Uvod u tehniku analizu

Edukacijska publikacija

[UVOD U TEHNIKU ANALIZU]

SADRAJ
1. UVOD ................................................................................................................................ 3 2. TEHNIKA ANALIZA..................................................................................................... 3 2.1 Povijest i Osnove............................................................................................................ 3 2.2 Cijena i Volumen ........................................................................................................... 4 2.3 Grafikoni ........................................................................................................................ 5 2.3.1 Linijski grafikon......................................................................................................... 5 2.3.2 Stupiasti grafikon..................................................................................................... 5 2.3.3 Grafikon s Japanskim svijeama ................................................................................ 6 2.3.4 Krug-kri grafikon .................................................................................................. 7 2.4 Trend, otpor i potpora..................................................................................................... 7 2.5 Grafike formacije........................................................................................................ 10 2.5.1 Formacije zaokreta trenda ........................................................................................ 10 2.5.2 Formacije nastavka trenda........................................................................................ 12 2.6 Indikatori praenja trenda............................................................................................. 15 2.6.1 Pomini prosjeci....................................................................................................... 16 2.6.2 MACD (Moving average convergence-divergence) ................................................ 17 2.6.3 Bollinger rasponi (engl. Bolinger bands) ................................................................. 18 2.7 Oscilatori ...................................................................................................................... 19 2.7.1 RSI (Relative Strenght Index) .................................................................................. 19 2.7.2 Force Index............................................................................................................... 20 2.8 Formacije japanskih svijea ......................................................................................... 21 2.8.1 Formacije zaokreta trenda ........................................................................................ 21 2.9 Postotne korekcije ........................................................................................................ 22 3. ZAKLJUAK .................................................................................................................. 23

Edukacijska publikacija

[UVOD U TEHNIKU ANALIZU]

1.

UVOD

Recentna listanja velikih kompanija poput Ine i HT-Hrvatskih telekomunikacija uvelike su popularizirale trita kapitala u Hrvatskoj i znaajno poveale broj malih ulagaa na burzi. Veina malih ulagaa posjeduje nikakva ili vrlo malo znanja o tritima kapitala, uzrocima kretanja cijena dionica kompanija koje kotiraju na burzi ili njihovoj vrijednosti. Iz tog razloga javlja se potreba o informiranju kako bi se sprijeili vei gubitci i time stvorila dugorona averzija prema riziku koja moe rezultirati dugim periodom stagniranja cijena. Postoji nekoliko pristupa koji se koriste prilikom procijene smjera i intenziteta kretanja cijene financijskih instrumenata, a osnovni su fundamentalni i tehniki pristup. Fundamentalni pristup se temelji na procijeni intrinzine1, odnosno fer vrijednosti kompanije putem kvantitativnih i kvalitativnih faktora. On se najee primjenjuje prilikom dugoronih ulaganja jer trina cijena moe odstupati znaajno od fer vrijednosti dui vremenski period. Tehniki pristup se bazira na statistikoj obradi podataka koje generira trina aktivnost najee koritene varijable su cijena i volumen2. Za razliku od fundamentalne, tehnika analiza ne pokuava procijeniti fer vrijednost kompanije ve iskljuivo smjer i intenzitet kretanja cijene na temelju povijesnih kretanja cijena i volumena,te obrazaca ponaanja mase. Analitiari koji koriste tehniku analizu donose odluke na temelju tehnikih signala3 koje generira analiza pokuavajui procijeniti psiholoke obrasce ponaanja trita. Cilj ovog rada je obrada tehnike analize i njezina primjena u procjeni kretanja cijena financijskih instrumenata kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Osnovna pretpostavka koja treba biti ispunjena prilikom primjenjivanja tehnike analize je zadovoljavajui volumen kako bi njezina referentnost bila vea. to su vei volumeni, analiza je referentnija zbog injenice da je vei broj trinih participanata ukljuen u trgovanje. Procjenjivanje ponaanja pojedinca gotovo je nemogue, meutim procjena ponaanja mase pokazala se znatno uspjenijom jer se kroz povijest masa najee ponaala sindicirano kao krdo. Upravo iz tog razloga, primjena tehnike analize tek je u zadnje vrijeme upotrebljiva na Hrvatskom tritu kapitala od kada se znaajno poveala likvidnost trita, odnosno porasli volumeni i prometi na burzi, meutim jo uvijek se upotrebljava u znatno manjoj mjeri nego na razvijenim tritima. 2. TEHNIKA ANALIZA

2.1

Povijest i Osnove

Tehnika analiza je metoda procjene smjera i intenziteta kretanja cijene nekog financijskog instrumenta kojim se trguje na financijskim tritima temeljena na statistikoj obradi povijesnog kretanja cijena i volumena generiranih trinom aktivnou. Iako se u njenoj primjeni koriste mnogi matematiki i statistiki alati, tehnika analiza se zapravo svodi na prouavanje ponude i potranje odnosno psihologije mase koja se kroz povijest esto ponaala kao krdo te nam tako omoguila predvianje budueg kretanja cijene. Iako se upotreba
1

Stvarna vrijednost nekog oblika imovine koja uzima u obzir sve aspekte, materijalne i nematerijalne, najee metode za raunanje intrinzine vrijednosti su DCF (diskontiranje novanih tokova) i komparativna analiza 2 Broj dionica, terminskih ugovora ili nekih drugih financijskih instrumenata kojima se trguje u odreenom vremenskom intervalu, 3 Signali koji sugeriraju kako bi se trite trebalo kretati u budunosti, na temelju njih tehniki analitiar donosi odluku o kupnji ili prodaji
3

Edukacijska publikacija

[UVOD U TEHNIKU ANALIZU]

tehnike analize znaajno poveala od sredine 1980-ih godina, ona nije alat novijeg doba. Takve analize koriste se ve stoljeima. Prema poznatom japanskom trgovcu roba Seikiju Shimizu tehnika analiza primjenjuje se u Europi jo od 16. Stoljea, a prve primjene iste na istoku se povezuju s kreiranjem terminskih trita rie u Japanu sredinom 17. Stoljea (legendarni trgovac rie na terminskim tritima Homma). Osnovne pretpostavke tehnike analize su: Trite u svakom trenutku uzima u obzir sve relevantne faktore i ukljuuje ih u cijenu Cijene se kreu u trendovima Povijest ima tendenciju ponavljanja Tehnika analiza financijskih instrumenata najee se koristi za procjenjivanje kratkoronih kretanja cijena (dnevno trgovanje4, engl. Day trading), meutim postoje i alati koji omoguuju dugoronije pozicioniranje. Tehniki trgovci se prilikom analiziranja (engl. Technical traders) koriste mnogim alatima, a neki od njih su tehniki indikatori5, oscilatori6, i grafike formacije. Jedna od najveih prednosti tehnike analize je njena fleksibilnost glede instrumenta, trita i vremenskog intervala u kojemu se vri predvianje kretanja cijene. Meutim najvei nedostatak joj je podlonost subjektivnoj interpretaciji, te kao takva vie slii umjetnosti nego znanosti.

2.2

Cijena i Volumen

Svaka trgovina predstavlja transakciju izmeu kupca i prodavatelja koji se susreu licem u lice, putem telefona ili na internetu, sa brokerom7 ili bez njega. Cilj kupca je postii to niu, a prodavatelj to viu cijenu. Do transakcije dolazi u trenutku kada se ponuda i potranja, odnosno prodavatelj i kupac susretnu u cijeni. Stoga trina cijena predstavlja konsenzus vrijednosti izmeu trinih participanata kupca i prodavatelja, potranje i ponude. Intrinzina, odnosno fer vrijednost kompanije se mijenja postepeno i najee vrlo polagano, meutim cjenovni pomaci mogu biti znatno vei i intenzivniji zbog injenice da se konsenzus vrijednosti izmeu trinih participanata mijenja, pod utjecajem psihologije, znatno bre. Cijene i indikatori reflektiraju promjene psihologije mase i upravo je to razlog zato tehnika analiza funkcionira. Meutim kao to emo kasnije vidjeti, veina tehnikih sistema funkcionira dobro samo kada je trite u trendu dok tijekom konsolidacije najee daje dvosmislene signale. Jesse Livermore, jedan od uspjenijih pekulanata dvadesetog stoljea jednom je rekao - Postoji vrijeme za kupovanje, vrijeme za prodavanje, i vrijeme za ii na pecanje.8 Profesionalni dnevni trgovci trae cjenovne pomake i povlae s trita jednom kada nastupi zatije i trite ue u fazu konsolidacije. Volumen predstavlja broj dionica ili nekih
4 5

Kratkorona pekulacija na financijskom tritu koja se odvija unutar jednog trgovinskog dana Matematiki izraun temeljen na cijeni i volumeni financijskog instrumenta. Jedan od poznatijih tehnikih indikatora koji se primjenjuje u tehnikoj analizi je MACD (engl. Moving average convergence-divergence) 6 Alat tehnike analize koji oscilira izmeu dva ekstrema i tako signalizira kratkoronu iscrpljenost trenda 7 Profesionalac koji izvrava naloge kupaca i prodavatelja za brokersku proviziju 8 Dr. Alexander Elder, Come into my trading Room, John Wiley and Sons Inc, New York 2002.
4

Edukacijska publikacija

[UVOD U TEHNIKU ANALIZU]

drugih financijskih instrumenata kojima se trguje u odreenom vremenskom intervalu. Uz cijenu, volumen predstavlja najvaniju varijablu koja se koristi u tehnikoj analizi. Referentnost svakog tehnikog signala najbolje se mjeri veliinom volumena, to je vei volumen to je referentniji tehniki signal. Nadalje, najjednostavniji i vrlo pouzdan trgovinski signal se moe dobiti samo kombiniranjem cijene i volumena. Ukoliko se u dobro uspostavljenom trendu pojavi dan s izrazito visokim trgovinskim volumenom dva do tri puta veim od prosjenog u trendu moemo oekivati zaokret. Taj vremenski period s visokim volumenom predstavlja histeriju ili paniku koja je karakteristina za kraj trenda. 2.3 Grafikoni

Postoji mnogo vrsta grafikona koji se primjenjuju u tehnikoj analizi, a neki od najee koritenih su: Linijski grafikon (engl. Line chart, grafikon 2.3.1.1) Trakasti grafikon (engl. Bar chart, grafikon 2.3.2.1 ) Grafikon s Japanskim svijeama (engl. Candlestick chart, grafikon 2.3.3.1) Krug-kri grafikon (engl. Point and figure chart, grafikon 2.3.4.1)

2.3.1 Linijski grafikon Linijski grafikon je osnovni tip grafikona. Sastoji se od toaka koje predstavljaju cijenu i meusobno su povezane ravnom crtom. Razmak izmeu toaka je jednak je jednom vremenskom intervalu. Najpopularniji linijski grafikon je dnevni. Koristan je za sagledavanje vanih, veih trendova prisutnih na tritu, meutim njegov nedostatak je manjak podataka s obzirom da svaka toka predstavlja samo jednu od referentnih cijena (prva, najnia, najvia i zadnja cijena unutar zadanog vremenskog intervala). Nadalje, linijski grafikon je kontinuiran i stoga se na njemu ne mogu uoiti praznine9.
Grafikon 2.3.1.1 Primjer Linijskog grafikona
10

2.3.2

Stupiasti grafikon

10

Tehnika formacija koja nastaje kada se cjenovni rasponi dvaju susjednih intervala ne dodiruju Izvori svih grafikona i slika navedeni su u Popisu Ilustracija na str. 31
5

Edukacijska publikacija

[UVOD U TEHNIKU ANALIZU]

Ovaj tip grafikona je jedan od najpopularnijih jer se sastoji od etiri referentne cijene (OHLC11, slika 2.3.2.1) i stoga sadri vie informacija od Linijskog. Nadalje, stupiasti grafikon nije kontinuiran za razliku od linijskog, te je na njemu mogue zamijetiti praznine, koji esto mogu posluiti kao tehniki signali.

Grafikon 2.3.2.1 Primjer stupiastog grafikona

Slika 2.3.2.1 Primjer jednog intervala stupiastog grafikona

2.3.3 Grafikon s Japanskim svijeama Japanske svijee (jap. Sakata) su razvijene u Japanu sredinom 18. Stoljea, meutim u ostatak svijeta su se proirile tek 1980-ih godina. Ovaj tip grafikona posjeduje sve prednosti kao i trakasti grafikon takoer se sastoji od sve etiri referentne cijene te nije kontinuiran pa se mogu primijetiti cjenovne praznine. Japanska svijea (slika 2.3.3.1 i 2.3.3.2) se sastoji od tijela koje predstavlja prvu i zadnju cijenu, te od sijena (gornje i donje) koje predstavljaju ostatak cjenovnog raspona najviu i najniu cijenu. Ukoliko je zadnja cijena via o prve cijene (rast unutar promatranog vremenskog intervala) tijelo svijee je prazno, meutim ukoliko je zadnja cijena nia od prve cijene (pad cijene) tijelo svijee je obojano (najee crveno ili crno).
Grafikon 2.3.3.1 Primjer grafikona s Japanskim svijeama

Slika 2.3.3.1 Prikaz padajue svijee

Slika 2.3.3.2 Prikaz rastue svijee

11

Engl. Open, High, Low, Close prva, najvia, najnia i zadnja cijena unutar danog vremenskog intervala
6

Edukacijska publikacija

[UVOD U TEHNIKU ANALIZU]

2.3.4 Krug-kri grafikon Krug-kri grafikon (engl. Point and figure chart) je tip grafikona koji ima neto drugaiji pristup u prikazivanju trine aktivnosti od do sada spomenutih grafikona. Ovaj tip grafikona zanemaruje vrijeme i ostavlja fokus iskljuivo na cjenovnoj aktivnosti. Rast cijene promatranog financijskog instrumenta se oznaava kriiem, a pad cijene kruiem koji se pojavljuje na grafikonu. Popularan je meu dnevnim terminskim trgovcima.
Grafikon 2.3.4.1 Primjer Krug-kri grafikon

2.4

Trend, otpor i potpora

Jedan od najvanijih koncepata u tehnikoj analizi je trend smjer u kojemu se financijski instrument ili trite kree. Kako se cijene ne kreu pravilno kao pravac ve osciliraju oko pravca trenda, trend moemo definirati kao seriju viih dna i vrhova (rastui trend), odnosno seriju niih dna i vrhova ( padajui trend).

Vrste trendova prema smjeru kretanja cijene:

Rastui trend
7

Edukacijska publikacija

[UVOD U TEHNIKU ANALIZU]

Padajui trend Horizontalni trend

Vrste trendova prema vremenu trajanja:

Dugoroni trend (due od godinu dana) Srednjoroni trend (jedan do tri mjeseca) Kratkoroni trend (krae od mjesec dana)

Dugoroni trend se sastoji od vie srednjoronih, a srednjoroni od kratkoronih trendova. Prema Dow teoriji 12 svaki dugoroni rastui (primarni13) trend se sastoji od tri faze (grafikon 2.4.1): Faza akumulacije (engl. Accumulation phase) Prvi stadij rastueg14 trita se zove akumulacijska faza koja predstavlja poetak rastueg trenda. Nadalje, to je faza u kojoj informirani profesionalci ulaze na trite i otvaraju svoje pozicije. Ona dolazi na kraju padajueg trenda, kada sve djeluje najgore kupci se povlae i trite izgleda kao da nema dna. Meutim u tom trenutku je najee strah mase ukalkulirao negativne vijesti u cijenu i zbog poveane averzije prema riziku i sveprisutnog pesimizma doveo trite u podcijenjenu fazu koja predstavlja privlanu priliku za kupnju. Faza participacije javnosti (engl. Public participation phase) Nakon prve, akumulacijske faze, u kojoj su se informirani profesionalci pozicionirali sukladno svojim oekivanjima, dolazi faza u kojoj pesimizam i averzija prema riziku nestaju zbog serije pozitivnih vijesti (rast prihoda, dobiti i sl.). U toj fazi sve je veem broju ulagaa jasno kako je padajui trend gotov te ulaze na trite uzrokujui rast cijene. Ova faza najee je vremenski najdua i generira najvei cjenovni pomak. Tehniki trgovci najee upravo u ovoj fazi ulaze na trite jer je u njoj ve jasno definiran trend. Faza vika (engl. Excess phase) Trite se nalazi u ve izrazito jasnom trendu, poslovna klima i povjerenje potroaa su se znatno poboljali, kompanije ostvaruju znatno bolje financijske rezultate i na tritu je zavladala iluzija o beskonanom trendu15. Pametan novac, odnosno profesionalci se u ovoj fazi poinju povlaiti s trita, dok poetnici s najmanje iskustva i znanja tek ulaze u nadi da e ostvariti prinose kao to su bili u prolosti. Primarni padajui trend sastoji se od Distribucijske, faze participacije javnosti, te faze panike.
Grafikon 2.4.1 Primjer Primarnog rastueg trenda prema Dow teoriji

Razvijena od strane Charlesa H. Dowa poetkom 20. Stoljea, predstavlja poetke tehnike analize kakvu danas poznajemo 13 U Dow teoriji, trendovi su klasificirani kao primarni, sekundarni i mali ovisno o duini trajanja 14 Rastui trend se jo zove i bikovski trend, a padajui medvjei 15 Nakon dugog razdoblja rasta trita, averzija prema riziku padne na niske razine i meu ulagaima zavlada iluzija da e trite rasti beskonano. Alan Greenspan je ovu fazu nazvao Iracionalno pretjerivanje engl. Irrational Exuberance jer on nerijetko vodi u cjenovni mjehur nakon kojega slijedi otra korekcija
8

12

Edukacijska publikacija

[UVOD U TEHNIKU ANALIZU]

Crta trenda (engl. Trendline, grafikon 2.4.2) je jednostavni tehniki alat - linija na grafikonu koja predstavlja trend na financijskog instrumentu ili tritu. Crta trenda je efikasna u identifikaciji zaokreta na tritu njen proboj (uz potvrdu visokog volumena) oznaava kraj trenutnog trenda i ulazak u novi. Da bi bila referentna, crta trenda bi trebala spajati najmanje tri toke na grafikonu. W.D. Gann, jedan od najpoznatijih tehnikih analitiara 20. Stoljea, je definirao crte trenda koje nastaju pod kutom od 45 kao najvanije. Crte trenda koje su strmije, prema njemu, oznaavaju trend koji nije odriv, a crte trenda s manjim kutom oznaavaju slabiji trend koji je pred zaokretom. Vrste crta trenda
Rastua crta trenda Padajua crta trenda Horizontalna crta trenda
Grafikon 2.4.2 Primjer crte trenda i trgovinskog kanala
16

Vrh svakog rastueg trenda predstavlja cjenovnu razinu na kojoj je pritisak prodavatelja vei od pritiska kupaca zbog ega se formira razina otpora (engl. resistance level). Suprotno od toga, u padajuem trendu, razina na kojoj kupci vre vei pritisak od prodavatelja, formira se razina potpore (eng . support level). Vanost razina otpora i potpore moe se definirati funkcijom vremena i volumena. to due razina slui kao otpor ili potpora to je znaajnija, to je vei volumen trgovine to je referentnost razine vea. Nadalje, jedno od osnovnih pravila tehnike analize je da u sluaju proboja razina otpora postoje razina potpore, odnosno razina potpore postaje otpor (grafikon 2.4.3).
Trgovinski kanal (grafikon 2.4.2) se sastoji od dvije paralelne crte trenda koje predstavljaju razina otpora i potpore unutar kojih oscilira trina cijena
9
16

Edukacijska publikacija

[UVOD U TEHNIKU ANALIZU]

Grafikon 2.4.3 Primjer zamjene razina otpora i potpore

Dr. Alexander Elder, jedan od poznatijih tehnikih analitiara i autor nekoliko bestsellera o tehnikoj analizi, smatra da otpor i potpora funkcioniraju zato to ljudi imaju mogunost pamenja, a ono nas navodi na trgovanje na odreenim razinama. Kupovanje i prodavanje od strane velikog broja emotivnih pekulanata stvara razine otpora i potpore. Ukoliko je na odreenoj cjenovnoj razini dolo do zaokreta rastueg trenda, pekulanti e, ukoliko se cijena vrati na tu razinu, vrlo vjerojatno otvarati pozicije. Nadalje, emotivni pekulant izlazi iz pozicije ukoliko mu se prui druga prilika bez obzira na perspektivu. Kada trite pada, emotivni pekulant osjea aljenje jer nije pravovremeno prodao i eka drugu priliku. Jednom kada se trite vrati na cjenovne razine prije pada, on zatvara svoju poziciju ne bi li smanjio tu negativnu emociju. 2.5 Grafike formacije

Grafika formacija (engl. Chart pattern) je specifina formacija na grafikonu koja generira trgovinski, odnosno tehniki signal (engl. Trading signal). Tehniki analitiari koriste takve formacije za identificiranje buduih trinih kretnji. Grafike formacije se baziraju na jednoj od osnovnih pretpostavki tehnike analize povijest ima tendenciju ponavljanja. Iako grafike formacije mogu uz odreenu vjerojatnost generirati oekivanje glede budueg kretanje trine cijene financijskog instrumenta, ne postoji formacija koja moe sa 100% vjerojatnou projicirati budue trine oscilacije. Grafike formacije se najee dijele na:
Formacije zaokreta trenda Formacije nastavka trenda

2.5.1 Formacije zaokreta trenda Formacije zaokreta trenda signaliziraju da e trenutni trend zavriti. To ne znai nuno da e se smjer kretanja cijene zaokrenuti, trite iz rastueg trenda moe ui u trend pada ili konsolidacije17. Takve formacije mogu se pratiti na bilo kojem vremenskom intervalu, meutim dugorone grafike formacije najee nisu referentne jer u dugom roku na trite ne utjee samo psihologija ve i fundamentalni faktori.
17

Razdoblje u kojemu kretanje cijene nema jasno izraen trend ve oscilira unutar raspona
10

Edukacijska publikacija

[UVOD U TEHNIKU ANALIZU]

Iako ih ima mnogo, najee koritene formacije zaokreta su:

Glava i ramena (engl. Head and shoulders pattern) Dvostruki vrh i dvostruko dno (engl. Double top, double bottom pattern) Trostruki vrh i trostruko dno (engl. Triple top, triple bottom pattern)

Glava i ramena (grafikon 2.5.1.1) Ovo je jedna od najprepoznatljivih grafikih formacija. Sastoji se od tri vrha dva ramena i glave. Ramena su priblino jednake visine, a izmeu njih se nalazi glava koja je najvii vrh. Trgovinski signal nastaje kada doe do proboja crte vrata crte (engl. Neckline, grafikon 2.5.1.1). Osim klasine formacije glava i ramena postoji i okrenuta formacija.
Grafikon 2.5.1.1 Primjer formacije glava i ramena (klasina i okrenuta)

Neki tehniki analitiari osim za smjer kretanja cijene ovu formaciju koriste i za definiranja ciljane cijene. Udaljenost od vrha glave do crte vrata se dodaje na toku gdje je probijena crta vrata. Dvostruki vrh i dvostruko dno (grafikon 2.5.1.2) Ova formacija se smatra najpouzdanijom meu onima koje signaliziraju zaokret smjera kretanja cijene. Kao to samo ime formacije govori, sastoji se od dva vrha ili dna. Njihova visina je priblino jednaka. Trgovinski signal nastaje kada se dogodi proboj crte vrata. Ova formacija je referentna i na dugoronim grafikonima.
Grafikon 2.5.1.2 Primjer formacije dvostruki vrh i dvostruko dno

11

Edukacijska publikacija

[UVOD U TEHNIKU ANALIZU]

Kao i kod formacije glava i ramena, vrlo je vano da je proboj crte vrata popraen velikim volumenom trgovine. Ukoliko je proboj nastao u uvjetima malog volumena, velika je vjerojatnost da nastane lani proboj te da se cijena vrati iznad crte vrata. Prosjena udaljenost vrhova (ili dna) od crte vrata se dodaje na toku proboja crte vrata kako bi se odredila ciljana cijena formacije. Trostruki vrh i trostruko dno (grafikon 2.5.1.3) Formacija vrlo slina glavi i ramenima. Takoer signalizira zaokret smjera kretanja cijene. Visina vrhova trebala bi biti priblino jednaka. Kod proboja crte vrata vrlo je vana veliina trgovinskog volumena. Treba obraati pozornost na lane proboje nakon formiranja drugog vrha (dna) jer se vrlo lako zamjeni s formacijom dvostruki vrh (dno).
Grafikon 2.5.1.2 Primjer formacije trostruki vrh i trostruko dno

Ciljana cijena se rauna mjerenjem prosjene udaljenosti sva tri vrha od crte vrata i dodavanjem na toku proboja.

2.5.2 Formacije nastavka trenda Formacije ovog tipa, za razliku od prethodnog, signaliziraju nastavak smjera kretanja cijene financijskog instrumenta. Sastoje se od kratkog perioda konsolidacije nakon kojih slijedi
12

Edukacijska publikacija

[UVOD U TEHNIKU ANALIZU]

nastavak prethodnog trenda. Mogu se pratiti na svim vremenskim intervalima, meutim, kao i kod formacija zaokreta, znatno se smanjuje jaina signala na dugoronim grafikonima. Najee koritene formacije su:
Zastave (engl. Flags, grafikon 2.5.2.1) Zastavice (engl. Pennants, grafikon 2.5.2.1) Trokuti (engl. Triangles, grafikon 2.5.2.2)

Zastave (grafikon 2.5.2.1) Formacija zastave je vrlo pouzdana grafika formacija koji prua dvije vane informacije smjer kretanja i ciljanu cijenu. Sastoji se od kratkog razdoblja konsolidacije nakon snanog i strmog trenda rasta ili pada cijene. Konsolidacije se odvija unutar trgovinskog kanala koji je omeen crtom otpora i potpore. Strmi trend prije same konsolidacije se zove stup zastave (engl. Flagpole). Ovisno o tome da li je prije konsolidacije cijena bila u trendu rasta ili pada, zastava moe biti bikova ili medvjea (engl. Bullish flag, bearish flag).
Grafikon 2.5.2.1 Primjer zastave (toka D) i zastavice (toka B)

Kako bi signal formacije bio referentan, nuan je uvjet velikog trgovinskog volumena. Visina stupa zastave jednaka je ciljanoj cijeni. Udaljenost o poetka trenda do poetka konsolidacije (stup zastave) dodaje se (ili oduzima medvjea zastava) na toku proboja konsolidacije. Zastavice (grafikon 2.5.2.1) Ova formacija je srodna zastavi. Primjenjuju se jednaka pravila. Jedina razlika je u konsolidacijskom razdoblju koje se odvija unutar trgovinskog kanala omeenog crtom otpora i potpore koje konvergiraju jedna prema drugoj. Zastavice se dijele na bikovu i medvjeu, kao i zastave, ovisno o tome da li je cijena bila u trendu rasta ili pada prije razdoblja konsolidacije. Trokuti Trokuti se svrstavaju meu najpoznatije grafike formacije koje se koriste u tehnikoj analizi. Sastoji se od razdoblja konsolidacije u kojemu se cijena financijskog instrumenta kree
13

Edukacijska publikacija

[UVOD U TEHNIKU ANALIZU]

unutar cjenovnog raspona omeenoga crtom otpora i potpore koje meusobno konvergiraju jedna prema drugoj. Trokuti se djela na etiri vrste:
Simetrini trokut (engl. Symmetrical triangle, grafikon 2.5.2.2) Rastui trokut (engl. Ascending triangle, grafikon 2.5.2.3) Padajui trokut (engl. Descending triangle, grafikon 2.5.2.3) Ekspanzijski trokut (engl. Expanding triangle)

Simetrini trokut je omeen crtom otpora i potpore koje simetrino konvergiraju jedna prema drugoj i sugeriraju da je dolo do ravnotee izmeu potranje i ponude na tritu. Ukoliko je trend kretanja cijene prije formacije bio rastui, moemo oekivati daljnji rast cijene. Padajui trend prije formacije sugerira daljnji pad. Volumen trgovanja najee pada dok je cijena unutar trokuta sve do trenutka proboja kada volumen naglo poraste. irina trokuta u najirem djelu se dodaje na toku proboja kako bismo dobili ciljanu cijenu formacije.
Grafikon 2.5.2.2 Primjer simetrinog trokuta

Kod rastueg trokuta crta otpora je horizontalno ispruena, a crta potpore ima pozitivan nagib. Odraz je sve veeg pritiska od strane kupaca koji kupuju po sve viim cjenovnim razinama i tako vre pritisak na trinu cijenu. Ova formacija najee dolazi nakon rasta cijene, a nakon proboja najee slijedi nastavak rasta. Padajui trokut se sastoji od horizontalno ispruene crte potpore i crte otpora s negativnim nagibom. Odraz je sve veeg pritiska prodavatelja unutar razdoblja konsolidacije. Formira se najee nakon pada cijene, a nakon proboja nerijetko slijedi daljnji pad.
Grafikon 2.5.2.3 Primjeri rastueg i padajueg trokuta

14

Edukacijska publikacija

[UVOD U TEHNIKU ANALIZU]

2.6

Indikatori praenja trenda

Indikatori su izrauni koji se temelje na trinoj cijeni i volumenu nekog financijskog instrumenta i mjere novane tokove, trendove, volatilnost i momentum18 trita. Oni se koriste kao sekundarni alat uz cijenu da potvrde trend ili da generiraju signale za kupnju i prodaju. Dijele se u dvije osnovne skupine vodei i zaostajui (engl. Leading and lagging indicators). Vodei indikatori prethode trinoj aktivnosti dajui im prognostiku kvalitetu. Zaostajui indikatori su potvrdni alati jer prate trend i kasne za trinom aktivnou. Ovi alati formiraju dvije vrste tehnikih signala krianja (engl. Crossovers) i divergence (engl. Divergence). Divergence Ova vrsta tehnikih signala koji se pojavljuju na tehnikim indikatorima i oscilatorima vrlo su koristan alat tehnike analize. Divergenca je odstupanje izmeu smjera kretanja cijene i volumena, indikatora ili oscilatora. Prema smjeru kretanja cijene koji signaliziraju, dijele se na rastue i padajue. Osim prema smjeru kretanja dijele se i na regularne i skrivene divergence. Regularne signaliziraju zaokret trenda, a skrivene nastavak trenda (grafikon 2.6.1).
Grafikon 2.6.1 Primjer regularne i skrivene divergence

18

Stopa ubrzanja cijene i volumena nekog financijskog instrumenta

15

Edukacijska publikacija

[UVOD U TEHNIKU ANALIZU]

2.6.1 Pomini prosjeci Pomini prosjeci spadaju u kvantitativne ili matematike trgovinske metode koje nam pruaju znatno objektivniju sliku trine aktivnosti. Pomini prosjek je prosjek unaprijed odreenog broja cijena podijeljenog s brojem trgovinskih dana. On umanjuje smetnje trine aktivnosti i daje jasniji prikaz smjera kretanja cijene eljenog financijskog instrumenta. Iako postoji mnogo modifikacija i vrsta pominih prosjeka, tri osnova tipa su:
Jednostavni pomini prosjek (engl. Simple moving average) Linearni pomini prosjek (engl. Linear wighted moving average) Eksponencijalni pomini prosjek (engl. Exponentially smoothed moving average)

Jednostavni pomini prosjek Formula za izraun ovog pominog prosjeka je vrlo jednostavna, svakog dana se dodaje nova cijena i oduzima najstarija (cijena od prvog dana koji je ukljuen u prosjek). Za izraun se najee koristi zadnja cijena, meutim neki tehniki analitiari koriste i prosjek etiri referentne cijene (prva, najvia, najnia, zadnja). Nedostatak mu je to preveliku teinu daje prvoj i zadnjoj vrijednosti koje ulaze u prosjek.

JPP jednostavni pomini prosjek P1...Pn cijene za n dana koje ulaze u prosjek N broj dana za koji raunamo prosjek Linearni pomini prosjek Trgovci kojima smeta jednaka teina svih cijena koje ulaze u jednostavni, mogu koristiti linearni pomini prosjek koji dodjeljuje veu teinu novijim cijenama. Kao i kod jednostavnog, za izraun se najee koristi zadnja cijena. Rauna se tako da se zadnja cijena unutar prosjeka mnoi s brojem jedan a svaka sljedea s jednim brojem veim.

LPP linearni pomini prosjek P1...Pn cijene za n dana koje ulaze u prosjek N broj dana za koji raunamo prosjek Eksponencijalni pomini prosjek (grafikon 2.6.1.1) Najsofisticiraniji od tri navedena je eksponencijalni pomini prosjek. Osim to daje razliite teine svakoj od vrijednosti unutar prosjeka kao i linearni, on znatno sporije izbacuje starije podatke iz svoje vrijednosti. Njegova prednost je u znatno broj reakciji na trine promjene od ostalih prosjeka. EPP(t)=P(t)xK+EPP(t-1)x(1-K) EPP(t) zadnja vrijednost eksponencijalnog pominog prosjeka EPP(t-1) predzadnja vrijednost eksponencijalnog pominog prosjeka
16

Edukacijska publikacija

[UVOD U TEHNIKU ANALIZU]

P(t) zadnja trina cijena ukljuena u prosjek N - broj dana za koji raunamo prosjek
Grafikon 2.6.1.1 Primjer eksponencijalnog i linearnog pominog prosjeka

Postoji nekoliko razliitih trgovinskih signala koje generiraju pomini prosjeci. Pokazalo se da s pravim vremenskim intervalom (najee 10 ili 50-dnevni za kratki, odnosno 200-dnevni za srednji rok) pomini prosjek moe vrlo dobro posluiti kao razina otpora ili potpore ovisno o tome da li je trite u trendu rasta ili pada. U Japanu je bilo vrlo popularno kombiniranje dvaju pominih prosjeka razliitih vremenskih intervala. Kada krai pomini prosjek presjee dui vremenski prosjek nastaje trgovinski signal. Ukoliko krai prosjek probije dui prema gore, nastaje signal za kupnju, tzv. zlatno krianje (engl. Golden crossover). U sluaju kada krai prosjek probije dui prema dolje, nastaje signal za prodaju, tzv. mrtvo krianje (engl. Dead crossover). Nedostatak krianja jest taj da signali najee nastaju kada je trend ve u odmakloj fazi. Tehniki analitiari koriste pomine prosjeke i u modelu omotnice. On se sastoji od pominog prosjeka kojemu se dodaje i oduzima odreeni postotak te se na taj nain kreira trgovinski kanal unutar kojega se kree cijena. Kada cijena probije kanal prema gore nastaje signal za prodaju, a kada cijena probije kanal prema dolje nastaje signal za kupnju. Postoji jo mnogo razliitih metoda trgovanja pomou pominih prosjeka, meutim najee se radi o modificiranoj verziji gore navedenih.

GO gornja omotnica DO donja omotnica PP pomini prosjek 2.6.2 MACD (Moving average convergence-divergence) Ovaj indikator praenja trenda se vrlo esto koristi u tehnikoj analizi i prisutan je u gotovo svim programima za praenje trita. Konstruirao ga je Gerald Appel, analitiar i financijski menader iz New Yorka. MACD se sastoji od tri eksponencijalna pomina prosjeka, a na grafikonu se pojavljuje u obliku dvije linije ija krianja daju trgovinske signale (grafikon 2.6.2.1). Prva linija zove se MACD linija, a druga signalna linija. MACD linija sastoji se od dva eksponencijalna pomina prosjeka, a signalna linija je eksponencijalni prosjek MACD linije. Trgovinski signali nastaju slino kao i kod pominih prosjeka, kada signalna linija probije MACD liniju prema gore (kupnja) ili prema dolje (prodaja).
17

Edukacijska publikacija

[UVOD U TEHNIKU ANALIZU]

Kreiranje MACD-a:
Izraunati 12-dnevni EPP cijena Izraunati 26-dnevni EPP cijena Oduzeti 26-dnevni EPP od 12-dnevnog EPP-a kako bismo izraunali MACD liniju Izraunati 9-dnevni EPP MACD linije kako bismo dobili signalnu liniju

MACD Histogram (grafikon 2.6.2.1) Ovo je jedan od najsnanijih alata tehnike analize koji daje odline signale divergence. Prua znatno dublji uvid u ravnoteu izmeu ponude i potranje od izvornog MACD-a jer omoguuje vizualizaciju snage kupaca i prodavatelja u odreenom vremenskom intervalu.

On mjeri razliku izmeu MACD i Signalne linije, odnosno razliku izmeu dugoronog i kratkoronog konsenzusa vrijednosti. Nagib MACD Histograma identificira dominantnu skupinu na tritu. Rastui Histogram predstavlja jaanje pritiska kupaca dok padajui Histogram predstavlja jaanje pritiska prodavatelja. Jedan od najjaih tehnikih signala nastaje kada se dogodi divergenca ili odstupanje MACD Histograma od cijene (grafikon 2.6.2.1).
Grafikon 2.6.2.1 Primjer MACD-a, MACD Histograma i trgovinskog signala

Kao to moemo vidjeti na grafikonu iznad, u toki C trina cijena je bila nia nego u toki A, dok je MACD Histogram u toki C bio vii nego u toki A. Ovakva formacije se zove divergenca i izrazito je jak signal zaokreta trenda. 2.6.3 Bollinger rasponi (engl. Bolinger bands) Ovaj indikator je kombinacija pominog prosjeka i volatilnosti instrumenta, a razvio ga je John Bollinger. Njegov raspon nam sugerira da li je trend na samom poetku ili pri kraju
18

Edukacijska publikacija

[UVOD U TEHNIKU ANALIZU]

relativno u odnosu na njegovu dosadanju volatilnost. Vrlo je slian modelu omotnice, meutim razlikuje se u formuli izrauna. Za razliku od omotnica, raspon Bollinger rasponi se kreiraju tako da se izrauna standardna devijacija odstupanja cijene od jednostavnog pominog prosjeka te mu se nakon toga dodaje (i oduzima) pomnoeno faktorom. Najbolje je podesiti raspon da sadrava 90 do 95% trine aktivnosti. Vrlo esto ga koriste trgovci opcijama19 jer uski raspon sugerira poveanje, a iroki smanjenje volatilnosti koja je jedna od kljunih komponenti vrijednosti opcije.

2.7

Oscilatori

Ova vrsta tehnikih alata je dizajnirana da kreira signale precijenjenosti i podcijenjenosti financijskog instrumenta. Vrijednosti tehnikih oscilatora se najee kreu unutar raspona vrijednosti od 0 do 100. Svaki oscilator ima neku razinu koja signalizira da je financijski instrument koji se analizira u fazi iscrpljenosti trenda. Upravo je ovo nedostatak oscilatora koji tijekom dueg trenda signaliziraju iscrpljenost prerano te mogu navesti na krivi potez. 2.7.1 RSI (Relative Strenght Index) Ovaj popularni oscilator je razvio J. Welles Wilder. Danas je ukljuen u veinu programskih paketa. RSI (grafikon 2.7.1.1) mjeri jainu nekog financijskog instrumenta pratei promjene u zadnjim cijenama. Ubraja se u vodee indikatore. Poprima vrijednosti u rasponu od 0 do 100, a razine od 85 i 15 indiciraju precijenjenost i podcijenjenost.

RSI Relative strenght index N broj dana za koji raunamo oscilator Welles Wilder je smatrao da jaina ovog oscilatora lei u signalima divergenci u odnosu na cijenu financijskog instrumenta koji se analizira. Izvorno je postavio broj dana (N) na 14 kao najoptimalniji za praenje tehnikih signala, meutim mnogi tehniki trgovci danas koriste 9 kao osnovnu postavku.

Grafikon 2.7.1.1 Primjer RSI i signala divergenci

Ugovor koji kupcu daje prave ali ne i obavezu da kupi ili proda odreeni financijski instrument po unaprijed definiranoj cijeni na unaprijed definiran dan. Postoje call (pravo na kupnju) i put (pravo na prodaju) opcije.
19

19

Edukacijska publikacija

[UVOD U TEHNIKU ANALIZU]

Na grafikonu 2.7.1.1 moemo vidjeti kako je dolo do odstupanja u smjeru kretanja cijene i oscilatora RSI nakon ega je nastupio zaokret trenda. Ukoliko se takav signal dogodi unutar zone koja je definirana kao precijenjena i podcijenjena (iznad 85 i ispod 15), signal dobiva na teini.

2.7.2 Force Index Dr. Alexander Elder, poznati tehniki trgovac , predstavio je javnosti ovaj tehniki oscilator po prvi put u svom bestselleru Trading for a living poetkom 1990-ih. Force Index (grafikon 2.7.2.1) mjeri jainu kupaca u svakom rastu i prodavatelja u svakom padu cijene kombinacijom triju esencijalnih trinih informacija smjer trine aktivnosti, intenzitet i trgovinski volumen. Elder predlae da se koristi eksponencijalni pomini prosjek oscilatora kako bi se izbjegli lani signali. Jaina ovog tehnikog alata je u mogunosti generiranja signala uzimajui u obzir i promjene u volumenu. Zadnja(t)- zadnja cijena na dan t Zadnja(t-1) zadnja cijena na dan t-1 Force Index moe se koristiti za determiniranje razdoblja konsolidacije i zaokreta trenda. Razdoblja konsolidacije (grafikon 2.7.2.1, toka B) mogu se oekivati nakon to oscilator formira uzastopno izraziti vrh i dno, odnosno suprotno. Takva formacija sugerira da je na tritu nastupila zbunjenost glede smjera u kojemu bi se trebala kretati cijena. Zaokret trenda (grafikon 2.7.2.1, toka S) kao i kod ostalih oscilatora moe se oekivati nakon formiranja divergence, odnosno nakon to smjer kretanja oscilatora odstupi od smjera kretanja cijene. Force Index esto daje signale zaokreta ranije od ostalih oscilatora jer uzima u obzir i razinu trgovinskog volumena.

Grafikon 2.7.2.1 Primjer Force Indexa i njegovih signala

20

Edukacijska publikacija

[UVOD U TEHNIKU ANALIZU]

2.8

Formacije japanskih svijea

Formacije japanskih svijea su veoma snaan alat tehnike analize, posebno ukoliko se kombiniraju s zapadnjakim tehnikama. Moemo ih podijeliti kao i grafike na formacije zaokreta i nastavka trenda. Obzirom da se formacije nastavka rijetko koriste, fokusirati emo se na formacije zaokreta. 2.8.1 Formacije zaokreta trenda eki (engl. Hammer, slika 2.8.1.1) Jedna od najpoznatijih formacija japanskih svijea je eki (engl. Hammer). Sastoji se od samo jedne svijee od malog tijela koje je smjeteno pri samom vrhu cjenovnog raspona svijee, duge donje sjene i vrlo malene ili bez gornje sjene. Pravilo je da donja sijena bude barem dva puta dua od raspona tijela. Kada se eki pojavi nakon padajueg trenda, zove se rastui eki (engl. Bullish hammer), a ukoliko se pojavi nakon trenda rasta zove se visei ovjek (engl. Hanging man). Obije formacija sugeriraju da je trend iscrpljen i da slijedi konsolidacija ili zaokret. Formacija koja ima malo tijelo, veliku gornju sijenu i malenu ili je bez donje sjene zove se zvijezda repatica (engl. Shooting star, ukoliko je pretdhodio rastui trend) ili okrenuti eki (engl. Inverted hammer, ukoliko je prethodio padajui trend). eki i zvijezda repatica imaju znatno veu jainu kao tehniki signali od obrnutog ekia i viseeg ovjeka koji najee zahtijevaju potvrdu nekog drugog tehnikog alata.
Slika 2.8.1.1 Primjer ekia i viseeg ovjeka

Obgrljujua formacija (engl. Engulfing pattern, slika 2.8.1.2) Ova formacija se dijeli na rastuu i padajuu. Sastoji se od dvije japanske svijee. Rastua obgrljujua formacija se sastoji od padajue svijee s malim tijelom nakon koje dolazi rastua svijea s veim tijelom. Ona se najee pojavljuje nakon padajueg trenda i indicira
21

Edukacijska publikacija

[UVOD U TEHNIKU ANALIZU]

potencijalni zaokret. Padajua obgrljujua formacija se najee pojavljuje nakon trenda rasta cijene financijskog instrumenta i oznaava njegovu iscrpljenost. Sastoji se od rastue svijee s malim tijelom nakon koje dolazi padajua svijea s veim tijelom.
Slika 2.8.1.2 Primjer rastue i padajue obgrljujue formacije

Vrlo je vano da trgovinski volumen na drugoj svijei bude znatno vei nego na prvoj kako bi tehniki signal bio ispravan. Zvijezde (engl. Stars, slika 2.8.1.3) Ova se formacija sastoji od tri svijee, a dijeli se na jutarnju i veernju zvijezdu ovisno o vrsti trenda koji joj prethodi. Veernja zvijezda (engl. Evening star) je formacija zaokreta koja se pojavljuje na vrhu rastueg trenda. Prva svijea joj je rastua i ima veliko tijelo, nakon nje dolazi svijea s malim tijelom i trea svijea koja je padajua, ima veliko tijelo i zadnja cijena joj je znatno unutar cjenovnog raspona prve svijee. Jutarnja zvijezda se najee pojavljuje na dnu padajueg trenda. Prva svijea je padajua i ima veliko tijelo, nakon koje dolazi svijea s malim tijelom i trea, rastua koja ima veliko tijelo i zadnja cijena joj je znatno unutar cjenovnog raspona prve.
Slika 2.8.1.3 Primjer veernje i jutarnje zvijezde

2.9

Postotne korekcije

Svi financijski instrumenti imaju tendenciju osciliranja i nakon rastueg trenda uvijek slijedi odreena korekcija (engl. izreka What goes up, must come down). Tehniki analitiari i trgovci prate nekoliko osnovnih unaprijed definiranih postotnih korekcija kako bi pokuali definirati ciljanu cijenu.

Postoje tri osnovna skupa postotnih korekcija:

Charles Dow pristup Fibonnaci omjeri

22

Edukacijska publikacija

[UVOD U TEHNIKU ANALIZU]

Gannovi postoci

Charles Dow pristup Dow je razvio tradicionalne postotke korekcije na kraju 19. Stoljea. To su , i , odnosno 33%, 50% i 66%-tna korekcija cijene. Korekcija vea od 66% predstavlja neuspjeh formiranja trenda. Fibonacci omjeri (grafikon 2.9.1) Fibonaccijevi omjeri su vrlo popularni meu sljedbenicima teorije Elliottovih valova20. Ti omjeri su 0.382, 0.5 i 0.618, odnosno 38.2%, 50% i 61.8%-tna korekcija. esto se koriste u tehnikoj analizi, meutim osim na cijene, neki ih tehniki analitiari primjenjuju i na vrijeme ili kombinirano. Nakon to se identificira faza unutar trine aktivnosti, mogu se oekivati vrhovi i dna kroz vrijeme u fibonacci omjerima. Primjerice ukoliko je od vrha do dna posljednjeg trenda bilo potrebno n dana, moemo oekivati da e se prva razina otpora pojaviti na (n dana) 0.382, 0.5 itd. Gannovi postoci W.D. Gann, poznati investitor i tehniki analitiar je pridavao vanost korekcijama koje su bile mjerene u osminama, odnosno , itd.

Grafikon 2.9.1 Primjer primjene Fibonacci omjera na vrijeme

3.

ZAKLJUAK

Iako postoji jo mnogo alata tehnike analize koji se ne spominju u ovom radu, opisani su gotovo svi vaniji koji se esto koriste i spominju u krugovima tehnikih analitiara. Vrlo je vano da se analiza svede na nekoliko osnovnih jer preveliki broj alata moe generirati mnogo
Teorija o kretanju trita u impulsnim i korektivnim fazama, jedan od najboljih alata tehnike analize. Sastoji se od velikog broj striktnih pravila i odnosa u kojim moraju biti trini pomaci, odnosno valovi
23
20

Edukacijska publikacija

[UVOD U TEHNIKU ANALIZU]

lanih signala i smetnji. Tehnika analiza samo je jedan od aspekata potrebnih za trgovanje na financijskim tritima. Prema Elderu, potrebna su tri kljuna aspekta psihologija, metoda i menadment rizika21. Psihologija se odnosi na emocionalnu stabilnosti trgovca koja je nuna kako se ne bi pod utjecajem pohlepe, straha ili neke druge emocije donosile pogrene odluke. Vrlo je esto da poetnici, emocionalni pekulanti, kupuju na samom vrhu i nakon toga prodaju na samom dnu netom prije ponovnog zaokreta trita. Metoda se odnosi na alate tehnike analize koji se koriste i nain na koji se koriste. Trei vrlo vaan aspekt je menadment rizika, odnosno odluka o tome koliko e se novaca u kojemu trenutku i na temelju kojih signala i faktora uloiti. Sva tri aspekta jednako su vana To je kao da pitate ljude koja noga trostolca je vanija.22

21 22

Dr. Alexander Elder, Trading for living, John Wiley and Sons Inc, New York 1999. Dr. Alexander Elder, Come into my trading room, John Wiley and Sons Inc, New York 2002.
24