(Gr. Amazones, lat.

Amazones - narod ratobornih ena, koji je nastanjivao severnu obalu Male Azije, ili krajeve pod Kavkazom, ili dananji Krim. raota! im je bio bo" rata Ares# $i"ledno propadaju mitu, iako "rki istoriari "ovore o njima kao o istorijskom narodu. % opisima njihove drutvene or"aniza!ije, koje esto daju s pojedinostima vrednim panje, mo"u&e je pratiti tra"ove matrijarhalno" ure'enja. (Amazonke su bile narod( saima miljenje o njima )iodor *i!ilski u +. veku p.n.e. (kojim su vladale ene. ,jihov nain ivota vrlo se razlikovao od nae". -ene su se obuavale u ratnoj vetini i neko vreme su morale da slue u vojs!i. .a vreme vojnike slube ostajale su devi!e. ,akon otputanja iz vojske udavale su se da bi imale de!u. Ali svu vlast u javnom ivotu drale bi u svojim rukama. Mukar!i su vodili doma&instvo, kako to u naem drutvu ine udate ene(. /me im je, navodno, bilo izvedeno od rei (amazos(, tj. (besprse(, jer su sebi, prema nekim verzijama mita, u mladosti spaljivale jednu dojku da im ne smeta pri zatezanju luka. Glavno oruje bile su im sekire. 0ladar im je uvek bila kralji!a. Kao i mukar!i, ratovale su esto, a u hrabrosti nisu zaostajale za njima. Grki juna!i su esto dolazili u dodir s Amazonkama. %z retke izuzetke, naje&e u ratu. rvi se protiv njih borio junak 1elero2ont kada su upale u 3ikiju, i na"nao ih u bekstvo. rotiv njihove kralji!e 4ipolite krenuo je u ratni pohod i junak 4erkul. Atinski kralj 5ezej, koji "a je pratio, doveo je ku&i kao robinju zapovedni!u njihove vojske, Antiopu, i njome se oenio. ,jene dru"ari!e su dole da je oslobode, ali se Antiopa zaljubila u 5ezeja, branila s njim Atinu i u borbi po"inula. Amazonke su s Gr!ima poslednji put ukrstile oruje u trojanskom ratu. ,jihova kralji!a entezileja je dola u pomo& opsednutoj 5roji i pala u dvoboju s ahejskim junakom Ahilom. Gr!i su Amazonkama izruili entezilejino mrtvo telo, ali su se one zauzvrat zaklele da vie nikada na&e ratovati protiv Grka. *voju zakletvu su odrale i u mitovima je ostalo samo se&anje na njih. Gr!i su smatrali da su Amazonke utemeljile brojne maloazijske "radove, koji su danas ve&inom u ruevinama. Me'u malobrojne izuzetke se ubraja *mirna (dananji turski /zmir#. /me Amazonki preneseno je, udnim sti!ajem okolnosti, i u ,ovi svet. Kad se +67+. "odine 8ran!isko $relano, kapetan konkvistadora Gonzalesa izaroa zaputio tokom najve&e junoamerike reke da dovede pomo& svojoj desetkovanoj armiji, naiao je na njenom u&u na indijanska plemena ije su po"lavi!e bile ene. od uti!ajem antike literature, reku na ijim obalama su vladale ene nazvao je Amazonom. 2rkadela 9+-:;-:;, +<=+; Anti!ka sje!anja 3e"ende i mitovi o Amazonkama, neukrotivim i nemilosrdnim zenskim ratni!ima, tokom minulih stolje!a prole su mno"e ispite i provjere, pa ipak, jo i danas, pri!a o njihovom postojanju nije iz"ubila aktuelnost. osljednje, ko zna koje po redu, (otkrivanje( prapostojbine zena-ratnika, svjetski su mediji zabiljezili sredinom januara>sije!nja +?;@. "odine, kada je poznati talijanski arheolo" Gvido 1oldrini, znanstvenik koji je svoj zivot posvetio prou!avanju podataka o postojanju mitolokih Amazonki, sazvao tiskovnu kon2eren!iju i javnosti obznanio svoja posljednja otkri!a= - oslije du"otrajnih i napornih tra"anja, uspjeli smo prona!i veliki broj kerami!ko" posuda, vr!eva i pladnjeva, to odrazava na!in zivota le"endarnih zena-ratni!a. $tkopavanja koja smo na teritoriju 1razila obavili moje kole"e i ja, svjedo!e da je pleme Amazonki, zena-ratnika, uistinu postojaloA

*ta su zabiljezili "r!ki povjesni!ariB ,esvakidanja le"enda o djevojkama-ratni!ima izazivala je kroz historiju ljudsko" roda veliku paznju medu istraziva!ima, misionarima i odvaznim putni!ima, tim prije to je postojanje Amazonki oduvijek smatrano - kontraverznom !injeni!om. Cak je i samo njihovo ime bilo kontraverzno. Gr!ki histori!ar 4erodot (oko 7D+- oko 796 pr.n.e.#, koji je u!estvovao u "r!ko-perzijskim ratovima, kaze da ime Amazonki potje!e od skitske rije!i koja ozna!ava (ubi!e mukara!a(. ,o, dru"i je histori!ari izvla!e iz !erkeske rije!i, koja ozna!ava (sve one koji obozavaju Mjese!(, a tre!i misle da su u pravu oni koji tvrde da je narod zena ratnika s pravom dobio svoje ime prema "r!koj rije!i (amazos(((bez dojke(#, budu!i da su Amazonke mladim djevojkama amputirale ili spaljivale desnu dojku kako im ne bi smetala pri "adanju strijelom ili ba!anju kopljaA Eedno je vrijeme smatrano da Amazonke zive ne"dje u Maloj Aziji, u oblasti Fuksina ili Crno" mora i da odatle polaze u svoje ljute osvaja!ke pohode. ,o, kasnije se vjerovalo da nastanjuju prostor oko Kavkaza, a u svojim ih djelima spominju i veoma stro"i "r!ki povjesni!ari, koji su pratili Aleksandra Makedonsko" u nje"ovim osvaja!kim pohodima na /stok. *ta kazu le"endeB Gvido 1oldrini u svijetu istraziva!a nije nepoznat. una je dva desetlje!a, sa svojim suradni!ima, strpljivo prou!avao biljni i zivotinjski svijet AmazonijeG pjei!e i raznim sredstvima prevoza prevalio je desetine tisu!a kilometaraG boravio je medu brojnim divljim amazonskim plemenima i kopao na mno"im mjestima za koje je pretpostavljao da su pod povrinom tla sa!uvali kakve-takve ostatke mozebitnih naselja le"endarnih Amazonki. a ipak, nje"ovo otkri!e u 1razilu, nije do kraja potvrdilo autenti!nost drevne sa"e koja je jo uvijek omiljena tema brojnih avanturista i istraziva!a. Mit o divljim i opasnim zenama-ratni!ima datira, kako je poznato, iz najstarijih vremena ljudske historije. *usre!emo ih jo kod 4omera, potom kod "r!ko" histori!ara i moraliste lutarha (oko 6: - +96 n.e.#, ausanija i u "otovo svim (aleksandridama(, pri!ama koje "ovore o ratnim pohodima i uspjesima "r!ko" osvaja!a Aleksandra 0eliko" (<6@-<9< pr.n.e.#. Cak ni on, kazu predanja, nije mo"ao ostati poteden okraja s tim navodnim ratobornim (mukara!ama(, beskompromisnim ratni!ima koje su se borile hrabro i do posljednje" daha, te paranoi!no mrzile mukar!e i, nerjetko, bezobzirno ubijale !ak i vlastite sinoveA Kona!no, ova uzbudljiva sa"a o!i"ledno je doprinijela da i najmo!nija rijeka na svijetu Amazon - dobije svoje imeA Kako su od"ajane Amazonke Kasnije su romanopis!i i kroni!ari ovoj le"endi dodavali nove (mozda izmiljene# detalje. 5ako se do dananjih dana o!uvalo prili!no detaljna slika o njihovom zivotu, aktivnostima i drutvenom ustrojstvu. .namo, izmedu ostalo", da su za vladara imale kralji!u, da je najvaznije odluke donosio zenski parlament i da su se zenska dje!a, poput *partana!a, od malih no"u u!ila borila!kim vjetinama.

roblem broj!ano" odrzavanja rjeavale su na jednostavan na!in= jednom su "odinje pozivale mukar!e iz susjedno" plemena Gar"areana!a, o kojima "otovo nita ne znamo, na veliku svetkovinu mira i ljubavi, !ija je jedina svrha bila razmnozavanje rase. Muka dje!a koja su se radala iz tih veza, bila bi vra!ena svojim o!evima ili osudivana na smrt, dok su majke pazljivo od"ajale svoje djevoj!i!e i ve! ih od prvih dana zivota podu!avale da jau, idu u lov, krote divlje konje i juna!ki se bore do posljednje" daha. )ru"im rije!ima, Amazonke su svoj ratni!ki zivot prila"odavale svojim interesima i svojim po"ledima na svijet, izokre!u!i na"lava!ke tradi!ionalnu strukturu klasi!no" drutva, koje je, kako je poznato, bez iznimke bilo patrijarhalnoA 5ako je historija dobijala nova, zanimljiva obiljezja i dramatiku. .a suvremenike anti!ko" i predanti!ko" vremena, Amazonke su bile samo jedno od polubarbarskih ratni!kih plema koja su nastanjivala "rani!na prostranstva helensko" svijeta i koja su, s vremena na vrijeme, vodila zestoke bitke protiv 3idija!a, 8ri"ija!a, 5rojana!a i dru"ih naroda u Maloj Aziji. ,jihovo naoruzanje sa!injavali su luk i strijela, koplje i laka sjekira, te tit u obliku polumjese!a i la"ani ljem. 1ile su vjete jaha!i!e, te su njihovi napadi bili iznenadni i ubojiti. 2rkadela 9+-:;-:;, +<=+D Gospodari maloazijskih stepa Eedno predanje kaze da su Amazonke pod svojom vlas!u du"o drzale siroko podru!je Male Azije, pa !ak i "radove kao sto su F2es, /zmir, Mirna, a2os i *inope, te da su u F2esu podi"le jedno od sedam "raditeljskih !uda antike, "lasoviti Artemidin hram. Anti!ka mitolo"ija posebno isti!e tri tra"i!ne amazonske kralji!e - entesileju, koju je tokom le"endarno" 5rojansko" rata ubio "r!ki junak AhilG 4ipolitu koju je obes!astio i ubio .eusov sin 4eraklo (4erkul#, i Antiopu, koju je ubio osniva! atenske drzave, le"endarni junak 5ezej. /stodobno se !ini da se nijedan do"adaj nije dublje usjekao u 2olklornu memoriju *tare Gr!ke kao sto je invazija Amazonki na Atiku i njihov rat protiv 4elade. rema drevnim autorima, armija hrabrih, dobro uvjezbanih i nauruzanih zena-ratnika, uspjela se probiti od juznih obala Crno" mora, i sti!i !ak do samo" sr!a Atine, "dje ih je poslije du"e i krvave borbe savladao i unistio 5ezej. 0rijeme matrijarhata Eedno dru"o predanje kaze da su Amazonke pod svojom vlas!u du"o vremena drzale siroko podru!je Male Azije, pa !ak i "radove kao sto su F2es, /zmir, Mirna, a2os i *inope, te da su u F2esu podi"le jedno od sedam "raditeljskih !uda antike, "lasoviti Artemidin hram, kojem se sirom Gr!ke odavala po!ast u slavu Artemide, bozi!e mjese!a, lova, planina i suma, ali i u slavu hrabrih zena-ratnika, koje su svoje zivote polozili u odbrani 5roje od "r!kih a"resora. 3e"enda se o Amazonkama naj!es!e pripisuje uspomenama na matrijarhat, sto je, velika zabluda, jer shvatati matrijarhat kao vladavinu zena nad muskar!ima, u najmanju je ruku naivno i neozbiljno. % dobu matrijarhata nije se radilo o zamjeni 2unk!ija muskara!a i zena. $tkrivene "robni!e osljednjih "odina arheolozi i istraziva!i imali su dosta uspjeha u rjesavanju drevne misterije zvane H Amazonke. ,a prostorima bivse" *ovjetsko" *aveza otkriveno je nekoliko bo"atih

arheoloskih nalazista koja se pripisuju *kitima, nomadskom i ratni!kom narodu koji je imao vrlo razvijenu izradu borila!ko" oruzja i zlatno" nakita. osebno je dra"o!ijeno otkri!e ostataka naselja i "robni!a, koji se pripisuju zenama-ratni!ama. 3okalitet se nalazi u blizini okrovke (Iusija# "dje je oko @::. "odine prije nove ere zivjelo jedno pleme JAmazonkiK. ,a lokalitetu je naden velik broj ostataka oruzja koje su u !estim ratni!kim pohodima koristile pripadni!e ovo" opasno" plemena. 5ajna svjetloputih % dzun"lama su Amazonije, brazilski antropolozi otrkrili bjeloputo pleme Lanomane, koji svojim stasom, plavim o!ima i bjelom puti, vise li!e na Furopljane ne"o na amazonske domoro!e. Lanomani nose du"u kosu, ratni!ko su pleme i do sada su izbje"avali svaki kontakt s !iviliza!ijom. ,eki istraziva!i smatraju da za"onmetni Lanomani, zapravo, predstavljaju potomke le"endarnih AmazonkiA