Prostsrna Rešetka

GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU
ZAVRNI RAD
IZ PREDMETA "GRAEVNA STATIKA 2"
NA TEMU:
"USPOREDBA RAVNINSKOG I
PROSTORNOG MODELA OKVIRNE
KONSTRUKCIJE"
Mentor: prof.dr.sc. Kreimir Fresl, dipl.ing.gra.
Studentica: Barbara Martinkovi, 0082037840
rujan 2010.
SADRAJ
UVOD.......... 3
1. TEHIKI OPIS.................. 4
2. ANALIZA OPTEREENJA NA KONSTRUKCIJU........ 5
2.1. STALNA DJELOVANJA NA KONSTRUKCIJU........ 6
2.1.1. Odreivanje vlastite teine............................... 6
2.2. PROMJENJIVA DJELOVANJA NA KONSTRUKCIJU......... 7
2.2.1. Odreivanje optereenja snijegom.... 7
2.2.2. Odreivanje optereenja vjetrom.................. 8
2.2.2.1. Odreivanje referentne brzine vjetra.......... 8
2.2.2.2. Optereenje vjetrom krova dvostranog nagiba od 11............ 9
2.2.2.3. Optereenje vertikalnih zidova vjetrom...... 14
3. STATIKI PRORAUN KROVITA ZA OPTEREENJE SNIJEGOM....................................................... 16
3.1. STATIKI PRORAUN KROVITA ZA OPTEREENJE SNIJEGOM U SAP-u............................. 17
3.1.1. Proraun krovne reetke s kontinuiranim gornjim i donjim pojasom...................................... 17
3.1.2. Proraun krovne reetke sa tapnim elementima..................................................................... 21
4. STATIKI PRORAUN GREDE POZ. 310-311.............................................. 24
4.1. ANALIZA OPTEREENJA PLOE POZ. 300................................... 25
4.2. ANALIZA OPTEREENJA GREDE POZ. 310-311.............................................................................. 27
4.3. STATIKI PRORAUN GREDE POZ. 310-311 U SAP-u.................................................................... 27
5. STATIKI PRORAUN GREDE POZ. 220-221................................................................................................. 30
5.1. ANALIZA OPTEREENJA PLOE POZ. 200...................................................................................... 31
5.2. ANALIZA OPTEREENJA UZDUNIH GREDA POZ. 200............................................................... 32
5.2.1. Greda poz. 206-206 reakcije G1 i Q1.................................................................................. 33
5.2.2. Greda poz. 214-215-215-214 reakcije G2 i Q2.................................................................... 34
5.2.3. Greda poz. 210-211-212-213 reakcije G3 i Q3.................................................................... 34
5.2.4. Greda poz. 207-208-207 reakcije G4 i Q4........................................................................... 35
5.3. STATIKI PRORAUN GREDE POZ. 220-221 U SAP-u.................................................................... 35
6. STATIKI PRORAUN SREDNJEG POPRENOG OKVIRA...................................................................... 38
6.1. STATIKI PRORAUN SREDNJEG POPRENOG OKVIRA U SAP-u........................................... 39
7. STATIKI PRORAUN PROSTORNOG MODELA........................................................................................ 46
7.1. STATIKI PRORAUN PROSTORNOG MODELA U SAP-u............................................................ 47
8. USPOREDBA REZULTATA................................................................................................................................. 53
8.1. USPOREDBA REZULTATA ZA ELEMENTE KROVNE REETKE.................................................. 54
8.2. USPOREDBA REZULTATA U KARAKTERISTINIM TOKAMA OKVIRA................................ 55
ZAKLJUAK........................................................................................................................................................... 56
LITERATURA......................................................................................................................................................... 57
GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU UVOD
ZAVRNI RAD, GRAEVNA STATIKA 2 BARBARA MARTINKOVI 0082037840
3
UVOD
Cilj ovog zavrnog rada je usporediti dva modela okvirne konstrukcije, to jest, dva modela
srednjeg poprenog okvira konstrukcije iji je plan oplate priloen u nastavku, a na koji djeluje samo
vertikalno optereenje. Oba modela su proraunana SAP-om. Meutim, prostorni model zbog velikog
broja nepoznanica i opsenosti posla nije mogue proraunati runo.
Najjednostavniji proraun konstrukcije dobivamo ako konstrukciju podijelimo na niz elemenata
koji su hijerarhijski meusobno ovisni jer time jedan sloeni proraun svodimo na vie manjih i
jednostavnijih. Prvo trebamo analizirati sve elemente konstrukcije i odrediti njihovu ovisnost. U ovom
sluaju to su ploe kao hijerarhijski najnii elementi, zatim sekundarne i primarne grede te okviri i
zidovi na svojim temeljima.
Nakon odreivanja optereenja proraunavamo plou koja je oslonjena na grede i preke
okvira. Njih tada smatramo apsolutno krutima i nepominima i kao takve odreuju rubne uvjete kod
prorauna ploe. Zatim slijedi proraun sekundarnih greda kod kojeg plou smatramo apsolutno
gipkom na savijanje i ona prenosi optereenje na sekundarne grede. Leajeve predstavljaju glavne
grede i preke okvira (apsolutno krute i nepomine). Kod prorauna glavnih greda, ploe i sekundarne
grede su apsolutno gipke, a preke apsolutno krute i konano, kada proraunavamo okvir svi elementi
koji se nalaze iznad njega (ploa, glavne i sekundarne grede) su apsolutno gipki i djeluju kao
optereenje na okvir, a temelji, ili u ovom sluaju zidovi, odreuju rubne uvjete jer su apsolutno kruti i
nepomini.
Da rezimiramo, krutost hijerarhijski niih elemenata od elementa kojeg proraunavamo se
zanemaruje i oni djeluju kao optereenje na taj element, a vie smatramo apsolutno krutima i
nepominima i oni odreuju rubne uvjete promatranog elementa.
GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU 1. TEHNIKI OPIS
4
1.TEHNIKI OPIS
Proveden je statiki proraun zgrade pravokutnih tlocrtnih dimenzija 10,8x22,0 m koja e se
izgraditi u Varadinu. Zgrada je namijenjena ponajprije za urede, ali predviaju se i prostorije kao to
su npr. itaonice. Po visini objekt se sastoji od 3 etae (podrum, prizemlje i 1. kat). Razmaci etaa
iznose 4 m. Ukupna povrina svake etae iznosi bruto A = 237,6 m
2
.
Krovna konstrukcija je od lameliranog drva (tip GL28
h
), a sastoji se od glavnih i sekundarnih
elemenata, tj. glavnih reetkastih nosaa na razmaku od 1,833 m i podronica razmaknutih 1,375 m
mjereno po kosini krova. Krov je obostranog nagiba koji iznosi 11 , a pokrov je valoviti aluminijski
lim.
Vanjski zidovi podruma su AB debljine h = 30 cm, a unutranji debljine h = 16 cm. Ostale
etae imaju skeletni sistem gradnje sa stupovima, a ispuna su lagane pregradne stijene.
Strop iznad podruma je puna AB ploa nosiva u dva smjera, debljine h = 15 cm. Strop iznad
prizemlja je puna AB ploa nosiva u jednom smjeru, debljine h = 10 cm. Strop iznad 1. kata je
polumontani strop - FERT, debljine h = 16+5 = 21 cm.
Statiki proraun sklopa proveden je za djelovanja sljedeih optereenja:
- vlastita teina,
- korisno optereenje,
- snijeg,
- vjetar.
2. ANALIZA OPTEREENJA NA KONSTRUKCIJU
GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU 2. ANALIZA OPTEREENJA NA KONSTRUKCIJU
6
izolacija 10 cm
podronica
aluminijski lim
podgled
1
1
137,5
137,5
137,5
137,5
gst
2.1. STALNA DJELOVANJA NA KONSTRUKCIJU
2.1.1. Odreivanje vlastite teine
Djelovanje pokrova i potkonstrukcije(karakteristina vrijednost /m
2
kose povrine krova)
Slika 1. Slojevi potkonstrukcije za pokrivanje aluminijskim limom
Pokrov (aluminijski lim) ..= 0,10 kN/m
2
Izolacija (mineralna vuna; d10 cm;
k
= 0,3 1,0 kN/m
3
) 0,100,5....= 0,05 kN/m
2
Vlastita teina podronice 0,180,204,10/1,375...= 0,11 kN/m
2
Podgled (d = 1,25 cm;
k
= 12,0 kN/m
3
) 0,012512,0.....= 0,15 kN/m
2
Ukupno =0,41 kN/m
2
- projekcija na glavni reetkasti nosa 0,41/cos 11 ........................g
st
=0,42 kN/m
2
Slika 2. Raspodjela vertikalnih djelovanja na glavni reetkasti nosa
Vlastita teina glavnog reetkastog nosaa
g
st,v.t.
=0,38 kN/m
7
2.2. PROMJENJIVA DJELOVANJA NA KONSTRUKCIJU
2.2.1. Odreivanje optereenja snijegom
- objekt se nalazi u zoni I, na nadmorskoj visini od 150 m (Varadin);
oitano:
s
k
= 1,31 kN/m
2
(karakteristina vrijednost po m
2
tlocrta)
s
0
= s
k
j
C
e
C
t
gdje su: C
e
(koef.izloenosti) = 1,0;
C
t
(topl. koef.) = 1,0;
j
(koef. oblika) = 0,8
s
0
= 1,310,81,01,0
s
0
=1,05 kN/m
2
(mjerodavno optereenje snijegom na krovu)
Slika 3. Zone snjegova u Republici Hrvatskoj Slika 4. Karakteristino optereenje snijegom
na tlu
8
1,05 kN/m
2
1,05 kN/m
2 0,53 kN/m
2
0,53 kN/m
2
Slika 5. Raspodjela optereenja snijegom na glavni reetkasti nosa
2.2.2. Odreivanje optereenja vjetrom
2.2.2.1. Odreivanje referentne brzine vjetra
- objekt se nalazi u podruju I;
oitano:
Referentna brzina vjetra: v
ref
= 22 m/s
Slika 6. Karta vjetrova Hrvatske
9
22,0 m
1
0
,
8
0

m
sljeme
W
Referentni pritisak vjetra:
q
ref
= 0,5 v
ref
2
gdje je gustoa zraka koja se uzima s vrijednosti od 1,25 kg/m
3
q
ref
= 0,51,2522
2
0,001
q
ref
=0,30 kN/m
2
Budui da je utvreno da je optereenje vjetrom koji pue okomito na poprenu stranu
konstrukcije zanemarivo mala veliina, razmatrat e se samo djelovanje vjetra koji pue okomito na
uzdunu stranu.
Slika 7. Smjer djelovanje vjetra na konstrukciju
2.2.2.2. Optereenje vjetrom krova dvostranog nagiba od 11
kategorija terena III
visina (z = h) = 11,5 m
q
ref
=0,30 kN/m
2
Slika 8. Koeficijent izloenosti
kao funkcija visine iznad tla i
10
W
F F G
H
I
J
5,5
11
5,5
2
,
2
3
,
2
2
,
2
3
,
2
22
1
0
,
8
h
=
1
1
,
5

m
pozitivan nagib krova
1
1
W
strana izloena
vjetru
zavjetrina
kategorije terena
Oitano: C
e
(Z
e
) = 1,8
Slika 9. Podjela krova na zone za popreni smjer vjetra
Povrine zona:
F = 2,25,5 = 12,1 m
2
G = 11,002,2 = 24,2 m
2
H = 3,222,0 = 70,4 m
2
J = 2,222,0 = 48,4 m
2
I = 3,222,0 = 70,4 m
2
Koeficijenti vanjskog pritiska:
C
pe
(F) = - 0,90 (+0,12)
C
pe
(G) = - 0,96 (+0,12)
C
pe
(H) = - 0,42 (+0,12)
C
pe
(I) = - 0,72
C
pe
(J) = - 0,36
Koeficijenti unutarnjeg pritiska:
C
pi
= - 0,5 (+0,8)
1
1
Za zatvorene graevine s unutarnjim pregradama, za najnepovoljniji sluaj, uzima se C
pi
= +0,8 ili C
pi
= -0,5
11
Vanjski pritisak vjetra koji djeluje na povrinu graevine odreuje se:
w
e
= q
ref
C
e
(Z
e
)
C
pe
Unutranji pritisak vjetra odreuje se:
w
i
= q
ref
C
i
(Z
i
)
C
pi
Tlak vjetra na vanjske povrine:
w
e
(F-) = 0,31,8(-0,90) = -0,49 kN/m
2
w
e
(F+) = 0,31,80,12 = 0,06 kN/m
2
w
e
(G-) = 0,31,8(-0,96) = -0,52 kN/m
2
w
e
(G+) = 0,31,80,12 = 0,06 kN/m
2
w
e
(H-) = 0,31,8(-0,42) = -0,23 kN/m
2
w
e
(H+) = 0,31,80,12 = 0,06 kN/m
2
w
e
(I) = 0,31,8(-0,36) = -0,19 kN/m
2
w
e
(J) = 0,31,8(-0,72) = -0,39 kN/m
2
Tlak vjetra na unutranje povrine:
w
i
(+) = 0,31,80,8 = 0,43 kN/m
2
w
i
(-) = 0,31,8(-0,5) = -0,27 kN/m
2
12
w
(G
-) =
-0
,9
5
k
N
/m
2
w
(H
-) =
-0
,6
6
k
N
/m
2 w
(J
) =
-0
,8
2
k
N
/m
2
w
(I) =
-0
,6
2
k
N
/m
2
w
(J
) =
-0
,8
2
k
N
/m
2
w
(I) =
-0
,6
2
k
N
/m
2
w
(G
+
) =
w
(H
+
) =
-0
,3
7
k
N
/m
2
Optereenje krovita vjetrom kada je mjerodavan maksimalan unutarnji tlak: C
pi
= +0,8
w
e
(F-) = -0,49 - 0,43 = -0,92 kN/m
2
w
e
(F+) = 0,06 - 0,43 = -0,37 kN/m
2
w
e
(G-) = -0,52 - 0,43 = -0,95 kN/m
2
w
e
(G+) = 0,06 - 0,43 = -0,37 kN/m
2
w
e
(H-) = -0,23 - 0,43 = -0,66 kN/m
2
w
e
(H+) = 0,06 - 0,43 = -0,37 kN/m
2
w
e
(I) = -0,19 - 0,43 = -0,62 kN/m
2
w
e
(J) = -0,39 - 0,43 = -0,82 kN/m
2
W1
W2
Slika 10. Raspodjela optereenja krovita kod maksimalnog unutarnjeg tlaka
13
w
( G
- ) =
- 0
, 2
5
k
N
/ m
2
w
( H
- ) =
+
0
, 0
4
k
N
/ m
2
w
( J
) =
+
0
, 0
8
k
N
/ m
2
w
( I ) =
- 0
, 1
2
k
N
/ m
2
w
( G
- ) =
w
( H
- ) =
+
0
, 0
4
k
N
/ m
2
w
( J
) =
+
0
, 0
8
k
N
/ m
2
w
( I ) =
- 0
, 1
2
k
N
/ m
2
Optereenje krovita vjetrom kada je mjerodavan minimalni unutarnji tlak: C
pi
= -0,5
w
e
(F-) = -0,49 + 0,27 = -0,22 kN/m
2
w
e
(F+) = 0,06 + 0,27 = 0,33 kN/m
2
w
e
(G-) = -0,52 + 0,27 = -0,25 kN/m
2
w
e
(G+) = 0,06 + 0,27 = 0,33 kN/m
2
w
e
(H-) = -0,23 + 0,27 = 0,04 kN/m
2
w
e
(H+) = 0,06 + 0,27 = 0,33 kN/m
2
w
e
(I) = -0,19 + 0,27 = 0,08 kN/m
2
w
e
(J) = -0,39 + 0,27 = -0,12 kN/m
2
W3
W4
Slika 11. Raspodjela optereenja krovita kod minimalnog unutarnjeg tlaka
Za daljnji proraun mjerodavna je kombinacija optereenja vjetrom W4 jer uzrokuje najvee
nepovoljno optereenje na krovnu konstrukciju.
14
W
D
22
1
0
,
8
E
4
,
0
7
6
,
7
3
A
B*
W
A B*
4,07 6,73
10,8
2.2.2.3. Optereenje vertikalnih zidova vjetrom
kategorija terena III
visina (z = h) = 11,5 m
q
ref
=0,30 kN/m
2
Slika 12. Podjela vertikalnih zidova na zone za popreni smjer vjetra
Povrine zona:
A = 10,174,07 = 4,07 m
2
B* = 10,176,73 = 68,44 m
2
D = 10,1722,0 = 223,74 m
2
E = 10,1722,0 = 223,74 m
2
Koeficijenti vanjskog pritiska:
C
pe
(A)= -1,0
C
pe
(B)= -0,8
C
pe
(D)= +0,8
C
pe
(E)= -0,3
Koeficijenti unutarnjeg pritiska:
C
pi
= - 0,5 (+0,8)
Vanjski pritisak vjetra koji djeluje na povrinu graevine odreuje se:
w
e
= q
ref
C
e
(Z
e
)
C
pe
Unutranji pritisak vjetra odreuje se:
w
i
= q
ref
C
i
(Z
i
)
C
pi
13
w(E) = -0,59 kN/m
2
w(D) = +0,70 kN/m
2
w(E) = +0,11 kN/m
2
Tlak vjetra na vanjske vertikalne povrine:
w
e
(A) = 0,31,8(-1,0) = -0,54 kN/m
2
w
e
(B*) = 0,31,8(-0,8) = -0,432 kN/m
2
w
e
(D) = 0,31,80,8 = 0,432 kN/m
2
w
e
(E) = 0,31,8(-0,3) = -0,162 kN/m
2
Tlak vjetra na unutarnje vertikalne povrine:
w
i
(+) = +0,43 kN/m
2
w
i
(-) = -0,27 kN/m
2
Optereenje vertikalnih zidova vjetrom kada je mjerodavan maksimalan unutarnji tlak: C
pi
= +0,8
w(A) = -0,54 - 0,43 = -0,97 kN/m
2
w(B*) = -0,432 - 0,43 = -0,862 kN/m
2
w(D) = 0,432 0,43 = 0,002 kN/m
2
w(E) = -0,162 0,43 = -0,593 kN/m
2
Optereenje vertikalnih zidova vjetrom kada je mjerodavan minimalni unutarnji tlak: C
pi
= -0,5
w(A) = -0,54 + 0,27 = -0,27 kN/m
2
w(B*) = -0,432 + 0,27 = -0,162 kN/m
2
w(D) = 0,432 + 0,27 = 0,702 kN/m
2
w(E) = -0,162 + 0,27 = 0,108 kN/m
2
W5 W6
Slika 13. Raspodjela optereenja vertikalnih
zidova kod maksimalnog unutarnjeg
tlaka
Slika 14. Raspodjela optereenja vertikalnih
zidova kod minimalnog unutarnjeg
tlaka
Za daljnji proraun mjerodavna je kombinacija optereenja vjetrom W6 jer uzrokuje najvee
nepovoljno optereenje na vertikalni zid graevine.
3. STATIKI PRORAUN KROVITA ZA OPTEREENJE
SNIJEGOM
GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU 3. STATIKI PRORAUN KROVITA ZA
OPTEREENJE SNIJEGOM
17
3.1. STATIKI PRORAUN KROVITA ZA OPTEREENJE SNIJEGOMU
SAP-u
3.1.1. Proraun krovne reetke s kontinuiranim gornjimi donjim pojasom
Statika shema:
Koordinate vorova:
Joint CoordSys CoordType GlobalX GlobalY GlobalZ
Text Text Text m m m
1 GLOBAL Cartesian -4,05 0 0
2 GLOBAL Cartesian -4,05 0 0,261
7 GLOBAL Cartesian 0 0 0
8 GLOBAL Cartesian 0 0 1,044
9 GLOBAL Cartesian 1,35 0 0
10 GLOBAL Cartesian 1,35 0 0,783
OPTEREENJE SNIJEGOM
18
Karakteristike poprenih presjeka:
SectionName Material Shape t3 t2 Area
Text Text Text m m m2
ispuna drvo Rectangular 0,16 0,16 0,0256
pojas drvo Rectangular 0,2 0,16 0,032
Definicije optereenja:
Case LoadType LoadName LoadSF
Text Text Text Unitless
DEAD Load pattern DEAD 1
SNIJEG Load pattern Snijeg 1
Optereenje snijegom:
2
q = 1,051,833cos 11 = 1,98 kN/m
2
Proraun se provodi za optereenje snijegom koji nije noen vjetrom.
OPTEREENJE SNIJEGOM
19
M
o
m
e
n
t
n
i

d
i
j
a
g
r
a
m

(
o
p
t
e
r
e
e
n
j
e

s
n
i
j
e
g
o
m
)
:
D
i
j
a
g
r
a
m

p
o
p
r
e
n
i
h

s
i
l
a

(
o
p
t
e
r
e
e
n
j
e

s
n
i
j
e
g
o
m
)
:
OPTEREENJE SNIJEGOM
20
D
i
j
a
g
r
a
m

u
z
d
u
n
i
h

s
i
l
a

(
o
p
t
e
r
e
e
n
j
e

s
n
i
j
e
g
o
m
)
:
OPTEREENJE SNIJEGOM
21
3.1.2. Proraun krovne reetke sa tapnim elementima
Statika shema:
Koordinate vorova:
OPTEREENJE SNIJEGOM
22
ispuna DRVO Rectangular 0,16 0,16 0,0256
pojas DRVO Rectangular 0,2 0,16 0,032
SNIJEG Load pattern Snijeg 1
Optereenje snijegom:
Q = 1,891,375 = 2,60 kN
Q
rub
= 1,60/2 = 1,30 kN
OPTEREENJE SNIJEGOM
23
D
i
j
a
g
r
a
m

u
z
d
u
n
i
h

s
i
l
a

(
o
p
t
e
r
e
e
n
j
e

s
n
i
j
e
g
o
m
)
:
4. STATIKI PRORAUN GREDE POZ.310-311
GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU 4.STATIKI PRORAUN GREDE POZ. 310-311
23
4.1. ANALIZA OPTEREENJA PLOE POZ. 300
Prijenos optereenja odvija se s krovita preko ploe poz. 300 na uzdune grede. Optereenje
snijegom, vjetrom te vlastita teina krovita prenose se preko glavnih reetkastih nosaa na plou, a
ona to optereenje zajedno s vlastitom teinom prenosi na grede na koje direktno nalijee.
Slika 15. Popreni presjek ploe poz. 300 (FERT-strop)
Vlastita teina:
Lagani beton za pad 7,5 cm (0,07520).1,50 kN/m
2
Heraklit 3 cm (0,034).......0,12 kN/m
2
Hidroizolacija........0,10 kN/m
2
Cementni namaz 2 cm (0,0224)...0,48 kN/m
2
FERT-strop 16+5..3,00 kN/m
2
Podgled (buka na plafonu)......0,25 kN/m
2
Ukupno stalno..g
pl,300
=5,45 kN/m
2
Stalno optereenje:
Koncentrirana sila rebra za ukruenje:
G
rzu
= 0,20,16(1,0 20,11)25......... G
rzu
=0,62 kN
Teina krovita:
pokrov i potkonstrukcija (0,421,833)........= 0,77 kN/m
vlastita teina drvene reetke..= 0,38 kN/m
G
krov
=1,15 kN/m
26
510 510 510 510
550 550
2200
40 40 40 40
550 550
30 520 30 520 30 520 30 520 30
40
5
0
0
4
0
5
0
0
4
0
5
4
0
5
4
0
1
0
8
0
4
0
1
6
5
1
7
3
0
5
1
7
1
6
POZ. 300 - STROP IZNAD I. KATA
1
6
1
6
1
6
1
6
I/300 III/300 V/300 III/300 I/300
II/300 IV/300 VI/300 IV/300 II/300
I/300 III/300 V/300 III/300
I/300
3
0
1
3
0
2
3
0
2
3
0
1
3
0
7
3
0
9
3
1
1
3
0
9
3
0
7
3
0
6
3
0
8
3
1
0
3
0
8
3
0
6
303 303
304 305 305 304
303 303
20 20 5
5
5
1
6
5
0
5
0
5
0
5
0
5
0
5
0
55
A
A
550 550
R
Gkrov
Qkrov
Gkrov
Qkrov
Gkrov
Qkrov
Gkrov
Qkrov
Gkrov
Qkrov
Gkrov
Qkrov
Gkrov
Qkrov
g
GRZU GRZU
Korisno optereenje:
Snijeg (1,051,833)...S
krov
=1,92 kN/m
Vjetar (0,301,833).....W
krov
=0,55 kN/m
Statika shema:
FERT nosi u jednom smjeru pa plou raunamo kao niz prostih greda. Rebro za ukruenje koje
se nalazi na polovici raspona grede moramo uzeti u obzir pri analizi optereenja.
27
Reakcija stropa za stalno optereenje:
R
g
= (g
pl
l) + (3G
krov
) + G
rzu
...=34,04 kN/m
Reakcija stropa za korisno optereenje:
R
q
= (3S
krov
) + (3W
krov
).......=7,41 kN/m
4.2. ANALIZA OPTEREENJA GREDE POZ. 310-311
Stalnooptereenje:
R
g
= 34,04 kN/m
vlastita teina grede (0,55 0,05)0,3025..........= 3,75 kN/m
g =37,79 kN/m
Korisno optereenje:
R
q
= 7,41 kN/m
q =7,41 kN/m
4.3. STATIKI PRORAUN GREDE POZ.310-311 U SAP-u
Statika shema:
Koordinate vorova:
28
Stalno optereenje (U SAP-u se vlastita teina elemenata ne nanosi kao optereenje jer nju sam
program uzima u obzir prema dimenzijama poprenog presjeka elementa i materijalu):
Korisno optereenje:
310 4000Psi Rectangular 0,5 0,3 0,15
311 4000Psi Rectangular 0,5 0,3 0,15
Stalno Load pattern Stalno 1
Korisno Load pattern Korisno 1
29
Momentni dijagram stalno optereenje:
Momentni dijagram korisno optereenje:
Momentni dijagram stalno + korisno optereenje:
5. STATIKI PRORAUN GREDE POZ. 220-221
GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU 5. STATIKI PRORAUN GREDE POZ. 220-221
31
1 0 0
1
,
3
1
0
2
5.1. ANALIZA OPTEREENJA PLOE POZ. 200
Vlastita teina ploe i korisno optereenje s ploe poz. 200 prenosi se na uzdune grede poz.
200 direktnim nalijeganjem ploe na gredu, ime dobivamo linijsko optereenje tih greda, a zatim se
optereenje dalje prenosi na poprene grede, kao koncentrirano optereenje na mjestima nalijeganja
uzdunih greda.
Slika 16. Popreni presjek ploe poz. 200
Stalno optereenje:
Cementni namaz 2 cm (0,0224)........= 0,48 kN/m
2
AB ploa 10 cm (0,125) ...= 2,50 kN/m
2
Podgled (buka na plafonu)...= 0,25 kN/m
2
Ukupno stalno.....g
pl,200
=3,23 kN/m
2
Korisno optereenje:
3
q
pl,200
=3,00 kN/m
2
Optereenje od 3,00 kN/m
2
uzima se kao korisno optereenje jer je prostor iznad ploe
namijenjen uredima.
3
Optereenje od 3,00 kN/m
2
uzima se kao korisno optereenje jer je prostor iznad ploe namijenjen uredima.
32
STUBISTE
DIZALO
2
1
7
2
1
6 2
0
1
210
214
2
0
1
2
1
8
2
1
9
2
2
1
2
2
0
2
2
3
2
1
8
2
2
4
2
1
6
206
217
211
206 206
215
212
215
208
206
207
213
214
202
203
203
202
510 510 510 510
550 550
2200
40 40 40 40
550 550
30 520 30 520 30 520 30 520 30
5
0
0
4
0
5
0
0
4
0
5
4
0
5
4
0
1
0
8
0
4
0
1
6
5
1
7
3
0
5
1
7
1
6
I/200 III/200 V/200 III/200 I/200
II/200 IV/200 VI/200 IV/200 II/200
I/200 III/200 V/200 III/200
I/200
1
6
1
6
1
6
1
6
7
0 5
0
1
5
3
5
3
0
2
4
0
3
0
2
4
0
3
0
2
4
0
3
0
2
4
0
POZ. 200 - STROP IZNAD PRIZEMLJA
3
0
40
10 60
70
40
A
A
g
2 7 0 2 7 0 2 7 0 2 7 0
1 0 8 0
g
5.2. ANALIZA OPTEREENJA UZDUNIH GREDA POZ.200
Statika shema ploe poz.200:
Ploa nosi u jednom smjeru (kraem). Raunat e se kao kontinuirani nosa preko 4 polja.
A B C B A
Reakcije ploe poz. 200 na uzdune grede poz. 200 uzimamo kao linijsko optereenje tih greda,
a njihove reakcije na gredu poz. 220-221 kao koncentrirano optereenje.
Reakcije ploe:
R
A,g
= 0,393gl = 0,3933,232,7 = 3,45 kN/m
R
A,q
= 0,393ql = 0,3933,002,7 = 3,18 kN/m
R
B,g
= 1,143gl = 1,1433,232,7 = 9,97 kN/m
R
B,q
= 1,143ql = 1,1433,002,7 = 9,26 kN/m
R
C,g
= 0,929gl = 0,9293,232,7 = 8,10 kN/m
R
C,q
= 0,929ql = 0,9293,002,7 = 7,52 kN/m
33
Vlastita teina ploe:
g
v.t.
= 0,400,3225 = 3,20 kN/m
5.2.1. Greda poz.206-206 reakcije G1 i Q1
Statika shema:
Stalno optereenje:
Korisno optereenje:
Reakcije (stalno optereenje):
34
g
5 5 0 5 5 0
2 2 0 0
q
5 5 0 5 5 0
R
g
5 5 0 5 5 0
2 2 0 0
q
5 5 0 5 5 0
R
Reakcije (korisno optereenje):
Za daljnji proraun uzimaju se reakcije: G1 = G5 = 35,56 kN
Q1 = Q5 = 17,49 kN
5.2.2. Greda poz.214-215-215-214 reakcije G2 i Q2
Statika shema:
G2 = 0,929gl = 0,9299,975,5 = 50,94 kN
Q2 = 1,143ql = 1,1429,265,5 = 58,21 kN
5.2.3. Greda poz.210-211-212-213 reakcije G3 i Q3
Statika shema:
G3 = 0,929gl = 0,9298,105,5 = 41,39 kN
Q3 = 1,143gl = 1,1437,525,5 = 47,27 kN
33
g
5 5 0 5 5 0
1 6 5 0
q
5 5 0
R
5.2.4. Greda poz.207-208-207 reakcije G4 i Q4
Statika shema:
G4 = 1,1gl = 1,19,975,5 = 60,32 kN
Q4 = 1,2ql = 1,29,265,5 = 61,12 kN
5.3. STATIKI PRORAUN GREDE POZ.220-221 U SAP-u
Statika shema:
Koordinate vorova:
36
220 4000Psi Rectangular 0,55 0,3 0,165
221 4000Psi Rectangular 0,55 0,3 0,165
Stalno Load pattern STALNO 1
Korisno Load pattern KORISNO 1
Stalno optereenje:
Korisno optereenje:
37
Momentni dijagram (stalno optereenje):
Momentni dijagram (korisno optereenje):
Momentni dijagram (stalno + korisno optereenje):
6. STATIKI PRORAUN SREDNJEG POPRENOG OKVIRA
GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU 6. STATIKI PRORAUN SREDNJEG POPRENOG OKVIRA
39
70
10 40
55
16
4
0
5
0
0
4
0
5
0
0
4
0
5
4
0
5
4
0
1
0
8
0
4
0
5
0
0
4
0
5
0
0
4
0
4
0
5
0
0
4
0
5
0
0
4
0
3
2
2
3
8
3
2
2
3
8
3
2
2
3
8
3
2
2
3
8
3
2
70
10 40
15
55
16 5
+
9
5
0
.0
-
4
0
0
.0

0
.0
0
+
4
0
0
.0
+
8
1
7
.5
6.1. STATIKI PRORAUN SREDNJEG POPRENOG OKVIRA U SAP-u
40
Statika shema:
Koordinate vorova:
41
220 4000Psi Rectangular 0,7 0,3 0,21
221 4000Psi Rectangular 0,7 0,3 0,21
310 4000Psi Rectangular 0,55 0,3 0,165
311 4000Psi Rectangular 0,55 0,3 0,165
STUP 4000Psi Rectangular 0,4 0,4 0,16
STALNO Load pattern Stalno 1
KORISNO Load pattern Korisno 1
VJETAR Load pattern Vjetar 1
Stalno optereenje:
42
Korisno optereenje:
Optereenje vjetrom:
43
Momentni dijagram (stalno optereenje):
Momentni dijagram (korisno optereenje):
44
Momentni dijagram (optereenje vjetrom):
Momentni dijagram (stalno + korisno optereenje):
43
Momentni dijagram (stalno + korisno + vjetar):
Vrijednosti momenata od stalnog i korisnog optereenja usporeivati e se kasnije s
vrijednostima momenata dobivenim proraunom prostornog modela. Momentni dijagram od vjetra te
stalnog i korisnog optereenja dan je samo radi preglednosti.
7. STATIKI PRORAUN PROSTORNOG MODELA
GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU 7. STATIKI PRORAUN PROSTORNOG MODELA
47
7.1. STATIKI PRORAUN PROSTORNOG MODELA U SAP-u
Opa perspektivna projekcija:
Perspektivna projekcija sheme prostornog modela na ravninu xz:
48
Perspektivna projekcija sheme prostornog modela na ravninu yz:
Karakteristike poprenih presjeka plonih elemenata:
Karakteristike poprenih presjeka linijskih elemenata:
Section Material AreaType Type Thickness BendThick
Text Text Text Text m m
PLOCA_200 4000Psi Shell Shell-Thin 0,1 0,1
PLOCA_300 FERT Shell Shell-Thin 0,21 0,21
ZID 4000Psi Shell Shell-Thin 0,16 0,16
GREDA_200_POPR. 4000Psi Rectangular 0,7 0,3 0,21
GREDA_200_UZDUZ. 4000Psi Rectangular 0,5 0,32 0,15
GREDA_300_POPR. 4000Psi Rectangular 0,55 0,3 0,165
GREDA_300_UZDUZ. 4000Psi Rectangular 0,55 0,3 0,165
GREDICA 4000Psi Rectangular 0,21 0,2 0,042
STUP 4000Psi Rectangular 0,4 0,4 0,16
49
Optereenje elemenata poz. 300:
LoadPat DesignType SelfWtMult AutoLoad
Text Text Unitless Text
DEAD DEAD 1
STALNO DEAD 0
KORISNO LIVE 0
VJETAR WIND 0 None
SNIJEG SNOW 0
Area LoadPat CoordSys Dir UnifLoad
Text Text Text Text KN/m2
PLOCA_300 STALNO GLOBAL Gravity 2,45
30
Optereenje elemenata poz. 200:
Frame LoadPat CoordSys Dir FOverLA FOverLB
Text Text Text Text KN/m KN/m
GREDA_300_POPR. STALNO GLOBAL Gravity 1,15 1,15
GREDA_300_POPR. SNIJEG GLOBAL Gravity 1,92 1,92
GREDA_300_POPR. VJETAR GLOBAL Gravity 0,55 0,55
GREDICA STALNO GLOBAL Gravity 1,15 1,15
GREDICA SNIJEG GLOBAL Gravity 1,92 1,92
GREDICA VJETAR GLOBAL Gravity 0,55 0,55
Area LoadPat CoordSys Dir UnifLoad
Text Text Text Text KN/m2
PLOCA_200 STALNO GLOBAL Gravity 0,73
PLOCA_200 KORISNO GLOBAL Gravity 3,00
31
Optereenje vjetrom uzdunih zidova:
Area LoadPat CoordSys MultiplierX
ZID VJETAR GLOBAL -0,11
ZID VJETAR GLOBAL 0,7
Optereenje vjetrom vanjskih stupova srednjeg uzdunog okvira:
STUP VJETAR GLOBAL Y -4,8 -4,8
STUP VJETAR GLOBAL Y 4,8 4,8
32
Optereenje vjetrom vanjskih stupova srednjeg poprenog okvira:
Momentni dijagram (stalno + korisno optereenje)
STUP VJETAR GLOBAL X 3,86 3,86
STUP VJETAR GLOBAL X -0,59 -0,59
8. USPOREDBA REZULTATA
8.1. USPOREDBA REZULTATA ZA ELEMENTE KROVNE REETKE
USPOREDBA
REZULTATA
[kN]
KROVNA REETKA
S KONTINUIRANIM
GORNJIM I DONJIM
POJASOM
SA TAPNIM
ELEMENTIMA
1 34,79 47,07
2 34,79 47,07
3 39,35 40,34
4 33,06 33,62
5 33,06 33,62
6 39,35 40,34
7 34,79 47,07
8 34,79 47,07
9 -35,90 -47,94
10 -40,13 -41,09
11 -33,91 -34,24
12 -27,94 -27,39
13 -27,94 -27,39
14 -33,91 -34,24
15 -40,13 -41,09
16 -35,90 -47,94
17 -2,22 0,00
18 4,65 -6,85
19 0,07 1,30
20 -6,74 -7,21
21 2,22 2,60
22 -6,71 -7,77
23 7,25 7,80
24 -6,71 -7,77
25 2,22 2,60
26 -6,74 -7,21
27 0,07 1,30
28 4,65 -6,85
29 -2,22 0,00
GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU 8.USPOREDBA REZULTATA
33
8.2. USPOREDBA REZULTATA U KARAKTERISTINIM TOKAMA
OKVIRA
USPOREDBA
REZULTATA
[kNm]
HIJERARHIJSKI
MODELI
RAVNINSKI MODEL PROSTORNI MODEL
GREDA
310-311
GREDA
220-221
GREDA
310-311
GREDA
220-221
GREDA
310-311
GREDA
220-221
VANJSKI
LEAJ
(LIJEVO)
0,00 0,00 51,22 52,10 25,75 47,15
POLJE
(LIJEVO)
99,78 96,56 75,14 89,70 46,57 88,90
SREDNJI
LEAJ
(LIJEVO)
175,77 129,94 133,79 99,29 73,02 105,39
SREDNJI
LEAJ (DESNO)
175,77 129,94 134,43 102,80 73,45 105,86
POLJE (DESNO) 99,78 113,15 74,71 102,42 46,27 84,70
VANJSKI
LEAJ (DESNO)
0,00 0,00 51,49 56,33 24,83 42,42
GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU ZAKLJUAK
36
ZAKLJUAK
Usporeujui prostorni i ravninski model okvirne konstrukcije dolazimo do zakljuka da su
momenti dobiveni proraunom okvira kao dio prostorne konstrukcije u raunalnom programu SAP-u
manji od onih dobivenih runim proraunom, ali i vjerojatno toniji jer se taj okvir proraunava u 3
dimenzije, to jest, uzimaju se u obzir optereenja koja na njega djeluju u tono onakvom prostornom
rasporedu u kakvom e se okvir nalaziti po zavretku gradnje konstrukcije.
Runo proraunavanje okvira temelji se na odreivanju hijerarhijske ovisnosti elemenata
konstrukcije, brojnim pojednostavljenjima, aproksimacijama i konanim proraunom promatranog
okvira u dvije dimenzije koje rezultira tonim u okviru pretpostavki, ali i dugotrajnim proraunom za
koji moemo rei da je na strani sigurnosti kod dimenzioniranja konstrukcije zbog veih momenata od
onih dobivenih drugim pristupom rjeavanja problema.
Danas je bre i tonije provesti proraun u nekom raunalnom programu koji moe proraunati
konstrukciju u prostoru s velikim brojem nepoznanica, a zbog sigurnosti kod dimenzioniranja prema
Eurocodu se za razliite kombinacije optereenja uzimaju i faktori vei od jedan kojim se ta
optereenja mnoe pa dobivamo vee momente mjerodavne za dimenzioniranje. Runi proraun je
potreban, barem na poetku bavljenja takvim zadacima, jer jasno dobivamo sliku meuzavisnosti
elemenata konstrukcije i prijenosa optereenja s elementa na element.
Usporeujui dva modela krovne reetke, jedan s kontinuiranim gornjim i donjim pojasom te
tapovima kao ispunom, a drugi sastavljen od tapnih elemenata, zakljuujemo da nema velikih razlika
u vrijednostima unutarnjih uzdunih sila. U reetki sastavljenoj od tapova dobivamo malo vee
vrijednosti uzdunih sila, a kod reetke sa kontinuiranim pojasevima javljaju se jo i poprena sila i
moment savijanja, ali su mali u odnosu na vrijednost uzdune sile. Za ispravnu usporedbu ova dva
modela, morali bismo izraunati normalna naprezanja koja se javljaju u elementima oba modela. Kod
modela sa tapnim elementima normalna naprezanja uzrokuje uzduna sila, a kod modela s
kontinuiranim pojasevima moment savijanja i uzduna sila. Budui da moment savijanja uzrokuje
mala naprezanja u odnosu na uzdunu silu, moemo ga zanemariti kod ove usporedbe.
GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU LITERATURA
37
LITERATURA
Bjelanovi, Adriana; Raji, Vlatka: Drvene konstrukcije prema europskim normama,
Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet; Hrvatska sveuilina naklada d.o.o.; Zagora-
zagorje d.o.o., Zagreb 2007.
Dvornik, Josip; Lazarevi, Damir; Kreativnost i inenjerska prosudba; Graevinar 59
Radi, Jure; suradnici: Betonske konstrukcije, prirunik; Hrvatska sveuilina naklada;
Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet; Andris, Zagreb 2006.
Radi, Jure; suradnici: Betonske konstrukcije, rijeeni primjeri; Hrvatska sveuilina naklada;
Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet; Andris, Zagreb 2006.
Sori, Zorislav; Betonske konstrukcije prema Eurokodu 2 (HRN ENV 1992-1-1); skripta
Graevinskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu; Zagreb 2009.
http://sites.google.com/site/tomislavkisicek/Home/nastava/bizk1, materijali za vjebe,
04.09.2010.
http://www.grad.hr/nastava/gs/, biljeke i skice s predavanja, primjeri, 04.09.2010.
http://www.grad.hr/nastava/nmk/, primjeri iz konstruktivnih vjebi, 04.09.2010.

Prostsrna Rešetka

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Prostsrna Rešetka

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU

You might also like