Zakon U Razredu Web

Graanski odgoj i obrazovanje
Modul: Zakon u razredu prema kulturi vladavine prava i demokracije

Prirunik za nastavnike
Agencija za odgoj i obrazovanje
NAKLADNIK
Agencija za odgoj i obrazovanje Donje Svetice 38, 10000 Zagreb www.azoo.hr

ZA NAKLADNIKA
Vinko Filipovi, prof.

UREDNIK
Miroslav Mianovi
PRIRUNIK PRIREDILA
Nevenka Lonari-Jelai, prof.

OBLIKOVANJE I SLOG
KaramanDesign www.karaman-design.com
TISAK
Teovizija d.o.o. ISBN 978-953-7290-29-0 CIP zapis dostupan u raunalnome katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 796483
IZVORNIK
Manual for Mock Trial Center for Civic Education 5145 Douglas Fir Road, Calabasas, CA 91302 (818) 591-9321 (818) 591-9330 www.civiced.org Agencija za odgoj i obrazovanje, 2012. Centar za graanski odgoj, 2009. Materijali koriteni u ovom priruniku prevedeni su i prilagoeni u Agenciji za odgoj i obrazovanje sukladno Meunarodnoj licenci Program su poduprli Centar za graanski odgoj i Ministarstvo prosvjete SAD-a
Zadravamo autorska prava. Upitnici iz teksta mogu se koristiti u svrhu pouavanja. Zabranjen je bez prethodne pisane suglasnosti vlasnika autorskih prava pretisak ili uporaba ovoga izdanja u druge svrhe elektronikim, mehanikim ili nekim drugim putem, preslikavanje ili presnimavanje te bilo koji oblik pohranjivanja ili pretraivanja podataka.
Graanski odgoj i obrazovanje

Modul: Zakon u razredu prema kulturi vladavine prava i demokracije
Prirunik za nastavnike
Izradili: Marilyn R. Cover izvrna direktorica, Classroom Law Project, Oregon Susan Marcus konzultantica, Classroom Law Project, Oregon uro Sessa konzultant, sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske mr. sc. Marin Mrela konzultant, sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske
Agencija za odgoj i obrazovanje
Zagreb, 2012.
Sadraj
1. Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9 1.1. Razlozi za izvoenje simuliranog suenja . . . . . . . . . . . . . . 9
2. Ciljevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10 3. Ustavna naela na koja ukazuje simulirano suenje . . . . . . . . . 10 4. Naelo pravne drave . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11 5. Naelo postupovne i korektivne pravde . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14 5.1. 5.2. 5.3. 5.4. 5.5. 5.6. 5.7. Pojmovi: pravda, vlast, odgovornost . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14 Korektivna pravda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14 Razlika izmeu prijestupa i povrede . . . . . . . . . . . . . . . . . 15 Zato se postupovna pravda esto naziva kamenom temeljcem slobode ili srcem prava? . . . . . . . . . 18 Vane vrijednosti i interesi koji mogu biti zatieni ili ugroeni postupkom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20 Postupovna pravda i ustavnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21 to je suenje? to je simulirano suenje? . . . . . . . . . . . . . 22
6. Simulacija suenja u kaznenom postupku . . . . . . . . . . . . . . . . . 23 7. Simulacija suenja u parninom (graanskom) postupku . . . . . 27 8. Dva glavna pravosudna sustava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29 8.1. Usporedba sudskog postupka u Hrvatskoj i SAD-u: slinosti i razlike . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30
9. Priprema suenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31 9.1. 9.2. Rjenik sudnice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31 Sudnica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33 9.2.1. Grafiki prikaz sudnice u hrvatskom sustavu suenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34 9.2.2. Grafiki prikaz sudnice u amerikom sustavu suenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35 9.3. Prikaz odvijanja suenja za uvjebavanje . . . . . . . . . . . . . 35
9.4. 9.5.
Odabir predmeta. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36 Koraci od kojih se sastoji suenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36 9.5.1. Koraci u graanskom postupku (amerikom i hrvatskom). . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36 9.5.2. Koraci u amerikom kaznenom postupku . . . . . . . . 37 9.5.3. Koraci u hrvatskom kaznenom postupku . . . . . . . . 38
9.6. 9.7. 9.8. 9.9.
Pripremanje uenika za suradnju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40 Anglosaksonski i kontinentalni sustav. . . . . . . . . . . . . . . 40 Podjela uloga u simuliranom suenju . . . . . . . . . . . . . . . . 40 9.8.1. Upitnik za podjelu uloga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41 Profesionalne odgovornosti u simuliranom suenju . . . . 42
9.10. Koji su zadaci dravnog odvjetnitva/tuitelja? Koji su zadaci obrane? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49 9.11. Timski rad na razradi uloga. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49 9.12. Uvjebavanje suenja i rjeavanje problema. . . . . . . . . . . 50 9.13. Voenje suenja: sa ili bez porote . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50 9.14. Trajanje pojedinih dijelova suenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51 9.15. Pregled jedinice koja obrauje simulirano suenje u osamnaestodnevnom kalendaru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51 10. Suenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53 10.1. Prianje prie koja je predmet suenja . . . . . . . . . . . . . . . . 53 10.2. Pitanja koja se odnose na suenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53 10.3. Uvodna pitanja iz predmeta Simon protiv Swifta i Gimnazije Eastside . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53 10.4. injenice/saetak predmeta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54 10.5. Razumijevanje pravnih pitanja koja se tiu suenja . . . . . 55 10.6. Kviz za svjedoke u predmetu Simon protiv Swifta i Gimnazije Eastside . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55 10.7. Rjeenje kviza svjedoci u predmetu Simon protiv Swifta i Gimnazije Eastside . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56 10.8. Obrana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58
10.9. Primjer hrvatske optunice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59 10.10. Teret dokaza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59 10.11. Grafiki prikaz tereta dokaza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61 10.12. Vaga tereta dokaza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62 10.13. Ponavljanje itanja iskaza svjedoka. . . . . . . . . . . . . . . . . . 62 10.14. Vremenski slijed sluaja u predmetu Simon protiv Swifta i Gimnazije Eastside . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63 10.15. Provjeravanje dodatnih injenica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66 10.16. Analiza iskaza svjedoka. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67 10.17. Primjer analize iskaza svjedoka radi utvrivanja jakih i slabih strana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67 10.18. Ispitivanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70 10.19. Pravila o dokazima i prigovorima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70 10.20. Razrada pravnih pitanja za obje strane u postupku: pravna pozadina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71 10.21. Vennov dijagram. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72 10.22. Uvodna rije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72 10.23. Tekst uvodne rijei . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72 10.24. Zavrna rije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74 10.25. Tekst zavrne rijei . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74 10.26. Strategije osvrta na predmet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75 11. Nakon suenja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76 11.1. Osvrt na suenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76 11.2. Osvrt na ustavna naela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76 11.3. Pitanja za usporedbu u radnom listiu za uenike . . . . . . 77 11.4. Odgovori na pitanja za usporedbu u radnom listiu za uenike . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 79 11.5. Osvrt na simulirano suenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81 11.6. Angairanje strunjaka u razredu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82 11.7. Proirivanje tema za simulirano suenje . . . . . . . . . . . . . . 82
ZAKON U RAZREDU PREMA KULTURI VLADAVINE PRAVA I DEMOKRACIJE
11.8. Vana suenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83 11.9. Alternativno rjeavanje sporova mirenje ili sudski postupak? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83 12. Suradniko uenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85 13. Popis predmeta za simulirano suenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89 14. Smotre simuliranih suenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 90 14.1. kolske, upanijske i dravna smotra simuliranih suenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 90 14.2. Etiki kodeks za sudionike smotri simuliranih suenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 90 15. Internetske stranice za dodatno istraivanje/pomo . . . . . . . . . 92
1. UVOD
1. Uvod
1.1. Razlozi za izvoenje simuliranog suenja
Uitelji i uenici moraju znati zbog ega sudjeluju u ovom projektu. Informiranje o razlozima provoenja neke aktivnosti opravdava vrijeme provedeno u razredu i izvan njega te ukazuje na nain uklapanja novog iskustva u vaan obrazovni kontekst. Uitelji i uenici mogu proiriti popis obrazovnih rezultata prije, za vrijeme ili nakon to obrade jedinicu simuliranog suenja. Ovu strategiju moemo primijeniti u radu s uenicima svih razina znanja i sposobnosti te s uenicima razliitih stupnjeva obrazovanja. Simulirana suenja moemo koristiti u podrujima kao to su drutvene znanosti, prirodne znanosti, knjievnost, povijest, etika, vjeronauk, filozofija, strani jezici i drugo. Ukljuivanje standarda i ciljeva koji se ostvaruju u odgojno-obrazovnoj ustanovi povezuje simulirano suenje s vanim ciljevima cjelokupnog hrvatskog odgojno-obrazovnog sustava. Vano je napomenuti injenicu koja se odnosi na simulirano suenje na bilo kojoj obrazovnoj razini, tj. da cilj ove aktivnosti nije precizno preslikavanje stvarnog suenja, ve je to novo iskustvo uenja za uitelje, uenike i strunjake koji vam u tome pomau. Naglasak ne smije biti na savrenstvu izvedbe, ve na ugodnom uvjebavanju i koliini vremena koju ete potroiti na razgovor o izvedbi. Refleksivni osvrt i saimanje pomae uenicima da jo jednom ponove osnovne dijelove suenja i bolje razumiju cijelo iskustvo, ukljuujui i vjetine koje su im bile potrebne za uspjeh. Drugim rijeima, imajte na umu da simulirana suenja trebaju biti ugodno novo iskustvo uenja. U simulacijama uenici trebaju ono to su nauili primijeniti u ivotnim situacijama niskog rizika, to omoguuje nastavnicima da procijene jesu li usvojili podatke na takav nain da ih doista mogu koristiti u svojoj ulozi graana. Simulacije zahtijevaju od uenika da koriste vjetine razmiljanja vie razine. Uenici ih razvijaju jer su aktivno ukljueni u simulacije. Kulminacija simulacije esto podrazumijeva publiku, to motivira uenike da naporno rade i istaknu se kvalitetom.
10
2. Ciljevi
1. Pruiti potporu razvijanju samopouzdanja, sigurnog nastupa, vjetine govorenja, kritikog razmiljanja i timskog rada te poboljanju osnovnih vjetina itanja, pisanja, govorenja, ralanjivanja i zakljuivanja te komunikacijskih vjetina sluanja i suradnje. 2. Uenicima omoguiti bolje razumijevanje pravosudnog sustava od pravila za izvoenje dokaza do ponaanja u sudnici. To pridonosi poveanju njihove svijesti o vanosti prava u demokratskom drutvu i poveava razumijevanje temeljnih prava kojima raspolau hrvatski uenici na osnovi hrvatskog Ustava i u komparativnom smislu ameriki uenici na osnovi amerikog Ustava. 3. Osigurati praktino iskustvo izvan sudnice i u sudnici na osnovi kojeg e uenici uiti o pravu, drutvu i sebi samima. Uenicima omoguiti razmiljanje o tome kako drutvo rjeava sporove i ocjenjuje pravinost donesenih odluka. 4. U komparativnim simuliranim sudskim procesima upozna t i koje su slinosti i razlike izmeu hrvatskog i amerikogsud skog procesa (vidi 8.1. Usporedba sudskog postupka u Hrvatskoj i SAD-u: slinosti i razlike).
3. Ustavna naela na koja ukazuje simulirano suenje

Naela koja su bit demokratskoga graanstva i koja omoguuju razmatranja i izvoenja postupaka koji e osigurati pravinost pravosudnog sustava jesu: pravna drava pretpostavka nevinosti teret dokaza zakonito postupanje prava optuenika Sudske odluke trebaju se temeljiti na navedenim naelima. Uenici ih trebaju razumjeti da bi mogli valjano izvoditi simulirana suenja i davati osvrte na suenje. Objanjenja navedenih pojmova nalaze se u nastavku teksta.
4. NAELO PRAVNE DRAVE
11
4. Naelo pravne drave

Naelo pravne drave znai da su i vlada i oni kojima se vlada predmet djelovanja zakona. Vladine odluke i postupci dogaaju se na temelju donesenih zakona, a ne samovoljnih radnji ili dekreta. Glavni vidovi pojma pravne drave ukljuuju sljedee: Pravna drava bitna je komponenta svakog slobodnog drutva. Zakonita prava pojedinaca ne mogu se uinkovito zatititi ako ona ne postoji. Kae se da tamo gdje prestaje zakon, poinje tiranija. Pravna drava razlikuje se od vladavine ljudi ili proizvoljnih pravila pojedinaca kada nisu sigurna prava nijednog ovjeka. Pravna je drava stoga suprotnost: -- vladavini na osnovi trenutnog hira ili inata, osobne sklonosti prema samovoljnom presuivanju onih koji imaju politiku mo ili provode zakon; -- pravilima izmiljenima za one koji su na vlasti. Pravna drava titi prava pojedinaca. Ona to ini tako to osigurava da mo u rukama javnih dunosnika i onih koji postupaju u njihovo ime, poput policije i vojske, bude ograniena. Drava mora slijediti utvrene, pisane zakone zakone koji su donijeti prije njihove primjene koji su ope poznati, nisu pretjerano openiti i lako su razumljivi. U pravnoj dravi zakon u potpunosti obvezuje dravu i dravne dunosnike, ukljuujui vojsku i policiju, u jednakoj mjeri u kojoj obvezuje i iru javnost. U pravnoj dravi svi su pred zakonom jednaki i svi se zakoni na isti nain odnose na sve ljude. Jednaka primjena prava jest ono to odvjetnici i suci nazivaju jednakom pravnom zatitom. Pravna drava osigurava red, predvidivost i sigurnost pojedinaca i drutva. Ako oni koji su na vlasti potuju zakone, svi koji ive u nekom pravnom sustavu mogu predvidjeti postupanje javnih dunosnika jer se ono dogaa u granicama koje su utvrene zakonom. Primjena zakona mora biti openita i nepristrana. Ne mogu postojati ljudi na koje se zakon primjenjuje, kao to su, na primjer, obini ljudi, i oni drugi na koje se on ne primjenjuje, kao to su lanovi vlade, pripadnici vodeih politikih stranaka, vojske i nekih drugih skupina.
12
U pravnoj dravi pravila se donose u skladu s nainom donoenja zakona zapisanim u Ustavu i pravosudnom sustavu jer se jedino tada smatraju zakonima. Pravna drava nije isto to i vladavina zakona. Pravna drava znai vie od same upotrebe zakona da bi se vladalo diktatori su esto upotrebljavali zakone da bi ugnjetavali drutvo. Pravna drava ukljuuje uvjet da svaki zakon mora ispuniti minimalne standarde pravde i pristojnosti. Ona podrazumijeva i da je zakone donijelo zakonodavno tijelo ili parlament koji predstavlja graane jedne drave. Pravna drava zahtijeva da suci i sudovi pravosue budu neovisni od politike manipulacije ili kontrole. Bez pravosua osloboenog politike manipulacije i kontrole prevelika se mo moe akumulirati u rukama onih koji su u poziciji prisiljavati suce na tumaenje i primjenu zakona u skladu sa eljama monika. Samo pravosue osloboeno politike kontrole moe osigurati pravino i sustavno provoenje pravde. Bez takva oblika sudske neovisnosti zakoni se ne mogu jednako primjenjivati na dravne dunosnike i obine graane. U nekim politikim sustavima porote sastavljene od obinih graana vana su kontrola dravne moi. Porote to ine odbijanjem osuivanja onih koje su vlasti pogreno optuile, ili pak mogu osuditi optuenika kaznom manjom od one koju je zatrailo tuiteljstvo. Uz mali broj iznimaka suenja moraju biti otvorena za javnost, a tiskanim medijima treba omoguiti slobodno objavljivanje lanaka o sudskim postupcima. Sucima, kao i svim drugim imbenicima ustavne vlasti, ovlasti moraju biti predmet ustavnih ogranienja. Bez takvih ogranienja drava ima pravosudnu prevlast. Postojanje pravne drave bitno je jamstvo da e dravna vlast biti ograniena. To znai da je drava ograniena ili sprijeena initi neke stvari temeljem pristanka onih kojima se vlada na osnovi Ustava. Budui da ustavnost zahtijeva ogranienu vlast, pravna je drava temeljni vid ustavnosti, jer ona ograniava ovlasti drave. Prihvaanjem pravne drave postupci obinih graana, onih koji to nisu te dravnih dunosnika (ukljuujui vojsku i policiju), ogranieni su na ono to je zakonom doputeno.
4. NAELO PRAVNE DRAVE
13
Drava kojom upravlja uinkovita vladavina prava omoguava ljudima da planiraju vlastite ivote uz jamstvo da se drava nee mijeati ukoliko se pridravaju zakona. Ovakvo je uvjerenje bitno za slobodno drutvo. Ipak, tono je da u drutvima s vladavinom prava drava na razne naine ograniava pojedince na temelju zakona: -- tako npr. drava openito propisuje gdje netko moe sagraditi kuu, koliku minimalnu plau netko mora platiti svojim zaposlenicima te na taj i na mnoge druge naine ograniava slobodu. -- ipak, slobodno drutvo ono je u kojem svatko radi to eli u okvirima koje postavlja zakon. Pravna drava podrazumijeva pravino i nepristrano postupanje prema pojedincima u svakoj fazi sudskog postupka, kaznenog i graanskog.
TO VI MISLITE?
1. Je li pravna drava bitna za zatitu slobode? Zato jest, ili zato nije? 2. Kako se pravna drava moe nametnuti onima koji imaju politiku mo? 3. Na koji se nain pravna drava razlikuje od vladavine ljudi ili vladavine zakona? 4. Na koji nain porote mogu izvriti provjeru zloupotrebe dravne moi u slobodnom drutvu? 5. Zbog ega je zahtjev da suenje mora biti otvoreno za javnost bitan za uspostavu pravne drave i slobodnog drutva? 6. Koja je razlika izmeu pravne drave i zloupotrebe zakona od strane autoritarnog reima koji time eli podiniti stanovnitvo? 7. Kakav je odnos izmeu pravne drave i konstitucionalizma?
14
5. Naelo postupovne i korektivne pravde

5.1. Pojmovi: pravda, vlast, odgovornost
Pojmovi pravde, vlasti i odgovornosti temelji su na kojima poiva pravni sustav. Njihovo savladavanje potie uenike na razmiljanje i nudi mogunost primjene demokratskih naela u svakodnevnom ivotu.
5.2. Korektivna pravda

Korektivna pravda bavi se pravinim i ispravnim odgovorima na prijestupe i povrede. U svim drutvima postoje situacije u kojima neki pojedinac ili skupina pojedinaca nanese nepravdu ili zlo drugom pojedincu. U nekim su sluajevima takav prijestup ili povreda sluajni, a u nekima namjerni. Od najranijih civilizacija pa do danas ljudi smatraju da svaki prijestup ili povredu, odnosno tetu nanijetu drugoj osobi, treba na neki nain ispraviti. Idealno bi ispravljanje znailo da se stvari vrate u stanje u kojem su bile prije nego to su se dogodili prijestup ili povreda. U nekim je sluajevima to mogue, no u najveem broju sluajeva nije mogue. Osoba npr. moe vratiti ukradeno, ali ne moe vratiti izgubljeni ivot. Budui da nije uvijek mogue vratiti stvari u prijanje stanje, ljudi su osmislili druge naine pravinog i izravnog reagiranja na prijestup ili povredu. Ispravni odgovori na prijestupe i povrede vrlo su razliiti i u nekim sluajevima ne zadovoljavaju potrebu za korektivnom pravdom jer se neke druge vrijednosti i interesi mogu uiniti vanijima. To se dogaa kada netko odlui zanemariti ili oprostiti poinjeni prijestup ili povredu, odnosno posluiti se nekim nainom obrazovanja mladog prijestupnika. U nekim drugim sluajevima ispravan se odgovor sastoji od naknade, novane kazne, pritvora, pa ak i kanjavanja smru. Iako je glavni cilj korektivne pravde ispraviti skrivljeno na pravian nain, ispravni odgovori esto su u interesu prevencije, to znai da okrivljenika treba sprijeiti da ponovi prijestup ili povredu, ili u interesu zastraivanja, dakle odvraanja drugih od poinjenja prijestupa ili povreda iz straha od moguih posljedica.
5. NAELO POSTUPOVNE I KOREKTIVNE PRAVDE
15
5.3. Razlika izmeu prijestupa i povrede

Postoje znatne razlike izmeu pojma prijestupa i povrede. Prijestup je ponaanje kojim se kri dunost ili odgovornost propisana zakonom, pravilima, obiajima ili moralnim naelima. Povreda je zlo ili teta nanijeta osobama ili imovini, ili krenje osobnih prava. Prijestup moe, ali i ne mora izazvati povredu. Povreda takoer moe, ali ne mora ukljuivati prijestup.
R azmatranja koja mogu pomoi pri utvrivanju pravinog i

ISPRAVNOG ODGOVORA NA PRIJESTUPE I POVREDE
Dok je u nekim situacijama utvrivanje pravinog i ispravnog odgovora na prijestup i povredu razmjerno jednostavno, u drugima se pojavljuje velik broj razliitih pitanja koja treba uzeti u obzir kod donoenja odluke. U nastavku iznosimo neka od tih pitanja.
Ocjenjivanje teine prijestupa ili povrede i utvrivanje

RAZMJERNOG ODGOVORA NA NJIH
Jedno od najstarijih i najvanijih naela koje se primjenjuje kod odgovaranja na prijestup ili povredu jest naelo razmjernosti, to znai da, ako elimo da odgovor bude pravian, on mora biti razmjeran teini prijestupa ili povrede. To se esto iskazuje izrekom neka kazna bude primjerena zloinu. Da bismo ocijenili teinu prijestupa ili povrede, moramo uzeti u obzir njihov: Opseg. Koliko je ljudi ili stvari njima pogoeno? Trajanje. Koliko je dugo trajalo ponaanje koje je izazvalo prijestup ili povredu? Posljedice. Koja je teina nanijetog zla ili tete? Hoe li posljedice biti trajne? Stupanj nedopustivosti. Koji je stupanj nedopustivosti prijestupa u smislu poimanja dobra i zla, ljudskog dostojanstva ili drugih vrijednosti?
16
Ispitivanje relevantnih osobina osobe ili osoba koje su poinile

PRIJESTUP ILI POVREDU TE OSOBE ILI OSOBA KOJE SU PRETRPJELE PRIJESTUP ILI POVREDU
Stanje svijesti osobe ili osoba koje su poinile prijestup ili povredu Stanje svijesti osobe ili osoba koje su poinile prijestup ili povredu jedan je od najvanijih elemenata koje treba razmotriti kod utvrivanja ispravnog odgovora na poinjeni prijestup ili povredu. Na primjer, treba razmotriti elemente kao to su: Namjera. Je li osoba (ili osobe) namjerno poinila prijestup ili povredu? Nepanja. Je li osoba (ili osobe) postupala s nepanjom, ne vodei rauna o predvidivim rizicima? Bezobzirnost. Je li osoba (ili osobe) namjerno zanemarila oite rizike od teke povrede ili tete? Saznanje o izglednim posljedicama. Je li osoba (ili osobe) znala, ili je trebala znati da je ono to ini pogreno i da bi moglo imati za posljedicu povredu? Kontrola. Je li osoba (ili osobe) imala fiziku i mentalnu kontrolu nad svojim postupcima? Dunost ili obveza. Je li osoba (ili osobe) bila duna postupiti ili ne postupiti na odreeni nain kako bi sprijeila prijestup ili povredu? Vanije vrijednosti ili interes. Je li osoba (ili osobe) imala neke druge vane vrijednosti, interese, odgovornosti ili motive kojima bi opravdala svoje postupke?
Druga vana razmatranja glede osobe (ili osoba) koja je poinila

PRIJESTUP ILI POVREDU
Povijest. Je li osoba (ili osobe) u prolosti poinila sline prijestupe ili povrede? Karakterne osobine. Je li osoba (ili osobe) openito pouzdana, pa ljiva, nenasilna i potuje tua prava? Osjeaj aljenja ili kajanja. Je li osobi (ili osobama) ao zbog njezina ponaanja ili uope nije zabrinuta zbog prijestupa ili povrede koju je nanijela? Uloga. Je li osoba djelovala sama ili s drugima, kao voa ili samo kao manje vaan sudionik?
17
R azmatranja glede osobe (ili osoba) koja je rtva prijestupa ili

POVREDE
Uloga. Je li osoba (ili osobe) koja je rtva prijestupa ili povrede pridonijela poinjenju istih? Mogunost oporavka. U kojoj je mjeri rtva (ili rtve) prijestupa ili povrede sposobna oporaviti se od tih prijestupa ili povreda?
Druge vrijednosti i interesi koji su relevantni kod odluivanja

kakav e biti odgovor na pitanja koja se tiu korektivne pravde
U nekim se situacijama vrijednosti i interesi, osim onih koji se tiu korektivne pravde, mogu korisno uzeti u obzir kod odluivanja o odgovorima na poinjene prijestupe i povrede. U nekim situacijama ispravan odgovor moe posluiti svrsi korektivne pravde i istovremeno tititi i druge vrijednosti i interese. U drugim pak situacijama ispravan odgovor moe zahtijevati prevagu drugih vrijednosti i interesa nad interesom da se ispravi prijestup ili povreda. Na primjer: Odvraanje, prevencija, red i sigurnost. U drutvu u kojem postoje pravedna i uinkovita institucionalna sredstva ispravnog odgovaranja na prijestupe i povrede vea je vjerojatnost da e se s prekriteljima postupati na ispravan nain, vea je vjerojatnost da e prijestupi i povrede biti sprijeeni i onemogueni, ljudi e biti manje skloni uzimati stvari u svoje ruke i kriti prava drugih, a drutvo e u cjelini biti ureenije i sigurnije. Ljudsko dostojanstvo. Neki odgovori na probleme koji se tiu korektivne pravde mogu vrijeati neiji osjeaj ljudskog dostojanstva. Primjeri ukljuuju mjere koje kre, u sluaju amerikog Ustava, zabranu okrutnih i neobinih kazni kao to je muenje koje vrijea moralne osjeaje drutva ili koje, ako je u iroko rasprostranjenoj primjeni, degradira drutvo. Ljudski ivot. Neki tvrde da svaki ljudski ivot treba smatrati svetim i nepovredivim pa stoga smrtna kazna nije ispravan odgovor na prijestupe i povrede. Drugi pak tvrde da smrtna kazna ne samo to je pravedna i ispravna ve ona promie vrijednosti ljudskog ivota jer odvraa potencijalne ubojice i ostale prekritelje. Milost. Ponekad ispravan odgovor trai od drutva da pravdu ublai milou. Rehabilitacija. U nekim sluajevima ispravan odgovor moe biti pokuaj da se prekritelja (ili prekritelje) rehabilitira.
18
Distributivna pravda. S pojedincima ili skupinama koje se smatraju odgovornima za poinjenje slinih prijestupa i povreda treba postupati na isti nain, osim ako postoje dobri razlozi za drugaije postupanje. Trokovi. U nekim situacijama trokovi ispravljanja stvari mogu biti nepristupani ili premaivati korist koja se oekuje od ispravljanja.
TO VI MISLITE?
1. Moete li navesti primjere prijestupa koji ne ukljuuju povredu i povreda koje ne ukljuuju prijestup? 2. Moete li navesti primjere situacija u kojima ispravno reagiranje moda nee ispraviti prijestup ili povredu, ali e posluiti ostvarivanju nekih drugih vrijednosti ili interesa? 3. Koja je vanost stanja svijesti osobe koja je poinila prijestup ili povredu za utvrivanje ispravnog odgovora na prijestup ili povredu? 4. Koja je vanost karakternih osobina pojedinaca koji su poinili prijestup ili povredu i karakternih osobina onih koji su rtve prijestupa ili povrede za utvrivanje ispravnog odgovora na prijestup ili povredu? 5. Zato je vano da drutvo ima uinkovita institucionalna sredstva ispravnog odgovora na poinjenje prijestupa ili povreda? Kakve bi posljedice moglo snositi drutvo koje nema takva sredstva protiv prijestupa ili povreda?
5.4. Zato se postupovna pravda esto naziva kamenom temeljcem slobode ili srcem prava?
Postupovna pravda odnosi se na pravinost naina prikupljanja informacija i donoenja odluka posebice, ali ne i iskljuivo, od strane dravnih institucija kao to su sudovi, policija i pravosue. Ne odnosi se na pravinost odluka to je obino u ii zanimanja distributivne ili korektivne pravde. Postupovna pravda esto se naziva kamenom temeljcem slobodeili srcem prava. Analitiari politikih sustava tvrde da je stupanjpostupovne pravde u nekoj zemlji dobar pokazatelj razine slobode, potivanja ljudskog dostojanstva i drugih osnovnih ljudskih prava u zemlji. Nepostojanje postupovne pravde karakteristika je autoritarnih i totalitarnih reima, dok je potivanje postupovne pravde osnovni pokazatelj de-
19
mokratskog politikog sustava. Iako se najvea panja uobiajeno posveuje postupovnoj pravdi u dravnim institucijama poput policije i sudova, vano je uspostaviti postupovnu pravdu i u ostalim granama i organima vlasti, ali jednako tako i kod rjeavanja privatnih problema kao to je prikupljanje informacija ili donoenje odluka kod kue, u zajednici, na poslu i u gospodarstvu. Ciljevi su postupovne pravde: poveati izglede da e sve informacije potrebne za donoenje informiranih, mudrih i pravednih odluka biti prikupljene; osigurati mudro i pravedno koritenje informacija kod donoenja odluka; zatititi vane vrijednosti i interese kao to su ivot, sloboda, vlas nitvo, privatnost, ljudsko dostojanstvo, distributivna i korektivna pravda i uinkovitost. Postoji odreeni broj uvjeta ili kriterija koji su korisni za utvrivanje jesu li postupci prikupljanja informacija i donoenja odluka poteni i da li tite ili ugroavaju ostale vane vrijednosti i interese.
Uvjeti korisni za utvrivanje postupaka prikupljanja informacija

I DONOENJA ODLUKA
Sveobuhvatnost. Da li postupci prikupljanja informacija osiguravaju da e sve relevantne informacije koje su neophodne za donoenje mudre i pravedne odluke biti prikupljene iz svih relevant nih izvora? Upozorenje. Da li postupci predviaju odgovarajue upozorenje u pogledu vremena i razloga provoenja izvida koji e svim zainteresiranim stranama omoguiti da se na primjeren nain pripreme za sudjelovanje u postupku? Uinkovito predoenje. Da li postupci omoguavaju zainteresiranim stranama da uinkovito predoe informacije koje donositelji odluka moraju razmotriti? Da bi to bilo mogue treba, na primjer, omoguiti da netko ima na raspolaganju kvalificirane osobe koje e pomoi pri predoenju informacija. Predvidivost i fleksibilnost. Jesu li postupci dovoljno predvidivi (unaprijed utvreni) i fleksibilni (prikladni za promjene i prilagodbe) kako bi promicali pravinost? Pouzdanost. Da li postupci osiguravaju vjerodostojnost i pouzdanost prikupljenih informacija?
20
Nepristranost. Da li postupci osiguravaju nepristranost nepostojanje naklonjenosti ili predrasuda kod donoenja odluka? Javno praenje. Da li postupci omoguavaju zainteresiranim pojedincima da prate nain na koji se informacije koriste kod donoenja odluka? Osiguravanje otkrivanja i ispravljanja pogreaka. Da li postupci omoguavaju zainteresiranim stranama da prate uinjeno kako bi se mogle otkriti i ispraviti pogreke?
5.5. Vane vrijednosti i interesi koji mogu biti zatieni ili ugroeni postupkom
ivot. Postupci mogu zatititi ivote nedunih od samovoljne upotrebe moi koja moe ugroziti ivot. U sustavima u kojima je doputena smrtna kazna postupovna zatita optuenika bitna je radi zatite ivota nedunih. Neodgovarajua postupovna zatita u raznim situacijama ugroava ljudski ivot. Sloboda. Postupci kao to je pravo zatoenih da im se omogui pojavljivanje pred sudom u razumnom roku kako bi se provjerila zakonitost njihova pritvaranja moe tititi slobodu optuenih. To se pravo uobiajeno naziva habeas corpus, koje se openito smatra jednom od temeljnih zatita slobode pojedinca od zloupotrebe dravne vlasti. Imovina. Postupci se mogu primjenjivati u cilju zatite prava pojedinaca na imovinu od samovoljne pljenidbe imovine, ili pljenidbe u zakonite svrhe koja, meutim, nije kompenzirana. Privatnost. Postupci kao to su pretrage osobe, doma ili imovine mogu predstavljati krenje prava pojedinca na privatnost. Ljudsko dostojanstvo. Postupci poput iznuenih priznanja mogu predstavljati povredu osnovnog poimanja prava pojedinaca da se s njima postupa dostojanstveno bez obzira na njihove prijestupe. Distributivna pravda. Postupci koji nekim pojedincima daju vea prava na sudjelovanje od drugih mogu predstavljati krenje osnovnih naela distributivne pravde. Korektivna pravda. Postupci koji mogu poveati ili smanjiti mogunost donoenja odluka koje slue interesima korektivne pravde. Uinkovitost. Ispravno osmiljeni i provedeni postupci mogu poveati uinkovitost prikupljanja informacija i donoenja pra-
21
vednih odluka, dok pogreni postupci mogu smanjiti anse za donoenje pravednih odluka i zahtijevaju skupa sredstva za ispravljanje pogreaka ili njihovih posljedica.
5.6. Postupovna pravda i ustavnost

Prepoznavanje vanosti postupovne pravde dokazuje praksa u demokratskim dravama u prvom redu ukljuivanjem irokih zahtjeva za postupovnom pravdom u ustavima tih drava. Ovi se zahtjevi prvenstveno odnose na postupovnu zatitu pojedinaca od samovoljnih uhienja, pritvaranja ili kanjavanja zatvorom; postupovnu zatitu pojedinaca od samovoljnih pretraga osoba i imovine; postupovnu zatitu optuenikovih prava na pravino suenje pred nepristranim sudom te pravo na ulaganje albe na presudu. U bilo kojem sustavu vlasti drava ima ovlast, pod odreenim okolnostima, pojedincima uskratiti ivot, slobodu, imovinu i druga temeljna prava. Velika vrijednost koja se poklanja pravima pojedinaca u liberalnim demokracijama dovela je do usavravanja postupovne zatite pojedinaca od samovoljne upotrebe moi drave. Slijede primjeri takve postupovne zatite koja postoji u demokratskim pravnim sustavima. Prava pojedinaca na: unaprijed utvrene postupke, a ne postupke koji su izmiljeni na licu mjesta sudski postupak koji je otvoren za javnost i ne odvija se u tajnosti suenje s porotom u graanskim i kaznenim predmetima primoravanje svjedoka da se pojave na sudu u svrhu svjedoenja zastupanje u sudskom postupku preko odvjetnika odvjetnika kojeg plaa drava ako optuenik nema dovoljno sredstava da sam plati odvjetnika informiranost policije o nekim pravima pojedinca pri uhienju prihvaanje dokaza od strane tuitelja u sudskom postupku samo ako je policija ispunila odreene uvjete slijedei propisana pravila njihova prihvaanja zatita od grubih i okrutnih kazni poput fizike brutalnosti ili psiholoke torture. Prava osoba da ne budu: rtve nerazboritih pretraga ili pljenidbi
22
prisiljeni odgovarati na pitanja koja bi ih mogla inkriminirati dva puta sueni za isti zloin (zabrana dvostruke inkriminacije) rtve ex post facto zakona, to znai da im se sudi za djela koja su postala kaznenim djelima tek nakon poinjenja sueni za kazneno djelo koje je poinio lan njihove obitelji ili roak, ili da ne budu rtve skupnog kanjavanja bilo koje vrste. Pojedinac je odgovoran samo za vlastite postupke (ili, u nekim okolnostima, za djela maloljetne osobe).
TO VI MISLITE?
1. Koje argumente moete iznijeti za i protiv tvrdnje da je postupovna pravda kamen temeljac slobode? 2. Kako pokuaji osiguravanja postupovne pravde mogu ugroziti druge vane vrijednosti i interese? 3. Kakav je odnos postupovne pravde prema vrijednostima i naelima demokratskih sustava? 4. Kakav je odnos postupovne pravde prema pravnoj dravi i ustavnosti? 5. Koje vrste gore spomenute zatite moete pronai u Ustavu svoje zemlje i drugim zakonima? Koliko se uinkovito oni provode?
5.7. to je suenje? to je simulirano suenje?

Razlika izmeu ovih dviju vrsta suenja (stvarnog i simuliranog) namee potrebu za nekim prilagodbama. Uenici ne ue kako e postati odvjetnici. Ue promiljati i biti uinkoviti graani. Moda vam mogu biti od pomoi rasprave o mitovima vezanim za suenja koja se prikazuju na televiziji. Koji bi postupak trebalo slijediti? Hrvatski, ameriki ili oba? Ako imate dovoljno vremena i energije, rad na hrvatskoj i amerikoj verziji pruit e vam znatno vee obrazovno iskustvo i mogunost analiziranja obaju sustava.
6. SIMULACIJA SUENJA U KAZNENOM POSTUPKU
23
6. Simulacija suenja u kaznenom postupku1

Postupak na sudu protiv osobe okrivljene da je poinila neko kazneno djelo jedan je od postupaka kojim se na zakonom ustanovljen nain moe ograniiti ili uskratiti jedno od temeljnih ovjekovih ustavnih prava sloboda. Sve drave imaju pravila kojima je odreeno kako treba postupati, to drava smije, a to ne smije kada ograniava prava i slobode te koja su prava i dunosti okrivljenika u postupku koji se naziva kazneni postupak. Na Zakon o kaznenom postupku svojim pravilima ini isto, nastojei osigurati ravnoteu izmeu dvije oprene tenje; te nje za uinkovitou prema kojoj svaki poznati poinitelja kaznenog djela treba biti uhvaen i kanjen te tenje za spreavanjem neopravdanog kaznenog progona i osude nedune osobe. Djelotvornost kaznenog postupka ne mjeri se time hoe li okrivljenik biti osuen ili osloboen, ve time kako je postupak voen te jesu li potivana okrivljenikova prava, ustav i zakon. Zato kaemo da kazneni postupak treba biti pravian, tj. da postupak mora biti proveden sukladno postupovnim pravilima bez obzira na to kakav je ishod postupka, a ako je okrivljenik kriv, tada postupak treba biti pravedan okrivljenik treba biti osuen na kaznu koja odgovara njegovoj krivnji i svim ostalim konkretnim okolnostima. U kaznenom postupku imamo dvije suprotstavljene strane. Dravu, koju zastupa dravni odvjetnik i koji kazneno progoni drugu stranu, okrivljenika, za kojeg smatra da je poinio neko kazneno djelo. Za neka , laka, kaznena djela kazneni progon drava je prepustila privatnoj osobi, privatnom tuitelju, ali najvei broj kaznenih djela progoni se po slubenoj dunosti i to ini dravni odvjetnik. Te dvije suprotstavljene strane, po prirodi stvari, imaju suprotne tenje; drava eli da okrivljenik za kojeg smatra da je poinio kazneno djelo bude proglaen krivim i osuen po zakonu, a okrivljenik eli biti osloboen jer smatra da nije kriv ili ako smatra da je kriv, eli dobiti najmanju moguu kaznu. Drava je jaa od okrivljenika, ona je u prednosti jer iza sebe ima represivni aparat iji je najpoznatiji predstavnik policija. Zato oito slabija strana, okrivljenik, ne bi imao nikakve mogunosti protiv tako monog protivnika da ne postoje pravila igre koja su duni potivati obje strane. Okrivljenik je duan povinovati se zahtjevima drave koji su na zakonu utemeljeni, a drava mora potivati njegova temeljna ljudska prava i slobode u mjeri koja je odreena zakonom. Sud nadzire igru, pazi
1 Mr. sc. Marin Mrela, sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske
24
po tuju li se pravila i na kraju donosi odluku koja moe biti osuujua, oslobaajua ili odbijajua (ako iz nekog formalnog razloga optuba mora biti odbijena). Neka su od okrivljenikovih prava nastala kroz dugogodinju borbu i predstavljaju civilizacijsko i demokratsko dostignue te su zajednika mnogim dravama. Jedno od tih dostignua jest i pretpostavka nedunosti prema kojoj se nitko ne smije smatrati krivim sve dok mu na zakonu utemeljen sud u zakonito provedenom postupku pravomono utvrdi krivnju. Idue vano pravo jest pravo na branitelja, svaki okrivljenik ima pravo na strunu pomo u kaznenom postupku, a zakon odreuje situacije i kada okrivljenik mora imati branitelja koji je njegov procesni pomonik i koji mu pomae u postupku na sudu. Pravo na utnju takoer je jedno od okrivljenikovih prava i ono znai da okrivljenik nije duan iskazivati u postupku koji se vodi protiv njega, on nije duan pruati dokaze protiv sebe jer je teret dokazivanja na dravi; dravni odvjetnik mora dokazati krivnju, drugim rijeima, okrivljenik ne treba dokazivati svoju nedunost jer se ona, vidjeli smo, pretpostavlja. Idue okrivljenikovo pravo jest pravo predlaganja dokaza koji mu idu u korist i pravo ispitivanja dokaza koji ga terete. Ako drava s monom i skupom mainerijom skuplja i predlae dokaze protiv okrivljenika, on mora imati mogunost predlaganja dokaza koji mu idu korist, a mora imati i mogunost oitovati se te ispitati dokaze koji ga terete. Jedino tako, uz jo neka zakonska prava, mogue je ostvariti naelo jednakosti oruja prema kojem svaka stranka u postupku mora imati jednako razumne mogunosti predstaviti svoje vienje spora pod uvjetima koji je ne stavljaju u podreeni poloaj naspram druge strane. Konano, treba spomenuti i jo jedan standard koji se takoer razvio kroz due vrijeme, a to je naelo izdvajanja nezakonitih dokaza. Bilo bi sasvim nepravino ako bi sudske odluke bile utemeljena na dokazima koji su pribavljeni na nezakonit nain pa zato dokazi koji su pribavljeni tekim krenjem zakona ne smiju uope ostati u spisu. Takvi dokazi moraju biti izdvojeni i sud ih uope ne smije koristiti pri odluivanju. Ova naela i standardi zajedniki su amerikom i hrvatskom kaznenom postupku. Ipak, izmeu ta dva sustava kaznenog procesnog prava postoje znatne razlike pri emu je teko rei koji je sustav bolji. Moda bismo mogli rei da je neki sustav zanimljiviji, ali to bi bio dojam koji se preteito mjeri medijskim predstavljanjem i dostupnou jednog sustava u odnosu na drugi. No, razlike su znatne, a neke sastavnice amerikog sustava uveli smo u hrvatski kazneni postupak i zato ih je vano prouavati, uoavati razlike i slinosti, radi boljeg razumijevanja jednog i drugog postupka.
6. SIMULACIJA SUENJA U KAZNENOM POSTUPKU
25
Jedna od uoljivijih razlika lei u tome to prema amerikom pravu odluku o krivnji donosi porota, najee 12 osoba koje nisu pravnici i koje odluuju na temelju predstavljenih im dokaza. U Hrvatskoj odluku o krivnji donosi sudac ili sudsko vijee, dakle pravno strune osobe koje takoer ocjenjuju na temelju predstavljenih im dokaza. U obje drave i sud je ovlaten pozivati svjedoke ili traiti neke dokaze, samo to se u Americi ini vrlo rijetko jer u tom sustavu povijesno pretee tzv. stranaki postupak gdje stranke u sporu nastoje uvjeriti porotu u ispravnost svojih gledita. U Hrvatskoj, takoer povijesno gledano, uloga je suda aktivnija jer je na ovim prostorima dugo bio na snazi postupak koji je imao snane inkvizitorne sastavnice; postupak je bio ustrojen kao uredovanje suda prema okrivljeniku, a ne kao spor dvije ravnopravne strane. Druga vana razlika jest u poziciji i obvezi okrivljenika koji odlui iskazivati u postupku. U Americi okrivljenik tada ima ulogu i obveze svjedoka, on prije iskaza polae prisegu i duan je govoriti istinu. Tuitelj ga ima pravo unakrsno ispitati kao i svakog drugog svjedoka obrane. Okrivljenik ne smije odbiti odgovor ni na pitanje koje bi ga moglo inkriminirati. U Hrvatskoj okrivljenik nema ulogu svjedoka, on ne polae prisegu, nije duan govoriti istinu, a u svakom trenutku moe odluiti da vie ne eli iskazivati ili da ne eli odgovarati na neija pitanja. Nikakav negativan zakljuak po njega ne smije biti izveden ako se okrivljenik koristi tim svojim pravom. Ovdje treba ukazati samo na jo jednu razliku izmeu amerikog i hrvatskog kaznenog postupka. Kod izvoenja dokaza uloga je suda u Americi pasivna, svjedoka ispituju samo stranke. Ameriki sudac vrlo se rijetko uputa u postavljanje pitanja svjedocima koje su stranke pozvale jer bi se na taj nain, kako to kae ameriki profesor Langbein, spustio u arenu stranakog sukoba gdje bi mu praina dvoboja zamutila vid. Sudac se samo uplie kada treba rijeiti spor oko (ne)doputenosti pitanja. Sudac u Hrvatskoj na raspravi je mnogo aktivniji te esto i sam ispituje svjedoke te odluuje koje dokaze treba provesti, a najee i sam, bez aktivnosti stranaka, odluuje kada treba zabraniti odgovor na neko pitanje. U Hrvatskoj smo preuzeli ameriki nain ispitivanja svjedoka; izravno ili glavno ispitivanje te unakrsno ispitivanje ve gledamo u naim sudnicama, ali to nije istovjetno amerikom nainu. Najnovije izmjene idu u tom pravcu i za oekivati je da e suenja u hrvatskim sudnicama biti u tom dijelu slinija amerikom nainu ispitivanja svjedoka. Upravo te podudarnosti, ali i razlike ono su to je dijelom predmet i obrazovanja kroz simulirana suenja. Uz uenje prava uenici, a i na-
26
stavnici, imaju mogunosti vidjeti nain ophoenja u sudu, tko se sve pojavljuje u sudnici i koju ulogu imaju te koja je uloga suda i sudskog postupka uope. Moda je najvanije da uenici mogu sami sudjelovati u sporenju i time vidjeti na svojoj koi to znai dokazati ili osporiti neku injenicu na nain koji je primjeren formalnom postupku i koji treba biti dostatno uvjerljiv i logian, istovremeno moebitno i snaan, ali na primjeren, kulturan i civilizacijski nain. Simulacije suenja su, kako bi to rekli nai partneri, win-win situacija. Nitko ne gubi i svi dobivaju. Suci u novoj poziciji rada s uenicima i nastavnicima imaju priliku prenijeti svoja znanja, ali i stei nova znanja i iskustva u osjetljivom podruju obrazovanja mladih ljudi kojima imaju priliku objasniti osnove sudbenog sustava i postupka, emu on slui te moda i pokazati da sudstvo i nije tako loe kako se o njemu esto pie. Nastavnici imaju mogunost ui u drugaije podruje, pripremiti uenike, a potom i svjedoiti njihovoj preobrazbi u vrsne odvjetnike, pripremljene svjedoke, vjetake i okrivljenike koji se u sudnici osjeaju kao u svojoj sobi, ali se istovremeno ponaaju primjereno sudnici te sigurno, ali i odluno u zastupanju svojih stavova. Konano, uenici kroz igranje uloga spoznaju drugi svijet koji ima svoja pravila i nain ivota, a bez kojega je demokratsko drutvo nezamislivo jer u njega ulaze mnogi ljudi kada vie nemaju drugih naina za ostvarenje nekog svojeg prava, ivotnog pitanja ili rjeavanje spora. U tom svijetu uenici ue neka nova pravila razmiljanja i ponaanja koja im mogu pomoi pri snalaenju u esto okrutnom svijetu odraslih. Istovremeno, mogu spoznati ulogu suda i strunjaka koji se na sudu pojavljuju te vidjeti da sudovi postoje zbog graana, a ne graani zbog sudova. Simulacija suenja u obrazovnom srednjokolkom programu svakako moe pridonijeti ostvarenju navedenih ciljeva. Ovaj prirunik samo je neizbjean alat koji pomae sudionicima u tom procesu koji je usmjeren prvenstveno demokratskom i civilizacijskom obrazovanju mladih ljudi kroz otvoren i meusobno uvaavajui dijalog. Konaan je rezultat, bez imalo patetike, na tom podruju, boljitak svih nas.
7. SIMULACIJA SUENJA U PARNINOM (GRAANSKOM) POSTUPKU
27
7. Simulacija suenja u parninom (graanskom) postupku2

Svaki sudski postupak bez obzira na granu sudovanja odreen je unaprijed utvrenim pravilima koja vrijede za itav postupak od njegova pokretanja do njegova zavretka. Ta pravila odreuju se u kontinentalnom, ali sve vie i u sustavu zakona Common Law. U Republici Hrvatskoj postupanje suda, stranaka i drugih sudionika u postupku (punomonika, svjedoka, vjetaka, dravnih tijela) ureena su Zakonom o parninom postupku. Svaki zakon, a pogotovo postupovni propis kao to je to zakon o parninom postupku, ureuje jasna pravila postupanja sa svrhom da se nakon provedenog postupka po tim jasnim i unaprijed postavljenim pravilima donese zakonita odluka. Dakle, pravila procedure nisu sama sebi svrha ve postoje zato da rezultat postupanja po tim unaprijed ureenim pravilima dovede do zakonitog rezultata, pruanja pravne zatite jednoj od stranaka u postupku bez obzira radi li se o onoj stranci koja je inicirala postupak traei da joj se prui odreen oblik pravne zatite ili se radi o onoj stranci koja je uvuena u postupak kao tuena stranka. Parnini postupak temelji se na odreenim naelima kao to je naelo da sud odluuje samo u granicama postavljenog zahtjeva, to znai da ne moe dosuditi vie od onog to se trai niti neto drugo od onog to se trai. Takoer u parninom postupku vrijedi naelo da stranke slobodno raspolau svojim pravima, to znai da tuitelj moe u svako doba odustati od svog zahtjeva a da ga u tome bilo tko ne moe sprijeiti, a tuena stana moe u svako doba priznati zahtjev i time preuzeti obvezu ispunjenja onog to se od nje trai. Sud odluuje na temelju usmenog raspravljanja, s time da svaka stanka mora imati pravo izjasniti se o zahtjevu i tvrdnjama druge strane. Zato se kae da pravila parninog postupka nisu nita drugo nego pravila dobrog odgoja gdje se svakom daje mogunost izjasniti se o argu2 uro Sessa, sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske
28
mentima druge strane i u tom izjanjavanju mora mu se osigurati da to uini slobodno i bez ogranienja. Naravno, zbog prava, koja proizlaze iz Ustava RH i Europske konvencije o ljudskim pravima, da svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni sud u fer postupku i u razumnom roku odlui o njegovim pravima i obvezama, pravila postupka koja osiguravaju poteno suenje (fer postupak) imaju brojna i sloena pravila koja su jamstvo ostvarivanja Ustavom ustanovljenog prava. Posebno to moe doi do izraaja u predmetu koji imamo pred sobom. To zato to se u ovom predmetu od suda zahtijeva da prui tuitelju sudsku zatitu zbog povrede njegova prava na ast, ugled i dostojanstvo koje mu je povrijeeno lankom u novinama. Sloenost ovakvog postupka, a i svakog drugog u kojem se odluuje o takvoj pravnoj zatiti, lei u tome to s jedne strane titi osobno pravo svakog na njegovu ast, ugled i dostojanstvo koje je povrijeeno nekom neistinitom tvrdnjom ili komentarom koji objektivno prikazuje takvu osobu kao neasnu, bez ugleda i recimo to tako vrijednu svakog prezira, a s druge strane mora se tititi i pravo slobode javne rijei, pravo na slobodno izraavanje i pravo javnosti da zna i bude informirana. Te dvije tendencije apsolutno su suprotstavljene i nije ih lako pomiriti, ako je to uope mogue. No, valja imati na umu da niti jedno od ovih prava, koja su inae impostirana i u naem Ustavu, nema jau snagu ili veu vanost pa je stoga uloga suda u svakom takvom postupku nai pravinu ravnoteu. Pri tome se polazi od nekih pomonih pravila kao to je primjerice pravilo da su injenice svete, a komentari slobodni, dakle da se ne smiju objavljivati neistine kao i to da svako ogranienje slobode javne rijei kada se odreuje bilo zakonom bilo sudskom presudom u konkretnom postupku mora biti takvo da je u funkciji i u ravnotei s pravom koje se titi i da je takvo ogranienje nuno u demokratskom drutvu. (l. 10. Europske konvencije o zatiti ljudskih prava i temeljnih sloboda). U ovom postupku tuitelj od izdavaa trai isplatu odreenog iznosa. Taj iznos nije nikakvom vagom izmjerena svota koja bi bila ekvivalent povrijeene asti, ugleda i dostojanstva tuitelja, ve je taj iznos zadovoljtina (satisfakcija) za tuitelja, jer ako mu bude isplaena, on moe za sebe ostvariti neku drugu materijalnu korist kao svojevrsnu utjehu. Zato uvijek kada se barata tzv. duevnim bolima to je samo termin kojim se eli dati sadraj takvoj nematerijaliziranoj teti.
8. DVA GLAVNA PRAVOSUDNA SUSTAVA
29
8. Dva glavna pravosudna sustava

KRATKA POVIJEST DVAJU PRAVOSUDNIH SUSTAVA
Rjenik Blacks Law opisuje Civil Law kao Graanski zakon Rima... izvorno provoen u Rimskom Carstvu, koji je jo u primjeni u kontinentalnoj Europi i u veini ostatka svijeta. Ovaj pisani rimski akt moe se smatrati izdankom prvog zakonskog akta koji je napisao Hamurabi 1792. pr. Krista u Babilonu. Nakon pada Rimskog Carstva vei dio Europe vratio se nepisanom sustavu narodnog prava baziranom na obiajima i moralnom zakonu. Tijekom srednjeg vijeka u Europi, poevi otprilike od 11. stoljea, razvio se novi sustav kako crkvenih tako i dravnih zakona, s profesionalnim odvjetnicima, sucima i pravnikim kolama. Poevi od dokumenta Magna Carta iz 1215. godine te drugih dogaaja iz 16. stoljeu, engleski kraljevi bili su primorani dati odreena prava graanima, a to je vodilo stvaranju Common Law ili kontradiktornog sustava. Ovaj su sustav u Ameriku prenijeli kolonisti. Pravosudni sustav koji se primjenjuje u SAD-u razvio se u Velikoj Britaniji. Drugi glavni pravosudni sustav nastao je u kontinentalnoj Europi i vue korijene iz rimskog prava. Oba sustava potuju vladavinu zakona te neovisno i nepristrano sudstvo. Ova se dva sustava esto opisuju kao kontradiktorni i inkvizitorski sustav. Mnoge sudnice u dananjoj Europu bile bi uvrijeene kad bi ih se opisalo kao inkvizitorske. Izraz ih podsjea na razdoblje inkvizicije, kada su se krila ljudska prava mnogih pojedinaca. Vano je znati da se ovi sustavi razvijaju i mijenjaju, prihvaajui iskustva drugih. U Hrvatskoj je sudski sustav kombinacija tradicionalnog sustava, koji se koristi u kontinentalnoj Europi, i elemenata britanskog sustava. Common Law sustav opisuje se kao kontradiktorni sustav.3 Pretpostavlja da e se do pravde doi suprotstavljajui oprene stavove. Svaka strana (ili protivnici) u graanskom ili kaznenom postupku treba to vre i uvjerljivije prikazati svoj stav. Svaka strana mora uiniti sve to moe da pobije protivnike svjedoke, dokaze i argumente. Kontra3 Margaret S. Branson, Civic Mosaic: Comparing Political Systems Around the
World, Center for Civic Education, Calabasas, California. Tradicionalni opisi dvaju pravosudnih sustava preuzeti su iz navedene knjige i koriste se s doputenjem autorice.
30
diktorni sustav pretpostavlja da se suci ponaaju poput arbitara. Istina e izai iz potene i nadahnute polemike. Glavna je uloga porote da poslui kao presuditelj o injenicama. Porotnici trebaju biti nepristrani. Oni trebaju sluati dokaze koji se iznose u procesu i trebaju odluiti tko govori istinu i koja strana zasluuje pobjedu. Sustav graanskog zakona koristi takozvanu inkvizitorsku proceduru za razliku od kontradiktorne procedure Common Law. Do istine bi se trebalo doi ispitivanjem injenica pod vodstvom suca za razliku od suprotstavljanja obrane i optube. U sustavu Common Law sudac ima pasivniju ulogu i ima ulogu nepristranog arbitra. U sustavu Civil Law sudac preuzima inicijativu i vodi sluaj. Njegova je uloga voditi istragu, provjeravati dokaze i sasluavati svjedoke. Pravo na suenje pred porotom u kaznenim sluajevima postoji u oba zakonodavna sustava, ali uloga se i oblik porote razlikuju. U sustavu Civil Law porota se moe sastojati od 12 osoba izabranih da predstavljaju presjek drutvene zajednice. Moe imati oblik laika savjetnika u Vijeu sa sucem i ne mora biti obvezatno da donesu jednoglasnu odluku. Common Law sustav primjenjuje se samo u zemljama engleskoga govornog podruja, dok Civil Law sustav ima iri doseg. Danas se primjenjuje u veini europskih zemalja, kao i u Aziji, Africi i Junoj Americi. Takoer se primjenjuje u kanadskoj pokrajini Qubecu i u amerikoj saveznoj dravi Louisiani.
8.1. Usporedba sudskog postupka u Hrvatskoj i SAD-u: slinosti i razlike

Provedite raspravu u razredu o usporedbi izmeu amerikoga i hrvatskog pravnog sustava. Naglasak treba biti na oba sustava da bi se razum jela njihova bit. Budite oprezni i nemojte ocjenjivati koji je od ta dva sustava bolji. Sudac u Hrvatskoj u kaznenom predmetu trai gotovo stopostotnu sigurnost u pogledu tereta dokaza za razliku od amerikog standarda izvan razumne sumnje. U kaznenome predmetu u Hrvatskoj sude jedan sudac i dva porotnika. U hrvatskom postupku dravni odvjetnik sjedi na desnoj strani, za stolom okrenutim prema sucu, obrana sjedi na lijevoj strani, a svjedok tijekom svjedoenja sjedi za malim stolom licem okrenut prema sudskom vijeu. Iako se optueniku postavljaju pitanja, u hrvatskom sustavu optuenik se ne smatra svjedokom. Optuenik prema tome nije obvezan govoriti istinu!
9. PRIPREMA SUENJA
31
9. Priprema suenja
9.1. Rjenik sudnice
Potrebno je posvetiti dovoljno vremena svladavanju pojmova koji se upotrebljavaju na suenjima, kao to su iskaz svjedoka, uvodna rije, zavrna rije itd. Na svakom suenju upotrebljavaju se tehniki i struni pojmovi koje treba definirati i koje uenici moraju razumjeti. Afidavit, izjava pod prisegom pisana izjava o injenicama dana pod prisegom pred osobom ovlatenom za prisege. Afirmativna obrana odgovor optuenika na tubu koji sadri nove injenice i argumente koji bi mogli biti povoljni za optuenika. Optuba kaznena optuba koja nije dokazana. Odvjetnik osoba koja obavlja privatnu praksu u najmanje jednoj jurisdikciji i koja je ovlatena zastupati klijente u kaznenim i graanskim predmetima. To ukljuuje pravno savjetovanje, sastavljanje pravnih dokumenata i zastupanje stranaka pred sudovima, upravnim tijelima i ostalim suditima. Izvan (razumne) sumnje razina dokaza koja je potrebna da se osoba osudi za kazneno djelo. Ona ne znai uvjeren sto posto, ve znai da nema razumne sumnje u krivnju. Pro se pravni pojam za sluaj prijavljen bez odvjetnika; na latinskom in propria persona, to znai u svoju vlastitu, za samoga sebe. Krenje, prekraj povreda zakona, dunosti ili neke druge obveze, ukljuujui obveze iz ugovora ili jamstava injenjem ili neinjenjem. Uzronost, izazivanje tete ono to nanosi tetu nekom ili neem. Optuba formalno optuivanje za kazneno djelo, zloin. Graanski predmet postupak koji nije kazneni, parnica koja se pokree radi ostvarivanja prava ili obeteenja. Komparativna nepanja, nehaj, greka u parnici za naknadu tete utvrenje da je tuitelj djelomino u krivu, ne zasluuje punu odtetu za nanijete povrede. Na primjer, ako 40% krivnje za neki nesretni sluaj poiva na tuitelju, njegova e odteta biti umanjena za 40%. Tuba (1) prva pravna isprava koja se ulae u jednoj graanskoj parnici. Ukljuuje izjavu o povredi ili teti koju je tuenik nanio tuitelju
32
i zahtjev za obeteenje koje e naloiti sud; (2) U kaznenom predmetu izjava dana pod prisegom da je optuenik poinio djelo koje ima obiljeje kaznenog djela za koje ga se tereti. Nehaj koji izaziva posljedice obrana kod koje se utvruje da tuitelj i optuenik dijele krivnju za djelo poinjeno iz nehaja. Ako se dokae, tuitelj ne moe biti obeteen. Kazneni predmet kazneni postupak koji pokree tuitelj/dravni odvjetnik zaposlen od strane savezne, dravne ili lokalne vlasti kojim se osoba optuuje za poinjenje kaznenog djela. teta/odteta (1) povreda ili gubitak koji je pretrpjela neka osoba grekom neke druge osobe; (2) novac koji se trai ili je isplaen na osnovi sudskog naloga tuitelju zbog pretrpljenih povreda ili gubitaka. Zakonito postupanje pretpostavka da svaka osoba koja sudjeluje u nekom pravnom sporu ima pravo na pravinu raspravu ili suenje. Zahtjevi za zakonitim postupanjem razlikuju se od situacije do situacije, no u naelu podrazumijevaju obavijest o optubama i mogunost da osoba bude sasluana. Dunost zakonska obveza. Dokazi izjave svjedoka ili fiziki predmeti koji se predoavaju sudu radi dokazivanja da je neto istinito ili da se dogodilo. Ispitivanje odvjetnikovo postavljanje pitanja svjedoku na suenju ili izvanraspravni iskaz. Kada odvjetnik ispituje svjedoka kojeg je pozvao da svjedoi na sudu, ispitivanje se naziva izravnim (direktnim) ispitivanjem. Kada odvjetnik suprotne strane ispituje svjedoka, ispitivanje se naziva protuispitivanjem (ili unakrsnim ispitivanjem). injenica neto to zaista postoji, poznati dogaaj ili stvar. uvenje (rekla-kazala) dokazi koje je svjedok od nekog uo. Izuzeti svjedoka pokazati da je svjedok nevjerodostojan Optunica formalno optuivanje za kazneno djelo to ini sudac na hrvatskom sudu, a velika porota (grand jury) na amerikom sudu. Nevin nije kriv ili odgovoran za neko djelo ili dogaaj. Porota u sudskom postupku grupa mukaraca i ena izabranih da sluaju i provjeravaju odreene injenice te utvrde istinu. Pravna odgovornost obveza da se neto uini ili ne uini. Tuenik u parnici za naknadu tete snosi pravnu odgovornost zbog toga to je propustio postupati s dunom panjom zbog ega je tuitelj pretrpio tetu.
9. PRIPREMA SUENJA
33
Nehaj, nehat propust da se primijeni razumna koliina panje u nastojanju da se neto uini ili ne uini to onda ima za posljedicu tetu ili povredu nanijetu drugoj osobi. Nije kriv odluka u kaznenom postupku da dravno odvjetnitvo/tuiteljstvo nije uspjelo dokazati da je optuenik kriv. Tuitelj oteena stranka u graanskom postupku koja pokree parnicu protiv navodnog prekritelja. Dravno odvjetnitvo, tuiteljstvo (optuba) dravni odvjetnik koji pokree kazneni postupak u ime drave protiv optuenika u kaznenom predmetu. Neposredni uzrok u sluaju nehaja ovaj pojam oznaava ograniavanje odtete koju tuenik mora platiti samo na onu tetu koja je razumno predvidljiva posljedica tuenikovih tetnih radnji. Pobijati iznijeti informacije koje osporavaju ili oduzimaju uinak nekog argumenta. Pobijanje predoenje injenica sudu koje pokazuju da svjedoenje nekog svjedoka ili dokazi koje je predoila suprotna strana nisu istiniti. Dogovor parniara o tonosti injenica (stipulacija) (1) dogovor stranaka u sporu ili sudskom postupku da je neka injenica istinita ili neprijeporna; (2) dogovor stranaka o konkretnom postupku ili radnji kao to je stipulacija da bi se produljilo vrijeme za odgovor na tubu. Svjedoenje, iskaz dokazi koje svjedok iznosi pod prisegom. Svjedok osoba koja ima saznanje o injenicama koje su povezane s predmetom u kojemu se sudi i koja svjedoi. Tuba zbog skrivljene smrti sudski postupak koji pokree obitelj pokojnika protiv osobe koja je skrivila smrt.
9.2. Sudnica
Formalnost koja vlada na sudu ukazuje na ozbiljnost sudskog postupka i poticaj je graanima da potuju instituciju ije sudske odluke nekim ljudima ponekad zauvijek promijene ivot. Uenici mogu iskazati potovanje prikladnim odijevanjem, primjerenim jezikom, pristojnim ponaanjem poput ustajanja kada sudac ulazi u sudnicu ili kada vam se izravno obraa pri emu se trebate uljudno zahvaliti (Hvala, asni sue). Uenici trebaju nauiti kako meusobno komunicirati u sudnici, kako se obraati odraslim osobama te da je nedopustivo bilo se s kime
34
svaati tijekom suenja. Grafiki prikaz izgleda sudnice u hrvatskom odnosno amerikom sustavu uenicima e pruiti sliku funkcioniranja dvaju pravosudnih sustava. Opirnije u poglavlju Usporedni prikaz dva pravosudna sustava. Razgovarajte o sudskom osoblju i njihovim ulogama: sucu, svjedocima, poroti i ostalima. To e uenicima omoguiti razumijevanje uloge osoba koje rade na sudu. Vrlo je korisno usporeivanje hrvatskog i amerikog pravosudnog sustava. Napomena: U Hrvatskoj sudac diktira zapisniaru ono to e biti zapisano u slubenom zapisniku sa suenja. U amerikom sustavu sudski zapisniar biljei svaku rije izgovorenu tijekom sudskog postupka.
9.2.1. Grafiki prikaz sudnice u hrvatskom sustavu suenja
Sudsko vijee predsjedajui sudac (profesionalni sudac) tri suca porotnika
Tuiteljstvo
Obrana
Svjedok
Drugi svjedoci
Drugi promatrai
9. PRIPREMA SUENJA
35
9.2.2. Grafiki prikaz sudnice u amerikom sustavu suenja

Sudac Svjedok
Porota
Obrana
Tuiteljstvo
Drugi svjedoci
9.3. Prikaz odvijanja suenja za uvjebavanje

Upotreba prikaza koji biljei tijek suenja uenicima e posluiti kao pregled onoga to se dogaa u sudnici i pomoi da ovladaju i steknu sigurnost za izvoenje simuliranog suenja i bez tog prikaza. Opirnije u poglavlju Usporedni prikaz dva pravosudna sustava. Za uvjebavanje kratkog simuliranog suenja moe se koristiti predmet Drava protiv Randalla (kazneni predmet) i predmet, Vickers protiv Hearsta (graanski predmet). Oba ova predmeta imaju samo 4 svjedoka i slue kao skraen i prihvatljiv oblik za uvjebavanje ispitivanja s ciljem shvaanja vanosti iskaza svjedoka i mogunosti primjene prava na injenice iz svakog konkretnog predmeta.
36
9.4. Odabir predmeta

Kod odluivanja koji ete predmet izabrati morate voditi rauna o broju uenika, ciljevima koje ima razred ili skupina, o tome je li se grupa sastaje u vrijeme nastave ili izvan nje, o posebnim interesima uenika, dostupnosti prevedenih materijala, sloenosti iskaza svjedoka i/ili eventualnoj mogunosti izvoenja suenja pred nekim auditorijem. Kazneni predmet poput Drava protiv Randalla moe jako dobro posluiti u ogranienim vremenskim mogunostima i pogodan je kao uvod u postupanje u nekom sloenijem predmetu. (Vidi 13. Popis predmeta za simulirano suenje.) Proitajte predmet Simon protiv Swifta i Gimnazije Eastside. Nakon to uenici prvi put vide materijale, treba im omoguiti da se upoznaju s bogatstvom izvora informacija koje im stoje na raspolaganju. Pokaite im saetak, tubu i odgovor na tubu, popis svjedoka, izjave svjedoka, dokazne predmete, popratne materijale, popis prigovora.
9.5. Koraci od kojih se sastoji suenje

Materijali koji se odnose na pojedine korake suenja putokaz su pomou kojeg e uenici shvatiti da redoslijed tijekom suenja nije proizvoljan. Redoslijed suenja temelji se na naelima koja su pretpostavka zakonitog postupanja.
9.5.1. Koraci u graanskom postupku (amerikom i hrvatskom)

1. Sudski slubenik poziva na red u sudnici, imenuje se sluaj 2. Prisega porote 3. Uvodna rije tuitelja 4. Uvodna rije tuenika 5. Prisega svjedoka 6. Izravno ispitivanje svjedoka tuitelja 7. Protuispitivanje svjedoka tuitelja 8. Izravno ispitivanje svjedoka tuitelja 9. Protuispitivanje svjedoka tuitelja 10. Izravno ispitivanje svjedoka tuitelja 11. Protuispitivanje svjedoka tuitelja 12. Izravno ispitivanje svjedoka tuenika
9. PRIPREMA SUENJA
37
13. Protuispitivanje svjedoka tuenika 14. Izravno ispitivanje svjedoka tuenika 15. Protuispitivanje svjedoka tuenika 16. Izravno ispitivanje svjedoka tuenika 17. Protuispitivanje svjedoka tuenika 18. Zavrna rije tuitelja 19. Zavrna rije tuenika 20. Pobijanje od strane tuitelja 21. Upute suca poroti (odvija se u prostoriji za porotu) 22. Porota izabire predsjednika 23. Porota razmilja prije donoenja odluke 24. Porota objavljuje odluku 25. Ako je presuda odgovoran, o naknadi tete odluuje se kasnije 26. Ako je presuda nije odgovoran, optuba se odbacuje 27. Sudac objavljuje odluku na kraju suenja ili neki drugi dan 28. Hrvatski parnini postupak: izostavite korake 6.3.2. i od 6.3.21. do 6.3.26. i dodajte suevo ispitivanje svjedoka.
9.5.2. Koraci u amerikom kaznenom postupku

Koraci prije suenja: 1. Povreda kaznenog zakona 2. Optunica 3. Odgovor na tubu 4. Odvjetnici se pripremaju za suenje Koraci u sudnici prije suenja: 5. Sudski slubenik poziva na red u sudnici, poinje itanje optunice 6. Odabir porote 7. Prisega porote Poinje suenje: 8. Uvodna rije optube 9. Uvodna rije optuenika 10. Prisezanje svjedoka (provodi se za svakog novog svjedoka) 11. Izravno ispitivanje svjedoka optube 12. Protuispitivanje svjedoka optube 13. Izravno ispitivanje svjedoka optube 14. Protuispitivanje svjedoka optube 15. Izravno ispitivanje svjedoka optube 16. Protuispitivanje svjedoka optube
38
17. Izravno ispitivanje svjedoka obrane 18. Protuispitivanje svjedoka obrane 19. Izravno ispitivanje svjedoka obrane 20. Protuispitivanje svjedoka obrane 21. Izravno ispitivanje svjedoka obrane 22. Protuispitivanje svjedoka obrane 23. Zavrna rije optube 24. Zavrna rije optuenika 25. Pobijanje od strane optube Ako postoji porota: 26. Sueve upute poroti 27. Izbor predsjednika porote 28. Razmiljanje porotnika prije donoenja odluke 29. Porota objavljuje presudu 30. Ako je presuda kriv, o kazni se odluuje kasnije 31. Ako je presuda nije kriv, optuba se odbacuje
9.5.3. Koraci u hrvatskom kaznenom postupku

1. Najavljuje se predmet i predstavlja vijee sudaca. Predsjednik vijea pita odvjetnike imaju li prigovor na sastav vijea. 2. Predsjednik vijea utvruje nazonost zastupnika dravnog odvjetnitva i obrane. 3. Utvruje se identitet optuenika i postavljaju mu se pitanja kojima se utvruje identitet: ime, ime oca i majke, datum roenja, adresa, nacionalnost, zanimanje, imovinsko stanje, brano stanje, djeca, obrazovanje, vojna sluba. 4. Dravni odvjetnik ita optunicu dok optuenik stoji. 5. Sudac pita optuenika je li razumio optube, podsjea ga na njegova prava i upozorava ga na odreene stvari (nema upozorenja na obvezu iskazivanja istine). 6. Sudac objanjava optueniku mogunosti izjanjavanja (nisam kriv, bez odgovora i kriv) i trai od optuenika da se izjasni o krivnji. 7. Dravni odvjetnik predlae dokaze koje e podastrijeti i u koju svrhu (iznosi to e dokazati tim dokazima/injenicama, koje elemente kaznenog djela). 8. Odvjetnik optuenog predlae dokaze koje e podastrijeti i u koju svrhu (iznosi to e dokazati tim dokazima/injenicama, koje elemente kaznenog djela). 9. Predsjednik vijea pita odvjetnike obiju strana da li se slau ili se protive ponuenim dokazima. Potom vijee odluuje koji e
9. PRIPREMA SUENJA
39
dokazi biti izneseni i kojim redoslijedom. U naelu vijee najprije slua iznoenje dokaza optube. Predsjednik vijea poziva prvog svjedoka. 10. Svjedok odgovara na pitanja predsjednika vijea: ime, oevo ime, datum roenja, zanimanje, adresa i eventualno srodstvo s optuenikom. 11. Predsjednik vijea poziva svjedoka na prisegu: Bit ete sasluani kao svjedok i dunost vam je govoriti istinu i iznijeti sve to vam je poznato u vezi s predmetom. Lano svjedoenje je kazneno djelo. Niste obvezni odgovarati na sva pitanja ako bi odgovor mogao vas ili vae blinje izloiti sramoti, nanijeti vam znatnu tetu ili vas izloiti kaznenom progonu. Jeste li razumjeli? 12. Dravni odvjetnik ispituje svjedoka. 13. Obrana postavlja pitanja svjedoku. Sugestivna pitanja nisu doputena. 14. Predsjednik vijea, suci profesionalci i suci porotnici postavljaju pitanja radi razjanjenja ili dopune svjedokova iskaza. 15. Predsjednik vijea pita svjedoka ima li jo to dodati. 16. Koraci 916 ponavljaju se kod svih svjedoka optube. 17. Predsjednik vijea poziva svjedoke obrane (nakon to su izneseni svi dokazi optube). Koraci 916 ponavljaju se i kod svih svjedoka obrane. 18. Dokazi se diktiraju u zapisnik nakon iskaza svakog pojedinog svjedoka. 19. Optuenik pristupa. Predsjednik vijea trai od optuenika da svojim rijeima ispria to se dogodilo. 20. Odvjetnik obrane moe ispitivati optuenika, a nakon toga moe ga ispitivati dravni odvjetnik. 21. Predsjednik vijea na kraju postavlja optueniku pitanja radi raz janjenja i nadopune zbog eventualnih nejasnoa u optuenikovu iskazu. 22. Predsjednik vijea pita da li postoji prijedlog za dopunu izvoenja dokaza, a vijee odluuje ako takav prijedlog za izvoenje dodatnih dokaza postoji. 23. Zavrna rije dravnog odvjetnika. 24. Zavrna rije obrane. 25. Predsjednik vijea trai da optuenik ustane i pita eli li jo neto dodati, a isto pita i sve ostale sudionike u postupku. 26. Suci vijeaju i objavljuju presudu (u zasebnoj prostoriji, no za potrebe ovog simuliranog suenja pred cijelom grupom).
40
9.6. Pripremanje uenika za suradnju

Uenici trebaju stei vjetine suradnikog uenja koje e koristiti u izvedbi simuliranog suenja. Vano je napraviti nekoliko vjebi o suradnji na ostvarivanju zajednikih ciljeva. Od posebne je vanosti visok stupanj suradnje meu uenicima koja je nuna za uspjenost simuliranih suenja. Rezultati nedavnih istraivanja pokazuju da aktivnosti suradnikog uenja kod uenika potiu kognitivna postignua iz raznih podruja i poboljavaju njihove stavove prema koli i meusobnim odnosima. Opirnije u poglavlju 12. Suradniko uenje.
9.7. Anglosaksonski i kontinentalni sustav

Ova tema otvara prostor za usporeivanje amerikoga i hrvatskog sustava i ukazivanje na slinosti i razlike.
9.8. Podjela uloga u simuliranom suenju

to je zadatak svake od uloga? Postoji nekoliko moguih naina podjele uloga uenicima: nasumce, molba za dodjelu pojedine uloge, odluka uitelja, i sl. Ispunite molbe za dodjelu pojedine uloge u simuliranom suenju. Opiite uloge i vjetine koje su neophodne, ali trudite se ohrabrivati uenike. Razmislite o tome da provedete razrednu provjeru koja e potvrditi vjetine pojedinih uenika prije no to ponu ispunjavati molbe za dodjelu uloga. Ti bi bio odlian odvjetnik jer zna kako uvjeriti ljude. Kako ukljuiti cijeli razred, uloge: Sudac/suci 1 ili 2, ili vie u Hrvatskoj. Samo odrasli, ili odrasli i uenici zajedno. Napomena: u Hrvatskoj u kaznenim predmetima postoje suci porotnici, ali ne u graanskim. Svjedoci (6 ili 12) ukljuujui optuenika, plus rezervni svjedoci. Odvjetnici optube i obrane (8 na svakoj strani). Sudski slubenik (1) sudski redar (1). Porotnici: svi kojima nije dodijeljena nijedna uloga ili uenici nekog drugog razreda (samo u amerikom postupku). Ostale mogunosti: sudski izvjestitelj, umjetnik-crta u sudnici, predstavnik medija.
9. PRIPREMA SUENJA
41
Druga je mogunost da uloge napiete na papirie u eir, pa da ih ue nici izvlae, ili da uitelj izabere uenike na temelju poznavanja njihovih radnih sposobnosti. Uenicima treba ponuditi mogunost brze i lake zamjene uloga ako to smatraju potrebnim. Zamolite uenike da potvrde to e raditi u okviru svoje uloge.
9.8.1. Upitnik za podjelu uloga

Molimo da navede 3 uloge po svom izboru od 1 do 3. Broj 1 je tvoj prvenstveni izbor. Molimo da na poleini ovog lista papira napie razloge svog odabira. IME:________________________________ DATUM: ____________________ Tri uloge koje elim su: 1._______________________________________ 2._______________________________________ 3._______________________________________ Odvjetnici optube (4) 1. Uvodna i zavrna rije 2. Izravno ispitivanje Kelly Simon i protuispitivanje Terrya Swifta 3. Izravno ispitivanje Morgana Pearcea i protuispitivanje Aubreya Bradya 4. Izravno ispitivanje Lynna Ropera i protuispitivanje Aubreya Bradya Odvjetnici obrane (4) 1. Uvodna i zavrna rije 2. Izravno ispitivanje Terrya Swifta i protuispitivanje Kelly Simon 3. Izravno ispitivanje Aubreya Bradya i protuispitivanje Morgana Pearcea 4. Izravno ispitivanje Jamiea Hagara i protuispitivanje Lynna Ropera Svjedoci (6) Kelly Simon ____ Morgan Pearce ____ Lynn Roper Terry Swift ____ Aubrey Brady ____ Jamie Hagar Sudac (2) Sudski slubenik (2)
42
9.9. Profesionalne odgovornosti u simuliranom suenju

SVJEDOCI
Vaa je odgovornost istinito odgovoriti na pitanja o injenicama vezanima uz sluaj. Pokuajte zamisliti koje su druge injenice vezene uz navedene injenice. U svojim odgovorima ne moete promijeniti priu koju ste dali u svojoj izjavi. Kada svjedoite, ne smijete itati svoju izjavu ili imati biljeke. Trebali biste znati to se dogodilo. Va je zadatak uiniti sve da sudac i porota uju najvanije dijelove vae izjave. Djelujte samouvjereno i govorite polagano i glasno tako da vas je lako uti. Ako ne znate odgovor na pitanje, recite Ne sjeam se. Ako ste struni svjedok, svakako navedite podatke o svojem strunom znanju i iskustvu. Tijekom unakrsnog ispitivanja zamolite odvjetnika da ponovi pitanje ukoliko ga ne razumijete. Dajte si vremena prije no to odgovorite. Moda ete samo trebati rei da ili ne. Ako se va odvjetnik usprotivi tome da date odgovor, ne iznosite nikakve informacije dok sudac ne odlui. Va je zadatak: 1. itajte svoju izjavu svjedoka toliko puta koliko je potrebno da je zapamtite. Kada budete pozvani, djelujte samouvjereno i jasno govorite. Svakako se pobrinite da znate slovkati svoje prezime. Odluite koja e biti vaa dob, adresa i zanimanje, ako se to od vas bude trailo. 2. Nastojte doista misliti o sebi kao da ste ta osoba i osjeajte ono to bi ona osjeala. Budite u toj ulozi kada svjedoite. Neka vae lice odraava ono to govorite (tugu, odlunost, itd.) Neka ritam vaih odgovora bude u skladu s ritmom pitanja koja postavljaju sudac ili odvjetnik tako da ne zvue kao da su naueni napamet. 3. Svojoj pisanoj izjavi dodajte to je manje mogue dodatnih podataka i vodite rauna o tome da oni nisu u kontradikciji s vaim drugim izjavama. Ne nagaajte koji je odgovor, ako ne znate. 4. Ako pogrijeite, dopustite svojem odvjetniku da vam pomogne ispraviti pogreku tako da ponovno postavi pitanje. 5. Na direktnom ispitivanju odgovarajte na pitanja s vie rijei, ne samo s da ili ne. Pazite da ne budete preopirni. Nastojte naglasiti najvanije injenice koje bi sudac ili porota trebali uti. 6. Ne komentirajte druge svjedoke ili odvjetnike.
9. PRIPREMA SUENJA
43
ODVJETNICI
Odredite koja e biti teorija vaeg sluaja. Vaa teorija sastoji se od jednostavne, logine prie koja objanjava vau verziju onoga to se uis tinu dogodilo. Ona mora biti usklaena s dokazima koje imate i sa zdravim razumom i shvaanjem porote o tome kako se stvari dogaaju. Objedinite injenice kojima raspolaete: 1. Pobrinite se da iznesete injenice koje najvie koriste vaem sluaju i povezuju injenice s vaom teorijom sluaja, vaim teretom dokaza odgovornosti i sa zakonom. 2. Koji e svjedoci biti od najvee koristi na vaoj strani? Zato? 3. Koji su konkretni dokazi najkorisniji za va sluaj i koji bi svjedok trebao svjedoiti o tom dokazu? Napravite popis svih nedosljednosti i moguih slabosti u priama/svjedoenjima vaih svjedoka. Razmislite o nainima na koje vai svjedoci mogu objasniti te slabosti poroti ili sucu na istinit nain koji e izazvati suosjeanje za svjedoka. 4. Odredite koje injenice mogu oslabiti priu suprotne strane: Dokaz nije pouzdan. Dokaz nema smisla. Dokaz nita ne dokazuje. Neki podaci ine njihovu priu manje uvjerljivom. Napravite popis nedosljednosti i moguih slabosti u priama/ svje doenjima svjedoka. Napravite popis VODEIH pitanja (na koja se odgovara samo s da i ne) usmjerenih na slabljenje vjerodostojnosti svjedoka. U stupac s desne strane upiite odgovor koji oekujete od tog svjedoka, s referencom na stranicu i broj retka u tekstu materijala za suenje gdje ste pronali taj podatak. Koji podatak elite da porota uje na samom kraju da bi se tako ostavio trajni uinak? Napiite vodee pitanje pomou kojeg ete istaknuti ono najvanije to elite da porota sazna od tog svjedoka. 5. Razgovarajte sa svjedocima i sastavite popis vanih injenica. Pripremite se za suenje: 6. Odluite kojim ete redom zvati svjedoke. Dajte popis slubeniku na poetku suenja. 7. Napiite pitanja kojima elite dobiti vane injenice u vezi s vaim sluajem.
44
8. Svim svjedocima trebate postaviti identifikacijska pitanja kao npr.: Koliko imate godina? Gdje stanujete? to ste po zanimanju? Gdje radite? Na koji ste nain povezani s ovim sluajem? Imate li kakve strune svjedodbe? 9. Napravite popis direktnih pitanja. U stupac s desne strane upiite odgovor koji oekujete od tog svjedoka, s referencom na stranicu i broj retka u tekstu materijala za suenje gdje ste pronali taj podatak. Vodite rauna o tome da se svako pitanje treba odnositi samo na jedan podatak. Pitanje treba navesti svjedoka da opie scenu tako da sudac ili porota mogu vizualizirati tu scenu ili dogaaj. 10. Napravite popis pitanja o aktivnostima koje je va svjedok vidio. Usredotoite se na pitanja otvorenog tipa koja poinju rijeima tko, to, kada, gdje, zato, kako. 11. Krenite otpoetka. Izbjegavajte skakanje s dogaaja na dogaaj, postavljajte pitanja tako da svjedok korak po korak kronoloki ispria priu. 12. Koji podatak elite da porota uje na samom kraju da bi ostavio trajni uinak? Napiite pitanje pomou kojeg ete istaknuti ono najvanije to elite da porota sazna od tog svjedoka. 13. Proite zajedno sa svjedokom kroz njegovu izjavu i uvjebajte prianje prie. 14. Paljivo sluajte kada svjedok suprotne strane svjedoi. Va je cilj u unakrsnom ispitivanju navesti svjedoka da iznese neki podatak koji e koristiti vaoj strani, pokazati da svjedok ne govori istinu ili da je nesiguran i zbunjen u svom svjedoenju. 15. Zaponite predstavljanjem, kaite svoje ime i prezime te zadatak u ovom suenju. Uvaeni, ja sam [ime i prezime] te u voditi direkno ispitivanje [ime i prezime svjedoka] na strani optube/obrane. Uvijek se obraajte sucima s uvaeni te ustanite kada im se obraate. Budite mirni i uljudni sa svima. Recite hvala, uvaeni kada sudac donese odluku o prigovoru. Ne pokazujte razoaranje ili ljutnju. 16. Ne postavljajte pitanja i ne upuujte komentare bilo kome od drugih odvjetnika. Obraajte se sucima. 17. Paljivo sluajte pitanje odvjetnika suprotne strane. Moete uloiti prigovor ako odvjetnici postavljaju pitanja koja nisu u skladu s pravilima ispitivanja (vodea pitanja u direktnom ispitivanju; nebitna za sluaj; osobno znanje; nestruno miljenje; izvan opse-
9. PRIPREMA SUENJA
45
ga materijala simulacije suenja; postavljanje pitanja uz davanje odgovora) 18. Ako postavite pitanje, a drugi odvjetnik uloi prigovor, posluajte koji je prigovor te tada recite sucu zato bi vae pitanje trebalo biti doputeno. 19. Ne postavljajte pitanja za koja ne znate odgovor.
Odvjetnici optube
U kaznenom suenju va je zadatak uvjeriti porotu u priu koju nudi optuba te zakljuak da je optueni kriv i da u to nema nikakve sumnje. Razmislite o sluaju. Vi trebate dokazati: 1. da se zloin dogodio 2. da ga je poinio optueni 3. da nema opravdanja za postupke optuenog Napravite saetak prie koju elite dokazati. 4. Koje injenice upuuju na to da se zloin dogodio? 5. Koje injenice upuuju na to da ga je poinio optueni? 6. Koje injenice upuuju na to da nema opravdanja za postupke optuenoga?
ODVJETNICI OBRANE
Va je zadatak uvjeriti porotu da postoji osnovana sumnja u krivnju optuenoga. Razmislite o sluaju. Vi trebate dokazati: 1. optueni nije kriv ili je imao opravdanje za svoje postupke Pokaite da postoji sumnja (druga mogua objanjenja) u priu optube. Napravite saetak prie koju elite dokazati. 2. Koje injenice upuuju na to da optueni nije kriv?
Odvjetnici tuitelja
U graanskoj parnici trebate dokazati krivnju ili odgovornost prevagom dokaza ili veom vjerojatnou. Razmislite o sluaju. Vi trebate dokazati: 1. kljune dijelove zakona
46
2. istaknuti krivnju optuenika navodei injenice koje upuuju na njegovu krivnju 3. dokazati da tuitelj nije pridonio nanesenoj teti Napravite saetak prie koju elite dokazati. 4. Koje injenice upuuju na to da se dogodila teta ili povreda? 5. Koje injenice upuuju na to da je optuenik kriv? 6. Koje injenice upuuju na to da nema opravdanja za postupke optuenika?
Odvjetnici optuenika
U graanskoj parnici trebate dokazati da je tuitelj pridonio teti ili povredi te da optuenik nije kriv za tetu. Razmislite o sluaju. Vi trebate dokazati: 1. da optuenik nije odgovoran ili da postoji opravdanje za njegovo djelovanje 2. pokazati da postoji sumnja (ili drugo mogue objanjenje) u prii tuitelja Napravite saetak prie koju elite dokazati: 3. Koje injenice upuuju na to da optuenik nije kriv?
Odvjetnici optube/tuitelja i obrane (koji vode uvodnu i zavrnu rije)

Napiite uvodnu i zavrnu rije. Vodite brigu o tome da ono to vi potvrujete odvjetnici vae strane istaknu tijekom direktnog i unakrsnog ispitivanja svjedoka. 1. Uvodna rije: To je pria koju elite dokazati. 2. Prianje prie: Navedite svjedoke i njihovu ulogu u suenju. 3. Zavrna rije: Potvruje ono to vi mislite da ste dokazali. Podsjetite porotu na izjave svjedoka koje idu u korist vaoj strani te na one koje slabe poziciju druge strane. Pobijanje od strane optube/tuitelja: referirajte se samo na izjave koje daje obrana u zavrnoj rijei, a koje nisu tone.
Suci / sudski slubenik / pisar / porota

Va je zadatak da se suenje vodi uinkovito i proceduralno uredno.
9. PRIPREMA SUENJA
47
SUCI
1. Nadziru sudskog slubenika, pisara i porotu. 2. Vode suenje prema ispravnom redoslijedu (vidi korake suenja) 3. Sudac kae: Pisar e provesti prisezanje porote. 4. Sudac kae: Neka odvjetnik optube/tuitelja iznese uvodnu rije. 5. Vodi rauna o tome da su pitanja ispravna. 6. Odluuje o pritubi: odbacuje se ili prihvaa se. 7. Daju jasne upute poroti prije donoenja odluke.
Sudski slubenik
1. Odgovoran je za red u sudnici, to ukljuuje i uvanje porote. 2. Vodi rauna o vremenu. 3. Poziva na red: Svi ustanite. Simulirano suenje____________ (naziv sluaja) kojem predsjeda cijenjeni sudac ________ zapoinje s radom. Molim vas sjednite i budite tiho.
PISAR
1. Zaduen za preuzimanje i voi evidenciju za spise i dokumente koji se daju sudu. 2. Vodi evidenciju materijalnih dokaza i oznaava dokaze. 3. Vodi prisezanje svih svjedoka: Obeavate li da e vae svjedoenje biti vjerno i istinito te u skladu s injenicama i pravilima natjecanja u simulaciji suenja? Svjedok odgovara, Obeavam, Molim vas sjednite, recite ime i prezime ( te slovkajte svoje prezime u amerikom sudskom postupku), 4. Vodi prisezanje porotnika: Poroto, ustanite, podignite desnu ruku i prisegnite. Priseete li da ete dobro i iskreno suditi u predmetu koji je pred vama; da neete nikome nita rei o ovome poslu koji je pred vama, da neete dopustiti da vam itko o njemu govori izvan sudnice te da ete nakon to se dogovorite o presudi uvati tajnu dok je ne iznesete u sudnici? Priseete li? 5. Pisar e dobiti popis svjedoka obiju strana.
POROTNICI
1. Nauite koji su koraci u suenju tako da znate raspored aktivnosti (vidi korake suenja u materijalima za suenje).
48
2. Obeajte da ete ekati dok ne ujete sve injenice i tek tada donijeti odluku. Nemojte dopustiti da predrasude ili naklonost utjeu na donoenje vae odluke. Ako poznajete uenike koji igraju uloge u simulaciji suenja ne razgovarajte s njima o suenju. Ne razgovarajte s drugim porotnicima o suenju sve do trenutka kada trebate donijeti presudu. 3. Vodite biljeke dok sluate suenje tako da se moete prisjetiti injenica. 4. Odaberite predstavnika porote koji e pomoi pri donoenju odluke. 5. Paljivo sluajte upute sudaca i postupajte u skladu s njima. 6. Shvatite da je standard dokaza ono to se razumno moe smatrati da je izvan sumnje. 7. Predstavnik porote e izrei presudu rijeima: Mi, porota, smatramo da optuenik je/nije kriv ili je/nije poinio tetu (u graanskoj parnici) 8. Budite spremni objasniti glavni razlog zato ste donijeli takvu odluku.
Aktivnosti za suce porotnike: porotnika biljenica

1. Aktivnosti koje se tiu injenica/miljenja: iskoristite aktualne dogaaje ili stranice Sukobi, sudovi i suenja da biste sucima pomogli vjebati sluanje koje razluuje izmeu pouzdanosti i osobnih stajalita. 2. to svjedoka ini vjerodostojnim? Govorne vjetine, odjea, samo pouzdanje, poznavanje injenica, itd.? 3. to svjedoka ini nevjerojatnim? 4. Popis pravnih izraza i definicija koje e se koristiti u sudskom postupku. 5. Popis odlika dobrog suca porotnika: vjetine i stavovi. 6. Nabrojte pet do deset injenica o kojima svaki svjedok mora svjedoiti i uvajte taj popis radi provjere tijekom cijelog suenja. 7. Pravite biljeke tijekom suenja i upotrijebite ih da biste objasnili odluku u pogledu odgovornosti. 8. Napravite poster ili karticu s rijeima zahvalnosti i poaljite je u prostoriju za porotnike u vaoj upaniji. 9. Proitajte neto o povijesti porote.
9. PRIPREMA SUENJA
49
10. Usporedite sustav porote sa sudskim vijeem. 11. Razgovarajte s nekim sucem porotnikom i pitajte ga o njegovim iskustvima. 12. Provjerite kvalifikacije koje mora posjedovati sudac porotnik i sastavite popis sudaca porotnika koje biste htjeli u vidjeti u poroti. 13. Zato je pravo na suenje s porotom ukljueno u 6. i 7. amandman o ljudskim pravima? Nepristrana porota drave ili podruja na kojem je poinjeno kazneno djelo i u sporovima obiajnog prava ija vrijednost spora prelazi iznos od 20 $ pravo na suenje pred porotom je zajameno.
9.10. Koji su zadaci dravnog odvjetnitva/tuitelja? Koji su zadaci obrane?

Prethodni tekst o profesionalnoj odgovornosti opisuje to svaki sudionik mora uiniti da bi se pripremio za simulirano suenje. To je prikaz rada koji treba izvriti prije izvoenja simuliranog suenja. Odvjetnici koji iznose uvodnu i zavrnu rije ne bi smjeli itati svoje govore. Uspostavljanje kontakta pogledom vano je ak i kada se radi samo o nekoliko napomena. Svi ostali odvjetnici itaju unaprijed pripremljena pitanja.
9.11. Timski rad na razradi uloga

Postoje razne mogunosti za rad u grupi oko pripremanja suenja. Svi koji pripadaju jednoj strani u postupku mogu raditi zajedno na pripremanju pravnih pitanja. Odvjetnici mogu raditi sa svojim svjedocima na pripremanju pitanja. Odvjetnici koji iznose uvodnu i zavrnu rije mogu uskladiti svoje govore. Svjedoci obiju strana mogu htjeti sluati jedni druge i pomagati u pripremanju protuispitivanja. Pogledajte pravnu teoriju prije nego to zaponete raditi na pojedinim dijelovima. Odvjetnici i svjedoci koji sudjeluju u izravnom ispitivanju mogu u parovima uvjebavati zamjenu uloga kako bi i jedni i drugi bili uvjerljivi kod postavljanja i odgovaranja na pitanja. Odbijte dokaze koji nanose bol.
50
9.12. Uvjebavanje suenja i rjeavanje problema

Uvjebavanje suenja prilika je za uenike da zajedno rade na poboljanju vlastite izvedbe. Stvorite atmosferu koja je slina onoj na glavnoj probi kazaline predstave. Treba uvjebavati vjetine govorenja: glas nou, uspostavljanje kontakta pogledom i gestikulaciju. Potaknite uenike da se dre uloge ako su svjedoci.
9.13. Voenje suenja: sa ili bez porote

Uitelji trebaju izabrati lokaciju na kojoj e se odvijati suenje. Hoe li se ono odvijati u razredu, medijskom centru, dvorani ili sudnici ovisi o praktinosti i dostupnosti. Uloga porote (suci porotnici u hrvatskom pravosudnom sustavu, sudac pojedinac, ili porota u amerikom sustavu) namee razliite mogunosti. Neki uitelji koriste uenike drugih razreda koji odluuju o ishodu suenja. Uitelji se mogu odluiti i za suradnju sa sucima ili odvjetnicima koji e preuzeti ulogu sudaca. Prijedlozi primjedaba koje suci koji su sudjelovali u simuliranom suenju prenose uenicima nakon suenja. Osnovna poruka: ponite s pozitivnim primjedbama. Budite konkretni to se tie uloga, na primjer, odvjetnik obrane: Vaa uvodna rije je bila jasna i dobro organizirana. Ukljuili ste opis predmeta, pravnu teoriju, pregled dokaza i zahtjev upuen poroti. Bili ste uvjerljiv/vjerodostojan svjedok i drali ste se uloge tijekom cijelog suenja. Bili ste sigurni u sebe prilikom protuispitivanja. Bili ste uinkovit odvjetnik svoje strane u postupku i birali ste pitanja koja su pokazala u vae argumente u ovom predmetu. Vae protuispitivanje uinkovito je ukazalo na slabe toke iskaza svjedoka. Vaa zavrna rije bila je potpun saetak predmeta. Naveli ste svoje argumente i ukazali na slabost argumenata suprotne strane. Vae ponaanje bilo je uljudno i profesionalno te ste pokazali da razumijete konvencije sudskog postupka. Dobro ste funkcionirali u timu i naglasili svoje argumente. Uputite svoje primjedbe svakom sudioniku iz obaju timova koja su sudjelovali u simuliranom suenju, ukljuujui i sudske slubenike i redare.
9. PRIPREMA SUENJA
51
9.14. Trajanje pojedinih dijelova suenja

Timovi trebaju biti upoznati s ukupnim vremenom koje je predvieno za svaku dionicu suenja i prema tome planirati koliko e vremena dodijeliti svjedocima ovisno o njihovoj vanosti. Utvrdite redoslijed kojim ete pozivati svoje svjedoke i s tim redoslijedom upoznajte drugu stranu u postupku tako to ete popis dati sudskom redaru/slubeniku. Pokuajte iskoristiti sve vrijeme koje vam je dodijeljeno jer e druga strana biti u prednosti ako ne iznesete sve injenice (Napomena: pogledajte mogunosti raspodjele vremena u narednom tekstu (18-dnevni kalendar). Zamolite uenike da odlue kako e najuinkovitije iskoristiti 40 minuta koje njihova strana ima na raspolaganju. Za neke svjedoke treba vie vremena, a za neke manje. Utvrdite redoslijed svjedoka kako biste postigli maksimalnu uinkovitost.
9.15. Pregled jedinice koja obrauje simulirano suenje u osamnaestodnevnom kalendaru

1. dan* to je simulirano suenje? Zato izvoditi simulirano suenje? Ustavna naela: pravda Uvod: ispriaj priu ovog predmeta. Proradi materijale za simulirano suenje. Vodi svakodnevno Dnevnik SS 4. dan Identificirajte teret dokazivanja. itajte izjave svjedoka. Analizirajte izjave da biste utvrdili jake i slabe strane. 2. dan* Sudnica i sudsko osob lje. Tekst suenja za vjebu. Rjenik SS. 3. dan* Postavljajte uenicima ugodna pitanja koja se odnose na suenje. injenice/saetak predmeta. Prouite osnovne injenice i pravna pitanja: tuba, optube.
5. dan Nastavite itati izjave svjedoka. Izjave svjedoka i dokazi (dokazni predmeti). Pitanja za izravno ispitivanje i protuispitivanje
6. dan* Nastavite itati uvijek iznova izjave svjedoka. Pravna pitanja sa stajalita optube i obrane. Proradite korake simuliranog suenja: SAD-a i Hrvatske
52
7. dan Proite u parovima kroz izjave svjedoka. Ponite pripremati pitanja za svjedoke. itajte ponovno dokaze/dokazne predmete i povezujte ih sa svjedocima. 10. dan* Ispunite molbu za dodjelu uloge u simuliranom suenju. Napiite i vjebajte iznoenje uvodne i zavrne rijei. 13. dan Radne grupe.
8. dan* Strategije za razumijevanje injenica iz ovog predmeta. Tko je to rekao i vremenski slijed.
9. dan* Pristojnost u sudnici. Proradite prigovore i njihovu vrijednost u sudskom postupku. Posluite se Vennovim dijagramom i razmislite o pravnim pitanjima koja se tiu obiju strana. 12. dan Radne grupe.
11. dan Dodijelite uloge. Objas nite profesionalnu odgovornost. Vjetine suradnikog uenja. Vremenska ogranienja. Radne grupe. 14. dan* Vjebajte suenje s cijelim razredom.
15. dan Proite kroz cijelo suenje s cijelim razredom. Rijeite sva pitanja ili probleme. 18. dan* Osvrnite se na izvedbu simuliranog suenja. Proslavite! Dodatne aktivnosti u vezi s problemima sa suenja.
16. dan* Dan odravanja simuliranog suenja! S gostujuim sucima.
17. dan Dan odravanja simuliranog suenja! S gostujuim sucima.
* Simbol za aktivnost koju treba provesti.
10. SUENJE
53
10. Suenje
10.1. Prianje prie koja je predmet suenja
Prilika da se razred pripremi za ono to slijedi. Budite kratki i zanim ljivi, iznesite saetak bez ikakvih nagovijetanja ishoda. esto postoji saetak predmeta ili popis utvrenih injenica na poetku simuliranog suenja koji moete iskoristiti kao saetak svih dogaanja, ali nemojte iznositi argumente za bilo koju stranu ili iskazivati svoje miljenje.
10.2. Pitanja koja se odnose na suenje

Uvodna su pitanja npr. Koja je odgovornost kole za uenike? Zato? Koja je odgovornost roditelja za vlastitu djecu? Zato? smiljena da bi se uspostavila veza sa ivotima uenika i potaknuo njihov interes. Vratite se na ta pitanja nakon to su proitani iskazi svjedoka jer ete na taj nain pojaati interes za temu ovog suenja.
10.3. Uvodna pitanja iz predmeta Simon protiv Swifta i Gimnazije Eastside

1. Koju odgovornost kola ima za svoje uenike? Zato? 2. Koju odgovornost roditelji imaju za svoju djecu? Zato? 3. Poznajete li nekog uenika koji je trebao stipendiju da bi mogao nastaviti kolovanje? 4. Trebaju li se stipendije dodjeljivati za akademske odnosno sportske uspjehe? Zato trebaju, odnosno zato ne trebaju? 5. Treba li trener odgovarati za ponaanje sportske ekipe? Zato treba, odnosno zato ne treba? 6. Koliko je sportau vano miljenje i savjet njegova trenera? 7. Tko ima najvei utjecaj na 17-godinjaka? Njegovi roditelji? Njegov trener? Njegov ravnatelj? Njegovi prijatelji? Uzori? Tko jo? 8. Poznajete li nekog tko bi rtvovao zdravlje za pobjedu na nekom natjecanju? Zbog ega bi te rizike trebalo ignorirati? to je potrebno za pobjedu?
54
9. Uzima li veina sportaa drogu radi poveanja sportskog uinka? Ako uzima, zato? Ako ne uzima, zato? 10. Koliko potpisivanje ugovora utjee na postupke uenika? 11. Ako elite sprijeiti zloporabu droga u srednjoj koli, koje radnje trebate poduzeti? 12. Koliko bi roditelji trebali znati o opasnostima uzimanja droge? 13. Koliko trebaju znati uenici? Zato? 14. Potie li dostupnost novca uenike na lo izbor? Ako potie, zato? Ako ne potie, zato? 15. Smatraju li se srednjokolci nepobjedivima? 16. Jesu li upravitelji kola odgovorni za postupke trenera/uitelja koji su zaposlenici kole? Ako odgovaraju, zato? Ako ne odgovaraju, zato? 17. Imaju li privatne kole veu, manju ili istu odgovornost prema svojim uenicima u usporedbi s dravnim kolama? Ako imaju, zato? Ako nemaju, zato? 18. Moe li jedan 17-godinjak bez savjeta roditelja ili trenera prosuditi to je za njega najbolje? Zato uenik ignorira savjet odrasle osobe? 19. Trebaju li treneri vriti pritisak na uenike da daju sve od sebe? Ako trebaju, zato? Ako ne trebaju, zato?
10.4. injenice/saetak predmeta

Pogledajte stranice 36 u predmetu Simon protiv Swifta i Gimnazije Eastside. Ove su injenice toliko bitne da ih treba stalno ispoetka itati. Dogovor oko injeninog stanja u predmetu polazite je za pripremu. Taj dogovor, poznat i kao utvrenje injenica, osnova je razmiljanja o injenicama o kojima nije postignut dogovor. Razmjena osnovnih informacija obiju strana u postupku jest i postupovno jamstvo. Ne smije biti iznenaenja i izmiljenih injenica. Dranje do injenica koje su iznijete na simuliranom suenju bitno je za ovu aktivnost. ak i ako elimo saznati vie, moramo raditi u okviru materijala koji je predoen u sklopu predmeta simuliranog suenja.
10. SUENJE
55
10.5. Razumijevanje pravnih pitanja koja se tiu suenja

Tuba/odgovor na tubu, optuba ili optunica. Ovo je izazovan dio uenja. Zahtijeva briljivo prouavanje pravnih pitanja koja se tiu ovog predmeta da bi se mogli ponuditi dokazi u svrhu dokazivanja ili pobijanja tube/optube. U Hrvatskoj formalna optunica opisuje pravna pitanja.
10.6. Kviz za svjedoke u predmetu Simon protiv Swifta i Gimnazije Eastside

TKO JE TO REKAO?
Kelly Simon (K. S.) Morgan Pearce (M. P.) Lynn Roper (L. R.) Terry Swift (T. S.) Jamie Hagar (J. H.) Aubrey Brady (A. B.) Jordanovo tijelo bilo je hladno. I ja sam bio atletski trener u koli. Da bi bilo uinkovito, obrazovanje za uenike, roditelje, trenere i administratore ne smije biti jednokratna pria. Sve se svodi na ponovljene angamane. ____ Terry je prije dvije godine bio finalist okruga u konkurenciji za nastavnika trenera godine. Jordan je bio dobar deko. Trener je poeo jako kritizirati Jordana. Koncem godine postajalo je sve gore. Trener nikada nije nita rekao o steroidima. Ne znam kako u preivjeti. Znam da je Jordan ve prije potpisao obrazac. Dakle, bez obzira na to koliko sam uivao u svom poslu, morao sam pronai nain da vie zaradim.
56
Mislim da je droga pomogla nekim mojim kolskim prijateljima da se upiu u kole s odlinim atletskim programima. Srednjokolski sportai su ranjivi i pod velikim pritiskom. Nikada nisam mislio da e Jordan upotrebljavati steroide. Jordan je bio nevjerojatan sprinter za uenika osmogodinje kole. Obrazovanje je kljuno za otkrivanje i eliminiranje upotrebe steroida od strane sportaa-srednjokolaca. Prema tome, smatram da testiranje srednjokolskih sportaa sluajnim izborom mora biti obvezno. Znam da sam vrio velik pritisak na Jordana. Jordan je dobio vrlo rune akne po tijelu. Kao prvo, osobno sam jako zainteresiran za taj problem. Terry je rekao: Ja u se za to pobrinuti. Znam da pobjeivanje nije jedino to Terry eli. Mislim da je sav dodatni rad bio prekomjeran i da je istroio Jordana. Mislim da je neodgovorno ne rei djeci to je realnost u sportu. Mnogo je tee otkriti upotrebu gliko-proteinskog hormona kao to je EPO. Nikada nisam radio dodatne treninge s Jordanom. Uhvatila me panika.
10.7. Rjeenja kviza za svjedoke u predmetu Simon protiv Swifta i Gimnazije Eastside
TKO JE TO REKAO?
Kelly Simon (K. S.) Morgan Pearce (M. P.) Lynn Roper (L. R.) Terry Swift (T. S.) Jamie Hagar (J. H.) Aubrey Brady (A. B.) K. S. Jordanovo tijelo bilo je hladno. L. R. I ja sam bio atletski trener u koli.
10. SUENJE
57
A. B. Da bi bilo uinkovito, obrazovanje za uenike, roditelje, trenere i administratore ne smije biti jednokratna pria. A. B. Sve se svodi na ponovljene angamane. J. H. Terry je prije dvije godine bio finalist okruga u konkurenciji za nastavnika trenera godine. T. S. Jordan je bio dobar deko. M. P. Trener je poeo jako kritizirati Jordana. Koncem godine postajalo je sve gore. M. P. Trener nikada nije nita rekao o steroidima. K. S. Ne znam kako u preivjeti. J. H. Znam da je Jordan ve prije potpisao obrazac. A. B. Dakle, bez obzira koliko sam uivao u svom poslu, morao sam pronai nain da vie zaraujem. T. S. Mislim da je droga pomogla nekim mojim kolskim prijateljima da se upiu u kole s odlinim atletskim programima. L. R. Srednjokolski sportai su ranjivi i pod velikim pritiskom. J. H. Nikada nisam mislio da e Jordan upotrebljavati steroide. T. S. Jordan je bio nevjerojatan sprinter za uenika osmogodinje kole. A. B. Obrazovanje je kljuno za otkrivanje i eliminiranje upotrebe steroida od strane sportaa srednjokolaca. L. R. Prema tome, smatram da testiranje srednjokolskih sportaa sluajnim izborom mora biti obvezno. K. S. Znam da sam vrio velik pritisak na Jordana. M. P. Jordan je dobio vrlo rune akne po tijelu. L. R. Kao prvo, osobno sam jako zainteresiran za taj problem. K. S. Terry je rekao: Ja u se za to pobrinuti. J. H. Znam da pobjeivanje nije jedino to Terry eli. M. P. Mislim da je sav dodatni rad bio previe i da je potroio Jordana. T. S. Mislim da je neodgovorno ne rei djeci to je realnost u sportu. A. B. Mnogo je tee otkriti upotrebu gliko-proteinskog hormona kao to je EPO. K. S. Nikada nisam radio dodatne treninge s Jordanom. M. P. Uhvatila me panika.
58
10.8. Obrana
Atletiareva elja da bude najbri bila je klju za dobivanje stipendije za koled i razlog zbog kojeg je Jordan Simon uzeo injekciju i ubrizgao si EPO. To je bio njegov izbor. Razumijemo tragian gubitak za Kelly Simon, no kola i trener uinili su sve to je bilo u njihovoj moi. asni sue: ja sam _______________________ i iznijet u zavrnu rije obrane. uli ste svjedoenje trenera Swifta, Jamie Hagara i Aubreya Bradya. kola je poduavala o opasnostima zloporabe droga, trener je trenirao kolske atletiare trudei se da razumiju posljedice upotrebe steroida, no roditelj nije ispunio svoju roditeljsku ulogu u ovom sluaju. Kelly Simon vam je ispriala koliko je za nju bila vana sportska karijera njezina sina. Poticala je Jordana. Znala je za njegova uestala izostajanja iz kole, primijetila je na njemu promjene, no ignorirala je znakove zloporabe droga. Jordan je bio svjestan opasnosti od upotrebe EPO-a, no izabrao je uspjeh po svaku cijenu. Dodajte jo informacija iz iskaza svjedoka. U zakljuku nae zavrne rijei, asni sue, dokazali smo da optuenici nisu krivi te ih se stoga ne moe smatrati odgovornima za smrt Jordana Simona. Dodatne sugestije za simulirano suenje nalaze se u dijelu koji se bavi zavrnom rijei.
10. SUENJE
59
10.9. Primjer hrvatske optunice
REPUBLIKA HRVATSKA UPANIJSKI DRAVNI ODVJETNIK OPTUNICA protiv OPTUENIKA: BECKA MARTINA sedamnaestogodinjeg uenika s prebivalitem u ulici Fortuna Road br. 789 u Driftwoodu koji je dana 8. lipnja, izmeu 20 i 21 sat, na stijeni iznad uvalice juno od plae Ballena u blizini Driftwooda, nakon prepirke s oteenom Anne Marcus, tijekom koje je oteena inzistirala da e ga prijaviti zbog varanja na ispitu, u namjeri da je ubije, udario Anne Marcus u glavu kamenom veliine ake, tonije iznad lijeve sljepoonice od kojeg je udarca oteena zadobila razderotinu duine pet centimetara i prijelom lubanje, izgubila svijest, posrnula u more gdje se potom utopila, dakle, usmrtio je drugog, ime je poinio kazneno djelo protiv ivota i tijela ubojstvo navedeno i kanjivo prema lanku 90 hrvatskog Kaznenog zakona (Narodne novine broj 110/97, 27/98, 50/00, 129/00 i 51/01).
10.10. Teret dokaza

Teret dokaza je koliina dokaza koju osoba koja pokree parnicu mora iznijeti da bi dobila spor. Radi se o odgovornosti tuiteljstva/dravnog odvjetnitva u kaznenom predmetu, ili tuitelja u graanskoj parnici da dokae injenice do odreenog stupnja izvjesnosti kako bi se utvrdila krivnja optuenika u kaznenom predmetu, ili odgovornost tuenika u parninom postupku. U kaznenom predmetu tuiteljstvo/dravno odvjetnitvo mora dokazati svoje argumente izvan razumne sumnje da bi se optuenika proglasilo krivim. Ne radi se o stopostotnoj sigurnosti, nego o postotku koji je vrlo blizu tome. Po miljenju suca ili porote ne smije postojati nikakva razumna sumnja da bi se optuenika proglasilo krivim. Napominjemo da optuenik ne treba dokazivati svoju nevinost. Sav teret dokazivanja
60
poiva na tuiteljstvu/dravnom odvjetnitvu koje zastupa dravu u dokazivanju optuenikove krivnje. Optuenik u SAD-u ne treba svjedoiti ni izvoditi svjedoke. Odvjetnik obrane, nakon zadnjeg svjedoka optube, jednostavno kae sucu: Nemamo svjedoke. Slijedi zavrna rije u kojoj zastupnik obrane ukazuje na propuste u tvrdnjama tuitelja te tako nastoji proizvesti to veu koliinu sumnje. Sudac ili suci u Hrvatskoj postavljaju pitanja svjedocima koje su odluili pozvati, ukljuujui i optueniku. Na osnovi informacija koje prikupe utvruju jesu li uvjereni s dovoljnom sigurnou da je optuenik kriv. U graanskoj parnici na tuitelju je teret dokazivanja injenica na osnovi preteitosti dokaza. To je manje nego u kaznenom predmetu. Graanska parnica obino zavrava potraivanjem novca, povratom imovine, ili sudskim nalogom da se neto uini. Ako se optuenik u kaznenom predmetu proglasi krivim, posljedica gubitka osobne slobode, odlazak u zatvor, plaanje kazne ili prisilni rad mnogo su tee kazne. Preteitost dokaza znai da postoji vea vjerojatnost da je tuenik kriv ili odgovoran za nanijetu tetu. Teret je dokazivanja ipak na tuitelju koji dokazuje svoje tvrdnje, jer on je taj koji se ali zbog nanijete tete. Tuenik u graanskoj parnici esto nastoji pokazati da je tuitelj barem djelomino kriv za povredu ili tetu. Ako sudac ili porota donesu odluku da je tuenik kriv, oni utvruju koju svotu treba platiti tuitelju. Pojam krivnje koristi se samo u kaznenom pravu. Vidi materijale za simulirano suenje u predmetu Simon protiv Swifta i Gimnazije Eastside. Uenici moraju razumjeti koja strana ima glavnu ulogu u dokazivanju opravdanosti tube ili optunice te to se zahtijeva ili ne zahtijeva od druge strane. To je povezano s pojmom pretpostavke nevinosti u kaznenom postupku ili pojmom dokazivanja krivnje u graanskom postupku. Napomena: U kaznenom predmetu tuiteljstvo mora nepobitno dokazati (izvan svake sumnje) da je optuenik kriv. Ovo je prilika da provjerite pravno stanje stvari u ovom predmetu i da se uvjerite razumiju li uenici sve dijelove tube ili optunice koje je potrebno dokazati.
10. SUENJE
Raz umn a su mnj a

vrsto uvjerenje da su optube tone. Vea teina ili koliina dokaza. Razumne i vjerodostojne informacije da je konkretna osoba poinila konkretan zloin. Mora se temeljiti na konkretnim ili posebnim injenicama ili razlozima. Ne temelji se na slutnji ili nagaanju. Bilo kakvi dokazi. ak i najmanja mogua koliina dokaza. Ni traga dokazima
Razine dokaza
Jasn oiu vjer ljivo Pret e itos t Vjer oj atan uzro k Raz umn a sum nja
10.11. Grafiki prikaz tereta dokaza
Indi
cije
Nem a do kaza
Izvor: Texas Criminal Attorney Blog (www.texascriminalattorneyblog.com)
61
62
10.12. Vaga tereta dokaza
TUITELJ TUENIK TUENIK
TUITELJ
TUENIK POBJEUJE Tuitelj nema dovoljno dokaza da potkrijepi svoje tvrdnje.
TUENIK POBJEUJE Dokazi tuenika preteu dokaze tuitelja.
TUENIK TUITELJ
TUITELJ POBJEUJE Tuiteljevi dokazi preteu dokaze tuenika.

Izvor: How Stuff Works (www.howstuffworks.com)
10.13. Ponavljanje itanja iskaza svjedoka

Ako bismo uiteljima eljeli neto sugerirati, onda bi to bilo upravo ovo! Uenici trebaju nauiti izjave svjedoka prije no to ponu razmiljati o temama i strategijama. itanje iskaza svjedoka prije raspodjele uloga vano je i zbog razumijevanja cijelog predmeta, a ne samo pojedinih uloga.
10. SUENJE
63
Neka iskaze svjedoka itaju naizmjence T i O, to e uenicima omoguiti da uju obje strane u postupku i ne stvore vrsto stajalite o tome kakav bi trebao biti ishod. Nakon to se proitaju iskazi svih svjedoka, potrebno je voditi rauna o vanim datumima i napraviti raspored cijelog suenja.
10.14. Vremenski slijed sluaja u predmetu Simon protiv Swifta i Gimnazije Eastside
1985. EPO prvi puta proizveden kao sintetski lijek. L. R. 1990. Jordan Simon, roen 2. 8. 1990. 1990. Djelatnici srednje kole Paradise Valley izjavili su da su rezultati testiranja na steroide kod samo nekoliko sportaa bili pozitivni od 1991. godine otkad se poeo provoditi program, a da rezultati testiranja u posljednjih pet godina nisu bili pozitivni. A. B. 1994. Umro je moj najdrai neak Scott od sranog udara. L. R. Nikada neu zaboraviti jesensko poslijepodne godine 1994. kada me nazvala moja sestra, Scottova majka. L. R. Odluio sam saznati vie o steroidima i zakleo sam se da u uiniti sve da se oni koji su odgovorni za poticanje na zloporabu steroida proglase odgovornima. L. R. 1995. Jordan je trao utrku na 3.000 sa samo est godina i na cilj je stigao prije mnogih odraslih trkaa. 1999. Svjetska agencija za borbu protiv dopinga (WADA) osnovana je 1999. da bi promicala i koordinirala meunarodnu borbu protiv dopinga u natjecateljskim sportovima. 2000. Prihvatio sam funkciju izvrnog direktora na Midwest Institutu za fiziologiju vjebanja u dravi Michigan. L. R.
64
2002. Do 6. razreda Jordan me esto pobjeivao u sprintovima. T. S. Terry Swift iz Gimnazije Eastside, jedan od vrhunskih atletskih trenera u dravi, bio je na sastanku u Jordanovoj osmogodinjoj koli tijekom jednog atletskog natjecanja na kojem je sudjelovao i Jordan. U srednjoj koli Jordan je postavio brojne kolske rekorde. 2003. Izvjetaj koji je u kolovozu 2003. objavila Nacionalna federacija dravnih srednjokolskih asocijacija, Nacionalna asocijacija meukolskih atletskih upravitelja i Nacionalni centar za sport bez droge pokazao je da otprilike 13% srednjih kola u dravi provodi testiranja na zloporabu droga. Samo 29% od ukupnog broja kola provodi testove na steroide. A. B. 2004. Do 8. razreda Jordan je upoznao brojne srednjokolske atletske trenere. Jordan je poeo obarati rekorde tijekom sezone 2004/2005. T. S. Upoznao sam Jordana Simona tijekom kvalifikacija. M. P. Mislim da su nae prve dvije godine za atletiare trkae bile prilino normalne. M. P. 20062007. Dok je Jordan bio u drugom i treem razredu srednje kole, stvari nisu ile ba dobro. T. S. Kada je Jordan imao 15 godina, rekao mi je da Terry vri velik pritisak na njega da pobolja vrijeme tranja. K. S. 2007. Tijekom prve kolske godine Jordan se malo promijenio. M. P. Pri kraju sezone Jordanova su vremena tranja postajala slabija. M. P. Jordan je poeo izbjegavati jutarnje treninge sa mnom. To je loe djelovalo na njegovu formu. M. P. Kad je napunio 16 godina, sve vie uenika s koleda dolazilo je na treninge i atletska natjecanja trkaa. Jordan je postajao sve nervozniji. K. S.
10. SUENJE
65
S napunjenih 16 godina imao je pristup raunu i mogao je podizati novac i bez mojeg odobrenja. Nikada nisam ni pomiljala provjeravati stanje nakon to je napunio 16 godina. K. S. U Jordanovu posljednjem razredu stvari su se sredile. Na poetku nae posljednje godine u koli stvari su se poele mijenjati. M. P. 17. 12. 2007. Jordan Simon podie iznos od 8.500 dolara. 2008. Tri srednje kole u okrugu Mountain (lanak od 21. listopada 2008.) najavile su program testiranja na droge sluajnim izborom koji je trebao poeti u sijenju 2008. te ukljuiti sve uenike koji sudjeluju u sportskim i ne-sportskim programima koje sponzorira Oregonska meukolska asocijacija. A. B. U zavrnom razredu srednje kole Jordan je esto bio bolestan. Poeo je izostajati iz kole. Bio sam zapanjen kada je sezona tranja konano poela u veljai 2008. 11. 2. 2008. Jordan podie svotu od 8.500 dolara. 18. 3. 2008. Jordan podie svotu od 8.500 dolara. Travanj 2008. Odluila sam unaprijed Jordanu pokloniti auto za maturu. T. S. Sjeam se jednog dana u travnju 2008. kada je Kelly utrala u gimnastiku dvoranu, a Jordan je pokazao na mene i viknuo otprilike ovo: Ti zna zato ja postajem tako dobar objasni. T. S. 10. 4. 2008. Saetak internetskog izvjetaja Jordana Simona. 11. 4. 2008. Posjetila me gospoa Andrews, naa knjiniarka. Drala je jednu stranicu tiskanog materijala koji je upravo arhivirala, s oznakom dokazni predmet br. 10, pa je mislila da bih ga trebao vidjeti. J. H. Pojavio se 10. travnja 2008. na internetskoj stranici beginnertriathlete.com.
66
12. 4. 2008, poslijepodne Presliku tog lanka dao sam Terryu. J. H. Trener je rekao: Moje su ruke dakle vezane. Osim toga, nita to te brine nije tako strano, samo pogledaj Jordanova vremena. To mora da je bilo koncem travnja, moda poetkom svibnja. M. P. 1. 1. 2008. Trener je sreo Jordana i mene u hodniku i rekao nam da na sveanost za kraj godine doemo malo ranije da popriamo. M. P. 6. 5. 2009, prijepodne Nazvali su iz Jordanove kole i pitali zato ga nema u koli. K. S. 6. 5. 2008. Jordan umire. Rekao je da se to dogodilo usred noi. Sljedeeg da na napustio sam tim. M. P. 11. 5. 2008. Datum toksikolokog izvjetaja. ?? Prije mjesec dana skupila sam snagu i pregledala neke Jordanove stvari. K. S. Napomena: Inicijali oznaavaju ime svjedoka koji je dao informaciju.
10.15. Provjeravanje dodatnih injenica

Vidi materijale za simulirano suenje u predmetu Simon protiv Swifta i Gimnazije Eastside. Upotreba pisanih materijala kao to su lijeniki nalazi, objavljena pravila, karte, grafiki prikazi, plakati i evidencije kljuna je za dobivanje svih informacija koje su nune za donoenje pravedne odluke. Uenici trebaju razmisliti o tome koje bi svjedoke trebalo uputiti na takve dokumente. Slijedi uvoenje dokaznih predmeta. Postoje konkretna pravila na osnovi kojih se tijekom postupka uvode dokazni predmeti. Ti su koraci prilika da obje strane dou do potrebnih informacija i dio su pravila za voenje pravednog postupka.
10. SUENJE
67
10.16. Analiza iskaza svjedoka

esto je iskaz jednog svjedoka u suprotnosti s drugim. Razmiljanje o vjerodostojnosti tih iskaza dio je pripreme. Klju lei u analiziranju jakih i slabih strana svakog svjedoka. Takva je analiza osnova za utvrivanje argumenata koje e svaka strana u postupku iznositi tijekom suenja. Analizirajte iskaze svjedoka odlomak po odlomak (pomoi e vam oznaavanje redaka brojevima). Podvucite vane informacije i samite injenice da biste ih poslije mogli upotrijebiti prilikom uvodnih i zavrnih rijei.
10.17. Primjer analize iskaza svjedoka radi utvrivanja jakih i slabih strana
Ovo je primjer uzimanja iskaza svjedoka i njegove iscrpne analize u svrhu pripremanja pitanja koje e odvjetnici (obiju strana) postavljati i razmiljati o pravnim pitanjima koja su bitna za iznoenje njihovih argumenata. Stupac + odnosi se na iskaz koji e pomoi tuitelju. Stupac odnosi se na iskaz koji bi mogao natetiti tuitelju ili pomoi obrani. Ovo je korisna aktivnost za uenike jer potie na razmiljanje i jedan je od naina da naue to je to iskaz svjedoka. Nakon to su uloge dodijeljene, ova aktivnost pomae da se svjedok uivi u ulogu. Posluite se skeevima. Ova se strategija slui prirodnim dramaturkim vjetinama uenika koji pripremaju vrlo kratke skeeve (u trajanju do najvie jedne minute) na osnovi materijala za simulirano suenje. Ako pomae, uenici mogu itati iskaz svjedoka prije nego to izvedu ske. Evo nekoliko primjera: Terry Simon i Jordan Simon: roditelj dolazi u gimnastiku dvoranu da razgovara s Jordanom o podizanju novca s oporunog rauna. Morgan Pearce i trener Swift: trener upozorava Morgana da treba marljivo raditi ako eli zadrati stipendiju. Jamie Hagar i trener Swift: nakon smrti Jordana razgovaraju o tome kako se to sve dogodilo. Jordan Smith razgovara sa samim sobom o svojoj odluci da plati za EPO.
68
Morgan Pearce je prijatelj pokojnog Jordana Simona i svjedok je tuitelja u predmetu Simon protiv Swifta i Gimnazije Eastside
Glavne toke J. zabuava i trener je nezadovoljan Uspjeh u koli. Trener kritizira J. Dodatni pritisak trenera Dodatni pritisak trenera Trener kritizira J. Trener nezadovoljan J. zabuava + Tuitelj Tuitelj
Iskaz
1. Trener je primijetio da Jordan zabuava i nije zadovoljan. To nije samo Jordanova utrka to je i utrka Jordanove kole.
2. Trener ga poinje sve jae kritizirati.
J. ima slabe rezultate u koli
3. Postaje sve gore krajem godine. Jedan od uenika vieg razreda dobiva punu stipendiju za ASU. ASU stipendija, Eastside u konkurenciji Eastside u konkurenciji
4. To nije neobino, moram rei, jer Eastside gotovo uvijek zavri meu pet najboljih u dravi i svake godine, ini se, netko dobiva stipendiju. Naglasak na stipendiji za koled Trener kritizira J. J. vrijeme najloije u toj godini.
Konkurencija se isplati
5. Ta stipendija dolazi u krivo vrijeme za Jordana.
6. Kao to sam rekao, trener ve jako kritizira Jordana, a mi smo saznali za stipendiju upravo kada su Jordanovi rezultati bili najloiji te godine.
Trener kritizira J.
J. u stresu
Iskaz Trener urla na Jordana. Oevidac trenerova ponaanja Trener prijeti J. Prijeti da e mu onemoguiti Eastside stipendiju Prijeti i Morganu Trener opet urla Potvruje situaciju u kojoj se J. nalazi Trener opet urla. Briga za uenike? Treneru je stalo do J. To dokazuje time to vri pritisak. Prijeti da e onemoguiti Eastside stipendiju Trener prijeti J. Morgan moe svjedoiti Grubo ponaanje trenera Trener urla na Jordana. J. rezultati najloiji u toj godini. J. kriv.
Glavne toke
+ Tuitelj
Tuitelj
10. SUENJE
7. Trener se raspalio.
8. Sjeam se da sam jednog dana u svlaionici uo urlanje iz trenerove sobe.
9. Pogledao sam kroz prozor i vidio kako se trener nadvio nad Jordana viui i urlajui.
10. uo sam da trener kae Jordanu: Zaboravi na stipendiju za koled, ako se ne sredi, ja u ti onemoguiti Eastside stipendiju!
11. U tom je trenutku trener digao pogled i vidio me kroz prozor.
12. Trener je pokazao prstom u mene i zaurlao: Nadam se da si ovo uo, jer to se i tebe tie!
13. Nakon toga trener je zalupio vratima i nastavio urlati na Jordana.
69
70
10.18. Ispitivanje
Vidi Izravno ispitivanje i protuispitivanje u materijalima za simulirano suenje u predmetu Simon protiv Swifta i Gimnazije Eastside. To su postupci koji se koriste kod postavljanja pitanja tijekom suenja. Oblik tih pitanja (izravnih ili protupitanja) bitno se razlikuje u amerikoj varijanti suenja i odraava bit uloge suprotstavljenih strana u sudskom postupku. Svrha je izravnog ispitivanja pomoi svjedoku da ispria svoju priu, dok se protuispitivanjem provjerava vjerodostojnost svjedoka. Ova dva razliita naina ispitivanja treba uvjebavati. U Hrvatskoj se kod protuispitivanja koriste samo izravna, otvorena pitanja (osim u sudskim postupcima za ratne zloine). Opirnije u poglavlju Osnovne razlike izmeu amerikog i hrvatskog pravnog sustava. Podsjetite svjedoke i njihove odvjetnike (kada uvjebavaju svoje uloge) da koriste izravno ispitivanje, ali i pokuaju pretpostaviti to e ih pitati tijekom protuispitivanja da bi bili spremni i za protivnika pitanja. Kako spasiti vae svjedoke tijekom izravnog ispitivanja ako odgovaraju netono i/ili zaboravljaju injenice. Preformulirajte pitanje. Kada postavljate pitanja, koristite neke kljune rijei koje e svjedoka podsjetiti na ono to je planirano za to konkretno svjedoenje. Tijekom vjebe izmjenjujte uloge tako da odvjetnik bude svjedok i obrnuto, kako bi i jedan i drugi svladali tehniku ispitivanja. Neka cijeli razred ispituje svjedoka da biste dobili to je mogue vie pitanja. Potom izaberite ona pitanja koja najbolje odraavaju pravnu pozadinu predmeta.
10.19. Pravila o dokazima i prigovorima

Vidi materijale u predmetu Simon protiv Swifta i Gimnazije Eastside. Ova pravila definiraju to je prihvatljivo, a to nije. Prouavanje pravila jo je jedna mogunost da razgovarate o zakonitom postupanju. Posebno pravilo za simulirana suenja Svjedok ne moe iznositi nove injenice koje bi izmijenile ishod predmeta, iako svjedoci mogu dodavati manje pojedinosti. Ako odvjetnik smatra da se svjedok udaljio od dobivenih informacija te da iznosi nove koje nisu vjerodostojne i koje mogu promijeniti ishod suenja, moe uloiti sljedei prigovor: Prigovor! Svjedok iznosi materijalnu injenicu koja se ne nalazi u spisu. Ili kaite: To nije predmet ovog suenja.
10. SUENJE
71
Suenje u Hrvatskoj: Na hrvatskom suenju postavlja se pitanje: Mogu li dobiti rije? To pitanje tijekom suenja odvjetnicima omoguava provjeru strategije ispitivanja od strane suca i odvjetnika suprotne strane. Razlozi zbog kojih se na hrvatskom suenju moli za rije i obraanje sucu temelji se na istim razlozima koji su navedeni u popisu moguih amerikih prigovora. Proradite sve popisane prigovore i provjerite razumijevanje. Potom zamolite uenike da izaberu koje prigovore ele ukljuiti u simulirano suenje. Moete odluiti da smanjite broj prigovora i izaberete najbolja tri. Jedini prigovor koji svakako treba ukljuiti jest to nije predmet ovog suenja. Pitajte uenike zbog ega se tijekom suenja ulau prigovori i na koji nain oni ilustriraju pravedan postupak. Koji je pravilan oblik ulaganja prigovora? Vjebajte!! Nastavnik moe s cijelom grupom uvjebavati postavljanje pitanja, nedoputenih i doputenih (to e uenicima pomoi prepoznavati one nedoputene) upotrebom uljudnog obraanja Prigovor, asni sue ili Mogu li dobiti rije?
10.20. Razrada pravnih pitanja za obje strane u postupku: pravna pozadina

Vidi Primjena prava da bi se iznijela pravna pozadina za obje strane u postupku Vidi grafiki prikaz Vennova dijagrama. Vennov dijagram uenicima omoguava: da se metodom sijevanja ideja prisjete svih dokaza; da dokaze kategoriziraju (tuitelj i obrana); da analiziraju pravna pitanja. Utvrivanje pravnih pitanja omoguava koherentnu prezentaciju i pomae timovima obiju strana u postupku da koordiniraju svjedoenja. Ovo odgovara onom to u postupku pisanja nazivamo kljunom ili tematskom reenicom.
72
10.21. Vennov dijagram
injenice tuitelja
Dogovorene ili utvrene injenice
injenice obrane
10.22. Uvodna rije

Vidi Tekst uvodne rijei. Naglaavajte kratke i energine reenice te vanost upotrijebljenih rijei: napiite tekst uvodne i zavrne rijei u koji e uenici upisivati materijal koji se odnosi na suenje. Ako uenici mogu sastaviti smislene uvodne rijei za obje strane, to znai da su istinski ovladali injenicama u predmetu.
10.23. Tekst uvodne rijei

Hvala, asni sue Ovo je predmet o okuavanju sree. uspjehu po svaku cijenu koji je bit ove tragine prie. (za tuitelja)
10. SUENJE
73
udaranje nogu, jurnjava da se to prije prekine vrpca na cilju, to je ono za to je Jordan Simon ivio i odluio pobjeivati po svaku cijenu. (za obranu) Ponite i zavrite frazom koja saima vane pravne argumente i ostavlja snaan dojam. Pozovite se na taj argument i na kraju uvodne rijei da biste na taj nain u glavama sudbenog vijea/porotnika ostavili trajniju sliku. Uz doputenje Suda, ja sam __________________________ i iznijet u uvodnu rije za svoju stranku __________________________. U ovom se predmetu radi (saetak ili pregled kljunih injenica koje su vane za vau stranu u postupku: organizirano, jednostavno i kronoloki). Ispriajte priu tako da se lako zapamti i da sluateljima bude zanimljiva. Vi ste pripovjeda s porukom! Pozvat emo tri svjedoka da potkrijepe nau tvrdnju da _______________. Na je prvi svjedok _______________, koji e vam ispriati ______________. On/ona e (objasniti, saeti, opisati) _____________________. Ovo e svjedoenje potkrijepiti nau tvrdnju da ____________________, time to je (poveite svjedoka s pravnom pozadinom predmeta i onim to namjeravate pokazati tijekom suenja). Sljedei svjedok kojeg izvodimo je _____________________ (nastavite opisivati svjedoke). Uz pomo ovih svjedoka pokazat emo (opiite elemente prava i kako se ono primjenjuje na va sluaj). Sigurni smo da ete na kraju suenja odluiti da _____________________ (navedite to elite da sudac i/ili porota uzmu u obzir kada odluuju u vau korist). Navedite pravna pitanja koja ete dokazati. Razdvojite ih, ako ih ima vie, definirajte ih jasnim jezikom te navedite primjere. Ne zaboravite! Pokazati entuzijazam, samopouzdanje i integritet odabirom tona, ponaanjem i izvedbom. Ponaati se poput pravog pripovjedaa pria, opisujui radnje na ivopisan nain, uz izraavanje emocija i dramatski kada treba. Opisati svoju stranku poroti na nain koji e probuditi njihovu empatiju prema njemu i njegovoj situaciji. Izbjei prepiranje ili izraavanje osobnog miljenja. Pretpostaviti i objasniti potencijalne slabosti svojih argumenata. Izbjei ikakve biljeke dok iznosite uvodnu rije. Nemojte NIKADA itati cijelu uvodnu rije. U najgorem sluaju posluite se
74
jednim listom papira na koji ete zapisati glavne stvari o kojima elite govoriti. to ee uspijete uspostaviti kontakt pogledom s porotom, to e snanija i uvjerljivija biti vaa uvodna rije.
10.24. Zavrna rije

U dionici Zavrna rije radi se o posljednjem dijelu suenja pa je vano saeti sva vana pitanja. Vidi opciju pobijanja za tuiteljstvo.
10.25. Tekst zavrne rijei

Tuitelj
U vlastitoj tenji za pobjeivanjem po svaku cijenu optuenici se nisu pridravali svoje dunosti da njihov vrhunski atletiar bude siguran. asni sue, ja sam _________________________ i iznijet u svoju zavrnu rije tuitelja. uli ste svjedoenje Kelly Simon koja je kao samohrana majka uinila sve da podri i brine se o Jordanu. Ispriala je kako je otila do trenera Swifta nakon to je otkrila da njezin sin podie velike svote novca sa skrbnikog rauna koji je za njega otvorila i on joj je tom prilikom obeao da e razgovarati s Jordanom. Nabrojte druge svjedoke i kljune toke iz njihovih iskaza, na primjer: Jordanu je njegov trener bio uzor i zamjena za oca. Morgan Pearce je svjedoio da je primijetio promjene u Jordanovu ponaanju i fizikom izgledu. Morganu je bilo jasno da Jordan upotrebljava steroide. Kako to da trener nije o tome nita znao? Morgan je takoer svjedoio da je na Jordana vren jak pritisak u smislu pobjeivanja. Kelly Simon je svjedoila da je samohrana majka i da je oekivala da e trener i kola zatititi njezina sina. Sudski vjetak je svjedoio da je kola bila duna otkriti upotrebu steroida i poduzeti mjere da to sprijei. Zakonski uvjeti na osnovi kojih se trener i gimnazija smatraju odgovornima i krivima za nehaj ispunjeni su: dunost teret nanoenje tete. Navedite svjedoenja na strani obrane koja podupiru vae tvrdnje:
10. SUENJE
75
Trener je postupao nehajno jer je propustio raspitati se o promjenama koje je zamijetio na Jordanu. Trener nije s Jordanom raspravljao o izvjetaju o EPU koji je postojao u knjinici. Prema svjedoenju Morgana Pearcea trener je jasno rekao da su neki natjecatelji, da bi dobili stipendiju za koled, upotrebljavali nedoputena sredstva te da jedna godina nije nikakva cijena u usporedbi sa stipendijom. kola i trener zanemarili su svoju dunost prema Jordanu pa stoga snose krivnju za njegovu smrt. Trener je vrio pritisak na Jordana, govorio je da uspjeni sportai na koledu upotrebljavaju EPO, pa stoga snosi krivnju za Jordanovu smrt. S obzirom na gubitak i tetu koju je Kelly Simon pretrpjela zbog smrti svog sina, traimo da optuenike proglasite krivima za nehaj koji je uzrokovao smrt Jordana Simona. Hvala Vam, asni sue.
10.26. Strategije osvrta na predmet

Kviz za svjedoke jo je jedna prilika za osvrtanje na osnovne injenice predmeta. Moe se koristiti za rad u paru ili kao mini kviz. Raspored je osmiljen tako da uenicima pomogne utvrditi slijed dogaaja i pripremiti pravnu pozadinu predmeta. Nastavni materijal: 10.6. Kviz za svjedoke u predmetu Simon protiv Swifta i Gimnazije Eastside, 10.7. Rjeenja kviza za svjedoke u predmetu Simon protiv Swifta i Gimnazije Eastside
76
11. Nakon suenja

11.1. Osvrt na suenje
Osvrt na suenje sastoji se od dva ili od tri dijela: pojedinani; cijeli razred; male radne grupe. Analiza uloga: vanost naknadnog promiljanja. Ovo je prilika za uenike da analiziraju vlastitu izvedbu i sve ono zbog ega smatraju da je vrijedno organizirati simulirana suenja. Uvijek zaponite s pitanjima koja se odnose na ono to su uenici uspjeno izveli! Na primjer, Kada bih to ponovo radio/radila, ja bih . Ili to sam nauio/nauila sudjelujui u simuliranom suenju?
11.2. Osvrt na ustavna naela

Ve smo ih spomenuli na poetku: pravna drava, pretpostavka nevinosti, teret dokazivanja u kaznenim i graanskim predmetima, zakonito postupanje, prava optuenika u kaznenom postupku. to ste od ovog vidjeli na djelu? Zato su ova naela vana? Rasprava u razredu: to je pridonijelo pravinosti ovog postupka? Pravo na pravedno suenje. Simulirano suenje. Svrha: Omoguiti sudionicima razumijevanje onog to se podrazumijeva pod pojmom pravednog suenja i nepravednog suenja. Provodei ovu aktivnost, sudionici postaju svjesni pravednosti suenja kao temeljnog ljudskog prava te razliitih komponenata koje sudski postupak ine pravednim. Ovo je odlina aktivnost koja se bavi meunarodnim konceptima pravednog suenja. Prikladna popratna aktivnost.
11. NAKON SUENJA
77
11.3. Pitanja za usporedbu u radnom listiu za uenike

Prvi radni listi za uenike
Upute: Ponovite sljedee izjave s dodijeljenim partnerom. Odluite koje izjave odreuju znaajke Common Law sustava, a koje Civil Law sustava. Napii kraticu COM na crtu ako je rije o Common Law sustavu, a kraticu CIV ako je rije o Civil Law sustavu. 1. Sudac ima pasivnu ulogu i ponaa se kao arbitar. 2. Do istine e se doi ispitivanjem injenica. 3. Porota moe imati oblik savjetnika laika koji su u Vijeu uz suca. 4. Pretpostavlja se da e se do istine doi suprotstavljanjem suprotnih stajalita. 5. Ovaj se sustav najvie primjenjuje u svijetu. 6. Svaka strana treba ustrajati na svojem stajalitu. 7. Porota mora sasluati dokaze i odluiti tko govori istinu. 8. Ovaj se sustav primjenjuje u veini zemalja engleskoga govornog podruja (Velika Britanija, Amerika i vei dio Kanade). 9. Uloga je suca da vodi istragu, provjerava dokaze i sasluava svjedoke. 10. Do istine e se doi potenom i nadahnutom polemikom.
Drugi radni listi za uenike

Ime uenika/uenice Upute: Vidio/vidjela si i/ili sudjelovao/sudjelovala si u suenju Marici. Tvoja skupina treba popuniti donju tablicu i usporediti ova suenja.
Tko je to inio na svakom od suenja?

Hrvatska Dravni odvjetnik Obrana Sudac Sudac porotnik (samo Hrvatska) SAD
78
Hrvatska Porota (samo SAD) Svjedoci
SAD
Na koji je nain donesena odluka o krivnji ili nedunosti u SVAKOM OD SUSTAVA?

Hrvatska SAD
Tko je spreavao koritenje nepotenih informacija?

Hrvatska SAD
NAVEDI TO SMATRA PREDNOSTIMA I NEDOSTACIMA U SVAKOM OD SUSTAVA?

Hrvatska SAD
Teme za usporedbu i radni listii za odgovore

1. Moe li tko rei zato se u kanadskoj pokrajini Qubecu i u ameri koj saveznoj dravi Louisiani primjenjuje Civil Law, inkvizitorski sustav? 2. Neka vas ne zbuni izraz Civil Law. U amerikom sustavu govorimo o kaznenim zakonima i graanskim zakonima, ali mi govorimo o tipovima zakona. U kontradiktornom sustavu, graanski zakoni reguliraju aktivnosti meu pojedincima. To ukljuuje izvanugovornu odgovornost za tetu, nemar, ugovore i intelektualno vlasnitvo. U ovoj aktivnosti Civil Law odnosi se na jedan od dva prevladavajua zakonska sustava u svijetu. On ima drugaiju strukturu i drugaiji set zakonskih procedura iz amerikog kontradiktornog sustava.
11. NAKON SUENJA
79
11.4. Odgovori na pitanja za usporedbu u radnom listiu za uenike

Odgovori na prvi radni listi za uenike
Upute: Ponoviti sljedee izjave s dodijeljenim partnerom. Odluiti koje izjave odreuju znaajke Common Law sustava, a koje Civil Law sustava. Napii kraticu COM na crtu ako je rije o Common Law sustavu, a kraticu CIV ako je rije o Civil Law sustavu. 1. COM Sudac ima pasivnu ulogu i ulogu i ponaa se kao arbitar. 2. CIV 3. CIV Do istine e se doi ispitujui injenice. Porota moe imati oblik savjetnika laika koji su u Vijeu uz suca.
4. COM Pretpostavlja se da e se do istine doi suprotstavljanjem suprotnih stajalita. 5. CIV Ovaj se sustav najvie primjenjuje u svijetu. 6. COM Svaka strana treba ustrajati na svojem stajalitu. 7. COM Porota mora sasluati dokaze i odluiti tko govori istinu. 8. COM Ovaj se sustav primjenjuje u veini zemalja engleskoga govornog podruja (Velika Britanija, Amerika i vei dio Kanade). 9. CIV Uloga je suca da vodi istragu, provjerava dokaze i sasluava svjedoke.
10. COM Do istine e se doi potenom i nadahnutom polemikom.
Odgovori na drugi radni listi za uenike

Ime uenika/uenice Upute: Vidio/vidjela si i/ili sudjelovao/sudjelovala si u suenju Marici. Tvoja skupina treba popuniti donju tablicu i usporediti ova suenja.
Tko je to inio na svakom od suenja?

Hrvatska Dravni odvjetnik Teret dokazivanja dravnog sluaja. Predstavlja dravni sluaj i postavlja pitanja svjedocima. SAD Teret dokazivanja dravnog sluaja, obrana dravnog sluaja, pokuava sprijeiti da se uzmu u obzir nepovoljni dokazi
80
Hrvatska Branitelj Predstavlja sluaj branjenika i postavlja pitanja svjedocima
SAD Brani sluaj branjenika i pokuava sprijeiti da se uzimaju u obzir nepovoljni dokazi, osporava drugu stranu Ima ulogu arbitra meu odvjetnicima, osigurava ispravnost i dostojanstvo postupka, odluuje hoe li dopustiti neko pitanje ili dokaz, upuuje porotu na zakon.
Sudac
Donosi odluku o injenicama u postupku, donosi odluku o krivnji ili nedunosti u postupku. Inicira sasluavanje svjedoka, ispituje dokaze, spreava nepotena pitanja. Postavlja pitanja svjedocima, pomae sucu pri donoenju odluke o krivnji ili nedunosti u sluaju
Sudac porotnik (samo Hrvatska)
Porota (samo SAD)
Odluuje o injenicama u postupku, donosi odluku o krivnji ili nedunosti u sluaju, obino mora biti anoniman svjedoe svjedoe
Svjedoci
Na koji je nain donesena odluka o krivnji ili nedunosti u SVAKOM OD SUSTAVA?

Hrvatska Odluka suca i sudaca porotnika (laika) SAD Odluka porote
Tko je spreavao koritenje nepotenih informacija?

Hrvatska Sudac SAD Odvjetnici pomou svojih prigovora i sudac voenjem postupka
11. NAKON SUENJA
81
NAVEDI TO SMATRA PREDNOSTIMA I NEDOSTACIMA U SVAKOM OD SUSTAVA?

Hrvatska Npr.: Prednosti: Sudac ima kontrolu nad onim to se prikazuje kao dokaz. Sudac moe istraivati to se dogodilo. Nedostaci: Suci porotnici nisu nasumian odabir ljudi, malo ih je. Suenje ovisi o znanju i vjetini suca. SAD Npr.: Prednosti: Sudac ima ulogu arbitra i osigurava ispravnu proceduru koju moraju slijediti obje strane. Savjetuje porotu o zakonu. Porota od 12 ljudi donosi odluku. Nedostaci: Odvjetnici ne moraju biti podjednako ueni i spretni. Ako ne daju prigovore, lo dokaz moe ui i postupak. Ishod moe ovisiti o sposobnosti odvjetnika da utjee na porotu.
11.5. Osvrt na simulirano suenje

Ime: ____________________________________________ Igrao/igrala sam sljedeu ulogu u simuliranom suenju: ________________ Moja je uloga bila vana zbog:________________________________________ Za svoju ulogu trebao/trebala sam sljedee vjetine: ___________________ Kad bih imao/imala prilike ponovo igrati istu ulogu, ja bih ili ne bih to izabrao/izabrala zbog toga to______________________________________ Najbolje to sam uinio/uinila u simuliranom suenju bilo je_________ Najtei je dio simuliranog suenja za mene bio _____________________ Sudjelujui u simuliranom suenju, nauio/nauila sam _______________
82
11.6. Angairanje strunjaka u razredu

U podruju primjene simuliranih suenja uspostavljena je suradnja izmeu odgojno-obrazovnog i pravosudnog sustava u Hrvatskoj. Nastavnici se mogu obratiti strunjacima pojedinih sudova za njihovu strunu pomo u pripremi i izvedbi simuliranih suenja.4 Uitelji trebaju jasno komunicirati sa strunjacima i objasniti im svrhu njihove posjete razredu. Mogu pozvati odvjetnika, studente prava i jednog suca da sudjeluju u samom suenju ili poslue kao strunjaci savjetnici. Strunjaci odvjetnici ili suci najuinkovitije e doprinijeti radu ako unaprijed proitaju predmet, a ne da uenicima dre predavanja. Dajte im konkretan zadatak, kao na primjer, da pomognu razredu u razumijevanju pravnih pitanja i pomognu uenicima u ulozi odvjetnika i postavljanju dobrih pitanja. Neka uenici sastave pitanja prije nego to strunjaci posjete razred. Strunjaci mogu pomoi oko koordinacije i popratnih aktivnosti neophodnih za izvoenje simuliranog suenja, dogovoriti s nastavnikom raspoloivost pravih sudnica, objasniti pravna pitanja i teret dokaza, objasniti posebna pravna pitanja vezana za sudski postupak (na primjer: komparativni nehaj u predmetu Simon protiv Swifta i Gimnazije Eastside), provjeriti jesu li uenici upoznati s postupkom simuliranog suenja i svojim ulogama, pomoi uenicima u pripremi njihovih uloga ili svjedoenja, ako im je pomo potrebna, nadgledati izvedbu suenja, voditi aktivnost kada se uenici osvru na izvedeno simulirano suenje, savjetovati kako da urede uionicu da izgleda kao sudnica i drugo.
11.7. Proirivanje tema za simulirano suenje

Teme za simulirano suenje mogu biti: mladi sportai i upotreba steroida, rasizam, varanje u koli, vonja pod utjecajem alkohola. Zamolite savjetnika ili strunjaka izvan kole da vam prenese najnovije informacije o tim problemima.
4 Kao dobar primjer takve suradnje moe posluiti i Vodi Amerike odvjet-
nike komore o ukljuivanju strunjaka u razredu: www.abanet.org/publiced/mocktrialguide
11. NAKON SUENJA
83
11.8. Vana suenja

Povijest i aktualna dogaanja.
11.9. Alternativno rjeavanje sporova mirenje ili sudski 5 postupak?

S obzirom na to da se pravno obrazovanje usredotouje na pravosudni sustav i zbog injenice da su simulirana suenja privlana strategija, esto smo skloni previdjeti da postoje izvansudske metode rjeavanja sporova.6 Ova strategija ima za cilj usporediti mirenje s poznatijim sudskim postupkom u kojem sudjeluju suprotstavljene strane. Strategija se moe raditi s uenicima od 5. razreda pa do zavrnog razreda srednje kole. Predloeni sudski predmeti mogu se zamijeniti ovisno o dobi i sposobnosti uenika.7
USPOREDBA MIRENJA I SUDSKOG POSTUPKA

Mirenje Usredotoeno na budui odnos izmeu stranaka u sporu Cilj je pronai ono oko ega se obje strane slau Stranke pokuavaju doi do zajednikog rjeenja Neformalno Dan ili dva Sudski postupak Usredotoen na ispravljanje prolih povreda ili teta Cilj je pokazati razliita stajalita Sudac ili porota utvruju krivnju ili greku i odreuju kaznu Formalan Ovisno o broju svjedoka, moe biti dugotrajan
5 Zakon o mirenju (NN 163/03). l. 1. ovoga Zakona ureuje se mirenje u gra-
anskopravnim sporovima, ukljuujui i sporove iz podruja trgovakih, radnih i drugih imovinskopravnih odnosa u stvarima u kojima stranke mogu slobodno raspolagati, ako za neke od tih sporova posebnim propisom nije neto drugo odreeno. 6 Prirunik Amerike odvjetnike komore, Mock Trial Guide.pdf. 7 Modul graanskog odgoja i obrazovanja: Uitelji i uenici miritelji (www. azoo.hr).
84
Mirenje Dogovara se u vrijeme koje odgovara objema strankama Obje stranke biraju miritelja Sporazum se moe postii ubrzo nakon nastajanja spora U privatnosti, nema promatraa Nema odvjetnika ve samo nepri strana trea osoba, miritelj (bre je, manje kota, fleksibilnije je) Radi se o postupku u kojem svaka strana ima vremena ispriati svoju verziju i sasluati drugu stranu Stranke su odgovorne za svoj problem i donose vlastito rjeenje Miritelj nastoji obje strane drati u ravnopravnom poloaju
Sudski postupak Suenje se zakazuje prema programu rada suda Odreuje se sudac Na odreivanje datuma rasprave moe se ekati mjesecima pa i godinama Javno suenje Troak za odvjetnike
Suenje je postupak u kojem sudjeluju suprotstavljene strane, svaka strana iznosi svoje argumente i nastoji dokazati da je druga strana u krivu Odvjetnici, svjedoci, sudac i porota kontroliraju problem oko kojeg se stranke spore Sudac ne moe nita uiniti ako je jedna strana u postupku izrazito jaa ili mudrija
12. SURADNIKO UENJE
85
12. Suradniko uenje

UVOD
Suradniko uenje je uspjena strategija pouavanja pri kojoj mali timovi uenika razliitih sposobnosti koriste razliite aktivnosti uenja u cilju boljeg razumijevanje nekog problema. Svaki lan tima odgovoran je ne samo za uenje, ve i za pomaganje ostalim lanovima tima da naue, to stvara okruje i osjeaj uspjeha. Suradniko uenje je metoda pouavanja u malim grupama uenika koji zajedno rjeavaju isti zadatak. Svaki lan grupe ui novi materijal i pomae ostalim lanovima grupe da usvoje vane informacije. Uspjeh suradnikog uenja temelji se na tri meusobno povezana imbenika: Grupni ciljevi. Kod suradnikog uenja timovi rade zajedno s ciljem prepoznavanja i napredovanja svakog pojedinog lana grupe. Pojedinana odgovornost. Svaki se lan tima ocjenjuje pojedinano. lanovi tima rade zajedno, no uspjeh pojedinaca osnova je za ocjenjivanje uspjeha cijelog tima. Jednake mogunosti za uspjeh. Individualno poboljanje prethodne izvedbe vanije je od pobjeivanja. Vjebanje i rjeavanje problema osmiljeni su tako da promiu i dovode do individualnog uspjeha. Meutim, konani uspjeh suradnikog uenja temelji se na jedinom, ali vrlo vanom naelu: uenike se poduava kako sudjelovati u grupnom radu. Uitelji i nastavnici ne smiju pretpostaviti da uenici znaju kako se treba ponaati u grupi.
Koje su prednosti suradnikog uenja?

Ueniko postignue: uinci koji dovode do postignua i uspjeha uenika pozitivni su i dugotrajni bez obzira na razinu i predmet poduavanja. Nastavak obrazovanja: vea je vjerojatnost da e uenici nastaviti i da nee odustati jer se njihovi doprinosi nadziru, potuju i nagrauju.
86
Poboljanje odnosa: jedna od najveih prednosti suradnikog uenja jest u tome da uenici na taj nain bolje razumiju i vole jedan drugog. Poboljanje vjetina kritikog razmiljanja: nude se vee mogunosti za kritiko razmiljanje pa uenici ostvaruju znatan napredak u usvajanju tih vjetina. Poboljanje usmene komunikacije: poveavaju se vjetine usmenog komuniciranja uenika s vrnjacima. Poboljanje socijalnih vjetina: socijalne vjetine uenika takoer se poveavaju. Poveavanje samosvijesti: kada rad uenika ocjenjuju lanovi njegova tima, njihova samosvijest i samopotovanje znatno rastu. Pojedinano ocjenjivanje: kod suradnikog uenja cilj nije proiz vesti niz tonih odgovora za cijelu grupu, ve razviti i poveati postignue svakog pojedinog uenika. Iako lanovi tima rade zajedno da bi ovladali nekim informacijama, ocjenjuje se uspjeh svakog pojedinog lana grupe u ovladavanju sadrajem. Pozitivna samostalnost: vano je da zadatke strukturirate tako da uenici shvate da zajedno pobjeuju i zajedno gube. Uenici moraju znati da je neophodan napor svakog lana grupe da bi ostvarili uspjeh te da svaki lan grupe daje svoj jedinstveni doprinos zajednikim nastojanjima. Heterogene grupe: grupe se sastoje od tri, etiri ili pet lanova. Grupirajte uenike razliitih sposobnosti, nacionalnih pripadnosti, rase i spola. Takoer je vano da se grupe ne sastavljaju prema prijateljstvima ili klikama. Jasne upute i/ili napuci: potrudite se dati jasne i precizne upute ili naputke. Neka vaim uenicima bude jasno to su im zadaci. Ako je primjereno, obavijestite ih o tome to trebaju podastrijeti kao dokaze da su svladali zadanu materiju. Jednake mogunosti za postizanje uspjeha: nastojte da svaki uenik zna da ima jednake anse za savladavanje gradiva. Obavijestite svakog uenika o tome da daje svoj doprinos tomu da grupa u konanici bude nagraena. Jasni ciljevi uenja: morate tono opisati to se oekuje da e uenici nauiti. Potrudite se da uenici shvate da su grupe kod suradnikog uenja sredstvo za ostvarivanje nekog cilja, a ne cilj sam za sebe.
12. SURADNIKO UENJE
87
Pojedinana i grupna odgovornost: Isplanirajte vrijeme za promatranje rada grupe i biljeite uestalost pojedinanih doprinosa radu grupe. Potaknite uenike da druge poduavaju o onom to su nauili. Zamolite lanove grupe da raspravljaju o uspjehu svladavanja ciljeva i uspjenosti ostvarivanja suradnje. Pomozite im da donesu odluku o tome koja e ponaanja nastaviti upotrebljavati, to e promijeniti, a to izbaciti. Dovoljno vremena: budite sigurni da uenici imaju dovoljno vremena da ovladaju zadanim informacijama. Grupe moraju nastaviti zajedniki rad tako dugo dok ne naue zadano gradivo. Uinkovita primjena suradnikog uenja u razredu esto se provodi u etiri koraka. Razmotrite sljedea etiri elementa pri planiranju i primjeni suradnikog uenja u svom radu s uenicima:
1. Predstavljanje sadraja
Aktivnost pouavanja mora se dogoditi prije svake aktivnosti suradnikog uenja. To znai da materijale za simulirano uenje treba temeljito proitati i analizirati prije no to uenike podijelite u grupe i podijelite im uloge.
2. GRUPNI RAD
To je vrijeme nakon to ste iznijeli novo gradivo kada se uenici ukljuuju u aktivnost suradnikog uenja. Strategija suradnikog uenja odabire se i objanjava cijelom razredu. Uenike se podijeli u razliite grupe i daje im se dovoljno vremena za izvrenje zadataka. Prije no to zaponu rad u grupama, uenicima treba podijeliti uloge. Radit e u grupama po dvoje ili troje kada rade na zadacima iz nastavnog materijala koji se odnosi na odgovornost i zadatke. Mogunosti formiranja grupa su razliite: parovi svjedoka i odvjetnika koji izvode izravno ispitivanje, parovi odvjetnika koji iznose uvodnu odnosno zavrnu rije; grupe od po tri odvjetnika, svjedok i odvjetnik koji izvodi protuispitivanje svjedoka suprotne strane, troje sudaca, sudski redar i slubenik. Vee grupe ukljuuju sve svjedoke jedne strane u postupku ili sve odvjetnike jedne strane u postupku. Sastanak jako velike grupe ukljuuje sve sudionike jedne strane u postupku.
88
Dodjeljivanje konkretnih uloga za aktivnost suradnikog uenja pomoi e u izvrenju zadatka. Primjeri su suradnikih uloga organizator za izvrenje zadatka, zapisniar, istraiva, i sl. Dodajte i grupu za nadzor: organizator zadatka, zapisniar, istraiva ili neka druga suradnika uloga, a svi se oni sastaju nakon to im je zadatak objanjen da bi razmijenili ideje o tome kako biti to uinkovitiji. Mogu se ponovno sastati za vrijeme dok grupe rade na svojim zadacima i provjeriti ostvaruju li grupe zadane ciljeve i pripremaju li se za simulirano suenje.
3. Pojedinano ocjenjivanje
Kod suradnikog uenja cilj nije doi do niza tonih odgovora za cijelu grupu, ve razvijati i poboljati postignue svakog lana grupe. Iako lanovi grupe rade zajedno na usvajanju informacija, svakog lana grupe treba pojedinano ocijeniti ovisno o uspjenosti svladavanja gradiva. Ukratko, svakog se ocjenjuje u skladu s njegovim postignuem. Kod simuliranog suenja pojedinci moraju dobro znati svoju ulogu i biti uvjerljivi, a grupa mora raditi i timski da bi ostvarila zahtjeve izvoenja simuliranog suenja. lanovi grupe moraju biti spremni i znati kako spaavati jedne druge i pruati potporu svim lanovima tima.
4. PRIZNANJE ZA RAD SVAKE GRUPE

Najbolje je prepoznati i pohvaliti napore tima kao cjeline. Jednako je tako vano nagraditi napore tima u pomaganju pojedinanim lanovima u svladavanju konkretnog materijala. Nagrada moe biti sasvim jednostavna, jedan navijaki usklik pohvale cijelog razreda ili niz daj pet pokreta rukom. Proslava zavretka simuliranog suenja ukljuuje i pozitivan osvrt tijekom kojeg uenici imaju mogunost jedan drugom estitati i razmisliti o tome to bi mijenjali u eventualnim buduim simuliranim suenjima.8
8 Izvor: Teacher Vision (www.teachervision.fen.com/cooperative-learning/
teaching-methods/48448.html)
13. POPIS PREDMETA ZA SIMULIRANO SUENJE
89
13. Popis predmeta za simulirano suenje

Toni Benko protiv Eme Sever i Jutarnjih novina Graanska parnica u kojoj profesor srednje kole podnosi tubeni zahtjev protiv lokalnog dnevnog lista Jutarnje novine za naknadu tete (hrvatski primjer simulacije sudskog procesa za srednje kole) upanijsko dravno odvjetnitvo u Zagrebu protiv Andreje Rogan Kaznena parnica u kojoj oajniki pokuaj nastavka burne ljubavne veze zavrava pokuajem ubojstva (hrvatski primjer simulacije sudskog procesa za srednje kole) Drava protiv Martina Becka Kazneni predmet u kojem se radi o varanju u koli i smrti jednog suue nika na plai Ballena. Drava protiv Campbella Kazneni predmet u kojem je rtva vrnjakog nasilja optuena za postavljanje bombe u koli. Drava protiv Randalla Kazneni predmet u kojem se radi o vrijeanju i fizikom napadu. Drava Oregon protiv Cindy Ballard Kazneni predmet u kojem se radi o bijegu s mjesta nesree. Drava protiv Syda Pricea Kazneni predmet u kojem je uenik optuen za podmetanje poara koji je gotovo potpuno unitio skijalite pa se sumnja na eko-terorizam. Thomas Jackson protiv Velike amerike duhanske tvrtke Parnini postupak u kojem se utvruje je li tuenik, proizvoa cigareta, postupao nesavjesno ili prijevarno prema tuitelju, maloljetniku koji umire od raka plua.
90
14. Smotre simuliranih suenja

14.1. kolske, upanijske i dravna smotra simuliranih suenja
Smotrama e kole: promicati suradnju i zdravo akademsko natjecanje meu uenicima razliitih sposobnosti i interesa ukazati zajednici na postignua srednjokolaca nastavnicima koji sudjeluju u natjecanju pruiti izazovno i vrijedno iskustvo.
14.2. Etiki kodeks za sudionike smotri simuliranih suenja

Uenici i njihovi nastavnici trebali bi na prvom sastanku tima za voenje simuliranog suenja proitati ovaj Etiki kodeks i o njemu raspravljati. Etiki kodeks odnosi se na sudionike, promatrae, goste i roditelje koji sudjeluju u svim dogaanjima u okviru simuliranog sudskog postupka. Svi se sudionici natjecanja u voenju simuliranog sudskog postupka moraju pridravati istih visokih standarda akademskog ponaanja koji se oekuju od uenika u njihovoj izvedbi. Plagijati nisu doputeni. Usmeni i pismeni radovi moraju biti djelo samih uenika. Tijekom sudskog postupka nastavnici, lanovi tima koji ne nastupaju, promatrai, gosti i roditelji ne smiju razgovarati, signalizirati ili komunicirati s bilo kojim lanom svog tima koji trenutno nastupa. Ne smiju takoer kontaktirati suce u vezi s tim krugom natjecanja, nego primjedbe treba upuivati koordinatoru natjecanja. Ova su pravila na snazi tijekom cijelog natjecanja. lanovi tima koji trenutno nastupaju mogu meusobno komunicirati tijekom sudskog postupka, meutim razgovor koji ometa druge nije doputen. Osobe koje nisu lanovi tima, nastavnici i instruktori moraju ostati u dijelu sudnice koji je predvien za publiku i promatrae. Ukoliko smotra preraste u natjecanje, lanovima tima, nastavnicima i svim ostalim osobama izravno povezanima s pripremama tima za
14. SMOTRE SIMULIRANIH SUENJA
91
voenje simuliranog sudskog postupka nije doputeno gledati ostale timove koji se natjeu dok su i sami dio natjecanja. Iznimka: javnost je pozvana prisustvovati zavrnom krugu u koji su ukljuena posljednja dva tima posljednjeg dana dravnog natjecanja. Uenici daju obeanje da e se sudjelovati (natjecati se) potujui najvie standarde ponaanja, iskazujui potovanje prema svojim kolegama uenicima, suparnicima, sucima, nastavnicima te koordinatoru natjecanja i volonterima. Svi natjecatelji vodit e rauna o tome da i poraz i pobjedu prihvate dostojanstveno i suzdrano. Postupci e se voditi asno, poteno i nadasve uljudno. Uenici e izbjegavati sve taktike za koje znaju da su pogrene ili da se njima kre pravila. Uenici nee namjerno kriti pravila smotre (natjecanja) ni u mislima ni u stvarnosti. Nastavnici instruktori su suglasni da je tijekom smotre (natjecanja) u voenju simuliranog sudskog postupka potrebno usredotoiti panju na njegove obrazovne vrijednosti. Odvjetnici instruktori su suglasni da e zagovarati najvie standarde pravne struke i revno poticati potenu igru. Svi e instruktori sudionike odvraati od namjernog krenja pravila. Instruktori e uenike uputiti u postupak i ponaanje te e im pomoi da shvate i dre se pravila smotre (natjecanja) i ovog Etikog kodeksa. Instruktore podsjeamo da su osobe od autoriteta i da kao takvi slue uenicima kao pozitivni uzori. Nastavnici instruktori i odvjetnici instruktori moraju se pobrinuti da uenici razumiju ovaj Etiki kodeks te da prihvate obvezu njegova potovanja. Posljedica povrede Etikog kodeksa bit e diskvalificiranje iz smotre (natjecanja). Optube za etike povrede, koje se odnose na osobe koje nisu lanovi uenikih timova, treba odmah podnijeti koordinatoru natjecanja koji e zamoliti podnositelja albe da ispuni formular o nastalom sporu. Taj e formular biti dostavljen Dravnom povjerenstvu za smotru simuliranih suenja sa sjeditem u Agenciji za odgoj i obrazovanje, gdje e Povjerenstvo donijeti odluku o postupku glede optube, ukljuujui i obavjetavanje sudskog vijea. Povrede do kojih doe tijekom simuliranog sudskog postupka, a odnose se na uenike koji sudjeluju (natjeu se) u tom krugu, predmet su postupka rjeavanja spora opisanog u Pravilima smotre (natjecanja). Svi dijelovi ovog Etikog kodeksa obvezuju sve sudionike smotre (natjecanja) koji su suglasni da e se pridravati njegovih odredbi.
92
15. Internetske stranice za dodatno istraivanje/pomo

Agencija za odgoj i obrazovanje (www.azoo.hr/programi (Modul: Zakon u razredu prema kulturi vladavine prava i demokracije) Ministarstvo pravosua Republike Hrvatske (www.pravosudje.hr) Mirenje (mirenje.pravosudje.hr/mirenje) Hrvatska odvjetnika komora (www.hok-cba.hr/) Hrvatska udruga za mirenje (www.mirenje.hr/) Pravosudna akademija (www.pak.hr) Sudaka mrea (www.sudacka-mreza.hr) Vijee Europe, Odjel za demokratsko graanstvo (www.coe.int) American Bar Association (www.abanet.org/publiced/mocktrialguide.pdf) National High School Mock Trial (www.nationalmocktrial.org)
Cilj je ovoga prirunika da podupre razvoj samopouzdanja, sigurnog nastupa, govornike vjetine, kritikog razmiljanja i timskog rada te da pobolja osnovne vjetine itanja, pisanja, govora, ralanjivanja i zakljuivanja, kao i komunikacijske vjetine sluanja i suradnje. Svrha mu je takoer da uenicima omogui bolje razumijevanje pravosudnog sustava od pravila za izvoenje dokaza do ponaanja u sudnici. To e pridonijeti izgradnji njihove svijesti o vanosti prava u demokratskom drutvu i njihovu razumijevanju temeljnih prava kojima raspolau. Vano je pruiti uenicima mogunost da steknu praktino iskustvo u sudnici i izvan nje, jer e im ono biti zoran oslonac za uenje o pravu, drutvu i samima sebi te za razmiljanje o tome kako drutvo rjeava sporove i ocjenjuje pravinost odluka.
9HSTFNH*cjacja+

Zakon U Razredu Web

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zakon U Razredu Web

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Graanski odgoj i obrazovanje

Modul: Zakon u razredu prema kulturi vladavine prava i demokracije

Agencija za odgoj i obrazovanje

Agencija za odgoj i obrazovanje Donje Svetice 38, 10000 Zagreb www.azoo.hr

Vinko Filipovi, prof.

Nevenka Lonari-Jelai, prof.

Graanski odgoj i obrazovanje

Agencija za odgoj i obrazovanje

9.6. 9.7. 9.8. 9.9.

ZAKON U RAZREDU PREMA KULTURI VLADAVINE PRAVA I DEMOKRACIJE

ZAKON U RAZREDU PREMA KULTURI VLADAVINE PRAVA I DEMOKRACIJE

3. Ustavna naela na koja ukazuje simulirano suenje

4. NAELO PRAVNE DRAVE

4. Naelo pravne drave

ZAKON U RAZREDU PREMA KULTURI VLADAVINE PRAVA I DEMOKRACIJE

4. NAELO PRAVNE DRAVE

ZAKON U RAZREDU PREMA KULTURI VLADAVINE PRAVA I DEMOKRACIJE

5. Naelo postupovne i korektivne pravde

5.2. Korektivna pravda

5. NAELO POSTUPOVNE I KOREKTIVNE PRAVDE

5.3. Razlika izmeu prijestupa i povrede

R azmatranja koja mogu pomoi pri utvrivanju pravinog i

Ocjenjivanje teine prijestupa ili povrede i utvrivanje

ZAKON U RAZREDU PREMA KULTURI VLADAVINE PRAVA I DEMOKRACIJE

Ispitivanje relevantnih osobina osobe ili osoba koje su poinile

Druga vana razmatranja glede osobe (ili osoba) koja je poinila

5. NAELO POSTUPOVNE I KOREKTIVNE PRAVDE

R azmatranja glede osobe (ili osoba) koja je rtva prijestupa ili

Druge vrijednosti i interesi koji su relevantni kod odluivanja

ZAKON U RAZREDU PREMA KULTURI VLADAVINE PRAVA I DEMOKRACIJE

5. NAELO POSTUPOVNE I KOREKTIVNE PRAVDE

Uvjeti korisni za utvrivanje postupaka prikupljanja informacija

ZAKON U RAZREDU PREMA KULTURI VLADAVINE PRAVA I DEMOKRACIJE

5. NAELO POSTUPOVNE I KOREKTIVNE PRAVDE

5.6. Postupovna pravda i ustavnost

ZAKON U RAZREDU PREMA KULTURI VLADAVINE PRAVA I DEMOKRACIJE

5.7. to je suenje? to je simulirano suenje?

6. SIMULACIJA SUENJA U KAZNENOM POSTUPKU

6. Simulacija suenja u kaznenom postupku1

ZAKON U RAZREDU PREMA KULTURI VLADAVINE PRAVA I DEMOKRACIJE

6. SIMULACIJA SUENJA U KAZNENOM POSTUPKU

ZAKON U RAZREDU PREMA KULTURI VLADAVINE PRAVA I DEMOKRACIJE

7. SIMULACIJA SUENJA U PARNINOM (GRAANSKOM) POSTUPKU

7. Simulacija suenja u parninom (graanskom) postupku2

ZAKON U RAZREDU PREMA KULTURI VLADAVINE PRAVA I DEMOKRACIJE

8. DVA GLAVNA PRAVOSUDNA SUSTAVA

8. Dva glavna pravosudna sustava

ZAKON U RAZREDU PREMA KULTURI VLADAVINE PRAVA I DEMOKRACIJE

8.1. Usporedba sudskog postupka u Hrvatskoj i SAD-u: slinosti i razlike

ZAKON U RAZREDU PREMA KULTURI VLADAVINE PRAVA I DEMOKRACIJE

ZAKON U RAZREDU PREMA KULTURI VLADAVINE PRAVA I DEMOKRACIJE

9.2.1. Grafiki prikaz sudnice u hrvatskom sustavu suenja

Sudsko vijee predsjedajui sudac (profesionalni sudac) tri suca porotnika

9.2.2. Grafiki prikaz sudnice u amerikom sustavu suenja

9.3. Prikaz odvijanja suenja za uvjebavanje

ZAKON U RAZREDU PREMA KULTURI VLADAVINE PRAVA I DEMOKRACIJE

9.4. Odabir predmeta

9.5. Koraci od kojih se sastoji suenje

9.5.1. Koraci u graanskom postupku (amerikom i hrvatskom)

9.5.2. Koraci u amerikom kaznenom postupku

ZAKON U RAZREDU PREMA KULTURI VLADAVINE PRAVA I DEMOKRACIJE

9.5.3. Koraci u hrvatskom kaznenom postupku

ZAKON U RAZREDU PREMA KULTURI VLADAVINE PRAVA I DEMOKRACIJE