Iako je svojevremeno bio poznat i kao veliki fiziar i matematiar, Ren Descartes se danas najee spominje u okviru filozofije,

i to kao revolucionar koji je elio filozofiju zapoeti iznova; on ne odbacuje u potpunosti, ali dovodi u sumnju tradiciju koju su postavile ristotelova i skolastika filozofija, smatrajui da se nova filozofija mora podii iz vlastiti! temelja i bez ikakvi! do"mi iz prolosti koje bi se mo"le pokazati neistinitima# Descartes je ro$en %&'(#"odine u manjem selu pored "rada )oursa u *rancuskoj# +kolovao se na jezuitskom sveuilitu "dje je veliki uzjecaj imala skolastika tradicija, dok su !umanistike discipline i znanosti bile izostavljene# ,ajvie je zanimanja pokazivao za matematiku, to je ostavilo i jasan tra" na nje"ovoj filozofiji# ,akon zavretka studija -pravo. preteito je boravio u /arizu i djelovao u kru"u matematiara i fiziara okupljeni! oko 0arsenna, da bi se %(1'# na dulje vrijeme preselio u ,izozemsku # 2 to se vrijeme bavi matematikom i fizikom, pie radove o optici, meteorolo"iji i "eometriji, te osniva analitiku "eometriju primjenjujui "eometrijske metode u rijeavanju problema al"ebre, i obrnuto# 3eina nje"ovi! raniji! filozofsko! tekstova je iz"ubljena, a prvi znaajniji izdan je %(45# "odine pod naslovom 6Rasprava o metodi6# /unu slavu dostie etiri "odine kasnije kad izdaje 60editacije o prvoj filozofiji6 koje su ve "odinu kasnije, na Descartesov za!tjev, prevedene na francuski ime je nje"ova filozofija postala dostupna irim kru"ovima koji nisu znali latinski# 2 njima Descartes mijenja stari skolastiki smjer dokazivanja koji poinje od 7o"a i zamjenjuje "a novim, koji poinje od samo" mislee" subjekta -68"o sum, er"o est Deus, er"o est mundus#6. i zato stie veliku naklonost katolike 9rkve# %(:'# na poziv vedske kraljice naputa ,izozemsku kako bi postao njezin uitelj, ali otra je skandinavska klima naruila nje"ovo iovako kr!ko zdravlje te on umire sljedee "odine# 0no"u su vjerovali da e "a 9rkva pro"lasiti svetim, tako da je nje"ovo tijelo na putu za ,izozemsku jednim dijelom osakaeno jer su se ljudi eljeli domoi relikvija#

Descartes zapoinje svoje meditacije jo jednom na"laavajui kako tei samo istinitim vjerovanjima, kao to je ve rekao u svom prvom djelu, Raspravi o metodi - Discours de la Mthode, 1637..# ;bo" to"a prvo eli posumnjati u sve u to vjeruje -ova se vrsta sumnje moe ponekad nazivati filozofskom ili hiperbolikom -pretjeranom., jer izme$u ostalo" dovodi u pitanje e"zistenciju materijalno" svijeta, matematiki! zakona i brojne dru"e stvari koje u svakodnevnom ivotu smatramo neupitnima# ,je"ov je cilj odbaciti svako vjerovanje za koje postoji ak i najmanja mo"unost da nije istinito, kako bi mu na kraju ostala samo ona koja su jasna i istinita sama po sebi# /oto bi bilo nemo"ue posumnjati u svaku stvar i svako vjerovanje koje imamo, Descartes se okree samim temeljima ti! vjerovanja; ukoliko se pokae da u jedno vjerovanje moemo posumnjati, onda moemo posumnjati i u cijelu "rupu vjerovanja koja imaju isti temelj kao i ovo koje smo pret!odno stavili pod sumnju# /oto se veina nai! vjerovanja temelji na osjetilima, a postoje razlozi zbo" koji! bi mo"li sumnjati u nji!ovu pouzdanost, Descartes je relativno brzo smanjio svoj popis i posumnjao u cijeli materijalni svijet# /osumnjati se moe u svako vjerovanje iji su nas izvori do sada barem jednom iznevjerili ili bi nas mo"li iznevjeriti u nekoj !ipotetskoj situaciji, ma koliko malo ona bila vjerojatna# Descartes zapoinje istiui optike varke kao prvi razlo" sumnje u vjerodostojnost nai! osjetila# <ao primjer ovdje navodi 8nesidemov &# trop, iznosei kako nam stvari iz"ledaju dru"aije ovisno o udaljenosti i perspektivi# <ada brod "ledamo sa udaljenosti od nekoliko kilometara on iz"leda mali, kad mu se pribliimo on iz"leda velik# ko pretpostavimo da brod stvarno jest onakav kakav nam iz"leda izbliza, onda ispada da nas osjetila varaju svaki put kad "ledamo malo udaljenije predmete# 0e$utim, mi smo svijesni da je brod vei ne"o to nam iz"leda, ak ovismo o udaljenosti moemo otprilike procjeniti koliko bi nam velik iz"ledao da "a "ledamo izbliza, a postoje i zakoni optike koji tono objanjavaju prividno smanjivanje predmeta s poveanjem udaljenosti# =vo pokazuje da

nas osjetila zapravo i ne varaju toliko i Descartes je trebao potraiti novi primjer; zaustavio se pretpostavivi da sanja# Iako ta mo"unost opravdano dovodi u sumnju postojanje materijalno" svijeta, ona ne utjee na zakone matematike, izme$u ostalo" na same ideje prostora i vremena koje su, istie Descartes, prisutne i u snovima# ,astavljajui sa svojom sumnjom, Descartes pretpostavlja da "a 7o" obmanjuje o svim stvarima u koje vjeruje i koje osjetilima spoznaje# Dodjelivi 7o"u ulo"u obmanjivaa, svjestan je da bi mo"ao doi u konflikte s katolikom 9rkvom i da bi mo"li nastati i dru"i problemi jer se 7o"a definira kao svemono, svezanjue i beskonano dobro bie, a obmana nekako i ne ide uz beskonanu dobrotu# ;bo" to"a Descartes pretpostavlja da "a obmanjuje zli demon, bie slino 7o"u samo zli! namjera, i time nje"ova sumnja dolazi do svo" vr!unca# )akav bi demon ne samo mo"ao obmanjivati lanim osjetilnim podraajima, ve bi mo"ao i usaditi lane ideje u um osobe koju obmanjuje, i to ideje poput matematiki! zakona i primarni! svojstava tvari# =vime Descartes svo ljudsko znanje dovodi u sumnju, ali se tu ne zaustavlja; on trai ono znanje u koje se ne moe posumnjati, bilo ono ve postojee ili jo neotkriveno# Dru"u meditaciju Descartes poinje odre$ujui dose" svoje sumnje; svo 6znanje6 u koje je donedavno vjerovao sada postaje predmetom sumnje, poto su razlozi navedeni u prvoj meditaciji doveli u pitanje temelje ti! vjerovanja# <ao to je r!imed "ovorio> 6Dajte mi polu"u i jednu vrstu toku u svemiru i sam u podii zemlju6, tako i fundacionalist Descartes vjeruje da e, na$e li jedno vjerovanje koje nikako ne moe dovesti u sumnju, na njemu iz"raditi itav filozofski sustav# <ao vrstu toku on nalazi vlastito postojanje ? tvrdnja 6@a jesam# @a postojim#6 uvijek je i nuno istinita, te nas ak ni zli demon ne moe obmaniti to se to"a tie# Descartes formira svoju famoznu propozicuju 60islim, dakle jesam6 -"Cogito ergo sum". uzimajui kao uzor urelija u"ustina koji izlaz iz skepse nalazi u injenici samoizvjesnosti# 2 svom djelu 6= dravi 7ojoj6 - De civitate Dei. u"ustin istie kako ne priznaje sna"u a"rumenata koje su postavljali filozofi skeptici iz /latonove kademije pretpostavljajui mo"unost da nas sva osjetila varaju# 6@er ak i u zabludi, ja svejedno jesam, jer onaj tko nije ne moe biti u zabludi# /a ako sam u zabludi, onda prema tom uslovu i jesam#6 ,akon to je pronaao sasvim si"urnu istinu, injenicu da postoji, Descartes pokuava proiriti vlastito znanje i otkriti to on uope jest# 3raa se na staru ristotelovu definiciju ovjeka kao racionalne ivotinje, ali ona se pokazuje nezadovoljavajua jer bi onda trebao -ako eli jasno i raz"ovjetno s!vatiti to jest. objasniti i pojmove 6racionalan6 i 6ivotinja6, a nema nie" u to ne moe sumnjati, a da i! objanjava# ;atim se prisjea jo starije" objanjenja ovjeka kao bia koje ima tijelo i duu; u postojanje tijela ne moemo biti si"urni jer i nje"a percipiramo osjetilima# ntiki filozofi kao svojstva due, izme$u ostali!, navode da se dua !rani, kree i osjea; Descartes to jo ne moe pri!vatiti, jer sva ta svojstva podrazumijevaju i postojanje tijela, a vjerovanje o nje"ovm postojanju dolazi nam od osjetila# ,astavlja s radom, ali dolazi do zakljuka da jedino svojstvo u koje za sada moe biti si"uran da dua posjeduje jest da misli; Descartes odma! napominje da to nije nuno jedino svojstvo due koje postoji, ve jedino u koje za sada moe biti si"uran# /rema tome, zakljuuje da je bie za koje se sa si"urnou moe rei jedino da misli# 2nato poetnom oprezu, pridodavanje dui to" svojstva kljuno je za Descartesov kasniji rad; on razlikuje misleu -res cogita s. i protenu -res e!te sa. supstanciju; one su me$usobno iskljuive> mislea supstancija po svojoj prirodoni nije materijalna -moemo rei i da je du!ovna., dok je protena supstancija materijalna, ali nema sposobnost svijesti ili miljenja# 0no"i su filozofi pri"ovarali Descartesu zbo" redosljeda kojim je zapoeo nadopunjivati svoj sustav znanja; krenuo je od nae unutarnje, du!ovne prirode, i tek u +estoj meditaciji na red dolaze materijalni predmeti vanjsko" svijeta# Iz"leda nam da je znanje o materijalnim predmetima daleko oitije i jasnije od znanja koje imamo o naem osobnom identitetu# Aini se da je lake od"ovoriti na pitanje 6+to je jabukaB6 ne"o 6)ko sam zapravo jaB6, i zbo" to"a mu je pri"ovarano da je sustav znanja izokrenuo i poeo "a "raditi nejasnim stvarima# Descartes, me$utim, odbija ovakve kritike

tvrdei da su nam svojstva nae" uma jasnija i fundamentalnija od nae" s!vaanja fiziki! predmeta# <ao primjer uzima komadi voska i uspore$uje "a prvo u krutom, a zatim u tekuem stanju -u koje je dospio za"rijavanjem.# 2 prijelazu iz jedno" stanja u dru"o vosak "ubi svoju vrstou, boju, oblik, miris i dru"a svojstva, do te mjere da ne bi mo"li samim osjetilima zakljuiti da se zapravo radi o jednom te istom komadiu voska# Descartes zakljuuje da to ne bi mo"li zakljuiti dodirom, opipom ili bilo kojim dru"im osjetilom, ve iskljuivo pomou uma# /rema Descartesu, znanje o umu pret!odi znanju o materijalnim predmetima# Caetak ostali! meditacija izloit u u skraenom obliku poto nisu toliko vane za s!vaanje Descartesove reforme u filozofiji; u dru"oj je meditaciji postavljen temelj svom znanju koje moemo imati ? naa e"zistencija# 2 preostalim meditacijama Descartes iz to" temelja izvodi postojanje 7o"a i materijalno" svijeta#7itno je na"lasiti da to ini dedukcijom koja je lo"iki daleko ispravnija od empiristike indukcije; me$utim, Descartes ovdje radi neke velike "reke koje on sam odbija priznati; primjerice, "reku cirkularnosti# 2 treoj meditaciji dokazuje se 7oja e"zistencija; Descartes se ne slui dokazima iz fiziko" svijeta, primjerice udima i objavljenjima na koje se poziva 9rkva, ve svoj dokaz izvodi iz nas sami!# /oto se u nama nalazi ideja 7o"a, nuno je moralo postojati neko savrenije bie koje je u nas usadilo ideju savreniju od nas sami!# Aetvrta je meditacija vana jer u njoj Descartes na"laava da kao istinito moemo pri!vaati samo ono to spoznajemo jasno i odjelito; esto vie vjerujemo znanstvenicima i knji"ama ne"o naim mislima koje odbacujemo# ,ije sloenost neke formule jamac istinitosti, ve njezina jednostavnost ? to je neto jasnije prikazano, manja je mo"unost da emo po"rijeiti# =vime je demistificirao filozofiju koja prestaje biti elitna disciplina kojom se bave samo ueni ljudi# 2 petoj se samo objanjava to je to materijalna supstancija, te iznose jo neki diskutabilni dokazi o 7ojoj e"zistenciji# +esta meditacija iznosi teoriju Descartesova dualizma, objanjava kako du! i tijelo postoje kao odvojene supstancije, te se bavi i po"rekama koje se u zakljuivanju mo"u do"oditi povodimo li se za osjetilima, te kako te po"reke izbjei#