megaron. Nedostaci njegova krutog tijela nadoknaeni su jasnoom oblika. Megaron je

gradnja s jednoznanim osnosimetrinim usmjerenjem. Os simetrije gotovo se nikada ne ukrta s drugom, ak ni kod viedijelnih velikih palaa kasnog razdoblja, gdje dolazi do njezina usporednog izmjetavanja (propilon i proelje megarona u TIRINTU). Jednostavno usporedno nizanje graevinskih tijela (TROJA II) kod mikenskih utvrda uzmie pred stepenastom ralambom u kojoj se glavni megaron istie svojom veliinom ili postavom na najvie mjesto. To poveavanje monumentalnosti postaje presudnim imbenikom, kojemu se pridruuje i vojniki karakter utvrda. Na reprezentativnim se mjestima kiklopsko zie utvrda povlai pred briljivim majstorskim zidanjem od velikih kvadara. Jednostavna, funkcionalna forma graevinskih lanaka izborom materijala i krajnjim reduciranjem zadobiva elementarnu monumentalnost. To vrijedi i za velike kupolne grobove. Jednostavni temeljni oblici kupole i dromosa monumentaliziraju se tehnikom gradnje velikim klesancima, ijoj kvaliteti nisu potrebnidaljnjeralanjivanjeiobrada. Karakteristine temeljne crte mikenske arhitekture jesu tektonska jasnoa, jednoznaan oblik graevinskog tijela i prostora, reduciranje na mali broj elemenata, slinost i usporedna postava graevinskih tijela, iskoritavanje topografske situacije pri gradnji i ralanjivanju graevnih masa, naglaavanjestupnjevitomralambom Konstruktivnioblici Arhitektura Egeje pokazuje raznolike tipove i oblike, na otocima nastaju: otvoreni grad i labirint, a na kopnu:megaron,megalitskagradnjaiutvrenigradsakropolom. Minojska arhitektura stvara se gradnjom velikih palaa, oblikovanje tei vie dekorativnom djelovanju nego tektonskoj logici, to je dodatno naglaeno kontrastnim oslikavanjem jarkim bojama. Bogata ornamentikakoristigeometrijskeisimbolikelikove(spiraleirozete). Osnovni element takvpg dekorativnog stila je minojski red (stil) stupova koji se uvijek nalaze na istaknutim dijelovima palaa umjesto stupaca. Stup je drveni potporanj koji se suuje prena dolje i koji stoji na krunoj ili etvrtastoj ploi (plinta). Glava potpornja se sastoji od jastuastog kapitela izmeu prstenova i obrua. Iznad kapitela postavljena je snano istaknuta etvrtasta ploa (abak) na kojeg se oslanjaju nosive grede. Kod primjene na proeljima stup nosi ikonzolno izbaene nosive grede na kojima leevijenci. Stiliziranirogovibikaestzavretakvijenacaminojskihpalaa. S vremenom je u minojskoj arhitekturi dolo do stilizacije, no na Kreti je stilizacija ila u smjeru dekoracije, a ne tektonskokonstruktivno karaktera arhitekture, zbog simbolikog formalizma koji je arhitektura morala imati (npr. suavanje .stupa prema dolje protivi se konstrukcijskoj logici ili ukraavanjeornamentomstupovanaAtrejevojriznicibezodnosapremakonstruktivnojfunkciji). Zaetak takvog dekorativnog pristupa vidljiv je na primjeru palminog kapitela iz malog hrama u ArkadesunaKreti. Velikepalaeprestavljajuzaetakgraditeljskekolemediteranskearhitekture.

Vanjski oblik palae odgovara fleksibilnom protonom tlocrtnom sustavu. Viedjelni graevinski sustav sastavljen je od vie graevinskih blokova razlilitih gabarita koji su povezani fleksibilnim sveukupnim rasporedom. Uobiajeni nain gradnje je zid od lomljenog kamena i buke i drvenim gredama za ojaavanje. Drveni doprozorniciidovratnici,vidljividrvenidijelovikanatnekonstrukcijeestosudekorativnonaglaavani. Noviupotrebljenielementikodpalaasustupci,stupovi,istaknutivijenci,balkoniibalustrade. Glavna proelja esto su okrenuta prema velikim sredinjim dvoritima i za razliku od ulinih proelja ovdje su graevinski volumeni briljivo usklaeni. U sauvanim ostacima palaa vidljive su razliite slobodne kombinacije arhitektonskih elemenata, koji esto objedinjuju vie funkcija oni su istovremeno sscena za mnoge kulturne, javne i sakralne rituale. Najznaajnije sauvano takvo dvorite bilo je sredinje dvorite palae u Knosu proelje zapadnog krila pokazuje svu rasko minojske arhitekture. Prema A. Evansu palaa je imala tri etae, i bila je plastini razvedena nizom galerija i rizalita,tebogatooslikanauukraena. Kontrast svjetla i sjene stvara dojam prozrane, otvorene arhitekture, iji slikovit dojam je pojaan snanimbojamaibogatimkornamentom. Karakterotvorenostiipropusnostividljivjeiusredinjimskupinamaprosotrijauunutranjostiuestale su dvorane sa stupovima, koje se najee otvaraju na vie strana i prelaze u druge prostorije, a svjetlarniciomoguujuizmjenusvjetlaisjeneusvimdijelovimagraevine. Konstrukcijski vaan element pored minojskih stupova jesu pravokutni stupci na kojima su oslonjeni arhitravi krovne grede. Otvorena poljaesto su u gornjoj treini podjeljena poprenim gredama i na taj nain su dobivena vrata s odvojenim nadsvjetlom karakteristini oblikovni element minojskih palaa. Izmjena svjetla i sjene dodatno je osnaena ornamentalnim i iluzionistikim zidnim slikarstvom koje dodatnopojaavadojamdinaminostiimeusobnogproimanjaprostora. Vrhunac takve prostorne organizacije je kraljev stan u palai u Knosu satoji seod kombinacije dvorana sa stupcima sa svjetlarnicima i terasama, a sredinji prostor dvorana dvostrukih sjekira (naziv potie vjerovatnoodlabirintalabrysjesinonimzadvostrukusjekiru)imasamojedancjelovitzid. Mikenskaarhitektura Oprenaminojskojarhitekturi,sklonatektonskojmonumentalnosti. TosejasnorazabirenavratimaAtrijeverizniceuMikeni,gdjedromoszavravamonumentalnimvratima koja su kao i dormos graena velikim kamenim blokovima (megalitska gradnja). Tim monumentalnim vratima pridodana je lana arhitektura tipino minojskoga stila u obliku dekorativne ornamentike kojomsutavrataukraena.Natajnainulazugraobnicupretvorenjeusimbolikoproeljepalae. U mikenskim rezidencijama pojedini oblici i dekorativne tehnike su uglavnom minojskog porijekla, mikenski nain gradnje pokazuje se tamo gdje se njegova specifinost moe pokazati neovisno o graevinskomprogramukodgradnjeutvrda. Pored kiklopskog zida od jedva priklesanih blokova kamena, na reprezentativnim se graevinama i mjestima pojavljuje i briljivo obraeno kameno zie od kvadratnih blokova (obrada bronanim pilama i pijeskom)polaganihuslojevejednakevisine. Od takvog veza nainjeno je i zie uz Lavlja vrata u Mikeni. Ta vrata klasini su primjer mikenske megalitske gradnje etri masivne ploe ploe onlikuju kameni okvir s prolazom visokim oko 3,5 m i irokim oko 3 m. Iznad arhitrava (horizontalne grade) u vez zida ostavljen je rasteretni trokut koji je

konzolnonadsvoen.Trokutastiotvorjezatvorentrokutastomploomsareljefom. Odmjerenimvaganjemmasa,tojebilouvjetovanomaterijalominamjenom,tekvalitetnomralambom postignutojedosljednooblikovanjeulaznihvratanajranijieuropskiprimjerplastikevelikogformata. Labirintimegaron U Egeji su se iz razliitih graditeljskih tradicija oblikovala dva suprotna sustavaija suprotnost presudno utjeenaklasinograditeljstvouGrkoj.Maritimnekulturerazvijajulabirint,akopnenemegaron. Labirintugrkomjezikuoznaavaarhitekturunepreglednatlocrta.Strukturatearhitekturepotjeeod elijasto zbijenih elmenata kue u srednjeazijskom urbanizmu. Ta struktura ne poiva na nunoj predodbi vrstog graevinskog tijela, ija se forma dijeli na manje prostore, ve upravo suprotno orgranizacijsko naelo labirrinta se razvija skupine prostora od sredita prema van. Na taj nain kua se moejednostavnodograivati,aliiprilagoditiformiterena. Neolitika skupina kua u Knososu pokazuje tipine elemente minojskog prostornog rasporeda i tehnike zidanja: neprekinuti glavni zidovi za vie kua (tednja, ukruta zidane grae zbog potresa) i prostore koji supostavljeniunizu(nastavljajuseunizu). Kefalijaprimjerkasnominojskognaseljasalabirintskogstrukturom. Megaron u grakom jeziku sinonim za glavni prostor kue ili vee graevine, prostor za okupljanje. U Egejskom uzoru to predstavlja pravokutnu kuu s velikom dvoranom kao prostorom za ognjite i boravak. Megaron je graevinski volumen dugaki pravokutnik zatvorenih bonih zidova, podijeljen u jedan glavni prostor i jedan ili dva sporedna prostora. Proelje se najee rastvara u otvoreno predvorje s bonimzidnimproduecima(antama)istupovima. Megaronjegraevinaizrazitoorjentiranaujednomsmjeru. Meuraznimvarijantamauegejskomsekrugususreudvatiparazliitihproporcija: tipdimini,seskloimikenaodnosastranica1:2; tiptrojaodnosastranica1:3 Graevinskioblikkojipokazujekrutost,zatvorenost,samodostatnost,tojenaroitovidljivokodgradnje skupina megarona, koji se postavljaju paralelno, no u pravilu se razlikuju svojim gabaritima, te se tako dobivaprostornakompozicijavolumena. Monumentalno poveanje oblika mogue je postepenim ralanjivanjem nanizanih graevinskih tijela (TrojaII)ilinaglaenimisticanjempojedinanogtijelaunutarskupine(Tirint). UZavrnojfazidolazidomjestiminigproimanjalabirintaimegrona. Urbanizam Prva gradska kultura egejskoga kruga nastala je na kikladima maleni snano utvreni gradovi Biblos, Tars,Mersina,ukojimaseoblikujeshemagradasastambenimdijelomvisokoiznadobaleilukompodno grada. UsrednjebronanodobanastajunovigradovisKnosomkaopolitikimiprivrednimcentrom,teMalijom iFestom(izvornoPhaestum)kaoglavnimgradovimaporednizamanjihgradovapalaakaotosuZakro, Gurnija,idr. Naselja i urbanizma ve u ranom razdoblju dobivaju tipian karakter, osim lukih naselja novi gradovi nastaju na obrancima brda okrenuti prema unutranjosti i na uzvisinam, s pogledom na more. O zatiti od eventualnih napada nije se vodilo rauna, to je vidljivo iz injenice da se jedva mogu nai tragovi utvrenja.

Kretski urbanizam vie voli kumulativan rast u skladu s postojeim okolnostima, nego krut ureen sustav. Ubronanodobanastajekaratkeristinitipgradaminojskigradpalaa. Njegovsklopjemjeavinapromiljenogplaniranjaiorganikograsta:Centargrada,aliipolitiki,kulturni i privredni centar je kraljeva palaa, odnosno palaa pokrajinskog vladara. Glavne ulice usmjerne su premanjoj,noonenisukrutopostavljene,prilagoenesutopografijiterena,uskeuliceizmeunjihslue kaopopreanveza,aestosunapadiniizgraenekaoulicesastubama. U veim gradovima (Knos, Malija) jezgra grada razvija se oko palae, a gradskeetvrti tvore labirintsku strukturuuvrjeenujoodneolitika.Nagradskujezgrunadovezujuseetvrtivanjskoggrada. Knosos oko palae se formira ovalna gradska jezgra dimenzija osi 600 x 1000 m., unutar koje su smjeten radionice, trgovine, vile dvorskog plemstva, javne zgrade (npr. karavansaraj pretea motela, odmorite,prenoiteigostionica),temalapalaa. Oko gradske jezgre u krugu od 1500 1800 m predgrae se iri u manje zgusnut vanjski dio grada. Broj stanovnika Knososa prema Evansu iznosio je 12000 stanovnika za sredinji dio grada, 80000 stanovnikazacijeligradi20000stanovnikazaluku.Knosjeprvivelegradmediterana. SlinoKnosukoncipiranisugradoviMalijaiFest,aliimanjigradovipoputGurnije. Gurnija grad lei na uzvisini iznad zaljeva Mirabelo; prstenasta ulina mrea, na koju se nadovezuju manje (ue) ulice (slijepe, prolazne, sa stubama i dr.); u sreditu grada stoji mala palaa (bez centralnog dvorita), javni trg se nalazi na njenoj junoj strani; ovakav ustroj i struktura grada odgovara tipu maloggradakakavnaobalamaEgejepostojisvedoXXstoljea. StanovanjeKreta Meu ranim kulturama Egeje Kikladi i Kreta preuzimaju vieelijsku strukturu naselja bliskog istoka i prilagoavaju je topografiji, klimi i vlastitim zamislima. U toj tradiciji se ve u kasnom neolitiku na Kreti razvijalabirintskisustavosebujantemeljcjelokupneminojskearhitekture. Od kasnog neolitika uobiajena je gradnja povezanih skupina kua (Knos, Tefali). Kod kua se temeljni objektibezshematskekrutostikombinirajupremazahtjevimakonkretnogprograma. Temeljnepostavkegradnje: povezanost glavnih i razdjelnih zidova za vie kue; izbjegavanjem krute podjele na graevne estice omoguena je laka prilagodba temelja i nadgradnje profilu terena; vertikalno povezivanje stubama (unutarnje i vanjske); orjentacija prema smjeru vjetra; fleksibilna unutarnja organizacija u skladu sa istovrsnom vanjskom organizacijom kue; karakteristian tangencijalan pristup prostorijama; grupiranje prostorija iste namjene; oblikovanje prostorija identino oblikovanju kue ucjelini. Odranograzdobljakueseodlikujuindividualnimtlocrtnimrasporedom. Kamaiziovalnakuasrednjeminojskorazdoblje jedinstveni tlocrtni oblik prilagoen lokaciji n akojoj je izgraen stjenoviti vrh breuljka; radijalno postavljeni zidovi jednostavno ralanjuju oval u niz prostorija koje su podjeljene u dvije skupine gospodarska i stambena, koje razdvaja unutarnje dvorite; ova kua se moe u funkcionalno organizacijskomsmislusmatratipreteomkasnijihkuagospodara. Vasilikiskupinakua kuenapadini,vanjskastubitasujavna,aliisluezapovezivanjekatovakue. Gurnija kuenapadini,alisaunutarnjimstubitem,tlocrtjepropusniji.

Kue gospodara vile vieg stalea koje se nalaze u okolici i gradu upotrebljavaju iste prostorne elemente ranominojskih kua s motivima kasnominojske arhitekture palaa. Individualne su po matovitimvarijacijamaigrupiranju. Tilisskupinaod3kuegospodara kua A je zatvorenija; kue B i C pokazuju tipian razveden vanjski oblik koji odgovara unutranjem rasporedu; jezgru ove dvije kue ini stambena skupina sa kretskim megaronom i unutarnjim dvoritem. OvakavtipgraevinanaroitojebrojanokopalaeuKnosu. Kultura stanovanja i civilizacijski standard kasnominojskih kua gospodara dostignuti su tek u vilama helenizmairimskogcarskogdoba. Minojskapalaa Postojiviefazaurazvojupalaa: oko2.000g.p.n.enastajenekolikovelikihpalaaKnos,Malija,Fest,: oko1.600g.p.n.e.Knospreuzimadominacijunaddrugimagraodima; od1.400g.p.n.esvepalaesurazorene Minojskapalaajeimalaslojevitufunkciju: politikosredite; gospodarskosredite; drutvenosredite; vjerskosredite; stambenapalaa. Upravospajanjetolikihfunkcijarazlogjeirenjupalaainjihovojkompliciranojorganizaciji. Planiranje polazi iznutra prema van i dri se naela prisutnih kod planiranja kua ili naselja. Sredite sklopa je sredinje dvorite, koje po svim karakteristikama odgovara javnom trgu, a i ima njegovu funkciju. Pojedine skupine zgrada rasporeene su prema namjeni, no u unutarnjoj organizaciji i funkciji supotpunosamostalne. U poetku te skupine su stajale kao odvojeni blokovi oko sredinjeg dvorita, a ulice su osiguravale povezanost s gradom i lukom. U kasnijim fazama razvoja pojedini djelovi palae se stapaju, a budui da nemautvrdapalaarastenasvestraneokodvorita. Sve velike palae u svojoj tlocrtnoj organizaciji predstavljaju varijante zajednike temeljne sheme palaeuKnosu. PalaaMalija podignutajenablagojpadiniiznadplodnepriobalneravnice;uusporedbisKnosomiFestommanja je i jednostavnija, u arhitekturi suzdranija i rustikalnija, a u ralambi preglednija; pravokutno sredinje dvorite dimenzija oko 25 x 50 m orjentirano je u smjeru sjever jug; uz sredinje dvorite nalaze se zgrade politikoreligiozne funkcije i reprezentacije. Proelja zgrada oko sredinjeg dvorita oblikovana su kao dvokatni trijemovi sa stupovima i loggiama; u sjeverozapadnom uglu nalazisestambeniprostorvladarevstan,savlastitimdvoritem;posebnostpredstavljadvoritesa osamcisternikojesenalazinajugozapadnomuglupalae. PalaaKnos Po prostranosti 22.000 m2, graevinskom volumenu i znaenju nadilazi ostale kretske palae. Iako je palaa u osnovnoj tlocrtnoj koncepciji identina ostallima razlilku ini poloaj kraljevog stana koji je, drugajenegokodostalihpalaa,smjetenuistonomkrilupalae.

od prvotnog prilaznog sustava sredinjem doritu sauvane su samo sjeverna i juna ulica; kod mlaeg sloja palae juni ulaz je pregraen u sloeni sustav hodnika pomou kojeg su se posjetioci usmjeravali pram svim vanim mjestima u palai; paralelni hodnici na vie razina povezani stubitima omoguavaju reiranje opsenih ceremonija; umjetniki smiljeno grupiranje reprezentativnih prostora ponovljeno je i u istonom krilu s kraljevim stanom, koji se satoji od dvije skupine prostora postavljene paralelno, ali izmaknute. U sreditu vee je kraljev megarondvoranadvostrukihsjekira,au sreditu manje je kraljiin megaron koji je za razliku od kraljevog introvertiran, svjetlarnici ga opskrbljuju svjetlom i istim zrakom. Meusobno su ove dvije skupine povezane hodnikom sa stubitem. Dodatni hodnici i prostori (ak i sanitarna prstorija s tekuom vodom) dopunjuju ove skupine. Glavno stubite sa svojom nadgradnjom jedinstvena je u cijeloj antici, te predstavlja preteukasnijihvelikihbaroknihstubita. Uprostornomrasporeduzapadnogkrilaikraljevogstanaminojskiarhitektonskisustavpokazujesvoje mogunosti u najboljem svjetlu. U slojevitosti i raznolikosti nadmauje istovremene kulture kao i nadolazeugrkuantiku. Utvrenigradovinakopnu Utvrenjapredstavljajunajvanijezaetkeurbanogivota,dijelimoihna: - utvrdepribjeita(mjestasklanjanjastanovnitvaodreeneregije.Stanovanjejeprivremeno,ali jeutvrdatrajna)i; - dinastike utvrene gradove (osiguranje moi odreene vladarske loze) u kojima se naseljavaju obrtniciitrgovci.Uobiajenojedaseokogradaformiralopodgraeoddoseljenogstanovnitva, tedaseionoutvrivalonovimzidinama. Egejsko dinastiko sredite ili vladarski dvor karatkerizira kruni oblik zidina, prstenovi zidina i megaron. TrojaII skupina s est megaron na vrhu brda, prvi put se pri gradnji vrata tip megarona probllikuje u propilon; unutar gradskih zidina nastaje veliki otvoreni prostor koji slui za obrt, trgovanje i sl. , ali i kaopribjeitestanovnikakojiiveuniepoloenomotvorenomgradu. TrojaII podgrae je opasano gradskim zidinama, graevine .u podgrau odgovaraju tipu meagron s nizom varijantisvojimpoloajemkoncentrinosijedeoblikbreuljka;gradskizidzatienjekulama. TermiV skupine ugraenih megarona tvore gradske blokove; zidine grada naknadno opasuju gusto izgraenustrukturu. Polihoni skupine ugraenih megarona povezane su proirenjima i produecima u svojevrsne prostorne lance. -

Mikenskeutvrde Tiputvrdenauzvisiniiznadgradanajboljejeostvarenumikenskimutvrenimgradovima. Na temelju tradicijske gradnje utvrenja na kopnu, potom kikladskih utvrenih gradova i minojske arhitekturepalaaAhejciiJonjanirazvijajutipmikenskedinastikeutvrde(dinastikiburg). Mikenskesuutvrdepandanminojskimpalaama,nozarazlikuodnjihonesepremavanzatvarajupoput vrstih blokova, graene su na teko dostupnim mjestima, iskoritavaju prirodne obrambene prednosti, azidoveosnaujukiklopskimzidinamaibastionima. Uunutranjostiutvrdejepalaa,estonanajviemumjestu.Njezinastepneastastrukturasastavljenaod pojedinanih kockastih volumena megaronskog tipa jasno je ralanjena i sraunata na monumentalno djelovanje. Mikena poloaj palae je takav da je prirodno zatiena; veliki zid palae proirene je iznatno ojaan na kraju kasnomikenskog razdoblja, on titi palau i naselje utvrde koja slui kao pribjeite; podgrae (donji grad) se razvija zapadno od utvrde, sauvano je tek neto temeljnih zidova nekolicine kua iz bronanog doba;obrisivoenjeulica prilagoenisuobrisima terena;shema pravilneizgradnjenije prepoznatljiva Tirint

najbolje sauvana utvrda, tlocrtne dimenzije oko 300 x 40/90 m; tri faze gradnje, jasna podjela na dva podruja: 1. zaravan donje utvrde gusto naseljeno podruje i 2. donja i srednja utvrda izdignute u odnsu na prethodnu oko 4 m; zidine utvrde slijede oblik hrpta stijene, no briljivo su ralanjene kako bi se iskljuili mrtvi kutovi. Prema jugu i jugoistoku podignuti su bastioni sa kazamatama; na istonom boku ulazna rampa povezuje donju utvrdu sa gornjom, nakon prolaza kroz utvrdu otvara se dvorite sa kazamatama i velikim propilonom na zapadnoj strani kroz koji se pristupavanjskomdvoritupalae.Izovogdvoritasekrozunutarnjipropilon pristupaunutranjem dvoritu palae s trijemom, u ovom dvoritu sve je podreeno simetriji; palaa stoji na najviem, najirem i najjae utvrenom mjestu. Njeno sredite je prema tradiciji kraljev megaron koji je uklopljenuskupinugraevina. U planu palae prepoznaje se minojski utjecaj sustav dvorita, hodnika i stubita meusobno povezuje dvije skupine prostorija, te je na taj nain prevladana tipina formalistika krutost staroegejskihdinastikihutvrda,aliizbunjujuunedefiniranostminojskihpalaa.

Kupolnegrobnice Na podruju Egeje sauvani su ostaci brojnih grobnih graevina krunog tlocrtnog oblika Orhomen, Kikladi,Atika,Eubeja,TirintiLeukada. Na Kreti se proimaju bliskoistone i sjevernoafrike tradicije krunih grobnica koje se grade u razliitim tehnikamaidimenzijama. Na kopnu se tek u kasnijem bronanom dobu poinju graditi kupolne grobnice. One spajaju bitne elementeegejskegrobnegradnje: krunioblik(tlocrt); breuljkastioblik(tumulus); konzolnukupolu; dromosi; rakuiligrobnukomoru. Sredite groba je kruna kupola od konzolno izboenih redova kamenja. U presjeku ona ima parabolini presjek konice kakav je bi udomaen an obalama Male Azije ili Cipra. Grobnica se ugrauje u bok breuljkailisezasipavanjemoblikujeukrunihumak(tumulus) Dromos omoguava prilaz grobu, on zavrava pred suenim prolazom stomijem (stomion), koji se u kasnom razdoblju oblikuje kao portal. Pokapanje se vri u rakama unutar kupole, iznimno kod manjeg broja grobnica vrata iz kupolnog prostora vode u grobnu komoru. Ovaj tip grobnice proirio se cijelim mikenskimpodrujem. NajznaajnijiprimjercisupodignutinaPeleponezu,Beotiji,Tesaliji,aliinaotocimaiuMalojAziji. Od otkopanih grobnica najvee i najreprezentativnije su Atrejeva riznica (Mikena) i Minijina riznica (Orhomena). Atrejevariznica(Agamemnonovagrobnica)Mikena(oko1.3001.250g.p.n.e.) dimenzije: kupola promjera oko 14.5 m, visoka je oko 13,2 m. Kupolu ine 33 prstenasta sloja kamenja. U svod su na pravilnim razmacima umetnuti bronani klinovi koji ukraavaju svod. Dromos je dug 36m,irok6m. materijal i tehnika gradnje identini su onimanaLavljimvratima; dvije monumentalne kamene ploe pokrivaju ulaz u kupolu koji je suen na 2,7 m (vea ploa duga je 8 m, iroka 5 m i visoka 1,2 m). Obje ploe rastereene su konzolnim trokutastim svodom koji je prama van zatvoren, gotovo bez reki, visokom trokutastom ukrasnom kamenom ploom; ulaz je visok10,5 m, odega su vrata visine 5,4 m i irine 2,7 m. Vrata se lagano suzuju prema vrhu tojeuskladusuobiajenimoblikomvratauEgeji; plastinaobradaulaznogportalasimbolikipredoavaproeljepalae; gotovo1.400godina,dogradnjePanteona118g.n.e.,ovakupolabilajenajveakrunakupola.

GRKA Jedan od bitnih razloga savrenosti grke arhitekture jest ograniavanje na nekoliko tipova i oblika. Poetkom arhajskoga doba razvoj dostie toku presudnu za daljnji tijek: hram s opbodnim trijemom (peripter)kaogrkioblikreprezentativnesakralnegradnje. Velike ranoarhajske drvene graevine odlikuju se gotovo potpunim jedinstvom konstrukcije i oblika, koje se prelaskom na monumentalnu kamenu gradnju dijelom gubi. Jonski i dorski red koji proizlaze iz konstrukcija drvenim potpornjima osiguravaju tijelu graevine ipak jedinstvo oblika. Vanije od pronalaska novih oblika jesu ispravne proporcije. Njihovi pomaci oznaavaju stilski razvitak. U klasici on dovodi do potpune ravnotee suprotnih elemenata forme. Sile to ih oni utjelovljuju nisu kozmike ili transcendentalne(kaonpr.uEgiptu),veiskljuivotektonske. Logika grke arhitekture, pa i tamo gdje naputa stare konstrukcijske obrasce, poiva u itljivosti funkcija. Noenje i optereivanje, horizontalnost i vertikalnost vidljivi su bez alegorijskih ili simbolikih asocijacija. Zid, potporanj, grede i krov uvijek su ono to jesu. Autonomija graevinskog tijela od ranog razdoblja utjelovljena u megaronu stoljeima je dominantno naelo grkoga graditeljstva. Ono se,dajuiprednostsakralnojgradnji,usredotoujenaoblikovanjepojedinanihgraevina. Veliki projekti uvijek vode slobodnom rasporeivanju samostalnih graevinskih tijela. Njihov meusobni odnos u prostoru nije podvrgnut nekoj opevaeoj shemi, nego je individualno odreen volumenom graevine, prikladnim razdaljinama, te tradicijom i topografskim znaajkama pojedinog mjesta. Svaka vana graevina dobiva vlastito postolje. Pri tome se prvenstveno koriste prirodne teraseterena,apremapotrebiinasipavajuumjetneterase. Objedinjenim orijentiranjem glavnih graevina (usporedne linije sljemena) sveukupni dojam pojedine skupine odreuje ona snaga usmjerenosti koja proizlazi iz megarona. Ta usmjerenost djeluje kao jedan odmalogbrojaimbenikakojiunosered. Slobodno grupiranje nije prikladno kao vodee naelo za urbanizam. Nasuprot okupljanju bez pravila, koje je svojstveno svakom "slobodnom rastu", u mnogim se gradovima uvode pravilni sustavi s pravokutnim shematizmom. Ti rasteri funkcioniraju kao racionalni sustavi reda i organizacije. Kue, javne (komunalne) gradnje, kazalita i javni trgovi ponajprije trebaju prostor s velikim iskoristivim povrinama.Presudnipoticajizaoblikovanjeprostoraiovladavanjenjimenedolazeodsakralnenegood profane gradnje. Nakon vrhunca dostignutog u sakralnoj arhitekturi klasike, grki arhitekti uspijevaju stvoritiuzornetipovezgradaiuprofanojgradnji. Uhelenizmunovigraevinskitipoviikompleksigraevinapridonosepoboljanjugraevinsketehnike.U urbanizmu se trijemovi razvijaju u djelotvoran element. Njihovi dvoetani potezi koji postaju sve dulji oblikuju zidove ulica i trgova irokih i preglednih linija. U tipu helenistike agore prvi put nastaju jasno omeeni trgovi grkih gradova. Istodobno oni pospjeuju pojavu tendencija koje djelomino ili posve razgraujunaelavrijedeaudobaklasike,kojaihjeusavrilaunajveojmoguojmjeri. irenje eklekticizma s jedne strane znai kvarenje klasinih redova, s druge ono donosi oslobaanje od prijeteeg ukruivanja, koje se napose zamjeuje na konzervativnom dorskom podruju. Osamostaljuje se oblikovni kanon koji se razvio na sakralnim graevinama. Budui da je svojim proporcijama neovisan ocjelovitimsklopovima,moeseslobodnoifleksibilnoprimijenitikodnovihgraevinskihtipova,kakobi se postiglo eljeno djelovanje na predvienu mjestu. S helenizmom se pojaava internacionalni utjecaj grke arhitekture: ponajprije na graditeljstvo Rimskog Carstva, preko njega na ranokransko graditeljstvo, a jo i u gotikim katedralama profili vanih dijelova graevine podsjeaju na grki oblikovnikanon.Urenesansi,barokuiklasicizmuonodreujeralambuidekoracijuarhitekturekojase uvelikeudaljilaodpretpostavkiizvornogagrkoggraditeljstva.

Konstruktivnioblici Sustav i elementi grke arhitekture oblikuju se u sakralnoj gradnji, njezina glavna tema je hram sa svih strana okruem trijemom s nizom stupova peripter. Nakon poetno paralelnog razvoja iskristalizirala su se dva reda (sustava). Na kopnu i u zapadnom dijelu Velike grke uvruje se dorski red, a na otocimaiprostorimaMaleazijejonskired. Dorskired Ve u rano arhajsko doba prelo se sa gradnje drvetom na gradnju kamenom, i svi elementi su poprimili svojuformu,kojasedotjerujekrozslijedearazdoblja(arhajskoiklasino). Ophodnim trijemom peristazom preobraena je jednostavna, osno usmjerena graevina ranoarhajskog hrama u graevinu ralanjenu sa svih strana, te je tim jednostavnim (estetskim) zahvatomostvarenapredodbaGrkaomjeri,reduisakralnojprezentaciji.

Pravilnooblikovanielementipodjeljenisuuetiripojasa: krepidoma podgradnja (stereobat), sa tri stepenice odvaja peristazu od tla odnosno vidljivog dijela temelja eutinterij. Najvii sloj krepidome je stilobat koji vezom kamena i rasporedom ploaodgovaratlocrtuhrama; stupovistojedirektnonastilobatu,plastikagraevineodreenajenjihovimrazmakominjihovom vitkou (u arhajsko doba masivniji stupovi na manjem razmaku, u klasino doba ravnotea izmeu svih elemenata, u doba helenizma vei razmak i vitkiji stupovi). Stup utjelovljuje statiku funkciju potpornja. Trup s velikom povrinom oslanjanja osigurava raspodjelu tereta na stilobat. Geometrijska krutost i naglaeno lagano suavanje stupa prema vrhu ublaeno je sa 16 20 plitkih konkavnih kanelira naglaavaju vertikalitet stupa i laganim uzdunim zadebljanjem stupa entaza (entasis). Na vrhu stupa obikuje se kapitelija je svrha preuzimanje sile sa arhitrava i njezin prijenos na stup. Kapiteli iz predarhajskog razdoblja stilizacija su drvenog naina gradnje (podlona daska) preiroki za izvedbu u kamenu. Kapiteli se sastoje od abaka kvadratine pokrovne ploe na koju jnalijee arhitrav, ehina plitka kruna jastuasta forma i anula plitki prstenasti reljef na mjestu zavretka stupaipoetkakapitela. trabeacija (epistil) teka horizontala koja se sastoji od dijela koji nosi arhitrava (glavne grede) i dijelakojijenoenfrizakojisesastojiodtriglifaimetopa.Triglifaoznaavapoloajkrovnihgreda, metope su ukrasni elementi koji zatvaraju meuprostor izmeu triglifa. Svako polje stupova podjeljenojeudvapoljatriglifama(odnosfizaiperistazeje2:!);

krov iznad friza se nalazi vijenac (geizon) i oluk (sima) elementi s kojima poinje krov. Krov je dvostreni, plitki plastian zahvaljujui obliku pokrovnih crijepova, koji se dodatno ukrauju iznad vijenca posebno oblikovanim eonim crijepovima (antefiksi). Na zabatu se stvara jak okvir oko plonog zabatnog trokuta (timpan). Timpan naglaava osnu usmjerenost koja je u naravi hrama, ali neutjeenajednolikkarakterperistaze.

Tektonska shema poiva na uravnoteenju vertikalnih i horizontalnih sila. Suprotstavljanjem tereta i potporanja nije odreen samo oblik cjeline, ve i struktura pojedinanih elemenata. Npr: stupnjevanje krepidome horizontalnost zbog stupnjevanja ini se zbijenijom ili proirenje stupa u kapitelu zbog prihvatasileiliplastinaralambaepistilananosiveinoeneelemente. Ova arhitektura je nastala primjenom naina gradnje kamenom na formu koja je izvorna raena iz drveta. Tom promjenom nastalo je nekoliko problematinih detalja jedan od njih je tzv. Dorski ugaonikonflikt,zakojiseukonanici(klasinorazdoblje)primjenjujudvatemeljnarjeenja: diferncirana podjela zadnje dvije metope u frizu razmaci nisu usklaeni s razmacima preostalih polja; ugaono stezanje smanjuje se osni razmak stupova zadnjeg polja samo sa bone strane ili sa obje strane. Takoer esto se kombiniraju obje metode koje se nadopunjuju zadebljanjem ugaonih stupova ili njihovim naginjanjem prema hramu, te horizontalnim zakrivljenjem i drugim optikim korkcijama pomoukojihsugrkuarhitektiproblemkojegsununomoralirjeitipretvoriliuvrlinu. Dvaelementaodreujukarakterdorskearhitekture:stupitrabeacija. Iznjihovaodnosamoguejeodreditistilskorazdobljekojemupojedinihrampripada.Razvojstilaoituje sekakoupromjenamapojedinosti,takoiumijenjanjuproporcija. Odnosstupa prematrabeacijiosobito je bitan. Kao mjerna jedinica (modul) za cijeli red je prihvaen donji promjer stupa (D) s njegovim potpodjelama(1/2D=30partes). - uarhajskojfazivisinatrabeacijedosee2,75D; - uklasinojfaziproporcijajebriljivijeodvagnuta,onasekreeoko1,73Ddo1,81D Proporcionalno se mijenjaju i odnosi arhitrava i friza, triglifa i metopa, odnosno svih elemenata koji tvorecjelinu,paisamecjeline.Npr.naPartenonujeodnososistupa:triglif:krovnicrijepiznosi1:2:4. Ukrasiseudorskomredustavljajunatonoodreenamjesta,gdjesuprilagoenitektonskojstrukturi graevinetejesvojompostavomnaglaavaju.Ukrasneelementemoemopodijelitina: - elementekonstrukcijetriglifi,teijeiregule,okapnicesmutulima,simusvodorigama; - elemente koji su ukljueni u konstrukciju kazete u stropnom greu, metope u frizu, ukrasne trakeivrpcezaprofilacijuvijencaiproelja,eonicrijepoviiantefaks; - istu ornamentiku kimatij (kima), meandri, spirale i prepleti, palmete i lavlje glave, nadgrobne steleitkaninu; - kiparskadjelafiguralnifrizovi,zabatneskulptureiakroteriji. Iako vei dio ornamentike pripada oblikovnom nasljeu zajednikomitavoj Grkoj u dorskom redu ono nanajstroinainostajevezanouzarhitektonskiokvir. Jonskired JonjaniiEoljanistarosjediocikojejeseobadoranapotisnulaizsvojihstarihnaseobina,suseuotonom jonskom krugu i na Atici suoili s naelima dorske arhitekture i formirali svoj stil koji je oblikovno slojevitijiidekorativniji.

 Jonski red unutar racionalno odreenog konstrukcijskog sustava nudi vie mogunosti za oblikovanje i kombiniranjeelemenata: krepidoma krepidoma ima 2 ili 4 sloja, ophodni trijem moe biti na podgradnji bez stubita, sa stubitemilinapodgradnjikojaimastubitesamonaulaznojstranihrama. stupovisesastojeodbaze,trupaikapitela. baza u rano doba stupovi se oslanjaju na stilobat preko plinte, koju u arhajsko doba zamjenjuje spirastorom,oukonanicicijelabazajeralanjenanaplintu,tor,trohil,tor; trup je vitkiji (8 12 D) s laganim suenjem i entazom, kanelire se odvajaju uskim prugama, njihov brojseodpoletnih48ustaljujena24; kapitel iz razliitih predoblika i pojedinanih elemenata stvoren je konani trolani oblik ehin (s kimom)obuhvaakrunipresjekstupa,nanjemupoivapplonijastukkojisesaobjestranesavijau spiralne volute. Izmeu volute i arhitrava umetnut je ploni abak, ukraen jonskom ili lezboskom kimom. Volute koje se susreu na uglu saimaju se u jednu dijagonalnu ugaonu volutu koja je orjentirana premavanioprenajerjeenjuvidljivomsunutarnjestranekutagdjesevolutetvrdopresjecaju. trabeacija je sauvala lakou drvene gradnje, arhitrav je ralanjenu tri lagano istaknuta pojasa (fascije),Triglifeimetopezamjenjujejonskakimaizupastiukrasvujizubi(denticuli). Kod jonskoatike varijante umjesto zupastog ukrasa umee se reljefni friz s kontinuiranim plastinim prikazima. kroviznadtrabeacijenalazisesnanoistaknutvijenac(geizon)nakojemjeoluk(sima)savijenusoblik iukraenreljefomviticailavljimglavama.Krovjedvostrean,ponegdjeseosimbogatoukraenogoluka pojavljujuantefiksa. Jonske graevine bogato su ukraene skulpturama, slikarstvo i ornament prelaze i na konstrukcijske elemente. Ornament se pojavljuje na posrednikim meulanovima: kapitelima, abaku, vratu, i bazi stupa, profilima zavrnih vijenaca i stropovima kazeta. Najee primjenjivani su: valoviti lisnati ukras (kima) i profilsazrnatimnizom(astragal). Jonskakimaukrasnatrakaspresjekometvrtinekruga(profilsjajolikimnizom,ovuliistrelice). Lezboskakimavariraistonaelosnizomsrcolikihlistovavodenogbilja. Astragalnizzrnacaikrunihploicakojinaglaavavanesljubnicegraevine,naroitoprijelazeizmeu tektonskihidekorativnihelemenata.

Povezivanjepomoukimaprofinjujeinaglaavaritamsuprostavljanjihelemenata,zrncasuuodnosu2:1 postavljena u odnosu na strelice kime. Jonska i lezboska kima se mogu pojavljivati samostalno, zajedniki,sastragalomilibeznjega. U dekorativni repertoar naravno spadaju i uobiajeni grki motivi:spirale, meandri, prepletne trake, palmete,antemiji,viticeakantailjuskastiuzorci. ErehtejAtena ornamentalna traka sjevernog trijema zavrava u kapitelu ante primjer gdje je ornament aktivno ukljuenutektonskustrukturugraevine. ApolonovhramDidima kapiteli pilastra nose zavrni vijenac na zidovima, ali i ralanjuju figuralni niz koji tee ispod njega sjevernog trijema zavrava u kapitelu ante primjer gdje je ornament aktivno ukljuen u tektonsku strukturugraevine. Korintskekapiteleupotpunostiodreujemotivakantovalia,kojisekaodovreneformepojavljujupri krajuklasinogarazdoblja,kakosusasvihstranajednakiispravaseprimjenjuju tamogdjejonskikapiteli stvarapotekoe,adorskistupoviseiskljuujuzbogzbijenosti. ApolonovhramuBasama najstarijisauvanprimjerkorintskogkapitelapripisanjeIktinu; kapiteljestajaonajedinomstupuuprolazuodcelepremaprostoruizanje. ApolonovhramuDidimi dvoranadvajustupovasakorintskimkapitelima. Takoer znaajni sauvani primjerci kapitela iz tornja vjetrova u Ateni ili pilastra iz Euzine pokazuju bogatstvo oblika i pokazuju da se plastika i slikarska punoa atike i jonske arhitekture povezuje s osobnimrukopisomznaajniharhitekataikipara,odnosnodaarhitekturaizlaziizanonimnosti. Urbanizam Opaobiljejagrkoggradasu: gradjedjelograana,aneposljedicavoljevladara; izbor mjesta za grad odreuje se prema mogunostima obrane (nakon arhajskoga doba), zadovoljenjagospodarskihiivotnihpotrebaiestetskomobiljeju; razvijeno urbanistiko zakonodavstvo (potkraj arhajskog doba nastoje se unijeti elementi graevnog reda, komunalne higijene, urbanistikog zakonodavstva te openito nametnuti individualnimgraanskimslobodamaobavezeodopegkolektivnoginteresa). Grkagradogradnjapredstavljatemeljkonstituiranjaeuropskogagrada,onojekonstantaueuropskom iskustvu grada. Rimski, arapski, gotiki pa i moderni gradovi svjesno su oponaali tu konstantu (Aldo Rossi,Arhitekturagrada). PrveurbanistiketeorijesepojavljujuuGrkojuklasinodoba: HIPOKRAT(460.377.g.p.n.e.)govorioutjecajupodneblja(klime),potrebidasegradsmjestinana istonimpadinama(izloenostistonimvjetrovima); PLATON (427.347. g.p.n.e.) razmatra ideju IDEALNOG KRUNOG GRADA ATLANTIDA. Grad proizvoaa i ratnika pod upravom filozofa. 2025 tisua stanovnika grad dovoljno brojan radi obrane, a dovoljno malen da se graani poznaju. U sreditu grada svetite/temenos sa hramom, kipovima, fontanama, ribnjacima i perivojima. Gradski centar s javnim zgradama i vojarnama (gimnazij,hipodrom,).Uokolosreditajestanovanjeipoljodjelskikrajolik; HIPODAM IZ MILETA (5. st.p.n.e.) optimalna veliina grada: 10.000 stanovnika. Neoteros tropos pravokutna mrea ulica, pravilni gradski blokovi. Teoretski model grada u obliku paukove mree (vjerojatnonigdjeizveden);

ARISTOTEL (384.322.g.p.n.e.) Politika, knjiga 3 i 7. U svojim raspravama govori o obrani, higijeni i prometu, prihvaa Hipodamovu zamisao grada; istie prednost arhajskoga grada u ratnim uvjetima kada postaje labirint za neprijatelje. Govori o funkcionalnom zoniranju grada sakralnoupravne graevine u blizini agore, trgovake graevine na rubu grada (jednostavna opskrba). Veliina grada ovisiomogunostimaprehranestanovnika U grkim gradovima mogu se iitati elemente funkcionalnog i socijalnog zoniranja. (Aristotel razlikuje: opi/javni dio grada (akropola, kulturni i drutveni centar) i privatni dio grada.). Funkcionalno i socijalno zoniranje grada se mijenja kroz povijest primjer akropole. Prostor akropole je promjenio nekoliko funkcijaurazvojugrkoggrada: u kretskomikensko i arhajsko doba (do 6. st.p.n.e.) akropola je utvrda na uzvisini stanovanje vladaraipovlatenihpojedinacaisklanjanjeokolnogastanovnitva; uklasinodoba(od6.st.p.n.e.)akropolajeposveeniprostor(svetite,prediohramova); u novoosnovanim gradovimakolonijama potkraj klasinoga doba, i u helenizmu hramovi nisu obveznonaakropolivemogubitiiudonjemgradu(grupiraniucentruiliraspreni. Ulicegrkogagradaoblikujuseuskladusfunkcijomipoloajemugradu: glavnaulica:33muAleksandriji,14,5muPireju; stambene ulice planiranih gradova imaju prosjenu irinu od oko 4,5 m, za razliku od stambenih ulicaspontanihgradovakojeimajuprosjenuirinuodoko1,2m. Pretpostavka i simbol gradske neovisnosti jesu gradske zidine. Tehnika utvrivanja napredovala je nakon klasinog razdoblja uvodi se tehnika dvostrukih ljuski. Obrambene kule pojaavaju zidove i stratekiihosiguravaju,aigradskavratadobivajunovuformu. MantinejaVIII/XIXst.p.n.e.,razoreniponovosagraen370g.p.n.e gradu ravnici, zidine ovalnog oblika; baza zida je plitki zemljani nasip; podnoje zida debele je oko 4,5 m sastoji se od dvije ljuske graevne pologonalnim kamenjem i ispunom od sitnijeg kamenja i zemlje; iznad podnoja sagraen je takoer zid sa dvije ljuske, ali iz opeke; vie od 100 obrambenih kula;gradskavratasedrejomikenskogprincipaulazjeformirankaoulaznauliica. MesenaVIst.p.n.e. graen na uzvisini, zidine slijede formu terena; obje ljuske gradskih zidina u debljini od 2 2,5 m graene su kao zidovi od kamenih kvadara poloenih u ravnomjernim slojevima, ukruuju ih kamene grede postavljene u zemljanoj ispuni zida. Orambeni hodnik na vrhu zida poploan je kamenom; Arkadijska vrata (gradska vrata) primjer helenistike tehnike utvrivanja. Dvije kule flankirajuulazizkogasenalaziulaznodvoriteukojemseneprijateljmoeokruitiinapastiodozgo. Razlikujemotrifazerazvoja: - arhajskaspontana(arhaioterostropos); - klasinapravilna(neoterostropos) - helenistika Prvu (arhajsku) fazu karakterizira slobodan rast. Prva gradska sredita nastaju od starih akropola, pojedine etvrti i ulice kojie ih okruuju slijede teren, podiu se svetita (esto na starim kultnim mjestima) i ureuju se prostori za javne trgove. Arhajski urbanizam naslanja se na mikensko nasljee. Iznimka u ovoj fazi predstavljaju kolonije koji se od ranog arhajskog doba (Selinunt 628. g.p.n.e.), pod utjecajemStarogaIstokaiEtruana,utemeljujukaoplaniranigradovisa: - strogimgeometrijskimredom,ortogonalnommreomulica; - upraviluetverokutnimobrisomnaselja; - pravokutnimsustavompoljodjelskihparcela,putovaikanala; -

- agoromnakrianjuglavnihulica. Sauvani dokument koji govori o nainu osnivanja takvih gradova kolonija je sauvana kamena ploa iz Lumbarde(otokKorula)psefizma. Vaniji kolonijalni gradovi su Massalia (Marseille), Neapolis (Napulj), Posidonia (rimski Paestum), Syracusa(Siracusa),Selinunt,Odessos(Odessa),Miletidrugi. Drugu(klasinu)fazuneoterostropos(neoterizo=uvoditinovosti,mijenjati;tropos=nainivljenja) karakteriziraju procesi kolonizacije i ratna razaranja koji zahtjevaju brzu izgradnju, za ljude koji su jednakopravni lanovi zajednice, to olakava pravilnu i ujednaenu podjelu, kako gradskog, tako i poljoprivrednogzemljita. Hipodam iz Mileta zagovornik je pravilnog urbanizma u teoriji i praksi, te ga je uinio opeobvezatnim. Hipodamova zamisao grada temelji se na ortogonalnoj ulinoj mrei, neovisnoj o obliju terena, te jednostavnost i preglednost plana. Agora je bogato oblikovana, arhitektonski definiran prostor, a graevinejavnenamjeneihramovioblikujuielementigrada Inzule (gradski blokovi) se planiraju kao pravokutni (bliski kvadratu) s odnosom stranica od 4:3 (Milet, Priena)do5:2(Olint). Miletrazoren494.g.p.n.e.,obnovapoela479.g.p.n.e. nastao pored stare akropole na poluotoku, novi plan grada saima sve teorije pravilnog urbanizma i iskustva prikupljena tijekom kolonizacije; pravokutna mrea (raster) ulica razlae povrinu grada na inzule. Raster je prilagoen obrisu poluotoka koji je razveden; dvije dublje uvale slue kao luke, apovezane su potezom javnih gradskih sadraja kojeine agore i niz graevina javne namjene. Na taj nain je potezima sredinjih gradskih funkcija grad podjeljen na tri etvrti razliite veliine; sve ulice su uobiajene irine od 4 4,5 m, osim nekoliko glavnih ulica koje su irine 7,7 8,5 m; oblik inzule se mijenja prema etvrtima, blokovi june etvrti su najvei temeljna mjera od 29,5 x 51,5 m se ne primjenjuje kruto. Svaka inzula se dijeli na parcele veliine od 380 do 1520 m2; javni trgovi i graevine ukljueni su u sveopi red, potrebne povrineutvrenesuprijepoetkagradnje, a same graevine se grade u skladu s raspoloivimsredstvima; Ovaj plan postao je stoljeima okvir i temeljni obrazac za rast i povjesne promjene grakog velikoga grada.Uvjerljiva racionalnost plana uinila ga je uzorom nizu drugih gradova: Pirej (jedini Hipodamov gradnatluGrke),Turij,Priena,Olint,Selinunt,idrugi.

Grkikolonijalnigradovinatluhrvatske: Issa (Vis) grad osnivaju doseljenici iz Sirakuze oko 389. g.p.n.e.; Pharos (Stari Grad, o. Hvar) utemeljuju ga doseljenici s otoka Parosa, 384. g. p.n.e.; Knidska kolonija na otoku Koruli utemeljena moda prije Isse i Pharosa, nepoznata lokacija; stanovnici Issae osnivaju u 3. st.pr.K. naseljakolonije: Lumbarda (o. Korula), Tragurion (Trogir) i Epetion (Stobre), a Salona ilirsko naseljepostajeglavniemporij(trgovakaluka). Treu (helenistiku) fazu osim irenja grke kulture, karakterizira izraeno nastojanje da se grad prostornooblikuje,uslikugradaseuvodeperspektivninaglascipoputglavnihosiidominanti.Gradovi rastu, poveava im se: broj stanovnika, povrina i broj funkcija, imaju geometrijski (ortogonalan) plan grada. Prve naznake tercijarizacija gradova (trgovina i obrt). Poveava se broj javnih zgrada i javnih prostora, pojavljuje se decentralizacija sadraja, a urbana oprema gradova je sve brojnija i raskonija. Arhitektura se osobaa starih oblikovnih kanona, a mjeoviti stil odgovara i ambicijama vladara i pojavi novihtipovagraevina,tenjihovompovezivajuumjeovitekomplekse. Pergam glavnigrad maloazijskogcarstvaAtalida,strateki povoljno,alidotadabeznaajnomjestoproiruje se u nekoliko navrata sa 9 ha na gotovo 90 ha. Grad objedinjuje niz sadraja u dolini nastaje Askilepij (lijeilite), na srednjem dijelu padine: Donja agora, Gimnazij i Demetrino svetite a na vrhu brijega smjetena je utvrda sa sjeditem vladara. Povezivanje niza raznih sadraja u jednu cjelinu za grki urbanizam znai novi program u ijem se rjeavanju stare tradicije grko mediteranskog graditeljstva spajaju s novim strujanjima, no ovdje se osim toga postie i slikovito sveukupnodjelovanjekaorezultatperspektivnogpovezivanjanizaterasaigraevinananjima. Iako je u gradnji ovog kompleksa sve do vladavine rimljana (car Hadrijan) sudjelovalo vie narataja arhitekataukrajnjemishodusvesugraevinepovezaneujedinstvenucjelovitukompoziciju. Pravilni sustav gradnje gradova kolonija se iri na podruja visokorazvijenih kultura (Perzija, Mezopotamija,Egipatidr.). Aleksandrija metropola helenizma, povrina oko 1300 ha s oko milijun stanovnika; utemeljena 332. g.p.n.e. prema planovima arhitekata Deinokratesa i Kleomenesa, ima ortogonalnu shemu ulica i odnos veliine stranica inzula od 6:5; smjetaj izmeu mora i jezera Mareotis, nasuprot otoku Pharu (svjetionik); grad se iri prema moru, sa naglaenom glavnom ulicom (uzduna os) ulica Canopus kojajeiroka33m,oivienatrijemovima. DuraEuropos grad kolonija, utemljen u 3. st.p.n.e. na obali Tigrisa; grad za smjetaj vojske i civilnoga stanovnitva; helenistiki pravilan ortogonalan plan, inzule veliine 70x35 m, sa svim potrebnim javnimgraevinama,agorom,palaomguvernera,strategionom,idr. Stambeneetvrti se isprva razvijaju bez ogranienja, koristei nasljee staroegejske gradnje spretno se prilagoavaju terenu. S poetkom kolonizacije, jo u arhajsko doba) razvija se novi nain pravilne gradogradnje (kasnije obavezan tzv Hipodamski sustav gradnje). Temeljna jedinica grada je inzula pravilnigraevinskiblokokruensetiriulice. Opa temeljna naela za ustroj stambenihetvrti odreena su ve u arhajsko doba, a u klasino doba supridodanaorganizacijskimnaelimapravilnogurbanizma: osnivanjeistihstambenihetvrtibezzajednikihkompleksa; gustinaingradnjespotpunimzauzimanjem(izgradnjom)parcela,zajednikigraninizidovi; kuesuzatvorenepremavan,upravilusaunutarnjimdvoritem; glavneuliceestousmjerusjeverjug,asporedneusmjeruistokzapad.

Delkazalinaetvrt nastao u doba helenizma nain voenaj ulica, uklapanje i stupnjevanje graeviskih tijela ima karakteristike staroegejskog naina gradnje; ulice irine 1,5 2,6 m formiraju nepravilne inzule s proizvoljnimoblikomparcela.Ulicesupoploanekamenom;kuesuviekatne,estovisinedo12m i otvorene su prema unutarnjem dvoritu; iznimno u prizemljima se otvoraju prodavaonice i radionice,kojesuponegdjepovezaneupoteze. Olintnovidiograda nastao izmeu 440. i 430. g.p.n.e. nakon razaranja starog grada; kao i Milet sagraen je na uzvisini u blizini starog grada. Teren je u blagom padu; glavne ulice irine 7 m poloene su u smjeru sjever jug na meurazmaku od oko 86,5 m. Poprene ulice irine oko 5 m poloene su na meurazmaku od 35,5 m, te su na taj nain formirane pravilne inzule sa odnosom stranica 5:2, kao temeljne jedinice gradskog plana; po sredini inzule (u duem smjeru) postavljen je prilazni putirine2m,kojidijeliinzulunadva bloka od pet kua na parcelama irine 17,3 m i dubine 16,75 m. Parcele se mogu poveavati ili smanjivati, ali samo unutar granica graevinskog bloka; ovaj sustav, nasuprot onom iz Mileta znai napredak u smislu prihvaanja novih ideja i teorija: pravilan grad postavljenu skladu sa stranamasvijetaiklimom,funkcionalnorazdvajanjeprometnihfunkcijapojedinihulica. Agora (gr. agor = trg, zborite, javno mjesto; skuptina) je u svakom grkom gradu sredite javnog ivota. Ona ne slui samo trgovini i obrtu, ve i svim drutvenim i politikim djelatnostima polisa (grada drave). Izgradnja trgova prati i dokumentira sva politika razdoblja polisa, ali i promjene u gradogradnji. Postupno se sve vie istie opa drutvena i politika funkcija agore. Javne zgrade ine arhitektonski okvir oko trga. Osim sakralnom gradnjom i gradskim zidinama gradovi svoj presti iskazuju kroz agoru i njezinegraevine. U arhajsko doba agora ima nepravilan tlocrt, nema oblikovan vanjski prostor ona je mjesto okupljanja ljudiizokolnihseoskihnaselja. U klasino i helenistiko doba agora sredite politikog, drutvenog, kulturnog i trgovakoga ivota u gradu. Pojavljuje se i podjela agora prema funkciji trgovaka agora; politika agora (Aristotel: Javni trg nikadaneebitiokaljantrgovinom,aobrtnicimaebitizabranjenulaz;dalekoodnjegaiposveizdvojeno bitemjestonamijenjenotrgovini(Politika,knj.7). Prva geometrijski pravilna agora kvadratnog oblika nastaje u Pireju prema projektu Hippodamusa/Hipodama. Uobiajeni tlocrtni oblici: kvadrat, ee pravokutnik s odnosom stranica od 2:1do5:4. Uhelenistikodobakodagorajesredinjiprostortrgaestonii odokolnihstoaiispunjen graevinama (hram,skulptureidr.) Atenska agora je nastajala na povrini od oko 2,5 ha postupno tijekom nekoliko stoljea, bez prethodnogaplana. od sjevera prema jugu pada za cca 10 m, a dijagonalno ju presjeca Panatenski put (dio procesijskog puta od Eluzine do Akropole). Tlocrtno ona je trapez dimenzija oko 110 x 170 m; najstarija i

najvanija skupina graevina nastaje na zapadnoj strani padini brijega buleuterija (gadska vijenica), metroon, tolos, hram Apolona Patroosa i strategij, iznad koji je na vrhu breuljka Hefestov hram; kroz due vremensko razdoblje agora je obrubljena trijemovima, na sjeveru su sagraeneBazilejevestoa(VI/Vst.p.n.e.)iStoapoikile;

u helenistiko doba nastaju atalova stoa i srednjastoa, koje potkrjepljuju helenistiko opredjeljenje za velike neprekinute poteze i prostrane komplekse trgova; atenska agora predstavlja simbiozu razliitihelemenataujedinstvopunonapetosti. Milet kod pravilnog urbanizma razvoj se odvija unutar zadnog okvira grada i ortogonalnog rastera, no shematizamulinograsteraneznaidaigradskosrediitemoraimatiidentianshematskikarakter. centar nastaje kroz 200tinjak godina i postupno urasta u gradsko tkivo; izbjagava se formiranje jedne osi, kao i presjecanje agore (odraaz staroegejske tradicije voenja prometa tangencijalno); sredinom II st. p.n.e. sredite Mileta se satoji od niza otvorenih prostora koji os sjevera prema jugu postajusvezatvoreniji; Stambenekue Stambena izgradnja sve do klasinog razdoblja zaostaje za opim razvojem arhitekture. Geometrijski i rano arhajsko razdoblje pokazuju arolike skromne primjere stambene arhtekture kao to je npr. ovalna kua ili kua s apsidama. Kod oba tipa kua jo jednom se zbiva prijelaz ka megaronu koji svojom formomodgovaragrcima,alikojinemoezadovoljitirazliitezahtjevegradskihstambenihkuakojima bolje odgovara kumulativni staroegejski nain gradnje. Daljnji razvoj poiva na mediteranskoj kui s dvoritem. U arhajsko doba glavni i sporedni prostori grupiraju se oko sredinjeg dvorita bez vrstog sustava. Tek ustroj pravilnog oblika gradskih inzula dovodi do oblikovanja temeljnih tipova. Pojedinani tipovi ire se oko regionalnih sredita npr. kua s trijemom, kua s peristilom, kua s dvoritem i megaronom.Tipovisemeusobnorazlikuju,aliutjeujedninadruge. Kua s trijemom u Olintu i na Halkidici grade se na parcelama veliine 17 x 17 m, prilazi se s juga sredinjimprilazomzastanare.Dvoriteimatrijemsamosulazneinasuprotnestrane,udvjemabonim krililma(beztrijema)sugospodarskiprostori.Ulaznokrilovisinejejedneetae,anasuprotnodvije. Delkuasperistilom dvorite je sredite kue, peristil omoguava pristup svim krilima kue; spretna funkcionalna organizacijauvierazinapotujemorfologijuterena. Prienakuasmegaronom ulazni hodnik vodi bono u unutranjost kue, otvarajui se prema unutranjem dvoritu; cijelim sklopom dominira megaron koji se predvorjem nadovezje na sredinjedvoriteiimanaglaendvostreni krov; nema kontinuirane glavne osi potvruje se staroegejski sustav tangencijalnogpristupa.

Javne(komunalne)graevine Uz gradske zidine i svetita komunalne (javne) graevine predstavljaju tree teite arhitektonske i gradograditeljskedjelatnosti. Javnezradeusvrhupolitikogaivota: buleuterijvijenicanakoncuVstoljeaoblikujesekaotipkvadratinadvoranaspolukrunimili trostranopostavljenimstepenastimsjedalimapouzorunakazalite. areopagvijenica odeondvoranazasjednice pritanejsjeditevisokihdravnihslubenika strategijzavojskovoe basilikeoikierezidencijavladaraivisokihslubenika metroonarhiva,uAtenigradskavijenicadogradnjebuleuterija Javnezgradeusvrhukulturnogaidrutvenogaivota theatronkazalite bibliothekeknjinica,udobahelenizma(Atena,Aleksandrija,Pergam) teiseion,olympeion,delfinion stoa univerzalna gradnja, sastajalite, ulica s prodavaonicama, izlobena dvorana. Do helenizma umjerne u veliini, u doba helenizma razvijaju se djelimino i u viebrodne i vieetane graevine. Onesvojomistomformomiveliinomdajukarakteragorama,odvajajuiihodusitnjenestambene strukturekojaseskrivaizanjih. Javnezgradeusvrhuportairekreacije stadion gimnasion vjebalite, njegova jezgra je palestra (izvorno gimnasion mjesto gdje uenici izvode gimnastikevjebegoli(gimnosgo,nag)zaposmatrae,publiku,atakoeuealfabetiraun) palaestrahrvalite,zarazlikuodgimnasionamoglojebitisamostalnagraditeljskacjelina thermakupalite Komunalnegraevine arsenal Pirej, za opremanje 150 ratnih brodova. Zgrada dimenzija 118,40 x 16,25 m, sagraena kaotrobrodnagraevina. toranjvjetrovamonumentalniprirodnivodenisat Sve ove graevine primjer su sposobnosti grkih arhitekata da savladaju zadani program, te da za odreenunamjenusmisleiizveduuvjerljivtipgraevine. Svetita Kultovi povezani sa svetitima imali su vano mjesto u svakodnevnom ivotu grka. U svakom gradu postojala su tijela koja upravljaju svetitima, organiziraju sveanosti s procesijama, rtvama, glazbenim i sportskim natjecanjima. Na takve sveanosti dolaze sudionici iz svih pripadajuih drava,ija rivalstva za todobamiruju. Formiraju se svetita koja imaju panhelenski znaaj prije svega Olimpija i Delfi,ali i Namija,Del, te Istam kraj Korinta. Neka svetita su takoer poznata kao proroita (Delfi, Dodona ili Didima), ljeilita (Epidaur,Kos)ilimjestamisterija(Eleuzina). Nestvarasesveenikistale,tojestvarkojaseprenosinasljednoilisestietemeljemnatjeaja. Omiljena mjesta za ureenje svetita su u prirodi: sveti gajevi ili stabla, izvori, osobitosti u krajoliku, pilje,augradugrobovi,paleheroja,stareakropole,teizdvojenainadvienamjestauzagoru.Svetase mjesta kao podruja na kojima vlada samo boanstvo gotovo uvijek omeuju ogradom temenom, koji uvijekslijedikonfiguracijuterenateraseipovienjapredstavljajudodatkeizkasnijihfaza.Najvanijidio svetita je oltar na njemu se boanstvu prinose rtve. Kultni kipovi i hramovi dolaze kasnije, a u nekim

svetitimaizostaju. Poloaj hramova u svetitima ne dri se nikakve obvezujue sheme, meuodnosi se dobivaju paralelnim postavom vie hramova. Monumentalni ulazi se umeu u temen bez ikakva odnosa prema hramu. Jedinojeglavnihramnajeeosnopovezanprekorampesoltarom. SvetiteAfajeEgina lokalno svetite na otvorenom, oko 500 g.p.n.e. dobiva konaan oblik; na vrhu breuljka sagraena jeterasakojaslijedipravokutnioblikhrama,osimnaistonojstranigdjeje(zbogsvetepilje)terasa zakoena; hram je s osno postavljenom rampom povezan s oltarom; do svetog prostora se dolazi prekoulazneterasesasveenikimkuama,kojajeprekopropilonapovezanasasvetitem. HerejSam radijalni raspored procesijskog puta, kultnih svetita i hrama, te boni poloaj trga za sveanosti rezultat je kultnog obreda; tek u helenistizmu izgradnjom Rekovog oltara uspostavlja se novo prostornonaelo. Olimpija unutar svetita je prostor Pelopeja sveti prostor ograen u starom gaju (altis), postoji kao jezgra ovog svetita od I tisuljea p.n.e.; kultno sredite svetita je oltar od pepela posveen Zeusu, tri glavna hrama stoje postrance od glavnog oltara bez ikakva odnosaradijalni raspored procesijskog puta,kultnihsvetitaihrama,tebonipoloajtrgazasveanostirezultatjekultnogobreda;tekuIV stoljeup.n.e.altisjezidomodvojenodskupinazgradaitrgovazanatjecanje. AtenskaAkropola

povijesni razvoj star 5.000 godina; do 3.000. g.p.n.e. slui za sklanjanje stanovnitva; od 16. st.p.n.e. utvreno sjedite heladskih vladara; u 6./5. st.p.n.e. pretvorba u svetite; 6. st. pretvaranje Partenona i Erehteiona u kranske crkve; 17. st. razaranje mletakim granatama; visoravan akropole uzdie se oko 40 m iznad svoje neposredne okoline; injenica da su Perzijanci 480.g.p.n.e.opustoiliAkropolu,dalajenakonzavretkaratasnaanpoticajdasesvetiteponovno uredi.Veliki projekt raen u Periklovo doba sa arhitektima Iktinom i Mnesiklom; projekt je samo fragmentarno izveden, ali je odredio sliku Akropole za kasnija vremena. Iz tog doba potjeu tri glavne graevine: Partenon, Erehtej i Propileji, koja su ostvarena nakon 447. g.p.n.e. u vie razdoblja; postavom Partenona u prostor premjeteno je arhitektonsko teitena junu stranu Akropole,odaklesanovejuneterasePartenondominiraAkropolomipanoramomgrada,ruenjem starog hrama ta dominacija se pojaala; na sjevernoj strani Erehtej s podrujem Pandroseja obuhvaa najstarija svetita utvrde; Atenin oltar koji je ostao na svom mjestu ulazi snanije u vidno

polje,pasepoprviputprekoobahramadobivairokopostavljeniarhitektonskiokvirplaniranjem iz Periklova doba svojim svjesnim vertikalnim stupnjevanjem i naglaavanjem arhitekture, te njenim uklapanjem u sveukupnu koncepciju prevladana je uobiajena autarkinost (samodovoljnost) pojedinih graevina; ostala svetita se podreuju glavnoj skupini, jedino sveenstvu svetita Atene Nike uspjeva zadrati mali hram na zapadnoj padini nautrb junog krila Propileja; na trgu ispred Partenona smjeteno je Artemidino podruje i halkoteka, uz sjverni rub podruja izmeu Erehteja i Propileja sauvana je kua Arefora (kua hramske posluiteljice); slobodanprostorizmeugraevinaispunjavasekipovimaizavjetnimdarovima. Hram Poticaj za gradnju hramova doao je tijekom prelaza iz kulta bez prikaza boanstava u kult s prikazima. Unutar temena nastaju prva svetita za kipove ili skromne kue za obrede. Rani oblici geometrijskog razdoblja preuzimaju tipove stambenih kua npr. ovalne kua i kue s apsidom. Pravokutne gradnje dijelomsenadovezujunamegaronilinjegovuizduenuvarijantukuagospodara(Troja),kojaponekad dobiva apsidalan zavretak (Termo Megaron A). U konanici odabran je izduen oblik hrama s izduenom celom hektatomped (hramija cela je dugaka stotinu stopa) koji postaje polazitem za monumentalnegrkesakralnegraevine. Izostatakaprvihhramovavidljivisunaporiukojimaseizobiljaraznihoblikapostupnorazvijajutemeljni tipovisakralnihgraevina. Apolonov hram u Dreru (Kreta) VII st.p.n.e. zadrava oblik mikenskog megarona, u sreditu cele nalaze se dva stupa izmeu kojih je oltar ognjite. Stupovi nose lanternu (odvod dima), kratka streha leinaparudvostrukihpotporanja. Megaron B Term u svojoj jezgri konzervirao je tip kue gospodara iz mikenskog doba. U VIII stoljeu dobivaophodnitrijempotkovastogoblika. Uovimhramovimavidljivisuzaecioblikovanjatemeljnihtipova. Jednostavniji oblik je hram s antama ili njegova varijanta hram s dvostrukim antama, koji u kasnijim fazamainijezgrukanonskoghramasophodnimtrijemom. Temeljioblikhramauantamauvelikimsvetitimapredstavljajuriznicenpr.sikionskariznicauOlimpiji. Hram Atene Nike Akropola, zbog skuenosti prostora sveden je na kvadratinu celu bez predvorja, kojajeprematrijemupotpunootvorenapostavomdvajustupacaumjestonaglaenogotvorauzidu. Arhajski Afajin hram Egina, sagraen oko 570. g.p.n.e., u nekim se graditeljskim elementimaini kao predstupanjvelikih hramova s celama. Iza odmjerenog predvorja sa snanim antama slijedi cela u kojoj po prvi put dvokatni niz stupova dijeli unutranji prostor u tri broda. Iz srednjeg broda dvoja vrata vode udvijekultneprostorijenastranjojstranihrama. Hramovi ranog arhajskog razdoblja nisu samo individualna rjeenja za kultni prostor na odgovarajuem mjestu, ve i vani stupnjevi razvoj prema kanonskom obliku, koji se utvruju krajem VI st.p.n.e. Nastojanje oko jasnih pravila i poveanje monumentalnosti vodi prema stvarnom stiluija jecijenagubitakraznolikostiiindividualnosti Uhramuukruenomtrijemovimasuprostavljenestrukturejednosmjernog,posvezatvorenogmegaronai konstruiranog ophodnog trijema (peristaze) stapaju se u idealan tip grke sakralne graevine. Mjesto i vrijeme se ne mogu tono utvrditi no predaja upuuje na Korint,iji se utjecaj iri do dorskog sredinjeg prostora. U VII st.p.n.e. peristaza vie ne predstavlja eksperimentalan oblik. Naos jeesto hekatomped (dugaak 100 stopa) sa peristazom, no u unutranjosti se pojavljuju kontinuirani jedan ili dva reda stupova. Primjer razvoja vidljiv je na primjerima Apolonovog hram u Termu, Hereja u Olimpiji i Apolonovog hram u Korintu). Apolonov hram i skupina srodnih graevina bliski su kanonskom tipu koji

jeuVst.p.n.e.dobiosvojkanonskioblikZeusovimhramomuOlimpiji. Klasino doba se posveuje oblikovanju prostora, tek neznatno utjeui na vanjtinu kanonskog tipa, variraseuprimjenistupova,zidnihistakailipolustupacauformiranjuunutarnjegprostoracele.Primjeri: HefestovhramuAteni,ApolonovhramuBasamaiHramAteneAlejeuTegiji. Velika Grka preuzima tip dorskog periptera, no drugaiji kultni obiaji vode do posebnih regionalnih tipova. Cela je sauvala svoj drevni uski oblik sa jednim stranjim nedostupnim prostorom (aditonom), a rano definiranje krovnih konstrukcija velikog raspona pospjeilo je irenje ophodnih trijemova. Osobito prostoranieonitrijemoviisklopotvorenihstubitanasuprotoltaranaglaavajuusmjerenostgraevine. Dimenzijesuvelike,proeljasa8ili9stuipovanisurijetkost.Primjeri:HerinhramuPaestumu,HramCu SelinuntuiHramGuSelinuntu. Neortodoksna primjena dosrkih elemenata bolje odgovara ozraju kolonijalnih gradova nego strogo kanonskooponaanjehramovamatinezemlje. ZeusovhramuOlimpijioko470456g.p.n.e.

sagradio ga je arhitekt Libon iz Elide, s ovim hramom dorski tip hrama s ophodnim trijemom (peripter) dobiva svoj kanonski oblik; autarkinost hrama vidljiva je iz njegova poloaja unutar svetita. Zbog loeg tla podgradnja hrama je izdignuta oko 3 m iznad terena skojim je spojena zemljanim nasipom. Na taj nain se hram kao geometrijsko tijelo sueljava sa slobodnim rastom prirode, hram je samostalani i u odnosu na druge graevine temena; tlocrt je simetrian i po uzdunoj i po poprenoj osi, peristaza ima klasian odnos od 5:12 interkolumnija na stranama hrama, odnosno 6:13 stupova. U taj odnos naos se simetrino uklapa, ali sa drugaijim odnosom stranica koji odgovara 3:9 stupova; u celi je obostrano postavljen red dvokatnihg stupova koji suuju prostor cele i i usmjeru panju u dubinu gdje je smjeten kultni kip; hram je i kao graevinsko tijelo odreen dijalektikom odnosa izmeu naglaene usmjerenosti (naos) i ritmikog svestranog ponovljanja (ophodni trijem) koje u igri svijetla i sjene daje graevini homogeni plasticitet; klasian karakter Zeusova hrama poiva na briljivu usaglaenju svih dijelova u organizam savrene ravnotee. Prvi su put i cjelina i dijelovi graeni na temelju jedinstvene mjerne jedinice njena mjera od 16 dorskih stopa odgovara ~ 5,22 m, ona odgovara osnom

razmaku normalnog traveja (polja svoda ili osnomn raznmaku stupova); u vertikalnoj projekciji ophodnog trijema proporcijsko naelo je vidljivo u usklaenosti pojedinih dijelova i konkordanciji sljubnica od stilobata sve do krovnih crijepova. Elemnti koji stoje jedan povie drugoga uvijek stoje uodnosu1:2,takojeodnosinterkolumnij:frizsmetopama:oluk(sima):crijep=1:2:4:8.Nadalje u istoj osi stoje os stupa, reka arhitrava, triglif, vodoriga na oluku i crijep pokrova. U presjeku je vidljivo da je taj kanon optiko geometrijske prirode i da se u nekim dijelovima ne poklapa sa konstrukcijom; kanonski tip postignut na ovom hramu oponaa niz hramova: Istam (Korint), Paestum,Akregantidrugi,kojinisudoseglinjegovudojmljivuujednaenost. Partenon iako atenjani s ponosom istuu svoje jonsko podrijetlo oni svoje velike hramove grade u dorskom reduglavni hramboice Atenegradisekaodorskiperipter; prvufazugradnjePartenonaoko465. 449. g.p.n.e. vodi Kalikrat, hram je planiran kao dorski peripter sa odnosom interkolumnija 16 : 6 (17 : 7 stupova); druga faza gradnju zapoinje oko 449. g.p.n.e. pod Iktinom i Fidijom, neposredno nakon dolaska na vlast Perikla koji pridobiva skuptinu za velebni program na Akropoli gdje glavna graevina postaje Partenon; u tlocrtu je ravnotea izmeu peristaze i naosa dostignuta kod klasinog hrama promjenjena u korist naosa, a odnos interkolumnija je promjenjen u 16 : 7; umjestoprodubljivanjaprostorainjegovapostupnogsuavanjakodPartenonaseprovedenobono proirivanje i stapanje prostora, tako je dobiven veliki proelni trijem, (ali bez ume stupova kao kod jonskih hramova); osjeaj za irinu prostora osibito je vidljiv u celi unutar koje je postavljen sa tri strane dvokatni red stupova i formirana neka vrsta idealnog prostornog okvira za Fiidijin kip Atene djevice izveden od zlata i slonovae visok oko11 m; plastiki karakter vanjtine graevine ne trpi zbog prostranog proirivanja (vanjske dimenzije stilobata su 33,88 x 69,5 m); iako je dojam da se u odnosu na Zeusov hram Partenon odlikuje veom zatvorenou volumena; svaka shematska krutost prevladavana je dobro odmjerenim odstupanjima (horizontalno zakrivljavanje, postepena korekcija razmaka interkolumnija). Tim kombinacijama pravilnog i nepravilnog oivljeno je veliko graevinsko tijelo na slian nain n akoji odreeni pomaci u proporcijama oivljavaju onodobno kiparstvo(Poliklet,Fidija);gradnjomPartenonapoinjeklasinoatikorazdoblje; Suvereno ophoenje s tradicionalnim oblikovnim nasljeem i njegovo pretapanje u originalne tvorevine ogranieno je, ini se, na uski krug arhitekata koji stoje u blizini s graditeljskom kolom Akropole Iktin,MnesikloiSkopas Jonskihramovi Jonska arhitektura se na maloazijskoj obali brzo razvija u znaajnu varijantu grke umjetnosti. Ve u VII st.p.n.e. nastaju prve velike graevine ija je odlika racionalnost konstukcije. Pojedinane faze ravzoja mogu se dobro rekonstruirati na Hereju u Samu, gdje s poetkom VIII st.p.n.e mala svetita zamjenjuje prvivelikihramHerejI. HerejI hekatomped (duljine 100 stopa = 32,86 m) slii prvim hekatompedima s kopna (Apolonov hram u Termu); dugaka kua od opeke oblikuje nepodjeljenu celu; niz potporanja u sredini nosi sljeme krova;kultnikipskrivenizazadnjegpotpornja. IzaovogtipapostojiHerej1ahramujedodanophodnitrijem HerejIIuovomsuhramujasnorazvijeneosobinejonskogdiptera stupovi postavljeni sa svih strana (kasnije udvostrueni = dipter); formirani su duboki proelni trijemoviuperistazi;naglaenajeusmjerenostgraevine;poklapanjesvihkonstukcijskihosi. U Hereju III jonsko graditeljstvo dostie divovski format koji od tad postaje karakteristian za glavne hramove pokrajine. Oko 570. g.p.n.e. arhitekti Rek i Teodor poinju gradnju velikog diptera na stilobatu od 100 x 200 samskih lakata (52,5 x 105 m). Hram je stradao u poaru pa njegovu koncepciju u jo

monumentalnijojverzijipreuzimaHerejIV. HerejIVPolikratovdipter stilobat je povean na 55 x 112 m zbog proelnih trijemova sa trostrukim redom stupova; postolje podgradnje na ulaznom proelju dobiva u svoj irini stubite kojim je naglaena usmjernost graevine. I u drugim se velikim jonskim gradovima podiu veliki hramovi. Artemij u Efezu objedinjuje tip diptera razvijenog u Samu s obzidanim dvoritem (sekos)svog starijeg svetita, u kojem stoje oltar i mali hram zbog veliine i raskoi ovaj se hram ubrajao u antici u sedam svjetskih uda. Njegova koncepcija se u temeljnim crtama sauvala u Apolonovu hramu u Didimi. Na mjestu svetita nastaje skromni sekos, oko 640g.p.n.e.slijedigradnjaStarogdidimejakojiseuraskoiiveliininadmeesauzorimaizSamaiEfeza, onjerazoren494.g.p.n.e. MladiApolonovhramnastaonatemeljimaStarogdidimeja u sreditu sklopa stoji naiskos (mali hram) s kultnim kipom u niem irokom prostoru (sekos). To dvorite sa visokim zidom koji je ralanjen pilastrima predstavlja celu, Apolonovu dvoranu to lei pod vedrim nebom (hipetralni hram); pristup u unutranjost hrama imaju samo povlatene osobe; izvana je hram jonski dipter, dostruka peristaza (red stupova) zasniva se na jedinstvenoj mjeri travejaod5,3m.Vanjskedimenzijehramasu10x21stup. Standardni oblici hramova nisu uvijek mogli zadovoljiti raznovrsne kultove grke religije, stoga za njih arhitektiuvodeizmjeneukanonskeoblikeiliihnadomjetajuindividualnimrjeenjima Erehtej ubraja se meu najstarijakultna mjesta koja je trebalo ukljuiti u prilikom obnove Akropole; glavno krilo hrama orjentirano istokzapad preuzima tradiciju Ateninog hrama na terasi utvrde naijem je temelju podignut; u istonoj celi s trijemom sa est stupova stoji Atenin kip cilj panatenske povorke; na zapadnoj strani hrama glavni prostor Erehteja je u osnom odnosu prema sjevernom trijemu nakojem je znamenje Posejdonovog trozuba i junim trijemom s korama (karijatidama), to uspostavlja optiku i obrednu vezu s terasom Akropole; sjeverni trijem slui kao predvorje Erehtejevekue,kaopropilonzaPandrosejibaldahiniznadznamenitogtrozupca. Grka elja za kompozicijskom homogenou savreno je postignuta kod krunoga hrama. Tip tolosa postoji od prapovijesti i Grci ga preuzimaju zajedno s kultom rtava i heroja. Sauvani su brojni ostaci iz svihrazdobljaiuraznimvarijantama. FilipejOlimpija<oko3338.g.p.n.e. neka vrsta heroona za makedonsku kraljevsku obitelj, koja se ovom graevinom stavlja u red bogova i heroja; na krepidomi stoje tri stube, a peristaza od 18 jonskih stupova obuhvaa krunu celu; u unutranjosti niz od 9 polustupova ralanjuje zid, a polukruna baza nasuprot ulaza nosi kipoveodzlataislonovae. TelesterijEluzina razvija se u vie faza, od malog mikenskog hrama do velike graevine u V st.p.n.e.; na tri strane kockastog volumena po dvoja vrata vode u kvadratinu dvoranu dimenzija oko 54 x 54 m. Uza sve zidove proteu se tribine sa 8 stuba, za oko 5000 sudionika; sa stranje strane, koja je bila ugraevnaupadinubrijega,dolazisedogalerijenagornjemkatu;stropdvoranenosiestredovasa po sedam jonskih stupova; u sreditu stoji anaktoron cela hrama sa svetim kipom; u Iv st.p.n.e. dograenjetrijemsa12stupova.

Propilon Propilon je u arhajsko doba predstavljao vrata svetita od drveta ili otvor u zidu ojaan stupcima. Tijekomstoljeaiztihseoblikarazviloposebnomalograevinskotijelo. Troja II pojavljuje se neka vrsta skraenog megarona, srdinji prolazni prostor as dva predvorja izmeu bonihzidova(anti). Tirintpropilonsesastojioddvapredvorjasastupovimauantamaisredinjimzidomukojemsuulazna vrata. Afajino svetite Egina kvadratian tlocrt, prednji i stranji trijem, stupovi u antama, no zabat nije postavljenuosiulaza,veparalelnosasredinjimzidompropilona. Tijekom povijesti ulazna vrata preuzimaju sve vie pojedinosti arhitekture hramova, tako se propiloni u svetitima sastoje od prednjeg i stranjeg trijema sa po jednim nizom dorskih ili jonskih stupova i pregradnim zidom, sa obaveznim trokutastim zabatom krova u osi trijema, kako bi se ve na ulazu u svetiteistaknuojedanodglavnihmotivasakralnegradnje. PropilejiMnesiklo437.g,p.n.e. Jedanodulaznihsklopovakojinadilaziprethodnoopisanushemu. jouarhajskodobasupodignutavratasproeljemirokim19msetiristupaipregradnimzidoms pet prolaza za veliku sveanu Panatensku povorku; Mnesiklo povezuje zahtjeve sloene situacija na Akropoli sa promjenjenim shvaanjem uloge propileja u rasporedu svetita, te propilon i njegove sporednezgradeukljuujeujednugraevinskuskupinukojajestupnjevanapoirini,dubiniivisini; podreivanjem Partenonu propileji pojaavaju njegovo djelovanje, te optiki zatvaraju prazninu prema manjem Erehteju; procesijski put je naglaen urezivanjem u stube i proirivanjem srednjeg traveja(polja);uzdunaospropilejaparalelnajesosimahramovaiusmjerenapremaneizgraenom dijelusvetita;Mnesiklov plannijeostvarenucjelininisuizgraenastranjakrila,aodjunogkrila izgraenjesamobonitrijem,kakobiostalomjestazahramAteneNike Oltari Oltar je sredite rtvenogina, njegovi oblici odgovaraju razliitim tipovima kulta: kruni oltari u obliku velikih kamenovih prstenova i rtveni stolovi njihove rane oblike spadaju rtveni oltari i stijene oltari naotfvorenom,teoltariognjita(eshara)uunutranjostiranihhramova Glavni oltari najee su povezani s hramovima istog boanstva, te su s njima usklaeni oblikom i veliinom.Kaoikodarhitektureoblikujuseodreenitipovi: OltarAteninahramaPaestum velikioltardorskogtipa,skrajaarhajskograzdoblja;rtvenistoloblikapravokutnikadimenzijaoko3 x 15 m; postolje je kao i kod hrama odignuto od zemlje, irina podgradnje odgovara irini krepidome oblinjeg hrama; rtveni stol sa tri strane ograen zidom visine 2 m, na uim stranama formirane dvije plitke nie u kojima su kipovi boanstava; postolje za sveenika ispred rtvenog stola; Jonija, kao i u gradnji hramova, oblikuje svoje vlastite tipove, elementi oltarskog stola se kombiniraju na razliite naine i usklauju sa kolosalnim formatom hramova. U zavrnoj fazi jonski veliki oltari postaju samosalnegraevine,kojeestoveliinomnadmaujusamehamove. RekovoltarHerejuSamu viestoljetno svetite na kojem su vidljive sve faze razvoja jonskog velikog oltara. Od skromnog rtvenog stola ispred svetog ligovog drveta, koje se dograuje da bi u konanici prilikom preureenja svetita dobilo monumentalan oblik visoki zid sa istaknutim zavrnim vijencem obavija postoje tlocrtne dimenzije oko 30 x 14 m, unutar kojeg se nalaze drvo i rtveni stol. Veliki helenistikioltariuznapredovalisudozatvorenogarhitektonskogsklopa.

ZeusovoltarPergam oltar poput jezgre ograenog trga (temen) stoji na posebnoj terasi akropole, pod otvorenim nebom; tlocrtne dimenzije podgradnje iznose oko 36,4 x 34,2 m s pet ophodnih stuba, sa tri strane testube zavravajuzidom,asazapadnestranesevelikootvorenostubiete uspinjepremapodestu na kojem je oltarni stol; trostrani zid se nalazi na podestu i sa tri strane je obavijen nizom stupova kojisepredpristupnimstubitemnastavljajukaotrijem.Podestnakojemsenalazioltarnistoljena taj nain postao dvorite sa stupovima; u pojasu izmeu podesta i pete stube oploje zida je ukraenoreljefomznamenitipergamskifriz.Reljefnipojasvisineje2,3miduineoko115m,na njemu su prikazani prizori iz gigantomahije teme koja je bila rezervirana samo za zabatna polja (timpane)hramova. Pergamski oltar je tipian primjer helenistike arhitekture, ona se vie ne pridrava kanonskih pravila klasinihredova,veslobodnospajanjihoveelmentenanovnainkakobipostigladojmljivijedjelovanje (individualnioblikioriginalnostkompozicijenadvladavajuobjektivnustrukturuikanonskitip). Kazalite Grko kazalite je vjerska pozornica. Iz povezanosti kulta i igre nastaju oba oblika drame: tragedija i komedija. Dionizijev kult ustanovljava praksu odvijanja drame sa glumcima, korom i govornikom. Pozornicaigarapostajedionizovosvetite.Oblikgrkogkazalitarazvijaseizizvoakeprakse. Kao povrina za igru slui orkestra; scena odvaja orkestru od pozadine, zatvara mjesto radnje. U poetku je scena privremenog karaktera, a kasnije postaje se zamjenjuje trajnom drvenom ili kamenom graevinom; prostor za gledaoce kavea okruuje orkestru, u poetku poligonalno(trapez), a kasnije polukruno sa stupnjevitim izdizanjem sjedala. Nakon loih iskustava s drvenim tribinama kazalita se postavljajunapadinubrijega,koljkastaformasedokazalazbogdobrepreglednostiiakustinosti. Torik,Afrika kazalite iz ranog razdoblja; trapezna orkestra, sa hramom i oltarom, gledalite u obliku stlaenog lukaiskopanoupadinu. Idealan oblik kazalita Grci postiu koncentracijom na glavne elemente, te njihovom geometrizacijom. Oko 420. g.p.n.e. U Ateni se orkestra izdvaja iz sklopa hrma i oltara i stvara se njen koncentrini ustroj. Izgradnja u kamenu poinje u Periklovo doba i dovrava se 330. g.p.n.e. Ovo atensko Dionizijevo kazalite postalo je prototip kojeg oponaaju sve kazaline graevine grakog svijeta, razlike su tek u nebitnimpojedinostima. EpidaurIIIst.p.n.e. znamenitoveuanticizbogsvojesavrenosti;okokruneorkestrepromjera2030mpodignutoje geometrijski pravilno kazallite. Osnovica konstrukcijske sheme je pravilan peterokut upisan u orkestru, ija osnovica lei u istom potezu s proscenijom. Stariji dio gledalita podjeljeno je u 12 segmenata (kerkides) naznaujui dvadeseterokut razvijen iz peterokuta; gledalite se sastoji od 34 redaizvedenauprvojfazi i20redovakojisudodani kasnije. Gledalitesapojednimsegmentomsa svake strane prekorauje polukrug. Pristup u gledalite je mogu iz srednjeg i gornjeg prstenastog prolaza; iza orkestre se, kao u svim starim kazalitima sve do klasinog doba, nalazi dvoetana scenska graevina koja zatvara kazalite. Jonski trijem postavljen ispred nje slui kao proscenij . Izmeustupovamoguseumetnutislikekulisa. Stapanjemistogeometrijskeartificijalneforme sotvorenimkrajolikomgrkasearhitektura ugradnji kazalitasuprotstavljakoncepcijihramakojijeautonomanuodnosupremaprirodi,

Rim/Politikamoi,organizacija,civilizacija Koncem VI. st. pr. Kr. Rimljani ukidaju vlast kraljeva i oslobaaju se tutorstva Etruana. Poinje neprekidnoirenjegradadraveRIMA. Sveobuhvatna rimska civilizacija razvija se zahvaljujui vojnoj sigurnosti, visoko razvijenoj tehnici i privrednom prosperitetu. Iz glavnoga grada ona se iri u provincije. S druge strane, iz provincija Rim dobiva znaajne poticaje, prije svega iz Grke i s helenistikog istoka. IMPERIUM ROMANUM prvi put stvara naznake jedinstvene europske kulture ije je ishodite u prostora Sredozemlja. Arhitektura i urbanizam isprva se dre etruanskih i grkih uzora. Od II. st. razvijaju se vlastiti graevinski tipovi u kojima se meusobno povezuju koncepcija, odreena namjenom, nova graevinska tehnika i reprezentativno oblikovanje. Hramovi na postolju, bazilike, terme, kazalita graevine predstavljaju prostorne elemente koji u rimskim gradovima dominiraju trgovima (forumi, fora). Njihov prostorni raspored rimljeni su pretoili u sustav shemu rimskog logora (castrum Romanum), koji i dan danas odreujekaraktermnogihgradovauEuropiinaBliskomistoku. Rim/KonstruktivniobliciI Stup i luk izraz su razliitih oblikovnih poimanja i konstrukcijskih naela, uvjetovanih graevnim materijalom,kaoikoddrugihtadanjihsuvremenikastupiarhitravpotjeuodgradnjedrvom. Stup Tuskiki (toskanski) red preuzima poticaje dorske arhitekture, no ne dostie njezinu monumentalnujasnou: stupovisuupravilunekanelirani,stojenabazikojunajeeineploaizaobljenje(plintaitor); kapiteli se nadovezuju na dorski uzor. Uz dva glavnalanka, pokrovnu plou (abak) i jastuk (ehin) pojavljuju se i meduprofili, koji stupu daju ukrasni karakter, ali umanjuju snagu arhitektonskog izraza. Taj oblik Rimljani prenose u kamen, ne mijenjajui bitno proporcije drvene gradnje, a sve viepreuzimajugrkeredovestupova.

U doba Republike omiljen je dorski red, u doba Carstva osim jonskog prije svega korintski Stupovi na maloazijskoj ili atikoj bazi najee su po uzoru na jonske vitki, uski i duboko kanelirani. Kod nekih graevina tijelo je, meutim, glatko i od materijala koji se kontrastno istie pred pozadinom (obojeni mramor,porfir,granit). Luk njegova konstrukcijska logika ima veliku izraajnu snagu, koja poiva na opreci izmeu zatvorenog zida i otvora u geometrijski istom obliku polukruga. Rimska arhitektura uvelike primjenjuje masivno zie. Iz uporabne arhitekture Rimljani prenose luk i u reprezentativnu gradnju, ako ona nije sakralna. Presudno za stabilnost konstrukcije i snagu izraza jest uklapanje luka u zidni vez. Etruani zbog raspodjele pritiska esto upotrebljavaju udvostrueni luk, pri emu oba luka, zidana od umjereno velikih kamenova klinasta oblika, kao koncentrini polukrugovi polaze iz iste uporine toke. Rimljani usavravaju tehniku rezanja kamena, te meusobno usklauju tok reki i oblik klesanca. Umjesto dvostukoglukaupotrebljavajuseveipojedinaniklesancikojisnanonaglaavajuradijalnipravacreki.

 Kod luka od precizno obraenoga kamena reske su najee ravni potezi tanki poput vlasiesto bez buke. Kamen se ree u eljeni klinasti oblik. Nasuprot tome luk od opeke sastoji se pravokutnih uskih ploa. Poravnanje omoguuju reske u klinastom obliku. Lukovi od opeke na zidanim stupcima pojavljuju se i kao otvorene arkade i kao slijepe arkade istaknute od zidova ili uvuene u njih katkad obukane, katkad s vidljivom zidnom gradom. Te arkade takoer slue i za konstrukcijsko ojaavanje i za plastiku ralambu graevinskih masa i povrina, najprije kod substrukcija, potpornih zidova i tehnikih graevina,kasnijeikodjavnihgraevina,naroitoukasnojantici. Iz opreke luka i zida rimski arhitekti izvlae daljnje mogunosti diferencijacije. Na prijelazu klinastih kamenova i radijalnih reski luka u horizontalni povez zida (s dodirnim i nalijenim rekama) takozvana tokaupiranja(impost)pruaprirodnipovodnaglaavanjuvijencemiliprofiliranomtrakom,odkojihluk jasno odskae. Zahvaljujui ralambi rubova uz otvore vrata odnosno stupaca arkada pilastrima ili izboenim ugaonim klesancima, nastaje arhitektura okvira, koja je isprva vezana uz povrinu stijene odnosno tijelo zida, no postupno se osamostaljuje. Postupno dolazi do povezivanja lune i arhitravne gradnje,prikojojsearhitravzamjenjujepolukrunimprofiliranimarhivoltima. Povezivanje stupa i luka u konstrukcijskom smisluini se nerazumnim, no rimljani ga ostvaruju izisto formalnih razloga, otvarajui mnotvo mogunosti za dekorativno ralanjivanje novih graevinskih tipova. ista luna konstrukcija potvruje se ponajprije kod velikih tehnikih graevina (mostova, akvedukata, substrukcija). Sakralne i reprezentativne graevine dre se grkog uzora gradnje sa stupovima. Povezivanjem arkade i kolonade nastaju novi sustavi ralambe. Njima se Rimljani oslobaaju prinude klasinih redova stupova. Njihovi elementi nisu vie u vezi s unutranjom strukturom, nego su pridodani nosivoj lunoj konstrukciji kao okviri i kulise. Vee mogunosti ralanjivanjaplaenesugubitkomjedinstvakonstrukcijeiforme. TabularijRim,78.g.p.n.e. dravni arhiv na dominantnom ploaju na padini Kapitolija zatvara Forum Romanum prema sjeveroistoku. U unutranjosti trijema s arkadama gornje etae, pravokutni istaci ispred stupaca nose poprene lukove. Nastaje niz nadsvodenih pojedinanih traveja. Poklapaju se konstrukcija i oblik. Flavijevskiamfiteatar(Kolosej),posveen90.g. tri niza arkada to stoje jedan iznad drugog ine vanjski prsten prvotnoga sklopa. Stupci su postavljeni na razinu svakog kata. Visinsku razliku do sljedeeg niza stupaca konstrukcijski nadoknauju iroki pojasevi masivnog zida u zoni svodova i stropova. Optiko rastereivanje te teke horizontalne mase preuzima trokatni niz stupova. On ralanjuje luni zid reetkom horizontala i vertikala vitkijih oblika. Dugake horizontale dvostrukih vijenaca zamjenjuju klasini arhitrav.

Terme i Maksencijevoj bazilika pojedinani kolosalni stupovi stoje slobodno pred velikim stupcima srednjegabrodastupnijesamostatiki,veoptikiisimbolikinosasvoda. S vremenom se arkade (stupci) ne povezuju samo s elementima klasinih redova (stupovi), nego se i kolonada proima s arkadom Hadrijanova vila u TIvoliju. Takoer, arkade sa stupovima sa svih strana okruuju forum u afrikom gradu Leptis Magna, dovren 216. g. Stupovi umjesto ravnog arhitrava nose niz lukova, a dekorativni medaljoni s idealiziranim glavama {clipea u reljefu) ukrauju umetke, trokutna poljaizmeulukovaiarhitrava. Lukprodireiusakralnuarhitekturu.Kodtzv.sirijskogzabataarhivoltkojipolaziiztrabeacijepremouje srednji interkolunij ispod trokutastog zabata, kako bi se istaknula os ulaza u svetite (motiv vrata). Taj oblikzabatapojavljujeseiucarskojpalaiuSplituiznadpoasneloenaPeristilu. U posljednjim stoljeima antike slabi strogi kanon klasinih stupova i njihovih redova, nastaju novi tipovi graevina i novi konstrukcijski sustavi, a stvaranje novih graevinskih oblika i ralambi odvija seuglavnomudvapravca: raclonalnofunkcionalnom masivnom stilu. Iz tehnike zidanja utilitarnih graevina nastaju stupci i zidni istaci, lukovi i slijepi lukovi, potporni i rasteretni lukovi, pojedinani prozori i skupine prozora. Oni se, kao i svodne konstrukcije, odnosno tehnika lijevanog cementa, prenose na reprezentativne velikegraevine.Iakosuuglavnomobloenidekorativnimelementima,ponekadsepojavljujuposve isti,sasvjesnimodbacivanjemformalistinihdodataka(terme,Maksencijevabazilika,idr.); reprezentativnim dekorativnom stilu neovisnom o nosivoj konstrukciji i tipu graevine. Njegovi elementi preteno potjeu od klasinih redova, npr. stupovi, polustupovi, pilastri na kombiniranim bazama i postoljima, vijenci i dijelovi trabeacije, edikule i ukrasni zabati. Dekoraciju dopunjuje oblaganjezidovaipodovamramornimploama(opussectile),kamenimozaik,kipoviizidneslike. Slobodno raspolaganje elementima ralambe omoguuje ralanjivanje fasada i prostora lanom arhitekturom, neovisnom o nosivoj konstrukciji, odnosno oblaenje konstrukcije u formalno autonomno oploje. Pri tome je njezin karakter esto vie odreen proizvoljnim oplojem nego praktinom namjenom. Arhitektura postaje kulisom. Stilski pravci istonog helenizma i potreba za raskoivladaradiadohapovezujusesrimskomsklonouvelikojgestiipredstavi. Trijumfalniipoasnilukovi Od II. st, za Republike njih na istaknutim mjestima u gradovima podiu vojskovoe, u carsko doba podie ih senat, a kasnije i sami carevi. Kod prvotnog oblika slavoluka s jednim prolazom dva iroka stupca i polukruni bavasti svod nose teku atiku s posvetnim natpisom i kipom odnosno etveropregom aene osobe. Taj temeljni oblik ralanjuje se od Augustova doba stupovima i trabeacijom,aosimvarijantesjednimprolazompojavljujuseivarijantesdvainaposestriprolaza. TrajanovslavolukuuTimgau(Alir)podignutukoncemII.st. masivna gradnja prolaza dobiva etiri korintska kolosalna stupa na zasebnim postoljima; obrati vijenaca s plitkim segmentnim lukovima povezuju ih u parovima iznad bonih prolaza u neku vrstu monumentalnih edikula. Izmeu lukova prolaza i vijenca umetnuta je zidna nia uokvirena manjim analogno postavljenim stupovima; lana arhitektura izmjenom svjetla i sjene daje graevinskom tijeluivuplastinostijisedojammijenjatijekomdana. Proeljakulise Rezultat su elje za dojmljivim oblikovanjem proelja zgrada, napose onih koja okruuju trgove, Graevinsko tijelo dobiva mjere, raspored prozora, vrata i katova u skladu sa zahtjevima izvedbenog programa. Zahvaljujui elastinosti ralambe vanjsko se proelje na eljen nain uklapa u sliku grada ili uodreenusituaciju.

CelzovaknjinicaEfez(115.g.)

visoka dvorana biblioteke s trokatnom galerijom u obliku dobiva dvokatnu fasadu; troja vrata s nadsvjetlima i tri prozora u ravnomjernim razmacima prekidaju zid. Ispred njega na udaljenosti od 1,50 m u dva kata stoji red korintskih stupova na zasebnim postoljima; u skladu s osima vrata odnosno prozora fasada je u gornjem katu stupovima podijeljena u tri ira, a u donjem uetiri ua polja. Umjesto neprekinutog poteza stupova, obrati izmjenino istaknute i uvuene trabeacije u prizemlju oblikujuetiri a na katu tri meusobno izmaknute jedinice sline edikulama. U prizemlju one su ispunjene niama s kipovima, na katu prozorima. Nad njima izmjenjuju se dva zabata segmentnoglukasjednimtrokutnimzabatom,ijivrhnaglaavasredinjuos,jednakokaoneznatno viavratausredini. Poistomnaeluizgraenisuiplastikioblikovanizidovipozornicaurimskimkazalitima(scenaefrons). Urbanizam Urbanizam i urbana civilizacija u Italiji presudne poticaje duguju Etruanima i Grcima. Svoja vana naselja i utvrenja kulture Villanova na uzvisinama izmeu ARNA i TIBERA, Etruani od IX. st. izgrauju uutvrenegradove.Ubrzodostiuvrlovisoktehnikistandardprigradnjigradskogzida,vrata,mostova, ulica, kanala i vodovoda (gradnja velikim klesancima, svodovi). Do konsolidacije njihove vlasti nije ustanovljena nikakva planska shema. Pri osnivanju novih gradova Etruani prelaze na pravilni urbanizam. Plan nekoga grada smatra se isjekom i odrazom kozmikog reda (disciplina). Pri osnivakoj ceremoniji njegova se naela prenose na budui grad: tok gradskih zidina odreuje brazda, pomerium, povuena bronanim plugom, odvajajui povrinu grada od okolia. Cardo (os sjeverjug) i decumanus (osistokzapad)dijelegradujednakomjerneetvrti,teodreujumjestagradskihvrata.Usreditugrada kruna rtvena jama (mundus) uspostavlja vezu s podzemljem (vertikalna os). Terasa sa svetitem gradskih boanstava orijentirana kao osno kriite nadvisuje stambene etvrti. Tom svetitu pridruuju se druga na drugim mjestima. Neka su izvan grada, jednako kao i neke trnice odnosno javne ustanove. Lokalnetradicijeitopografijadoneklemodificirajuidealnushemu. MarzabottopodignutogpoetkomV.st.p.n.e.junoodBOLOGNEpovierijekeRENO. jedan kardo i tri dekumana irine oko 15 m slue kao glavne ulice. Sporedni kardi dijele etvrti u izduene inzule; pored veih i manjih stambenih kua niu se, prvenstveno uz glavne ulice, obrtnike radionice i prodavaonice; sjeverni dekuman vodi prema svetom podruju, "akropoli".

Jedinstveno planiranje povezuje ga sa stambenim dijelom grada u vrstu cjelinu; ulice imaju poploanekolnike,nogostupeikanale.Sredinjisabirnikanal(cloacamaxima)odvodiotpadnevode u rijeku. Odvodu otpadne vode odgovara sustav raspodjele pitke vode iz sabirnog bazena ispod akropole;naperiferijiiskopanisuostacidvijunekropola. Etiko i religiozno uklapanje u kozmos zadaje etruanskom urbanizmu estetsku koncepciju na strogo geometrijskojpodlozi.Unatoprividnompodudaranju,usvomosnomustrojuiprostornimodnosimato iznjegaproizlaze,tajurbanizamnijeidentiansgrkim. Ovaj je ve koncem VIII. st. prisutan na tlu june Italije (CUMAE, TARENTUM), gdje se podruje njegova utjecaja presijeca s etruanskim. Pravilni sustavi tu nastaju ranije nego u matinoj zemlji. Nasuprot kasnijem hipodamskom urbanizmu oni se esto temelje na osnom kriitu. S italskim i etruanskim plemenima uspostavlja se redovita i iva trgovaka i kulturna razmjena, obostrano se prenose utjecaji, dolazi do proimanja. Tijekom stoljea Grci gube svoje gradove, koji naposljetku bivaju pridrueni rimskojdravi. Pompeji grad je nastao na visoravni oko 40 m iznad ua rijeke SARNO, vidljiv je povjesni razvoj grada i djelovanje raznih utjecaja; sve do VI. st. pod grkim je utjecajem, a u V. st. potpada pod etruanski. Nakon jo jednoga kraeg grkog razdoblja, grad osvajaju SAMNICANI, a 80. g.p.n.e. postaje rimskom kolonijom; u ulinoj se mrei jasno istie struktura staroga grada, koji su ETRUANI okruili bedemima te su u nepravilni oval upisali osni kri. U sjecitu karda i dekumana razvija se kasnije forum. Zidni prsten samnianskoga helenistikog proirenja s 12 tornjeva i osam vrata u veemopseguponavljastari,obris. Proizvoljno voenje ulica iz prvog pojasa proirenja zamijenjeno je hipodamskim sustavom. Produecikardaidekumana,tejednavelikaparalelnaulicairine7do8,50mineglavnearterijeu helenistikoj mrei ulica. Paralelni dekumani irine oko 5 m ralanjuju novi dio grada u 7 pojaseva, a3mirokepopreneulice(vici)dijeleihuuskegraevinskeblokove(insutae).Staraurbanajezgra ostajeteitegrada.Forumseobogaujetrijemovimaijavnimgraevinama.OkostarogaHeraklova hrama razvija se na jugoistoku forum triangulare s kazalitem i palestrom, prema grkom obrascu. Na granici prema stambenom dijelu grada nastaju terme. U rimsko doba stvara se novo teite na istokusamfiteatrominovomvelikompalestrom,sagraenimaukutugradskihzidina. Izgled Pompeja pokazuje presudni utjecaj helenizma na italski urbanizam juno od etruanske zone utjecajasvedorazdobljaranogacarstva.Temeljitopreoblikovanjeuduhurimskearhitektureitehnikih graevina sprijeila je provala Vezuva 79. g. Katastrofa je konzervirala grad u razdoblju brzog uspona i povijesnogpreokreta. Rim se od prapovijesnih seoskih poetaka uspinje do sredita imperija. Ubrzano prerastanje u milijunski grad u svim je razdobljima onemoguavalo provedbu brojnih planova za njegovo ureenje. Meutim, u svim provincijama Rim je osnivao pravilne gradove. Gotovo svuda poivaju na istoj provjerenoj shemi, a tojeCastrumRomanum. Rimski vojni logor tijekom dugotrajnih ratova bitan je imbenik sigurnosti. Trajni logori osiguravaju dopremu pojaanja ili prezimljavanje. Garnizoni i utvrde na vanim tokama zatita su granica i

stratekogsustavacesta.Posvudaistinainpodizanjalogorastonoutvrenimmjestimaifunkcijamaza dijeloveeta automatski jami sigurnu reakciju u sluaju napada. Preko logora sam je Rim prisutan kao sila reda, kao organizacija, kao tradicija. U njegovu ustroju spajaju se vojna svrhovitost i etruanska vjerskatradicijaurbanetopografije.

Novesija(NEUSSnaRajni)oko30.g. utvreni logor osiguravao je limes donje Rajne; opkop i zid omeuju pravokutnik straninih duina oko 600 x 400 m. iroka poprena os (decumanus) ili via principalis dijeli ga u uski prednji odsjeak zvan praetentura, i iri stranji odsjeak, zvan retentura. Uzduna os (cardo) ili via praetoria dijeli oba odsjeka u zrcalno jednake polovine radi olakavanja izlaska u borbu; u retenturi nastambe vojnika, podijeljenih prema deset kohorti, kao zatitni blok okruuju tehniki i organizacijski centar. Njegova jezgra, koja se sastoji od simetrino postavljenih principija (odnosno pretorija) i palae legata odnosno kvesture, okruena je arsenalom, lazaretom, forumom i prostorom za vozila; u pretenturi se du glavne ulice, iza neke vrste kolonade s prodavaonicama, niu prostrane kue viih asnika, kojima se sa strane nalaze kola i zatvor. S obje strane karda (via praetoria) kao eoni blokovilogoranalazesenastambepomoniheta. Za civilne graevine u logorima nema mjesta. Meu prve graevine podignute izvan logora spadaju amfiteatri, kasnije esto dopunjeni kazalitem i cirkom. Pored njih naseljavaju se trgovci, obrtnici i obitelji vojnika. Ta naselja za opskrbu uz logor (canabae) brzo izrastaju u civilne gradove. Njihova nepravilnostunapadnojjeoprecipremacastrumu. Uska isprepletenost vojne i civilne uprave i karijere, te istodobno praktian i normativan nain razmiljanja dolaze do izraza i u slinom naelu planiranja civilnih gradova. Kolonije i gradovi u provincijama kao sredita trgovine i uprave predstavljaju imperij s njegovom nadmonom tehnikom i civilizacijom. Pravilni kompleksi prilagouju se lokalnim odnosima i posebnim zadacima grada. Osim novoosnovanih poluvojniki ureenih veteranskih kolonija i postojea se naselja preoblikuju prema rimskom konceptu. Domae stanovnitvo jae ili slabije sudjeluje u procesu urbanizacije. U svakom se sluajusnanonameenadmonarimskastrukturaplaniranjaigraenja. AugustaTreverorum(TRIER) prsten zidina nadilazi opseg unutranjega logorskog sklopa. Forum je okruen kolonadama i javnim zgradama, zauzima prostor est inzula; velike carske graevine uglavnom stoje na rubu prvotne kolonije: iza zidina na obali rijeke Mozel spremita za ito i Barbarine terme, na istonom rubu grada cirkus i amfiteatar, ukljuen u gradske utvrde; palae se prostire na povienoj terasi; u blizini Gradskih vrata (Porta Nigra) nalazi se konstantinska palaa, velika aula palae ("bazilika") i dominantno pozicioniran kompleks carskih termi; u usjeku doline Altbacha pridruuje se podruje hramova TREVIRACA izgraeno na rimski nain. Poput mnogih rimskih gradova sklop TRIERA ini podlogu kasnijem srednjovjekovnom biskupskom gradu. Urbanizacija Europe polazi od rimske carskegranicenaRajniiDunavu.

Zidine i gradska vrata kod ETRLIANA i drugih ITALSKIH PLEMENA simboli gradske nezavisnosti u Rimskom Carstvu reprezentiraju mo i red imperija. Rimska tehnika graenja utvrda objedinjuje etruanske i italske tradicije gradnje obrambenih zidina s poticajima iz grkohelenistikog urbanizma i vlastitim tehnikim razvitkom. Ona obuhvaa sve vrste obrambenih graevina od nasipa i opkopa do gradskihzidinaopremljenihkulama. Etruani i Italci usavrili su staromediteransku tehniku gradnje velikim kamenjem bez buke. Tipino je poligonalno zie,iji su blokovi uvreni nekom vrstom snanih rasteretnih lukova. Tu prastaru tehniku zamjenjuje racionalnije i estetski skladnije pravilno zie od kamenih klesanaca, te gradnja s dvije ljuske koju su poznavali Grci. Rimljani uvode peenu opeku i cementnu gradu. Mijeane tehnike omoguuju racionalnuuporaburaspoloivagraevnogmaterijala. SauvaniostacietruanskihiitalskihzidinaANSEDONIA,VOLTERRA,ALATRI,SEGNI,FERENTINUMidr. ServijevzidRim(VI.st.p.n.e.) njihovimopsenim mladimdijelovima spoetkaIV. st.pripadaaggerservianus,zemljaninasipirok oko 42 m; unutar dvaju obrua klesanaca od tufa njegova se visina penje od oko 2,60 m (gradska strana)naoko910m(poljskastrana). Tipian zid s dvije ljuske prema helenistikom uzoru opasuje samnianske Pompeje: debeo je do 6 m, visok do oko 8,5 m, ojaan kontraforima. Unutranja zidna ljuska poviena je za oko 3 m, kako bi zaustavilaneprijateljskehicekojisunadletjelivanjskiobru. U kasnom carstvu stvara se jedinstvena tehnika: masivni, ali ne odve duboki temelji, 2,53 m debelo zidno tijelo od cementne strukture (opus cementicium) izmeu ljusaka od opeka ili mjeovitog obzida (opus mixtum), visokih pet do deset metara, uglavnom s natkrivenim ophodom, i prsobranom s krunitimaistrelnicama. Tom tipu pripada Aurelijev zid, sagraen za zatitu Rima nakon 270. g., viekratno obnavljan i nadograivan. Kao zid glavnoga grada osobito je snane strukture: na unutranjoj strani su luni trijemovi, a njegovi su obrambeni ophodi dijelom zasvoeni. U zidni obru" ukljueni su dijelovi akvedukata,logorkonjanikegardeitvravapretorijanacatojujepodigao'Liberije. Kule U ranom razdoblju su rijetke i malene. U III. st. preuzimaju se iz grkog urbanizma kao graevine za ojaanje i bonu zatitu, te kao platforme za strijelce. Poetni oblik pravokutnika u carsko dobaesto se zamjenjuje obrambeno pogodnijim krunim ili polukrunim oblikom. Na poetku su kule, u skladu s konfiguracijom zemljita, meusobno vie ili manje udaljene, kasnije se grade u pravilnim razmacima, npr. kod Aurelijeva zida svakih 100 rimskih stopa = 29,60 m. Strukturom uglavnom odgovaraju grkim uzorima. Gradskavrata. Temeljni oblik bavasto nadsvedenog prolaza kroz zid sauvao se jo u nekim etruanskim gradovima (FALERI, VOLTERRA, PERUGIA, FERENTINUM i dr.). Suprotnost izmeu zidne povrine i nadsvedenog otvora djeluje elementarnom snagom, arhitektonsko oblikovanje ogranieno je na briljivu obradu eone strane luka i zidnog oploja. Variranje i daljnja obrada tog monumentalnog motiva postalo je jednomodglavnihtemarimskogieuropskogagraditeljstva. Temeljnitipvratasjednimglavnim lukomodraose svedokasnograzdobljaCarstva.estojedopunjen s jednim ili dva sporedna prolaza s manjim lukovima za prolaz pjeaka. Kod jako prometnih ulica uobiajena su dvostruka vrata. (Katkad se broj prolaza penje na tri do etiri.) Duboki otvori lukova na vanjskoj se strani najee zatvaraju pokretnom reetkom, na unutranjoj strani vratnim krilima. Istaknute kule preuzimaju bonu zatitu. To osjetljivo mjestoesto se dodatno osigurava i dogradnjom ulaznogdvorita.Kasnijeseprekogornjegkatauoblikugalerije,ulazibonitornjevipovezujuuutvreni

blok koji nadvisuje sama vrta. Tom tipu pripadaju mnoga vrata Aurelijeva zida, npr. porta Ostiensis ili portaAppia. Kako bi se poveala obrambena snaga, odsjeci zidova povezuju se s obje strane koso ili luno (npr. ARLES,TRIER:Mozelskavrata).Takosenadiruineprijateljmoesasusjednihkulagaatiisboka. PortaNigrauTrieru - najvea sauvana rimska gradska vrata primjer su pretvaranja dvostrukog ulaza u reprezentativnugradnju;nadvisujepotezzidinazanekolikokatova.Sredinjedvoriteotvarasei prema vanjskoj i prema gradskoj strani sa po dva ulazna luka koji nose dvokatnu galeriju; bone kule u obliku izduenih pravokutnika na vanjskoj su strani oblikovane kao polucilindri, na unutranjojkaoplitkirizalitiispredpotezasulazom,nadvisujuisredinjegalerijezajedankat. Forum Tijekomvremenatrnicasepreobraavaupozornicudrutveneidravnereprezentacije,samotrgovanje premjetasenadrugamjesta.UGrkojtajrazvitakvodikoblikovanjuagore,uItalijiforuma. Italsko rimski forum isprva se oblikuje po uzoru na grku agoru. U etruanskim gradovima nisu dosad ustanovljene naznake niti predstupnjevi foruma. Forum oigledno pripada elementima italskog urbanizma pod grkim utjecajem. U Rimskom Carstvu svaki grad, svaka utvrda ima prostor namijenjen forumu. Pompejimoguserekonstruiratirazliiterazvojnefazeoditalsketrnicedorimskogaforuma. nepravilnu trnicu istono od Apolonova svetita okruuju kue, prodavaonice i trgovake tezge, ETRUANI zapoinju preureenje uline mree. Cardo i decumanus kriaju se u jugoistonom kutu trnice, potom je SAMNIANI preoblikuju prema helenistikim uzorima proiruju je u smjeru sjeverjug na razmjerno uskom potezu izmeu Apolonova hrama i karda; u rano rimsko carsko doba na svim stranama oko tog foruma nastaju javne graevine i svetita; iako su proelja zgrada raznoliko oblikovana i nisu okrenuta prema trgu dvokatni trijemovi sa stupovima obilaze forum sa svih strana, pretvarajui ga u jedinstvenooblikovanotvorenprostor; trgom u rimskom duhu, kao jedina slobodnostojea graevina, dominira hram Jupitera Kapitolijskoga postavljen na 3 m visoko postolje; na suprotnoj strani trga okupljene su u politiko sredite javne graevine, postavljene pod pravim kutom jedne prema drugima: velika bazilika, tri kurije za gradsko vijee i visoke slubenike, te komicij kao izborno mjesto. Na istonoj uzdunoj strani nalaze se dvije velike profane graevine i dva manja svetita; na sjeveroistonom kutu foruma, u blizini novoga dijela grada, nalazi se macellum, trnica ivenih namirnica s prodavaonicamanavanjskojstraniitezgamauunutranjosti. Unato preuzimanju helenistikih proelja s kolonadama (stoa) to preoblikovanje nadilazi koncepciju grke agore grka arhitektura prije svega tei ravnomjernom oblikovanju graevinskih tijela, rimsko italskaoblikovanjuprostora. Rije je o anticipaciji razvitka rimskoga grada. Kod kasnijeg urbanizma u Rimskom Carstvu forumi su vepriprvompremjeravanjupredvieniusustavurimskoglogorakaozatvoreniosnosimetrinitrgovi.

ForumAugustaRaurica(44.g.P.n.e.) pravilni sklop grada prilagoen je obrisu uzvisine na uzdignutoj obali Rajne; njegove glavne osi presijecaju se na forumu ispred Jupiterova hrama (Kapitolij). Cardo, ovdje iznimno u smjeru istok zapad, kao idealna simetrijska os prolazi od sredita hrama preko oltara do sredinje toke krune kurije. Decumanus maximus, glavna ulica grada u smjeru sjeverjug, probija s obje strane kolonade foruma, dijelei ga na sakralno podruje kapitolija i na istinski forum sa zgradama dravne uprave; zagradskiforumostavljenesuumatricigradadvijeipolinzuleodoko40x51m,pojednainzulaza kapitolij i sredinji trg, pola inzule za baziliku; potezi prodavaonica i kolonade odvajaju forum kao idealnu i reprezentativnu zonu od ostalih gradskihetvrti; cjelokupna koncepcija foruma odgovara slubenojarhitekturitopolaziodrazvojagradaRima. Nastojanje oko obvezujuih normi i vrstih pravila kod ustroja gradskih trgova vodi stvaranju temeljnog tipa s varijantama. V1TRUVIJE od njega izmeu ostalog zahtijeva odgovarajuu veliinu u odnosu prema broju stanovnika, pravokutni tlocrt s odnosom stranica 2:3, te dvoetane trijemove sa irokimrazmakomizmeustupova,priemujenjihovgornjiredzaoko1/3niioddonjeg. Forumromanum U samom Rimu pravilni je kompleks trga ostvaren razmjerno kasno, za Cezarove vladavine. Prije toga javni se ivot stoljeima koncentrirao na Rimskom forumu (Forum Romanum). Poeci urbanizacije Rima jasno se oituju poetkom VI. st. pr. Kr. u ustroju trga nastalog isuivanjem udoline izmeu KAPITOLIJA, KVIRINALA i PALATINA. Zbog dinamina politikog razvoja njegovo se oblije neprestano mijenja. Nakon pobjede nad KARTAGOM, sredite grada gubi provincijalni karakter, dimenzije zgrada rastu. Pri kraju republikeForumdostiesvojkonanioblik.

Carski forumi nastaju zbog rastereivanja Rimskog foruma, oni se na njega nadovezuju, preuzimajui kako reprezentativne, tako i komercijalne funkcije. Zajedno s hramom Mira (templum Pacis) oni u kaosu staroga grada oblikuju skupinu idealno pravilnih otvorenih prostora. Usporedno ili pod pravim kutom meusobno se spajaju poarnim zidovima, povezani samo uskim prolazima. Svaki trg ima vlastituossimetrijeivlastitudominantu.

JULIJE CEZAR je 51. g.p.n.e. sagradio Forum Iulium. Njegov je ulazni atrij povezan u jedinstveno ulino proelje s novoizgraenom Julijevom kurijom (curia lulia), koja ulazi u prostor Rimskoga foruma. Iza ulaza otvara se trg, omeen dvobrodnim trijemovima, osno usmjeren prema hramu VenereRoditeljice(VenusGenetrix); Augustov forum nadovezuje se na boni potez Julijeva foruma, Na kraju trga istie se hram Marsa Osvetnika (Mars Ultor), njegov strmi zabat zaklanja visok poarni zid na padini KVI RINALA. Trg je oblikovankaojedinstvenprostor,motiveksedrijepotisnutudrugiplan; izmeu oba foruma i hrama Mira, podignutog pod VESPAZIJANOM, prolazi Argiletum kao povezujua ulica. Njegova pregradnja u Nervin forum poinje u doba VESPAZIJANA. Zbog nedostatka prostora, umjesto pravih kolonada pojavljuje se kulisna arhitektura od monumentalnih korintskihstupovasobratimavijenacaiukrasnimfrizomispredpoarnihzidovasobjestrane.Ulini prostoroptikiseproirujeuForumtransitoriumsMinervinimhramomkaopravomdominantom; graditeljskeidejeovihtrgovasaimavelikikompleksTrajanovaforuma,imonumentaliziraihnizom otvorenih i zatvorenih prostora koji su dijelom nastali izravnavanjem padina izmeu KAPITOLIJA i KVIRINALA. Na mjestu uobiajenog hrama na dominantnom poloaju, ovdje se pojavljuje popreno postavljena Ulpijeva bazilika. Obje njezine apside ponavljaju motiv eksedri. U uzdunoj osi foruma kao efekt iznenaenja slijedi malo dvorite s Trajanovim stopom, bono omeeno dvjema malim knjinicama.Polukrunekolonadeobuhvaajuuodijeljenomsakralnompodrujuhramcara. Carski forumi pak strogo se odvajaju jedan od drugoga i od grada. Mogunost da ih se povee u niz gradskih prostora s izmjeninim ritmom prolaza i prostornih cjelina, opaa se u zametku kod Trajanova foruma, no u cjelini nije provedena. Na forumima prema obvezujuoj shemi Rimljani ostvaruju homogeni prostor monumentalnog djelovanja. Ponavljanje posvuda jednakoga imperijalnog obrasaca karakterizirarimskudravnuarhitekturu. Stanovanje Iz ranog razdoblja pak tek nekoliko tlocrtnih fragmenata, a prije svega urne u obliku kolibe pronaene u grobovima, omoguavaju priblinu rekonstrukciju prijelaznih oblika kue iz krune kolibe u pravokutnu kuu s ognjitem. GRCI u junoj i ETRUANI u srednjoj Italiji grade prve gradske stambene kue. Na etruanskom podruju, nema mnogo uporita za rekonstrukciju kua s vie prostorija u ranom razdoblju. U Marzabottu pravilne se inzule stambenih etvrti dijelom sastoje od kua ije su skupine prostora rasporeene oko sredinjeg dvorita. Ulazni atrij prema ulici i glavna prostorija u stranjem dijelu najee su u sredinjoj osi. U gradu i u kui na snazi su slini prostorni i osni odnosi, kao izraz vjerskimotiviranogredakojiproimasvapodrujaivota. Problem, povezivanja praktinih potreba stambene kue s konstrukcijom racionalne drvene gradnje, rijeen je u kui s atrijem, koja se u IV. st.p.n.e. uvruje kao sveitalski tip. Razliiti oblici atrija razlikuju se po krovnoj konstrukciji. Kod tuskikog atrija {atrium tuscanicum) stropne grede slobodno premouju prostor, kod tetrastilnog atrija (atrium tetrastylicum) etiri stupa podupiru gredu oko otvora trijema. Umnoavanjem potporanja nastaje korintski atrij (atrium corinthicum) slian peristilu. Uobiajen krovni otvor jest compluvium, ije se sve krovne plohe nagnute prema atriju zbog dovoda kinice.Zarazlikuodnjega,kodstarijegdispluvijakrovnesuplohenagnutepremavan. Tlocrt je osnosimetrino rasporeen oko atrija. Na uzdunim stranama nalaze se male spavaonice, cubicula, a na prednjoj i stranjoj strani vee stambene i gospodarske prostorije. Dva bona krila, alae, omoguujupristupprostorijamaporedtablinuma,zvanimoeci.Uskiprolazvodiuvrt.Oblikkrovakues atrijem omoguava stupnjevanje visine prostora i osvjetljenja. Visoki prostor atrija iri se postrance, najeepunomvisinomubonakrila,uspostavljajuilaganudistancupremaskupiniprostorijanavrtnoj strani. Tablin se irom otvara prema atriju, a s vrtom ga povezuje veliki prozor. Ostale, nie prostorije, zatvorene su prema atriju vratima. Na vanjskom su proelju prozori rijetki. Tablin (tablinum) spoetka

slui kao roditeljska soba s branim krevetom, kasnije kao primai prostor. U atriju stoje kuni oltar, ognjite i stol za jelo, kuhinja se kasnije odvaja, jedan oecus ureduje se kao soba za jelo,esto ve i kao triklinij(triclinium). Poveani zahtjevi i raslojavanje prostornih funkcija uvjetuju proirenje prostornog programa prema ogranienjima koja nalae stroga shema kue s atrijem. Kod povezivanja vie kua jedna uglavnom slui reprezentaciji, a jedna ili vie njih obitelji i poslovima. Prijelaz prema novom rasporedu donijela je tek kombinacijaspokretnimsustavomhelenistikekuesperistilom,kojiseproirioizKampanije.Prednosti obaju tipova ne objedinjuju se u novoj mijeanoj formi, nego se njihove razlike pojaavaju susljednom primjenomijednogidrugogtlocrta. NajboljeprimjeretepreobrazbetijekomrazdobljaIII.st.pr.Kr.nudePompeji. Ranapompejanskakuau svomustrojuodgovararanorimskoj.Prostoriuzulinoproeljenajeeslue kao radionice i prodavaonice (tabernae). Jednostavno proirenje dodavanjem peristila pokazuje tlocrt kuezvane"CasadicapitelliUgurati". VelikevileheleniziranogavisokogstaleaSamnianaestozauzimajuitavudubinuinzule. "Casa del Fauno" zauzima irinu dviju uobiajenih parcela a sastoji se od dvije kue s atrijem, spojene sredinjimstambenimperistilom,kojimajedodanivrtsperistilom.Svakaodteetiriprostorneskupine samostalna je; sredinje prostore meusobno povezuju samo uski prolazi. Njihov slijed odreen je izmjenom prostornih osi, te stupnjevitim poveavanjem irine prostorija i jaine svjetlosti uz istodobno smanjivanje njihove visine. On ujedno oznaava prijelaz iz strogog, gotovo monumentalnog karaktera atrija u vedar i idilian vrt s peristilom. "Casa del Fauno" unato svojoj prostranosti zadrava karakter gradske kue zatvorene unutar inzule. Postupno olakavanje i otvaranje graevinskog tijela provodi se u velikimvilamaizcarskograzdoblja. Viestambenaizgradnja Od II. st. p.n.e. broj stanovnika RIMA sve bre raste. Posljedice su raslojavnje stanovnitva, pekulacije zemljitem, stvaranje slamova i stalna nestaica stanova. Gustoa stanovnika u Rimu carskog doba procjenjujesenaoko80000pokm2,azagradskujezgrujoimnogovie.Zamasustanovnitvastvaraju se novi tipovi: gradske najamne kue. Prve od tih "inzula" nastale su pregradnjom, nadograivanjem i spajanjem kua s atrijem. Skupine niskih prostorija oko visokog atrija dobivaju dodatni kat do kojeg se dolaziodvojenimstubama,akojijepodijeljenunajamnestanove(cenacula).Udijeluprizemljanalazese prodavaonice i radionice. Da bi se postigla to vea dobit zemljinim pekulacijama, poveava se broj katova. Atrij postaje dvorite za svjetlo. Prelagane konstrukcije esto uzrokuju uruavanje, nedovoljno osiguranje od poara uzrokuje poare s katastrofalnim posljedicama. Standard stanovanja i sanitarni uvjetivrlosuoskudni. Carski graevinski zakoni nastoje uvesti red: npr. vie je puta odreena najvea doputena visina najamnihkua,posljednjiputzacaraTRAJANAna60rimskihstopa=17,60m.Unatotomestambena gradnjauRimuostalajekaotina. Ostija graevinski propisi i pravilna mrea ulica pospjeuju izgradnju novih tipova gradskih inzula. Jedinstveno planiranje graevinskih blokova zamjenjuje stare sklopove kua s atrijem. Prizemlja kao i dosad slue kao prodavaonice, radionice i staripvi koji su s njima povezani. esti trijemom s lukovima tite prolaznike i robu od sunca. Iznad niskoga meukata (mezanin)u 1. katu slijede uglavnom vei stanovi za imunije najamnike (piano nobile). Vii katovi sadre manje stanove i pojedinane sobe u kojimasetiskajunajamniciizniihslojevaiposluga. Iskopavanjagradskihetvrtipokazujutipoveinzulasrazliitimsustavimapristupaistanovanja: 1. Uskeinzulesjednimsrednjimhodnikomuuzdunomsmjeruipotezimasobasobjestrane. 2. Uskeinzulesuzdunimsrednjimnosivimzidom.Nagornjimkatovimauzasvakiuzdunizidpojedan niz soba, a svakom se pristupa posebnim hodnikom i stubitem. Tipian blok s takvim stanovima za

skromnijenajamnikejest"CasadiviadellaFontana". 3. Uska ili srednja inzula s nosivim uzdunim unutranjim zidom. Na obje uzdune strane po jedan gotovo zrcalno jednak veliki stan (kua s dva proelja): u uglovima velike sobe s vie prozora, povezane jednako osvijetljenim hodnikom, iza kojeg se nalazi skupina prostorija s indirektnim osvjetljenjemizraenjem,stubinipristupkaokodtipabr.1. 4. iroka inzula s unutranjim dvoritem iz kojeg se na razliitim etaama preko arkada, galerija ili hodnika prilazi prodavaonicama i stanovima. Mogua je viestruka iskoristivost sa stanovima razliiteveliineibaremdjelominodvostranogosvjetljenja. CasadiDiana

ugaona kua, na spoju dviju strana velike inzule, dobiva dnevno svjetlo samo s jedne bone i jedne eone strane; ekscentrirano unutranje dvorite dovodi svjetlo i zrak prostorijama u unutranjem dijelukue.Sasvakeulicepojedanhodniksastubitemomoguujepristupunutranjostigraevine, tree stubite uspinje se iz unutranjeg poprenog hodnika. Stanovi obuhvaaju jednu do etiri prostorije sastoje se dijelom od jednostavnih nizova soba, a dijelom od apartmana s glavnim prostorijama orjentiranim prema ulici i sporednim, neizravno osvijetljenim. Kod stanova okrenutih unutranjem dvoritu veina je soba neizravno osvijetljena. Arheoloka istraivanja dokazala su postojanjenunikauprizemljuifontanaudvoritu,nonemadokazaopostojanjukuhinja. CasadiSerapideprimjerosobitokomforneinzule sredinje dvorite za svjetlo s arkadama slui na svim katovima kao horizontalni pristup prodavaonicama i stanovima to se nalaze na vanjskoj strani. Vertikalnom povezivanju slui sredinje stubite. Ispred prodavaonica uz glavnu ulicu protee se prigradeni niz arkada, koje u dugim potezima odreuju izgled ulice du velike inzule. Nasuprot glavnom ulazu, u osi dvorita visokizasvedeniprostoruprizemljupodsjeanatablinkuesatrijem. Ta kua povezana je zajednikim termama sa slinom, samo jo veom Casa degli Aurighi"ime se stanovnicimanudinjegatijelailuksuzkupanjausamojkui. Velike su stambene kue sastavni dijelovi sveobuhvatne organizacije javnog ivota u Carstvu, u koji spadaju i trgovake ulice javne kuhinje i terme. Taj velegradski stil ivljenja nakon propasti Carstva ponovojedosegnuttekukasnomXIX.st. Vilaipalaa Rimska gospodarska kua, villa rustica, smatra se ishoditem mnogih tipova gradskih i izvangradskih vila. U njoj, kao sreditu poljoprivrednog imanja, povezana je gospodarska i stambena gradnja. Njezin oblikiveliinaoviseoveliinidobra,vrstiiopseguproizvodnje,topografijiiklimi. Kod velikih imanja (latifundije) stambene se zgrade odvajaju od gospodarskih, natjeui se s gradskim vilama.GospodarevukuunapoljoprivrednomdobruVitruvijezove"villaurbana".Uzorjojje,meutim, villa suburbana, stambena kua pripadnika visokoga gradskog sloja u okolici grada. Medu razliitim tipovima tlocrta jedna se skupina nadovezuje na helenistike vile s peristilom, kakva je Casadel Fauno u POMPEJIMA. Za razliku od nje vile s trijemom najee se sastoje od pravokutne izduene jezgre s prigradenim trijemovima izmeu rizalitno istaknutih bonih krila ili paviljona . Taj iroko rasprostranjeni tiposobitoodgovaraklimiusjevernimprovincijama.

Nennigvila(palaa) naluksemburkompodrujurijekeMozel,sagraenavjerojatnouII.st.Usredozidanogvrtairokog 610 m stupnjevito se na visokom postolju (basis villae) die skupina graevina simetrina po sredinjoj osi. Jednoetani trijemovi sa stupovima proteu se oko stranje strane i bonih fasada glavnezgrade,tesdvijezrcalnojednakesporednegraevineoblikujuprednje dvoritestupnjevano poiriniipovisini.Naglavnojzgraditrokatnabonakrilasasvojimzidanimpovrinamausnaanom su kontrastu s dvoetanim trijemom glavnog proelja, te gotovo poput tornjeva oznaavaju uglove graevine. Simetrinost vanjtine nastavlja se i u unutranjosti, u sredinjoj dvorani koja se protee kroz obje etae. Poloajetiri ugraena peristila sa skupinama stambenih i gospodarskih prostorija odgovarauslojenomprostornomprogramu. Individualni programi sve ee daju peat arhitekturi vila. Sustavi podnog grijanja ublaavaju otrinu klime, ostakljeni prozori oslobaaju prostore ovisnosti o atriju i peristilu, omoguavajui izrazitiju orijentacijupremakrajoliku. Villa imperialis slui kao privatna ljetna vila ili kao sporedna rezidencija s veim ili manjim brojem dvorjanika. U skladu s namjenom i osobnim stilom vladara ona moe biti ladanjska kua ili palaa. HadrijanovavilauTivolijunajedinstvennainpredoujeobaaspekta Hadrijanjujegradiokaosvojurimskurezidencijuoko118138.g.utrifaze.Njezinpoloajnablagoj uzvisini ispred june padine Sabinskog gorja (costa calda) odlikuje se blagom zimskom klimom. Areal velik oko 300 ha prua se prema jugu izmeu dviju udolina s potocima, uz visinsku razliku od oko53m,ralanjenprostranimterasamasvrtovima,gajevima,alejamaibazenima. etiri kompleksa graevina slijede, svaki s vlastitom orijentacijom, konfiguraciju zemljita: palaa usporedna s padinom sjever istok, velika terasa s akademijom i "Timonovom kulom" na nasuprotnom kraju, usporednom s padinom jug zapad. Poikile, neka vrsta foruma s vrtom okruenim trijemovima, prua se u smjeru istok zapad na padini koja se sputa prema sjeveru. Njezinu orijentaciju preuzima i skupina graevina oko "stadiona". Kompleks termi povezan trijemovima slijedi smjer duboke meudoline, u ijem se suenom i sputenom dijelu nalazi umjetno jezero zvano Kanop sa Serapejem. Veliki dio graevina odreen je elementima rimske dravne arhitekture analogno palaama na Palatinu. Neke, meutim, pokazuju tipino "hadrijansku" arhitekturu, prije svega "Piazza d'Oro" uz palau, i vila na otoku, poznata kao "Teatro marittimo"; Hadrijanov privatni studio se kaolanak neutralanog usmjerenja nalazi izmeu palae i poikile u polukrunom ribnjaku, pristupaan samo preko okretnih mostova sa zidovima koji se konveksno i konkavno povijaju, s niama, stupovima i kupolama, te slikovitim bogatstvom unutranjihvizura,onapredstavljasrprivatneladanjskearhitekturesmjeteneusredrezidencije. Udobamonarhijeoblikvladavinese mijenjaodAugustovaprincipataudominat,apsolutnuvladavinu kraljapremahelenistikomuzoru.Privatnakuavladara(princeps)proirujeseucarskupalau. Skupina kua to ju je na Germalu, sjeverozapadnoj glavici Palatina, kupio August, jo slii vilama drugih otmjenih Rimljana (Casa di Livid). No ve je Tiberije na Germalu podigao prostrani kompleks Domus Tiberiana. Njegovi su ga nasljednici proirili sve do Foruma. Neron je sa svojom Domus transitoria planirao lanac vrtova, kolonada, paviljona i vila sve do Eskvilina. Nakon poara 64. g. pod vodstvom njegovih arhitekata Severa i Celera nastaje Domus aurea. Od nje je izmeu ostaloga iskopano 370 m dugakokrilosdvoritemkojeimaeksedruidvoranuskupolom. Nakonkatastrofalnogpoara80.g.DomicijanovarhitektRabirijezamiljaiztemeljanovukoncepciju. Domicijanova palaa oblikovana je u skladu s autoritarnim nainom voenja dravnih poslova. Na junoj glavici palatinskoga brijega (Palatium) poravnavanjem i gradnjom supstrukcija nastaje platforma od oko 160x200mzadvausporednakompleksagraevina:tosuDomusFlavianasjeverukaovladarskapalaa

i Domus Augustana na jugu kao stambena palaa. Obje su ustrojene prema naelu peristila. Domus Flaviasjedinjujeetiriprostranagraevinskakrilaokosredinjegperistila.Istonokrilotvoriskupinastri dvorane, 30 m iroka (!) Aula Regia za dravnike poslove, na ijem se boku nalazi bazilika za savjetovanja i audijencije, te lararij, 'kapela" za boanstva carske kue. Trijem oko visoke terase palae (basis villae) objedinjuje trojnu skupinu zajednikim proeljem. Iz njega se na palatinski prostor (area Palatina)pruajutribalkonanakojimasecarpojavljujepredposlanstvimaiskupovima. U zapadnom krilu kao pandan auli die se velika dvorana za gozbe, "Coenatio Jovis", izmeu dvaju dvorita s vrtovima. Od dvaju povezujuih krila sjeverno slui kao ulazna dvorana sredinjeg peristila vladarskepalae,ajunokaoprolaznagradnjapremajednakomperistiluupalaiDomusAugustana. Stambena palaa s velikim brojem prostorija stupnjevito se die na visokim supstrukcijama jugozapadne padine. Iza slubene rezidencije uz glavni peristil, 12 m nie, oko uputenog dvorita s vrtom, nalazi se carevprivatnistan. Raznolik graevinski program Domicijanove palae poiva na sustavu dvostrukog osnog kria. Uzduna i simetrijska os kojoj je polazite Domus Flavia protee se preko poasnog balkona na palatinskom prostorudonieudvoranizagozbe.Priodavanjupoasti,prisveanimdravniminimailikodgozbecar se najee nalazi na povienom postolju uokviren apsidom, prema kojoj je usmjerena prostorna os. PrekonjeistodobnoseuspostavljaidealnavezasastarimsreditemRima,Forumom(ForumRomanum). Usporedna glavna os palae Domus Augustana prua se tono u suprotnom smjeru od portala u velikoj eksedri preko donjeg peristila kroz rezidencijalnu palau sve do eksedre u istonom gornjem vrtu s peristilom. Toke krianja s poprenom osi lee u sreditu obaju centralnih peristila s prilazima i prolazima od vanjskog ophoda sve do stadiona. Domicijanov Palatium, izijeg imena proizlazi opi naziv palae,ostajeslubenosrediteimperijasvedoDioklecijanovereformecarstva293/97g.n.e. Palae tetrarha u novim upravnim gradovima Nikomediji, Sirmijumu, Mediolanu (Milano), Augusti Trevorum(Treier)iEboraku(York)varirajuprostorneskupineitipovegraevinapoznatesPalatina. Dioklecijanovapalaa odraava ugroenost Carstva i ratni karakter epoheodabirom sheme vojnikog logora kao tlocrtnog predloka za carsku rezidenciju.; na kopnenim stranama istaknute su kule koje tite bokove obrambenih zidina visokih 18 m; vrata osigurana propugnakulima obiljeavaju zavrne toke osnog kria. Cardo i decumanus kao ulice s kolonadama dijele podruje utvrde na etiri etvrti: sjeverne sluezasmjetajvojneposadepalaei uprave, june kao okvir mauzoleja i kao sakralni forum. One se otvaraju prema kardu proirenom u peristil, koji je ujedno prednje dvorite palae. Kardo na jugu zavrava dvoetanim vestibulom s proeljem kakvo ima hram.Ispod luka umetnutog u zabat pojavljuje se car koji prima poasti kao "dominus et deus". Dvorana sa stupovima vodi prema arkadama na morskoj strani. One su, kao i kod velikih vila s trijemovima istodobno etnica uz more i pristup u palau. U njezinu zapadnom krilu nalaze se dvije usporedne dvorane s apsidama: Aula Regia i dvorana za audijencije, na koju se nadovezuje privatni stan s termama. U istonom krilu nalazila se vjerojatno dvorana za gozbe sa sporednim prostorijama. Iz donje etae sa zasvoenim potpornim "podrumima" Porta marina vodi duglavneosidopristanita.

Bazilika Rimska bazilika je komunalna vienamjenska graevina reprezentativnog karaktera, slui kao zatvorena trnica, banka i burza, kao sudnica i kao ope sastajalite. Obino se gradi na rubovima otvorenih trnica, na kojima se najveim dijelom odvija ivot mediteranskih gradova. Prema urbanizmucarskogdobabazilikaulaziustandardniprogramsvakogforuma. Poeci nastanka raznih tipova bazilike do sada su nerazjanjeni. Preobrazba helenistikih tipova graevina u tip s dvoranom (aulom), odreen oblikom unutranjeg prostora uvelike je uznapredovala u II.st.p.n.e.Meuprvimadokumentiranesusljedeebazilike:uRimubasilicaPorcia189,b.Aemilia179, b. Sempronia 170. pr. Kr. Gotovo istodobno slijede skromne dvoranske graevine u italskim kolonijama: ARDEA,COSA,ALBAFUCENSidruge. Na temelju sauvanih ostataka graevina pretpostavlja se da je nosilac razvitka bila Kampanija, njezin najbolje sauvani primjer je bazilika u Pompejima, to su je oko 130. g.p.n.e. podigli Samniani. U formalnom smislu nasljeduju se helenistike tradicije, no osna usmjerenost, te pravilnost i zatvorenost prostorapripadaju,kaoiforum,italskimprostornimkoncepcijama. BazilikaumjestuCosa suprotnostbaziliciizPompeja,sagraenajesredinomII.st.p.n.e.Graevinskotijelozatvorenonatri strane, ire nego due, otvara se preko unutranjeg ophodnog trijema cijelom irinom prema trgu. Nasuprotnojstraniniaustranjemzidupreuzimaulogutribunala. BazilikaumjestuFanu(arhitektjeVitruvijeve)oko27.g.p.n.e. malena forumska bazilika. Presjek tipian za takve dvorane: sredinji prostor, natkriven dvostrenim krovom i slobodnonosivim krovnim poveznicama, izdie se iznad dvoetanih bonih prostora,aprozorskipojasiznadjednostrenihbonihnagibakrovaomoguujeosvjetljenjeodozgo. COSA i POMPEJI variraju iste temeljne elemente: povien srednji prostor, ophod s kolonadama, iznad njega istovrsne galerije, u glavnoj osi tribunal izoliran od glavnog prostora. Razlike poivaju u naglaavanju osi u POMPEJIMA uzduna os, u COSI poprena os, nadalje, u dodatnim elementima, poput odvojenog predvorja, te u pojedinanim oblicima. Tijekom razvoja poveavaju se dimenzije i broj brodova. "Vitruvijanski" tip gubi na znaenju, bazilike rastu prije svega u duljinu. Jednako su esti pristupiipouzdunojipopoprenojosi. JulijevabazilikauRimuposljednjavelikadvoranskagradnjanaRimskomforumu slui kao sudnica, no ispunjava i staru funkciju trnice: tabernae veteres premjetene su na njezinu stranju stranu, te se otvaraju prema vanjskom prolazu. Prema svim ostalim stranama dvorana je, kao natkriveni produetak foruma, otvorena. Umjesto helenistike arhitekture kolonada javlja se iznutraiizvananizrimskiharkadasbavastimsvodovimauophodima. BasilicaUlpiauRimu,arhitektAPOLODORizDAMASKA najvea po tlocrtnoj povrini u sveukupnom sklopu carskih foruma. Ona vie nije samostalna graevina, nego je planirana kao dio cjeline Trajanova foruma. Njezino uzduno proelje, poloeno popreno na glavnu os foruma, dominira njegovim prostorom. Konstrukcija sa stupovima i arhitravom pokazuje uvrijeenu shemu bazilike, ali poveanih dimenzija i s pet brodova. Kao novi elementpreuzetajeizforumskearhitekturepolukrunaeksedra(apsida).Onanaobaeonakraja oblikuje zasebne graevinske dijelove, izolirane od unutranjeg prostora, samostalne i s vanjske strane.Njezinuzornasljedujubrojneforumskebazilikeuprovincijama. BazilikaumjestuAugustaRaurica ponavlja se i popreni poloaj prema forumu i tlocrt Basilice Ulpie. Apside su iznutra prostorno samo jo lagano odijeljene, izvana su ve posve sjedinjene s tijelom graevine. Ophod je reduciran samo na dva bona broda du uzdunih strana. Kasnije se u poprenoj osi pridruuje kurija kao samostalnaprigradnja.Naelouzdunostizadravaidaljesvojuvanost.

BazilikauAspendu dobiva monumentalan karakter zahvaljujui kvadratinom predvorju s velikim lunim vratima. Trobrodan unutranji prostor dijelom se iri zahvaljujui dodatnom bonom brodu. Dug i strog potez kolonada usmjeren prema apsidi pojaava karakter jednoznano orijentirane graevine. Ovdjepoinjerazvitakranokranskiharhitektonskihoblika. Nakon dovretka Ulpijeve bazilike, carska se graditeljska djelatnost u Rimu prije svega okree podizanju palaaitermi. Napredak u tehnici gradnje svodova omoguava naputanje postave stupova i lukova s uskim razmacima, te prijelaz u koncepciju prostora velikih dimenzija. Novi dvoranski tip razvija se u velikim termalna za frigidarije i kaldarije. rije je o visokim dvoranama s velikim krinim svodovima i bonim prostorima s popreno postavljenim bavastim svodovima, ije eone strane i gornji pojas zida imaju velike prozore. Velika dvorana toga tipa prvi put nastaje u Trajanovim termama, istodobno kad i Ulpijevabazilika. Maksencijevabazilika,posljednjavelikaprofanadvoranskagraevinakasnoantikogRima. slijedi, kao i kasnije terme, hadrijanski uzor. Njezina je gradnja zapoeta 306. pod Maksencijem, a dovrena je 312. pod Konstantinom. Stoji na sjeveroistoku Foruma, na podruju koje je prije zauzimala Domus Aurea izmeu hrama Mira (Templum Pacis) i hrama Venere i Rome. Tipoloki i konstrukcijskitajebazilikaslobodnostojeadvoranskagraevinaizvuenaizuobiajenogkonteksta pouzorunavelikedvoraneutermama.Odtipatradicionalneforumskebazilikesauvaoseutlocrtu uzduni osnosimetrini slijed predvorja, srednjeg prostora i apside (Pompeji, Aspend). Umjesto bonih trijemova pojavljuju se na svakoj uzdunoj strani tri samostalna prostora, posve otvorena premasredinjemprostoru,meusobnopovezanairokimprolazima.

Konstantin se odluuje za novu orijentaciju. Na junoj uzdunoj strani dograuje portik s otvorenim stubitem kao reprezentativni ulaz sa Svetog puta, a u poprenoj osi dodaje jo jednu apsidu kao tribunal. Unutranji prostor vie ne odreuju nizovi stupova, koji prostorno odvajaju ophode i galerije u tradicionalnoj bazilici od srednjeg broda po uzoru na peristil. Promijenio se odnos pojedinanihlanaka premasveukupnomprostoru. Prostorno jedinstvo postignuto ponavljanjem pojedinanih elemenata jednake vanosti zamjenjuje se jedinstvom sveukupne mase. Ona je saeta u nekoliko velikih, dijelom plastikih, dijelom plonih elemenata,ukojimaseneposrednoopaakonstrukcijamasivnegradnje. Obje uzdune strane otvaraju se s tri visoka i iroka luka prema bonim prostorima s bavastim svodovima. Ispred stupaca tih divovskih arkada stoje pojedinani kolosalni stupovi. Njihovi korintski kapitelinosekonzole,izboeneuodnosunastupacuporinetokezatrikrinasvodairokograspona. Rastereivanje zidova saimanjem i razvoenjem tlanih sila u nekoliko toaka omoguava velike otvore u zidovima. Na zidovima bonih prostora rasporeeno je po est polukrunih prozora u dva niza jedan iznad drugog. Gornji pojas srednjeg zida gotovo je potpuno rastvoren trodijelnim prozorima u obliku

segmentnog luka, kroz koje u dvoranu prodire obilje priguenog svjetla. U oblaganju zidnih povrina i stupaca obojenim mramornim ploama (opus sectile), u jednakoj obradi poda te u ornamentalnim i plastiki obraenim kazetama, iskazuje se rasko kasnog carskog razdoblja. Kolosalni Konstantinov kip visok 10 m, u apsidi eonog zida naglaava glavnu os prostora. Na vanjtini graevine vladaju iste velebne mjere i povrine kao i unutra, uz gotovo nemarni odnos prema klasinim antikim sustavima ralanjivanja.Tijelograevineistovremenojekonstruktivnooblikovanamasaiprostorniomota. Maksencijeva bazilika nema izravnog nasljednika u tipolokom razvoju. Kranstvo koje je za Konstantina postalo dravnom vjerom stvorilo je svoj tip bazilike, sluei se prvenstveno konvencionalnimoblicima. Terme Terme, tj. kupalita s razliito zagrijanim bazenima za kupanje i plivanje spadaju od carskog doba medu dravne ustanove u svim gradovima Imperija. Iz obinih graevina ogranienih dimenzija, namijenjenih tjelesnoj njezi, razvijaju se centri za rekreaciju stanovnika velikih gradova: reprezentativni golemi kompleksi zaport,igru,kupanjeidrutveniivot.Preteerimskekupalinekulturejesugrkakupalita, povezana prije svega s gimnazijima i palestrama, sreditima tjelesnoga i duhovnog razvitka. Uz njih nastajubazeniiparnekupeljisprostorijamazamasauiodmor(OLIMPIJA,V.st.). Uvoenje podnog grijanja (hipokaust) omoguuje djelotvorno i ravnomjerno zagrijavanje u svakom godinjem dobu. Ve vrlo rano pojedinci i gradovi, napose u Kamapniji, iskoritavaju prednosti mnotva toplih izvora vulkanskog podrijetla. Ve u II. st. privatne terme sastavni su dio graevinskog programa velikih vila u priobalnim mjestima (Pompeji, Baje, Herkulanej, Stabije). Terme u Pompejima ve objedinjuju bitne prostorne skupine koje kupalite pretvaraju u zdravstvenu ustanovu: palestru s prostorijama za presvlaenje i odmaranje, otvoren bazen (natatio) i skupinu zagrijanih kupalinih prostorija sa svlaionicom (apodyterium) i toplom kupelji (caldariurri), kojima je najee pridruena hladna kupelj (frigidarium) te parna kupelj (sudatoriuni). Prema tlocrtu i organizaciji prostora te rane termepripadajutipuunizu:ukupalineprostoreulaziseredomiredomihseistimputemnaputa. StabijsketermePompeji smatraju se najstarijim termama, na parceli priblino trapezoidnog oblika na sjevernom rubu staroga grada; dva ulaza, izmeu prodavaonica u dvjema glavnim ulicama, vode u centralnu palestru.Nanjezinojzapadnojstraninalaziseotvorenbazensprostorijamazaodmoripresvlaenje s obje strane. Na istonoj strani iza trijema sa stupovima nalazi se krilo s kupeljima. Njegova dva dijela, odvojena prostorijama za loenje, oznaavaju se kao kupelji za mukarce i za ene. One se sastojeodjednakognizaprostorija:apoditerijtepidarijkaldarij. Odpoetkacarskograzdobljatermeseukljuujuuopuorganizacijuivotavelegrada.Prostorniplanovi, tehnika i dimenzije poveavaju se do reprezentativnog mjerila slubene dravne arhitekture. Za velike komplekse razvijaju se razliiti tipovi planiranja. Oni se nadovezuju na tip u nizu, najee s tendencijom osnoj simetriji, karakteristinom za rimsku arhitekturu. Udvostruavanjem prostornih skupina, djelomino i cijelih sklopova, nastaje tip dvostrukog niza. Njegove nedostatke izbjegava prstenasti tip, pri kontinuiranom prijelazu iz jednog prostora u drugi, put od polazita moe voditi u dva smjera i opet sevratitinapoetak. Velikiimalitipcarskihtermiobjedinjujuveinuprednostirazliitihtipovaujednomvelikomkompleksu. ZaRimljanesvihslojevakupanjeitjelesnanjegavanasudjelatnostuslobodnovrijeme. VezaAugustapoinjetradicijacarskihtermi,kojihjeunjegovodobauRimubilooko170.Onasubila zasnovananaprivatnojinicijativi:dijelomistokomercijalnenaravi,dijelomzakladezbogprestia. Augustinov zet Agripa sagradio je 25. pr. Kr. kupalini kompleks prema pompejanskom uzoru ali uveanih dimenzija. Kao prve terme s osnosimetrinim tlocrtom nastale su oko 64. Neronove terme, kojesemogusmatratipreteomtipavelikihcarskihtermi,kojijenauzorannainostvarenuTrajanovim

termama,otvorenim109.g.gdjeseprviputusimetrijskisutavukljuujuiokolnivrtovi. TajtipvarirajuiobogaujudivovskegraevineKarakalinihiDioklecijanovihtermi. Prostorni plan nudi raznolike mogunosti za fiziku i intelektualnu rekreaciju, povezane s drutvenim ivotomizbivanjima: za osobnu njegu tijela: pojedinane kupelji, prostorije za masau i odmor: za skupne kupaline aktivnosti: velike dvorane s bazenima s razliitim temperaturama vode, od frigidarija preko tepidarijadokaldarija; zaport:bazenzaplivanje(natatio)ipalestra,uznjihslobodnepovrineuvrtovima; zadrutvenesusreteirazonodu:dvoraneitrijemovizaetnju,vrtovisgraevinamapoputnimfeja, paviljonaitaberni; za obrazovanje: knjinice i predavaonice. U njima se pored umjetnike opreme u mozaicima, mramornim intarzijama (opus sectile), zidnim slikama i arhitektonskim ukrasima nalaze i pojedinanaumjetnikadjela,prijesvegaoriginaliikopijeznaajnihgrkihkipara. Podizanje i odravanje velikih kompleksa mogue je samo zahvaljujui opoj organizaciji velegradskog ivota s njegovim tehnikim dostignuima i uslugama: vodovodima, kanalizacijom, ulicama te carskom i gradskom upravom. Sam kupalini pogon zahtijeva radnu snagu i tono isplaniran raspored za dovoz goriva,grijanje,ienjeinadzor. Graevinska tehnika nadmono rjeava problem podizanja velikih graevinskih masa i natkrivanja irokih prostora. Teka masivnost ranijih graevina kod termi se zamjenjuje lakom i ralanjenijom strukturom. Uporaba cementne grae omoguuje izvedbu bavastih i krinih svodova velikog raspona sasustavomraspodjeleteretanamalenbrojtoaka. Paljivo usklaena visina pojedinih dijelova zdanja u zonama najjaeg pritiska svodova odgovara postupnom podupiranju (bazilikalni presjeci). U sredinjem podruju dvorane su vrlo visoke, irokog raspona i velikih otvora (usp. Maksencijeva bazilika). Protuteu stvara nii, vanjski prostorni pojas s manjim prostorijama niih svodova i masivnim vanjskim ziem. Najosjetljivije toke, poput uzdunih proelja frigidarija okrenutih bazenima na otvorenom, ojaane su velikim stupcima ili su osigurane upornimlukovima(kontraforima). Sposobnost rimskoga carskog doba da stvara nove tipove poiva na punom ovladavanju graevinskom tehnikom, koja se novim graevinskim programima sve vie odvaja od grkih uzora. U velikim termama u potpunosti se razvijaju naela rimske arhitekture: racionalnost, ekonominost, oblikovanjeprostora,aksijalnost,simetrinostimonumentalnost.Velikicarskitiptermisveobuhvatno spajanizoveprostora,kombinirajuiihsdrugimvrstamagraevinskihsklopova. DioklecijanovetermesagraeneusjeveroistonomdijeluRimakaopukokupalite One stoje slobodno sred vrtne povrine vel. 356 x 316 m = oko 11 ha. Vijenac eksedri i paviljona odvaja taj slobodni prostor od gradskih stambenih etvrti. Uzduna simetrijska os slijedi orijentaciju sjeveroistokjugozapad, uvrijeenu od Trajanovih termi: od ulaznih vrata do sredita velike eksedre kroz sredinju skupinu velikih kupalinih dvorana. Ona presijeca poprenu os u frigidariju, koji je ovdje cella media,glavnovoritesvihputovaismjerovapogleda. Posjetioci se rasporeuju od glavnog ulaza ili prema vrtovima ili prema ulazima koji se nalaze sa strane otvorenog bazena (natatio). Od dva usporedna puta jedan vodi kroz ulaznu dvoranu (predvorje) bono odbazenazaplivanjeuprostorijezaprijamizmeupalestreifrigidarija,adrugikrozvestibuluapoditerij a odande u palestru, u posebne kupelji i u prostorije za odmor, odnosno sa strane prema bazenu za plivanje. Poprene veze omoguuju prelaenje ili obilazak po volji posjetioca. Simetrija i aksijalnost nisu samo estetski, ve su istodobno i funkcionalan i praktian sustav reda, koji u graevinskom sklopu veliinegradskeetvrtiomoguujelakosnalaenjezahvaljujuitransparentnostiarhitekture.

 I u provincijama nastaju sklopovi prema istom uzorku (npr. Kartaga, Trier). Obiaj gradnje termi i javnih kupalita iri se iz RIMA cijelim Carstvom zahvaljujui monoj organizaciji i tehnici. Osim gradnje termi u vojnim logorima i u gradovima iskoritavaju se i ljekovita vrela na mjestu njihova postojanja, te se opremajuodgovarajuimljeilinimgraevinama.NjihovatradicijaumnogimmjestimatrajeiuXX.st. RimskokupaliteuBadenweilerupodignutovjerojatnooko70.g.podVespazijanom tlocrt pokazuje zbijen dvostrani sklop tipa u nizu. Njegovu jezgru ini skupina od etiri kupaline dvorane sagraene neposredno iza izvora, u kojima su termalni bazeni. Dva zavrnuta stubita povezuju ih s usporednom skupinom manjih kupelji, koje se sastoje od jedne hladne i jedne tople kupelji, te od zajednike parne kupelji. Strogoj podjeli ovih skupina prostorija po sredinjoj osi odgovaraustrojdvajuozidanihulaznih dvorita.Odprostorazapresvlaenjesobjestranevestibula onajsesjevernimoezagrijavatizahladnogvremena. Kazalite Tradicija je kazalita u Rimu razmjerno mlada. Prvi "ludi scaenici" prema grkom uzom odrani su 240. g.p.n.e. (dramatiar: Livije Andronik). Za razliku od Grke igra nije povezana s vjerom, predstava je od samogpoetkanamijenjenazabavipublike. Prve kazaline graevine sastoje se od provizornih drvenih postolja s pozornicom, izaijeg se stranjeg zida nalazi prostor za presvlaenje glumaca. Godine 154. g.p.n.e. odustalo se od gradnje kamenog kazalita; 68. g.p.n.e. gradi se drvena zgrada s polukrunim uzdizanjem nizova sjedala, a u KAMPANIJI je ve uobiajena gradnja od kamena. Tek 5552. g.p.n.e. Pompej na Marsovu polju gradi veliko kazalite odkamenapremagrkomuzoru(Mitilena).TajprototipnasljedujuMarcelovokazalite,togajeodluio graditi Cezar, a izveo August izmeu 13. i 11. g.p.n.e., te gotovo istodobno Balbovo kazalite. Taj tip kazalitabrzoseiricijelimCarstvomteseudomaujeinahelenistikompodruju. Rimsko kazalite preuzima sve vane elemente grkog kazalita, prevodei ih u novu koncepciju kazalinog prostora. U Grkoj je kazalite uklopljeno u organini prostor prirode, kod Rimljana ono je unutranji prostor samostalne graevine, potpuno odvojene od okolice (autarkian prostor). VITRUVIJE prenosi shemu, koju u osnovnim crtama potvruju sauvane kazaline graevine. U koncentrinim polukrugovima gledalite (cavea, auditorium) obuhvaa orkestru reduciranu takoer na polukrug, koja se gotovo i ne upotrebljava kao povrina za nastupe. Na njoj su najee sjedala magistrata. Kao pozornica slui proscenij (proscenium), na obje strane neznatno proiren i straga omeen proelnim zidom scene (scenaefron), a s bokova njezinim istaknutim krilima (versurae). Grki

proscenij, koji polukruna orkestra tek dotie u jednoj toki, sa strane je slobodan i odvojen od gledalita. U rimskom kazalitu krug opisan oko sredita dijelom prolazi iza zida scene.

Upisani dvanaesterokut odreuje u zidu scene pet vrata (portali) nasuprot pet stubita donjeg dijela gledalita kavee. Podloga te egzaktne ali pomalo krute geometrije jest sustav osi koje se sijeku u sredinjojtoki. Rimska se tradicija jo izrazitije potvruje u unutranjem prostoru i vanjskom obliku graevine. Kod VITRUVIJA se spominju jo i trokutaste kulise ra okretanje, to stoje koso u uglovima. Za sveane ulaske ili masovne prizore predvieni su lukovi prolaza koji vode ispod gledalita, a koji se spajaju bono od orkestre.Iznadnjihnalazesetribunali,otvoreneloezaslubenikekazalitailizavisokegoste. Izvana visoki prsten zida s viekatnim arkadama obuhvaa ljevkasto gledalite. Ono poiva na sustavu nadsvedenih, koncentrinih hodnika, radijalnih stubinih krakova te potpornih zidova. Brojevi koji obiljeavaju razne hodnike i stubita odgovaraju oznakama na ulaznicama posjetilaca. Kazalite se tako puni i prazni u kratkom roku. Kod slobodnostojeih kazalita ulazi rasporeeni oko cijelog polukruga vodeizravnonastubitazaodgovarajueredovegledalita. Kazalite u Aspendu, to ga je u II. st. pod MARKOM AURELIJEM podigao arhitekt ZENON, spada medu najbolje sauvana kazalita u provincijama. Prsten gledalita i scenska graevina kao zatvorene graevinske mase stoje visoko iznad grada. Zatvoreni prostor za oko 7.000 gledalaca u potpunosti se usredotouje na pozornicu i visoku scensku pozadinu. Bogata arhitekturaeonog zida scene objedinjuje prostor kazalita. Konzole na vijencu zavrnog trijema nose niz jarbola za razapinjanje jedara platnenog krova. Slina konstrukcija jarbola i napete uadi podrava drveni rezonantni poklopac iznad pozornice. Tri(rjeepet)portalauzidusceneipojednanabonimkrilimaslueglumcimazanastupe. Nakon propasti Rimskog Carstva i pobjednikog nastupa kranstva, tradicija antikog kazalita posve je zamrla. Kad je u doba renesanse, poslije gotovo jednog tisuljea, obnovljena, rimsko je kazalite sluilo kaopolaznatokanoveeuropskekazalinearhitekture. Afiteatar Od predstava i svakovrsnih igara rimsko su gledateljstvo najvie oduevljavale borbe gladijatora (ludi gladiatorii). Njihovo je podrijetlo u etruanskim pogrebnim igrama, a 264. g.p.n.e. ule su u rimsko drutvo kao spomenigre posveene preminulim lanovima otmjenih obitelji. Senat ih 105. g.p.n.e. proglaava slobodnom predstavom za opinstvo. Od 186. g.p.n.e. pridruuju im se hajke na ivotinje sline lovu (venationes), a kasnije i pomorske bitke (naumachiae). Igre se najee zbivaju u amfiteatrima.

Oblik amfiteatara nastaje kao i kod kazalita od provizornih drvenih tribina, koje su na poetku opasivaleborilitenaforumu,akoseigrenisuodravaleucirkusnjegovimpovienimtribinama.URimu je pod CEZAROM KURIJE MLAI podigao takozvani dvostruki teatar od drva, kod kojeg su se dva polukrunaprostorazagledaoceokretanjemmoglaspojitiukrunogledalite. AmfiteataruPompejimaizmeu8070.g.p.n.e. nastajevrsto kazalite za 20 000 gledalaca; ta graevina od kamena i zemlje najstariji je sauvani primjerak, u kojem se jasno razabiru temeljni oblik i organizacijsko naelo tog italskorimskog tipa kazalita, npr.: ovalan oblik arene i gledalita, voenje gledalaca kroz galeriju, podizanje prvog niza tribina u obliku postolja i razdjelnog prstena iza njega kao prstena koji prima optereenje visokoga gledalita, ukruivanje vanjskog zida visokim lunim niama izmeu zidanih stupaca, konzole na krunituzidazajarbolekojinoseplatnazazatituodsunca. AmphitheatrumFlavium(Colosseum)Rim(7080g.) pompejanski koncept dosegao je punu zrelost i monumentalnost, podigli su ga carevi Flavijevci VESPAZIJAN i TIT; dimenzije amfiteatra su: duljina 187,75, irina 155,60, visina 50,75 m. Kapacitet oko 50 000 gledalaca. Oval arene, oko 49x79,35 m sastavljen je kao i u POMPEJIMA od segmenata kruga. Povrina za predstave poiva na podzemnoj etai dubokoj 712 m s hodnicima, rampama, stubama,dizalima,kavezima,odajamaiarsenalomzatehnikuopremuipomagala;

kavea je, kao i u kazalitu, sagraena oko arene u prstenovima koji se koncentrino uspinju. Gledaoci se raspodjeljuju prema drutvenom poloaju: na krunom postolju s udobnim sjedalima i bogato ukraenom ogradom sjede uglednici, lode u poprenoj osi namijenjene su caru i tribunima. Potom na sve udaljenijim sjedalima prema gore slijede imuni graani, srednji stale, ene i masa puka. Puku su uglavnom namijenjena stajaa mjesta ispod trijema na 5. katu. Na vijencu stoji niz jarbola za platnene zaslone. Na krunitu zida jarbole pridravaju kamene konzole. Skupina mornara s krova trijema pomou konopaca usmjerava platneni krov. Struktura graevine analogna je onoj kazalitaupoveanommjerilu.Zakrivljenaplohagledalitakojaseuspinjepodkutomod37poiva nasustavuod7koncentrinihprstenovaarkadasastupcimakojesuuviekatovapostavljenejedne iznaddrugih,slinoakveduktima.Izmeunjih80radijalnihzidovaprimatlanusilusvodovainizova

sa sjedalima u gledalitu. Meusobno su oni povezani bavastim svodovima. Iznad i ispod njih stubita vode prema razliitim pojasevima tribina. Primijenjeni su svi tipovi svodova to ih poznaje rimska graevinska tehnika: bavasti i krini svod, kose plohe o kamena, opeke i cementne grae. Kao statiki kostur u ziu od opeka slui oko 560 stupaca od travertina, meusobno uvrenih rasteretnimlukovima.Velikikameni blokoviotrihbridovapostavljenisubez buke,povezanisamo metalnim kopama. Potisnoj sili gledalita u njegovu kosom usponu suprotstavlja se ovalni prsten postolja irok oko 3,6 m i niski nosai arkada unutranjeg hodnika kao potpornjaci. S gornje strane ophodni trijem najvieg sloja tribina slui kao vertikalno kompenzacijsko optereenje. Monolitna struktura pokrova gledalita od cementne grade pridonosi raspodjeli pritiska. Statiki sustav slui istodobno i usmjeravanju struje posjetilaca. Kao u kazalitima brojevi na ulaznicama posjetilaca odgovarajuonimanastupcimaiznadhodnikaistubita,tevodepremaulazimaiizlazima. Arhitektonska ralamba uglavnom se poklapa s konstrukcijom. Stupci arkada nemaju nikakve statike funkcije, kao kod gradnje arhitravima, ve slue samo ralanjivanju masivne arhitekture. Sitni pojedinani oblici svjesno se izbjegavaju, jer bi se u masi graevine izgubili. Sustav ralambe tri donja kata ne nastavlja se na etvrtom, gdje je zidna ploha ralanjena plonim pilastrima i malimprozorima. Amphitheatrum Flavium stvorio je mjerodavan tip rimskog amfiteatra. On postaje uzorom za velika kazalita u gusto naseljenim i bogatim gradovima Italije i svih provincija, npr. Pozzuoli i Verona u Italiji,ElDjemuAfrici,ArlesiNimesujunojFrancuskoj,PulauHrvatskoj. Graevinezatrgovinuiobrt Sauvanesutekmalobrojneproizvodnezgrade.NekolikomlinovazamaslineuTunisu(npr.uBrisagneu, II/III. st.), odnosno jedan veliki mlin u junoj Francuskoj (Barbegal, IV. st.) pokazuju da je rimska graevinskatehnikasvojimkonstrukcijamadoraslatipovimagraevinasgolemimprostorijama. Trgovini su potrebna velika spremita (horrea), a za prodaju na malo prodavaonice (tabernae). One su smjetene u prizemljima najamnih kua du glavnih ulica. Na rubovima trnica najee su okupljene u cijele nizove ili blokove prodavaonica, esto iza trijemova. Odreene trgovake grane katkad imaju vlastitegraevine.PoznatisuprimjerinaforumuuPompejima:macellumkaotrnicaivenihnamirnica iEumahijinazgradazatrgovinusuknom. UlukomgraduOSTIJIopaaseoko150.g.prijelazizistegradnjespremita(horrea)utipslianrobnoj kui. Takav su primjer i "Horrea Epagathiana", sjedite privatne uvozne tvrtke. U trokatnom bloku graevina oko sredinjeg dvorita s arkadama okupljen je velik broj prostorija za skladitenje, upravu i prodaju. Uz ulina proelja u prizemljima zgrada niu se potom za Ostiju uobiajene taberne. U sveukupnom dojmu arhitektura od opeka odgovara istodobnoj gradnji stanova u velikim viekatnim blokovimanajamnihkua. Trajanova trnica u Rimu po veliini i znaenju nadilazi sve privatne graevinske komplekse te vrste, dovrenajeoko110.g.zajednosTrajanovimforumom. trnica dijelom podupire zapadnu padinu Kvirinala; njezina je funkcija povezana s gradnjom izrazito reprezentativnog foaima utoliko to preuzima brojne prodavaonice, radionice i urede, to su se nalazili u tom gusto izgraenom dijelu gradske jezgre, a koji su maknuti s foruma; sustav potpornih zidova, terasa, pristupnih ulica i stubita stvara prostor za oko 150 prodavaonica, ureda, skladita dijelom ugraenih u padinu i za jednu veliku dvoranu; est katova stepenasto postavljenih jedan iznad drugoga Via Biberatica dijeli u dva jasno odvojena odsjeka: jedan iznad, drugi ispod ulice. Donji su katovi na irokoj ulici koja obilazi oko foruma i brzo su dostupni kroz portal njegove eksedre, iji polukruni oblik ponavlja dvoetano arkadno proelje s pojedinanim tabernama. Iza njihpadinomvodiViaBiberatica,kojunastranipremaforumuobrubljujuzgradesprodavaonicama nakat.Nastranipremabrijegusauvalaseivelikazatvorenatrnica(aulacoperta,aulaTraiani),ija

tona funkcija nije poznata. U njoj se spajaju dva graevinska trakta, nalik drugim zgradama s prodavaonicama,akojiinastraniudolineinastranibrijeganastavljajustepenastopodizanjecijelog sklopa.Slijepaulicakojavodiizmeunjihzasvedenajesaestvelikihkrinihsvodova.Iznadtaberni poredanih s obje strane, a ispred uvuenih gornjih etaa, popreni se lukovi svodova otvaraju na galerijesprodavaonicama.

Cjelokupni sklop trnice kao i sama pojedinana graevina zatvorene trnice dvorane odlikuju se usklaenou funkcije, konstrukcije i forme. Polukruni oblik trnice ne preuzima samo izvana polukruni oblik eksedre na forumu, ve ojaava snagu upiranja o bok brijega. Radijalno rasporeene taberne s bavastim svodovima oblikuju meusobno sapinjue odjeljke tlanog prstena koji odolijeva pritisku zemlje, a istodobno preuzimaju vertikalni pritisak etae s terasom. U arhitekturu s lukovima od opeke ugraeni su kontrastni elementi okvirne konstrukcije od svijetlog kamena. Na putu prema racionalnoj i svrsishodnoj arhitekturi najdalje je otila zgrada zatvorene trnice. est krinih svodova od cementne grae poiva na konzola ma od kamena, istaknutim na stupcima od opeke. Otvoreni potporni lukovi premouju ulice s prodavaonicama na gornjoj etai, odvodeipotisaksvodovanazidovegornjegnizaprodavaonica. U Trajanovoj trnici jasno se vide obrisi novog specifino rimskog stila masivne gradnje. Njemu vie nije potreban helenistiki kanon oblika, on volumene ralanjuje jednostavnim, tehniki uvjetovanimformamanastalimnatemeljunovihkonstrukcijskihodnosa. Ininjerskegradnje ZaorganiziranjeRimskogCarstvabilajepotrebnamreaprometneikomunalneinfrastrukture:putovina zemlji i vodi, luke, mostovi, vodovodi i kanalizacija. Izgradnja strateke mree cesta poinje 312. g.p.n.e. sApijevomcestom(ViaAppia)odRimadoKapue. Mostovi Mostoviseisprvagradesamonamalombrojuprijelazaprekorijekaidolina. U Rimu u V. st.p.n.e. most od debelih brvana prema etruanskom uzoru, Pons sublicius, zamjenjuje skelu kojom se prelazio Tiber. 55. g.p.n.e. CEZAR je u deset dana dao premostiti RAJNU mostom od brvana,uvrenimpotpornimipoprenimgredama. Na vanim prijelazima mostovi od kamenih stupaca s kolnicima od brvana zamjenjuju drvene mostove, npr. u Rimu, 179. g.p.n.e. Pons Aemilius. Takve se konstrukcije rabe tijekom itave antike, npr. za KONSTANTINAuTRIERUiKOLNU(15stupaca,duljina420m). Napredak u tehnici gradnje svodova omoguuje gradnju kamenih lunih mostova. 142. g.p.n.e. svodove najprije dobiva Pons Aemilius. Slijedi ga 62. g.p.n.e. danas jo posve sauvan Pons Fabricius, prijelaz na Tiberski otok. Njegova dva geometrijski savrena polukruna luka dopunjena su ispod rijeke protulukovima,takodaoblikujupunikrug.OblikomkonstrukcijeoniodgovarajuVITRUVIJEVOJteoriji. Luni mostovi sauvani ili rekonstruirani u Italiji i provincijama pojavljuju se kao varijante jednog osnovnogoblika.Njihoveglavneznaajkejesu:

1. Lukovi oblikovani kao isti polukrugovi odnosno segmenti kruga. U nekim sluajevima lukovi su protulukovimadopunjeniupunikrug. 2. Kolnikkojisepenjepremasreditu,prianjajuitojemoguetjenjeuzluk. 3. Stupci mostova nisu posebno naglaeni, ploni su zidani elementi izmeu dominantnih lukova. Kod stupaca izloenih struji dograeni su kljunasti valobrani. Nema naglaavanja potpornjaka niti funkcijenoenja. 4. Rasteretnilukoviuziduiznadstupacaizloenihstrujiipotpornjakanaobalisluezaprolaznabujalih voda. Odreenioblikmostaproizlaziizbrojaislijedatihelemenata,auskladusa: a) irinompodrujakojevaljapremostiti=brojiirinalukova b) razlikom u razini izmeu ceste i povrine vode, odnosno dubinom doline = visina lukova i nagib kolnikadotjemenetokemosta. Osim tih konkretnih pretpostavki presudne su i proporcije luka i stupaca. Dominantan element uobiajenih mostova gotovo je uvijek luk. Stupac je veinom u drugom planu. Kao snaan naglasak katkad djeluje samo valobran prigraden u smjeru iz kojeg dolazi struja rijeke (npr. u VERONI). Odnos se mijenja kod dubokih dolina gdje visoki stupci moraju podii lukove iznad dna doline. Tada lukovi i stupci inejedinstvenuarkadu,avijenacoznaavauporinuzonu. Akvedukti ee nego kod mostova takve su arkade karakteristine za akvedukte. Zidani vodovodi dovode pitku voduugradoveestosudaljenihizvoraubrdima.Zbogslabog,alikontinuiranogpada,dolinenanjihovu putumogusepremostitijedinopomouvisokihmostova.TijekomstoljeaRimjezasvojestalnorastue potrebe izgradio 24 vodovoda. Najstariji medu njima, Aqua Claudia, nastao je u doba cenzora Apija KlaudijaistodobnokadiApijevacesta.Uvizurigradajasnoseistiuestoviekatnearkadeakvedukata. PontduGarddiojevodovodasagraenogoko15.g.p.n.e.zacaraAUGUSTA,

njimejeugradNIMESdovedenavodaizudaljenostiodoko50km,spadomod0,30,4%;dvoetani akvedukt premouje dolinu rijeke GARDON u duljini od oko 275 m i na visini od oko 49 m. Donji red arkada sastoji se od est lukova visokih oko 20 m, raspona od oko 15,75 21,50 m. Otvor iznad ljetnog rijenog korita osobito je irok. Drugi red arkada neznatno je nii, no njegovih 11 lukova odgovara donjima. Ozidani kanal za vodu visok 1,85 m, irok 1,20 m poiva na osobito niskom nizu arkada s 35 lukova,ija je postava stupaca usklaena s velikim arkadama. Takva postava lukova ne proizlazi ni iz kakve tehnike nunosti, ve ponajprije slui poboljanju cjelokupne proporcije akvedukta. Osobitost su kameni blokovi koji slino konzolama izbijaju iz luka iznad vijenaca uporita (imposta). Tijekom gradnje oni su sluili za podravanje graevinskih skela, a poslije nisu otklesani,bilozbognamjeredaihseiskoristikodkasnijihpopravaka,bilozbog eljezaritmizacijom stupova. Zie arkada od obraenih klesanaca vezano je bez buke i bez metalnih kopi, kanal za vodu sazidan je od opeke i obloen vodootpornom bukom. Slino oblikovanje arkada, ukljuujui i konzolnekamenove,pokazujemostuNarnijuuUmbriji,sagraentakoerzaAugusta. Paljivo proporcioniranje tih namjenskih graevina nije samo znak "augustovskog klasicizma", ve prijesvegadokazkakosuvisokoznaenjeRimljanipridavaliarhitekturitehnikihgraevina.

Svetita Rimska svetita svojim ustrojem oponaaju etruansku shemu gdje svako svetite predstavlja templum: omeenu, posveenu povrinu, sa sjecitem osi orijentiranim prema jugu ili prema istoku. Templumdopunjujekuailijednostavnijehramzakultnikipilirtvenioltar. Nasuprot raznolikosti grkih svetita Etruani stvaraju jednu temeljnu shemu gdje se struktura starijih prirodnih svetita prilagoena terenu nadomjeta strukturom prema geometrijskim pravilima. Podudarnost pravilnog urbanizma i svetita dokazani su u Marzabottu u VI. st.p.n.e. Iznimni, Jupiterovo svetite na Kapitoliju u Rimu, sagraeno za etruanske vladavine, prilagodava se obliku breuljka bremenitogtradicijom. Kod rimskih svetita tu Izvornu slobodnu povrinu oni omeuju u prostor trga, kojim dominira hram na postolju.Svetitetakopoprimaobliksakralnogforuma.Nasliannainsvakigradskiforumdobivajedan hram kao dominantu. Slinost obaju tipova trga i istovjetnost politikoga i sakralnog foruma odgovara uskojisprepletenostijavnogaivotaikulta. Preuzimanjem grkih oblika arhitekture rimsko graditeljstvo istupa iz italskog provincijalizma, te se ukljuuje u jedinstvo mediteranskohelenistikog svijeta oblika. Na koncu republikanskog razdoblja, u Sulino doba, sagraena su terasasta svetita kao zaeci specifino rimske monumentalne arhitekture na novoj tehnikoj podlozi. U Palestrini, Tivoliju, Terracini i Sulmonu tip pravilnog svetita s hramom na postolju, trijemovima i Otvorenim stubitima po helenistikom uzoru povezuje se s novorazvijenom supstrukcijskomarhitekturom. SvetiteHerkulaPobjednika(HerculesVictor)uTivoliju glavna terasa poiva na visokoj podgradnji od potpornih zidova, nasutih dijelova i bavasto nadsvedenih prostora, koje presijeca tunel jedne od glavnih rimskih cesta ("Via Tiburtina"). Dvoetani trijemovi, od kojih su gornji uvueni, ine arhitektonski okvir iz kojega hram izlazi kao ominanta. Na postolje hrama u visini gornjeg trijema vodi iroko otvoreno stubite. Ispred njega uputen je u terasu stepenasti polukrug slian kazalinoj kavei, koji opasuje mali trg slian orkestri. Na njega se s razine ulice s obje strane uspinju stuhine rampe. Visoka proelna gradnja poput zida scenezatvaratrgiterasu.Istodobnoonakaoprotuteahramudominiranjegovimpredprostorom. JupiterovosvetiteuBaalbekunajveisakralniforumrimskogIstoka rimskohelenistika shema povezana je s tradicijom sirijskog kulta boga Baala. Neuobiajeno velik hram, pseudodipter prema jonskomaloazijskom uzoru, stoji na visokom podiju sa irokim otvorenim stubiem. Trg je okruen dvobrodnim trijemovima s nizom ugraenih eksedri i dvorana. Oko estostranog prednjeg dvorita podignuta je skupina graevina kaoominantavanjskogprostora. Prolazstrojimvratimavodiudvoritehrama.Oscijelogkompleksanaglaenajeodpredvorjapado unutranjosti hrama irim razmakom srednjih stupova odnosno otvora vrata. Unato zapreci to je ini visoki toranj oltara s promatrakom kulom prema sirijskoj tradiciji, dosljedno je provedena aksijalnost, ralamba prostornih nizova i stupnjevanje visina. Sredinje podruje Jupitera Heliopolskog dopunjuje skupina daljnjih sakralnih graevina. Djelovanje Jupiterova hrama osobito jepojaanousporednompostavomjednakog,alinetomanjegBakhovahramanajunojstrani.

Hram U rimskoj sakralnoj graevini stapaju se staroitalski, etruanski i grki elementi. Grki uzor djeluje formalno na pojedinosti arhitekture i plastikog oblikovanja. Nekadanjoj prevlasti Etruana odgovara njihovutjecajnavjerskeobrede,organizacijasvetitaitemeljnioblikhramova. Prve kue za kultne kipove potjeu vjerojatno od praoblika egejskog megarona. Podjela graevine u glavni prostor i predvorje odrala se sve do kasnog razdoblja; jednako tako i tipine znaajke drvene gradnje,npr.irokapostavanosaapredvorjauravninisazidovimacele: svietruanskihramovistojenapodiju,upadljivoizdignutiiznadsvetogpodrujaiokolnihzgrada; naproelnojstraniirokootvorenostubitepenjesepremapredvorjusastupovima; umjereno nagnut dvostreni krov sa svih je strana izrazito naputen. Njegov pokrov od peenog glinenog crijepa na strehama i na eonoj strani zavrava raskonim ukrasnim crijepovima. Na proelnomzabatuestostojeplastikiiveskupinefiguraodterakote. ZatlocrtVITRUVIJEprenosiodnosduljinepremairini=6:5,celaipredvorjezauzimajupopoladuljine.U produetku zidova cele stoje po 2 stupa, na kojima poivaju glavne grede krovita. Tako uz trodijelnu celu nastaje predvorje sa est traveja i etiri proelna nosaa. Sredinji traveji, proireni kao i srednja cela, naglaavaju usmjerenje hrama. Poznati su i etruanski odnosno staroitalski hramovi s tlocrtom izduljenogpravokutnikau odnosu2:1,sjednomprostranomcelomipredvorjems2ili4proelnastupa, bezunutarnjihnosaa. Rimski hramovi preuzimaju navedene elemente hrama na postolju s predvorjem i otvorenim stubitem. Naglaavanje usmjerenja i frontalnostesto se pojaava umetanjem hrama u trg svetita, koji je slian forumuhelenistikiutjecaj. HramJupiteraKapitolijskogposveen509.pr.Kr. unadmetanjusgrkimgradovima(CUMAE,TARENTUM)dobivaproeljesaeststupovainastavak stupova na stranama, ime nastaje neka vrsta ophodnog trijema. Trodijelna cela, prostrano predvorje i pun stranji zid, krovna konstrukcija i dekoracija imaju naglaeno etruanskorimski karakter. Hram je sauvan u tlocrtu i jezgri zgrade pri svim obnovama, dok se oblikovanje vanjtine promijeniloucarskodobauduhuhelenistikogstila.

Od II. st. pr. Kr. sve se vie opaa utjecaj grkih sakralnih graevina. Drevni nain gradnje drvetom sa svojim tekim, zdepastim proporcijama uzmie pred stroom izvedbom i preuzimanjem grkih redova,

prije svega korintskog. Mijenjaju se i tlocrti. Stranini odnos povrine postolja pomie se na oko 5:3 do 4:2. Poveavanje duine najvie se odraava na celi. Umjesto trodijelan, prostor cele najee je jednodijelan, ananjegasenadovezuje prostranopredvorjebezunutranjihnosaa.Temeljnimsetipom smatra hram s jednodijelnom celom i predvorjem s etiri proelna stupa (tetrastylos) u dubini od 23 jarma. Razmak izmeu srednjih stupova prema staroj tradiciji najee je povean. Proelje je esto proireno na est stupova (bexastylos) s bonim trijemom (ald) koji, slino kao kod grkog hrama, vodi dubonihstranadostranjegzidacele. Pri nedostatku mjesta i kod manjih hramova dogaa se da niz polustupova ili pilastara, prislonjen uz zidcele,kaoslijepaarhitekturanastavljaredstupovaizpredvorja(NIMES). U carskom razdoblju pojavlju se kombinirani tipovi i kolosalne dimenzije, prije svega u Rimu i na helenistikom istoku, gdje se sklonost raskoi spaja s rimskom potrebom za reprezentacijom. Proelja s osam ili deset stupova, oponaanje grkog periptera na visokom postolju (Baalbek), umetanje apside u stranji zid cele, bavasti svod ueli, razni oblici plastike slijepe arhitekture na njezinim zidovima sve su to znaajke razliitih epoha, iji je stil presudno odreen voljom pojedinih careva. (FLAVIJEVCI, SEVERI,"sirijskibarok").Uproporcijamaosobitosuskladnihramovispoetkacarskograzdoblja. MaisonCarreeuNimesu,hramnastaozanamjesnitvaAugustaiAgripe dobrosauvanprimjertog"augustovskogklasicizma";tlocrtsesastraninimodnosomodoko1:2i brojem stupova od 6:11 pribliava grkim uzorima. Red vitkih korintskih stupova kao slijepa arhitektura obilazi graevinu i sa stranje strane; s visokim postoljem, prostranom celom, te predvorjemistubitemkojeseuspinjedonjegaonjepotpunourimskojtradiciji. Poseban oblik ine hramovi s popreno poloenom celom, predvorjem ispred svetita i otvorenim stubitem, koji se diu na razliitim mjestima u RIMU (stari Panteon, Hram Sloge na Forumu, Vejovov hramnaKapitoliju).Njimavaljapribrojitiinizkrunihhramova Graevinekrunog(centralnog)tlocrta Tehnika i oblici prapovijesnih krunih graevina s kulturnim su strujanjima dospjeli iz istonoga u zapadno Sredozemlje, gdje su, stoljeima nakon propasti mikenske kulture, njihove prostorne ideje u rimskim centralnim graevinama dobile novi zamah. Isprva Rimljani od Grka preuzimaju oblik tolosa, krunoghramascelomkrunogoblikaiophodnimtrijemom. VestinhramnaForumuRim kruni tlocrtni oblik se moe tumaiti kao prenoenje starolatinske krune kolibe u monumentalni kameni oblik, povezan s oblikom rimskog hrama na postolju; sauvani hram predstavlja inaicu u graditeljskom stilu razdoblja III. st. Stupovi korintskog reda stoje na zasebnim postoljima, koja se istiu na krunom podiju. Otvoreno stubie izmeu istaknutih zaslona daje centralnoj graevini znaajkuusmjerenja.Plitkastepenastapodgradnjajojednomizvanaopisujekrunuliniju. Za svoje monumentalne grobnice Rimljani od Etruana preuzimaju staromediteranski tip krunoga grobnoghumka,tumula.TajtipsvojnajveidometpostieuAugustovumauzoleju,visokomoko44m. Od sredine I. st. pr. Kr. oblik humka zamjenjuje se monumentalno poveanim zidanim valjkom, naijem se vrhu, iznad nadsvedene grobne komore, nalazi zemljani humak pokriven raslinjem. Prototipom se moe smatrati grob CECILIJE METELE. Kod Hadrijanove grobnice (danas Castel Sant'Angelo) zidni valjak na10mvisokomkvadratinompostoljudostiepromjerod64m. Gotovo istodobno s velikim zidanim prstenovima, zahvaljujui razvoju tehnike gradnje svodova (cementna graa), nastaju kupolasto nadsvedeni centralni prostori. Oni se u sve veim dimenzijama nameu kao prostorne dominante i kod velikih profanih graevina, prije svega u carskim vilama. Povezivanje zidnog valjka s kupolasto nadsvedenom dvoranom vodi k novim oblicima samostalnih centralnihgraevina,akaoiznimanuzor118.g.nastajePanteongolemakrunakupolaizvanasetek jedva opaa ona optiki tone u zidni omota. Njezini stupnjeviti prstenom slue kao prijelaz iz valjka

u kupolni oblik. Pretprostorom vie dominira predvorje (pronaos) slino hramu sa stupnjevito udvostruenimtrokutastimzabatom,negosamakrunagraevinaizanjega. Panteon Rim (oko 118.g) ideja centralnog prostora u potpunosti je ostvarena u Panteonu graevinitojujeoko118.g.zapoeocarHADRIJAN. oblik kupole svojom slojevitom simbolikom odgovara povezanosti kulta i dravne funkcije, koja je tipina za rimski nain miljenja. Trg pred hramom nasuprot njemu omeivala je Neptunova bazilika. U njegovoj sredini stajao je oltar. Kod Hadrijanova sklopa to mjesto zauzima kupolna gradnja, a na mjestu starog hrama nalazi se njezino predvorje. Ono je sad okrenuto na sjever, prema trgu koji je slian forumu od oko 60x120 m, i dri se poznate osne sheme; nasuprot ulaznim vratima die se predvorje. Njegovo zabatno proelje s osam stupova stoji na podiju sa stubama. Sedam jarmova rasporeeno je na dva bona trijema i jedan iri sredinji, svaki nadsveden bavastim svodom s pozlaenim bronanim kazetama; boni trijemovi zavravaju apsidama za kipove utemeljitelja AUGUSTA i AGRIPE, srednji trijem vodi prema ulazu u kupolnu gradnju. Jedan meuprostor slui kao prijelaz u rotundu; u antiko doba to proelje nalik hramu dominira trgom, dok rotundu i kupolu gotovo sasvim skrivaju okolne zgrade. Tek na kraju kolosalnog predvorja otvarasedivovskakupolnadvorana;

kuglaivaljakkaoosnovnigeometrijskilikovi,proizlazeiizistogatlocrtnogkrugapromjera43,30m, odreuju prostorni dojam u idealnoj proporciji od 1:1. Gornja polovina kugle ini svod valjka, a njezina donja polovina kao nevidljiva sfera dotie tlocrtni krug tono u sreditu; dva prstenasta vijenaca dijele zid u dvije zone. U donjoj zoni izmjenjuju se duboke polukrune i pravokutne nie s nosivim dvostrukim stupcima, te tvore idealan "zidni potez", du krune linije. Edikule s kipovima istiu se kao plastiki naglasci. Red gornje zone s istovrsnim nizom skupina pilastara i prozorskih nia na dva je mjesta prekinut odsjecima bavastog svoda, iznad ulaza i iznad njemu nasuprotne glavnenie,ukojojzavravauzdunaossvetita. zavrni gornji vijenac naglaava zaetak kupole. Pet kazetnih prstenova doarava i uspon prema tjemenuivrtnjuokovertikalneosi.Unajviojpetinisvodjegladak.Unutarnjestepenastosuavanje 140 kazeta nije centrirano prema sreditu kugle u polovini visine prostora, ve prema sreditu njezina tlocrtnog kruga. Tim uklanjanjem perspektivnog iskrivljenja kazetna struktura u punoj mjeri djeluje na promatraa, a istodobno kupola prua gotovo dojam lebdenja. Njega pojaava kruni otvor(opaion)utjemenukupole(promjer8,72m)kaojediniizvorsvjetla.

Panteon je masivna gradnja,ija konstrukcija ostaje skrivena promatrau. U njoj su primijenjena sva tehnika iskustva rimskih velikih gradnji kupola se sastoji od unutranje i vanjske ljuske od cementne grae. Dodavanjem razliitog materijala (plovuac, mljevena opeka, sadra) ostvaruju se razliiti stupnjevi potrebne lakoe i vrstoe. Prihvaanje sila pritiska osigurano je sustavom rebara od opeke. Uzduna rebra to se radijalno uspinju prema tjemenu ojaana su horizontalnim poprenim rebrima. Skupine rasteretnih lukova slue dodatnom ojaavanju. Svjetlosni otvor djeluje kao gornji tlani prsten, dok donji pojas kupole prelazi u zidni sustav. Njegov pritisak to djeluje premavanizjednaenjeokomitimteretomstupnjevanihprstenovanavanjskojljuscikupole. Rotundajevaljaksdvijeljuskeodzidauopeciskamenimojaanjem,otpornimnapritisak.Osam dvostrukihstupacapreuzimateretkupoleraspodijeljenprekovelikihrastretnihlukova. Stupci su meusobno takoer razuprti pomou lukova, u njihovoj unutranjosti krune se nie suprotstavljaju silama horizontalnog pritiska. Izmjena stupaca i nia u donjoj zoni poiva upravo na toj raspodjeli tereta. U gornjoj zoni radijalni prstenovi i rasteretni lukovi dodatno dijele prostor izmeu zidnih ljuski u kratke odsjeke. Oniine odjeljke velikog potpornog prstena koji, analogno prstenusvjetlosnogotvora,primapotisakkupole,anjezinokomititeretravnomjernoraspodjeljuje. Temu formuliranu u Panteonu Rimljani su varirali u mnogim sakralnim i profanim graevinama, a osobito elegantna inaica nastala je u kasnom carskom razdoblju u takozvanom hramu Minerve Iscjeliteljice (Minerva Medica) deseterokutna centralna graevina promjera oko 25 m, sagraena oko 320., izdie se iznad jednog dograenoga nadsvedenog predvorja i dvaju bonih nimfeja. Donji je pojas rastvoren zidnim stupcima izmeu kojih se razvijaju svodovi devet nia konveksno ispupenih prema van, neke su prolazima izmeu stupova otvorene prema nimfejima. U gornjem pojasu deseterokuta nalaze se veliki prozori s polukrunim lukovima. Izvana je prijelaz u kupolu postignut stepenastim prstenovima; iznutra se na krunoj kupoli istiu rebra od opeke za pojaanje, izmeu kojih se deset segmenatakupolegotovoneprimjetnopovezujesdeseterokutomzida.Jakorastvaranjezidnogomotaa ugrozilojegraevinu,pasudogradenikontraforikojiprihvaajupritisakkupole. Centralni prostor s kupolom poinje prevladavati i kod kasnoantikih carskih mauzoleja, zamjenjujui tradicionalan travnati humak iznad masivnoga grobnog valjka. Iz IV. st. u Rimu su sauvani npr. "Tor de' SchiaviiMauzolejcariceHelene,uSolunuGalerijevmauzolej. DioklecijanovmauzolejuSplitu u novoj sintezi objedinjeni su zidni valjak iji je unutranji prostor nadsveden kupolomitolosokruenstupovima,uhram i grobnicu za diviniziranog cara. Oktogon slian kuli kao jezgra graevine zamjenjuje uobiajenzidnivaljak.Uunutranjostidonji pojas zida ralanjen je naizmjeninim pravokutnim i polukrunim niama; gornji ostaje gladak. Dva reda superponiranih stupova, postavljena ispred zida, odgovarajudvjemavanjskimetaama. Istodobno oni prostoru oduzimaju teinu i naglaavaju prijelaz u kruni oblik, u zavrnu ljusku kupole. Visoku jezgru graevine izvana obavija jednoetani osmerostrani prstenasti trijem na povienompostoljus8x4stupaispodjednostrenogkrova.Predvorjes4stupaiplitkimtrokutnim zabatom upuuje na sklonost osnom usmjerenjuak i kod centralne graevine. Do predvorja u osi zabata vodi usko, uputeno stubite. Povezivanje razliitih tipova, eklekticizam oblika i razliitih tradicijaznakovisukasneantike

KASNAANTIKAIRANOKRANSTVO Uspon kranstva iz tajnosti i ilegalnosti do dravne religije traje oko 300 godina. Nov nauk iri se misionarskimdjelovanjemapostolainjihovihuenikaveuprvojpoloviniI.st.uPalestini(judeokrani), Siriji i Maloj Aziji. Tijekom drugoga misionarskog putovanja apostola PAVLA stie do Grke i prodire sve do Rima, gdje godine 64. PETAR i PAVAO postaju rtve NERONOVA progona. Brzo irenje kranstva pospjeujumeduostalimavelikombrojuidovskihzajednicaudijasporikojesubilerasadnicikranstva, jedinstvenoj organizaciji Rimskog Carstva(sigurne ceste i brze komunikacije), povoljnom tlu za razvijanje religije spasenja i osloboenja ovjeka i drutva medu niim drutvenim slojevima i ope rairenoj toleranciji te vjerskom i filozofskom sinkretizmu kasnoantikoga rimskohelenistikog drutva. Progoni krana pod carevima Decijem, Valerijanom i Dioklecijanom od sredine III. st. pokuaji su da se dravni interesi nametnu upotrebom apsolutne sile. Meutim, trajne represije nad sve veim skupinama stanovnika oslabile su Carstvo vie nego bi je oslabila tolerancija, takoer Carstvo istodobno ugroavaju pokretipograninihnarodaigospodarskekrize. Nakon propasti Dioklecijanove reforme Carstva, Konstantin Veliki, u nastojanju da obnovi jedinstvo Carstva, nastavlja izgraivati DIOKLECIJANOVU apsolutistiku dravu, povezujui je i s duhovnom snagom sve jaeg kranstva, uspostavljajui ponovo antiko jedinstvo drave i vjere. Milanski edikt o toleranciji 313. doputa punu slobodu vjeroispovijesti. Taj jein, uz slubeno ukidanje dravnoga kulta, pogodovao kranstvu koje carska kua otvoreno zatiuje. Godine 333. Konstantin premjeta sjedite Carstva: Konstantinopol kao opreka poganskom Rimu postaje "drugim Rimom". Time se politiko teite Carstva premjestilo na Istok koji je brojniji stanovnitvom i jai privredom. Godine 391. TEODOZIJEnareujezatvaranjehramova,akranstvoproglaavadravnomvjerom.Neposrednonakon njegove smrti Carstvo je podijeljeno na dva neovisna dijela. Obje sfere mediteranskog svijeta, zapadna rimska i istona helenistika, koje je Imperium Romanum politiki i organizacijski objedinjavao, opet su serazdvojile,najprijepolitiki,apotomivjerski.DuhovniugledIstokasastarijomkranskomtradicijom i nedostinom grkom filozofijom bio je nadmoniji. Zapad zaostaje u kulturnom i politikom smislu, te padapodvlastgermanskihdravaproizalihizseobenaroda. Kranstvo se razvija u okviru rimskohelenistikog drutva i kulture kasne antike, s kojima se proima tijekom viestoljetnog procesa. Dravno i drutveno ureenje sa svojim socijalnim suprotnostima i svijet oblika kasne antike isprva se ne mijenjaju. Nakon Edikta o toleranciji, gornji slojevi sve vie preuzimaju visoke crkvene slube, koje sad znae i politiki utjecaj. Hijerarhijsko ustrojstvo kasnorimskog carstva s vladarem koji se izjednauje s boanstvom, a odsad s apostolima (isoapostolos) po Bojoj milosti, spaja se s novom crkvenom hijerarhijom. Taj vii, imuan i visokoobrazovan sloj, nainom ivota oponaa obiajecarskekue. Crkvaisprvaneteizastvaranjemposvenoveumjetnostiiarhitekture."Sakralnugraevinu"utipologijii stilu "poganskih hramova" ona tovie odbija. Kranske zajednice za svoje potrebe prihvaaju tipove kasnoantike profane arhitekture, esto u pojednostavnjenim inaicama. U Konstantinovu razdoblju dolazi do preorijentacije. U unutranjosti velikih i malih crkava vrlo jednostavnog oblika dravna crkva razvija materijalni sjaj carske profane arhitekture. Hijerarhizacija i klerikalizacija mijenjaju i u arhitekturi raznolikost oblika prvih stoljea. Meutim, drutveno raslojavanje dobiva i liturgijski oblik. Prvotna kua kranske zajednice postaje crkvom koja se dijeli na prostore za kler i za vjernike i tako se stvaraju novi tipovigraevina.Izraznolikostioblikakasneantikenastajesamosvojnakranskaarhitektura. Opsena graevinska djelatnost kranstva zapoinje u IV. st. nakon Milanskog edikta. U glavnim gradovima Carstva i na najvanijim mjestima kranske tradicije nastaju velike graevine i briljivo planiranecjeline,kojezamjenjujuheterogene,nesustavnoizraslesakralnesklopoveizprvihstoljea. Pobjednikavjerapreuzimanaela,tipovezgradaigraevinskeoblikerimskeprofanearhitekture.

Konstruktivnioblici Kranske zajednice za svoja okupljanja i liturgijske sveanosti preuzimaju tipove i oblike kasnoantike profanearhitekturekojemijenjajuuskladusnovomnamjenom.Njihovoskromnooblikovanjeusvjesnoj je opreci prema "poganskom" hramu s raskonim izvanjskim platem klasinih redova. Crkve Konstantinova doba izvana pruaju sliku svrsishodnih graevina dvoranskog tipa. Velike, gotovo neralanjene povrine zidova obavijaju unutranji prostor jednostavne kompozicije. Osobitost mu daje koloristiki sjaj materijala i dekoracije, to podsjea na profane bazilike i terme koje uvelike nadmauju crkvepobogatstvuprostornogoblikovanjaikonstruktivnimzahvatima(svodovi). Snaan dojam to ga ostavlja unutranji prostor bazilike Konstantinova doba poiva na prostranosti, jasnoiiveliinipovrina.Plohekojeomeujuprostorpodovi,zidovi,aunekimsluajevimaistropovi dopunjuju se u koloristiki cjelovitu sliku u kojoj se razliiti dijelovi prostora, "srednji brod" i "boni brodovi", meusobno povezuju iroko razmaknutim arkadama ili kolonadama u zoni nosaa. Uglaani kamen u boji svojim odsjajima oduzima stupovima materijalnu teinu. Budui da galerije (matroneji) esto izostaju, ostalo je dovoljno zida za freske ili mozaike s figuralnim ciklusima iz kranske povijesti spasenja. Ta zona slika protee se iznad stupova i nastavlja izmeu otvora za svjetlo u prozorskoj zoni sve do ispod krova. U pojedinim sluajevima krovite je obloeno oslikanim drvenim stropovima s jednakom podjelom na polja kakvu ima i pod (Akvileja, Ravenna). U V. st. slikarstvo i dekoracija zidnih ploha odgovaraju raskonom stilu rimske privatne i javne izgradnje. Tijekom V. st. pojavljuje se sklonost spiritualizaciji, simbolizaciji i dematerijalizaciji, koja vrhunac dosie poetkom VI. st. pod Justinijanom, prijesvegauKonstantinopoluiRavenni.Utodobastakleniizlatnimozaicisvojimnematerijalnimsjajem zamjenjujufreskeikamenemozaike. Impostni kapitel u V st. odvija se i preobrazba antikih oblika kapitela u impostni kapitel. Spajanje irokihzidanihlukovanauporinojploi(abaku)klasinihkapitelakojisuprvobitnonamijenjeniprihvatu arhitrava, postaje teko izvedivo. Kod trapezoidno suenog imposta uska donja strana prilagodava se oblikukapitela,irokagornjastranauporitulukova. Stupovi kasnog V. st. u Sant' Apollinare Nuovo, koji su iz BIZANTA stigli u RAVENNU, imaju impost u oblikujednostavnogatrapezoidnogkamenogblokanakorintskomkapitelu. Kapiteli crkve San Vitale, zapoete 526/527. g., pokazuju novi bizantski oblik: impost, element koji prihvaa optereenje, jo uvijek je laganim ukrasnim profilom tektonski jasno ocrtan, dok se koarasti kapitel ve potpuno udaljio od klasinog uzora. Njegov osnovni oblik odgovara trapezoidnom bloku imposta, a njegova povrina upljikavo je obraena i ukraena stiliziranim listovima akanta. Takvo rastvaranje povrine opreno je zatvorenu volumenu imposta. Neto kasnije u Svetoj Sofiji koarasti i zvonoliki kapiteli stapaju se s impostom u jedan element. upljikanje povrine prenosi se ovdjeak i na lukovearkada. Prozor konstruktivni se elementi graevine dematerijaliziraju kako bi se pojaao transcendentalni dojam prostora. Da bi sjaj i boja snanije djelovali u prostoru, potrebno je dovesti svjetlo kroz prozore. Kod svih se graevina kao standardni oblik pojavljuje prozor polukrunog luka pojedinano ili u skupinama. Jake drvene reetke najee su ispunjene ploama od stakla, alabastra, mramora ili kalcita. Druga vrsta prozorske ispune jesu tranzene, velike ploe od drva ili prozirnog mramora, perforirane poput reetke pravokutnim ili krunim otvorima. Veliki prozori segmentnog luka najee se nalaze u eonim zidovima velikih presvodenih graevina, koji nisu izloeni pritisku svoda (terme, Maksencijeva bazilika, Sveta Sofija). Tanki kameni elementi dijele otvore zakljuene segmentnim lukom, napojedinanapoljakojasenajeezatvarajudrvenimreetkama,takodajesvjetloprigueno.Rimsko jestaklonajednojstranihrapavoimutno,mramorneploeposvojojsupriroditekslaboprozirne.

Vanjtina crkava ostaje jednostavna. Izmjenino uslojavanje grae oivljuje i koloristiki strukturira zid. Na Istoku uglavnom se zida klesancima (Sirija, Armenija, Mala Azija), na Zapadu, napose u Ravenni, njegujesetradicionalnarimskagradnjaopekom. Tu se razvija poseban ploni stil s plitkim ralambama, razvijenim iz zidnog veza: plone lezene i lune nieilislijepearkade.Antikajetrabeacijanestala;jednostavnezidoveralanjujusamolaganoistaknuti vijenci ili posve plitke trake ukrasnih frizova od normalnih opeka postavljenih na ugao ili od malih dvobojnihopekakoje,izmjenjujuise,tvoreornament(baptisterijSanVitale). Ranioblicikranskihgraevina Prvikraniokupljajuseuprivatnimkuama.Buduidanjihovavjeranijeslubenopriznata,onipomou to neupadljivijih pregradnji nastoje stvoriti skroman okvir za ivot zajednice. Tako nastaju brojne kune kapele. DuraEuroposu(oko232g.) zauzima donji kat jedne kue helenistikoorijentalnog tipa; razliiti prostori okupljeni su oko kvadratinog dvorita. Uklanjanjem jednoga razdjelnog zida nastaje prostor za okupljanje od oko 4,5x11,5 m. Od opreme nema nieg to bi upuivalo na kultnu funkciju. Samo je prostor za kriterije jasnoobiljeenniomskrsnimzdencemiodgovarajuimzidnimoslikom. Rim od raznih titularnih crkava (titulus, natpis s imenom vlasnika kue na njezinu proelju) sauvana je kuakranskezajednice poznatakao "TitulusEquitii"izIII.st.Prostranadvoranauprizemljunatkrivena je krinim svodom na zidanim stupcima. iroko stubite izmeu sporednih prostorija vodi u sada sruen gornjikat.Niovdjenitaneupuujenakranskobogosluje. Usporedno s rastom zajednica nastaju i prve samostalne crkvene graevine, uglavnom kao crkve dvorane;radiseojednostavnim,velikimprostorimakojisusamostalniiliprigradeniuzkuezajednice. Zurzachu(Tenedo)galorimskacrkvaizIV.st. unutar prostora antike vojneetvrti; sastoji se od nepravilne dvorane stranine duine oko 9 11 m, sa irokom apsidom povienom za 40 cm. Boni ulaz vodi prema prostoru za krtenje nastalom natkrivanjem prvotno otvorenog prostora izmeu zida dvorane i gradskog zida koji se ovdje lomi podtupimkutom. Vee crkve slinih jednostavnih oblika nastaju u gradskim biskupskim sjeditima. Zamjetna je gradnja dvojnih crkava, vjerojatno kao posljedica masovnog pokrtavanja nakon Milanskog edikta. Uz opinske i biskupskecrkveprislonjenajeiposebnacrkvazapodukuobraenika(katechumenon). Biskupske crkva Akvileji pokazuje dvije usporedne pravokutne dvorane jednake konstrukcije na razdaljini od oko 30 m. U obje po est stupaca nosi krovite, odnosno ravni strop. Sudei po podnom mozaiku, na istonom je kraju cijelu irinu dvorane zauzimao prezbiterij, prvi znak liturgijskoga i hijerarhijskog razdvajanja klera i zajednice vjernika. Obje crkve povezane su istovjetnim poprenim prostorom koji slui i kao predvorje (narteks) i kao krstionica (baptisterij). Sporedne i spojne prostorije vodeubiskupovstan. ini se da su idovske zajednice jo prije krana za svoje sinagoge preuzele tip rimske vienamjenske dvorane (aule), bazilike. Prve sinagoge toga tipa nastaju poev od II. st. u Siriji i Palestini; oko sredinjeg prostora koji isprva nije povien nalaze se boni prolazi i galerije, a kasnije i apsida. Kod sinagoge u El Hamtnahuophodigalerijeufunkcijimatronejaokruujuirokisredinjiprostorstristrane,anaetvrtoj je prema van istaknuta iroka apsida. Pristup kroz uski prolaz i bono predvorje uvjetovan je ugradnjom sinagoge u gusto izgraenu gradskuetvrt, no kao takav u skladu je i s istonim tradicijama. Vjerojatno jepostojaoutjecajtakvog tipasinagoganakue kranskihzajednica,amodasuutjecajibiliiuzajamni. Memorije i martiriji nastaju u mjestima djelovanja ili na grobovima apostola, prvih biskupa i muenika kao jednostavne,esto tek provizorne kapele i spomen obiljeja. Odmah po zavretku progona iri se intenzivankultmuenikaisvetaca,zbogkojegsepodiemnotvomemorijalnihcrkava.

Jedno od ranih uporita europskoga kranstva nalazi se u glavnom gradu Dalmacije Saloni (Solin) juno od koje car DIOKLECIJAN podie svoju palau. Tamonja kranska zajednica bila je pod Dioklecijanom izloena velikim progonima. Krani su se u malim skupinama okupljali na imanjima izvan grada gdje su pokopanemnogertveprogona,aidragilanovizajednice. MANASTIRINESalonaIVst izvorno jedna memorija u starijoj apsidi s grobom muenika; ubrzo je,ini se, dodan peristil s dvije apsidenasuprotnojstrani,tejenastaomalisakralnikompleks. MARUSINACgrobasv.Anastazija(Stasa)otprilikeistodobnokaoiManastirine formira se sloen graevinski sklop; mauzolej se sastoji od kripte iznad koje je kao memorijalna crkva podignuta visoka presvodena dvorana. Svodne pojasnice prelaze u vertikalne zidne istake, lezene, koje se s vanjske strane pojavljuju kao kontrafori. Peristil na mjestu ranijega groblja istodobno slui kao atrij bazilike. Usporedno s njom nalazi se dvorite u obliku bazilike (basilica discoperta), koje nadomjeta stariju, manju graevinu, iznad koje visoka eksedra s dva bona natkrivena krila oblikuje neku vrstu "transepta" odnosnotrikonhalnogprostora. Nesputanost u preuzimanju i povezivanju kasnoantikih graevinskih oblika, povezana s izrazitom autonomijom ivota u raznim provincijama, stvara raznolike sakralne komplekse. U IV. stoljeu, pod utjecajem velikih graevina nastalih po narudbi carske obitelji, ta raznolikost uzmie pred sve jaom tipizacijom. Svetita Za razliku od rimskoga sakralnog foruma, kranska svetita su ouvala svoju mnogolikost, uvjetovanu posebnou obreda i razlikama u lokalnim tradicijama. Najvanije graevine su velike dvorane za okupljanje zajednice (ecclesia), koje uglavnom preuzimaju tip bazilike, dok su memorijalne crkve (memorije, martiriji) i krstionike crkve (baptisteriji) uglavnom centralnog tlocrta. Velika svetita na mjestima kranske povijesti u osobitom se broju i veliini nalaze u Palestini. Uz crkvu Roenja u BETLEHEMU sklopovi najveeg znaenja jesu crkva Svetoga groba i crkva Uskrsnua u Jeruzalemu. Velebne dimenzije trijemova i hodnikaak i uz veliki broj hodoasnika omoguavaju odvijanje bogatoga liturgijskog programa s bogoslujem i procesijama (osobito za Uskrs). Slinih razmjera su i mnoga svetitaugustonaseljenimprovincijamaBliskogistokaisjeverneAfrike. SvetiteimunaStiliteuQalaatSemanuSirija(oko480g.) utemljen na vrhu breuljka sadri unutar zidina slinih utvrenju, razne skupine graevina; glavni sklop, "martirij", ine etiri bazilike, rasporeene u obliku kria oko zajednikoga sredinjeg prostora ili dvorita. Jo dvije dodatne crkve povezane su s prostorima za sveenike i goste, te s jednimbaptisterijem. Za opskrbu hodoasnika na putu do svetita brinu se manastiri. Monaki nain ivota, drugaiji od openito antikog, oituje se u razliitim organizacijskim oblicima koji uvjetuju i graditeljske programe. Na hodoasnikom putu u sjeverenoj Siriji projekt manastira osim crkve, prije svega ukljuuje zgrade za zbrinjavanjehodoasnika.Velikisakralnikompleksi,takoernastajuiusjevernojAfrici,gdjekranstvou

doba velikih teologa doivljava snaan procvat, tako npr. bazilika i manastir u Tebesi graeni su u vie faza tijekom V. i VI. st. Jezgru kompleksa ini bazilika s galerijama, s jednom apsidom ugraenom na sirijski nain izmeu dvije bone prostorije, potom atrij i predvorje sa stubitem, kao u velikim rimskim crkvama. Crkva stoji na visokom postolju, okruenaelijama monaha koje su jedna do druge poredane uz njezine zidove. Na istonoj uzdunoj strani nalazi se graevina centralnog tlocrta u obliku trolista (trikonhos), izravno povezana s bazilikom. Bazilika i trikonhos slino bizantskom tipu manastira, lavri nalaze se u prostranom manastirskom dvoritu koje tite obrambene zidine i kule. Osna orijentacija i uzornaorganizacijaoitujutradicijerimskecarskearhitekture,kojuBizantnastavlja. Bazilika Nakon dovrenja Maksencijeve bazilike, gradi se izmeu 313. i 319.g. u doba cara Konstantina, prva velika dvorana za okupljanje krana: bazilika u Lateranskoj palai u Rimu. Uzori su joj bazilike rimskog Forumaiidovskesinagogebazilikalnogtipa. Rasporedom prostora i arhitektonskih elemenata Konstantinska bazilika oznaava novi prototip kranske rimske carske arhitekture, koji se u Lateranskoj bazilici odmah pojavljuje u monumentalnoj veliini. Iza popreno postavljenog predvorja (narteks) slijedi iroka dvorana s tri ili pet brodova. Visok i irok srednji brod djeluje gotovo kao natkrivena ulica, trg ili dvorite (aula). Lagane arkade ili kolonade omeuju sredinji prostor, no istodobno, kao u trijemovima foruma, pozivaju na zastajanje i kretanje bonim brodovima. Granini zidovi sredinjeg prostora diu se tek iznad zone nosaa. Na potezu zida ispred krovnih streha bonih brodova protee se zona slika. Zidne slike i ornamenti nastavljaju se i u prozorskoj zoni iznad bonih brodova. S gornje strane prostor esto zakljuuje otvoreno krovite ili kasetirani strop. Drvene grede poloene u osima nosaa slobodno se pruaju od zida do zida (nema svodova). Pod je pokriven mramornim ploama ili kamenim mozaikom u ornamentalnim poljima. Polukruna apsida u gotovo cijeloj visini prostora zakljuuje srednji brod. Boni brodovi dobivaju svjetlo kroz visoko postavljene prozore na vanjskim zidovima. U odnosu prema srednjem brodu oni nisu podruje tame, ve prostori u polusjeni, prigueno osvijetljeni. Kod rimskih bazilika, iji je uzor Lateranskacrkva,dvoranastupnjevana uvisinu (bazilikalnipresjek)zavravauirokomtranseptu, kojije visok koliko i srednji brod, a na stranama iri od bonih brodova, te podsjea fla poprena krila (alae) rimske antike kue s atrijem. Uzduni bazilikalni prostor brodova slui okupljanju zajednice, dok transept slui crkvenim funkcijama: liturgiji, vijeanju prezbitera, primanju izaslanstava i procesija. Hijerarhijskapodjelazajedniceoitujeseusmjetanjubiskupskekatedreisjedalazasveenike(thronosi syntbrono) u apsidu, glavnu toku prema kojoj je usmjerena unutranjost graevine. U njezinoj golukupoli okupljenu zajednicu vjernika s iskupom na poasnom mjestu nadvisuju simboliki prikazi Kristova kraljevstva. Prijelaz iz uzdunog broda u transept tvori trijumfalni luk, visoki luni ulaz u zidu transepta. Dva velika stupa ili dva zidna istaka postavljena poput pilastara nose ukraen arhivolt. Simbolike zidne slike kraseeoni zid iznad tjemena luka. Ispod njega, a iznad visokog ciborija glavnog oltara,otvarasepoglednaoslikanisvodapside. Kao okupljalite i prijelaz izmeu ulice i crkvenog prostora slui atrij, peristilno dvorite ispred bazilike, najee s fontanom u sredini. U slijedu atrija, narteksa, uzdunih brodova, transepta i apside, rimska osnasimetrijadjelujekaokompozicijskonaelosvedosrednjegvijeka. Uzor Lateranske bazilike u Rimu oponaaju sljedee velike graevine: Sv. Petar i San Paolo fuori le mura (Sv. Pavao izvan zidina). Kod velikih bazilika u istonim provincijama najee nedostaje "rimski transept", jer njegova liturgijska funkcija oigledno nije presudna za ivot zajednice. Veina regionalnih inaicarimskogaosnovnogtipauglavnomseodnosinazonuprezbiterija(kora).

Kaostandardnitipustaljujeseposvuda,painaZapadu,bazilikabeztranseptastriilipetbrodova.Jedan odprvihprimjerajeSantaMariaMaggioreuRimu(graena352.366.g.),trobrodnadvorana,ijisrednji brodgotovocijelomirinomprelaziupolukrunuapsidu,doksubonibrodoviravnozavreni. U istom obliku taj tip, osim mnogih drugih crkava u Rimu i u provincijama, utjelovljuju bazilike u Ravenni(od402.g.prijestolnicaZapadnogaRimskogCarstva). BazilikaSant'ApolinareinClasse,posveena549.g.

pokazuje strukturu koja se ve potvrdila u Rimu: zona arkada, iznad nje zona slika. Ona poinje nizom krunih medaljona povie kojih trake mozaika dijele zidnu povrinu u polja unutar kojih je i prozorska zona. Donja zona slika (jo izraenija u Sant'Apoliinare Nuovo, pojaava usmjerenost prema apsidi. Kompozicija kora u ravenatskim crkvama s poligonalnom apsidom i bonim prigrad njamapastoforija,prostoranamijenjenihsvesloenijojkultnojslubi,upuujenaistoneutjecaje.

Graevinski volumen bazilike u svom strukturiranju potpuno odgovara slijedu unutranjih prostora, tvoreisamojednostavniomotaunutranjegprostora. Kod rimskokonstantinskog tipa vanjski je oblik odreen kontrastom izmeu visokog bloka transepta i ralanjenekompozicijeuzdunihbrodova.Kodtipabeztranseptabazilikalnostupnjevanpresjekcijelom duinom odreuje vanjtinu graevine. Na srednji brod s plitkim dvostrenim krovom prislonjeni su ispod prozorske zone jednostreni krovovi bonih brodova. U skladu s regionalnim tradicijama, apsida i sporedniprostoriprikljuenisukaosamostalnidijeloviilisuukljueniujedinstvengraevinskivolumen. Bazilika se ustaljuje kao opi osnovni oblik biskupskih i opinskih crkava. Pokraj rimskoga standardnog tipa nastaju, napose u istonim pokrajinama Carstva, inaice i posebni oblici. Brodovi najee odgovaraju rimskom uzoru: sklop od tri do pet brodova sa irokim i visokim srednjim te uskim i niskim bonim brodovima. Stupnjevani presjek omoguuje ravnomjeran prodor svjetla, boni brodovi olakavajukretanjeposjetilacaiodvijanjeprocesijakojeirenjemkultapostajusveuestalije.Transeptu rimskom obliku gotovo posvuda izostaje. Uzduni brodovi izravno su povezani s apsidama. Prezbiterij je takoer spojen s apsidom. Ugraena sjedala, propovjedaonice, amboni i ograde oblikuju posebno podruje za liturgijske obrede i za kler. Arhitektura odraava unutarnju hijerarhizaciju kranstva i uspostavudrutvenihpreprekaizmeu"vjernikogpuka"ikleranakonproglaenjakranstvadravnom vjerom.Raznolikostobredailokalnihtradicijaodraavaseubrojniminaicamaprezbiterijalnezone. Bazilika Svetog Petra i Pavla u Gerasi (sjeverna Palestina) predstavlja rani primjer usporednog postava triju apsida, takoer osebujan regionalni tip ine mnoge crkve na uzvisini Binbirkilise u Maloj Aziji ili bazilikesdvostrukimkoromizsjeverneAfrikeipanjolske. Bazilike s galerijama (matronejima) odgovaraju antikoj tradiciji rimske forumske bazilike. U Rimu su galerije(matroneji)ponovojavljajutekuVI.st.{SantaAgnese,SanLorenzofuorileMura).

PeterobrodnabazilikaSv.DimitrijauSolunu bogato ralanjen prostor i vertikalna struktura s dva niza arkada gotovo jednake visine u zidovima glavnog broda, boni brodovi su visinski stupnjevani, a svaki od njih ima vlastite matroneje. Dodatno obogaenje unosi ritmizacija postignuta izmjenom nosaa koji ralanjuju oba niza arkada u tri polja sa poetiri odnosno pet lukova na stupovima. U prozorskoj zoni umetanjem jo jednog stupcaritamseprilagoavamanjojvisiniprozorskiharkada.Sobjestranesrednjegbrodaprezbiterij se preko dva iroka luka dvostmke visine proiruje poput transepta u visoke bone prostore u kojima se nastavljaju matroneji. Ispod te posebno oblikovane prostorne skupine nalazi se kripta naslovnogsveca. Ta "bazilikamartirij" projektirana je oigledno za posebne potrebe velikih hodoaa. U povezivanju sporednih i glavnih prostora u sloen cjelovit organizam, te u izmjeni konstruktivnih elemenata, oituje se posebnost razvoja bizantske arhitekture i njezina razliitost nasuprot linearnomprostornomslijedurimskihbazilika. I sustav nekih manastira odreen je saimanjem prostora za razliite liturgijske funkcije u jedan cjelovit kompleks. BijelimanastirkodSohagaugornjoegipatskojpustinji,utemeljenpoetkomV.st. obuhvaa unutar zatvorenog pravokutnika zidina veliku baziliku s predvorjem, izduenu bonu crkvu, krstionicu, te razliite sporedne prostorije i stubita. U velikom graevinskom bloku, zatvorenom strmim kosim zidovima, jo ivi tradicija egipatskih hramova. U bazilici boni brodovi u obliku slova U okruuju dugaki glavni brod koji se preko trijumfalnog luka otvara u trikonhalni kor podignutiznadgrobaenutea,utemeljiteljamanastira.Tajkorgotovojesamostalansklop,izgraen po uzoru na neke memorijalne crkve (Tebesa, baptisterij u Ravenni). Njegovo bogato oblikovanje s dvokatnom slijepom arhitekturom u opreci je prema jednostavnoj bazilici. Bijeli manastir pripada regionalnomtipu. Postavbazilikekaoprostornogaiduhovnogsreditasveukupnog kompleksanaelojezajednikogotovo svimmanastirimaisamostanima. Graevinecentralnogtlocrta Ukasnojanticigraevinecentralnogtlocrtatvorevelikutipolokuskupinu.Ranokranskasearhitektura prigradnjibrojnihkrstionicaimemorijalnihcrkavanastavljanakasnoantikutradiciju. Nakon slubenog priznavanja vjere, pored biskupskih crkava za sve vei broj krtenika grade se krstionike crkve. Nakon jednostavnih pravokutnih prostora s posudom za krtenje na eonoj strani, slijede graevine kvadratnog i krunog tlocrtnog oblika s bazenom za krtenje (piscina) uputenim u sredini poda. Omiljen je oblik od V. st. oktogon, zasnovan vjerojatno na kranskoj simbolici brojeva. Temeljnioblik,osmerokutniprostorokruenjednostavnimzidovima,natkrivenkupolomiliatorastim krovom, pojavljuje se u razliitim inaicama, povezan s drugim graevinskim elementima. Slijepa arhitektura uokviruje zidne slike i mozaike, nie razliitih oblika i veliina plastiki modeliraju zidni plat. Piscina, sredite prostora, odvojena je stupovima od ophoda. Stupovi nose ili visok ciborij, koji slobodnostojiuprostoru,iligornjikat,kojiseslinolanterniilitornjudieiznadophoda. Prvi baptisterij nastaje u Rimu pored Lateranske bazilike pregradnjom termalnog zdanja: jednostavan kruni prostor Siksto III. zamijenio je (432.440.g.) osmerokutnom novom gradnjom s unutranjom kolonadom oko piscine. U Ravenni je od baptisterija ortodoksnih San Giovanni in Fonte sauvana samo jezgra slina tornju, koju je prvotno okruivao ophod, odnosno jo jedan nii oktogon u koji su ulazile apside. U imunovu svetitu u Qalaat Semanu debeli kvadratini zidni plat s pravokutnim i krunim niama i apsidom na istonoj strani obavija centralni oktogon koji se die iznad kvadratinog prizemlja s predvorjimaisporednimprostorijama.Sklopjeosnoorijentiranpremastranamasvijeta.

Memorije i martiriji, posveeni uspomeni muenika i drugih vanih osoba iz ranog razdoblja kranstva, podignuti su iznad njihovih grobova ili mjesta njihova djelovanja. Bogatstvom oblika nadmauju baptisterije, jer nisu vezani uz uvijek isti obredniin. Primjeri izravnog nastavljanja carske tradicije jesu mauzolejiprvihkranskihcareva. GrobnacrkvaSveteKonstanceuRimu,mauzolejKonstantinovekeri unutranji krug od 12 radijalno rasporeenih parova stupova povezanih arkadama nosi presvodeni zidani valjak sredinjeg prostora. Njega u prizemlju okruuje zidni prsten s vijencem nia. Tako nastali ophod presvoden je prstenastim bavastim svodom. Ophod se samo na jednom mjestu otvara prema popreno postavljenom predvorju s bonim apsidama, pridajui graevini tipinu rimsku frontalnost i orijentaciju du glavne osi koja se produuje sve do nie sa sarkofagom. Na predvorje se sa strane nadovezuje kruna kolonada trijema, u kojem jo ivi tradicija antikih krunih hramova. Volumen graevine stupnjevanog presjeka jasno istie unutranju strukturu; vanjskijeobliktekjednostavniomotaunutranjegprostora. SirenjekultasvetacaisvebrojnijahodoaadajuodIV.st.povodaosnivanjumemorija. MarijinacrkvanabrduGarizimkoncemV.st.podigaojujecarZenon sredinji oktogon s unutranjim ophodom preuzima tlocrt Marijine crkve u Jeruzalemu, no obogauje ga okruenjem sporednim prostorima. Predvorja i kapele naizmjence se nadovezuju, oblikujuivanjskioktogon.Otvaranjemunutranjegoktogonanaistonojstranipremavelikojapsidi s prednjim travejem, nasuprot dubokom predvorju na zapadnoj strani, i ta graevina centralnog tlocrtadobivaosiorijentacijuuskladusrimskomtradicijom.Raznovrsniseprostorisaimajuizvana u jedinstven zatvoren volumen graevine. Ta sklonost zatvaranju esta je znaajka crkava u PalestiniiSiriji,paionihbazilikalnogtipa. Trikonhalne crkve (crkve s tri kora) javljaju se kao samostalne pojedinane crkve, u sklopu veih kompleksa(Tebesa)ilikaokornekebazilike(Sohag).Triapsideiliseuskopovezujuuobliklistadjeteline, ili oblikuju prostrani kor kao zavretak dvaju ukrienih brodova. Prijelazni stupanjine centralni prostori suskimbonimtravejimaispredbonihapsida. CrkvaSv.IvanaKrstiteljauJeruzalemu samostalna graevina, s glavnom apsidom istaknutom na istonoj strani. Trikonhos je centriran na sredinji kvadrat, ija kupola poiva na etiri pojasna luka (usp. Sveta Sofija). Lagano razdvajanje bonih traveja zidnim istacima, te poloaj predvorja i ulaza odreuju orijentaciju prema glavnoj apsidi.MotivtrikonhosasporadinosepojavljujeinaZapadu. UV.iVI.st.dolazidosvejaepolitikeicrkvenepolarizacijeizmeuistonogizapadnogdijelaRimskoga Carstva. U arhitekturi ona se izraava sve veom samosvojnou i sve intenzivnijim razvojem na Istoku. Isprva predvode regionalne graditeljske kole, npr. u Siriji, Armeniji i Maloj Aziji. Koncem V. st. Konstantinopol postaje stjecitem istonih arhitektonskih koncepcija, koje osobito nastoje oko rjeavanjaproblemapresvodenjavelikihprostora. Za vladavine Justinijana (527.565.g.) zapoinje iznimno jaka graditeljska djelatnost, kako bi se velikim i prestinim graevinama pokazao sjaj Crkve i Carstva. Prostorni je ideal Justinijanova doba, za razliku od rimskebazilikeKonstantinovadoba,crkvaskupolomsnanogaprostornoguinka. CrkvaSv.SergijaiBakhapodignuta527.537.g.napodrujucarevepalae Prvi je primjer realizacije Justinijanove ideje, unutar zidanog kubusa neznatno nepravilnih stranica, osam visokih zidanih stupaca oblikuje unutranji oktogon. Arkade u dvije etae odvajaju ga od ophoda i galerija {empora) iznad njega. Pojasnice koje se pruaju od stupca do stupca nose krikastu kupolu (u obliku kiobrana) s 15 segmenata, koji su naizmjence ravni ili konkavni; u osam ravnihsegmenataurezanisuluniotvoriprozorskogvijenca.

U dijagonalnim su osima skupine stupova postavljene tako da oblikuju polukrune nie natkrivene polukupolama, koje istodobno preuzimaju potisak sredinje kupole. Tim niama odgovaraju etiri polukrunenieuuglovimavanjskogazidnogetverokutakojegaprilagoujusredinjemoktogonu, sluei istodobno i kao konstruktivno ojaanje uglova graevine s obzirom na potisak svodova. Zidanilukovikojisuhorizontalnoprueniiznadpresvodenihprolazauvrujustupceoktogona. Iz kubino zatvorenog tijela graevine istie se samo poligonalna apsida, koja zajedno s predtravejem, presvoenim odsjekom bavastog svoda, oblikuje prezbiterij, otvoren u punoj visini obijuetaapremasredinjemprostoru,dajuimujasnousmjerenje. MemorijalnacrkvaSanVitaleuRavenni,nastalagotovouistodoba(oko526.547.g.)

u vanjski oktogon relativno tankih zidova upisan je unutranji oktogon od poligonalnih zidanih stupaca. S polukrunim lukovima koji ih povezuju oni oblikuju dvoetane arkade, na kojima poiva kupolarastvorenasosamprozora.Unutarvelikihlukovanalazesedvijeetaearkadanastupovima, polukruno ispupene u ophod odnosno u empore. Iznad svodova ophoda od stupaca oktogona do vanjskih zidova zrakasto su prueni zidani lukovi, koji preuzimaju sile potiska i konstruktivno uvruju graevinu. Prezbiterij poput visokog "kora" s bavastim svodom, vertikalno prolazi kroz ophod i empore, dopirui sve do vanjskog zida, koji je iznad jednoetane apside otvoren velikim trodijelnimprozorom.Pastoforije,uobiajeneuRavenni,ovdjesudodaneoktogonukaosamostalni polukruni volumeni s pravokutnom niom. Izmeu njih i apside umetnuta su sporedna stubita. Ispred oktogona u irini dva traveja ophoda poloeno je predvorje s bonim apsidama. Trokutni spojni prostori vode u sredinji prostor i omoguuju s obje njegove strane pristup krunim tomjevima sa zavojitim stubitima koja vode do empora. Graevinski volumen ostaje u tradiciji rimskoravenske arhitekture u opeci. Razvedenost vanjtine odgovara znalakoj i vieslojnoj ralambi unutranjosti. Iz dvoetanog vanjskog oktogona jasno se izdie gornji kat slian lanterni, pokriven atorastim krovom koji prekriva kupolu. Svi sporedni i pridrueni prostori, pa i vani konstruktivni elementi, meusobno su jasno razlueni. Ne gubei samostalnost, svi se povezuju u vielaniorganizam. Unutranjost Crkve Sv. Sergija i Bakha i Memorijalna crkva San Vitale odgovara novom bizantskom prostornom idealu koji niz jasno omeenih pojedinanih prostora zamjenjuje cjelovitim organizmom. Karakter pojedinih prostora odreen je samo ulogom koju imaju u unutranjem prostom, a njegova je cjelovitost postignuta prikrivanjem i ublaavanjem kontrasta. Presudni doprinos dojmu nematerijalnosti daju povrine obloene obojenim mramorom i pozlaenim mozaikom, jednako kao i sjaj poliranih mramornihstupovaimekaniobliciupljikastoobraenihkapitela. San Vitale, zapadna varijanta, iznutra je i izvana jo stroi u centralnosti a u oblikovnom smislu vrhunski dotjeran. U vitkijim proporcijama unutranjeg prostora i prizmatino jasnom uoblienju vielanog volumena (prikrivanje kupole) naznaen je zaokret koji e uslijediti u srednjovjekovnoj arhitekturi zapadneevrope.

CrkvaSv.SergijaiBakhaupojedinostimadjelujejopomalosputanoiucjelininedovoljnocentralizirano. Tijelo graevine kao zatvorena i nepokretna masa nosi kupolu. Unutranji prostor djeluje prostranije i nie. U laganoj izmjeni ravnih poteza arkada sa stupovima na bonim stranama i presvoenim niama u uglovima, koje proiruju prostor i konstruktivno ga uvruju, nasluuje se ideja povezivanja orijentiranogicentralnogprostorapodjednimgolemimsvodom.NetokasnijeonajeostvarenauSvetoj Sofijiiudrugimbizantskimbazilikamaskupolom. Bazilikaskupolom Bazilike i graevine centralnog tlocrta razvijaju se u IV. i V. st. neovisno jedne od drugih, sukladno odgovarajuim funkcijama. Bazilika, uobiajena za opinske ili biskupske crkve, svojim jednostavnim sklopom zadovoljava dodue liturgijske zahtjeve, ali ne odgovara visokorazvijenim mogunostima kasnoantike graevinske tehnike i potrebi dravne crkve za reprezentacijom. Bogati oblici graevina centralnogtlocrtaneodgovarajupotrebamacrkvekranskihzajednica.UV.st.umnoavajusepokuaji povezivanjabazilikalnogauzdunogbrodaskoromcentralnogtlocrta,dokkodgradnjicentralnogtlocrta jaa tenja da se orijentacija odredi odgovarajuim oblikovanjem prezbiterijskog podruja. Povezivanje obaju tipova osobito se brzo ostvaruje u istonom dijelu Carstva, gdje se tehniki usavrava i gradnja svodova. Zbroj svih tehnikih i umjetnikih iskustava i eksperimenata iskazuje se u Konstantinopolu pod Justinijanomizgradnjomvelikihbazilikaskupolom. Crkva Sv. Sergija i Bakha, zapoeta 527.g., naznaava program i rjeenje koji e biti ostvareni neto kasnijeucrkviSveteSofije. CrkvaSveteSofije,532.537.g.arhitektiAntemijizTralaiIzidorizMileta

vanjski pravokutnik, gotovo kvadrat, odreuje tlocrt cjeline. Sredinji kvadrat proiren je u uzdunom smjeru u dva trapeza, tvorei tako centralizirani longitudinalni prostor. Na njegovim uglovima die se osam velikih stupaca, odnosno skupina stupaca, koji tvore konstruktivni kostur. Izmeu njih arkade sa stupovima u dvije etae razgraniuju sredinji prostor od bonih prostora. Stupovi na bonim stranama kvadrata poredani su tono po unutranjoj liniji stupaca. Na kosim stranicama trapeza postavljeni su, meutim, kao polukrune nie, te tako bono proiruju uzduni prostor u tokama u kojima bi s obzirom na osnovni geometrijski lik trebalo nastupiti njegovo suavanje. Ispred apside na taj nain nastaje neka vrsta trikonhosa oko prezbiterija. Nasuprot njemuuuzdunojseosipremaprednjemnarteksuiprostranomatrijuotvaraglavnitrodijelniulazs carskim vratima. Umjesto uobiajenih izduenih bonih brodova glavni je prostor okruen nizom relativno samostalnih bonih prostora. Parovi stupaca koji razdvajaju bone prostore odreuju usmjerenje prema sredinjem prostora od kojeg su optiki odvojeni arkadama sa stupovima, no kojem su podreeni liturgijskom funkcijom. Na tom tlocrtu i na konstruktivnom kosturu koji na njemuvrsto poiva, prostor se oblikuje du uzdune osi stupnjevitim vertikalnim uzdizanjem. Kao bonoomedenjeiznaddvoetaniharkada,obavljenihtamnimomotaembonihprostoraiempora,

a ispod bonih pojasnih lukova uzdie se zona bonih zidova dijafragmi. Njihovo jako rastvaranje skupinama prozora (usp. Maksencijeva bazilika) najavljuje intenzivno osvjetljenje prozorskog prstenaubazikupole,nakojojsediesredinjakupola,utjemenuvisoka55,6m. Nasuprot jasnom bonom omedenju, prostor se po uzdunoj osi otvara punom visinom prema udubinama polukupola, koje pak poivaju na pojasnim lukovima i apsidalnim konhama kora odnosno ulazne strane. U tom prividno besteinskom dizanju i sputanju prostornih obrisa iznad uzdune osi i njihovu koncentriranju u vertikalnoj osi poiva lebdea ravnotea toga golemog prostora,kojemususedivilivesuvremenici. SvetaSofija, velikadravnaidvorskacrkva,u bizantskocarsko dobanemaizravnog nasljednika,alije, jednako kao i manja crkva Svete Irene s dvije kupole, potaknula izvedbu pojednostavnjenih replika u provincijama. Osobito je znaenje za daljnji razvoj bizantske arhitekture imao tip crkvi krinog tlocrta s kupolom. Proimanjem dva broda nastaje tlocrt u obliku grkog kria s kvadratinim sredinjim travejem i etiri jednaka bona traveja. Svaki travej nosi po jednu kupolu, a sredinja, s vijencem prozora, obino je via oddrugih{crkvaspetkupola). Prva velika graevina tog tipa je crkva Svetih Apostola u Konstantinopolu podignuta 536.546.g. (sruena 1462). Njezin uzor tijekom srednjeg vijeka na Zapadu slijede Sv. Marko u Veneciji 1063.g. i St. FrontuPerigueuxu1120.g.,anaistokuveuVI.st.crkvaSv.IvanauEfezu(premaPROKOPIJUistakaoi crkva Svetih Apostola). Produivanjem jednoga kraka kria za jedan travej nastao je u ovom sluaju orijentiran uzduni brod. Ralamba i ritam odgovaraju sustavu razraenom u Konstantinopolu. Veliki nosivi stupci tvore s pojasnim lukovima konstruktivni kostur, koji nosi kupole i odtereuje bone zidove dijafragme sa skupinama prozora otvorenih u potkupolnom prostoru, kao i s dvoetanim arkadama na stupovima. Krakove kria sa svih strana okruuju ophodi i empore. Kontrafori i lukovi osiguravaju uzduni zid od potiska svoda. Dva velika kvadratina prostora s obje strane rezbiterija slue kao pastoforije. Bona krila atrija ispred zapadne strane crkve nastavljaju se du vanjskih zidova kao natkriveniprolazisvedokrakovakria. U provincijama Bizantskog Carstva uzori velikih graevina iz Justinijanova doba pojednostavnjuju se i stapajuslokalnimgraditeljskimtradicijama.Bogatrazvitakprekinutjeprodoromislama. Novaorijentacijaantikeumjetnosti Rimska arhitektura svoj specifian karakter stjee razmjerno kasno. U povijesti razvoja kultura Italija zaostaje za egejskim podrujem. Meu italskim plemenima, Etruanima i Grcima, Rimljani su manjina. Tek njihova stoljetna ekspanzija stvara rimskoitalski kulturni prostor u kojemu se vlasti te tradicije stapaju s preuzetim utjecajima. Na tim povijesnim pretpostavkama poiva vieslojnost rimske arhitekture. Etruanski,grkiiistonohelenistikielementipreslojavajutemeljnamediteranskoitalska naela od kojih je najvanije primarno poimanje arhitekture kao prostora. Za razliku od grkoga, rimsko poimanje arhitekture kao prostornog omotaa pre sudno je za oblikovanje trgova zatvorenih sa svih stranaidavanjeprednostilukuisvodu. Rim je sklon prostornoj organizaciji koja se zasniva na simetriji i aksijalnosti. Sjecite osi karda i dekumana bilo je ve osnovica etruanskog planiranja. Njegove se analogije, jednako kao i ori jentacija premastranamasvijeta,nalazeuistonimvisokorazvijenimkulturama.Rimljanigakaonaelorasporeda primjenju ju u malim i velikim graevinskim kompleksima te u urbanizmu. Izborom jedne od dviju osi za os simetrije naglaava se orijentacija. U kui s atrijem ona se oituje kao orijentacija prema tablinu, kod hrama prema celi, kod foruma prema hramu. U rimskom taboru Via Praetoria kao okosnica organizacije tabora oznaava smjer prema neprijatelju, odnosno, obratno, prema pretoriju ili kapitoliju. Toka usmjerenja osi najee je istaknuta kao dominanta. Ve etruanski hram na visokom podiju nadvisuje svojuokolicu.Urimskimgradovimaondjelujekaoorijentacijskatokatrgovaokruenihkolonadama.

Takvo povezivanje elemenata uvjetuje frontalnost i kompoziciju fasada. Fasade su ponajprije element oblikovanja urbanog prostora, one su obodne plohe prostora na otvorenom (forum, teatar), a ne jednostavna oplata manje vrijednih graevina. Razlaganjem klasinoga grkog oblikovnog kanona elementi koji su dotada strogo uvjetovani odreenim odnosima, mogu se rabiti u slobodnim kompozicijama. Taj postupak zapoinje u II. st. pr. Kr. na podruju istonog helenizma: naznaka temeljite preobrazbe mediteranske arhitekture. Naela grke arhitekture: plasticitet arhitektonskih elemenata, ujednaenost graevinskih tijela sa svih strana, slobodno grupiranje graevinskih tijela, postupno gube znaenje. Istodobno u Rimu nastaju novi arhitektonski sustavi i novi graditeljski tipovi: zgrade za opskrbu, za upravu i za stano vanje sve veeg broja stanovnika, te repre zentativne zgrade za obavljanje funkcija glavnoga grada cijelog Sredozemlja. Vane arhitektonske teme nisu vie Sakralni graevine, ve urbanizam i u Rimu i u provincijama, te reprezentativna komunalna gradnja, sve razvijenija izgradnji bazilika, teatara, amfiteatara, forumu, a kasnije osobito velikih termi. U dravnoj arhitekturi Rimskoga Car stva proimaju se mediteranski osjeaj za prostor, italoetruanski smisao za red, helenistiki veliki prostori i formalizam, te rimska konstrukcija i organizacija. Rimska "inenjerijska gradnja" iskustvima steenim pri izvoenju vodovoda, mostova obrambenih zidina pridonosi razvoju nove tehnike graenja masivnim zidovima, kontraforima, lukovima i svodovima od kamena, opeke i cementne grade Ova posljednja tehnika omoguuje gradnju svodova u dotad nepoznatim dimenzijama i prilagodavanje nejednakim optereenjima koja se na razliitim mjestima pojavljuju u graevini. Rimska masivna gradnja razvija se u slojevit sustav, u kojem se graevni materijal upotrebljava upravo prema svojim statikim svojstvima. Pomno proraunata raspodjela pritiska omoguava olaka vanje i rastvaranje isprva tekih i zbijenih graevinskih masa lukovima i svodovima velikog raspona, velikim prozorimaiskupinamaprozora. U doba kasne antike jednakim stvaralakim snagama postiu se novi konstruklivni i oblikovni dometi. Visokorazvijena tehnika omoguuje ostvarenje monumentalnih graevinskih volumena i prostora Konstruktivni uvjeti masivne gradnje odreuju i formalnu kompoziciju koja u vanjtini pojedinih graevina,npr.carskihtermiuRimuiTrieru,MaksencijevebazilikeuRimuiliaulepalaeuTrierudostie gotovo pretjeranu strogost. Graevinski volumen dosljedno je izveden kao omota prostora i kao konstruktivni kostur. Umjesto nizanja plastiki samostalnih elemenata provodi se ralamba cjelokupne graevinske mase Rimska racionalnost orijentira se prema stvarnosti, a ne prema idealu. Ranokranska arhitektura isprva se u potpunosti razvija u okvirima te kasnoantike tradicije. Krani odbacuju "sakralnu arhitekturu" po uzoru na antike hramuve. U bazilikama koje shvaaju kao dvorane za okupljanje odriu se i tehnike svodenja, te se zadovoljavaju jednostavnim kutijastim prostorima pod otvorenim krovitem ili ravnim stropom. Tek u V st. pod utjecajem Istoka, ponovo se uvodi gradnja svodova. U velikim Justinijanovim graevinama u Konstantinopolu napose u Svetoj Sofiji antika arhitektura dostie u VI. st. svoj posljednji, a kranska svoj prvi vrhunac: dematerijalizacija i spiritualizacija prostora,tejasan,velebanvolumengraevine,kojimdominiraistoblikvelikekupole.