F. PREDMETI S VIJEA POSLIJEDIPLOMSKIH STUDIJA Izvjetaji strunih povjerenstava za odobrenje stjecanja doktorata znanosti izvan doktorskog studija 37.

Izvjetaj strunog povjerenstva o utvrivanju uvjeta mr. sc. Ramize Smaji za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i prihvaanje teme pod naslovom Dem!"ra#s$e %r!mje&e &a %r!s'!r( )!sa&s$!" eja*e'a !+ ,-.3. +! ,7,.. "!+i&e/ mentor: dr. sc. Nenad Moaanin, red. pro . str. ! 3.. Izvjetaj strunog povjerenstva o utvrivanju uvjeta mr. sc. I0e Ri&1i Ler"a za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i prihvaanje teme pod naslovom Te!rijs$a (%!ri2'a/ %!s'i"&( a i %ers%e$'i0e 3i!e'i1$e i&s'i'(ci!&a*izacije ( E(r!%s$!j (&iji/ mentor: dr. sc. "nte #ovi, red. pro ., komentorica: dr. sc. Nada $osi, izv. pro . Medicinskog akulteta u %ijeci. str. &' 34. Izvjetaj strunog povjerenstva o utvrivanju uvjeta mr. sc. R(5e Kar*!0i za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i prihvaanje teme pod naslovom Dr(2'0e&a %erce%cija ja0&e si"(r&!s'i. D!%ri&!s %!*icije/ mentor: dr. sc. (gnjen #aldarovi, red. pro ., komentorica: dr. sc. Irena )ajner Mraovi, izv. pro . *rvatskih studija u +agre,u. str. &! Izvjetaji strunih povjerenstava za stjecanja doktorata znanosti u doktorskom studiju i odobrenje predloene teme 67. Izvjetaj strunog povjerenstva o utvrivanju uvjeta As'ri'a Sa*i8(a predvienih programom -oslijediplomskog doktorskog studija ilozo ije i prihvaanje teme pod naslovom A%!rije m!+er&e9 $ri'i$a 0e*i$i8 %ri1a , mentor: dr. sc. .ino /eljak, red. pro . str. '0 6,. Izvjetaj strunog povjerenstva o utvrivanju uvjeta Va*'era Mi*!0a&a predvienih programom -oslijediplomskog doktorskog studija knji1evnosti i prihvaanje teme pod naslovom :i0!' i smr' ;(< Piera Pa!*a Pas!*i&ija , mentor: dr. sc. Mladen Machiedo, red. pro . str. '! 6=. Izvjetaj strunog povjerenstva o utvrivanju uvjeta Lj(3ice Ti$0ica predvienih programom -oslijediplomskog doktorskog studija hrvatske kulture i prihvaanje teme pod naslovom U*!"a *i&"0!s'i*is'i1$!" %ris'(%a ( %r!(1a0a&j( jezi$a $&ji5e0&!" 'e$s'a ;Li&"0!s'i*is'i1$a is'ra5i0a&ja ( 8r0a's$!me jezi$( ( +r("!j %!*!0i&i >>. s'.<, mentor: dr. sc. Marko 2amard1ija, red. pro . str. 0'

' 63. Izvjetaj strunog povjerenstva o utvrivanju uvjeta Re&a'e Fer+e3ar predvienih programom -oslijediplomskog doktorskog studija hrvatske kulture i prihvaanje teme pod naslovom I&'er$(*'(ra*&i $(ri$(*(m i !+re?e&a !3i*je5ja 8r0a's$e $(*'(re, mentor: dr. sc. Neven *rvati, izv. pro . str. 0! 66. Izvjetaj strunog povjerenstva o utvrivanju uvjeta @i$!*i&e Mara$!0i predvienih programom -oslijediplomskog doktorskog studija povijesti umjetnosti i prihvaanje teme pod naslovom Ai+&! s*i$ars'0! ( Is'ri !+ ,,. +! ,3. s'!*je a. Re0a*!rizacija *!$a*&e (mje'&i1$e 3a2'i&e ( e(r!%s$!m $!&'e$s'( , mentor: dr. sc. Miljenko 3urkovi, red. pro . str. 40 6B. Izvjetaj strunog povjerenstva o utvrivanju uvjeta Kre2imira Pa0*i&e predvienih programom -oslijediplomskog doktorskog studija in ormacijskih znanosti i prihvaanje teme pod naslovom I&'er!%era3i*&!s' s(s'a0a za e*e$'r!&i1$! !3raz!0a&je/ mentor: dr. sc. /ladimir Mateljan, red. pro . /ijee poslijediplomskih studija predla1e da se u povjerenstvo za ocjenu doktorskog rada imenuje strunjak iz podruja pedagogije. str. 45 6-. Izvjetaj strunog povjerenstva o utvrivanju uvjeta A&?e*e V($as!0i K!r(&+a predvienih programom 3ednogodinjeg doktorskog studija kroatistike i prihvaanje teme pod naslovom I+eja a('!rs'0a ( 8r0a's$!j $&ji5e0&!s'i !+ ,-. +! ,.. s'!*je a/ mentor: dr. sc. 6avor 6uki, izv. pro . str. 74 67. Izvjetaj strunog povjerenstva o utvrivanju uvjeta Ma'$a )!'i a predvienih programom -oslijediplomskog doktorskog studija knji1evnosti i prihvaanje teme pod naslovom Hr0a's$a %r!za ( &!0ijem 8r0a's$!m $aza*i2'(. Te!rijs$!C+rama'(r2$i as%e$'i, mentor: dr. sc. 6arko $aparovi, red.pro . str. 7! 6.. Izvjetaj strunog povjerenstva o utvrivanju uvjeta D(&je Dra5i*!0 predvienih programom -oslijediplomskog doktorskog studija knji1evnosti i prihvaanje teme pod naslovom Pri%!0je+&i m!+e*i E("e&a K(mi1i a, mentorica: dr. sc. )vijeta -avlovi, doc. str. 80 64. Izvjetaj strunog povjerenstva o utvrivanju uvjeta S%!me&$e Dra"!0i predvienih programom -oslijediplomskog doktorskog studija knji1evnosti i prihvaanje teme pod naslovom Praiz0e+3e 8r0a's$i8 a('!ra &a 0ara5+i&s$!j sce&i9 $!&'e$s'(a*&a a&a*iza $aza*i2&!" 1i&a , mentor: dr. sc. 9oris 2enker, red. pro . str. 8: B7. Izvjetaj strunog povjerenstva o utvrivanju uvjeta Je*e&e M!ra&e A&e Vr+!*ja$ predvienih programom -oslijediplomskog doktorskog studija knji1evnosti i prihvaanje teme pod naslovom S*i1&!s'i i raz*i$e izme?( #i*ma i $aza*i2'a , mentor: dr. sc. 9oris 2enker, red. pro . str. :0

0 B,. Izvjetaj strunog povjerenstva o utvrivanju uvjeta D!ma"!ja )e3i a predvienih programom -oslijediplomskog doktorskog studija in ormacijskih znanosti i prihvaanje teme pod naslovom U*!"a i&'er&e'a ( %!*i'i1$!j $!m(&i$aciji i %!'ica&j( %!*i'i1$e ($*j(1e&!s'i "ra?a&a ( Hr0a's$!j , mentor: dr. sc. 6amir 9oras, red. pro , komentor: dr. sc. Nenad -relog, red. pro . ;akulteta politikih znanosti u +agre,u. str.:5 Imenovanje strunih povjerenstava za utvrivanje uvjeta za stjecanje doktorata znanosti u doktorskom studiju B=. Imenovanje strunog povjerenstva koje e utvrditi ispunjava li Me*a&ija I0ezi Ta*a& sve uvjete predviene programom -oslijediplomskog doktorskog studija knji1evnosti i mo1e li se odo,riti tema pod naslovom P!e'i1$i %ara*e*izmi ( %jes&i2'0( J(*esa S(%er0ie**ea/ D(re S(+e'a i @i$!*e E!%a , mentor: dr. sc. )vijeta -avlovi, doc. &. dr. sc. )vijeta -avlovi, doc. '. dr. sc. Mirko <omasovi, red. pro . u miru 0. dr. sc. "ugust =ovaec, red. pro . B3. Imenovanje strunog povjerenstva koje e utvrditi ispunjava li mr. sc. @i&a Sir$!0i sve uvjete predviene programom -oslijediplomskog doktorskog studija knji1evnosti, kulture, izved,enih umjetnosti i ilma i mo1e li se odo,riti tema pod naslovom Esejis'i$a Vir"i&ije F!!*# ( $!&'e$s'( 'ra+icije i +a*j&je" raz0!ja eseja ( E&"*es$!j, mentorica: dr. sc. 9iljana 6ojinovi Nei, doc. i komentorica: dr. sc. .ada #ale ;eldman, red. pro . &. dr. sc. .ada #ale ;eldman, red. pro .. '. dr. sc. 9iljana 6ojinovi Nei, doc. 0. dr. sc. 2tipe $rgas, red. pro . B6. Imenovanje strunog povjerenstva koje e utvrditi ispunjava li T!mis*a0 Ea$i sve uvjete predviene programom -oslijediplomskog doktorskog studija knji1evnosti i mo1e li se odo,riti tema pod naslovom Ma&i#es'&i/ +is$re'&i i ra+i$a*&i m!+er&izam ( 8r0a's$!m #i*m(, mentor: dr. sc. Nikica $ili, doc. &. dr. sc. Nikica $ili, doc. '. dr. sc. *rvoje <urkovi, red. pro . >"kademija dramske umjetnosti? 0. dr. sc. 9oris 2enker, red. pro . BB. Imenovanje strunog povjerenstva koje e utvrditi ispunjava li Ves&a Hr+*i1$a sve uvjete predviene programom -oslijediplomskog doktorskog studija knji1evnosti i mo1e li se odo,riti tema pod naslovom O+&!s s(0reme&e 8r0a's$e +rame %rema s(0reme&!m mi'(, mentor: dr. sc. 6arko .uki, izv. pro . &. dr. sc. 6arko .uki, izv. pro . >"kademija dramske umjetnosti? '. dr. sc. 9oris 2enker, red. pro . 0. dr. sc. 2i,ila -etlevski, izv. pro . >"kademija dramske umjetnosti?

4 B-. Imenovanje strunog povjerenstva koje e utvrditi ispunjava li )ra&$a V!j&!0i sve uvjete predviene programom -oslijediplomskog doktorskog studija knji1evnosti i mo1e li se odo,riti tema pod naslovom Saraje0s$a ra'&a %ri1a9 &aracija/ em%a'ija/ e'i$a, mentor: dr. sc. +vonko =ova, red. pro , komentorica: dr. sc. @ura 2trsoglavec, doc. 2veuilita u .ju,ljani &. dr. sc. +vonko =ova, red. pro . '. dr. sc. @ura 2trsoglavec, doc. >2veuilite u .ju,ljani? 0. dr. sc. "ndrea +latar, red. pro . B7. Imenovanje strunog povjerenstva koje e utvrditi ispunjava li Pe'ar Ra+!sa0*je0i sve uvjete predviene programom -oslijediplomskog doktorskog studija lingvistike i mo1e li se odo,riti tema pod naslovom Jezi$ R!ma )aja2a &a %!+r(1j( Re%(3*i$e Hr0a's$e, mentor: dr. sc. 6ra1en /arga, izv. pro . &. dr. sc. "ugust =ovaec, red. pro . u miru '. dr. sc. 6ra1en /arga, izv. pro . 0. dr. sc. /esna Muhvi 6imanovski, vii znan. suradnik B.. Imenovanje strunog povjerenstva koje e utvrditi ispunjava li Marija&a @i$!*i sve uvjete predviene programom -oslijediplomskog doktorskog studija lingvistike i mo1e li se odo,riti tema pod naslovom Jezi$ GD!3r!" %as'iraH/ 1as!%isa #ra&je0a1$e Pr!0i&cije )!s&e Sre3re&e, mentor: dr. sc. Ivo -ranjkovi, red. pro . &. dr. sc. 3osip 2ili, red. pro . u miru '. dr. sc. Ivo -ranjkovi, red. pro . 0. dr. sc. 9ernardina -etrovi, doc. B4. Imenovanje strunog povjerenstva koje e utvrditi ispunjava li Te'Ia&a F(+erer sve uvjete predviene programom -oslijediplomskog doktorskog studija lingvistike i mo1e li se odo,riti tema pod naslovom S!ci!*i&"0is'i1$i #e&!me& suryka, mentor: dr. sc. Milenko -opovi, red. pro . u miru &. dr. sc. 6u,ravka 2esar, red. pro . '. dr. sc. (ksana <imkoA@itko, doc. 0. dr. sc. Milenko -opovi, red. pro . u miru -7. Imenovanje strunog povjerenstva koje e utvrditi ispunjava li Fra&! M(si sve uvjete predviene programom -oslijediplomskog doktorskog studija hrvatske kulture i mo1e li se odo,riti tema pod naslovom Ka'!*i1$! *i'(r"ijs$! &azi0*je ( 8r0a's$!me jezi$(, mentor: dr. sc. 9ernardina -etrovi, doc. &. dr. sc. 9ernardina -etrovi, doc. '. mons. dr. sc. Ivan Bako, izv. pro . >=atoliki ,ogoslovni akultet, +agre,? 0. dr. sc. Marko 2amard1ija, red. pro . -,. Imenovanje strunog povjerenstva koje e utvrditi ispunjava li Lj(3!mir Le0a1i sve uvjete predviene programom -oslijediplomskog doktorskog studija hrvatske kulture i mo1e li se odo,riti tema pod naslovom L(j! )ezere+i ;,.4.C,474< ( 8r0a's$!me $i%ars'0( =7. s'!*je a, mentor: dr. sc. <onko Maroevi, znan. savj. Instituta za povijest umjetnosti u +agre,u &. dr. sc. <onko Maroevi, znan. savj. >Institut za povijest umjetnosti, +agre,? '. dr. sc. ;rano 6uli,i, doc. 0. dr. sc. +vonko Makovi, izv. pro .

-=. Imenovanje strunog povjerenstva koje e utvrditi ispunjava li I0a&a Ka'ari&1i sve uvjete predviene programom -oslijediplomskog doktorskog studija hrvatske kulture i mo1e li se odo,riti tema pod naslovom Ur3a&a %*es&a 'ra+icija ;%!0ijes&i/ e'&!*!2$i i $(*'(r&!a&'r!%!*!2$i as%e$'i< , mentor: dr. sc. <vrtko +e,ec, vii znan. sur. Instituta za etnologiju i olkloristiku &. dr. sc. <vrtko +e,ec, vii znan.sur. >Institut za etnologiju i olkloristiku, +agre,? '. dr. sc. +orica /itez, znan. savj. >Institut za etnologiju i olkloristiku, +agre,? 0. dr. sc. .eo %a olt, doc. -3. Imenovanje strunog povjerenstva koje e utvrditi ispunjava li @a'a*ija O2'arija2 sve uvjete predviene programom -oslijediplomskog doktorskog studija hrvatske kulture i mo1e li se odo,riti tema pod naslovom Osje aj i #!rma. Fi*!z!#ija (mje'&!s'i S(sa&&e K. La&"er $a! 'e!rija (mje'&i1$e ar'i$(*acije , mentor: dr. sc. (sCald 2chCemmer, red. pro . ;ilozo skog akulteta *um,oldtovo sveuilite u 9erlinu &. dr. sc. Nade1da #ainovi, red. pro . '. dr. sc. (sCald 2chCemmer, red. pro . >;ilozo ski akultet i *um,oldtovo sveuilite u 9erlinu? 0. dr. sc. Milivoj 2olar, pro . emeritus -6. Imenovanje strunog povjerenstva koje e utvrditi ispunjava li Fra&j! Ma*e'i sve uvjete predviene programom -oslijediplomskoga doktorskog studija in ormacijskih znanosti i mo1e li se odo,riti tema pod naslovom I&#!rmacijs$! m!+e*ira&je raz0!ja &!0i&s$e i&+(s'rije ( +i"i'a*&!j eri , mentor: dr. sc. 6amir 9oras, red. pro . &. dr. sc. /ladimir Bimovi, izv. pro . >Diteljski akultet, +agre,? '. dr. sc. 6amir 9oras, red. pro . 0. dr. sc. 3adranka .asi .azi, red. pro . -B. Imenovanje strunog povjerenstva koje e utvrditi mo1e li se M*a+e&$( D!maze'( odo,riti stjecanje doktorata znanosti izradom i javnom o,ranom doktorskog rada, po osnovu lanka :0. +akona o znanstvenoj djelatnosti i visokom o,razovanju, ,ez pohaanja nastave i polaganja ispita u okviru -oslijediplomskog doktorskog studija moderne i suvremene hrvatske povijesti &. dr. sc. Nika 2tani, red. pro . '. dr. sc. Iskra Ivelji, izv. pro . 0. dr. sc. 9o1ena /ranjeABoljan, red. pro . --. Imenovanje strunog povjerenstva koje e razmotriti mol,u Sa&+re Us$!$!0i za promjenu teme doktorskog rada pod naslovom Arhitektura 20. stoljea Dubrovnika kao kulturna batina u novu temu pod naslovom Ar8i'e$' L!0r! Per$!0i / mentor dr. sc. +latko 3uri, izv. pro . &. dr. sc. +latko 3uri, izv. pro . '. dr. sc. -redrag Markovi, doc. 0. dr. sc. +vonko Makovi, izv. pro .

Prijedlozi za odobrenje sinopsisa za izradu magistarskih/specijalistikih radova -7. I0a&a Kra2&ja$a pod naslovom Sa$ra*&a ar8i'e$'(ra Herma&&a )!**Ja ( S*a0!&iji i Srijem(, mentorica: dr. sc. Eeljka #orak, znan. savj. Instituta za povijest umjetnosti u +agre,u. str. !4 -.. Mire*e A+ra01e0i pod naslovom Sre+&j!0je$!0&i %r!sja1$i re+!0i &a %!+r(1j( +a&a2&je S*a0!&ije K +!mi&i$a&ci i #ra&je0ci , mentor: dr. sc. 9orislav $rgin, red. pro . str. !8 -4. Mir&e FieLe"8 pod naslovom D!%ri&!s 1as!%isa G@a%re+a$H ;,.B4.C ,4,..< 'e!riji i %ra$si &as'a0e 8r0a's$!" jezi$a i $&ji5e0&!s'i , mentor: dr. sc. Ivan 6um,ovi, red. pro . str. !! 77. Li+ije V!*er pod naslovom Lj(3*ja&s$i "ra+ $a! %r!iz0!+ ( $(*'(r&!m '(rizm(, mentor: dr. sc. <omislav Bola, red. pro . Mol,a za pisanje rada na slovenskom jeziku. str. 5F astavni predmeti 7,. Mol,a mr. sc. @a'a2e S'!ja$!0i / studentice -oslijediplomskog doktorskog studija lingvistike, za pisanje doktorske disertacije na engleskom jeziku. 7=. Mol,a @e0e&a )ra+i a za promjenu mentora. Dmjesto pokojnog dr. sc. Ive Maroevia za novog mentora predla1e se dr. sc. Marko Bpiki. 73. /ijee -oslijediplomskog doktorskog studija ilozo ije predla1e da se 9oku -eiu odo,ri prijelaz s magistarskog znanstvenog studija ilozo ije na *rvatskim studijima 2veuilita u +agre,u na doktorski studij ilozo ije i upis u /. semestar.

PRILOAI

! dr. sc. Nenad Moaanin, red. pro ., predsjednik dr. sc. Gkrem #auevi, red. pro ., lan dr. sc. 6amir "gii, , izv. pro . lan ;"=D.<G<2=(M /I3GHD ;I.(+(;2=($ ;"=D.<G<" 2/GD#I.IB<" D +"$%G9D ;akultetsko vijee ;ilozo skog akulteta 2veuilita u +agre,u imenovalo nas je na sjednici odr1anoj &5. prosinca 'FF:. godine u struno povjerenstvo, koje tre,a ispitati ispunjava li mr. sc. Ramiza Smaji uvjete propisane l. 7& st. &. +akona o visokim uilitima za pristupanje izradi i o,rani disertacije izvan doktorskog studija i mo1e li se prihvatiti tema disertacije pod naslovom I Dem!"ra#s$e %r!mje&e &a %r!s'!r( )!sa&s$!" eja*e'a !+ ,-.3. +! ,7,.. "!+i&e J pod vodstvom mentora dr. sc.Nenada Moaanina, red. pro . . 2toga podnosimo /ijeu sljedee izvjee: Mr. sc. %amiza 2maji ispunjava uvjete lanka 7&. stavka &. +akona o visokim uilitima za pristupanje izradi i o,rani disertacije izvan doktorskog studija. -ristupnica ima akademski stupanj magistra znanosti, iz podruja humanistikih znanosti A polje povijest, grana opa povijest. (,javila je pedeset i pet radova >osam znanstvenih, dvadeset i osam stunih, te devetnaest prikaza knjiga i drugih pu,likacija?, od ega est u radovima s meunarodnom recenzijom. <ema disertacije znanstveno je opravdana, jer u historiogra iji nema opse1nijeg i cjelovitijeg rada o predlo1enoj temi, a ;ilozo ski akultet ovlaten je za provoenje postupka stjecanja doktorata znanosti iz znanstvenog polja povijesti. -ovjerenstvo predla1e za mentora dr. sc. Nenada Moaanina, redovitog pro esora, kao odgovarajueg strunjaka koji se ,avi hrvatskom povijeu &8. do &!. stoljea kao i povijeu (smanskoga )arstva u Guropi. Na temelju navedenog smatramo da mr. sc. Ramiza Smaji is%(&ja0a (0je'e propisane l. 7&. st. &. +akona o visokim uilitima za pristupanje izradi i o,rani disertacije izvan doktorskog studija te predla1emo /ijeu da prihvati temu disertacije pod naslovom IDem!"ra#s$e %r!mje&e &a %r!s'!r( )!sa&s$!" eja*e'a !+ ,-.3. +! ,7,.. "!+i&eJ.kao i mentorstvo dr. sc. Nenada Moaanina, red. pro . +agre,, '7. veljae 'FF!. -ovjerenstvo: dr. sc.Nenad Moaanin, red. pro ., predsjednik

dr. sc. Gkrem #auevi, red. pro ., lan

dr. sc. 6amir "gii, , izv. pro . lan

5 ;akultetsko vijee ;ilozo skog akulteta 2veuilita u +agre,u Ivana .uia 0 &FFFF +agre, %amiza 2maji =asima *ad1ia 85 2arajevo, 9i* <el. K0!:0088F&:F 9*mo,ile K0!:8&&:0'0F

2IN(-2I2 6(=<(%2=($" %"6"

GDem!"ra#s$e %r!mje&e &a %r!s'!r( 3!sa&s$!" eja*e'a !+ ,-.3. +! ,7,.. "!+i&eH

+nanstveno podruje: humanistike znanosti -olje: povijest $rana: opa povijest

Te!rijs$a %!+*!"a/ a$'(a*&e re*e0a&'&e s%!z&aje i m!'i0acija za %re+*!5e&! is'ra5i0a&je9

$lavni predmet istra1ivanja su radikalne promjene na demogra skoj karti 9osanskog ejaleta &8!0.A&:&!. Nakon o,rane 9ea &8!0. dolazi do nepovratnog premjetanja vojnoApolitike inicijative s (smanskog carstva na osna1enu kransku Gvropu. <ijekom i nakon /elikog rata >&8!0A&855? valovi prisilnih migracija, odnosno egzodus muslimana iz krajeva koje je )arstvo izgu,ilo preplavili su 9osanski ejalet, najveu administrativnu jedinicu pograninog podruja >serhada? (smanskog carstva, i to prete1no iz,jeglicama s podruja Dgarske, 2lavonije i 6almacije, ali i 2e ardima koji u veem ,roju sti1u do 9osanskog sand1aka. -ored glo,alnih determinanti poput ratova, ugovora o miru i sl., izvorna graa ,ilje1i zaro,ljavanja, pokrtavanja muslimana te pojavu kuge u skoro svim dijelovima Gjaleta. -omanjkanje izvora ograniavalo je povijesniare osmanskog razdo,lja u istra1ivanjima demogra skoAhistorijske naravi. 9rojni najvrjedniji izvori ,ili su raz,acani po arhivima irom svijeta, tako da su autori poput "dema *and1ia, *azima Ba,anovia, Muhameda *ad1ijahia, Milana /asia, "vde 2ueske, *amdije *ajdarhod1ia, Ivana -ederina, $ligora 2tanojevia, Gnesa -elidije i dr. uspijevali dati niz priloga istra1ivanjima pojedinanih pro,lema historijske demogra ije, ali u ogranienim okvirima i ogranienog tematskog usmjerenja. <ehnika ispitivanja stanovnitva nije ujednaena i nije ,ilo mogunosti da se ustanovi razmjerno ujednaena metodologija istra1ivanja primjerena potre,ama i nainu rada historiara, istra1ivaa demogra skih kretanja. /eina se dosadanjih

&F istra1ivaa vezala uz narativne izvore, no u istra1ivanjima ovakvog tipa primarni su izvori prikladni za statistiku o,radu. Istra1ivai koji su dali priloge relevantne za nau temu nisu u dovoljnoj mjeri ulazili u razradu svih njenih segmenata. Isto tako, u jugoslavenskoj i postjugoslavenskoj strunoj javnosti uglavnom nisu dovoljno koriteni, a ni dovoljno poznati rezultati rada svjetskih osmanista.

U5e %!+r(1je ra+a D1e podruje rada ,ili ,i ponajprije prostorna i pojmovna percepcija 9osanskog ejaleta u periodu &8!0.A&:&!., zatim promjene u administrativnoj i vojnoj organizaciji, struktura drutva, pri,li1an ,roj stanovnika s oscilacijama naseljenosti unutar 9osanskog ejaleta, migracije i ur,anizacija. 6rugi u1i tematski krug ,ili ,i stanovnitvo u gradskom i seoskom okru1enju, te svakodnevnica >1ivotni standard u ranije navedenom perioduL Imelting potJ narodnih o,iaja u uvjetima migracija s razliitim uzrocima? i karakterizacija jezika i stanovnitva 9osanskog ejaleta.

Mi*je0iN%r!3*emi is'ra5i0a&ja )ilj istra1ivanja je utvrditi i analizirati demogra ske promjene u periodu &8!0.A &:&!., te paralelno s tim IindividualiziranoJ otkrivati o,like drutvenih, ekonomskih, politikih, kulturnih aktora u demogra skim promjenama na prostoru samog 9osanskog ejaleta, i istovremeno to sagledati u okvirima dinamine cjeline djelovanja na nivou (smanske dr1ave i multietnikog i multikulturnog sastava stanovnitva. +,og svega toga, u okusu istra1ivanja nai e se analiza 1ivotnih uvjeta tijekom tri i pol desetljea na teritoriju 9osanskog ejaleta, oscilacije rasta i opadanja stanovnitva >ovisno o drutvenoApolitikim z,ivanjima ili epidemiolokoAhigijenskim okolnostima?, i to u kljunoj s eri 1ivota pojedinca, o,inog ovjeka.

Me'!+!*!2$i %!s'(%ci9 2 o,zirom na komparativni i multidisciplinarni pristupu o,radi teme, planiram koristiti i koliko ,ude mogue statistiki o,raivati grau razliite provenijencije. Na prvom mjestu istiem osmanske katastarske popise koji u razdo,lju &8!0. M &:&!. ve podosta izlaze iz prakse, ali ih jo uvijek ima. -laniram raditi i na osnovu matinih knjiga zapadnoevropskih zemalja, meudr1avnih ugovora o razgranienju, popisa stanovnitva, tvravskih posada, ali i za,ilje1enih prijema u lazaretima, vijesti o otmicama i sl. 2hodno tome, od primarnog su mi interesa ondovi u arhivima sljedeih zemalja: <urska >Istan,ul 9aN,akanlOk "rNivi, Istan,ul 9elediPe =QtQphanesi, "nkara <apu ve =adastro?L *rvatska >arhivi u +adru, 6u,rovniku, +agre,u, -o1egi i dr.?L 9i* >2arajevo, 9anja .uka, 9iha, Mostar?L Makedonija >2kopje?L "l,anija ><irana?.

&& O1e$i0a&i z&a&s'0e&i +!%ri&!s9 Na osnovu ranijih uvida u stanje arhivskih ondova oekujem mogunost rekonstrukcije sljedeih elemenata: vala ratovanjem potaknutih migracija na prostoru 9osanskog ejaleta u rasponu &8!0.A &:&!., historijskog znaenja migracija u ormiranju etnike strukture na odreenom prostoru te demogra skih pojava i procesa >nastanak gradova, dotok novog stanovnitva, epidemije, naputanja sela, organizacija domainstva, 1ivotni standard, o,razovni nivo, promjene u kulturi 1ivljenja, itd.? %ad ,i u cjelini tre,alo da ispuni zadatak ispitivanja promjena i njihovih posljedica unutar populacije 9osanskog ejaleta u zadanom periodu, uz analize i ispitivanje uzajamne uvjetovanosti historijskih procesa i demogra skih promjena.

6atum: &4. studenoga 'FF:.

Mentor pro .dr. Nenad Moaanin

=andidat mr. sci. %amiza 2maji

&' 6r. sc. "nte #ovi, red. pro . 6r. sc. .ino /eljak, red. pro . 6r. sc. Ivan )i ri, red. pro . 6r. sc. Nada $osi, izv. pro . 6r. sc. 6u,ravka Bimonovi Vije ( %!s*ije+i%*!ms$i8 s'(+ija ;ilozo skog akulteta 2veuilita u +agre,u Pre+me'9 utvrivanje uvjeta za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija, te prihvaanja teme doktorskog rada pristupnice mr. sc. I0e Ri&1i Ler"a Na sjednici ;akultetskog vijea ;ilozo skog akulteta 2veuilita u +agre,u od 0&. o1ujka 'FF!. imenovani smo u 2truno povjerenstvo koje tre,a utvrditi ispunjava li mr. sc. I0a Ri&1i Ler"a uvjete za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i mo1e li se odo,riti tema za izradu doktorskog rada pod naslovom Te!rijs$a (%!ri2'a/ %!s'i"&( a i %ers%e$'i0e 3i!e'i1$e i&s'i'(ci!&a*izacije ( E(r!%s$!j (&iji pod vodstvom mentora pro . dr. sc. "nte #ovia. Na temelju prilo1ene dokumentacije podnosimo /ijeu skupno

IAVJEEE
S'r(1&a i z&a&s'0e&a !s%!s!3*je&!s' %ris'(%&ice Mr. sc. Iva %ini .erga roena je &5:7. god. u %ijeci, gdje je zavrila osnovnu i srednju kolu. Na *rvatskim studijima 2veuilita u +agre,u diplomirala je 'FFF. god. studij sociologije i hrvatske kulture. Idue godine upisuje poslijediplomski studij R*rvatska i GuropaR na ;akultetu politikih znanosti 2veuilita u +agre,u, koji zavrava o,ranom magistarskog rada pod naslovom R-ro,lem ,ioetike odgovornosti u genetici: praksa u *rvatskoj i u GuropiR >mentor pro . dr. $oran $reti?. (d 'FF&. godine zaposlena je kao znanstvena novakinja na =atedri za drutvene znanosti Medicinskog akulteta 2veuilita u %ijeci, prvo na istra1ivakom projektu R9ioetika edukacija u *rvatskojR, zatim od 'FF'. do 'FF:. na projektu R9ioetika i drutvene znanosti: utemeljenje sociologije ,ioetikeR, a od sijenja 'FF:. godine na projektu R9ioetika i kulturaR >voditeljica projekta pro . dr. Nada $osi?. 2udjelovala je u radu vie znanstvenih i strunih skupova. D veljai 'FF7. ,ila je, kao stipendistica <he %esearch )ouncil o NorCaP, na studijskom ,oravku na (dsjeku za etiku Medicinskog akulteta 2veuilita u (slu s prihvaenim istra1ivakim projektom RNorveki model nacionalnih etikih komiteta M zahtjev za drutvenom odgovornouR. D rujnu 'FF8. zavrila je poslijediplomski teaj RInternational 2ummer 2chool o Integrative 9ioethicsR u Malom .oinju. #lanica je vie strukovnih i znanstvenih udru1enja: *rvatskog ,ioetikog drutva, *rvatskog ilozo skog drutva

&0 i *rvatskog sociolokog drutva. #lanica je (rganizacijskog od,ora .oinjskih dana ,ioetike, te =ruga mladih urednika asopisa R;ilozo ska istra1ivanjaR. (,javila je knjigu Bioetika i odgovornost u genetici >-ergamena, +agre,, 'FF:.?, te vie strunih i preglednih radova u asopisima s priznatom meunarodnom recenzijom O%ra0+a&!s' i z&a&s'0e&i +!%ri&!s %re+*!5e&e 'eme $lavni i izvorni znanstveni doprinos rada odnosi se na utvrivanje teorijskih i institucionalnih znaajki europske ,ioetike u kojima se oituje njena pose,nost. -ritom je istra1ivako te1ite postavljeno upravo na hipotezu o odreujuem utjecaju speci ino europskih ,ioetikih koncepata na procese stvaranja i na sam karakter ,ioetikih institucija na normativnom i organizacijskom planu unutar Guropske unije. -redlo1ena tema doktorskog rada iznimno je kompleksna i istra1ivaki zahtjevna, jer je istra1ivanje usmjereno na vie pro,lemskih razina od zadae teorijskog undiranja ,ioetike u tradiciji eurokontinentalne ilozo ije, preko preispitivanja temeljnih ,ioetikih zasada na planu povijesti ideja, do utvrivanja konkretnih institucionalnih ostvarenja u okvirima Guropske unije. Istra1ivanje je u metodolokom aspektu adekvatno postavljeno, to znai da metodologija usklaena sa zadanim ciljevima i s navedenim tematskim o,ilje1jima rada. <re,a takoer napomenuti da je tema doktorskog rada iznimno aktualna, jer se nadovezuje na nedavna otkria njemakog ,ioetiara *ansAMartina 2assa, koja poetak ,ioetike pomiu za etiri desetljea unatrag i premjetaju na europsko tlo. A&a&s'0e&! si'(ira&je 'eme <ema doktorskog rada undirana je, a prete1nim dijelom i situirana u znanstvenom polju ilozo ije, grana etika. 9udui da je ,ioetika po svom predmetnom i metodolokom odreenju izrazito interdisciplinarno podruje, tako i tematika ovog doktorskog rada interdisciplinarno zahvaa i druga znanstvena podruja i polja. <a je injenica respektirana u sastavu imenovanoga strunog povjerenstva. A&a&s'0e&a &a+*e5&!s' Fi*!z!#s$!" #a$(*'e'a za 'em( ;ilozo ski akultet 2veuilita u +agre,u ovlateno je visoko uilite za provoenje postupka stjecanja doktorata u polju ilozo ije, to podrazumijeva i ovlatenje za sve one interdisciplinarne teme koje su undirane i znatnim dijelom situirane u tom znanstvenom polju. D ovom kontekstu tre,a napomenuti da je ;ilozo ski akultet u znanstvenoAnastavnom eta,liranju ,ioetike ve izgradio odreenu tradiciju i uvrstio prepoznatljivu poziciju u akademskoj zajednici, pa ak i na sim,olikom planu, jer je na ;ilozo skom akultetu u +agre,u o,ranjena prva disertacija iz ,ioetike u *rvatskoj >N. $osi, &555. god.?. 9ioetika je primjereno zastupljena ne samo u istra1ivakim projektima nego i u nastavnom programu dodiplomskog studija ilozo ije, dok je pose,na va1nost tom inovativnom podruju pridana u okvirima aktualnog doktorskog studija ilozo ije.

&4 Aa$*j(1a$ i %rije+*!" Na temelju izlo1enog zakljuujemo da pristupnica mr. sc. Iva %ini .erga ispunjava uvjete lanka 7&. stavak &. +akona o visokim uilitima: S jer je stekla magisterij znanosti iz podruja drutvenih znanosti, polje politologije >smjer *rvatska i Guropa?, koje je relevantno za ,ioetiku temu doktorskog radaL k tome je i sam magistarski rad ,io posveen ,ioetikoj temiL S jer je ,ila suradnikAistra1iva na vie znanstvenoAistra1ivakih projekata u kontinuitetu od 'FF&. godine. Nadalje, zakljuujemo da je tema doktorskog rada znanstveno opravdana, da je do,ro metodoloki postavljena i o,razlo1ena, te da donosi nove i relevantne znanstvene doprinose. Dtvrujemo da je ;ilozo ski akultet 2veuilita u +agre,u ovlateno visoko uilite za temu doktorskog rada, odnosno za znanstveno polje kojem ona pripada. 2matramo da predlo1eni mentor posjeduje potre,ne kompetencije za uspjeno mentorsko voenje izrade dotinoga doktorskog rada. %adi osna1ivanja mentorske podrke u o,radi kompleksne i interdisciplinarne teme doktorskog rada, te radi koordiniranja istra1ivakog rada u sklopu znanstvenoAistra1ivakog projekta, na kojem je pristupnica zaposlena, predla1emo da se pro . dr. Nada $osi imenuje za komentoricu. 2toga, predla1emo /ijeu da mr. sc. I0i Ri&1i Ler"a odo,ri izradu doktorske disertacije izvan doktorskog studija pod naslovom OTe!rijs$a (%!ri2'a/ %!s'i"&( a i %ers%e$'i0e 3i!e'i1$e i&s'i'(ci!&a*izacije ( E(r!%s$!j (&ijiO, te da se za mentora imenuje %r!#. +r. sc. A&'e P!0i , a za komentoricu %r!#. +r. @a+a Q!si . 6r. sc. "nte #ovi, red. pro . 6r. sc. .ino /eljak, red. pro . 6r. sc. Ivan )i ri, red. pro . 6r. sc. Nada $osi, izv. pro . 6r. sc. 6u,ravka Bimonovi D +agre,u, &4. travnja 'FF!.

&7 Iva %ini .erga /eli kijec '' 7& 7&0 (mialj ;akultetsko vijee ;ilozo skog akulteta 2veuilita u +agre,u Ivana .uia 0 &F FFF +agre, 2IN(-2I2 6(=<(%2=($ %"6"

Te!rijs$a (%!ri2'a/ %!s'i"&( a i %ers%e$'i0e 3i!e'i1$e i&s'i'(ci!&a*izacije ( E(r!%s$!j (&iji

A&a&s'0e&! %!+r(1je: *umanistike znanosti P!*je9 ;ilozo ija Qra&a: GtikaT9ioetika ,. Te!rijs$a %!+*!"a <eorijsko polazite ovog istra1ivanja, koje se odnosi na teorijska uporita, postignua i perspektive ,ioetike institucionalizacije u Guropskoj uniji, ini ela,oracija svjetskoApovijesnog konteksta u kojem je nastala ,ioetika >s pose,nim osvrtom na pojavu i razvoj ,ioetike na europskom kontinentu?, utvrivanje karaktera ,ioetike kao znanosti te rekonstruiranje imanentne logike njenog razvoja. (peprihvaeno stajalite o /an %ensellaeru -otteru kao tvorcu naziva i pojma bioetika >&5:F. godine? odnedavno je dovedeno u pitanje otkriem o ran>ij?oj de iniciji ,ioetike iz &5':. godine >3ahr, ;ritz: 9ioAGthik: Gine Dmschau Q,er die ethischen 9eziehungen des Menschem zu <ier und - lanze, Kosmos, '4 >&5':?, 'A4.?. <ime ne samo da se poetak ,ioetike povijesti pomie u prolost, nego se i mjesto njenih teorijskih zaetaka iz "merike seli u Guropu, otvarajui istovremeno novu raspravu o europskim korijenima ,ioetike znanosti i njenoj povezanosti s europskom tradicijom, to je osna1ilo tendencije i programe njenog europeiziranja. D tom kontekstu povezivanje ,ioetike s tradicijom eurokontinentalne ilozo ije nadilazi rasprave o geogra skom predznaku nastanka i predstavlja pokuaj konceptualnog revidiranja, odnosno pro,lematiziranja aktine sjedinjenosti ,ioetike s anglosaksonskom tradicijom pragmatizma, utilitarizma i analitike ilozo ije. <ime se dakako ne osporavaju povijesne injenice sna1nog razvoja ,ioetike u novim okolnostima znanstvenoAtehnolokog razvoja u drugoj polovici 'F. stoljea na teritoriju 2"6Aa. 2 kraim vremenskim odmakom, razvoj i a irmacija ,ioetike nastavljeni su i u Guropi, i to paralelno s uspostavljanjem i jaanjem jedinstvene zajednice europskih dr1ava. Integracijski procesi potaknuli su ,rojne promjene ne samo u gospodarskom, administrativnom, politikom, pravnom i organizacijskom 1ivotu Gurope, nego i u poimanju socijalnih i etikih vrijednosti, te povijesnog i kulturnog identiteta. 2toga se istra1ivanje ,ioetike institucionalizacije u speci inom socijalnom, povijesnom i kulturnom okviru GD s jedne strane odnosi na istra1ivanje utjecaja integracijskih procesa na artikuliranje ,ioetikih normi i stvaranje ,ioetikih institucija, te s druge strane na utvrivanje pose,nosti europske ,ioetike, njenih razvojnih trendova i njenih ilozo skih pretpostavki.

&8

=. U5e %!+r(1je is'ra5i0a&ja 2vaki o,lik institucionalizacije, pa tako i one ,ioetike, zasniva se na odreenom poimanju sadr1aja koji do,iva institucionalnu ormu. 2toga je istra1ivanje konceptualne podloge neizostavna pretpostavka za prouavanja procesa i dostignua ,ioetike institucionalizacije u GD, pri emu e ,iti pose,no istra1ena ukorijenjenost ,ioetike tematike u eurokontinentalnoj ilozo skoj tradiciji, zatim razvoj speci ino europskih ,ioetikih pristupa i koncepata, te njihov utjecaj na procese ,ioetike institucionalizacije u GD. D istra1ivanju institucionalnih postignua ,it e utvreni i analizirani konkretni o,lici ostvarenih ,ioetikih institucija, pri emu e ,iti rekonstruirani i procesi njihova nastanka, te popratne konceptualne rasprave. -ojmovi RinstitucijeR i RinstitucionalizacijeR koriste se u ovom radu u o,uhvatnom, dakle normativnom i organizacijskom smislu, to znai da e se istra1ivanje R,ioetike institucionalizacijeR odvijati na dvije razine ostvarivanja ,ioetikih institucija: A A na normativnoj razini >zakoni, konvencije, deklaracije, rezolucije, smjernice, upravni akti itd.?L na organizacijskoj razini >,ioetika tijela, istra1ivake i o,razovne institucije, istra1ivaki i o,razovni programi, znanstveni i struni skupovi, dokumentacijski centri, udruge pro esionalaca i graana itd.?.

3. Mi*je0i is'ra5i0a&ja $lavni cilj predlo1enog doktorskog rada jest uoavanje, de iniranje, analiza i interpretacija procesa i rezultata ,ioetike institucionalizacije na normativnoj i organizacijskoj razini u okviru GD. D unkciji navedenog cilja potre,no je postii i vie pose,nih ciljeva. D prvom redu potre,no je rekonstruirati konceptualna uporita koja su dola do izra1aja u procesima stvaranja ,ioetikih institucionalnih ormi i kojima su teorijski legitimirana institucionalna ostvarenja. <o ukljuuje i kritiko razmatranje prevladavajuih gledita o povijesnim korijenima i samom karakteru ,ioetike, te iznala1enje i aktiviranje elemenata eurokontinentalne ilozo ske tradicije u ,ioetikom metodolokom o,rascu. =onano, razradom ,ioetike institucionalizacije u >ne?promjenjivim okvirima Guropske unije, cilj nam je ukazati da spomenuti proces nije mogue sagledavati i tumaiti odvojeno od procesa integracijskog jaanja GD kao politikog su,jekta. 6. Me'!+!*!2$i %!s'(%ci Istra1ivanje i o,rada izlo1ene teme temelji se na nekoliko glavnih metoda istra1ivanja: prikaz, analiza i interpretacija tekstova o povijesti i karakteru ,ioetike, te o njenom odnosu prema eurokontinentalnoj ilozo iji uz uspored,u razliitih autora, metoda uzorka >oda,ir najva1nijih dokumenata i organizacija ,ioetikog sadr1aja GD?, komparativna metoda analize sadr1aja i strukture, odnosno djelovanja oda,ranih organizacija uz dokumentacijski pristup, te koritenje primarnih i sekundarnih izvora literature.

&: B. O1e$i0a&i z&a&s'0e&i i %ra$'i1&i +!%ri&!s 2 o,zirom da je istra1ivanje ,ioetike institucionalizacije u GD mogue sagledavati kao dio ireg istra1ivakog programa europeiziranja ,ioetike, oekivani znanstveni i praktini doprinos rada mogu se oitovati se na nekoliko razina. Na povijesnoj razini pro,lematizirat e se i revidirati uvrije1eni stavovi ne samo o prvoj upora,i termina R,ioetikaR, nego i o prvom ormuliranju teorijskih uporita na kojima se zasniva ideja ,ioetike. Na ilozo skoj razini ,it e rekonstruirana teorijska uporita za ,ioetiki pristup u horizontu eurokontinentalne ilozo ije, te utvren njihov udio i uloga u ormuliranju onih ,ioetikih stavova kojima su legitimirani ostvareni o,lici ,ioetike institucionalizacije u GD. Na politikom planu istra1ivanje ,i tre,alo utvrditi razmjer u kojem je europski integracijski proces prerastanja GD iz zajednice jedinstvenog tr1ita u jedinstvenu politiku zajednicu uvjetovao procese ,ioetike institucionalizacije. =onano rezultati ovog istra1ivanja mogli ,i nai praktinu primjenu i u pripremi i ostvarivanju lanstva *rvatske u GD.

+agre,, '!. sijenja 'FF!. Mentor: UUUUUUUUUUUUUUUUUUUU UUUUUUUUUUUUUUUUUUUU -ro . dr. sc. "nte #ovi Mr. sc. Iva %ini .erga =andidatkinja:

&!

;akultetskom vijeu /ijeu poslijediplomskih studija

!.F4.'FF!.

Na sjednici ;akultetskog vijea ;ilozo skog akulteta u +agre,u odr1anoj '5. veljae 'FF!. g. doneena je odluka >D%9%(3:0!F4A&4FAF!A' od &!. o1ujka 'FF!. g.? o imenovanju 2trunog povjerenstva koje e utvrditi ispunjava li mr. sc. %u1a =arlovi uvjete za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i mo1e li se odo,riti tema za izradu doktorskog rada pod naslovom V6rutvena percepcija javne sigurnosti. 6oprinos policijeW. -odnosimo /ijeu sljedei I z v j e t a j.

Mr. sc. %u1a =arlovi je podnijela ;akultetskom vijeu mol,u za utvrivanje uvjeta za prihvaanje teme i izradu doktorskog rada na temu V6rutvena percepcija javne sigurnosti. 6oprinos policijeW. 2vojoj mol,i je prilo1ila sve potre,ne dokumente M 1ivotopis, popis radova, diplome o zavrenom dodiplomskom i postdiplomskom studiju, potvrdu o sudjelovanju u znanstvenoistra1ivakom radu te sinopsis doktorskog rada. Mr. sc. %u1a =arlovi roena je &5:5. g., a studij kriminalistike je diplomirala 'FF'. g. na -olicijskoj akademiji u +agre,u, a 'FF0. na istoj instituciji poinje raditi u svojstvu znanstvene novakinje na =atedri za kriminologiju i maloljetniku delinkvenciju. Magistrirala je 'FF:. g. na poslijediplomskom studiju sociologije na ;ilozo skom akultetu u +agre,u s temom V-olicija kao javna slu1,a M stavovi policijskih slu1,enika o organizaciji i unkcioniranju policijeW. Iza,rana je u zvanje asistenta na -olicijskoj akademiji. 6o sada je o,javila >samostalno ili u koautorstvu? vie strunih i znanstvenih radova u naoj strunoj i znanstvenjoj periodici >Socijalna ekologija, olicija i sigurnost, !ollegium Antro"ologicum, Alcoholism, Socijalna "sihijatrija, s#chiatria danubina? kao i nekoliko radova u z,ornicima radova sa savjetovanja u kojima je i sama uestovala. =ako smo ranije naveli, mr. sc. %u1a =arlovi je sudjelovala u realizaciji znanstvenoistra1ivakog projekta inanciranog od strane Ministarstva znanosti, o,razovanja i porta V-olicija i zatita osjetljivih skupina: maloljetnika, 1ena i manjinaW >,r. projekta F'F4FF!? u periodu 'FF0A'FF8. g. Dvidom u sinopsis doktorskog rada povjerenstvo konstatira da je kandidakinja temeljito o,radila pro,lem ,udueg doktorskog rada, ukazala je na kljune dimenzije

&5 teme, pokazala je potre,u daljnjeg istra1ivanja pro,lema djelovanja policije u poveanojAsmanjenoj percepciji javne sigurnosti s o,zirom na doprinois policije kao jednog od kljunih aktora. -ovjerenstvo konstatira da je tema disertacije opravdana te da e izradom ovog doktorskog rada ,iti znaajno povean ond znanstvenih spoznaja iz ovog podruja, a kao pose,an znanstveni doprinos ovog rada povjerenstvo istie stjecanje novih spoznaja o stvarnim mogunostima trans ormacije javne percepcije policije iz M uglavnom M represivne sile u element konstitutivnog poveanja ope sigurnosti u nas. %adovi kolegice =arlovi o policiji pokazuju da je ona odlino upuena u pro,lematiku a pose,no njen magistarski rad u kojem je raspravila ulogu policije u lokalnoj sredini u unkciji Vkvartovskog policajcaW >kontakt policajci?. Dvidom u podnesenu dokumentaciju povjerenstvo konstatira sljedee: kandidatkinja ima znanstveni stupanj magistra znanosti iz sociologije kandidatkinja ima vie od jedne godine rada na znanstvenoistra1ivakom projektu predlo1ena terma doktorskog rada je opravdana osnovni znanstveni doprinos rada je utvrivanje novih spoznaja o percepciji policije kao elementa poveanja stanja sigurnosti u hrvatskom drutvu ;ilozo ski akultet je ovlatena institucija za podruje kojem pripada tema >sociologija? predlo1eni mentor za izradu doktorskog rada je odgovarajui strunjak.

-ovjerenstvo stoga konstatira da pristupnica mr. sc. %u1a =arlovi u potpunosti ispunjava uvjete lanka 7&., stavak &. +akona o visokim uilitima te predla1e /ijeu da usvoji ovaj izvjetaj i prihvati izradu doktorskog rada pod naslovom V6rutvena percepcija javne sigurnosti. 6oprinos policijeW pristupnice mr. sc. %u1e =arlovi. -ovjerenstvo: &. dr. sc. /jekoslav " ri, red. pro ., predsj. '. dr. sc. (gnjen #aldarovi, red. pro ., lan 0. dr. sc. Irena )ajner Mraovi, izv. pro . >*rvatski studiji, +agre,?, lan (vaj izvjetaj je raspravljen i usvojen na sjednici /ijea (dsjeka za sociologiju odr1anoj 5.F4.'FF!. g.

'F %u1a =arlovi .opatineka &7 &FFFF +agre, ;akultetsko vijee ;ilozo skog akulteta 2veuilita u +agre,u Ivana .uia 0 &FFFF +agre, 2IN(-2I2 6(=<(%2=($ %"6"

Dr(2'0e&a %erce%cija ja0&e si"(r&!s'i

D!%ri&!s %!*icije
+nanstveno podruje: drutvene znanosti -olje: sociologija $rana: pose,ne sociologije Te!rijs$a %!+*!"a (stvarenje javne sigurnosti je proces koji proistjee iz niza strukturnih i kontekstualnih okolnosti. -onajprije, ovisi o ukupnom drutvenoApolitikom stanju u dr1avi, postignutom ,lagostanju u drutvu, rasponima socijalnih razlika te o mnogim drugim elementima. No velik dio sigurnosti mora se oslanjati i ,iti osiguran djelovanjem pose,ne slu1,e iji je zadatak ostvarivanje sigurnosti, podupiranje osjeaja sigurnosti i jaanja pretpostavki za realizaciju sigurnosti u nekom drutvu. -olicija kao institucija je oduvijek ,ila odgovorna za stanje sigurnosti u drutvu i ona je glavni, iako ne i jedini im,enik javne sigurnosti. Na temelju +akona o policiji poslovima javne sigurnosti smatraju se oni koji se odnose na zatitu i oso,nu sigurnost ljudi i imovine te drugi poslovi navedeni u lanku 0. spomenutog zakona. (,jektivni indikatori javne sigurnosti za policiju su dogaaji koji utjeu na mir, sigurnost i red u drutvu, a zapravo se radi o kaznenim djelima za koja se progoni po slu1,enoj du1nosti primjerice u,ojstvo, krae, prijevare. No, ini se da u +agre,u sigurnost raste. -rimjerice, u 'FF:. godini za,ilje1en je pad kriminala od 8X u odnosu na prethodnu godinu. (sim ovog o,jektivnog pokazatelja >smanjenje stupnja kriminaliteta? va1no je uzeti u o,zir i su,jektivni indikator javne sigurnosti koji je ,itan za rad policije, a to je osjeaj straha od kriminala kod graana. -rema jednom ispitivanju javne percepcije drutvenih pro,lema, graani *rvatske kriminal stavljaju na tree mjesto po prioritetu, iza nezaposlenosti i korupcije. >#ular, 'FF7?. D /elikoj 9ritanij,i na primjer, 'FF8. godine oko 0FX anketiranih graana se izjasnilo kako je kriminal jedan od najva1nijih pro,lema s kojima se njihova vlada tre,a ,aviti. Eivot u dananjem ur,aniziranom drutvu vrlo je dinamian pa su ur,ane sredine prenapuene. D njih se naseljavaju stanovnici razliitoga sociokulturnog iskustva i navika pa su pojave agresivnosti i anomija vrlo prisutne. <akoer se ,ilje1i i porast razliitih o,lika kriminala to kod graana izaziva porast osjeaja nesigurnosti.

U5e %!+r(1je ra+a 6oprinos uinkovitijem radu policijske slu1,e razradom modela suradnje policije s graanima te aspekti drutvene percepcije uloge policije.

'&

Mi*je0i is'ra5i0a&ja (snovni cilj istra1ivanja jest utvrditi osnovne dimenzije i aspekte drutvene percepcije aktivnosti policije te aspekte promjene IimageaJ uloge policije u nas. 2toga su speci ini ciljevi istra1ivanja: &. utvrditi osnovne dimenzije koje utjeu na konstituiranje drutvene percepcije aktivnosti policije, '. utvrditi relacije izmeu drutvene percepcije o,jektivnih i su,jektivnih pokazatelja javne sigurnosti, 0. utvrditi u kojoj mjeri drutvena percepcija aktivnosti policije doprinosi eksplikaciji su,jektivnih i o,jektivnih pokazatelja javne sigurnosti.

Me'!+e is'ra5i0a&ja Metode koje e ,iti koritene u istra1ivanju ukljuivat e kvalitativni i kvantitativni pristup. =valitativni pristup e o,uhvatiti du,inske intervjue i po potre,i okus grupe s graanima i oso,ama koje imaju struan uvid u aspekte javne sigurnost >npr. s naelnicima policijskih postaja, kontaktApolicajcima, predstavnicima mjesne samouprave i sl.? kako ,i se stekao detaljniji uvid u stanje, pro,leme i odrednice javne sigurnosti u pojedinim podrujima $rada +agre,a. Na temelju prikupljenih kvalitativnih podataka i analize diskursa konstruirat e se upitnik. <emeljem provjere metrijskih karakteristika skala u predispitivanju na prigodnom uzorku, oda,rat e se skale koje e ,iti koritene u upitniku u glavnom ispitivanju. -rikupljanje podataka s pomou upitnika planira se provesti na reprezentativnom uzorku punoljetnih graana $rada +agre,a, strati iciranom na zone prema o,jektivnom pokazatelju javne sigurnosti, odnosno kretanju i strukturi pojava i dogaaja koji utjeu na javnu sigurnost u pojedinim gradskim etvrtima tijekom 'FF:. godine. =ako ,i se ostvarili ciljevi ovog istra1ivanja upitnikom se planiraju prikupiti podaci o su,jektivnim pokazateljima javne sigurnosti graana >npr. procjena prisutnosti ka1njivih ponaanja u podruju stanovanja ispitanika?, oso,nim iskustvima graana >npr. viktimizacija, vrsta i kvaliteta kontakata s policijom?, strahu od kriminala, procjeni pristunosti indikatora drutvene anomije u podruju stanovanja ispitanika, percepciji rada policije u podruju stanovanja ispitanika >npr. procjena dosadanje suradnje graana i policije? te demogra skim o,ilje1jima ispitanika >npr. do,, spol, o,razovanje, socioAekonomski status?. 2 o,zirom na nacrt istra1ivanja i narav podataka, predla1e se niz postupaka kvalitativne i kvantitativne analize podataka: npr. analiza diskursa, univarijatni parametrijski testovi >npr. analiza varijance, tAtestovi? te mulitvarijatne analize >npr. regresijska analiza?.

'' O1e$i0a&i z&a&s'0e&i iNi*i %ra$'i1&i +!%ri&!s %ad e dovesti do novih spoznaja o tome kakva je drutvena percepcija aktivnosti policije u njenim svakodnevnim aspektima djelovanja, kakve su osnovne primjed,e i kakve se promjene mogu predlo1iti policiji u njenom djelovanju kako ,i to ,olje mogla osiguravati kvalitetnu sigurnost svim graanima +agre,a i drugih naselja *rvatske. 8. veljae 'FF!. Mentor: -ro .dr.sc. (gnjen #aldarovi =omentor: -ro .dr.sc. Irena )ajner Mraovi =andidat: %u1a =arlovi

'0 2/GD#I.IB<G D +"$%G9D ;I.(+(;2=I ;"=D.<G< (623G= +" ;I.(+(;I3D

/ijeu poslijediplomskih studija ;ilozo skog akulteta 2veuilita u +agre,u ;akultetskom vijeu ;ilozo skog akulteta 2veuilita u +agre,u
Na sjednici ;akultetskog vijea odr1anoj '5. travnja 'FF!. imenovano je 2truno povjerenstvo koje e utvrditi je li "strit 2alihu ispunio uvjete predviene programom -oslijediplomskog doktorskog studija za prijavu doktorske disertacije i mo1e li mu se odo,riti tema pod naslovom A%!rije m!+er&e9 $ri'i$a 0e*i$i8 %ri1a, te podnosimo /ijeu sljedei

I+/3GB<"3
-ristupnik "strit 2alihu roen je !. kolovoza &588. u -ritini, gdje je &5!5. diplomirao ilozo iju na ;ilozo skom akultetu Dniverziteta u -ritini. Nakon novinarskog rada zaposlio se &554. na ;ilozo skom akultetu u -ritini, kao asistent na (dsjeku za ilozo iju. 6r1ao je predavanja iz predmeta Dvod u ilozo iju, kao i seminare iz antike ilozo ije, te moderne i postmoderne ilozo ije. (d &55:. do 'FF'. ,io je ravnatelj )entra za humanistike studije V$ani 9o,iW u -ritini, a od 'FF'. do 'FF7. zamjenik generalnog direktora %adiotelevizije =osova. (d veljae 'FF!. o,avlja uz redoviti posao na akultetu i du1nost politikog savjetnika predsjednika /lade %epu,like =osovo. -oslijediplomski doktorski studij ilozo ije upisao je u +agre,u akad. god. 'FF7.TF8. Ispunio je sve uvjete i druge o,veze predviene programom studija, polo1ivi propisane ispite s prosjenom ocjenom 7,oo, te je poetkom travnja testirao /I. semestar. (,javio je dvije knjige iz podruja ilozo ije: $ilo%o&ski diskurs "ostmoderne >Diskursi &ilo%o&ik i "ostmodernes, 6ukagjini, -eje &55:.? i ostmoderna "rotuma'ena Albancima > ostmoderna inter"retuar "er sh(i"taret, MM, -rishtine 'FF7.?, kao i vei ,roj znanstvenih i strunih lanaka iz podruja ilozo ije, medijskih znanosti i politike analitike >vie od dvadeset lanaka iz ilozo ije u asopisima )hema, er"arimi, **, Sheshi, te velik ,roj lanaka iz drugih podruja u razliitim pu,likacijama?, a uredio je te veim dijelom i napisao i ,rouru o medijima i iz,orima >*edia er&ormance + ,lection, )*2 $ani 9o,i, -rishtine 'FFF.?. -ristupnik "strit 2alihu prijavio je temu i predao sinopsis doktorske disertacije pod naslovom A%!rije m!+er&e9 $ri'i$a 0e*i$i8 %ri1a. 2inopsis je napisan u skladu s va1eim standardima na naem akultetu. Naglasak rada usmjerava se na suvremenu >ponajprije europsku, tzv. kontinentalnu ilozo iju?. D sreditu planiranog istra1ivanja nalaze se ontologijske dimenzije onih iskuenja koji proizlaze iz tematiziranja

'4 metanaracija. %ije je o metanaracijama koje omoguavaju poopavanje pro,lema, u ijem je sreditu kritika tzv. velikih pria. D prvom su planu oni ilozo i koji smatraju kako je moderna nezavreni projekt >*a,ermas, Gagelton, itd.? te kako se njezine normativne sadr1aje ne tre,a od,aciti ve, naprotiv, valja tra1iti alternative za njih. 2uprotno, druga skupina ilozo a >;oucault, 6errida, .Potard, itd.? u potpunosti od,acuje ove pokuaje pomirenja moderne s postmodernom. (vaj drugi pristup ostavlja otvorenim mogunost postavljanja pitanja ,ez optereivanja dijagnozama. -ristupnik de inira cilj istra1ivanja kao rekonstrukciju, analizu i kritiko vrednovanje kljunih sporova u suvremenoj ilozo iji s pose,nim naglaskom na one sporove koji se vode oko tzv. velikih pria, sa1etih u pitanjima o su,jektu, umu i povijesti. (va tri pitanja ne mogu se izdvojiti jer ona ine znaenjsku cjelinu koja ujedno ormira identitet moderne. 2amo preko pro,lemskog potenciranja ovih pitanja na kojima su i graena spomenuta tri velika toka kritike u suvremenoj ilozo iji mogu se shvatiti geneza i struktura tih velikih naracija. Metodologija predlo1enog izvjetaja je primjerena, a oekivani znanstveni doprinos postavljen je realistino, disertacija ,i tre,ala uroditi odgovorom na pitanje u emu se prijepori moderne i postmoderne zapravo sastoje, koje je njihovo podrijetlo, kakvi su njihovi dosezi i koji su mogui smjerovi njihova razrjeenja. 2inopsis, promatra li se u cjelini, ukazuje na opravdanost oekivanja da e disertacija predstavljati originalan doprinos promiljanju i vrednovanju antinomija moderne i postmoderne u dananjoj ilozo iji. 2toga predla1emo da se pristupniku odo,ri izrada disertacije pod naslovom A%!rije m!+er&e9 $ri'i$a 0e*i$i8 %ri1a, te da mu se za mentora imenuje dr. sc. .ino /eljak, red. pro .

D +agre,u, 7. svi,nja 'FF!. 2truno povjerenstvo: 6r. sc. .ino /eljak, red. pro . 6r. sc. Nade1da #ainovi, red. pro . 6r. sc. "nte #ovi, red. pro .

'7 "strit 2alihu 2unani ,reg, ,l. 0T'T7 -ritina, =osovo ;akultetsko vijee ;ilozo skog akulteta 2veuilita u +agre,u Ivana .uia 0. +agre, 2IN(-2I2 6(=<(%2=($ %"6"

A%!rije m!+er&e9 $ri'i$a 0e*i$i8 %ri1a

+nanstveno podruje: humanistike znanosti -olje: ilozo ija $rana: ontologija ,. Te!rijs$a %!+*!"a ra+a =rajem 'F. stoljea sve vie se oituje dramatinost sporova u pogledu smisla i svrhe ilozo ije, koji se meu ostalim pro iliraju i u o,liku za,rinutosti z,og jaza izmeu ilozo ije i z,ilje. 3edan od uinaka spomenutih sporova vidi se u antitezama izmeu tzv. moderne i tzv. postmoderne > ilozo skog postmodernizma?. (ve ,itne promjene zapravo i stvaraju raskri1je ilozo skih opredjeljenja. ;ilozo ija u smislu tradicionalnog ili modernog odreenja sad mo1e ,iti utjeha samo za neku spekulativnu zajednicu koja se,e osuuje na Jtranscendentalnu osamuY. "li, time se nita ne rjeava. Ni postmodernistike antiteze tradiciji i moderni ne pru1aju nikakvo trajno rjeenje. 2 novim pristupom dolazi se samo do negativnog aspekta ilozo skog opredjeljenja: ilozo ije ogoljene od normativnosti moderne i do delegitimiranja njezinih naracija, ali time se ilozo ija svodi na ragmentirani segment govora u sveukupnoj heterogenosti razliitih elemenata govora. (va pozicija suoava se s novim iskuenjima uvjetovanim heterogenou govornih igara koje se ne mogu podiniti univerzalnim pravilima suenja kakva se primjenjuju na govorne igre. " to je novi poetak, neto to jo uvijek iskuava dananje ilozo e koji tragaju za moguim odgovorima. =. U5e %!+r(1je ra+a %ad se odnosi na suvremenu >ponajprije europsku, tzv. kontinentalnu ilozo iju?. D sreditu istra1ivanja nalaze se ontoloke dimenzije onih iskuenja koji proizlaze iz tematiziranja metanaracija. %ije je o metanaracijama koje omoguavaju poopavanje pro,lema, u ijem je sreditu kritika tzv. velikih pria. D prvom su planu oni ilozo i koji smatraju kako je moderna nezavreni projekt >*a,ermas, Gagelton, itd.? te kako se njezine normativne sadr1aje ne tre,a od,aciti ve, naprotiv, valja tra1iti alternative za njih. 2uprotno, druga skupina ilozo a >;oucault, 6errida, .Potard, itd.? u potpunosti od,acuje ove pokuaje pomirenja moderne s postmodernom. (vaj drugi pristup ostavlja otvorenim mogunost postavljanja pitanja ,ez optereivanja dijagnozama. No, to ne znai da se time lako mo1e doi do rjeenja.

'8 =ritika velikih naracija u ilozo iji tre,a na neki nain o,uhvatiti cjelinu pro,lema, zadr1avajui se ipak, kako se ne ,i ilo u irinu i detalje, na nekoliko njegovih najrelevantnijih aspekata. %ad polazi od podjele tradicionalne i suvremene ilozo ije na tri glavna toka kritike >koja se preuzima od 2. 9enha,i,?: &. ZKri'i$( e%is'em!*!2$!" s(3je$'aR, koja o,uhvaa odreena razdo,lja izgradnje su,jekta, isprva preko vrstog supstancijaliziranja kontemplacije >6escartes?, zatim njegovog pretvaranja u djelatni povijesni su,jekt >*egel i Mar[? pa do psihoanalitikog decentriranja su,jekta >;reud?.

'. ZKri'i$( e%is'em!*!2$!" !3je$'aR koja u procesu samo ormiranja i samoproizvodnje su,jekt vidi kao ono to uspostavlja tiraniju nad o,jektivnou M trijum tehnike i apsolutno ovladavanje prirodom >Nietzsche, *eidegger, "dorno i *orkheimer?. 0. SKri'i$( m!+er&!" s80a a&ja z&a$aT koncentriranu na velikom epistemolokom o,ratu koji se kree od Junutarnjih sadr1aja svijesti su,jektaY prema Joznaiteljskim aktivnostima grupe su,jekataY. (d Jparadigme svijestiY prelazi se na Jparadigmu jezikaY gdje se nalaze izdvojeni dijelovi znanja koji vie nemaju nieg zajednikog s idejom, senzacijom i pojmom, ve samo sa znakom, oznaiteljem i oznaenim >6e 2aussire, -ierce, \ittgenstein, .Potard, itd.? (ve izdvojene razine kritikog pristupa u odnosu na tradicionalnu ilozo iju i njene znaenjske ormacije dotiu najva1nije aspekte koji dose1u do meta izike sr1i novije i suvremene ilozo ije. 3. Mi*je0i is'ra5i0a&ja (snovni cilj istra1ivanja sastoji se u rekonstrukciji, analizi i kritikom vrednovanju kljunih sporova u suvremenoj ilozo iji s pose,nim naglaskom na one sporove koji se vode oko tzv. velikih pria, sa1etih u pitanjima o su,jektu, umu i povijesti. (va tri pitanja ne mogu se izdvojiti jer ona ine znaenjsku cjelinu koja ujedno ormira identitet moderne. Naime, povijest moderne nije nita drugo do jedinstveni proizvod su,jektocentrinog uma. =ako su izgraene prie, mo1e se shvatiti samo preko pro,lemskog potenciranja ovih pitanja na kojima su i graena spomenuta tri velika toka kritike u suvremenoj ilozo iji. 6. Me'!+!*!2$i %!s'(%ci Metodologija istra1ivanja ovisi o naravi pro,lematike, a njezin je oda,ir prvenstveno motiviran uvidom u opasnost deskriptivna i uglavnom puko eksplikativna tretiranja velikih naracija. 2toga se pitanja vezana uz velike prie i njihove kritike moraju metodoloki ispreplesti, kako u pro,lemskim, tako i u kritikim aspektima. Na ovoj razini tre,a naglasiti i drugi va1an aspekt sustavne analize kritika velikih naracija: ove kritike predstavljaju prilino razuenu pojavu i dolaze iz razliitih ilozo skih orijentacija i pristupa. <o analizu ini kompleksnijom i o,vezuje nas na o,uhvatnije razmatranje, koje ne doputa teorijske simpli ikacije i nedovoljno utemeljene redukcije, ve vodi rauna o speci inosti svake od relevantnih orijentacija koje se tematiziraju u radu.

': B. O1e$i0a&i z&a&s'0e&i +!%ri&!s Na temelju rekonstrukcije, analize i valorizacije sporova izmeu moderne i postmoderne o pitanjima su,jekta, uma i povijesti istra1ivanje ,i tre,alo rezultirati argumentiranim odgovorom na pitanje u emu se ti prijepori zapravo sastoje, koje je njihovo podrijetlo, kakvi su njihovi dosezi i koji su mogui smjerovi njihova razrjeenja. D tom smislu disertacija ,i tre,ala predstavljati doprinos odgovoru na pitanje ima li ilozo ija danas jo uvijek smisla te, ukoliko ima, u emu ,i se taj smisao mogao sastojati. +agre,, '. travnja 'FF!. Mentor: -ro . dr. .ino /eljak /oditelj: -ro . dr. sc. .ino /eljak =andidat: "strit 2alihu

'! -redmet: /alter Milovan A odo,renje teme za izradu doktorske disertacije

;"=D.<G<2=(M /I3GHD ;I.(+(;2=($ ;"=D.<G<" D +"$%G9D

Na svojoj sjednici '5. listopada 'FF:. imenovao nas je Naslov u struno povjerenstvo da utvrdimo ispunjava li /alter Milovan sve uvjete predviene programom -oslijediplomskog doktorskog studija knji1evnosti i mo1e li mu se odo,riti tema za izradu disertacije naslovljena Eivot i smrt >u? -ier -aola -asolinija, pod vodstvom mentora dr. sci. Mladena Machieda, red. pro . u miru. 2toga podnosimo Naslovu sljedee

Izvjee

/alter Milovan rodio se &5:7. u -uli, gdje se kolovao i diplomirao talijanski jezik i knji1evnost na -edagokom >kasnije ;ilozo skom? akultetu, i gdje je danas, na 2veuilitu 3urja 6o,rile u (dsjeku za romansku i klasinu ilologiju, zaposlen kao znanstveni novak. -oslijediplomski studij knji1evnosti upisao je na ;ilozo skom akultetu u +agre,u &55!. godine da ,i 'FF7. stekao uvjete za upis na doktorski studij. (dsluao je osam kolegija i polo1io odnosne ispite: sedam s ocjenom vrlodo,ar, jedan s ocjenom odlianL prosjek 4,&. =andidat iz tehnikih razloga sudjeluje u jednom lingvistikom projektu >IIstroArumunjske etimologijeJ, voditelj $. ;ilipi?, ali o,naajui zadae knji1evnoga karaktera. D tisku mu je jedan znanstveni rad >s 0. 2lavistikog kongresa u +adru? i pregledni prilog -asolini in )roazia >u I2tudi pasolinianiJ, ,r. '?. =andidat je iz o,lasti doktorske disertacije uspjeno izradio jedan povei kvali ikacijski rad i dva seminarska rada >prijevoda iz -asolinievih eseja, izvrsno ocijenjenih?. <emu doktorske disertacije dogovorio je s mentorom. ( -asoliniu u Italiji postoji vie parcijalnih monogra ija, ali se kritika motrita u odnosu na taj interdisciplinarni enomen >poezija na dijalektu i knji1evnom jeziku, romani, kritika, teatar, ilmski scenariji i odnosne re1ije?, kao i na njegovu javnu iradijaciju, te ,iogra ske IskrivaiceJ, nedoumice i polemike, mijenjaju iz godine u godinu, pa svaki Isa1etakJ pretpostavlja po1eljan Ikorak daljeJ. 2]m naslov

'5 predlo1ene Milovanove disertacije aludira na autorovo dvostruko programiranje smrti u 1ivotu >za 1ivota? u prvom licu kao i 1ivota >produ1etka? djela onkraj izike smrti. 6ragocjena otkria u tomu smislu ponudio je $. +igaina, slikar i kritiar, kojega kandidat M pored arhetipske kritike >3ung, Gliade? M u sinopsisu poimence ne citira, ali ga je studiozno prouio. I 1ivotom i opusom -. -. -asolini se namee unatrag, ali esto i nevjerojatnom aktualnou predvianja, kao najintrigantnija igura talijanske kulture izmeu 7FAih i :FAih godina 'F. stoljea. -redla1emo, dakle, da na temelju reenog, tonije ispunjenih uvjeta i pokazanih IogledaJ Naslov odo,ri /alteru Milovanu izradu doktorske disertacije pod naslovom Eivot i smrt >u? -ier -aola -asolinija. 2 potovanjem, 6r. sci. Mladen Machiedo, red. pro . u miru, mentor

6r. sci. 2anja %oi, red. pro .

6r. sci. <atjana -eruko, docent

D +agre,u, '. sijenja 'FF!.

0F /alter Milovan =rle1ina 0: 7' &FF -ula vmilovan^ pu.hr ;akultetskom vijeu ;ilozo skog akulteta u +agre,u Ivana .uia 0 &F FFF +agre, 2IN(-2I2 6(=<(%2=($" %"6"

:i0!' i smr' ;(< Piera Pa!*a Pas!*i&ija

+nanstveno podruje: humanistike znanosti -olje: ilologija $rana: romanistika ,. Te!rijs$a %!+*!"a -ier -aolo -asolini, talijanski pjesnik, dramatiar, esejist, re1iser i scenarist, jedan je od najmarkantnijih i najprovokativnijih aktera talijanske kulturne scene od 7FA ih do :FAih godina prologa stoljea. /a1an dio njegova umjetnikog djela i javne persone o,ilje1ili su skandali >suenja z,og opscenosti u romanima i ilmovima, nasilna nerazjanjena smrt? te njegov ilmski rad pa i ne udi to je -asolini jedan od najdokumentiranijih pisaca dvadesetog stoljea. ( -asoliniju se najee pisalo u kontekstu civilne "oe%ije, lijevih ideja i kritike kapitalistikoga potroakog drutva. Meutim, -asolini je toliko kompleksna autorska igura da se njegov rad i sklop ideja ne mo1e podvesti pod jednu politiku, stranaku, umjetniku ili analitikoAinterpretativnu strategiju. Novija znanstvena istra1ivanja, kao to su ona )arle 9enedetti > asolini contro !alvino?, "ntonija <ricomija >Sull-o"era mancata di asolini?, Mladena Machieda >Dritto e rovescio? te $iuseppea +igaine, koji je iitavajui postupak mitologizacije pjesnikova 1ivota to ga je -asolini provodio u svojim djelima > Kralj ,di", !alder.n, etrolio i dr.? ponudio ak i o,janjenje -asolinijeva skonavanja kao planirana ritualnoga samou,ojstva, jasno svjedoe o novim pogledima u pristupu tom pjesniku M re1iseru. <ragom upravo +igainina iitavanja u radu e se pokuati promotriti -asolinijev 1ivotAdjelo kroz promiljanja religioznosti i mita, na kojima je i -asolini sagradio svoj umjetniki mit, koje u svojim radovima razrauje rumunjski ilozo Mircea Gliade >As"ekti mita, *it o vje'nom "ovratku, Sveto i "ro&ano? koristei se pritom i uporinim postavkama 3ungove arhetipske kritike. Navedene postavke i ve naglaena kompleksnost -asolinijeva autorskog opusa stvara temeljne pretpostavke daljnjim znanstvenim istra1ivanjima koja ,i te1ila rasvjetljavanju pojedinanih i nedovoljno poznatih aspekata njegova djela. 2toga se predla1e tema >naslov? doktorskog rada: /ivot i smrt 0u1 iera aola asolinija. =. U5e %!+r(1je ra+a -asolinijev opus izuzetno je opse1an i heterogen. 2 razloga koji su predvieni temom istra1ivat e se jedan dio tog korpusa. %ije je o z,irkama poezije >prikupljenim u etiri toma pjesama Bestemmia, ali pose,ice z,irkama 2e !eneri di

0& 3ramsci i )rasumanar e organi%%ar?, tragedijama >!alder.n, A&&abula%ione, ilade, orcile, 4rgia?, z,irkama eseja i novinskim lancima >prikupljenim u knjigama assione e ideologia, 2ettere luterane, ,m"irismo eretico i Scritti corsari? te scenarijima i ilmovima >pose,ice 5angelo secondo *atteo, *edea i ,di"o re?. 3. Mi*j is'ra5i0a&ja Naslov disertacije upuuje na -asolinijevo koritenje smrti i 1ivota kao sastavnih dijelova svojega umjetnikog rada. 3edan od ciljeva rada jest pronala1enje elemenata "rogramiranosti 6ivota i u"otrebe smrti kao stilema u njegovu opusu. Nadalje, istra1ivanjem manje poznatih dijelova -asolinijeva opusa otvaraju se mogunosti novih knji1evnoestetskih vrednovanja u svjetlu recentnih ,iogra skih podataka i znanstvenih pristupa. =omparativnom e se metodom analizirati elementi dviju gore navedenih pjesnikih z,irki, uva1avajui povijesna i politika gi,anja u Italiji >industrijalizaciju, ulazak u potroako drutvo? u drugoj polovici dvadesetoga stoljea, i to da ,i se ukazalo na razvoj -asolinijeve pjesnike misli u tih petnaest godina. <ra1it e se i poveznice manje o,raivanih djela s poznatijim autorovim ilmovima, romanima i pjesmama. 9it e zatim rijei i o mitskim i religioznim likovima >Isus, Maciste, MarilPn Monroe, %udi 6utchke? koji se uklapaju u njegov cjelokupni knji1evni opus, ukljuujui novinske lanke te ilmove. -osljednja su poglavlja posveena komparaciji dviju pjesnikih z,irki 2e !eneri di 3ramsci >&57:.? i )rasumanar e organi%%ar >&5:&.? te kronologiji suko,a oko autorove umjetnike ostavtine i razliitim tumaenjima njegova djela. 6. Me'!+!*!2$i %!s'(%ci (sim metode deskripcije, analize i sinteze ova e tema zahtijevati i komparativnu metodu. -ored toga, primjenjivat e se uo,iajena knji1evnoAkritina metodologija istra1ivanja, s naglaskom na komparativnom pristupu pjesnikome tekstu i njegovu analitikom vrednovanju. B. O1e$i0a&i z&a&s'0e&i +!%ri&!s +nanstveni doprinos doktorskoga rada oituje se u daljnjim, novim iitavanjima -asolinijeva korpusa. %asvjetljavanje nedovoljno poznatih strana -asolinijeva opusa stvara temeljne pretpostavke za daljnja istra1ivanja njegova djelovanja. 2tvaranje poveznica izmeu toliko razliitih ideja i disciplina va1no je za dananje do,a koje avorizira multidisciplinarnost. +agre,, 0. travnja 'FF!. Mentor 6r. sc. Mladen Machiedo, red. pro . /oditelj studija 6r. sc. 9oris 2enker =andidat /alter Milovan

0' 6r. sc. =reimir 9agi, izv. pro . 6r. sc. Marko 2amard1ija, red. pro . 6r. sc. Marija +nika, via znanstvena suradnica (dziv =adrovskoj slu1,i, =."2" 840AF'TF:AF0T:5 D%9%(3: 0!F4A'4FAF!A0

+agre,, F!. travnja 'FF!.

/ijeu -oslijediplomskih studija i ;akultetskomu vijeu ;ilozo skoga akulteta u +agre,u

D sjednici ;akultetskoga vijea od '4. sijenja 'FF!. godine imenovani smo u 2truno povjerenstvo koje e utvrditi ispunjava li Lj(3ica Ti$0ica sve uvjete predviene programom -oslijediplomskoga doktorskog studija hrvatske kulture i mo1e li joj se odo,riti tema doktorskoga rada naslova 7loga lingvostilisti'kog "ristu"a u "rou'avanju je%ika knji6evnog teksta 02ingvostilisti'ka istra6ivanja u hrvatskome je%iku u drugoj "olovini 88. st.1, pod mentorstvom dr. sc. Marka 2amard1ije, red. pro ., pa podnosimo sljedee IAVJEEE -ristupnica .ju,ica <ikvica roena je '&. travnja &5!&. u 6u,rovniku. Nakon zavrene (pe gimnazije u 6u,rovniku, upisala je a 'FF4. i diplomirala dvopredmetni studij kroatistike i komparativne knji1evnosti na ;ilozo skome akultetu u +agre,u s prosjekom ocjena 4,85. $odine 'FF7. zapoljava se kao vanjski suradnik na projektu )ekstologija hrvatske "isane batine pri Matici hrvatskoj, izraujui pritom ,i,liogra ije pisaca, tumae imena i rjenike uz pojedina izdanjaL u listopadu 'FF8. iza,rana je za tajnicu (djela za knji1evnost Matice hrvatskeL od 'FF:. zaposlena je kao struni suradnik M leksikogra u .eksikogra skome zavodu *iroslav Krle6a u %edakciji rjenika suvremenoga hrvatskog jezika. -oslijediplomski doktorski studij hrvatske kulture upisala je 'FF8. godine.

00 -ristupnica je trenutano upisana u peti semestar -oslijediplomskoga doktorskog studija hrvatske kulture. D prethodna etiri semestra polo1ila je sve propisane ispite, i to s prosjekom ocjena 4,::, napisala predviene seminarske radove, redovito ila na konzultacije s mentorom, skupivi pritom &0F G)<2 ,odova. -ristupnica je dosad o,javila vie strunih i preglenih radova, od kojih izdvajamo: &. Bibliogra&ija 09%danja djela i 5a6nija literatura o :osi"u :urju Strossma#eru1 , u koautorstvu s 9. -. i 6. 3., u: 3osip 3uraj 2trossmaPer, iza,rani knji1evni i politiki spisi I, 2toljea hrvatske knji1evnosti, Matica hrvatska, +agre, 'FF7, str. 7:A8!. '. )ekstoloka na"omena o ure;ivanju je%ika i kolacioniranju i%vornika "jesama )ina 7jevia, u: <in Djevi, Iz,or pjesama II, 2toljea hrvatske knji1evnosti, Matica hrvatska, +agre, 'FF8., str. 4F5A4&F. 0. )uma' imena i i%ra%a "jesama )ina 7jevia, u koautorstvu s ". -., u: <in Djevi, Iz,or pjesama II, 2toljea hrvatske knji1evnosti, Matica hrvatska, +agre, 'FF8., str. 4&'A4'F. 4. <je'nik "jesama )ina 7jevia, u koautorstvu s ". -., u: <in Djevi, Iz,or pjesama II, 2toljea hrvatske knji1evnosti, Matica hrvatska, +agre, 'FF8., str. 44'A480. 7. Bibliogra&ija 09%danja djela i 5a6nija literatura o =ikoli >o"u1 , u koautorstvu s I. E., u: Nikola Bop, Iza,rana djela, 2toljea hrvatske knji1evnosti, Matica hrvatska, +agre, 'FF8, str. 7:A8!. 8. 4bnoviti se ili umrijeti >u povodu predstavljanja troknji1ja <. Djevia?, /ijenac, _/, ,r. 08, &!. sijenja 'FF:, str. 008. <ema doktorske disertacije naslova 7loga lingvostilisti'kog "ristu"a u "rou'avanju je%ika knji6evnog teksta 02ingvostilisti'ka istra6ivanja u hrvatskome je%iku u drugoj "olovini 88. st.1 iznimno je va1na za recentnu hrvatsku stilistiku, jezikoslovnu kroatistiku i knji1evnu znanost. %ije je o temi koja pretpostavlja prijeko potre,no usustavljivanje prinosa prouavanju jezika i knji1evnosti od ezdesetih godina i tzv. +agre,ake stilistike kole >u svijetu uva1avanoga odvjetka nae ilologije? do danas, tj. do tzv. postmodernistikih promiljanja enomena jezika knji1evnoga teksta. -ostavljena monogra ski, disertacija e opisati i ocijeniti pojedine stilistike pristupe te pratiti razliite koncepcije pojma stil koje stoje iza tih pristupa >stil kao iz,or, otklon, dodatna o,avijest, norma`?. 2inopsis jasno upuuje da kolegica .ju,ica <ikvica oda,ranoj temi kani pristupiti sustavno, metodoloki utemeljeno te da u analizi namjerava sueliti utjecajne rasprave stranih i domaih stilistiara te pro,lematizirati podesnost i kriterije lingvostilistike interpretacije knji1evnih tekstova.

04 Na temelju navedenoga zakljuiti je da e doktorski rad pristupnice .ju,ice <ikvice istodo,no ,iti iscrpan monogra ski prikaz pola stoljea hrvatske lingvostilistike teorije i prakse i znaajan prilog hrvatskoj stilistikoj >uope, ilolokoj? literaturi 9udui da %ris'(%&ica Lj(3ica Ti$0ica is%(&ja0a s0e (0je'e %re+0i?e&e Pravilnikom o Poslijediplomskom sveuilinom studiju hrvatske kulture te da je pomno osmislila temu disertacije i izradila njezin sinopsis, Vije ( %!s*ije+i%*!ms$i8 s'(+ija i Fa$(*'e's$!me 0ije ( Fi*!z!#s$!"a #a$(*'e'a ( Aa"re3( %re+*a5em! +a %ri80a'i &jezi&( 'em( 7loga lingvostilisti'kog "ristu"a u "rou'avanju je%ika knji6evnog teksta 02ingvostilisti'ka istra6ivanja u hrvatskome je%iku u drugoj "olovini 88. st.1 te da joj odo,ri izradu pod vodstvom dr. sc. Marka 2amard1ije, redovitoga pro esora (dsjeka za kroatistiku ;ilozo skoga akulteta u +agre,u.

D +agre,u, F:. travnja 'FF!. S'r(1&! %!0jere&s'0!9 6r. sc. =reimir 9agi, izv. pro ., predsjednik UUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUU 6r. sc. Marko 2amard1ija, red. pro ., lan UUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUU 6r. sc. Marija +nika, via znanstvena suradnica, lanica >Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje? UUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUU

07 .ju,ica <ikvica 2elska &'7 +agre,u &FFFF +agre, ;akultetsko vijee ;ilozo skoga akulteta 2veuilita u Ivana .uia 0 &F FFF +agre, 2IN(-2I2 6(=<(%2=($ %"6"

ULOQA LI@QVOSTILISTIPKOQ PRISTUPA U PROUPAVA@JU JEAIKA K@JI:EV@OQ TEKSTA

Li&"0!s'i*is'i1$a is'ra5i0a&ja ( 8r0a's$!me jezi$( ( +r("!j %!*!0i&i >>. s'.
+nanstveno podruje: humanistike znanosti -olje: ilologija $rana: kroatistika ,. Te!rijs$a %!+*!"a 6a ,ismo utvrdili i opisali metodolokoAterminoloke promjene lingvostilistikog pristupa unutar jezikoslovne kroatistike, krenut emo od strukturalistikih lanaka koji su 8FAtih godina __. stoljea izlazili u asopisima J3ezikY i JDmjetnost rijeiY, jer su upravo oni zaslu1ni za po,uivanje interesa za analizu jezika knji1evnog djela. Njihovi su autori: I. ;range, .j. 3onke, =. -ranji, /. =aleni, .. 2palatin, I. Bkari, 3. /onina i drugi. %asprave sadr1ane u radovima na,rojenih autora anticipirale su suvremena lingvistika strujanja, te su pro,lemski komplementarne radovima stranih jezikoslovaca. 2toga, kao teorijsko uporite poslu1it e nam radovi ruskih i ekih strukturalista >3. .otmana, %. 3ako,sona, 3. <injanova, 3. Mukaaovskog?, .ondonske lingvistike kole >M. ". *allidaP?, zatim $. 6evota, ". "lonsa, N. G. Gnkvista, M. %i aterea i drugih, s namjerom da se o,razlo1e njihovi prepoznatljivi utjecaji u hrvatskoj lingvostilistici. Istra1ivanje e se zatim kronoloki usmjeriti na pojedinane pristupe u jezinim propitivanjima knji1evnih djela: -. $u,erine >5aleur logi(ue et valeur st#listi(ue des "ro"ositions com"le?es en &ran@ais et en croate, &505.L Avuk i "okret u je%iku, &57'.L Stilistika &57!.?, +. Bkre,a >Ana'enje igre rije'ima, &545.?, I. ;rangea >Stilisti'ke studije &575.L Stil *atoeve novelistike, &580.L =ove stlisti'ke studije, &5!8.?, .j. 3onkea >Knji6evni je%ik u teoriji i "raksi, &584.?, =. -ranjia >:e%ik i knji6evno djelo, &58!.L :e%ik i stil *atoeve "ri"ovjeda'ke "ro%e &5:&.L :e%ikom i stilom kro%a knji6evnost BCDE.L 4 Krle6inu stilu + koje 'emu jo , 'FF'.?, /. =alenia >Stilogra&ske "ravo"isne i glasovne osnove >enoina i%ra%a, &58!.L Sintaksa >enoina je%ika u &unkcijama i%ra%a, &585.?, %. =atiia >:e%ikoslovni ogledi, &5:&.?, +. .eia >:e%ik i knji6evno djelo, &5:&.?, 9. /uletia >$onetika knji6evnosti, &5:8.?, =. 9agia >2ingvistika i "jesni'ki tekst, &55&.L Stilogra&ski i genoloki as"ekti "olemi'kog teksta, &557.L )reba li "isati kako dobri "isci "iuF, 'FF7.?, M. 2amard1ije > i'ev i%borG rinosi 0leksiko1stilistici i tekstologiji hrvatskoga je%ika , 'FF0.? te I. -ranjkovia >:e%ik i beletristika, 'FF0.?. +avrni dio istra1ivanja osvrnut e se na postmodernistike sumnje u postojanje knji1evnog stila kao zase,noga unkcionalnog stila iskazane u suvremenim kroatistikim radovima. %ad ,i se tako zasnivao na

08 kritikom propitivanju pojedinih pristupa u jezinoj analizi knji1evnog djela, uvjetovanih pripadnou odreenim kolama iTili pravcima. <e ,i analize ,ile kljune, jer ,i se njima pokualo utvrditi koliko su pojedini pristupi ,ili plodonosni za daljnju interpretaciju knji1evnog djela. .ingvostilistike analize do,rodola su pomo u daljnjoj interpretaciji knji1evnog djela, no o njima se u strunoj literaturi iz,jegavalo govoriti. =ako uloga lingvostilistikog pristupa u prouavanju jezika knji1evnog djela posljednjih kljunih pedesetak godina jo nije opisana te nedostaje cjelovita ,i,liogra ija o,javljenih radova o tome, motivacija za predlo1eno istra1ivanje ,ila je ukloniti postojeu prazninu. =. U5e %!+r(1je ra+a D1e je podruje rada kritiko propitivanje pojedinih pristupa analizama jezika knji1evnih djela sadr1anih u na,rojenim lancima i studijama. -ritom ,i se pro,lematizirala teorija o stilu kao otklonu od norme i stilu kao iz,oru, teorija o dodatnoj >estetskoj, stilistikoj? o,avijesti i druge, pratei njihovo oprimjerenje od inauguratorskih strukturalistikih lanaka ezdesetih godina do dananjih postmodernistikih propitivanja knji1evnog djela kao jezine umjetnine. 3. Mi*je0i is'ra5i0a&ja )iljevi su istra1ivanja pokazati kako na mnoga lingvostilistika pitanja pokrenuta prije vie od pola stoljea jezikoslovna kroatistika jo nije u potpunosti odgovorila, a mogla ,i ,iti od velike va1nosti pri analizi jezika knji1evnih djela. Djedno se 1eli istra1iti zato je zanimanje za jezine i stilske znaajke knji1evnih tekstova, nakon rasplamsavanja ezdesetih godina, u jednom trenutku splasnulo do zamiranja, a stilistiki pristup knji1evnom djelu ,io reduciran na interpretaciju koja je jezine podatke koristila iskljuivo kao statistike pokazatelje. %ad ,i pokuao dosadanje lingvostilistike pristupe u analizama jezika knji1evnog djela staviti u iri kulturoloki kontekst u svrhu potpunijeg ispitivanja znanstvenoAkritike jezikoslovne misli te analizirati koji ,i od tih pristupa ,io najplodonosniji. 6. Me'!+!*!2$i %!s'(%ci =ako rad pro,lematizira naine pristupa u lingvostilistikim istra1ivanjima hrvatskoga jezika u knji1evnom tekstu, metodoloki postupci o,uhvatit e analizu teorijskih tekstova jednako kao i analizu knji1evnih predlo1aka koji su u njima sadr1ani, u vremenskom rasponu od Benoe prema knji1evnicima iz druge polovine __. stoljea. -aralelno e analiza o,uhvatiti i teorijske radove stranih lingvostilistiara da ,i se komparativnim i analitikim pristupom utvrdile poveznice. B. O1e$i0a&i z&a&s'0e&i iNi*i %ra$'i1&i +!%ri&!s %ad mo1e ,iti od koristi svima koji se 1ele ,aviti lingvostilistikom analizom knji1evnih tekstova. =ronolokom analizom i iscrpnom ,i,liogra ijom lingvostilistikih radova hrvatskih autora u drugoj polovini __. st. mo1e se do,iti opis metodolokoAterminolokog razvoja kao i monogra ija svih o,javljenih tekstova lingvostilistike tematike, kakva nedostaje u jezikoslovnoj kroatistici.

0: D +agre,u, &. &&. 'FF:. -otpis mentora: pro . dr. sc. Marko 2amard1ija -otpis voditelja studija ili zamjenika: pro . dr. sc. 2tipe 9otica -otpis kandidata: .ju,ica <ikvica

0! 6r. sc. Neven *rvati, izv. pro . 6r. sc. /latko -revii, red. pro . 6r. sc. 6ean 2lavi, doc.

FAKULTETSKOM VIJEU FILOAOFSKOQ FAKULTETA U AAQRE)U Pre+me': izvjee o ispunjavanju uvjeta %enate ;erde,ar predvienih programom -oslijediplomskog doktorskog studija hrvatske kulture i odo,ravanje teme pod naslovom Interkulturalni kurikulum i odreena o,ilje1ja hrvatske kulture Na sjednici odr1anoj '4. sijenja 'FF!. ;akultetsko vijee ;ilozo skog akulteta u +agre,u imenovalo je 2truno povjerenstvo u sastavu: dr. sc. Neven *rvati, izv. pro . >predsjednik povjerenstva?, dr. sc. /latko -revii, red. pro . >lan? i dr. sc. 6ean 2lavi, doc. >lan?, koje tre,a utvrditi ispunjava li Re&a'a Fer+e3ar uvjete predviene programom -oslijediplomskog studija hrvatske kulture i mo1e li joj se odo,riti tema doktorskog rada pod naslovom I&'er$(*'(ra*&i $(ri$(*(m i !+re?e&a !3i*je5ja 8r0a's$e $(*'(re >mentor: dr. sc. Neven *rvati, izv. pro .? Na temelju uvida u prilo1enu dokumentaciju podnosimo /ijeu sljedei IAVJEETAJ

%enata ;erde,ar roena je &5:'. u 9jelovaru. 2tudij razredne nastave zavrila je &5:0. godine, a diplomirala na (dsjeku za pedagogiju ;ilozo skog akulteta u +agre,u &55:. godine. -olo1ila je struni ispit za strunog suradnika pedagoga &55!. godine, a od &558. do 'FF:. ,ila je zaposlena u -ukom otvorenom uilitu u +agre,u, Denikom domu RMarija 3am,riakR, 6jejem vrtiu R=ustoijaR i 2rednjoj gospodarskoj koli =ri1evci. "kademske godine 'FF7.A'FF8. upisala je -oslijediplomski doktorski studij hrvatske kulture na ;ilozo skom akultetu u +agre,u. -olo1ila je sve propisane ispite s prosjenom ocjenom 4,8 i izradila predviene seminarske radove. 2uradnica je na znanstvenoistra1ivakom projektu: Interkulturalni kurikulum i o,razovanje na manjinskim jezicima >voditelj A pro . dr. sc. Neven *rvati? 2udjelovala je na vie znanstvenih i strunih skupova, o,javila je znanstveni rad:
;erde,ar, %.>'FF:?, Interkulturalizam i kulturni identitet. D: -revii, /., Boljan, N. N., *rvati, N., edagogijaH"rema cjelo6ivotnom obra%ovanju i drutvu %nanja. +agre,: *rvatsko pedagogijsko drutvo, &!'A&5&.,

i lan *rvatskog pedagogijskog drutva. 2vojim se strunim i znanstvenim aktivnostima pristupnica pokazuje kao istra1iva kojeg odlikuje oz,iljan i sustavan odnos prema tematici koju prouava.

05 %enata ;erde,ar, nakon konzultacija s mentorom dr. sc. Nevenom *rvatiem, izv. pro , prijavila je sinopsis doktorskoga rada pod naslovom 9nterkulturalni kurikulum i odre;ena obilje6ja hrvatske kulture. -redlo1ena tema doktorske disertacije znanstveno je i struno relevantna za pedagogijsku znanost. %ezultati rada praktino su primjenjivi u strukturiranju nacionalnog kurikuluma, gdje o,ilje1ja hrvatske nacionalne kulture predstavljaju jednu od temeljnih odrednica, a de iniranje ,itnih kurikularnih sastavnica zavisi i od interkulturalnih predispozicija uenika >pravo na razliitost, pridonos ostvarivanju jednakih mogunosti i priprema za zajedniki 1ivot u demokratskom drutvu?. -ristupnica namjerava, to je do,ro razraeno i razvidno u sinopsisu, u teorijskom dijelu analizirati osnovne postavke multirkulturalizma i intrekulturalizma, dosadanja istra1ivanja i radove nastale na temu interkulturalnog odgoja i o,razovanja, kao i >su?konstrukcije interkulturalnog kurikuluma. =ao va1nu odrednicu u disretaciji pristupnica dovodi u vezu hrvatski nacionalni i kulturni identitet i interkulturalne kompetencija uenika. D empirijskom dijelu planira se, na strati iciranom uzorku uenikaTroditeljaTnastavnika srednjih kola, provesti istra1ivanje sa ciljem ispitivanja nekih o,ilje1ja hrvatske nacionalne kulture >prema modi iciranom *o stedeovom modelu?, stupnja poznavanja interkulturalnih sadr1aja >demokratske vrijednosti? i socijalne distance. 6o,iveni rezultati mogu ,iti polaznica >temeljem poznavanja interkulturalnih predispozicija srednjokolskih uenika? u koncipiranju o,razovanja za interkulturalne odnose >i nacionalnog kurikuluma?. -redlo1eni doktorski rad pristupnice %enate ;erde,ar A Interkulturalni kurikulum i odreena o,ilje1ja hrvatske kulture predstavlja teorijski i metodoloki utemeljeno znanstveno istra1ivanje koje se ,avi znaajnim i nedovoljno istra1enim podrujem te je sukladno s recentnim svjetskim istra1ivanjima iz podruja interkulturalizma. 9udui da je pristupnica %enata ;erde,ar ispunila s0e (0je'e %re+0i?e&e %r!"ram!m P!s*ije+i%*!ms$!" +!$'!rs$!" s'(+ija 8r0a's$e $(*'(re , predala cjelovit i sustavan sinopsis doktorskog rada, predla1emo da /ijee poslijediplomskih studija i ;akultetsko vijee ;ilozo skog akulteta u +agre,u prihvati njezinu temu pod naslovom I&'er$(*'(ra*&i $(ri$(*(m i !+re?e&a !3i*je5ja 8r0a's$e $(*'(re te da pristupnici odo,ri izradu doktorskog rada pod vodstvom mentora dr. sc. Nevena *rvatia, izv. pro . na (dsjeku za pedagogiju. D +agre,u !. travnja 'FF!. 2truno povjerenstvo: UUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUU >dr. sc. Neven *rvati, izv. pro .? UUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUU >dr. sc. /latko -revii, red. pro .? UUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUU >dr. sc. 6ean 2lavi, doc.? Izvjee je prihvaeno na sjednici /ijea (dsjeka za pedagogiju od &4. travnja 'FF!.

4F %enata ;erde,ar $raanska cesta 78 i &F FFF +agre, ;akultetsko vijee ;ilozo skoga akulteta 2veuilita u +agre,u Ivana .uia 0 &F FFF +agre,

2IN(-2I2 6(=<(%2=($" %"6"

I&'er$(*'(ra*&i $(ri$(*(m i !+re?e&a !3i*je5ja 8r0a's$e &aci!&a*&e $(*'(re

+nanstveno podruje9 drutvene znanosti -olje: odgojne znanosti $rana: opa pedagogija Te!rijs$a %!+*!"a i a$'(a*&e re*e0a&'&e s%!z&aje -olitika interkulturalizma javlja se u drugoj polovici sedamdesetih i tijekom osamdesetih godina prolog stoljea. -od pojmom interkulturalizma podrazumijeva se znanje i razumijevanje razliitih kultura i uspostavljanje pozitivnih odnosa, razmjene i uzajamnog o,ogaivanja izmeu razliitih komponenata unutar kulture jedne zemlje i izmeu razliitih kultura u svijetu. /a1an temelj razmatranju pro,lematike interkulturnog odgoja i o,razovanja dali su europski >-erotti, %u ino, ;undara, 3ackson, -ortera? i ameriki >9ennett, =im, *ammer? teoretiari i praktiari. Dtemeljivai interkulturnog o,razovanja de inirali su kriterije za njegovo o,likovanje: da ,ude zasnovano na jednakosti razliitosti pojedinaca i skupine, da prihvaa kulturne i jezine razliitosti kao izvor za uenje, da od,acuje etnocentrizam, diskriminaciju i rasizam. =ao znaajan doprinos istra1ivanja interkulturne kompetencije uenika u hrvatskim srednjim kolama provedena su dva istra1ivanja: I$enealogija i trans er modela interkulturalizmaJ >&55&. do &558.? i IBkolski kurikulum i o,ilje1ja hrvatske nacionalne kultureJ >&55:. do 'FF'.?. (d interkulturalizma u o,razovanju danas se oekuje da rijei mnoge pro,leme su1ivota meu razliitim grupama te promie svijest o vlastitom nacionalnom, kulturnom i drugom identitetu. -rema istra1ivanju nizozemskog sociologa $erta *o stedea odreeni su pouzdani elementi u podruju nacionalne kulture. 2matrao je da meu ljudima postoje stoljetne navike i o,iaji, koji su danas uo,lieni u njihovim Inacionalnim kulturamaJ. <emeljem prikupljenih podataka o sociodemogra skim znaajkama ispitanika, politikoAdemokratskoj kulturi, interesu za poznavanjem nekih elemenata razliitih kultura, stavovima prema nacionalnoAetnikim, regionalnim,

4& religioznim i devijantnim skupinama mogue je naznaiti osnovne odrednice kulturnih znaajki koje se mogu sa1eti u pet dimenzija: &. odnos prema autoritetuThijerarhijska distanca, '. individualizamA kolektivizam 0. mu1evnostA 1enstvenost, 4. kontrola neizvjesnostiTanksioznost 7. usmjerenost na ,udunostTJkon uijanizamJ. Bkolski je sustav odraz kulturnih i nacionalnih vrijednosti jednog naroda. 2toga se struktura izrade interkulturalnog kurikuluma u svojim polazitima iskazuje kao rezultat kulturne tradicije temeljene na steenim iskustvima i znanjima uenika. -redmet ovog istra1ivanja usmjeren na pitanja o vrijednostima, toleranciji, stavovima i navikama mladih. 6o,iveni podaci koristit e se kao polazite u odreivanju sadr1aja vezanih za interkulturno o,razovanje, toleranciju, odgoj za mir i demokratsko graanstvo s ciljem promjene negativnih znaajki a prema razvijanju kulturnog i nacionalnog identiteta te demokratskih vrijednosti. U5e %!+r(1je ra+a *rvatski nacionalni i kulturni identitet temelji se na razliitosti, koja proistjee iz povijesnih, politikih, gospodarskih, drutvenih i drugih prilika koje su se u pojedinim povijesnim razdo,ljima na razliite naine mani estirale na hrvatskim prostorima. +,og toga e u1e podruje rada ,iti usmjereno na istra1ivanje razvoja interkulturnih predispozicija srednjokolskih uenika i sposo,nost recepcije interkulturnih sadr1aja, otvorenosti prema drugim kulturama i interkulturnim kompetencijama. Mi*je0i i %r!3*emi is'ra5i0a&ja +adaci istra1ivanja su ispitati o,ilje1ja hrvatske nacionalne kulture mladih i stupnja poznavanja interkulturnih sadr1aja >socijalna distanca, demokratske vrijednosti? te temeljem do,ivenih rezultata de inirati ,itne odrednice suAkonstrukcije interkulturalnog kurikuluma. -otre,no je ispitati kakvi su stavovi uenika, roditelja i nastavnika o va1nim pitanjima o 1ivotu, radu i drutvu, ukljuujui odnose u koli. +atim kakve su razlike u stavovima izmeu uenika, njihovih roditelja i nastavnika, te koliko su uzorci nacionalne kulture u *rvatskoj slini uzorcima nacionalnih kultura u drugim zemljama svijeta. )ilj istra1ivanja je temeljem uspored,e s ranijim istra1ivanjima utvrditi postojee stavove, predrasude i stereotipe srednjokolske mlade1i te de inirati neke od ,itnih odrednica suAkonstrukcije interkulturalnog kurikuluma: o,ilje1ja InacionalneJ kulture prema modi iciranom *o stedeovom modelu. Me'!+!*!2$i %!s'(%ci i %re+0i?e&e a&a*ize %!+a'a$a %ealizacija empirijskog dijela istra1ivanja provest e se na strati iciranom uzorku uenikaTroditeljaTnastavnika oda,ranih srednjih kola u *rvatskoj. -rimijenit e se anketni upitnik M modi iciran *o stedeov model za uenike, nastavnike i roditelje. -rikupljeni podaci e se statistiki o,raditi. -redvia se osnovna deskriptivna statistika, razliite korelacijske analize >koe icijent korelacije, aktorska analiza?. %ezultati e se usporediti sa slinim istra1ivanjima naih i stranih znanstvenika. O1e$i0a&i z&a&s'0e&i i %ra$'i1&i +!%ri&!s =od nas je jo uvijek nedovoljno istra1eno podruje interkulturalizma kao i stavova i predrasuda mladih prema drugim skupinama, stoga e ovo istra1ivanje dati znanstveni doprinos tematici koja se odnosi na multikulturno o,razovanje, zatim odrediti

4' temeljne pretpostavke za daljnji razvoj i izradu interkulturalnog kurikuluma te de inirati smjernice za usklaivanje hrvatskog odgojnoAo,razovnog sustava s europskim standardima, uz primjenu speci inih modaliteta usmjerenih prema cjelovitim i sustavnim rjeenjima odgoja i o,razovanja za potivanje razliitosti. D +agre,u, '7. listopad 'FF:.

Mentor: pro . dr. Neven *rvati

/oditelj studija: pro . dr. 2tipe 9otica

-ristupnica: %enata ;erde,ar, pro .

40 2/GD#I.IB<G D +"$%G9D, ;I.(+(;2=I ;"=D.<G< ODSJEK AA POVIJEST UMJET@OSTI Fac(*'I !# H(ma&i'ies a&+ S!cia* Scie&ces De%ar'me&' !# Ar' His'!rI HR K ,7777 AAQRE) I0a&a L(1i a 3U 'e*N#aV9 3.B , -,= 7, 66

-otovani -ro . dr. sc. Miljenko 3ukovi, dekan ;akultetsko vijee ;ilozo skoga akulteta /ijee poslijediplomskih studija ;ilozo skoga akulteta

+agre,, &7. o1ujka 'FF!.

Pre+me': 2kupni izvjetaj stunoga povjerenstva o tome ispunjava li @i$!*i&a Mara$!0i sve uvjete predviene programom -oslijediplomskoga doktorskoga studija povijesti umjetnosti i mo1e li joj se odo,riti tema za izradu doktorskoga rada Ai+&! s*i$ars'0! ( Is'ri !+ ,,.C,3. s'!*je a. Re0a*!rizacija *!$a*&e (mje'&i1$e 3a2'i&e ( e(r!%s$!m $!&'e$s'(.

IAVJEETAJ Na sjednici ;akultetskoga vijea ;ilozo skoga akulteta u +agre,u odr1anoj 'F. studenog 'FF:. godine imenovani smo u struno povjerenstvo sa zadatkom da utvrdimo ispunjava li Nikolina Marakovi uvjete predviene programom -oslijediplomskoga doktorskog studija povijesti umjetnosti i mo1e li se odo,riti tema za izradu doktorskoga rada pod naslovom Aidno slikarstvo u 9stri od BB.HBI. stoljea. <evalori%acija lokalne umjetni'ke batine u euro"skom kontekstu s predlo1enim mentorom dr. sc. Miljenkom 3urkoviem, red. pro . na ;ilozo skom akultetu 2veuilita u +agre,u. =andidatkinja Nikolina Marakovi >r. &5:4.?, zaposlena je kao znanstveni novak na (dsjeku za povijest umjetnosti ;ilozo skog akulteta 2veuilita u +agre,u. Dpisala je -oslijediplomski studij povijesti umjetnosti akademske godine 'FF'.T'FF0., smjer Dmjetnost antike, kasne antike i srednjega vijeka, a temeljem podnijete mol,e i ispunjenih uvjeta, odo,ren joj je prelazak s magistarskoga na doktorski studij akademske godine 'FF4.T'FF7. <ijekom sveukupno est semestara -oslijediplomskoga studija kandidatkinja je savladala cjelokupni predvieni program: odsluala je tri predmeta i dva programom predviena ispita polo1ila s ocjenom

44 odlian >7?, predala seminarske radove i polo1ila preddoktorski ispit &5. rujna 'FF:. g. s ocjenom odlian >7?. D meuvremenu je o,javila vie znanstvenih i strunih radova i poglavlja u knjizi te izlagala na domaim i meunarodnim znanstvenim skupovima. Na temu koja se neposredno dotie teme doktorata kandidatkinja je odr1ala vrlo zapa1eno predavanje na meunarodnom skupu V%uralne crkve i stvaranje srednjovjekovnoga pejsa1aW >V%ural )hurches in <rans ormation and the )reation o Medieval .andscapeW? >Motovun, 'FF:.? pod nazivom V<he Mural -aintings o 2t. ;osca in -eroj and their 2peci ic -osition in the )onte[t o Guropean %omanesbueW, a rad je prihvaen u tisak za asopis V*ortus artium medievaliumW. 2ve navedeno govori da je kandidatkinja ispunila o,veze predviene programom doktorskoga studija. Na (dsjeku za povijest umjetnosti ;ilozo skog akulteta 2veuilita u +agre,u Nikolina Marakovi radi od 'FF&. godine, 'FF'. godine iza,rana je u zvanje mlaeg asistenta, akademske godine 'FF0.T'FF4. odr1avala je nastavu iz iz,ornog predmeta VDmjetnost srednjega vijeka M oda,rane temeW, a od akademske godine 'FF4.T'FF7. odr1ava nastavu iz predmeta VDmjetnost kasne antike i ranog srednjeg vijekaW. (d 'FF&. godine suradnik je na znanstvenim projektima koje vodi pro . dr. sc. Miljenko 3urkoviL trenutno je suradnik na projektu V*rvatska umjetnika ,atina do cstila &'FFc u europskom kontekstuW. (sim rada na znanstvenim projektima Ministarstva znanosti, o,razovanja i porta %*, kandidatkinja je suraivala i surauje na vie meunarodnih projekata >V=orpus sakralne arhitekture prvoga milenijaW A suradnja s vie europskih institucijaL V<ro,rodna ,azilika u $uranu kod /odnjanaW i V)rkva sv. Bimuna u $uranu kod /odnjanaW A suradnja sa 2veuilitem u $enevi?, a od 'FF:. godine koordinator je -rograma istra1ivanja i edukacije na projektu VI%)."M"W, inanciranom od Guropske komisije >;-8L voditelj pro . dr. sc. Miljenko 3urkovi?. =andidatkinja je lan urednitva znanstvenog asopisa V*ortus artium medievaliumW, a ,ila je i lan organizacijskog od,ora nekoliko vrlo zapa1enih izlo1,i >V*rvatska renesansaW, koja je odr1ana u VMuzeju rancuske renesanseW u Gcouenu i V$aleriji =lovievi dvoriW u +agre,u te V%enesansa u ;rancuskojW, koja je odr1ana u V$aleriji =lovievi dvoriW u +agre,u?. %adi svog znanstvenog usavravanja, kanditatkinja je ,ila na nekoliko kraih studijskih ,oravaka u inozemstvu >2veuilite u -adovi, 'FF7.L 2veuilite u Ddinama, 'FF:.L 9e, 'FF:.L \ar,urg Institute u .ondonu, 'FF!.?, a veinu tih studijskih ,oravaka stipendirala je Guropska komisija. <ema doktorske disertacije kandidatkinje Nikoline Marakovi o,uhvaa korpus zidnoga slikarstva u Istri od &&. do &0. stoljea. %adi se o pozamanom korpusu djela koji je jo uvijek nedovoljno istra1en i nedovoljno poznat domaoj i inozemnoj znanstvenoj zajednici. D svojoj e disertaciji kandidatkinja detaljno analitiki prouiti korpus istarskoga romanikoga slikarstva >analiza ikonogra ije i stila, arhitektonski okvir u kojemu slike nastaju, povijesni podatci koji nadopunjuju spoznaje o umjetnikom djelu i o,janjavaju razloge pojedinih umjetnikih enomena? te ga po prvi puta interpretirati u kontekstu romanikoga slikarstva Gurope, a naglasak e ,iti prije svega na ostvarenjima koja takvu analitiku studiju omoguavaju. Na taj e nain kandidatkinja pokuati argumentirano dokazati iznimnu vrijednost pojedinih

47 djela romanikoga zidnoga slikarstva istarskoga poluotoka, koja nadilazi regionalne okvire, a na koju su povremeno ukazivali i raniji istra1ivai. 2 o,zirom na ispunjene uvjete i znaaj oda,rane teme, te njezinu metodoloku razradu u prilo1enom sinopsisu, predla1emo ;akultetskom vijeu, ovlatenom za podruje humanistikih znanosti, polje povijest umjetnosti, da odo,ri @i$!*i&i Mara$!0i izradu doktorske disertacije iz povijesti umjetnosti pod naslovom Ai+&! s*i$ars'0! ( Is'ri !+ ,,.C,3. s'!*je a. Re0a*!rizacija *!$a*&e (mje'&i1$e 3a2'i&e ( e(r!%s$!m $!&'e$s'( i da kao mentora imenuje pro . dr. sc. Miljenka 3urkovia.

UUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUU dr sc. Igor ;iskovi, red. pro . >predsjednik povjerenstva?

UUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUU dr. sc. Miljenko 3urkovi, red. pro . >lan povjerenstva?

UUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUU dr. sc. 6ino Milinovi, doc. >lan povjerenstva?

48 Nikolina Marakovi -. i <. GrdddPja ' &F FFF +agre, ;akultetsko vijee ;ilozo skoga akulteta 2veuilita u +agre,u Ivana .uia 0 &F FFF +agre,

2IN(-2I2 6(=<(%2=($" %"6"

Ai+&! s*i$ars'0! ( Is'ri !+ ,,. +! ,3. s'!*je a

Re0a*!rizacija *!$a*&e (mje'&i1$e 3a2'i&e ( e(r!%s$!m $!&'e$s'(

+nanstveno podruje: humanistike znanosti +nanstveno polje: povijest umjetnosti +nanstvena grana: povijest i teorija likovnih umjetnosti, arhitekture, ur,anizma i vizualnih komunikacija

Te!rijs$a %!+*!"a +idno slikarstvo romanikoga razdo,lja u Istri sauvano je, o,zirom na veliinu regije, u poprilinom o,imu, a neki od slikarskih ciklusa pokazuju doista visoku kvalitetu. -ionirski je pothvat u smislu njegove interpretacije uinio jo ezdesetih godina dvadesetoga stoljea 9. ;ui, na to se nadovezuje nekoliko domaih i talijanskih istra1ivaa, koncentrirajui se primarno na neke od likovnih aspekata srednjovjekovnoga istarskog zidnog slikarstva >I. -eri, 2. 9ettini, $. $hirardi, 2. $rkovi, %. %atkovi?. 2lijedilo je i nekoliko analitikih studija pojedinih slikarskih ciklusa, kao i sintezni pregled romanikoga slikarstva u *rvatskoj >I. ;iskovi?. 6o danas meutim zidnome slikarstvu romanikoga razdo,lja u Istri nije posveena zase,na studija. +animljivo je osim toga da, kao i hrvatsko romaniko zidno slikarstvo uope, istarsko slikarstvo toga razdo,lja izostaje iz velikih europskih sinteznih pu,likacija te da je veina inozemnih strunjaka, izuzev nekolicine talijanskih kolega >G. )ozzi, $. /alenzano, ;. 2 orzaA/attovani, 2. <avano?, i danas s njime vrlo sla,o upoznata. (sim toga, trend je meu talijanskim istra1ivaima, od ezdesetih godina prologa stoljea do danas, da romaniko slikarstvo Istre prouavaju primarno u kontekstu talijanske srednjovjekovne umjetnike ,atine, ili da se pak zadr1e na najopenitijim analogijama s europskim slikarskim ostvarenjima toga do,a. D tom se smislu ini neophodnim, nastavljajui se na polazine toke i zakljuke dosadanjih istra1ivaa, a slijedei suvremenu praksu u istra1ivanju srednjovjekovnoga slikarstva >). 9ertelli, ;. ;lores dc"rcais, 2. -iazza i dr.?, istarsko

4: zidno slikarstvo nastalo izmeu &&. i &0. stoljea sagledati kao cjelinu i interpretirati u kontekstu mnogo,rojnih istra1ivanja o,javljenih u posljednjih etrdesetak godina. Istarsko ,i se romaniko slikarstvo tako vre pozicioniralo u okvire europske srednjovjekovne umjetnosti, ime ,i se omoguila i revalorizacija lokalne umjetnike ,atine u europskom kontekstu. Istra1ivanje istarskoga slikarstva od &&. do &0. stoljea temeljit e se velikim dijelom na prouavanju inozemne literature, odnosno radova nekih od najznaajnijih europskih strunjaka za slikarstvo srednjega vijeka nastalih u posljednjih etrdesetak godina, kako ,i se pojedini enomeni mogli interpretirati u to irem kontekstu, kao i na uva1avanju svih relevantnih pu,likacija domaih istra1ivaa. -rouavanje e se zasnivati na konzultiranju nezao,ilaznih sinteza europskoga slikarstva romanikoga razdo,lja >(. 6emus, G. \. "nthonP, )h. %. 6odCell, *. 2chrade i dr.?, pregleda romanikoga slikarstva pojedinih europskih regija >G. $arrison, -. <oesca, /. -ace, ). 9ertelli, ;. ;lores dc"rcais, N. %asmo, 2. -asi, *. 2Carzenski, G. =lem, ". .egner, M. 6urliat, M. =up er i dr.? te radova koncentriranih na u1a razdo,lja ili pojedine enomene, kao i povijesnih, kulturnoApovijesnih i teorijskih studija >*. 9elting, G. =itzinger, *. 9uchthal, M. G[ner, *. MaPrA*arting, _. 9arral I "ltet, -. %iche, ). Morris, $. 6e /ergottini, *. 6opsch i dr.? te niza analitikih studija vezanih uz pojedine spomenike ili speci ina kulturnoApovijesna pitanja. U5e %!+r(1je ra+a <emom e ,iti o,uhvaeno, kako se tradicionalnom terminologijom de inira, ranoromaniko slikarstvo &&. stoljea >2v. Mihovil nad .imskim kanalom, 2v. Martin u .ovreu, 2v. "gata u =an anaru?, zreloromaniko slikarstvo &'. i poetka &0. stoljea >2v. ;oka u -eroju, 2v. 3erolim u *umu, 2v. -etar u <rvi1u, 2v. Marija u Maro1inama, 2v. =uzma i 6amjan u 9oljunu? te kasnoromaniko slikarstvo &0. stoljea >2v. /incent u 2vetvinentu, 2v. Glizej u 6raguu, 2v. Marija Mala kod 9ala, 2v. Marija Magdalena u 9azgaljima, 2v. Margareta kod /odnjana, 2v. <rojstvo u =ateliru?. D skladu s ciljevima istra1ivanja, naglasak e ,iti na onim ciklusima koji pokazuju zamjetno ,olju kvalitetu te ikonogra sku i stilsku povezanost sa slikarstvom velikih europskih centara, dok e manje pa1nje ,iti posveeno ciklusima koji predstavljaju provincijske i zakanjele odjeke europskih strujanja. Mi*je0i is'ra5i0a&ja (snovni je cilj istra1ivanja izrada sinteze istarskoga slikarstva od &&. do &0. stoljea te njegova detaljna interpretacija i revalorizacija u europskom kontekstu. <akvim ,i se istra1ivanjem tre,alo pokazati da kvaliteta nekih od romanikih slikarskih ostvarenja nadilazi regionalne okvire. (sim toga, rad ,i tre,ao doprinijeti i jasnijoj kulturnoApovijesnoj slici prouavanoga podruja u navedenom razdo,lju. 2peci ini e ciljevi ,iti stvaranje sveo,uhvatne dokumentacije te stilska i ikonogra ska komparativna analiza grae, u svjetlu istra1ivanja europskoga srednjovjekovnoga slikarstva o,javljenih u posljednjih etrdesetak godina.

4! Me'!+!*!2$i %!s'(%ci Istra1ivanje e zapoeti o,ilaskom svih spomenika koji ulaze u studiju, njihovo dokumentiranje i stvaranje kataloga i digitalne ,aze slikovnog materijala te elementarnu analizu. -ritom e se uva1avati sva domaa i inozemna literatura koja je o spomenicima o,javljena ili u kojoj se samo spominju. 2lijedit e detaljnija ikonogra ska i stilska analiza u kontekstu europskoga slikarstva istoga razdo,lja. D tom smislu, te1ite rada ,it e na materijalu koji se izdvaja kvalitetom i daje osnove za teorijska razmatranja i komparativne analize u kontekstu europskoga umjetnikog stvaralatva. %ad nee ,iti ,aziran iskljuivo na likovnim aspektima slikarskih djela, iako e ih koristiti kao polazite, ve e ukljuivati i relevantne podatke koje je mogue iitati iz arhitektonskog koncepta graevine ili kulturnoApovijesnog konteksta u kojemu se ostvaruje itava investicija. +a izradu takvoga rada ,it e potre,no prikupiti i prouiti pu,likacije vezane uz romaniko slikarstvo Gurope i pojedinih europskih regija te ,rojne teorijske radove, povijesne i kulturnoApovijesne studije, koje veinom nisu dostupne u hrvatskim ,i,liotekama >Dniversitf di -adova, Dniversitf di Ddine, gsterreichische National,i,liothek, 2taats,i,liothek MQnchen i dr.?. Istra1ivanje e ukljuivati i o,ilazak i dokumentiranje inozemnih spomenika koji e se pokazati va1nima za komparativne studije. O1e$i0a&i z&a&s'0e&i i %ra$'i1&i +!%ri&!s Istra1ivanje i revalorizacija zidnoga slikarstva nastalog u razdo,lju od &&. do &0. stoljea u Istri ,it e doprinos prouavanju umjetnosti srednjega vijeka u *rvatskoj te doprinos kontekstualizaciji hrvatske umjetnike ,atine u europskim okvirima. <akva ,i studija tre,ala doprinijeti jasnijoj predod1,i o kvaliteti i jedinstvenosti regionalne ,atine te rede inirati percepciju istarskoga slikarstva kao peri ernog umjetnikog enomena. =onano, studija ,i omoguila i jasnije uklapanje istarskoga romanikoga slikarstva u sintezne preglede europske romanike umjetnosti. (sim toga, rezultati istra1ivanja ,it e od koristi i u podruju zatite i revitalizacije kulturne ,atine. 2pomenika ,atina ovoga razdo,lja zaslu1uje veu pa1nju konzervatorske struke, ali i veu pa1nju javnosti, kao ,udua nezao,ilazna toka u jo uvijek nedovoljno razvijenom kulturnom turizmu *rvatske. D +agre,u, &5. travnja 'FF:. Mentor: -ro . dr. sc. Miljenko 3urkovi /oditelj poslijediplomskog studija: 6oc. dr. sc. -redrag Markovi =andidat: Nikolina Marakovi

45 2truno povjerenstvo dr. sc. /ladimir Mateljan, red. pro . dr. sc. 3adranka .asiA.azi, red. pro . dr. sc. /ladimir Bimovi, izv. pro .

/ijeu -oslijediplomskih studija ;ilozo skog akulteta u +agre,u

-%G6MG<: Iz0je2 e ! is%(&ja0a&j( (0je'a %r!%isa&i8 %r!"ram!m P!s*ije+i%*!ms$!" +!$'!rs$!" s'(+ija i&#!rmacijs$i8 z&a&!s'i i !+!3ra0a&j( 'eme +!$'!rs$!" ra+a Kre2imira Pa0*i&e

Na sjednici /ijea ;ilozo skog akulteta u +agre,u, odr1anoj 0&. o1ujka 'FF!., imenovani smo u 2truno povjerenstvo koje e utvrditi ispunjava li =reimir -avlina sve uvjete predviene programom -oslijediplomskog doktorskog studija in ormacijskih znanosti, te mo1e li se kandidatu odo,riti tema pod naslovom 9ntero"erabilnost sustava %a elektroni'ko u'enje >mentor dr. sc. /ladimir Mateljan, red. pro .?. -odnosimo ovo

I+/3GBHG
=reimir -avlina, roen je &5:5. godine u +adru, zavrio je dodiplomski studij in ormacijskih znanosti i pedagogije na ;ilozo skom akultetu u +agre,u 'FF4. godine. (d akademske godine 'FF4.T'FF7. zaposlen je kao znanstveni novak na (dsjeku za in ormacijske znanosti ;ilozo skog akulteta u +agre,u. 2udjeluje u izvoenju nastave iz kolegija Ba%e "odataka i *etodika in&ormacijskog odgoja i obra%ovanja. =andidat je sudjelovao u znanstvenoAistra1ivakom radu na projektu (rganizacija in ormacija i znanja u elektronikom o,razovnom okru1enju, te je o,javio 0 struna i 8 znanstvenih radova. Na ;ilozo skom akultetu u +agre,u upisao je u akademskoj godini 'FF4.T'FF7. -oslijediplomski doktorski studij in ormacijskih znanosti. =andidat je polo1io sve ispite propisane programom studija s prosjekom ocjena 4,5F. <ijekom studija izradio je 0 seminarska rada. =reimir -avlina, nakon konzultacija s mentorom dr. sc. /ladimirom Mateljanom, red. pro ., prijavio je sinopsis doktorskog rada pod naslovom 9ntero"erabilnost sustava %a elektroni'ko u'enje. =andidat je iza,rao tu temu na temelju iscrpnog prouavanja znanstvene literature pri emu je uoio da pro,lem interopera,ilnost sustava za elektroniko uenje nije o,raivan kao zase,an predmet znanstvenih istra1ivanja. -redlo1enu temu smatramo opravdanom i znanstveno relevantnom, ,udui da e sustavno prikazati pro,lem interopera,ilnosti sustava za elektroniko uenje. +nanstveni doprinos predstavlja izrada teoretskog modela

7F pretvor,e izmeu speci ikacija za de iniranje o,razovnih paketa koji e poveati mogunost interopera,ilnosti sustava za elektroniko o,razovanje. Na temelju iznesenoga zakljuujemo da ,i disertacija =reimira -avline mogla ,iti va1an prinos prouavanju interopera,ilnosti sustava za elektroniko o,razovanje te, s o,zirom da kandidat ispunjava i sve ormalne uvjete, predla1emo /ijeu -oslijediplomskih studija da se kandidatu !+!3ri izrada disertacije pod naslovom 9ntero"erabilnost sustava %a elektroni'ko obra%ovanje. D +agre,u &4. travnja 'FF!.

6r. sc. /ladimir Mateljan, red. pro ., predsjednik povjerenstva

6r. sc. 3adranka .asiA.azi, red. pro ., lan povjerenstva

6r. sc. /ladimir Bimovi, izv. pro ., lan povjerenstva

7& =reimir -avlina 2rpanjska ! &F FFF +agre, ;akultetsko vijee ;ilozo skog akulteta u +agre,u Ivana .uia 0 &F FFF +agre, 2IN(-2I2 6(=<(%2=($ %"6"

I@TEROPERA)IL@OST SUSTAVA AA ELEKTRO@IPKO UPE@JE

+nanstveno podruje: drutvene znanosti -olje: in ormacijske znanosti ,. Te!rijs$a %!+*!"a %azvojem pedagokih i tehnikih mogunosti sustavi za elektroniko uenje postaju sve prihvaeniji u odgoju i o,razovanju. 2ve veom rairenou postavlja se pitanje interopera,ilnosti razliitih sustava za elektroniko uenje. Interopera,ilnost izmeu razliitih sustava za elektroniko uenje predstavlja temelj za dostupnost, trajnost i ponovnu iskoristivost o,razovnih sadr1aja i podataka pohranjenih u sustavima za elektroniko uenje. %azmjena podataka izmeu razliitih sustava za elektroniko uenje postaje sve vei pro,lem, jer razliiti sustavi koriste razliite standarde, ime se otvara mogunost teoretskog istra1ivanja ovog pro,lema. -ro,lem interopera,ilnosti pokuava se rijeiti usvajanjem zajednikog opeg standarda. Dzevi u o,zir velike implementacijske pro,leme koje ovakav pristup namee, cilj je ovog doktorskog rada razviti translacijski model izmeu dviju najrairenijih speci ikacija za prijelazno razdo,lje dok se ne usvoji zajedniki standard ime ,i se omoguilo unkcioniranje u heterogenom okru1ju. Guropska unija istie pro,lem interopera,ilnosti sustava za elektroniko uenje kao jedan od oz,iljnijih pro,lema u ,udunosti. Manje zemlje jo ne uviaju znaaj interopera,ilnosti, jer na nacionalnoj razini koriste jedan ili dva sustava, ali ulaskom u Guropsku uniju i pristupanjem u europski o,razovni prostor nacionalni sustavi tre,ati e razmjenjivati podatke s mnotvom sustava za elektroniko uenje koji se koriste u zemljama lanicama Guropske unije. Dvidjevi ovaj pro,lem Guropska unija pokree projekt I.earning Interopera,ilitP ;rameCork or GuropeJ >http:TTli e.eun.org? iji je cilj razviti standarde za interopera,ilnost europskih sustava za elektroniko uenje. =. U5e %!+r(1je ra+a D1e podruje ovog istra1ivanja predstavlja interopera,ilnost o,razovnih paketa izmeu trenutno dviju najrairenijih speci ikacija za de iniranje o,razovnih paketa: 2)(%MAa i "I))Aa. -ostoje primjeri na razini interopera,ilnosti metapodataka o,razovnih o,jekata gdje su istra1ivai uspjeno izradili modele translacije izmeu razliitih speci ikacija, ali do sada nitko nije izradio model pretvor,e o,razovnih paketa izraenih u 2)(%M speci ikaciji u valjane o,razovne

7' pakete prema "I)) speci ikaciji. -raktini doprinos istra1ivanja ,it e izrada Ce, servisa koji e provoditi izravnu translaciju iz jednog standarda u drugi transparentnu za krajnjeg korisnika. 3. Mi*je0i i %r!3*emi is'ra5i0a&ja -rimarni cilj ovog istra1ivanja jest izrada teorijskog modela translacije izmeu "I)) i 2)(%M speci ikacija za de iniranje o,razovnih paketa. 2ekundarni cilj jest implementacija teorijskog modela u o,liku Ce, servisa za translaciju izmeu speci ikacija. 3edan od ciljeva istra1ivanja jest i teorijski razviti model jednostavne integracije Ce, servisa za translaciju izmeu speci ikacija za de iniranje o,razovnih paketa unutar postojeih sustava za elektroniko uenje. 6. Me'!+!*!2$i %!s'(%ci -rilikom istra1ivanja koristit e se metoda komparacije prouavanih speci ikacija za de iniranje o,razovnih paketa. -rimjenom metode in ormacijskoA analitikog modeliranja izradit e se teoretski model translacije izmeu 2)(%M i "I)) speci ikacija. Gmpirijska provjera modela provest e se metodom testiranja na implementaciji modela translacija u o,liku Ce, servisa. <estiranje unkcionalnosti izraenog modela provest e se translacijom prikupljenih javno dostupnih o,razovnih paketa i o,razovnih paketa izraenih za potre,e ovog istra1ivanja. B. O1e$i0a&i z&a&s'0e&i i %ra$'i1&i +!%ri&!s +nanstveni doprinos ovog istra1ivanja jest de iniranje teoretskog modela translacije izmeu "I)) i 2)(%M speci ikacija za de iniranje o,razovnih paketa. (stvarenje ovog cilja po,oljat e interopera,ilnost sustava za elektroniko uenje omoguavanjem pretvor,e o,razovnih paketa izmeu "I)) i 2)(%M speci ikacije. (vime e ,iti omogueno pregledavanje o,razovnih paketa izraenih prema "I)) speci ikaciji u o,razovnim okru1enjima koja koriste 2)(%M speci ikaciju, kao i pregledavanje o,razovnih paketa izraenih prema 2)(%M speci ikaciji u o,razovnim okru1enjima koja koriste "I)) speci ikaciju. -raktini doprinos istra1ivanja jest implementacija izraenog modela translacije u o,liku Ce, servisa. -rilikom dizajna i izrade Ce, servisa te1it e se razvijanju modela jednostavne integracije Ce, servisa za translaciju izmeu speci ikacija za de iniranje o,razovnih paketa unutar postojeih o,razovnih okru1enja. 3ednostavna integracija daje izvrsne preduvjete za ope prihvaanje i integraciju navedenoga Ce, servisa unutar postojeih o,razovnih okru1enja, jer omoguuje ,rzu i inancijski povoljnu prilagod,u postojeih o,razovnih okru1enja za koritenje Ce, servisa za translaciju izmeu speci ikacija za de iniranje o,razovnih paketa. +a potre,e istra1ivanja razvit e se dva o,razovna okru1enja. 3edno koje koristi "I)) speci ikaciju za de iniranje o,razovnih paketa i drugo koje koristi 2)(%M speci ikaciju za de iniranje o,razovnih paketa. Dnutar ovih o,razovnih okru1enja testirat e se mogunost integracije Ce, servisa za translaciju izmeu speci ikacija za de iniranje o,razovnih paketa. Dspjenom implementacijom smatrat e se mogunost koritenja o,razovnih paketa izraenih prema 2)(%M speci ikaciji

70 unutar o,razovnog okru1enja za "I)) speci ikaciju i o,rnuto, mogunost koritenja o,razovnih paketa izraenih prema "I)) speci ikaciji unutar o,razovnog okru1enja za 2)(%M speci ikaciju.

D +agre,u, 0. o1ujka 'FF!.

-otpis mentora pro . dr. sc. /ladimir Mateljan, redoviti pro esor

-otpis voditelja studija pro . dr. sc. 9o1idar <epe, redoviti pro esor

-otpis kandidata =reimir -avlina

74
Vije ( %!s*ije+i%*!ms$i8 s'(+ija Fa$(*'e's$!m 0ije ( Fi*!z!#s$i #a$(*'e' S0e(1i*i2'a ( Aa"re3( I0a&a L(1i a 3/ HRC,7777 Aa"re3

Pre+me'9 Izvjetaj strunog povjerenstva o utvrivanju uvjeta A&?e*e V($as!0i K!r(&+a predvienih programom 3ednogodinjeg doktorskog studija kroatistike i prihvaanje teme pod naslovom I+eja a('!rs'0a ( 8r0a's$!j $&ji5e0&!s'i !+ ,-. +! ,.. s'!*je a/ mentor: dr. sc. 6avor 6uki, izv. pro . $ospoa "nela /ukasovi =orunda zavrila je &55:. studij kroatistike na ;ilozo skom akultetu 2veuilita u +agre,u. Na istom je akultetu upisala poslijediplomski studij kroatistike te 'FF0. o,ranila magistarski rad pod naslovom Dubrova'ka knji6evnost renesansne i baroka u *edinijevoj i 5odnikovoj "ovijesti hrvatske knji6evnosti >mentor akademik 6u,ravko 3eli?. Iste godine upisala je 3ednogodinji poslijediplomski doktorski studij kroatistike. Mr. sc. /ukasovi =orunda na tom je studiju o,ranila kvali ikacijski rad o teorijskim i knji1evnopovijesnim pro,lemima autorstva u ranonovovjekovnoj knji1evnosti >povjerenstvo: dr. sc. 6avor 6uki, dr. sc. <omislav 9ogdan, dr. sc. .ahorka -leji -oje?, s izvrsnim uspjehom polo1ila ispite iz dvaju pro,lemska kolegija >R2tarija hrvatska knji1evnost u knji1evnoj historiogra iji __. st.R i R=ategorija pripovjedaa u ranonovovjekovnom tekstuR, o,a kod dr. sc. 6avora 6ukia? te odradila &' sati konzultacija s mentorom dr. sc. 6avorom 6ukiem. =olegica =orunda /ukasovi ,ila je od svi,nja &55!. do listopada 'FF:. zaposlena u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje kao asistent na projektu <ekstologija hrvatske knji1evne ,atine. D studenom 'FF4. godine sudjelovala je na znanstvenom skupu ;ra "ndrija =ai Mioi i kultura njegova do,a re eratom -redod1,a djela "ndrije =aia Mioia u povijestima hrvatske knji1evnosti. %ad je o,javljen u z,orniku skupa > $ra Andrija Ka'i *ioi i kultura njegova doba, +agre,: *"+D, 'FF:, str. 48:M4:0?. <emu za doktorski rad M RIdeja autorstva u hrvatskoj knji1evnosti od &8. do &!. stoljeaR M kolegica =orunda /ukasovi sama je iza,rala. Interes za pro,lematiku koncepata autorstva pokazala je tijekom poslijediplomskog studija, kada je prouila i temeljnu teorijsku literaturu o tom pro,lemu >%. 9arthes, M. ;oucault, 2. 9urke, 6.

77 -ease, ".3. Minnis, ". 9enett i dr.?. 2pajajui svoj dosadanji knji1evnopovijesni s novim knji1evnoteorijskim interesom, kolegica /ukasovi =orunda je dola do predlo1enog naslovaTteme doktorskog rada. <emeljna istra1ivaka zadaa koju si je kandidatkinja postavila jest ispitati ideju autorstva u ranonovovjekovnom >predmodernom? razdo,lju hrvatske knji1evnosti na temelju analize autorskih posveta, predgovora i pogovora djelima, ali i samih knji1evnih djela. D sreditu istra1ivakog interesa ,it e opusi M. Marulia, I. $undulia te ". =aia Mioia, a o,uhvatit e se i djela -. +orania, -. *ektorovia, 6. +lataria, -. +rinskog i M.". %elkovia. %ekonstrukcija onodo,nih koncepata autorstva i originalnosti ima za cilj propitatiTrevidiratiTupotpuniti knji1evnopovijesne zadae dosadanju kolegica povijesnoApoetoloku =orunda namjerava sliku velike i ranonovovjekovne epohe hrvatske knji1evnosti i njezinih razdo,lja. (sim te primarne ispitati knji1evnohistoriogra sko shvaanje spomenutih koncepata u nizu poznatih sinteza >9. /odnik, M. =om,ol, 2. 3e1i, I. ;range?. Dvidom u prilo1enu dokumentaciju 2truno povjerenstvo je utvrdilo da mr. sc. "nela /ukasovi =orunda ispunjava sve uvjete predviene programom 3ednogodinjeg doktorskog studija knji1evnosti, a imajui u vidu strune kompetencije kandidatkinje predla1e /ijeu poslijediplomskih studija i ;akultetskom vijeu da podr1e njezin am,iciozan plan i odo,re joj izradu doktorskog rada pod naslovom RIdeja autorstva u hrvatskoj knji1evnosti od &8. do &!. stoljeaR.

D +agre,u '!. travnja 'FF!. 2truno povjerenstvo: dr. sc. 6avor 6uki, izv. pro .
>predsjednik -ovjerenstva?

dr. sc. 3ulijana Matanovi

>lan -ovjerenstva?

dr. sc. /inko 9rei, red. pro .

>lan -ovjerenstva?

78 "nela /ukasovi =orunda 6rvinje 08 &F FFF +agre, ;akultetsko vijee ;ilozo skog akulteta 2veuilita u +agre,u Ivana .uia 0 &F FFF +agre, 2inopsis doktorskoga rada

Ideja autorstva u hrvatskoj knji1evnosti od &8. do &!. stoljea

+nanstveno podruje: humanistike znanosti -olje: ilologija $rana: kroatistika ,. U0!+ D radu e se analizirati korpus tekstova iz razdo,lja hrvatske knji1evnosti ranog novovjekovlja te utvrditi smjernice koje utjeu na odreenje autora i ideje autorstva. <om ,i se analizom spomenuti korpus promotrio iz perspektive suvremenih knji1evnih teorija, ponajprije onih teorijskih pristupa koji rekonstruiraju pojam autorstva i autora, a cilj im je istra1iti ideju autoriteta, vlasnitva i originalnosti, promjene de inicije autora i povijesni razvoj ideje autorstva, ispitati polo1aj autora u kontekstu razliitih teorijskih pristupa i analizirati znaenje ideje autorstva u de iniranju knji1evnosti. =. Te!rijs$a %!*azi2'a <eze %. 9arthesa i M. ;oucaulta iznesene u tekstovima Smrt autora i >to je autorF potaknule su mnoge rasprave u 1elji da se odgovori na ideju o nestanku autora i da se istra1i povijest odnosa izmeu knji1evnog djela i autora. <eorijskim prikazom ,it e o,uhvaeni teorijski i kritiki pravci koji su, svaki na svoj nain i u skladu s vremenom nastanka, pro,lematizirali iguru autora. -ri iz,oru teorijskih tekstova pose,na pozornost posvetit e se dvjema stvarima: prvo, koliko su razmiljanja o autoru nastala u kontekstu drugih knji1evnosti prikladna korpusu koji ,i se analizirao, drugo, koliko ukupno pridonose raspravama o autorstvu. Mijenjanje koncepta autorstva pratit e se od najstarijih koncepata, preko srednjovjekovne teorije autorstva i trans ormacije autorske uloge od srednjovjekovlja prema renesansi, pa do teorijskih rasprava suvremenih autora >2. 9urke, 6. -ease, ". 3. Minnis, ". 9ennett, \. IrCin, 3. $racia, ". Nehamas?. D ovom dijelu rada o,jasnit e se i pojmovi poput autoraA unkcije, implicitnog autora i >pseudo?povijesnog autora. 3. U5e %!+r(1je ra+a )ilj je rada ispitati koncept autorstva koji se utemeljio i preinaavao u razdo,lju od &8. do &!. stoljea. %ije je o periodu koji je s jedne strane omeen srednjovjekovnom idejom autorstva, a s druge granii s devetnaestostoljetnim konceptom koji se uzima kao poetak ormiranja autorstva kakvoga danas poznajemo. -ropitivanjem pro,lema autorstva posredstvom kategorije autora u granicama teorijske perspektive odredit e se ciljevi s o,zirom na razdo,lje koje je predmet rada i s o,zirom na oso,itosti djela i autora o kojima e ,iti rije. Izravna pitanja na koja e se tra1iti odgovor slijede ;oucaultov pristup pro,lemu: kako je autor nastao, kako je individualiziran, kakav je polo1aj pritom do,io, kada se poelo govoriti o izvornosti, u

7: koji ga sustav ukljuujemo i prema kojim ga kriterijima vrednujemo, kada se poelo govoriti o autoru a ne o liku. (dgovor e se pokuati dati analizom autorskih posveta, predgovora i pogovora djelima, ukazivanjem na polo1aj autora u pojedinim povijestima hrvatske knji1evnosti >/odnikovoj, =om,olovoj, 3e1ievoj i ;rangeovoj? i odnosom autora prema liku. "naliza e poi od djela Marka Marulia, Ivana $undulia i "ndrije =aia Mioia. (pisivanje konstituiranja autora i ideje autorstva u djelima spomenutih knji1evnika omoguilo ,i sagledavanje ove pro,lematike i u djelima drugih autora >npr. -. +orani, -. *ektorovi, 6. +latari, -. +rinski, M. ". %eljkovi?, odnosno ukazalo ,i se na njihovu slinost ili pose,nost u odnosu na Maruliev, $unduliev i =aiev princip autorstva. 6. Mi*je0i is'ra5i0a&ja i !1e$i0a&i z&a&s'0e&i +!%ri&!s %azmatranjem polo1aja i uloge autora, svijesti koju su imali o se,i samima te mijenjanja koncepcija autorstva tijekom navedenog razdo,lja, pru1ila ,i nam se mogunost da ponovno prepoznamo integritet jednog dijela knji1evne prolosti i nain kako knji1evni tekstovi JulazeY u kulturu svojega vremena. -ristupom koji je ovdje naznaen omoguilo ,i se prepoznavanje mehanizama koji sudjeluju u povijesnom o,likovanju autora i ideje autorstva u hrvatskoj knji1evnosti od &8. do &!. stoljea te naina na koji ona participira u knji1evnopovijesnom de iniranju jednog razdo,lja. B. Me'!+!*!2$i %!s'(%ci =ada je rije o metodologiji, u radu e ,iti zastupljen dijakronijski, komparativni i pro,lemski pristup. Metodoloki postupci koji e se primijeniti u radu zasnivat e se na naznaenim teorijskim polazitima. -. S'r($'(ra ra+a D uvodnom dijelu postavit e se osnovne smjernice i sredinja tema rada. D segmentu koji e ,iti posveen teorijskoj ela,oraciji pro,lema autora i ideje autorstva o,razlo1it e se iz,or teorijskih pristupa. D sredinjem dijelu, slijedei temeljna teorijska polazita, opisat e se i interpretirati zadani korpus tekstova. D zavrnom dijelu rada iznijet e se pojedinani zakljuci te sinteza o zadanoj temi.

Mentor:

/oditelj studija:

=andidat:

UUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUU UUUUUUUUUUUUUUUUUUUU UUUUUUUUUUUUUUUUUU 6r. sc. 6avor 6uki, izv. pro .-ro . dr. sc. Ivo -ranjkovi "./ukasovi =orunda

7!
VIJEE POSLIJEDIPLOMSKIH STUDIJA Fi*!z!#s$!" #a$(*'e'a ( Aa"re3( Ivana .uia 0 &F FFF +agre, (dlukom ;akultetskog vijea ;ilozo skog akulteta u +agre,u na sjednici odr1anoj '5. veljae 'FF!. godine imenovano je 2truno povjerenstvo sa zadaom da utvrdi ispunjava li Ma'$! )!'i sve uvjete predviene programom -oslijediplomskog doktorskog studija knji1evnosti i mo1e li se odo,riti tema disertacije pod naslovom Hr0a's$a %r!za ( &!0ijem 8r0a's$!m $aza*i2'(. Te!rijs$!C+rama'(r2$i as%e$'i pod mentorstvom dr.sc. 6arka $aparovia, red.pro ., u sljedeem sastavu: ,. +r.sc. Dar$! Qa2%ar!0i / re+.%r!#. ;Fi*!z!#s$i #a$(*'e'/ Rije$a< predsjednik -ovjerenstva =. +r.sc. A+ria&a MarCMi8ec/ iz0.%r!#. ;Fi*!z!#s$i #a$(*'e'/ Rije$a< lanica -ovjerenstva 3. +r.sc. )!ris Se&$er/ re+.%r!#. ;Fi*!z!#s$i #a$(*'e'/ Aa"re3< lan -ovjerenstva 2hodno tome podnosimo sljedei Iz0je2'aj &. =andidat Ma'$! )!'i je u ;ilozo skom akultetu u +agre,u akademske godine 'FF4TF7 upisao poslijediplomski doktorski studij knji1evnosti, smjer teatrologija. '. 6o kraja 'FF:. godine ispunio je sve svoje o,veze, propisane programom poslijediplomskog studija, i to kako slijedi: a. polo1io je sve propisane ispite, s prosjenom ocjenom 4.!:7. ,. izradio je u konzultaciji s mentorom dva seminarska rada i jedan klasi ikacijski rad, svi ocijenjeni ocjenom izvrstan >7? c. s mentorom se sustavno dogovarao o temi i izrad,i disertacije d. nema o,javljenih znanstvenih radova, ali ima 7 strunih >o,javljeni u asopisu c=azalitec, *rvatski centar I<I, +agre,, 'FF:. i 'FF!.? 2udjelovao je na dva znanstvena skupa M Meunarodni znanstveni skup %ijeki iloloki dani, ;ilozo ski akultet u %ijeci, 'FF8. s temom Dramati%acije romana na re"ertoaru Jrvatske drame J=K 9vana "l. Aajca, i =rle1ini dani, (sijek 'FF:. s temom ostdramsko 'itanje Petog evanelja Slobodana >najdera M scenska reali%acija 0"ost1dramskog ishodita na "rimjeru redateljske "ostavke Branka Bre%ovca . %adovi e tijekom 'FF!. ,iti o,javljeni u re erentnim z,ornicima. 3. O3raz*!5e&je i !%ra0+a&!s' %re+*!5e&e 'eme +iser'acije 'e &jezi& z&a&s'0e&i +!%ri&!s Iz prilo1enog sinopsisa doktorskog rada, izraenog u dogovoru s mentorom, razvidni su teorijska podloga, u1e podruje rada, ciljevi i pro,lemi istra1ivanja, metodoloki postupci, te oekivani znanstveni i praktini doprinos. 2redinji teorijski pro,lem rada jest enomen prijenosa proznog materijala u dramski, potom o1ivljavanje dramskog teksta u kazalinom pismu. -ose,na je pa1nja poklonjena semiotikom tumaenju reenog pro,lema >"nne D,ers ield, %oland 9arthes, $eorges Mounin, Dm,erto Gco, <adeusz =oCzan, -jotr 9ogatirjev?. Na njih se nadovezuje recentna teorija postdramskog kazalita, poglavito u radovima *ansa <hiesa .ehmannna.

75
D1e podruje rada odreeno je okusiranjem na dramatizacije hrvatskih proznih djela >ponajvie romana? u novijem hrvatskom kazalitu, tj. onome od drugoga svjetskog rata do danas. =ljuni o,rasci o,uhvaaju tradicionalistiku paradigmu dramaturke o,rade povijesnih romana od Benoe nadalje, drutvenoAkritike pa modernistike dramatizacije postdramskih aplikacija. (so,ita e pomnja ,iti usmjerena prema dvama tokama: teorijska analiza naina prijenosa proznog teksta u kazalite, te znaenje dramatizacija u kontekstu hrvatskoga kazalinog repertoara tijekom posljednjih ezdesetak godina. /a1an je prilog i iscrpna teatrogra ska o,rada relevantnog materijala. )iljevi i pro,lemi istra1ivanja proizlaze ponajprije iz de icirarnosti koje pokazuje suvremena hrvatska teatrologija gleda naznaenog pro,lematskog podruja. )ilj je dvojak: prvo, pretraga naina pretvaranja proznog diegesisa u dramski mimesis >izvorno po "ristotelu?, a drugo usmjerenje na izved,e tekstova nastalih na proznim predlocima u novijemu hrvatskom kazalitu, te ralam,a krajnjih rezultata tih preo,raz,i u estetskome, sociolokom i politikom smislu. =andidat tono zamjeuje da Iistra1ivanje enomena dramatizacija nu1no mora proiriti vlastiti interes i na takva pitanja, koja se od analize dramskog teksta odmiu prema sociologiji kazalita.J Metodoloko utemeljenje polazi od pretpostavke da predlo1eni rad prije svega zahtijeva Idu,insko prouavanje i kompariranje svih dostupnih teatrogra skih materijalaJ. <ime se rad oslanja na temeljne zasade teatrologije kao znanstvene discipline, koji su trajno aktualni i relevantni. Iz toga e se izvesti nekoliko kljunih o,razaca koji uspostavljaju trostruki odnos "ro%ni tekst K dramski tekst K ka%alina "redstava. Napokon, oekivani znanstveni doprinos ogleda se u ispunjenju praznine u hrvatskoj teatrologiji i pokuaju da se dosadanjem malenom korpusu teorijskih razmatranja o pro,lemu >koje kandidat navodi u implicitno naznaenoj literaturi? doda ne samo dogradnja trenutnih spoznaja, nego i pokuaj sinteze. Napokon, teatrogra ski dodatak vrlo je va1an dio rada koji e ,uduim teorijskim i kritikim razmatranjima prijenosa proznoga u dramsko pismo, a potom i na kazalite, poslu1iti kako nezao,ilazna polazna toka. <emeljem svega izlo1enog utvrujemo da Ma'$! )!'i is"unjava sve uvjete da se odo,ri tema disertacije pod naslovom Hr0a's$a %r!za ( &!0ijem 8r0a's$!m $aza*i2'(. Te!rijs$!C +rama'(r2$i as%e$'i, te predla1emo da /ijee postdiplomskih studija prihvati taj zakljuak i pozitivno miljenje proslijedi ;akultetskom vijeu ;ilozo skog akulteta u +agre,u na usvajanje. %ijeka T +agre,, '. travnja 'FF!. 6r.sc. 6arko $aparavi, red.pro . predsjednik -ovjerenstva 6r.sc. "driana )arAMihec, izv.pro . lanica -ovjerenstva 6r.sc. 9oris 2enker, red.pro . lan -ovjerenstva

8F Matko 9oti 2tu,e Marka %emsa &4 7&FFF %ijeka eAmail: m,otic^gmail.com ;akultetskom vijeu ;ilozo skog akulteta 2veuilita u +agre,u Ivana .uia 0 &FFFF +agre,

2IN(-2I2 6(=<(%2=($" %"6"

Hr0a's$a %r!za ( &!0ijem 8r0a's$!m $aza*i2'(

Te!rijs$!C+rama'(r2$i as%e$'i
+nanstveno podruje: humanistike znanosti -olje: znanost o umjetnosti $rana: teatrologija

Te!rijs$a %!+*!"a i a$'(a*&e re*e0a&'&e s%!z&aje <eorijski radovi koji slu1e kao polazina toka predlo1enom radu mogu se podijeliti u dvije skupineL oni koji prouavaju enomen tekstualnog prijenosa iz proznog materijala u dramski, te oni koji su usredotoeni na o1ivljavanje dramskog teksta u kazalinom pismu. -rvi dio teorijske popud,ine radu zapoinje "ristotelovom dihotomijom diegesisa i mimesisa, i nastavlja se naratolokim analizama distinkcije narativnog i dramskog teksta, pose,ice onima $erarda $enettea, Mieke 9al, 9ernharda "smutha i Marine 9ricko. "nalizu prijenosa dramskog teksta u kazalino pismo teorijski prate tekstovi proizali iz semiotike teatra. Meu njima pose,no su va1ni radovi o semantikoj >ne?istovjetnosti drame i teatra "nne D,ers eld, razmatranje o in ormacijskoj poli oniji kazalinog ina %olanda 9arthesa i analiza orme dramskog teksta Man reda - istera. (sim navedenog, pose,no su ,itni prikazi o dvosmjernosti kazaline komunikacije $eorgesa Mounina, modeli kazaline komunikacije Dm,erta Gca i =eira Glama, uspostavljanje kazalinog znaka <adeusza =oCzana i polisemija kazalinog znaka -jotra 9ogatirjeva. 2emiotiki diskurs nu1no mora ,iti nadopunjen recentnim radovima o postdramskom kazalitu, prvenstveno onima *ansa <hiesa .ehmanna. U5e %!+r(1je ra+a 6ramatizacije proznih djela hrvatskih autora u novijem hrvatskom kazalitu u sreditu su interesa predlo1enog rada. Novijim hrvatskim kazalitem smatra se ono od 6rugog svjetskog rata naovamo, ,udui da se u tom razdo,lju pojavljuje i razvija veina suvremenih kazalinih poetika. %ad e o,uhvatiti analizu nekoliko kljunih

8& o,razaca dramatizacija proznih tekstova u naznaenom razdo,ljuL od tradicionalistike paradigme o,rada povijesnih romana koja korijene vue iz devetnaestog stoljea, preko drutveno kritikih i modernistikih dramatizacija pedesetih godina dvadesetog stoljea, pa sve do najnovijih postdramskih strujanja. (sim teorijske analize prijenosa proznog teksta na kazaline daske, u predlo1enom radu opisat e se i znaenje dramatizacija u kontekstu repertoara hrvatskih kazalita u navedenom razdo,lju. Iako e naglasak istra1ivanja ,iti na iza,ranim primjerima pojedinih paradigmi, rad e takoer sadr1avati i iscrpnu teatrogra sku ,iljeku izvedenih dramatizacija hrvatskih proznih tekstova u domaem kazalitu. <ema je postavljena tako da se istra1ivanje ne ograniava samo na kazaline o,rade romana, nego ukljuuje i, znatno rjee ali esto vrlo ,itne, dramatizacije kraih proznih ormi kao to su kratke prie i pripovijetke. Mi*je0i i %r!3*emi is'ra5i0a&ja *rvatska teatrologija de icitarna je teorijskim radovima o dramatizacijama proznih tekstova, pose,ice onima koji ,i na sveo,uhvatan nain opisivali razliite postupke i naine prenoenja proze u teatar u zadnjih pedesetak godina. )ilj predlo1enog rada jest dvojakL u prvom redu tre,a de inirati o,ilje1ja preo,raz,e prozne rijei u kazalini govor postavljajui kljuno pitanje: na koje se naine diegetiki i raspreni prozni diskurs sa,ija u mimetinu i koncentriranu dramsku radnjuh +atim se valja koncentrirati na izved,e dramatiziranih tekstova u hrvatskim kazalitima i analizirati krajnje rezultate takvih preo,raz,i u estetskom, sociolokom i drutvenoApolitikom smislu. -rozno djelo esto je iza,irano za preo,ra1aj u kazalini in prvenstveno z,og politikog konteksta koji je vie dolazio do izra1aja u epskoj irini romana. Istra1ivanje enomena dramatizacija nu1no mora proiriti vlastiti interes i na takva pitanja, koja se od analize dramskog teksta odmiu prema sociologiji kazalita. Me'!+!*!2$i %!s'(%ci (pseg postavljenih ciljeva predlo1enog rada prije svega zahtijeva du,insko prouavanje i kompariranje svih dostupnih teatrogra skih materijala. -riprema e tako o,uhvatiti analizu arhivske grae (dsjeka za povijest kazalita pri *"+D i arhiva kazalinih kua koje su prednjaile u izvoenju dramatizacija proznih djela >*N= u +agre,u, 6ramsko kazalite $avella, <eatar itd, +agre,ako kazalite mladih, *N= Ivana pl. +ajca u %ijeci, *N= u 2plitu, *N= u (sijeku, =azalite Marina 6r1ia u 6u,rovniku...? <eatrogra ski materijali koristit e se uz kazaline kritike i strunu teatroloku literaturu kako ,i se do,io potpun uvid u izvedena djela na hrvatskim pozornicama. <akav pristup tre,ao ,i omoguiti izdvajanje nekoliko kljunih o,razaca koji e se, svaki zase,no, analizirati u trostrukom odnosu "ro%ni tekst M dramski tekst M ka%alina "redstava. (snovni metodoloki postupak je uspored,a oda,ranih primjera dramatizacija, kako ,i se do,ila iscrpna slika o mjestu i va1nosti takvih kazalinih dogaaja u hrvatskom teatru. O1e$i0a&i z&a&s'0e&i i %ra$'i1&i +!%ri&!s -redlo1eni rad tre,ao ,i ispuniti prazninu u hrvatskoj teatrologiji i nevelikom korpusu teorijskih razmatranja o enomenu dramatizacije proznog teksta dodati pokuaj sinteze i nadogradnju dosadanjih spoznaja o toj temi. =rajnji rezultat tre,ala ,i ,iti studija koja na jednom mjestu odgovara na raznorodna teorijskoAdramaturka

8' pitanja o naravi dramatizacija proznih tekstova i njihovom statusu u novijem hrvatskom glumitu. <eatrogra ski dodatak o svim izvedenim dramatizacijama hrvatskih prozaika u domaim pro esionalnim kazalitima takoer mo1e poslu1iti kao polazina toka u ,uduim istra1ivanjima slinih tema. D +agre,u, 0F. sijenja 'FF!. Mentor: /oditelj poslijediplomskog studija: dr. sc. 9oris 2enker, red. pro . =andidat: Matko 9oti

6r. sc. 6arko $aparovi, red. pro .

80 2veuilite u +agre,u ;ilozo ski akultet Dl. Ivana .uia 0 &F FFF +agre, predmet: S$(%&! iz0je2 e s'r(1&!" %!0jere&s'0a ! is%(&ja0a&j( (0je'a %r!%isa&i8 %r!"ram!m P!s*ije+i%*!ms$!" +!$'!rs$!" s'(+ija $&ji5e0&!s'i i !+!3ra0a&j( 'eme +!$'!rs$!" ra+a D(&je Dra5i*!0 Imenovani na sjednici /ijea ;ilozo skog akulteta u +agre,u, odr1anoj '4. sijenja 'FF!., u 2truno povjerenstvo koje e utvrditi ispunjava li 6unja 6ra1ilov sve uvjete predviene programom -oslijediplomskog doktorskog studija knji1evnosti te mo1e li se kandidatkinji odo,riti tema pod naslovom ri"ovjedni modeli ,ugena Kumi'ia >mentorica dr. sc. )vijeta -avlovi, doc.? podnosimo ovo 2=D-N( I+/3GBHG =andidatkinja D(&ja Dra5i*!0 upisala je poslijediplomski znanstveni studij knji1evnosti 'FF4. g. i izvrila je sve o,veze u skladu s programom poslijediplomskoga studija. 2tudent trogodinjega doktorskog studija knji1evnosti tre,a ispunjavati etiri uvjeta, od kojih je kandidatkinja 6unja 6ra1ilov ispunila sva etiri: &. upisala je est semestara studija '. u prva etiri semestra studija odsluala je i polo1ila ukupno ! kolegija 0. u /. i /I. semestru studija izradila je kvali ikacijski rad, koji je prihvaen 5. o1ujka 'FF:. g. s ocjenom vrlo do,ar >4?L takoer je izradila dva seminarska rada u dogovoru s mentorom 4. tijekom studija redovito je pohaala konzultacije s mentorom 2 polo1enim ispitima i ispunjenim o,vezama tijekom studija, 6unja 6ra1ilov ima prosjek ocjena 4,: >etiri cijela sedam?. =andidatkinja je redovito ispunjavala sve o,veze propisane poslijediplomskim doktorskim studijemL takoer, uredno napisana dva seminarska rada i kvali ikacijski rad, te pohaanje konzultacija s mentorom, svojim usmjerenjem dokazuju da se 6unja 6ra1ilov kontinuirano dogovarala s mentorom dr. sc. )vijetom -avlovi o temi disertacije.

84

=andidatkinja predla1e temu disertacije pod naslovom Pri%!0je+&i m!+e*i E("e&a K(mi1i a, to odgovara kroatistikom usmjerenju kandidatkinje. Dz komparatistiki uvid u podruje povijesti hrvatske knji1evnosti, predlo1ena tema disertacije tre,ala ,i pru1iti znanstveno utemeljene prosud,e o temi >o kojoj se znalo pisati na temelju povrnih pregleda?. -oglavlje realizma i naturalizma u hrvatskoj knji1evnosti, koje u posljednje vrijeme sve vie zanima suvremenu kroatistiku >M. Bicel, =. Nemec, i dr.? pose,no je zanimljivo u kategoriji pripovjedaa >do sada neo,raenoj ili nepotpuno ispitanoj na opusu Gugena =umiia?, to predlo1enu temu kandidatkinje 6unje 6ra1ilov ini primjerenom za temu disertacije. Naratoloko usmjerenje koje kandidatkinja predla1e pru1it e novu sliku o jednom od sredinjih imena hrvatske knji1evnosti kraja _I_. stoljea. 2 o,zirom na teorijsku podlogu rada >od $enetta do Emegaa? i primjerene metodoloke postupke >knji1evnopovijesne i knji1evnokomparativne analize? koje kandidatkinja predla1e u sinopsisu, a k tomu i s o,zirom na va1nost teme, struno povjerenstvo dr1i temu disertacije opravdanom i procjenjuje da e njezin znanstveni doprinos ,iti od velike va1nosti za povijest hrvatske knji1evnosti, povijest pojedinih knji1evnih vrsta >romana i novele? te za komparativnu povijest hrvatske knji1evnosti, poglavito u europskom kontekstu. D +agre,u, &7. travnja 'FF!. UUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUU dr. sc. =reimir Nemec, red. pro ., predsjednik povjerenstva UUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUU dr. sc. )vijeta -avlovi, doc., lan povjerenstva UUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUU dr. sc. pro . emeritus

87

2IN(-2I2 6(=<(%2=($" %"6"

-ripovjedni modeli Gugena =umiia

+nanstveno podruje: humanistike znanosti -olje: ilologija $rana: pored,ena knji1evnost ,. Te!rijs$a %!+*!"a ra+a =nji1evni opus Gugena =umiia >&!7F.A&5F4.? poslu1it e kao podloga za pro,lematizaciju knji1evne periodizacije, s naglaskom na povijest hrvatske knji1evnosti u europskom kontekstu. 6a ,i se odredile metode =umiieva pripovijedanja, potre,no je razlo1iti smjenu knji1evnih poetika _I_. st., a potom primijeniti naratoloke parametre u skladu sa suvremenim spoznajama znanosti o knji1evnosti. -ovjesniari knji1evnosti nisu suglasni u odreenju kojoj stilskoj ormaciji pripada =umii: sentimentalizmu, romantizmu, realizmu ili naturalizmu. -ri sistematiziranju poetolokih odrednica, koristit u se spoznajama sljedeih povjesniara knji1evnosti: 9ranka 6rechslera /odnika, "ntuna 9arca, 2lavka 3e1ia, "leksandra ;lakera, Ive ;rangea, Miroslava Bicela, 6u,ravka 3elia, 2lo,odana -rosperova Novaka, =reimira Nemeca, Mile 2erti, /iktora Emegaa, 3ulijane Matanovi, *enrPja 3amesa, .ilian ;urst, -etera 2krinea, %adoslava 3osimovia. -ri prouavanju naratolokih kategorija kao polazite za istra1ivanje poslu1it e mi radovi knji1evnih teoretiara /ladimira 9itija, \altera 9enjamina, 2ePmoura )hatmana, 2hlomith %immonA=enan, \ol ganga Isera, $erarda $enetta, Milivoja 2olara, %olanda 9arthesa, 3ohnatana )ullera, 2usan .auser, $eorga .ukjcsa, "leksandra ;lakera, /iktora Emegaa, 2eana 9urkea, -hilippea .ejeunea, ;ranza 2tanzela i dr. 6isertacijom 1elim odgovoriti na pitanje kako odrediti =umiiev pripovjedni opus u povijesti hrvatske knji1evnosti s o,zirom na analitike metode naratologije. =. U5e %!+r(1je ra+a D sreditu prouavanja e ,iti =umiievi romani i pripovijetke. %ad e ,iti podijeljen na est dijelova. D prvom dijelu u iznijeti povijest hrvatskog romana i novele kao vrste, s pose,nim osvrtom na odnose knji1evnih vrsta u &5. stoljeu. 9udui da se Gmile +ola najee u povijesti knji1evnosti navodi kao jedan od najznaajnijih autora koje je =umii slijedio, u drugom dijelu u komparatistikom analizom usporediti =umiieve i +oline naratoloke postupke. +atim u usporediti pripovjedne metode =umiievih proznih djela s pripovijetkama i romanima ostalih predstavnika medanskog kruga koji su prevedeni >$uP de Maupassant, 3orisA=arl *uPsmans, (ctave Mir,eau?. D treem dijelu u prouiti naratoloke postupke pisaca medanskog kruga s piscima hrvatskog realizma, poput "nte =ovaia, /jenceslava Novaka, =savera Bandora $jalskog, 3osipa =ozarca. D etvrtom dijelu u prouiti djela ostalih pisaca koji su svojim naratolokim rjeenjima utjecali na =umiievo stvaralatvo, poput "ugusta Benoe, Gugknea 2uea, "le[andrea 6umasa starijeg i dr. D petom dijelu slijedi zakljuak koji e o,uhvatiti sve uoene spoznaje o =umiievim

88 pripovjednim tehnikama u kontekstu knji1evnosti zapadnoeuropskog knji1evnog kruga, s pose,nim osvrtom na podjelu =umiieva pripovjednog opusa po razliitim kriterijima po kojima se u dosadanjim povijestima knji1evnosti predstavljao njegov opus. D posljednjem dijelu e ,iti iznesen popis literature. 3. Mi*j is'ra5i0a&ja Dpora,a razliitih pripovjednih tehnika jedno je od kljunih mjerila za razlikovanje stilske ormacije. 6isertacija e pokuati dati odgovor kojoj stilskoj ormaciji pripadaju =umiievi romani i pripovijetke, pri emu e naglasak ,iti na pored,enoj analizi. -rouavajui ostale pripovjedne postupke hrvatskih realista s poetikom medanskog kruga, pose,no e se osvrnuti na autore koji su i izvan tog kruga djelovali na =umiiev model o,likovanja proznog teksta. Na taj nain e se podro,nije odrediti reakcija hrvatskih knji1evnika na poetiku naturalizma i na autoritet njezinoga zaetnika Gmilea +ole. 2ve dosadanje tvrdnje o =umiievom djelu potre,no je provjeriti na naratolokoj razini. 6. Me'!+!*!2$i %!s'(%ci 6isertacija e u o,zir uzeti povijest knji1evnih vrsta, uspostavit e teorijski okvir za prouavanje kategorije pripovjedaa i stvaranje ikcionalnoga svijeta, povezat e tipove pripovjedaa analitikom i usporednom ralam,om. <ijekom uspostave veze s europskim knji1evnim kontekstom ,it e primijenjen pored,eni pristup, a odnosi meu tipovima pripovjedaa ,it e vizualno predoeni pomou ta,lica. )itiranjem i para raziranjem dosadanjih spoznaja o oda,ranoj naratolokoj temi, ,it e prikazana cjelina postignua znanosti o knji1evnosti primijenjena na u1e podruje pored,ene povijesti hrvatske knji1evnosti. =orpus pripovjednih tekstova Gugena =umiia ,it e opisan knji1evnopovijesnim i knji1evnokomparativnim metodama. B. O1e$i0a&i z&a&s'0e&i i %ra$'i1&i +!%ri&!s 6isertacija e ,iti doprinos periodizaciji povijesti hrvatske knji1evnosti u nastojanju o,liavanja jedinstvenog odgovora na pitanje kojoj stilskoj ormaciji pripadaju =umiievi romani i pripovijetke. 6etaljnom usporednom analizom njegovih proznih djela s rjeenjima pisaca koji su izravno utjecali na =umiiev rad, ,it e opisano stanje u hrvatskoj knji1evnosti kraja _I_. stoljea. (vaj doktorski rad odredit e kojim smjerom su krenuli pripovjedai nakon tzv. Benoinog do,a, u razdo,lju u kojemu hrvatska knji1evnost tra1i nove autoritete. 6atum: &'. rujna 'FF:. -otpis mentora dr. sc. )vijeta -avlovi -otpis voditelja studija ili zamjenika dr. sc. 9oris 2enker -otpis kandidata 6unja 6ra1ilov

8: 2truno povjerenstvo: dr. sc. 9oris 2enker, red. pro . dr. sc. 2i,ila -etlevski, red. pro . "6D dr. sc. 6arko .uki, doc. "6D

FAKULTETSKOM VIJEU FILOAOFSKOQA FAKULTETA SVEUPILIETA U AAQRE)U 9udui da nas je ;akultetsko vijee ;ilozo skoga akulteta 2veuilita u +agre,u na svojoj sjednici odr1anoj &5. prosinca 'FF:. imenovalo u 2truno povjerenstvo koje e utvrditi ispunjava li S%!me&$a Dra"!0i izradu doktorskog rada pod naslovom sve uvjete predviene programom -oslijediplomskoga doktorskog studija knji1evnosti i mo1e li joj se odo,riti tema za rai%vedbe hrvatskih autora na vara6dinskoj sceniG kontekstualna anali%a ka%alinog 'ina, podnosimo /ijeu ovo skupno IAVJEEE Dvidom u kompletnu dokumentaciju koju je kandidatkinja prizlo1ila svojoj mol,i utvrdili smo ovo: 2pomenka 6ragovi roena je 0&. listopada &57:. u /ara1dinu, gdje je i maturirala. 3ugoslavistiku i komparativnu knji1evnost diplomirala je &5!'. na ;ilozo skom akultetu u +agre,u. 6o &5!7. predavala je hrvatski jezik i knji1evnost na 2rednjokolskom centru u #akovcu, a od &5!7. na $ospodarskoj koli u /ara1dinu. (d akademske godine 'FFFTF&. izvodi nastavu, kao vanjska suradnica, u kolegijima 6ramski izraz u nastavi i Medijska kultura te vodi seminar iz 6jeje knji1evnosti na /isokoj uiteljskoj koli u #akovcu. Iste je akademske godine upisala poslijediplomski doktorski studij knji1evnosti na ;ilozo skom akultetu u +agre,u, odsluala na njemu sve programom predviene kolegije, polo1ila ! ispita i izradila dva seminarska rada >prvi o "rtaudovoj poetici i kazalinoj estetici dru1ine -inklec iz #akovca, a drugi o stvaralakom traganju 6jeje i lutkarske scene *N= u /ara1dinu?. -rosjek ocjena iz ispita i seminara joj je 7.F. D predvienom je roku predala i kvali ikacijski rad o kazalitu u /ara1dinu do &547, koji je izradila na temelju postojee literature >prije svega <e"ertoara hrvatskih

8! ka%alita 9. *eimovia i dr.?, ali i vlastitog istra1ivanja primarne teatrologijske grae. -ozitivno ocijenjen, taj je kvali ikacijski rad zapravo uvod u istra1ivanje za temu doktorske disertacije, koju je tijekom studija dogovorila s mentorom. D periodici o,javljuje strune i znanstvene radove, uglavnom na temu kazalinog 1ivota u /ara1dinu i #akovcu, koji ve dugi niz godina sustavno prati. (pravdanost teme njezine disertacije, rai%vedbe hrvatskih autora na vara6dinskoj sceniG kontekstualna anali%a ka%alinog 'ina , u sinopsisu je uvjerljivo o,razlo1ena, a kandidatkinja je ne samo svojim izvrsnim uspjehom na poslijediplomskom doktorskom studiju nego i dosadanjim istra1ivanjima te priopenjima njihova rezultata dokazala da je potpuno ovladala svim instrumentarijem potre,nim za njezinu izradu. D o,razlo1enju opravdanosti teme pose,no istiemo injenicu da je /ara1din, uz +agre, i (sijek, najstarije sredite kazalinoga 1ivota u sjevernoj *rvatskoj, te da su svi va1ni teatrogra ski podaci o djelovanju kolskih, amaterskih i pro esionalnih, hrvatskih i njemakih dramskih ansam,ala i glumakih dru1ina od poetaka djelovanja isusovakoga kolskog kazalita u /ara1dinu pa do danas dostupni, do,rim dijelom istra1eni i prezentirani javnosti, ali da dosad u naoj teatrologiji nisu primjereno o,raeni, analizirani i interpretirani. 6ruga je va1na injenica da je vara1dinsko kazalite od poetaka svoje institucionalizacije >&5&7.? ,ilo vrsto i trajno vezano uz suvremenu hrvatsku knji1evnost, o emu svjedoi niz praizved,i novih hrvatskih dramskih tekstova i dramatizacija hrvatskih romana. =andidatkinja je odluila usredotoiti se na posljednja tri desetljea, tj. na razdo,lje od &5:8. do 'FF8., kad su takve praizved,e ,ile okosnica dramskog repertoara Narodnoga kazalita "ugust )esarec >danas *rvatskoga narodnog kazalita u /ara1dinu?. -ri tom e, dakako, ravnopravno tretirati i izvorne dramske tekstove 2. Bnajdera, I. 9akmaza, <. 9akaria, M. $avrana te drugih autora koji su prve izved,e svojih drama imali u /ara1dinu, i dramatizacije hrvatskih proznih djela, meu kojima istaknuto mjesto pripada dramatizacijama =rle1inih proza. 2lijedei suvremena teatrologijska naela, jednaku je pozornost nakanila posvetiti i tekstovima koji su poslu1ili kao predloci za predstavu, i njihovim redateljskim i glumakikm interpretacijama, i odjecima u kritikama, i vara1dinskoj kazalinoj pu,lici. <ako zamiljen, njezin e rad ,iti va1an doprinos povijesti suvremenoga hrvatskog kazalita i suvremene hrvatske knji1evnosti. -ovjerenstvo je stoga ustvrdilo da kolegica 2pomenka 6ragovi is%(&ja0a s0e (0je'e propisane programom -oslijediplomskoga doktorskog studija knji1evnosti te

85 da joj se m!5e !+!3ri'i 'ema doktorske disertacije rai%vedbe hrvatskih autora na vara6dinskoj sceniG kontekstualna anali%a ka%alinog 'ina. +a mentora se predla1e dr. sc. 9oris 2enker, red. pro . D +agre,u, '. svi,nja 'FF!. 6r. sc. 9oris 2enker, red. pro . predsjednik povjerenstva: UUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUU 6r. sc. 2i,ila -etlevski, red. pro . "6D lanica povjerenstva: UUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUU 6r. sc. 6arko .uki, doc. "6D lan povjerenstva: UUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUU

:F 2pomenka 6ragovi 9rae %adi &F 4'FFF /ara1din ;akultetsko vijee ;ilozo skoga akulteta 2veuilita u +agre,u Ivana .uia 0 &FFFF +agre, 2IN(-2I2 6(=<(%2=($" %"6"

-raizved,e hrvatskih autora na vara1dinskoj kazalinoj sceni9

kontekstualna analiza kazalinoga ina
+nanstveno podruje : humanistike znanosti -olje : ilologija $rana : teorija i povijest knji1evnosti Te!rijs$a %!+*!"a 9 O3&a0*ja&je mi&(*!"a sce&s$!"a 1i&a $a! kazaline relacije (vaj e se rad ,aviti prvim izved,ama >praizved,ama? hrvatskih autora >dramskih, ali i proznih? na vara1dinskoj institucionalnoj kazalinoj sceni, od njena osnutka &5&7. do 'FF8. godine. <eatralije, o,javljene u Ka%alinoj gra;i 5ara6dina > Kronika +avoda za knji1evnost i teatrologiju 3"+D, &5!&.? svjedoe o ,ogatoj vara1dinskoj povijesti : od isusovakog, najstarijeg ka%alita drevnog 5ara6dina, potom i kazalita njemakog govornog izraza &!. i &5. st. koje e se pokazati jednim od konstitutivnih elemenata ra%voja i tradicije vara6dinskog ka%alita >9atui, &5:!.? do predstava na hrvatskom jeziku koje su se za svoje mjesto na sceni iz,orile tek potkraj &5. st, iako su )omiridu na hrvatskom izveli aci vara1dinske Isusovake gimnazije jo davne &::&. godine. 2 praksom praizvoenja drama hrvatskih autora zapoet e > pod ravnanjem "ndre Mitrovia ve u prvoj kazalinoj sezoni? 3radsko ka%alite kao stalno ka%alite u 5ara6dinu, uprizorivi &5&8. godine jednoinku svoga suvremenika M. 9egovia red is"itom %relosti. 6evet desetljea kasnije, 'FF8. godine, na toj istoj sceni praizvest e *N= u /ara1dinu kao ezdeset i drugu u tome nizu =oru danas, scensko djelo suvremenog dramatiara M. $avrana iji se tekstovi, jednako kao i 9egovievi, s uspjehom izvode i izvan *rvatske. =ao i sva premijerna ostvarenja, i veina je praizved,i hrvatskih autora na vara1dinskoj kazalinoj sceni popraena >od kasnih :FAih do danas? osvrtima kritike > prvenstveno 6. ;oretia, M. $rgievi, +. Mrkonjia i 6. /rgo?. Dvid u cjelokupni repertoar vara1dinskoga glumita omoguen je o,javljivanjem <e"ertoara hrvatskih ka%alita > I .i II., &55F.L III., 'FFF.?. -rireiva i urednik <e"ertoara 9. *eimovi navodi kao ,itnu repertoarnu znaajku vara1dinskoga kazalita njegovu usku povezanost s hrvatskom knji1evnou. Doenu vezu potkrijepio je M. /arjai >=rle1ini dani u (sijeku, &557.? izlaganjem o praizved,ama hrvatskih autora na vara1dinskoj sceni. Dkazujui na praizvedena djela hrvatskih pisaca u kontinuitetu od &!5!. do 5FAih godina 'F. st., /arjai u tom kontekstu iznimnim dr1i djelovanje =azalita od :FAih do 5FAih godina minuloga stoljea upravo z,og praizved,i djela mladih hrvatskih "isaca >Bnajder, 9akmaz,

:& 9akari, 2enker, Mujii i Bkra,e? uprizorenih suvremenim scenskim izrazom, sklonim eksperimentu >/eek, Meimorec, Milin, 2ren?. =ako se vitalnost i samosvijest kazalita dokazuju upravo praizved,ama, a one su, jednako kao i svako drugo scensko ostvarenje usudno obilje6ene tem"oralnou >9atui, &55&.?, motivacija za ovaj rad je htjenje da se prvenstveno taj, vitalni dio vara1dinske kazaline prolosti otme za,oravu. Nakana je ovoga rada rekreirati minuli kazalini in >praizved,u? analizom odnosa izmeu knji1evnoga predloka, njegove scenske realizacije i pu,like. <ako pojmljenoj, kontekstualnoj analizi kazalinog ina, u sreditu je relacija kojoj predstava postaje tek jednom od triju odrednica. D tom kompleksnom produkcijskoArecepcijskom odnosu kazalinoj predstavi prethodi dramski tekst, utjelovljen na sceni redateljskim 'itanjem i glumakom interpretacijom. Njegova pak scenska interpretacija potpuni smisao ostvaruje tek u sudionitvu s gledateljem, treim im,enikom kazaline relacije. Miljenja smo, a rad e pokazati u kojoj je mjeri pretpostavka valjana, da je kontekstualnom analizom kazalinoga ina mogue stei uvid u sve sastavnice minuloga scenskoga ina > praizved,e?, koje sagledane potom kao cjelina, omoguuju donoenje suda o znaajkama prouavanoga razdo,lja, to je i cilj rada, motiviranog 1eljom za uspostavom relevantne slike minuloga >vara1dinskoga? kazalinoga 1ivota. Dspostavljanjem odnosa s prolou, mogue je ,olje razumijevanje sadanjosti. U5e %!+r(1je ra+a 9 K!m%aracija +rams$!"a +je*a i %re+s'a0e $a! sce&s$e rea*izacije %re+*!2$a Istra1ivanje e se odnositi na primjerne praizved,e hrvatskih autora na sceni vara1dinskog *N= u razdo,lju od &5:8. do 'FF8.godine. $rupirane oko redateljskih poetika >Meimorec, /eek, 2ren, $eri?, primjerne e se praizved,e interpretirati prvenstveno u odnosu na dramsko >prozno? djelo koje je poslu1ilo kao predlo1ak za scensko o,likovanje teksta.

Mi*je0i is'ra5i0a&ja 9 Primjer&e %raiz0e+3e C %!ma$ &a es'e'i1$!me %*a&( Kaza*i2'a W &. =ontekstualizacijom dramskoga djela A predloka praizved,i, utvrditi pripadajue mu mjesto u autorovu knji1evnom opusu kao i u korpusu hrvatske knji1evnosti. '. Dsporediti scensku realizaciju teksta s dramskim tekstom > predlokom? . 0. -olazei od redateljskoga 'itanja predlo1aka, utvrditi speci inost pojedinih redateljskih poetika relevantnih za o,likovanje slike navedenoga razdo,lja =azalita. 0. =ajkavtina kao konstitutivni element predloka i scenske izved,e djela. 4. =azalini i izvankazalini prostor kao mjesto scenskog ina praizved,i.

:'

7. /ara1dinska pu,lika M sudionik predstave ili njen promatrah (dnos produkcije i recepcije kazalinoga inah 8. D kojoj mjeri primjerne praizved,e predstavljaju pomak na estetikom planu =azalitah 3esu li one sukreator novog na hrvatskoj kazalinoj scenih

Me'!+!*!2$i %!s'(%ci 9 K!&'e$s'(a*&a a&a*iza $aza*i2&!"a 1i&a $a! re$!&s'r($cija mi&(*!"a sce&s$!" +!"a?a&ja &a re*aciji %re+*!5a$N %re+s'a0aN%(3*i$a Iz cjelokupnoga praizved,enoga korpusa izdvojit e se primjerne praizved,e, grupirati oko konkretnih redateljskih poetika >/eek, Meimorec, 2ren, $eri? i interpretirati. =ontekstualnom analizom, razmatrajui interakciju svih sastavnica kazaline relacije A knji1evnoga djela kao predloka predstavi, predstave kao scenske interpretacije predloka i pu,like kao sudionikaTinterpreta kazalinoga ina M iznijet e se, kroz suodnose praizved,i, znaajke prouavanog razdo,lja te o,likovati slika minuloga kazalinoga 1ivota. Istra1ivanje e ,iti temeljeno na svim dostupnim, kako ne"osrednim tako i "osrednim teatrogra&skim vrelima. =ao neposredno teatrogra sko vrelo koristit e se dramskoTprozno djelo ili koji drugi pisani o,lik predloka predstavi, kazalina zgrada ili izvankazalini prostor kao mjesto scenskoga ina, redateljskaTinspicijentska knjiga, scenogra ske i kostimogra ske skice, kostimi, dijelovi scenske opreme, ispisi glumakih uloga, o,jave, programi i plakati i dr., dok e se od posrednih teatrogra skih vrela ra,iti otogra ije s pokusa ili izved,i, tonski i videoAzapisi predstava, svi o,lici osvrta javnosti na predstavu, dnevniki zapisi vezani uz =azalite, razgovori s glumcima, redateljima, gledateljima, ravnateljima =azalita, izvjea de1urnih s predstava, podaci o pu,lici te =azalinoj zajednici i sl.

O1e$i0a&i z&a&s'0e&i +!%ri&!s9 Kaza*i2&a %!0ijes' $a! +i! $aza*i2&!" s0a$!+&e0*ja/ 'ra+icije i $(*'(re 6r1imo da je pristup predstavi kao kazalinoj relaciji primjeren kako za rekonstrukciju slike pojedinoga scenskoga uprizorenja, tako i minulog razdo,lja vara1dinskoga kazalita ije e speci inosti, uoene kontekstualnom analizom, ukazati i na to u kojoj je mjeri vara1dinski praizved,eni repertoar >prouavanog razdo,lja? sukreator hrvatskoga kazalinoga 1ivota. 3ednako tako, rad mo1e ,iti poticajem >i? sadanjem kazalinom inu koji e ve sutra, o,ilje1en prolaznou, i sam postati predmetom izuavanja te A tako otet za,oravu A postati dijelom tradicije i kulture. &!. rujna 'FF:. -otpis mentora: dr. sc. 9oris 2enker -otpis voditelja studija: dr. sc. 9oris 2enker -otpis kandidata: 2pomenka 6ragovi, pro .

:0 2truno povjerenstvo: dr. sc. 9oris 2enker, red. pro . dr. sc. Nikica $ili, doc. dr. sc. 6arko .uki, doc. "6D

FAKULTETSKOM VIJEU FILOAOFSKOQA FAKULTETA SVEUPILIETA U AAQRE)U 9udui da nas je ;akultetsko vijee ;ilozo skoga akulteta 2veuilita u +agre,u na svojoj sjednici odr1anoj '5. veljae 'FF!. imenovalo u 2truno povjerenstvo koje e utvrditi ispunjava li Je*e&a M!ra&a A&a Vr+!*ja$ sve uvjete predviene programom -oslijediplomskoga doktorskog studija knji1evnosti i mo1e li joj se odo,riti tema za izradu doktorskog rada pod naslovom Sli'nosti i ra%like i%me;u &ilma i ka%alita , podnosimo /ijeu ovo skupno IAVJEEE Dvidom u kompletnu dokumentaciju koju je kandidatkinja prizlo1ila svojoj mol,i utvrdili smo ovo: =olegica 3elena Morana "na /rdoljak roena je u +agre,u, 4. rujna &5:4. Maturirala je &550. u )entru za upravu i pravosue, a &554. zavrila i glaz,enu kolu, smjer lauta. (d &550. do &55!. studirala je kroatologiju i sociologiju na *rvatskim studijima 2veuilita u +agre,u. Nakon polo1enih razlikovnih ispita, upisala je 'FF0. -oslijediplomski doktorski studij knji1evnosti na ;ilozo skom akultetu u +agre,u. Na njemu je odsluala &' propisanih kolegija i polo1ila &' ispita, s prosjenom ocjenom 4.88, a tijekom studija >prije upisa u /. semestar? izradila je kvali ikacijski rad na temu tipologije ilmskih glumakih zvijezda. Istodo,no je ,ila vanjska novinarka *rvatskoga radija i televizije >od 'FF'. do 'FF8.?, suradnica u organizaciji kulturnih mani estacija Mare Nostrum )roaticum >od &550. do 'FF:.? i suradnica u organizaciji meunarodnoga estivala kazalita za djecu pri $radskom kazalitu Ear ptica u +agre,u >'FF:.?.

:4 6osad nije o,javljivala znanstvene radove ni sudjelovala na znastvenoA istra1ivakim projektima. <emu doktorske disertacije iza,rala je u dogovoru s mentorom. 2linosti i razlike izmeu ilma i kazalita kojima se kolegica /rdoljak kani ,aviti u svojemu doktorskom radu dosad su ,ile samo uzgredna tema studija i eseja o povijesti ilma i kazalita od posljednjih desetljea _I_. stoljea, kad se ilm pojavio, do danas, ali im se, ponajvie z,og razmjerno strogog razdvajanja ilmologije i teatrologije, nije posvetila dostatna pozornost. Doivi injenicu da se isti umjetnici >pisci, glumci, redatelji? i u nas i u svijetu danas mnogo ee nego prije ,ave istodo,no kazalitem i ilmom, kao i injenicu da je u cpostdramskom kazalituc vizualna strana mnogo jae naglaena nego u tradicionalnom dramskom kazalitu, gdje je i dalje naglasak na izgovorenoj rijei, kandidatkinja je odluila komparativno analizirati ilmska i kazalina ostvarenja te ustvrditi u emu su se kroz neto vie od jednoga stoljea njihove usporedne povijesti te dvije umjetnosti, nakon kratkoga razdo,lja u kojem su umjetniki ilmovi nerijetko nastajali kao snimke kazalinih predstava, dokraja razile, a to im je i dalje zajedniko, odnosno gdje su se, napose nakon pojave zvunoga ilma, esto preklapale. 6akako da e se pri tom morati koristiti prije svega dostignuima semiologije ilma i kazalita, naratologije i teorije recepcije. D predlo1enom sinopsisu kandidatkinja je uvjerljivo o,razlo1ila opravdanst teme koja, kako je reeno, jo nije primjereno o,raena, napose ne u naoj strunoj i znanstvenoj literaturi gdje se, unato mnogim razmjenama izmeu ilmske i kazaline umjetnosti, a u posljednje vrijeme i televizije, ilm i kazalite tretiraju kao dvije posve odvojene umjetnosti. -rema nacrtu iznesenom u predlo1enom sinopsisu, ovaj ,i doktorski rad morao pridonijeti preciznijem odreenju odnosa izmeu tih dviju umjetnosti i ,oljem uvidu kako u ono to je pose,no za svaku od njih tako i u ono im je zajedniko. 6o,ro provedena komparativna analiza i zakljuci do kojiih e ona dovesti neprijeporno e ,iti korisni ne samo za uski krug strunjaka u teatrologiji i ilmologiji nego i za nastavu ilmske i scenske umjetnosti na srednjokolskoj i visokokolskoj razini. -ovjerenstvo je stoga ustvrdilo da kolegica 3elena Morana "na /rdoljak is%(&ja0a s0e (0je'e propisane programom -oslijediplomskoga doktorskog studija knji1evnosti te da joj se m!5e !+!3ri'i 'ema doktorske disertacije Sli'nosti i ra%like i%me;u &ilma i ka%alita. +a mentora se predla1e dr. sc. 9oris 2enker, red. pro .

:7

D +agre,u, '. svi,nja 'FF!. 6r. sc. 9oris 2enker, red. pro . predsjednik povjerenstva: UUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUU 6r. sc. Nikica $ili, doc. lan povjerenstva: UUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUU 6r. sc. 6arko .uki, doc. "6D lan povjerenstva: UUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUU

:8 3elena Morana "na /rdoljak *aram,aieva 4F &FFFF +agre, ;akultetsko vijee ;ilozo ski akultet 2vuilita u +agre,u Ivana .uia 0 &FFFF +agre,

2IN(-2I2 6(=<(%2=($" %"6"

2linosti i razlike ilma i kazalita

+nanstveno podruje: humanistike znanosti -olje: znanost o umjetnosti $rana: teatrologijaT ilmologija Te!rijs$a %!+*!"a9 )r!j&i/ 1es'i i raz&!0rs&i s(sre'i #i*ma i $aza*i2'a 6oktorski rad zasnivat e se na do sada uoenim ,rojnim, estim i raznovrsnim susretima izmeu ilma i kazalita, koji neprekidno traju od pojave kinematogra ije pa sve do danas. "ko na trenutak zastanemo i razmislimo vidjeti emo da postoje viestruke srodnosti izmeu ova dva medija. Naime o,a su predstavljake djelatnosti koje ovise o odazivu gledatelja, u njihovu nastajanju va1nu ulogu ima i literarni predlo1ak >kod ilma rije je o scenariju, a kod predstave o dramskom tekstu?, ali i glumac, odnosno IizvoaJ, te redatelj. 2pomenimo ovdje, za sada tek usputno, da je upravo gluma, uz adaptaciju, najoitija poveznica izmeu ilma i kazalita kao predstavljakih medija upuenih na glumca. No, ta gluma se u nekoliko speci inih svojstava razlikuje ovisno o tome da li govorimo o ilmskoj ili pak kazalinoj glumi. No o tim speci inim svojstvima vie e rijei ,iti u daljnjem tekstu. Dtjecaj kazalita na ilm pose,no je izra1en neposredno po pojavi ilma, no od sredine drugog desetljea __. st. on se postepeno smanjuje. (d &5'FAtih godina taj utjecaj postaje dvosmjeran, pa se sve vie zapa1a djelovanje ilma na kazalite. Nikola /ukevi u svojoj knjizi 7ticaj &ilma na "o%orite novih &ormi primjeuje da je za veinu ljudi &5. st. kazalite ,ilo izvor smijeha, sentimentalnosti i za,ave, a z,og komercijalnog uspjeha to isto kazalite izgu,ilo je poetsku, religioznu, politiku te socijalnu unkciju koju je imalo u ranijim epohama. 2uprotno tome, a prema tvrdnjama "l,erta .a aPjea u njegovoj knjizi 2ogika &ilma, ilm je uzgredni proizvod otogra skih otkria, a njegova umjetnika vrijednost dola je do izra1aja tek kasnije. 2pomenimo ovdje neke autore koji ine temelj prouavanja kazalinog i ilmskog medija, a to su: M. )arlson, Ka%aline teorije 9H999, 2. 6c"mico, ovijest dramskog teatra, M. 6e Marinis, <a%umijevanje ka%alita, te "nte -eterli, 4snove teorije &ilma. Nakana ovog rada je prije svega da oslika ,itne odrednice ilma, u odnosu na ,itne odrednice kazalita kao dva potpuno samostalna medija. Nakon toga pokuat emo otkriti u kojem su trenutku ilm i kazalite, odnosno stvaraoci iz ta dva medija poeli sve manje o,raati pa1nju na ono to ih razlikuje u korist onoga to ih ini slinima. -ri tome emo naravno ukazati na elemente koji su iz kazalita, koje svakako ima daleku du1u tradiciju postojanja, preli u ilmski medij, ali isto tako i na

:: to kako se kazalite i njegova pu,lika prilagodila novim elementima koji su iz ilma uli u kazalite. /jerujemo kako e ovaj rad pokazati da razmjena elemenata karakteristinih za jedan odnosno drugi medij nije dovela do osiromaenja nijednog od njih, ve ih je upravo suprotno tome o,ogatila, ostavljajui im dovoljno prostora da zadr1e svoju oso,nost.

U5e %!+r(1je ra+a9Os*i$a0a&je e*eme&a'a $!ji s( iz $aza*i2'a %re2*i &a #i*m i !3ra'&! Istra1ivanje e se preciznije usredotoiti na elemente koji su iz jednog medija preli u drugi, s tim da e se pozornost neto vie posvetiti ilmu, tj. injenici da glavni utjecaji koji su doveli do promjene kazalita 'F.Atog stoljea dolaze upravo iz podruja ilma. =azalini in je ulaskom u 'F. st., tj. u trenutku kada se susreo s ilmom, ,io usmjeren ka stili%aciji "ojma koji je "ublika imala o svome svijetu . 2uprotno tome, ako &ilm samo "onavlja stvarnost, on ne mo6e nita is"ri'ati. 3er kako ka1e .a eP u ve spomenutom djelu o"a je greka verovanje da "ri"ovedanje mo6e da na neki na'in "ostoji u stvarnosti. Svet ne "ri'a o sebi sam od sebeL0.1 No nije kazalini in jedini element iji e smisao kazalite morati preispitati u tom povijesnom trenutku susreta s ilmom. Naime, ono e morati preispitati svoju cjelokupnu ulogu u novom drutvu, koje se uvelike promijenilo kroz epohe. Na ovom mjestu mo1da ,i najva1nije ,ilo napomenuti grananje umjetnosti i njenih stilova i naravno, napredak tehnike, iji je izdanak i ilm. "li ne samo ilm ve i radio, a kasnije naravno i televizija i video. Mi*je0i is'ra5i0a&ja9 K!m%aracija e*eme&a'a $ara$'eris'i1&i8 za #i*m/ !+&!s&! $aza*i2'e/ 'e &ji8!0! %r!5ima&je &. Glementi karakteristini za ilm. '. Glementi karakteristini za kazalite. 0. (slikavanje stanja u kojem je ,ilo kazalite u trenutku kada se pojavio ilm. 4. =oji su to elementi koje je ilm preuzeo od kazalita, a koje je ilmske elemente kazalite uklopilo u svoje stvaranje. 7. =oji su to elementi koji su i nakon tog susreta ostali iskljuivo ilmski. Me'!+!*!2$i %!s'(%ci9 A&a*iza s0a$!" %!je+i&!" e*eme&'a 0a5&!" za !0aj ra+ ;#i*mN$aza*i2'e</ 'e &ji8!0a $!m%aracija Na poetku rada oslikat emo stanje kazalita u povijesnom trenutku pojave ilma. Nakon toga emo iznijeti ,itne odrednice ilma, odnosno kazalita kako ,i kasnijom komparativnom metodom lake uoili slinosti i razlike izmeu ta dva medija. %ije je o komparativnom teatrolokoA ilmolokom prouavanju. Istra1ivanje emo temeljiti na svoj dostupnoj literaturi, koja je u ovom sluaju ,ogatija u onom segmentu koji se odnosi na utjecaje koje je kazalite izvrilo na ilm, a neto je IsiromanijaJ u onom segmentu koji se kree u suprotnom smjeru, tj. od ilma prema kazalitu. +a taj dio rada svakako e nam od velike pomoi ,iti knjiga

:! mr. Nikole /ukevia, 7ticaj &ilma na ka%alite novih &ormi, kao i istra1ivanje o kazalinoj avangardi 9ranimira 6onata. O1e$i0a&i z&a&s'0e&i +!%ri&!s9 Fi*m i $aza*i2'e/ me+iji $!ji s( (&a'!1 s*i1&!s'ima za+r5a*i s0!je !s!3&!s'i /jerujemo da emo ovim radom uspjeti pokazati da je povijesni susret ilma i kazalita ,io viestruko koristan i za jedan i za drugi medij. =azalitu je pomogao da preispita svoju ulogu u novom povijesnom i drutvenom trenutku, a ilmu je kao novoj i mla;oj umjetnosti pomogao da stekne svoju pu,liku, ali i da otkrije svoj komercijalni i umjetniki repertoar, te se nastavi razvijati kao samostalni medij. Isto tako vjerujemo da emo pokazati, kako smo ve ranije naveli, da razmjena elemenata ova dva medija nije dovela do njihovog osiromaivanja, ve dapae do o,ogaivanja, ostavljajui im pri tome dovoljno prostora da zadr1e svoju oso,nost. %ad e omoguiti lake kontekstualiziranje novih kazalinih, ali i ilmskih enomena te potaknuti daljnja istra1ivanja u ovom podruju. l. listopada 'FF:. -otpis mentora: dr. sc. 9oris 2enker, red. pro . -otpis voditelja studija: dr. sc. 9oris 2enker, red. pro . -otpis kandidata: 3elena M. ". /rdoljak

:5 6r. sc. 6amir 9oras, red. pro . 6r. sc. Nenad -relog, red. pro . >;akultet politikih znanosti u +agre,u? 6r. sc. 3adranka .asi .azi, red. pro . 6r. sc. /ladimir Bimovi, izv. pro . >Diteljski akultet u +agre,u? 6r. sc. /latko )vrtila, izv. pro . >;akultet politikih znanosti u +agre,u? +agre,, 7. svi,nja 'FF!. /ijeu poslijediplomskih studija ;ilozo skog akulteta 2veuilita +agre,u

-redmet: 9%vjee stru'nog "ovjerenstva o tome is"unjava li !omagoj "ebi# uvjete "redvi;ene "rogramom oslijedi"lomskog doktorskog studija in&ormacijskih %nanosti i mo6e li mu se odobriti tema "od naslovom $loga interneta u politikoj komunikaciji i poticanju politike ukljuenosti graana u %rvatskoj -ovjerenstvo, iza,rano na sjednici ;akultetskog /ijea, '5. travnja 'FF!. podnosi sljedee I+/3GBHG =andidat 6omagoj 9e,i roen je 4. veljae &5:0. u *varu. 6iplomirao je novinarstvo na ;akultetu politikih znanosti >&555. g?. (d svi,nja 'FFF. godine zaposlen je na ;akultetu politikih znanosti kao znanstveni novak. Na poslijediplomski doktorski studij in ormacijskih znanosti na ;ilozo skom akultet 2veuilita u +agre,u upisao se u ak. god. 'FF4T'FF7. <ijekom trogodinjeg doktorskog studija izvrio je sve o,veze iz programa studija s prosjenom ocjenom 4,5. 2udjelovao je u znanstvenoAistra1ivakom radu, o emu je o,javio vie radova od kojih, kao jedan od dva koautora, i sljedea tri u asopisima s meunarodnom recenzijom: H 9nternet K novo "oglavlje i%bornih kom"anja, -olitika misao, ,r. 4T55 pp. &:5A&5& H Scienti&ic !ommunit# o& !roatia as onHline communit#, )ommunitP net in 2outh and Gast Gurope, Institut za prostornu sociologiju 2veuilita u .ju,ljani 'FF0. str &4:A&77 H 3oing 4&&lineG JoM online initiatives revive o&line civic engagement , <he ;uture o In ormation 2ciences >IN;uture 'FF:.?: 6igital In ormation and heritage '40A'74. 2truno povjerenstvo smatra da je iz,or teme RDloga interneta u politikoj komunikaciji i poticanju politike ukljuenosti graana u *rvatskojR viestruko opravdan i svrsishodan. Naime, internet kao novi komunikacijski medij u *rvatskoj se

!F sve vie koristi za razliite vrste komunikacija, ali njegova upotre,a, uloga i utjecaj u politikoj komunikaciji jo nije u nas istra1en. Iz,or teme je relevantan i zato to e se po prvi puta u *rvatskoj teorijski razviti i primijeniti model analize internetskih stranica stranaka te analizirati njegov potencijal u razvoju eAdemokracije. Na temelju izlo1enoga, povjerenstvo zakljuuje da je 6omagoj 9e,i ispunio sve uvjete predviene -oslijediplomskom studijem in ormacijskih znanosti, da su iz,or i o,razlo1enje teme relevantni za polje in ormacijskih znanosti te da mu se mo1e odo,riti tema pod naslovom RDloga interneta u politikoj komunikaciji i poticanju politike ukljuenosti graana u *rvatskojR. 2truno povjerenstvo: -ro . dr. sc. 6amir 9oras -ro . dr. sc. Nenad -relog -ro . dr. sc. 3adranka .asi .azi -ro . dr. sc. /ladimir Bimovi -ro . dr. sc. /latko )vrtila

!& 6omagoj 9e,i ;akultet politikih znanosti .epuieva 8 &FFFF +agre, ;akultetsko vijee ;ilozo ski akultet 2veuilite u +agre,u Ivana .uia 0 &FFFF +agre,

2IN(-2I2 6(=<(%2=($ %"6"

U*!"a i&'er&e'a ( %!*i'i1$!j $!m(&i$aciji i %!'ica&j( %!*i'i1$e ($*j(1e&!s'i "ra?a&a ( Hr0a's$!j

+nanstveno podruje: drutvene znanosti -olje: in ormacijske znanosti $rana: komunikologija ,.Te!rijs$a %!+*!"a ra+a -ojam ImedijiJ najee o,uhvaa tri znaenjske razine jasno izra1ene u <hompsonovoj >&557.? de iniciji koja pod medijima podrazumijeva Rmedije kao komunikacijske kanale, institucije i organizacije u kojima ljudi rade te kulturne i materijalne proizvode tih institucijaR. -od novim medijima podrazumijevaju se pak mediji koji se razlikuju od klasinih medija po tome to njihova uloga u drutvu jo nije de inirana, a uinci na drutvo nisu dovoljno istra1eni. Dz pojavu novih medija se u 'F.st. >s korijenima u &5. st.? vezivalo poveanje produktivnosti i o,razovnih mogunosti te vjerovanje da otvaraju nove kreativne naine komunikacije. -olazite ovog rada jest teza o kri%i javnog komuniciranja ije uzroke njezini teoretiari pronalaze prije svega u suvremenoj praksi politike komunikacije kakvu su usvojili mediji i politiki konzultanti, a koja o,eshra,ruje politiki anga1man graana, umanjuje njihovo znanje o javnim poslovima, smanjuje povjerenje u vladu i politike institucije te uope loe utjee na razinu politikog aktivizma >Gntman, &5!5.L *art, &554.L )apellaT3amieson, &55:.L 2chechter, &55:.?. =onaan proizvod takvog odnosa medija i politike M ili prakse suvremene politike komunikacije kako je reeno ranije M jesu skeptini, nezainteresirani i cinini graani koji iskazuju sve manji interes za politiku, sve manje izlaze na iz,ore dok povjerenje u politike institucije drastino pada >%osen, &557.L 9lumler, &55:.L 9lumler i $urevitch, &557.? =ljuna je pretpostavka da internet ima potencijal ohra,riti ukljuenje graana odnosno o,noviti veze izmeu politikih predstavnika predstavljenih >)oleman, 9lumler, 'FF&.L \ard, $i,son, .usoli 'FF7.?. <a potre,a za razvijanjem plat orme unutar koje e se razviti prostor za javnu raspravu ima svoje korijene u konceptu javne s ere 3Qrgena *a,ermasa >&5:4?. D okviru koncepta eAdemokracije koju de iniramo kao Jkoritenje novih tehnologija za ojaavanje demokratskih veza izmeu predstavnika i predstavljenih, vlade i onih kojima se vladaY >)oleman, 'FF'?, okus je ovdje na intenzivnom IelektronikomJ komuniciranju izmeu graana i njihovih predstavnika. %ast i irenje interneta doveli su do sve veeg ,roja istra1ivanja koja se ,ave ulogom interneta u smanjenju demokratskog de icita i uope, demokratskim potencijalom interneta. /eina istra1ivanja istie interaktivnost kao glavni element promjene uloge graanske participacije u politici i javnom 1ivotu.

!' =. U5e %!+r(1je ra+a 6oktorska radnja prikazat e ulogu Interneta u prediz,ornoj kampanji za *rvatski 2a,or 'FF:. razlikujui pri tom dvije istra1ivake perspektive M onu koja proizlazi iz teorije politikog marketinga i uloge Interneta u suvremenim iz,ornim kampanjama te onu koja se ,avi potencijalom Interneta za politikim ukljuenjem graana >engagement?. 3. Mi*je0i is'ra5i0a&ja )ilj disertacije je, koristei metodu analize sadr1aja te oslanjajui se na literaturu o ulozi Interneta u suvremenim iz,ornim kampanjama > c#bercam"aigning? i literaturu o krizi javnog komuniciranja i demokratskom potencijalu Interneta, istra1iti u a? kojoj su mjeri i na koji nain hrvatske stranke na parlamentarnim iz,orima 'FF:. koristile marketinki potencijal internetaL ,&? u kojoj mjeri i na koji nain su koristile internet kako ,i potaknule graane na >onHline ili o&&Hline? sudjelovanje u politici i ,'? na koji nain su neovisne graanske inicijative pokuale potaknuti politiko sudjelovanje graana u razdo,lju slu1,ene kampanje. 6. Me'!+!*!2$i %!s'(%ci +a analizu navedene grae ovaj rad koristit u analizu sadr1aja koju =rippendor >&5!F: '&? de inira kao Jistra1ivaku tehniku koja omoguuje da na temelju podataka valjano i opetovano zakljuujemo o njihovom kontekstuY. =ategorijalni aparat za analizu stranakih stranica temeljit u na predloku kojeg su razvili %achela $i,sona i 2tephena \arda >'FFF?. Njihov model analize sadr1aja teorijski i metodoloki je pose,no prilagoen analizi internetskih stranica stranaka te omoguava razumijevanje >&? predviene unkcije stranakih internetskih stranica i >'? stvarnu uinkovitost stranakih internet stranica u ostvarivanju tih unkcija >$i,son i \ard, 'FFF?. (snovna prednost njihovog modela jest isticanje detalja, razumijevanje i usporedivost te set kriterija koji mogu analizirati razliiti internet stranice u razliitim zemljama i kontekstima te mogu prepoznati promjenu kroz odreeni vremenski period >March, 'FF4?. B. O1e$i0a&i +!%ri&!s -itanje demokratskog potencijala interneta kao ni i njegove marketinke uloge u podruju politike komunikacije, u *rvatskoj jo nije istra1ivano. 2toga je ovdje rije o pionirskom istra1ivanju koje e po prvi puta pokuati utvrditi s jedne strane ulogu interneta u politikoj komunikaciji u *rvatskoj, a s druge strane njegov potencijal u razvoju eAdemokracije koja se tek posljednjih nekoliko godina poela stidljivo pojavljivati kao podruje istra1ivanja i ije eta,liranje u vidu znanstvenoA istra1ivakog podruja u *rvatskoj tek slijedi. Isto tako, rije je o pionirskoj analizi sadr1aja internetskih stranica hrvatskih politikih stranaka. 3edanput de iniran, kategorijalni aparat >analitika matrica? mo1e se koristiti za neku ,uduu longitudinalnu analizu Ce, stranica politikih stranica kako ,i detektirali promjene i trendove u marketinkom potencijalu interneta te njegov potencijal za jaanje politike ukljuenosti graana. D +agre,u, &F. o1ujka 'FF!.

!0 Mentor: 6r. sc. 6amir 9oras =omentor: 6r. sc. Nenad -relog /oditelj studija: 6r. sc. 9o1idar <epe -ristupnik: 6omagoj 9e,i

!4 I0a& Kra2&ja$ S!$!*s$a ,7 36B77 @a2ice Fa$(*'e's$! 0ije e Fi*!z!#s$!" #a$(*'e'a S0e(1i*i2'a ( Aa"re3( I0a&a L(1i a 3 ,7777 Aa"re3 2IN(-2I2 M"$I2<"%2=($" %"6"

Sakralna arhitektura Hermanna Bolla u Slavoniji i Srijemu

A&a&s'0e&! %!+r(1je: humanistike znanosti P!*je: povijest umjetnosti Qra&a: povijest i teorija likovnih umjetnosti, arhitektura, ur,anizam, vizualne komunikacije ,. U0!+ K raz*!zi za %re+*!5e&! is'ra5i0a&je 6osadanja istra1ivanja opusa arhitekta *ermanna 9ollea uglavnom su se koncentrirala na nekolicinu reprezentativnijih o,jekata. #itava grupa graevina ostala je sla,o istra1ena te prezentirana. -redlo1eno istra1ivanje usredotoit e se na jedan dio te sla,ije poznate arhitektonske ostavtine koja svojom kvalitetom te raznovrsnim stilskim rjeenjima ini neodvojivi dio opusa ovog arhitekta. =. Te!rijs$a %!+*!"a i !3raz*!5e&je a$'(a*&i8 re*e0a&'&i8 s%!z&aja 2poznaje o arhitekturi *ermanna 9ollea do :FAih godina 'F. st. temeljile su se na tekstovima njegovih suvremenika: /. .unaeka, $j. 2za,e te .j. 9a,ia koji u svojim radovima stvaraju izrazito negativnu sliku njegovog arhitektonskom djelovanju. Neto o,jektivnije prikaze donose enciklopedijski lanci o,javljivani od sredine stoljea da ,i do korjenite promjene dolo godine &5:8. kada se pod vodstvom dr. E. #orak, pedeset godina nakon 9olleove smrti, u Muzeju grada +agre,a organizira izlo1,a posveena tom arhitektu. 2amu izlo1,u pratio je i simpozij tadanjih vodeih povjesniara umjetnosti koji u svojim tekstovima, o,javljenim u asopisu Eivot umjetnosti, donose posve nove poglede na 9ollea kao arhitekta, restauratora te oso,e zaslu1ne za pokretanje domaeg umjetnikog o,rta. Idui korak predstavlja doktorska disertacija dr. (. Maruevski iz godine &5!8. u kojoj autorica posredno kroz djelovanje I. =rnjavog daje osvrt i na neke segmente 9olleovog rada. 3. @aja0a %ra$'i1&e %rimje&ji0!s'i s%!z&aja +! $!ji8 se $a&i +! i Istra1ivanje e rezultirati stvaranjem sveo,uhvatnije slike o sakralnoj arhitekturi *. 9olle, a praktina primjenjivost istra1ivanja sastojat e se u uvrivanju pozicije *. 9ollea u povijesti sakralne arhitekture zadnje etvrtine &5. i poetka 'F. stoljea.

!7 6. U5e %!+r(1je ra+a -redlo1eno istra1ivanje usmjerit e se na sakralni dio arhitektonskog opusa *ermanna 9ollea nastao na teritoriju 2lavonije i 2rijema odnosno na podruju koje se u zadnjoj etvrtini &5. stoljea nalazilo u sklopu etiri 1upanije: 9jelovarske, -o1eke, /irovitike i 2rijemske. %ad e se ,aviti *. 9olleom i kao restauratorom i kao arhitektom. B. Mi*je0i is'ra5i0a&ja )ilj istra1ivanja je iscrpna o,rada dijela opusa *ermanna 9ollea, nastalog na spomenutom podruju, te ukljuivanje tog segmenta njegovog arhitektonskog djelovanja u cjelokupan opus. -. Me'!+!*!2$i %!s'(%ci Metodologija rada temeljit e se na metodolokim postupcima koji se ,aziraju na terenskom o,ilasku o,jekata, prikupljanju izvorne grae po 1upnim i parohijalnim arhivima, ondanjim novinskim natpisima te konzultiranju arhivske grae (djela za ,ogotovlje i nastavu +emaljske vlade te =aptolskog i Nad,iskupskog arhiva u +agre,u. Dz te primarne izvore koristit e se sva dostupna, do sada o,javljena, literatura o arhitektu te o pojedinim o,jektima. 7. @acr' s'r($'(re ra+a Magistarki rad sastojat e se od sljedeih dijelova: Dvod, u kojem e se iznijeti razlozi predlo1enog istra1ivanja te u kojem e se dati prikaz 9olleove percepcije u hrvatskoj povijesti umjetnosti u posljednjih stotinjak godina. D sredinjem dijelu pokuat e se na temelju prikupljene grae, izvriti stilska te komparativna analiza svake pojedine graevine te iznijeti svi dostupni podaci vezani uz svaki od istra1enih o,jekata. Istodo,no je cilj arhitekturu *. 9ollea smjestiti u iri kontekst europskog historicizma poglavito u odnos s arhitekturom njegovog uitelja ;. 2chmidta i njegove arhitektonske kole. +akljuak e rezimirati podatke do,ivene istra1ivanjem, a dodatak magistarskog rada init e katalog o,jekata s iscrpnim ,i,liogra skim podacima te prilo1enim nacrtima i otogra ijama. +agre,, '5. sijenja 'FF!. -otpis mentora: UUUUUUUUUUUUUUUUUU dr. sc. Eeljka #orak -otpis voditelja studija: -otpis kandidata:

UUUUUUUUUUUUUUUUUU UUUUUUUUUUUUUUUUUU doc. dr. sc. -redrag Markovi dipl. Ivan =ranjak

!8
Mirela +dravevi <rpanjska &' 0&FFF (sijek mirela.zdravcevic^emailAtAcom.hr ;akultetsko vijee ;ilozo skoga akulteta 2veuilita u +agre,u Ivana .uia 0 &FFFF +agre,

2IN(-2I2 M"$I2<"%2=($ %"6" Sre+&j!0je$!0&i %r!sja1$i re+!0i &a %!+r(1j( +a&a2&je S*a0!&ije C+!mi&i$a&ci i #ra&je0ci

+nanstveno podruje: humanistike znanosti -olje: povijest $rana: nacionalna povijest ,. U0!+ Istra1ivanjem srednjovjekovnih prosjakih redova 1elim istaknuti speci inost nastanka prosjakih redova u 2lavoniji, za razliku od nastanka tih redova u Guropi, putem dosada istra1ene literature te dostupnih diplomatikih, topogra skih i arheolokih izvora utvrditi polo1aje nekadanjih, danas uglavnom iezlih samostana i crkava na podruju dananje 2lavonije. %ad je takoer zamiljen kao svojevrsna sistematizacija i kritiki ispravak dosadanjih spoznaja o srednjovjekovnim prosjakim redovima na podruju meurjeja 6rave i 2ave >npr. Gmericus $ai, Brevis cons"ectus historicus dioecesium BosniensisH Diacovensis et Sirmiensis, Gssekini, &544.?. 2vakako je va1no znati da su skoro svi samostani prosjakih redova zapaljeni i uniteni dolaskom (smanlija, stoga je i mali ,roj sauvanih izvora. =. Te!rijs$a %!+*!"a i a$'(a*&e re*e0a&'&e s%!z&aje -ovijesna istra1ivanja o crkvenim prosjakim redovima razdo,lja razvijenog i kasnog srednjeg vijeka istonog dijela *rvatske zauzimala su u dosadanjim istra1ivanjima marginalno mjesto. (va tvrdnja vrijedi ako sagledamo dosadanja istra1ivanja o tome, svega nekoliko monogra ija ranjevca -akala )vekana > $ranjevci u 9loku, $ranjevci u o6egi, $ranjevci u !erni......? i knjigu sveenika Gmerika $aia > Brevis cons"ectus...?. D susjednoj maarskoj historijogra iji nalazi se najraniji sustavni srednjovjekovni povijesnoA topogra ski JuradciJ u poznatom I)sankijevom z,ornikuJ. +,ornik je pomogao pri odreivanju lokaliteta nekadanjih danas uglavnom iezlih srednjovjekovnih samostana, ali hrvatski istra1ivai su nekritiki prihvaali )sankijeve spoznaje, esto se uputajui u neargumentirane pretpostavke. <ek u novije vrijeme ovoj pro,lematici sustavno je pristupio 2tanko "ndri > otonuli svijet, 2lavonski 9rod, 'FF&.?. (kosnica za ovu temu ,it e i ,rojni lanci i dokumenti izdani u asopisima !roatica christiana "eriodica i 3lasnik bisku"ija bosanske i srijemske. Neophodna su nam za ovu temu i analize s podruja sakralne arhitekture >6. /ukieviA2amard1ija, Sakralna goti'ka arhitektura u Slavoniji, +agre,, &5!8.?. 3. Pra$'i1&a %rimje&ji0!s' s%!z&aja +! $!ji8 se $a&i +! i %ad ,i tre,ao poslu1iti u znanstvene svrhe povjesniarima i teolozima kao svojevrsna sistematizacija i ispravak dosadanjih spoznaja. <akoer rad ,i tre,ao poslu1iti i kolegama arheoloke struke kojima ,i pomogao u pronala1enju lokaliteta srednjovjekovnog postanka. 6. P!+r(1je ra+a Istra1ivanje je primarno povijesno, ali dotie se i pitanja iz arheologije i teologije, njegovo prostorno odreenje de iniram dananjim administrativnoApolitikim ustrojem /ukovarskoAsrijemske, (sjekoA,aranjske, 9rodskoAposavske i -o1ekoAslavonske 1upanije.

!:
Iz rada izuzet u /irovitikoApodravsku 1upaniju kako ne ,ih prela primjerene granice ve i ovako opirnog magistarskog rada. B. Mi*j is'ra5i0a&ja Istra1ivanjem 1elim o,jasniti kolika je va1nost prosjakih redova za 2lavoniju kao jednog od ,itnih izvora za istra1ivanje srednjovjekovlja ovoga podruja. 2redinji su ciljevi ovoga rada: naglasiti speci inost razvoja prosjakih redova u 2lavoniji za razliku od njihovog razvoja u Guropi, pokuati odrediti arheoloke lokalitete i ostatke crkava, utjecaj redova na duhovni 1ivot ljudi toga vremena te revidirati ili ispraviti spoznaje dosadanjih istra1ivanja. -. Me'!+!*!2$i %ris'(% Metodoloki gledano pratit u prosjake redove preko segmenta razvoja njihovih samostana u Guropi, zatim u *rvatskoj te kakav je ,io njihov utjecaj na duhovni 1ivot ljudi i arhitekturu srednjega vijeka. (pseg i ciljevi rada zahtijevat e komparaciju skupine izvora i literature. Moj rad u temeljiti najvie na postojeoj literaturi povijesnog, arheolokog >pose,ice radovi 2. "ndria, otonuli svijet, 2lavonski 9rod, 'FF&..Antin u srednjem vijeku...i dr. njegovi radovi...., 3. 9osendor er, !rtice i% slavonske "ovijesti....(sijek, &5&F....i drugi? i teolokog sadr1aja >monogra ije ranjevca -akal )vekana, $ranjevci u 9loku..,$ranjevci u o6egi.., $ranjevci u 5ukovaru......i dr monogra ije.., Gmericusa $aia, Brevis cos"ectu.., ,ssekini, &544..., 3osip 9utorac, !rkvenoHkulturna "ovijest o6ege i okolice B22NHBCNN . +agre,, &5:'...i drugi? te o,javljenim izvorima >-. Guse,ius ;ermed1in, Acta bosnae, vol __III, +agre,, &!5F.., maarski medievist -al Gngel, rukopis o /ukovskoj 1upaniji >/ svezak? z,ornika poznat kao: 3#org# 3#or&&#...i dr. ? 7. S'r($'(ra ra+a 2redinji dio rada sadr1avat e slijedea poglavlja: opi podatci o nastanku samih redova u Guropi, speci inosti nastanka prosjakih redova u 2lavoniji, arheoloki lokaliteti i dananji ostatci crkava, prosjaki redovi i va1nost njihovog utjecaja na duhovni 1ivot ljudi u 2lavoniji, samostani kao centri duhovnog 1ivota ovjeka. 2redinji u dio rada jo proiriti i promijeniti tijekom istra1ivakoga rada odreenim poglavljima. +akljuno poglavlje donijet e sintezu steenih spoznaja i pojedinanih zakljuaka. %ad e imati sa1etak, popis kratica, kazalo mjesta, popis izvora i literature. D (sijeku, ''. veljae 'FF!. Mentor: pro . dr. sc. 9orislav $rgin /oditeljica studija: doc. dr. sc. Nataa Bte anec =andidatkinja: Mirela +dravevi

!! Mirna \ieCegh +orkovaka 4 &FFFF +agre, ;akultetsko vijee ;ilozo skog akulteta 2veuilita u +agre,u Ivana .uia 0 &FFFF +agre, 2IN(-2I2 M"$I2<"%2=($ %"6"

D!%ri&!s 1as!%isa H@a%re+a$T ;,.B4. K ,4,..< 'e!riji i %ra$si &as'a0e 8r0a's$!" jezi$a i $&ji5e0&!s'i
+nanstveno podruje: humanistike znanosti +nanstveno polje: odgojne znanosti +nanstvena grana: pedagogija U0!+ D povijesti nacionalne pedagogije asopis INapredakY zauzima va1no mjesto, ne samo kao najstariji pedagoki list u *rvatskoj, nego i kao glasilo u kojem su tijekom gotovo &7F godina neprekinutog izla1enja o,javljivani raznovrsni lanci iz podruja pedagogije i srodnih znanosti. 3ednako je tako odigrao i veliku ulogu u isticanju va1nosti strunog i sustavnog promiljanja te kvalitetnog provoenja nastave hrvatskog jezika i knji1evnosti, kao osnovnog uvjeta ormiranja jedinstvene nacionalne svijesti i temelja cjelokupnog o,razovanja. %azdo,lje izmeu &!75. godine, kada izlazi prvi ,roj asopisa, i &5&!., vrijeme je povijesnih i politikih prekretnica u *rvatskoj, to se odrazilo na sveukupan drutveni, kulturni i ekonomski 1ivot, pa tako i kolstvo. <ijekom tog razdo,lja u INapretkuY je o,javljeno je etiristotinjak lanaka iz podruja nastave hrvatskog jezika i knji1evnosti, ija e sustavna kronoloka i sadr1ajna analiza pridonijeti cjelovitijem uvidu u povijesni razvoj teorije i prakse tog nastavnog predmeta. Te!rijs$a %!+*!"a i a$'(a*&e re*e0a&'&e s%!z&aje <eorijska podloga analize lanaka o,uhvaat e relevantne autore iz podruja nacionalne povijesti >Bidak, &58!., &5:0.?, povijesti pedagogije i kolstva >)uvaj, &5&F. M &5&0.L 9asariek, &5&8.L ;rankovi, &57!.L (grizovi, &5:0L +aninovi, &5!!.L 6um,ovi, &55&., &557., 'FF7.? te metodike nastave hrvatskog jezika ><e1ak, &558.L %osandi, &550.L 9e1en, 'FF'.? i metodike nastave knji1evnosti >%osandi, Bicel, &5:F.L %osandi &5!8., 'FF7.L -and1i 'FF&.?. U5e %!+r(1je ra+a (d poetka svoga izla1enja, asopis INapredakY oso,ito skr,i o pitanjima standardizacije hrvatskog kao jedinstvenoga nastavnog jezika i ormiranja moderne itateljske pu,like te kontinuirano o,javljuje i posveuje mnogo prostora lancima iz podruja hrvatskog jezika i knji1evnosti. 6okaz je tome da je u razdo,lju od &!75. do &5&!. o,javljen 44& lanak iz tih podruja, od kojih mnogi u nastavcima izlaze u vie ,rojeva ili ak godita. -redmet je ovoga rada njihov kronoloki prikaz, klasi ikacija i

!5 tematska analiza te utvrivanje njihove uloge u konstituiranju teorije i prakse nastave hrvatskog jezika i knji1evnosti. Mi*j is'ra5i0a&ja )ilj je magistarskog rada utvrivanje doprinosa lanaka o,javljenih u asopisu INapredakY teoriji i praksi nastave hrvatskog jezika i knji1evnosti >u razdo,lju od &!75. do &5&!.?, na temelju njihove kronoloke, sadr1ajne i komparativne analize. Me'!+!*!2$i %!s'(%ci Istra1ivanje e se temeljiti na deskriptivnoj metodi, a podaci prikupljati radom na pedagokoj dokumentaciji >istra1ivanje primarnih izvora?. %adi izvoenja zavrnog suda i zakljuka, ,it e primijenjena kvantitativna, a potom i kvalitativna analiza lanaka iz istra1ivanog podruja o,javljenih u asopisu. @acr' s'r($'(re ra+a D uvodnom e dijelu ,iti o,razlo1en predmet i metodologija istra1ivanja, nakon ega slijedi razmatranje povijesnih i kolskih prilika s konca &5. i poetka 'F. stoljea, s pose,nim osvrtom na nastavu materinjeg jezika, te iznoenje opih podataka o asopisu INapredakY, s kronolokim popisom svih lanaka koji o,rauju teme vezane uz nastavu hrvatskog jezika i knji1evnosti. #lanci e potom ,iti sistematizirani prema podrujima kojima pripadaju >nastava jezika i nastava knji1evnosti? te analizirani i komparirani prema temama koje o,rauju >ciljevi i sadr1aj nastave jezika, nastava gramatike, nastava pravopisa, primjeri metodike o,rade nastavnih jedinica, jezino izra1avanje, ciljevi i sadr1aj nastave knji1evnosti, metodiki pristup knji1evnoAumjetnikom tekstu...?, na temelju ega e slijediti njihova valorizacija te zakljuak. +agre,, 'F. travnja 'FF!. Mentor pro . dr. sc. Ivan 6um,ovi /oditelj studija pro . dr. sc. /latko -revii =andidatkinja Mirna \ieCegh

5F .idija /oler +iherlova 4& &FFF .ju,ljana 2lovenija ;akultetsko vijee ;ilozo skoga akulteta 2veuilita u +agre,u Ivana .uia 0 &FFFF +agre, 2IN(-2I2 M"$I2<"%2=($" %"6"

Lj(3*ja&s$i "ra+ $a! %r!iz0!+ ( $(*'(r&!m '(rizm(

+nanstveno podruje: drutvene znanosti -olje: in ormacijske znanosti $rana: muzeologija U0!+ .ju,ljanski grad je kulturni spomenik, koji je u azi restauriranja od &585. godine. (d tada pa do danas spomenik je o,novljen, u graevinarskome 1argonu, negdje oko !F posto. -rvi pokuaj sadr1aja ili programa predlo1ili su projektanti poetkom :FAih godina 'F. stoljea, a drugi pokuaj struno je pripremila mr.sc. 9reda .ipovek &5!7. godine. (,nova tvrave i danas ide po prihvaenome programu projektanata iz &585. godine. No danas, u '&. stoljeu, promjene na politikoj karti Gurope veoma su va1ne injenice i za putovanja, to jest turizam. .ju,ljana je postala glavni grad dr1ave, a glavni su gradovi, s jedne strane, znaajni z,og svoje kulturne i sim,olike uloge, dok, s druge strane, predstavljaju i sredinu u kojoj 1ive o,ini ljudi. Te!rijs$a %!+*!"a i a$'(a*&e re*e0a&'&e s%!z&aje =ultura je postala sastavni dio provoenja slo,odnoga vremena, ukljuena u glo,alne trendove turizma. <akozvani kulturni turizam je, prema strunjacima, u ,rzome porastu, kako z,og razine edukacije, tako i z,og novoga naina koritenja slo,odnoga vremena. .ju,ljanski je grad, prema povijesnim, arheolokim i konzervatorskim istra1ivanjima, toliko va1an lokalitet za .ju,ljanu, da ,i tre,alo posvetiti pose,nu pa1nju pripremi javnih programa, kako za individualne posjetitelje, tako i za skupineL kako za strane, tako i za domae turiste. 9udui da je vie od !F posto dosadanjih programa iskljuivo za dogovorene korisnike, potre,no je u ,udunosti napraviti vie javnih programa dostupnih razliitim ciljnim skupinama posjetitelja. Pra$'i1&a %rimje&ji0!s' %azliiti programi za razliite ciljne skupine omoguit e ,olje i potpunije upoznavanje lokaliteta .ju,ljanskoga grada. U5e %!+r(1je ra+a Novi programi e se temeljiti na izvornim povijesnim podacima, arheolokim predmetima ili zapisanim legendama, te ,i se putem pria moglo postii da se ,olje o,jasni povijesna i kulturna vrijednost spomenika. Naime, do !FAih godina 'F.

5& stoljea prevladavalo je struno miljenje povjesniara umjetnosti dr. ;ranceta 2tele, da .ju,ljanski grad nema neku pose,nu kulturnu vrijednost. Dz pomo poznavanja strategije kulturnoga turizma i potre,e tzv. kulturnoga turista programi e se povezivati i na lokalnoj i na dr1avnoj razini. <aj dio vezan je uz pripremu privremenih izlo1a,a za vrijeme visoke turistike sezone, odnosno u razdo,lju va1nih politikih dogaaja. Mi*je0i is'ra5i0a&ja )iljevi ovoga istra1ivanja su postaviti temelj i smjer razvoja javnih programa za posjetitelje, te, u skladu s time, odr1avati kontinuitet u programu. =rajnja svrha novoga proizvoda jest omoguiti posjetitelju da primi neto vie od o,inoga panoramskog razgledavanja grada. "ko posjetitelj 1eli proiriti svoje znanje o odreenoj tematici, do,it e upute za o,ilazak drugih kulturnih i znanstvenih ustanova. Na taj nain postigla ,i se umre1enost svih takvih ustanova. Me'!+!*!2$i %!s'(%ci Na osnovi interne analize posjetitelja, kao i istra1ivanja odakle dolaze strani turisti >podaci se za .ju,ljanski grad prate od 'FF&. godine?, te uspored,e ovih podataka s dr1avnim i opinskim statistikim podacima, mo1emo pripremiti razliite programe razgledavanja spomenika. +a sadr1aj programa upotrije,it e se metodologija istra1ivanja arhivske i muzejske grae. S'r($'(ra ra+a D uvodnom dijelu ,it e predstavljena povijest lokaliteta, prema arheolokim i konzervatorskim istra1ivanjima, koja emo potkrijepiti arhivskim podacima. .iteratura se sastoji iz vie ela,orata i radne grae koju su za restauratorske svrhe pripremili arheolog Martin *orvat iz $radskoga muzeja u .ju,ljaniL mr.sc. 6uan =ram,erger, konzervator i mr.sc. 9reda .ipovek, struni suradnik na podruju povijesti umjetnosti. Nadalje, ,it e predstavljena teorija kulturnoga turizma, kojom se aktivno ,ave autori 6ean Mac)annell, 9o, Mc=ercher i *ilarP du )ros. -rimjeri do,re prakse ukljuivanja kulturnih i povijesnih lokaliteta u turistike o,ilaske opisani su u lancima o,javljenima u meunarodnome znanstvenom asopisu <urizam, izdava Institut za turizam u +agre,u. +a teoretsku podlogu kod pripreme novoga proizvoda upotrije,it u literaturu pro .dr. <omislava Bole i arheologa Mitje $utina. %azradit u i programe za razliite ciljne skupine, kao i za razliite naine oglaavanja, te do,ivanja i koritenja povijesnih o,janjenja. +agre,, 7. o1ujka 'FF!. Mentor: -ro . dr. <omislav Bola /oditelj studija: -ro . dr. 9o1idar <epe =andidat: .idija /oler

5' ;akultetsko vijee ;ilozo skoga akulteta 2veuilita u +agre,u Ivana .uia 0 &FFFF +agre, .idija /oler +iherlova 4& &FFF .ju,ljana 2lovenija

-redmet: AAMOL)A

Molim gornji Naslov da mi odo,ri pisanje magistarskog rada na stranom jeziku >slovenski jezik? 2jubljanski grad kao "roi%vod u kulturnom turi%mu, mentor pro . dr. <omislav Bola, studij in ormacijskih znanosti, smjer muzeologija. Nakon o,rane magistarskog rada na ;ilozo skom akultetu u +agre,u potre,no je magistarski rad nostri icirati na Ministarstvu za visoko kolstvo i znanost u .ju,ljani. -rijevod magistarskog rada donosi dodatno inancijsko optereenje, kojeg krijem sama. Nadam se povoljnome rjeenju moje zamol,e. Dz tovanje,

.idija /oler D .ju,ljani, '.4. 'FF!.