VRSTE ISPITIVANJA

opa podjela a) znanstvenoistraivaka

kad se eli ispitati ponaanje nove konstrukcije s obzirom na njezinu nosivost, uporabivost i eventualno trajnost s ciljem stjecanja novih spoznaja o materijalu i konstrukciji i njihovu ponaanju pri odreenim djelovanjima

b) kontrolna (nadzorna)

ako se provjeravaju graevni proizvodi u serijskoj industrijskoj proizvodnji

VRSTE ISPITIVANJA

c) prethodna

ako se prije poetka serijske proizvodnje ele provjeriti svojstva novoga proizvoda i je li on u skladu s postavljenim zahtjevima i specifikacijama

d) ostala

kad se ocjenjuje pojedinana konstrukcija, bilo zbog odreenih nedostataka u izvedbi, bilo zbog nepoznatih svojstava i injenica pri izradbi.

VRSTE ISPITIVANJA

S obzirom na vrstu djelovanja kojima e konstrukcija biti izloena:

statika ispitivanja dinamika ispitivanja

VRSTE ISPITIVANJA

statika ispitivanja

djelovanja koja imaju statiki karakter, i tzv. nazovi statika (ili nazovidinamika) djelovanja koja se s vremenom mogu mijenjati, ali je ponaanje konstrukcije gotovo jednako kao pri statikom djelovanju nanoenje optereenja vrlo polagano ne dolazi do pojave inercijalnih sila

VRSTE ISPITIVANJA

dinamika ispitivanja

brzo nanoenje optereenja pojava inercijalnih sila nerazorni udar, razorno impulsno djelovanje (eksplozija), vibracije prouzroene prisilnim djelovanjem strojeva, prirodne pojave (potres),...

VRSTE ISPITIVANJA

S obzirom na razornost

nerazorna razorna moe obuhvatiti obje ove vrste

Razorne metode su najee primjenjuju u laboratoriju, na elementima konstrukcija i modelima) a nerazorne na gotovim objektima.

VRSTE ISPITIVANJA

Nerazornim se ispitivanjem mogu do odreene granice potvrditi pretpostavke prorauna, ali se zakljuak o ponaanju ne smije ekstrapolirati na stanje u kojem e se konstrukcija nai u daljnjim fazama ispitivanja koje dovode do sloma.

VRSTE ISPITIVANJA

Nerazorne metode:

rezonantne metode ultrazvuk sklerometar optike metode fotoelastinost optereenje do razine uporabnog optereena (statiko ili dinamiko)

VRSTE ISPITIVANJA

Razornim ispitivanjem se u jednom neprekinutom pokusu mogu ustanoviti granina stanja upotrebljivosti i nosivosti konstrukcije i dobiti odnosi najveih i uporabnih djelovanja Razornim metodama se konstrukcija unitava ili oteuje

lom konstrukcije vaenje uzoraka iz konstrukcije

VRSTE ISPITIVANJA

Razorne metode:

slom pokusnim optereenjem (statikim ili dinamikim) ispitivanje svojstava materijala na uzorcima izvaenim iz konstrukcija provedba posminih i tlanih ispitivanja uzorka materijala i spojeva

npr. posmini spojevi i sprezanje

VRSTE ISPITIVANJA

S obzirom na mjesto ispitivanja

laboratorijska ispitivanja ispitivanja na graevinama (in situ - na mjestu)

VRSTE ISPITIVANJA

laboratorijska ispitivanja

u laboratorijima moe do sloma ispitati praktiki sve to se u njih moe unijeti suvremeni laboratoriji

posjeduju opremu za optereivanje kojom se mogu simulirati gotovo sva djelovanja mogue je do sloma dovesti svaki konstrukcijski element imaju takvu mjernu opremu kojom je mogue ispitivanje razliitih veliina eljenom tonou i brzinom

VRSTE ISPITIVANJA

ispitivanja na graevinama

ispituju se gotove graevine graevine se optereuju teretom koji zamjenjuje djelovanja za koja je malo vjerojatno da e se ponoviti tijekom uporabnog vijeka graevine (tzv. rijetka kombinacija djelovanja) mogu se dobiti podaci o ponaanju graevine pri nekim djelovanjima kojima je graevina upravo izloena (npr. vibracijama)

VRSTE ISPITIVANJA

postavljanjem instrumenata na graevinu tijekom duljeg razdoblja dobivaju se podaci o djelovanjima u duljem razdoblju uporabe (monitoring)

Takav se postupak redovito primjenjuje kod visokih brana ije bi ruenje moglo prouzroiti golemu ljudsku i materijalnu tetu

Kod pojava koje su dugotrajne (puzanje betona, korozija) ili pojava koje e se tek dogoditi (potres), jedino mjerenja in situ mogu pokazati pravo ponaanje graevine.

VRSTE ISPITIVANJA

S obzirom na veliinu konstrukcije

prototipna modelska

VRSTE ISPITIVANJA

prototipna

ako je mogue konstrukcija se uvijek ispituje u pravoj veliini (ispitivanje na prototipu) izvode se u laboratoriju, u proizvodnom pogonu ili na gradilitu

modelska ispitivanja

provode se u laboratorijima na modelima

umanjene konstrukcije izvedene u takvom mjerilu koje osigurava slino ponaanje modela i prave konstrukcije (prototipa)

VRSTE ISPITIVANJA

S obzirom na trajanje

kratkotrajna dugotrajna

VRSTE ISPITIVANJA

kratkotrajna ispitivanja

ispitivanja kod kojih ne dolaze do izraaja reoloke pojave kod kojih su djelovanja u odnosu na trajnost konstrukcije kratkoga trajanja

dugotrajna ispitivanja

utvruju su dugotrajni uinci na konstrukciju izloenu dugotrajnim djelovanjima

kao to su skupljanje i puzanje betona, relaksacija elika, zamor, korozija elika i betona, puzanje drva ili plastinih materijala i sl.

VRSTE ISPITIVANJA

S obzirom na razinu djelovanja kojima konstrukcija izlae pri ispitivanju mostova:

se

obina (normalna) posebna izuzetna ispitivanja Sva se ta ispitivanja svrstavaju u skupinu nerazomih ispitivanja, jer nijedan vitalni dio konstrukcije pri nijednom od tih ispitivanja ne smije otkazati.

VRSTE ISPITIVANJA

obina

djelovanje ne prelazi razinu karakteristinog djelovanja, ali se nastoji da joj bude to blie. razina djelovanja prelazi tu razinu za neki manji iznos (npr. 10-15%). konstrukcija se malo preoptereuje, no ne oteuje se ili su oteenja neznatna (kod armiranoga betona pukotine doputene irine ili pukotine koje se zatvaraju).

posebna

VRSTE ISPITIVANJA

izuzetna

razina djelovanja prelazi do 30% razinu karakteristinog djelovanja postoji mogunost umjerenih oteenja koja se mogu popraviti nakon prestanka djelovanja i konstrukcija e imati poetnu nosivost

TKO MOE ZAHTIJEVATI ISPITIVANJE KONSTRUKCIJE

Ispitivanja moe zahtijevati

naruitelj posla, investitor izvoa ili dobavlja (proizvoa, njegov zastupnik, trgovac) projektant graevinski inspektor vlasnici susjednih graevina

TKO MOE ZAHTIJEVATI ISPITIVANJE KONSTRUKCIJE

naruitelj posla, investitor

posredstvom nadzornog inenjera ako utvrdi da izvoa:

ne gradi prema projektu ne postie zahtijevanu kvalitetu ugraenog materijala ne ispituje materijale koje ugrauje, ugrauje materijale za koje nema dokaze o svojstvima i kvaliteti sluaju bilo koje druge sumnje u gradnju

TKO MOE ZAHTIJEVATI ISPITIVANJE KONSTRUKCIJE

izvoa ili dobavlja

sluaju da sam sumnja u kvalitetu radova ili kvalitetu nabavljenih materijala (unato tomu to postoje uredni dokumenti o kvaliteti). sluaju da radove preuzima od prethodnog izvoaa na nedovrenoj konstrukciji kod izvoenja interpolacija u gradskom podruju

potrebno je prije poetka gradnje ustanoviti stanje graevina s kojima e nova graniiti, kako bi se iskljuili kasniji prigovori da su gradnjom nove graevine oteene postojee.

TKO MOE ZAHTIJEVATI ISPITIVANJE KONSTRUKCIJE

projektant

navodi se u projektu zahtijeva se naknadno

ukoliko se izvoa ne pridrava odredaba ili rjeenja u projektu

projektu projektant moe propisati

nain ispitivanja vrijeme u kojem ispitivanje treba provesti s obzirom na pojedine faze gradnje mjerenja koja odreuje da se provedu optereenje kojim se konstrukcija treba opteretiti norme ili teorije s kojima rezultate ispitivanja treba usporediti.

TKO MOE ZAHTIJEVATI ISPITIVANJE KONSTRUKCIJE

graevinski inspektor

ako utvrdi

da je dolo do odstupanja od projekta, da se ugrauju materijali bez dokumenata o porijeklu i kvaliteti i da postoji sumnja u kvalitetu radova.

kod teih sluajeva moe obustaviti gradnju sve dok se ne dokae da su ispunjeni bitni zahtjevi koji se postavljaju na graevinu

TKO MOE ZAHTIJEVATI ISPITIVANJE KONSTRUKCIJE

vlasnici susjednih graevina

ako je nova graevina uzrok odreenih smetnji u njihovim graevinama koje su uzrok umanjenoj upotrebljivosti, smanjenom komforu koritenja ili oteenjima graevine

vibracije buka plinovi neugodni mirisi.

RAZLOZI ISPITIVANJA KONSTRUKCIJA

redoviti razlozi

provjera usklaenosti prorauna s ponaanjem konstrukcije provjera kvalitete izvedenih radova u odnosu na predvienu utvrivanje nosivosti utvrivanje upotrebljivosti

RAZLOZI ISPITIVANJA KONSTRUKCIJA

posebni razlozi

inovativni materijali nepoznata ponaanja inovativne vrste nosivih konstrukcija projektiranje utemeljeno na ispitivanju rekonstruirane konstrukcije konstrukcije s nedovoljno podataka

RAZLOZI ISPITIVANJA KONSTRUKCIJA

provjera usklaenosti prorauna s ponaanjem konstrukcije

proraunske pretpostavke koje su vie ili manje tone

pretpostavka ravnih presjeka pretpostavka o elastinom ponaanju gradiva konstante kojima se karakterizira materijal

uvjeti oslanjanja mogu se razlikovati od onih pretpostavljenih proraunom

namjerna pojednostavljenja nepredvieni pomaci i sl.

RAZLOZI ISPITIVANJA KONSTRUKCIJA

provjera kvalitete izvedenih radova u odnosu na predvienu

odabrani materijal mora imati odreena fizikalnomehanika svojstva odreena normama ili drugim specifikacijama

tlana vrstoa vlana vrstoa vrstoa na savijanje vodonepropusnost plinonepropusnot paropropusnost otpornost na habanje...

RAZLOZI ISPITIVANJA KONSTRUKCIJA

provjera kvalitete izvedenih radova u odnosu na predvienu

Sva se navedena svojstva ne mogu ispitati samo ispitivanjem sastavnih materijala, nego je to mogue uiniti jedino na izgraenoj, gotovoj konstrukciji. Ispitivanjem gotove konstrukcije provjerava jesu li propisana svojstva postignuta i je li konstrukcija u svemu izraena prema projektnim zahtjevima.

RAZLOZI ISPITIVANJA KONSTRUKCIJA

utvrivanje nosivosti

utvruje se ima li izvedena konstrukcija nosivost predvienu projektom, za razliita djelovanja kojima tijekom svog uporabnog vijeka moe biti izloena ispitivanje se izvodi do sloma konstrukcije (razorno ispitivanje)

nakon ispitivanja konstrukcija vie nema zahtijevanu nosivost

izuzetno, ispitivanje konstrukcije prekinut e se prije dostizanja sloma, ako je tijekom ispitivanja dostignuto granino optereenje predvieno projektom, a pritom slom nije nastupio.

RAZLOZI ISPITIVANJA KONSTRUKCIJA

utvrivanje nosivosti

ne promatra se samo krajnji uinak - slom nego i cjelokupno ponaanje konstrukcije tijekom optereenja:

raspucavanje, deformiranje (progibi), deformacije (E) i zaostale deformacije, otkazivanje prionljivosti, otkazivanje spojeva, gubitak stabilnosti i dr.

Stoga se kao granino stanje nosivosti definira stanje koje prati slom ili koji drugi slian oblik otkazivanja konstrukcije.

RAZLOZI ISPITIVANJA KONSTRUKCIJA

utvrivanje nosivosti

rijetko se izvodi na gotovim, izvedenim konstrukcijama na graevinama

npr. prije uklanjanja objekta u svrhe znanstvenih istraivanja

esto se izvodi na:

predgotovljenim konstrukcijskim elementima pri serijskoj proizvodnji (stropni i krovni nosai, grede, elementi proelja) posebno pripremljenim prototipovima (npr. dalekovodnim stupovima, ziu) prije poetka serijske proizvodnje modelima konstrukcija izvedenim u mjerilu koje omoguuje preslikavanje podataka dobivenih na modelu na prototip

RAZLOZI ISPITIVANJA KONSTRUKCIJA

utvrivanje uporabljivosti

ispitivanjem se moe ustanoviti

postoje li uvjeti za odbacivanje konstrukcije kao neupotrebljive je li upotrebljiva uz neke uvjete ili popravke u svemu zadovoljava postavljenim zahtjevima.

uporabljivou smatramo prikladnost konstrukcije za predvienu uporabu Granino stanje uporabljivosti definira se kao stanje u kojem vie nisu udovoljeni odreeni uporabni zahtjevi za konstrukciju ili konstrukcijski element.

RAZLOZI ISPITIVANJA KONSTRUKCIJA

inovativni materijali nepoznata ponaanja

nastanak novoga materijala koji je dosad bio potpuno nepoznat inovativni materijali

poboljanje postojeih materijala dodatkom odreenih komponenata koje im poboljavaju ili mijenjaju svojstva novi sklopovi poznatih materijala

Ponaanje takvih materijala u konstrukciji treba provjeriti ispitivanjem konstrukcije, jer samo provjeravanje svojstva materijala ne daje dovoljno podataka.

RAZLOZI ISPITIVANJA KONSTRUKCIJA

inovativni materijali nepoznata ponaanja

u podruju betonskih konstrukcija to su:

betoni vrlo velikih vrstoa s kojima nema mnogo iskustava u uporabi (100-200 MPa) betoni armirani vlaknima elika, stakla ili plastinih materijala betoni s granulama polistirena nove formulacije betona s drvenim vlaknima spregnute drveno-betonske konstrukcije betonske konstrukcije armirane ugljinim (karbonskim) vlaknima ili vrpcama novi tipovi elika prilagoeni zahtjevima potresnoga inenjerstva (visoka vrstoa, velika duktilnost) novi tipovi sustava prednapinjanja betona itd.

RAZLOZI ISPITIVANJA KONSTRUKCIJA

inovativni materijali nepoznata ponaanja

U podruju zidanih konstrukcija to su:

novi oblici zidnih elemenata povoljnijih toplinskih svojstava od prethodne generacije za koje treba utvrditi nosivost u izvedenomu ziu tipovi industrijskih mortova koji su u cijelosti zamijenili pripremu mortova od komponenata na gradilitu i za koje treba utvrditi svojstva ne samo kao novog materijala nego i svojstva koja se oituju u zajednici sa zidnim elementima

npr. vlana vrstoa zida i svojstva prionljivosti morta i zidnih elemenata)

RAZLOZI ISPITIVANJA KONSTRUKCIJA

inovativne vrste nosivih konstrukcija

pojava novih vrsta konstrukcija koje se odlikuju

ekonominou boljim iskoritenjem svojstava materijala savrenijim oblicima novim nainima spajanja i tipovima spojeva, ugradbom materijala kojima se manjom masom mogu premostiti vei rasponi boljim mehanikim svojstvima

ispitivanje u svrhu provjere nosivosti upotrebljivosti i trajnosti

RAZLOZI ISPITIVANJA KONSTRUKCIJA

projektiranje utemeljeno na ispitivanju

norma za proraun konstrukcija (ENV 1991-1, Osnove prorauna i djelovanja na konstrukcije) predvia mogunost projektiranja, odnosno prorauna, utemeljnog na ispitivanju ispitivanjem se dolazi do podataka iz kojih se razvija teorija ispitivanjem velikog broja proizvoda dolazi se do:

podataka o rasipanju rezultata oko srednje vrijednosti statistikim metodama mogu ustanoviti eljene fraktile i odrediti granice pouzdanosti

RAZLOZI ISPITIVANJA KONSTRUKCIJA

rekonstruirane konstrukcije

tijekom uporabnog vijeka moe doi do

promjene namjene promjene optereenja potrebe popravka pojaanja rekonstrukcije oteene konstrukcije (poar, potres, rat)

Ispitivanjem e se potvrditi je li postignuto predvieno ponaanje konstrukcije.

RAZLOZI ISPITIVANJA KONSTRUKCIJA

rekonstruirane konstrukcije

dokaz da je s novougraenim materijalima i novim, promijenjenim konstrukcijskim sustavom postignut eljeni rezultat:

nova nosivost nova upotrebljivost nova funkcija

RAZLOZI ISPITIVANJA KONSTRUKCIJA

konstrukcije s nedovoljno podataka

zbog nebrige vlasnika projekti se nekad unite se ili izgube ispitivanje konstrukcije jedan je od naina da se utvrdi ima li graevina potrebna svojstva ispitivanja mogu biti nerazorna i/ili razorna. planiraju se u onom obujmu koji je primjeren vanosti graevine i potrebnom skupu podataka koji e omoguiti da se postavljeni problem rijei kombinacijom rezultata do kojih se dolo ispitivanjem i proraunom