Carl Sagan etika pitanja

Carl 1 Sagan etika pitanja

Carl Sagan - etika pitanja Josip iri

Odjel za filozofiju Sveuilita u Zadru

RADOVI Razdio filozofije, psihologije, sociologije i pedagogije, 41 (18), str. 23-30, Zadar, 2003. UDK: 1+159.9+316+37](05) Pregledni lanak/Review Primljeno/Received: 17. I. 2003.

Saetak Ovim radom se eli pregledno prikazati etike probleme koje je dr. Carl Sagan dotaknuo unutar vlastitih egzobiolokih ispitivanja, te iznijeti kritike koje su mu tijekom godina upuene. Krenut e se od antropolokog odreenja koje nudi dr. Sagan, kroz koje se ogledaju pitanja poput inteligencije kao granice morala meu vrstama, ekolokog odravanja ivota na Zemlji. Izloit e se etiki problemi vezanih uz teraformiranje, egzobiologiju i projekt SETI (potraga za vanzemaljskim inteligencijama), do pitanja abortusa. kljune rijei: Sagan, Carl; etika, antropoloki redukcionizam, egzobiologija, scijentizam Summary Intention of this paper is to present ethical issues that were of dr. Carl Sagans concern in his egzobiologist research, and to present criticism of such view. We will star from his anthropological definition, where we can reflect his view upon intelligence as demarcation criteria between human-animal continuum, ecological issues on preservation life on Earth, terraforming, egzobiology and SETI project, up to the abortion controversy. keywords: Sagan, Carl; ethics; anthropological reductionism; exobiology; scientism

Uvod Carl Sagan je vjerojatno najuspjeniji promotor znanosti uope njegovu je TV seriju Cosmos vidjelo preko pola milijarde gledatelja, a knjiga slovi kao najprodavanija znanstvena knjiga na engleskom jeziku ikada. Radio na David Duncan profesuri astronomije i svemirskih znanosti, te kao ravnatelj Laboratorija za planetarna istraivanja na Sveuilitu Cornell do 1971. godine. Sagan je istaknuti zagovornik istraivanja svemira, koji je pridonio i veini misija istraivanja naeg sustava bez ljudske posade, poput Marinera 9, koji je prvi donio detaljne slike Marsa. Pomagao je misiji Viking orbitera i landera koji su neuspjeno tragali za ivotom na Marsu; sondama Pioneer i Voyager koje su prve istraile planete vanjskog dijela Sunevog sustava i njihove mjesece, kao i letjelice Galileo, koja je slala izrazito detaljne slike Jupitera i njegovih satelita. Njegov je rad temeljito promijenio vizuru matinog planeta. Pomogao je odrediti povrinsku temperaturu Venere, za koju se neko vjerovalo da bi mogla biti gostoljubivi planet, i pokazao da je paklenski topla uslijed podivljalog efekta staklenika. Nasuprot tome, ukazao je na ispunjenost svemira ugljikovim spojevima koji bi mogli biti pretee ivota. Takoer je prikupio podatke o atmosferi Saturnovog mjeseca Titana, koja sadri organske molekule sline onima u temelju gena. To su otkrie potvrdili Voyageri 1 i 2 u 80tima. Zajedno sa Frankom Drakeom suraivao je na projektu SETI potraga za vanzemaljskim inteligencijama, te je idejni tvorac komunikacijske ploe postavljene na sonde Pioneer 10, te Voyager 1 i 2, prvih ljudskih meuzvjezdanih letjelica. Njemu u ast, prva marsovska istraivaka postaja nazvana je Carl Sagan memorijalna postaja (misija Mars Pathfinder).1 Antropoloko odreenje Ja sam zbroj vode, kalcija i organskim molekula nazvanih Carl Sagan. Vi ste zbroj gotovo identinih molekula s drugaijom kolektivnom oznakom. Ali da li je to sve? Zar ne postoji nita drugo

prema iri, J. (2000) Carl Sagan veliki snivatelj znanosti, Faust, br. 3, vol. 2., SF&F klub Solaris, Zadar.

Carl Sagan etika pitanja

Carl 3 Sagan etika pitanja

osim molekula? Neki ljudi nalaze ovu ideju poniavajuom za ljudsko dostojanstvo. to se mene tie, nalazim uzbuujuim da na svemir dozvoljava evoluciju molekularnih strojeva, tako zanimljivih i suptilnih poput nas.2 Ovo je tipini iskaz redukcionizma ljudska se bit moe svesti na biokemijske (ili isto fizikalne) odnose, bez pretpostavljanja procesa sui generis osobenih za objekt o kojem je rije. Kroz cijeli njegov rad moe se uoiti ova crta vjere u racionalno objanjenje svih fenomena (npr. na kraju knjige Billions and Billions3, postoji tzv. skeptiki komplet skup postupaka koji izvrgavaju skup vjerovanja proceduri provjeravanja analognoj znanstvenoj). Pojedini ga autori, branei vlastitu religijsku poziciju, prozivaju da se izdaje za ateista, ali da na mjesto religije samo postavlja znanost. Tome u prilog jasno govori sm Sagan: Religija, stara ili nova, koja istie velianstvenost svemira na nain kako ga otkriva moderna znanost, mogla bi biti u stanju povui ostatke tovanja i strahopotovanja iz vrstog stiska konvencionalnih religija. Prije ili kasnije, takva e se religija pojaviti.4 Nadalje, da se prigovoriti da su Saganova etika i, kako tvrdi McKim5, soteriologija, umjesne samo ukoliko je takva i njegova antropologija; meutim, malo je prueno dokaza da je njegovo odreenje ovjeka doista tako samorazumljivo koliko se to ini dr .Saganu. Ekoloka perspektiva Zemlja Nau obavezu da opstanemo ne dugujemo samo sebi samima, nego i Kozmosu, drevnom i velianstvenom, iz kojeg smo nastali.6 Sagan u XIII. poglavlju Kozmosa Tko govori u ime Zemlje? istrauje perspektive ljudskog postojanja i tehnolokih izazova, te etike probleme tog konteksta.
2 3

Izloeni problemi su, redom: tehnoloki razvoj i ratni sukobi konani rat ljudska vrsta i nasilje racionalizam nasuprot magijskog/religijskog miljenja evolucija ovjeka Razmatranje problema ratnih sukoba temelji se na tzv. Richardsonovoj krivulji, koja odraava odnos magnitude nekog rata i vremena potrebnog da se eka da izvije rat odreene magnitude. Pozivajui se nae mjesto u kozmosu, Sagan opetovano zagovara odgovornost prema njemu i dunost da opstanemo kao vrsta. Sagan istie bitne faktore u odreivanju stupnja agresivnosti neke kulture: koliina ljubavi prema djeci koju kultura smatra poeljnom (temeljeno na istraivanjima Harlow i Harlow sa surogatnim majmunskim majkama, zastarjeloj teoriji o trodjelnom mozgu, te Prescottovoj statistikoj kros-kulturalnoj analizi odgoja djece); stupanj racionalizma u suoavanju s problemima (gdje su argumenti mjeavina dogmatike izraavanja dubokog vlastitog uvjerenja u ispravnost znanosti nad drugim sustavima objanjavanja stvarnosti i pragmatizma znanstvene uinkovitosti u objanjenju i tehnolokoj primjeni); te na saetku ljudske evolucije i stavljanja u kontekst geolokog i biolokog razvoja Zemlje, to je svojevrsno rezimiranje Saganovog kozmikog kalendara.7 Norman L. Geisler zgodno povlai paralelu, u okviru religijske kritike Saganove natropologije, i saima: Tako je Kozmos nainio ovjeka na vlastitu sliku, obdario ga ivotom i sadri bit njegovog postojanja. Iz tog razloga ovjek ima moralnu obavezu ouvati ivot u Kozmosu.8 Dr. Sagan je ovaj stav podupirao aktivizmom navedimo samo da je bio organizator i predsjedatelj dijela Globalnog foruma duhovnih i parlamentarnih voa, odranog 1990. u Moskvi, u kojem je pozivao na zajedniki trud znanosti i religije u ouvanju vlastitog okolia.

Sagan, C. (1985) Cosmos, Otokar Kerovani, Rijeka. Sagan, C. (1998) Billions and Billions, Ballantine Books, New York 4 Sagan, C. (1997) Pale Blue Dot, Ballantine Books, New York. 5 McKim, M.G. (1993): The Cosmos Accordin to dr. Carl Sagan: Review and Critique, elektroniki tekst; http://www.asa3.org/ASA/topics/AstronomyCosmology/PSCF3-93McKim.html 6 Sagan, C. (1985) navedeno djelo.

7 8

Sagan, C. (1989) The Dragons of Eden, Ballantine Books, New York. Geisler, N. L. (1983) Carl Sagans Religion for the Scientific Mind, Quest Publication, Dallas.

Carl Sagan etika pitanja

Carl 5 Sagan etika pitanja

Inteligencija kao kriterij razgranienja Sagan nastoji odrediti kriterij razlikovanja ljudskog od ostatka ivotinjskog svijeta. Kao zagovornik Darwinove slike evolucije, Sagan zastupa kontinuitet ivog svijeta, ali ne porie kvalitativne razlike. Predloeni kriterij razlikovanja je inteligencija. Utoliko je oekivan njegov interes za SETI program i etike probleme koje izvodi. On pie: Cortex regulira naim svjesnim ivotom. On razlikuje nau vrstu od ostalih, on je kolijevka ovjeanstva.9 Na drugo mjestu moemo nai: Ta bitno ljudska kvaliteta, vjerujem, moe biti jedino naa inteligencija. Ako je tako, svetost ljudskog ivota moe se poistovjetiti s razvojem i funkcioniranjem neocortexa.10 Izvoenje ide dalje pretpostavlja da je svako nae mentalno stanje odreeno izvjesnim binarnim ustrojem naih sinapsi. Jednostavni proraun magnitude, fizikalni alat koji omoguuje da se pomou okvirnih vrijednosti odredi magnituda neke pojave, upuuje da bi broj takvih stanja trebao biti vei od broja svih zvijezda u naoj galaksiji. Svetost ljudskog ivota, tako bi, prema Saganu, morala biti utemeljena u samoj spoznaji velianstvenosti ovakvog broja. Slinim se rezoniranjem slui kada, zajedno sa suprugom, Ann Druyan, razmatra problem abortusa.11 Izbjegavajui dati konkretan odgovor na pitanje, oni daju popis znanstvenih i metodolokih problema na koje je potrebno prvo odgovoriti da bi uope bili u stanju racionalno donijeti sud o moralnoj (ne)ispravnosti. Jedan od kriterija koji nudi je upravo razvoj biolokih struktura koje podravaju inteligenciju. Dakako, ovim se implicite zagovara materijalistiki monizam u objanjenju psiholokih procesa. Ovaj stav moda najbolje rezimira citat: Ako impanze posjeduju svijest, ako su sposobne za apstrakcije, zar ne posjeduju ono to smo do sada nazivali ljudskim pravima? Koliko pametna

mora biti impanza umorstvom?12

prije

nego

se

njeno

ubijanje

prozove

Etika okolia Iako nije tvorac pojma, Sagan je iznio prve koncepte ovakvog pothvata ve 1961.13 Kasnije je (nakon raspada SSR-a, zastarjeli) model suradnje u teraformiranju izmeu svjetskih velesila nazvan Saganovim modelom. Glavni etiki pristupi etici okolia (enviromental ethic) mogu se razvrstati kao: 1) anti-humahizam. Ljudi ne bi trebali rabiti tehnologiju u svrhu promjene okolia. Temelji se na gleditu da smo samo jednako dio prirode i da ne smijemo mijenjati ekologiju cijelog planeta. 2) utilitarizam (mudro vodstvo) Podrazumijeva mogunost promjena u prirodnom sustavu, ali samo ako su mudre i imaju dugorone pozitivne posljedice na ovjeanstvo. 3) intrinzina vrijednost Pristup pretpostavlja da skup objekata posjeduje intrinzinu vrijednost. Ovdje se razlikuju dva pristupa s obzirom na skupinu objekata kojima se bave: a) sav ivot i b) ivi kao i neivi objekti. 4) antropocentrizam (homocentrizam) Pretpostavlja da samo ljudi imaju prava. Temelji se na shvaanju sposobnosti racionalnog i moralnog djelovanja kao intrinzine vrijednosti. Posljedica ovog shvaanja da je ostatak prirode amoralan, pa priroda posjeduje vrijednost samo kao izvor resursa. 5) zoocentrizam Prema ovom stajalitu, ljudi nisu jedina svjesna bia, ve svijest posjeduju i ivotinje. Time moralni kod nuno mora obuhvaati i ivotinje. 6) teorija kozmikog ouvanja (cosmical prezervationism) Pretpostavlja da kozmos posjeduje vlastitu intrinzinu vrijednost, te da treba opstojati bez upletanja ljudi. Ljudi bi, prema ovom gleditu, trebali ostati na Zemlji i prouavati kozmos jedino od tuda.
Carl Sagan, prema elektronikom tekstu http://members.aol.com/rrrina/wordsofwisdom.html 13 prema Pinson, R. D. (2002) Ethical Considerations for Terraforming Mars, ELR News & Analysis, vol 32., Enviromental Law Institute, Washington DC.
12

Sagan, C. (1985) navedeno djelo. 10 Sagan, C. (1989) navedeno djelo 11 Sagan, C. (1998) navedeno djelo

Carl Sagan etika pitanja

Carl 7 Sagan etika pitanja

Slian pogled se naziva etika otkrivanja, koju je predloio Holmes Ralston14, ija su temeljna pravila: 1 Potivanje svakog okolia koje je vrijedno spontanog imenovanja 2 Potivanje egzotinih krajnosti u prirodnim objektima. 3 Potivanje mjesta od povijesne vanosti. 4. Potivanje mjesta aktivne ili potencijalne kreativnosti. 5. Potivanje mjesta od estetske vrijednosti 7) restoracionizam Na nain kako ga predlae Richard Miller, uglavnom usvaja aksiom mudrog vodstva. Ljudi moraju odravati ekosistem te mudro i etiki upravljati ekosustavom. 8) invencionizam smatra da je naa e za znanjem neutaiva, a budui da ljudi ne mogu postojati bez ekosfere, svaka vanzemaljska baza podrazumijeva izvjesno teraformiranje Sagan nedvojbeno zastupa poziciju kozmikog ouvanja, uz odstupanje koje zahtjeva ljudska tenja za znanjem, pa utoliko, istraivanje svemira nije u suprotnosti s etikom. Ilustrirajmo citatom: Ako postoji ivot na Marsu, vjerujem da ne bismo smjeli initi nita s Marsom. Mars tada pripada Marsovcima, ak i ako su oni samo mikrobi.15 Egzobiologija U sklopu bavljenja egzobiologijom, Sagan je suraivao s Frankom Drakeom na SETI programu, iji su, doslovce, najvei uspjesi radioteleskopi VLA u Arizoni i Arecibo u Puerto Ricou. Kao darvinist, Sagan istie jedinstvenu pojavu ljudskih bia mi smo mogli nastati samo u ovdanjim uvjetima. S druge strane, (ne)postojanje drugih inteligentnih, ili uope ivih vrsta, za njega ima istovjetan zakljuak: potovanje ivota zbog samog ina postojanja. Ukoliko smo jedina inteligentna vrsta, utoliko smo dragocjeniji. Ukoliko postoje druge inteligentne vrste, one nam nee biti

istovjetne, i stoga je svetost ivota uvjetovana raznovrsnou. Kako god bilo, nauit emo puno iz odgovora.16 I ovdje je vidljivo njegovo postavljanje inteligencije kao razlikovnog kriterija biti ljudskosti. Svo je etiko izvoenje vrsto koliko i poetna premisa. Samo kao ilustraciju, navodim kritiku Ernesta Mayra, zoologa, koji istie da je inteligencija samo istaknuta kao bitna karakteristika, pa predlae SETT projekt potragu za vanzemaljskom surlom.17 Sagan navodi i drugu krajnost mogunost meuzvjezdane etike koja brani stupanje u kontakt sa nedovoljno razvijenim civilizacijama.18 Bibliografija Chamberlin, R. A. (2003) What Sort of Signal Would Satisfactorily Announce an Extraterrestrial Intelligence as Detected by Radio-Emission or Light Perceptrion? Elektroniki tekst: http://sj.znet.com/~raych/Signal_vs_Noise_odl.htm iri, J. (2000) Carl Sagan veliki snivatelj znanosti, Faust, br. 3, vol. 2. Zadar: SF&F klub Solaris. Geisler, N. L. (1983) Carl Sagans Religion for the Scientific Mind. Dallas: Quest Publication. McKim, M.G. (1993) The Cosmos Accordin to dr. Carl Sagan: Review and Critique. Elektroniki tekst: http://www.asa3.org/ASA/topics/AstronomyCosmology/PSCF3-93McKim.html Miller, R. W. (2000) Terraforming: An Ethical Perspective. U McMillen, K. R. (ed.) The Case for Mars VI: Making Mars an Affordable Destination

16

Miller, R. W. (2000), Terraforming: An Ethical Perspective, u McMillen, K. R. ed., The Case for Mars VI: Making Mars an Affordable Destination,; citirano prema Pinson, R. D. (2002), navedeno djelo. 15 Sagan, C. (1985) navedeno djelo.

14

Sagan, C. (1993) Broccas Brain, Ballantine Books, New York. prema Chamberlin, R. A. (2003) What Sort of Signal Would Satisfactorily Announce an Extraterrestrial Intelligence as Detected by Radio-Emission or Light Perceptrion?, elektroniki tekst http://sj.znet.com/~raych/Signal_vs_Noise_odl.htm 18 Sagan, C. (1985) navedeno djelo.
17

Carl Sagan etika pitanja

Pinson, R. D. (2002) Ethical Considerations for Terraforming Mars, ELR News & Analysis, vol 32. Washington DC: Enviromental Law Institute. Sagan, C. (1979) Cosmos. Hrvatski prijevod: Rijeka: Otokar Kerovani. Sagan, C. (1989) The Dragons of Eden. New York: Ballantine Books. Sagan, C. (1993) Broccas Brain. New York: Ballantine Books. Sagan, C. (1997) Pale Blue Dot. New York: Ballantine Books. Sagan, C. (1998) Billions and Billions. New York: Ballantine Books.