Agroekonomika Priručnik

Agroekonomika
Osjeko-baranjska upanija
TISAK: Kromopak d.o.o. Valpovo NAKLADA: 2000 komada
CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Gradske i sveuiline knjinice Osijek pod brojem ISBN 978-953-7243-17-3 Izdavanje ovog prirunika odobrio je Senat Sveuilita J. J. Strossmayera u Osijeku svojom odlukom broj 2/09 od 26. sijenja 2009. godine.
AGROEKONOMIKA
SVEUILITE J.J. STROSSMAYERA U OSIJEKU Poljoprivredni fakultet u Osijeku
ZATIENI PROSTORI-PLASTENICI I STAKLENICI

Jadranka Dee, Jozo Kanisek, Ljubica Ranogajec, Zdravko Tolui, Nada Paraikovi Ruica Lonari, Krunoslav Zmai eljko Kralji ak , Snjeana Toli, Tihana Sudari, Igor Kralik, Davorin Turkalj, Jelena Kristi, Ana Crnan
AGROEKONOMIKA prirunik
Osijek, 2008. Urednik: Prof.dr.sc. Jadranka Dee Poljoprivredni fakultet u Osijeku Sveuilite J.J. Strossmayera u Osijeku
Osijek, 2008.
Poljoprivredni fakultet u Osijeku 11
AGROEKONOMIKA
Recenzenti: Dr.sc. Boidar Petra, redoviti profesor Ekonomski fakultet u Osijeku Sveuilite J.J. Strossmayera u Osijeku Dr.sc. Zdenko Lonari, izvanredni profesor Poljoprivredni fakultet u Osijeku Sveuilite J.J. Strossmayera u Osijeku Lektor: Darija Kuhari, profesor, vii predava Poljoprivredni fakultet u Osijeku Sveuilite J.J. Strossmayera u Osijeku
AGROEKONOMIKA
Predgovor Velike i korjenite promjene zahvatile su poljoprivredu u Republici Hrvatskoj. Koliko su one intenzivne i sloene, pokazuju istodobni procesi prelaska iz dogovorne u trinu ekonomiju, pretvorba i privatizacija. Na domaem tritu sve je vie meunarodnih poduzea koja odreuju rast konkurentnosti (koliine, kakvoe, kontinuiteta plasiranja proizvoda na trite). Kako su promjene postale neophodne i u nainu razmiljanja, ponaanja i djelovanja u novonastalim prilikama, tako su potrebne informacije, vjetine i sposobnosti u cilju uspjenog prilagoavanja poljoprivrednih gospodarstava. Poljoprivredni proizvoai su subjekti u procesima prilagoavanja i neophodno je povoljno okruenje koje bi olakalo nastajanje prilagodljivih i razvojno orijentiranih poljoprivrednih gospodarstava. Istodobno, poljoprivredni proizvoai nalaze se pod velikim i stalnim pritiscima koji dolaze iz razliitih izvora poput promjena proizvodne strukture u skladu s potranjom na tritu, suvremenijih tehnologija, promjena u ljudskim resursima, snanoj primjeni informacijskih i komunikacijskih tehnologija, novih oblika konkurencije, potpuno novih drutvenih kretanja i trendova, te sveopim ekonomskim promjenama u svijetu. U takvoj situaciji teko je predvidjeti koja e vrsta pritiska biti dominantna u budunosti. U suvremenim uvjetima globalizacije i integracije u svjetska trita, za jedno razmjerno malo nacionalno trite, kao to je trite Republike Hrvatske, vrlo je vano brzo djelovanje u skladu s dostupnim informacijama, osobnim vjetinama i sposobnostima, te bre od ostalih konkurenata, prilagoditi poslovanje uoenim tehnolokim, trinim i ekonomskim promjenama. Intervencije nisu preduvjet uspjenosti poslovanja poljoprivrednih gospodarstava nego su osnovni uvjet, sine qua non, opstanaka u trinom okruenju. Opstanak poljoprivrednih gospodarstava, kao subjekata poljoprivredne djelatnosti Republike Hrvatske, vaan je kako bi poljoprivredna proizvodnja mogla rasti s koliinom gotovih proizvoda te se razvijati u pravcu poveanja kakvoe i udovoljiti predvidivoj potranji kontinuiranom distribucijom i plasmanom proizvoda na trite, a u konanici postii i razvijati toliko potrebnu konkurentnost u irem prostornom smislu. Meutim, svaka je promjena povezana s mogunou neuspjeha u provoenju, to posljedino moe dovesti do ekonomske neuinkovitosti te generirati posljedice koje e se odraziti na zaposlenike i lanove kuanstva obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. Zbog ovakvih rizika poljoprivredni gospodarski subjekti neprestano, kao imperativ, postavljaju zahtjev za stabilnou koji se suprotstavlja zahtjevima za dinaminou sustava koje namee okruenje. Iznimno je vano postii ravnoteu izmeu ova dva zahtjeva. U situacijama kada je ugroena stabilnost, poljoprivredni proizvoai nalaze se u uvjetima poveanog rizika i nesigurnosti te nastaje otpor prema bilo kakvim promjenama. Istodobno, ako na tritu nema promjenjivih i dinaminih gospodarstava upitna je njihova odrivost. Jasno je to u poljoprivrednoj proizvodnji znai prilagoavanje tehniko-tehnolokom napretku, rastui trend
AGROEKONOMIKA
proizvodnih pokazatelja i nastanak novostvorene vrijednosti realizacijom proizvoda na tritu. Za poetak treba prihvatiti injenicu da je jedina konstanta u dananjim uvjetima poslovanja promjena kao neophodan i prirodan slijed dogaanja. Zbog toga je vano poveavati broj poljoprivrednih proizvoaa koji e prihvaati promjene, odmjeravati i prihvaati rizike koji prate promjene i biti sposobni nositi se s izazovima 21. stoljea. Autori ovog prirunika su brojni znanstvenici i strunjaci, zaposlenici Zavoda za agroekonomiku, Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku. Izloene teme rezultat su interdisciplinarnih spoznaja iz podruja biotehnologije i ekonomije, te je zbog toga ovaj prirunik koristan izvor informacija studentima, ali i svim proizvoaima koji ele imati ire spoznaje iz podruja AGROEKONOMIKE. Urednik Dr.sc. Jadranka Dee, izv.prof.
AGROEKONOMIKA
SADRAJ:
1. PODUZETNITVO U POLJOPRIVREDI - znaenje, perspektive i otpori ............6 2. RAZVOJ I PRIMJENA PODUZETNIKIH IDEJA U POLJOPRIVREDI............9 3. POSLOVANJE POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA ..............................11 3.1. Upis OPG-a u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava ...................................11 3.2. Obrt .................................................................................................................12 3.3. Trgovaka drutva ...........................................................................................13 4. TROKOVI I OBRAUN POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE......................16 5. POREZNE OBVEZE POLJOPRIVREDNIH PROIZVOAA...........................18 5.1. Porez na dodanu vrijednost (PDV)..................................................................20 5.2. Porez na dobit..................................................................................................20 5.3. Porez na dohodak ............................................................................................21 6. DRAVNE POTPORE U POLJOPRIVREDI, RIBARSTVU I UMARSTVU...22 6.1. Model poticanja poljoprivredne proizvodnje...................................................24 6.2. Model kapitalnih ulaganja ...............................................................................24 6.3. Model potpore dohotku ...................................................................................26 6.4. Model ruralnog razvitka ..................................................................................26 7. ZNAAJ PRETPRISTUPNIH FONDOVA ..........................................................28 7.1. Pretpristupni programi PHARE, ISPA i SAPARD .........................................29 7.2. Programi Zajednice .........................................................................................30 7.3. Financijska perspektiva IPA (2007 2013.) ...................................................31 7.3.1. Pretpristupni programi za selo i poljoprivredu ......................................32 7.3.2. LEADER pristup ...................................................................................32 8. TRITE POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA ...................................................33 8.1. Proizvodnja ratarskih proizvoda u Republici Hrvatskoj..................................33 8.2. Proizvodnja stoarskih proizvoda u Republici Hrvatskoj................................37 8.3. Agregatna potranja poljoprivrednih proizvoda u Republici Hrvatskoj..........38 8.4. Vanjsko-trgovinska razmjena poljoprivrednih proizvoda ...............................39 8.5. Poboljanje kakvoe i trenja poljoprivrednih proizvoda................................40 9. MARKETING I DISTRIBUCIJA POLJOPRIVREDNO PREHRAMBENIH PROIZVODA.........................................................................................................40 9.1. Agromarketing ................................................................................................42 9.2. Marketing-mix.................................................................................................42 10. MOGUNOSTI UDRUIVANJA POLJOPRIVREDNIH PROIZVOAA......47 10.1. Zadruna naela.............................................................................................48 10.2. Potrebna dokumentacija za registraciju zadruge ...........................................49 10.3. Postupak osnivanja zadruge ..........................................................................50 10.4. Hrvatski savez zadruga..................................................................................51 10.5. Zakonska regulativa ......................................................................................53 11. ZAKLJUCI I PREPORUKE PROIZVOAIMA .............................................53 12. POJMOVNIK.........................................................................................................55 POPIS LITERATURE ...........................................................................................60 POPIS TABLICA, GRAFIKONA I SLIKA ..........................................................61
AGROEKONOMIKA
1. PODUZETNITVO U POLJOPRIVREDI znaenje, perspektive i otpori Dr.sc. Jadranka Dee Mr.sc. Jelena Kristi U suvremenim uvjetima poslovanja nema proizvodnje niti bilo kakve poslovne aktivnosti bez tono odreenog temeljnog nositelja. U razvijenim drutvima ovu vanu ulogu ima poduzetnik, a njegovi postupci i aktivnosti objedinjuje pojam poduzetnitva. Osnovni cilj poduzetnitva stvaranje je novih vrijednosti uz prepoznavanje i koritenje novih poslovnih prilika i mogunosti primjenom inovativnosti i kreativnosti. Teko je i zamisliti razvijeno drutvo bez uspjenih pojedinaca koji vode i organiziraju ekonomski razvoj. Mnoge europske zemlje istiu i podravaju poduzetnitvo kao kamen temeljac gospodarskog sustava i ekonomskog razvoja. Znaenje poduzetnitva u poljoprivrednoj djelatnosti, u praktinoj primjeni, posebno doprinosi razvoju novih proizvoda s drugaijim tehnologijama i tehnikim rjeenjima, stvaranju novih potroaa i irenju trita. Poduzetnitvo u poljoprivrednoj djelatnosti, kao primarnoj gospodarskoj djelatnosti, zbog prehrane stanovnitva, proizvodnje sirovina za preraivaku industriju i povezanosti s uslugama, osobito turizmom, ima posebno znaenje, jer predstavlja generator razvitka cjelokupnog gospodarstva. U takvim uvjetima povezanosti sve ostale gospodarske djelatnosti utjeu i na razvoj poljoprivrede kroz sinergijski uinak. Ubrzani tehniko-tehnoloki napredak i nagli razvoj informacijske i komunikacijske tehnologije pruaju brojne mogunosti koje je u povoljnim uvjetima potrebno iskoristiti. Nije vie upitno hoe li se poljoprivreda kao gospodarska djelatnost razvijati, nego je osnovno da poslovni subjekti u poljoprivredi (poduzea i obiteljska poljoprivredna gospodarstva) uspiju savladati promjene i postanu uspjeni gospodarski subjekti. U tome veliku i zapravo najznaajniju ulogu imaju ljudi, te njihovo poduzetniko i poslovno ponaanje. Kako se poduzetniki ponaati? Odgovor je: biti dinamian ovjek, kreativan, inovativan, sposoban brzo uoiti probleme i mogunosti (prednosti i slabosti, prilike i opasnosti). Vano je poznavati rizike i biti ih spreman prihvatiti te odluan u angairanju maksimalnog napora u realizaciji poslovnih ideja. Kako se poslovno ponaati? Odgovor je: poslovne aktivnosti usmjeriti na trite kako bi se gotovi proizvodi brzo i na vrijeme realizirali. Poduzetnici stvaraju i nova trita koja ranije nisu postojala na nain da uoavaju nove mogunosti potranje i novim proizvodima stvaraju nove potroae. Prilagoavati tehnologije proizvodnje, pronalaziti kadrove, izvore kapitala i neprestano raditi na poboljanju organizacije resursa poljoprivrednih gospodarstava. U procesu nastanka uspjenih poljoprivrednih gospodarstava nije vie dovoljno biti samo dobar menader, nego je vano postati poduzetniki menader. Nije dovoljno dobro obavljati zadatke, ve postavljati prave zadatke te usmjeravati i koordinirati rad ljudi (biti lider) u smjeru zajednikog cilja - rasta i razvitka poljoprivrednog gospodarstva. Perspektive u dugoronom razvitku poljoprivrede nalaze se u pravcima drutvenog i ekonomskog razvitka Republike Hrvatske, ali i svjetskih trendova.
Poljoprivredni fakultet u Osijeku 6 6
AGROEKONOMIKA
Masovnu proizvodnju sve e vie zamjenjivati sofisticirane poslovne aktivnosti koje e nastajati na prepoznavanju potreba potroaa trinom segmentiranju. Razliitosti u prehrambeno-preraivakim proizvodima iroke potronje i uslugama koje udovoljavaju individualnim zahtjevima potroaa. Postizanje uspjenosti bit e mogue kada se uspjeno upravlja promjenama. Ekonomska uspjenost, koja je vrednovana kroz razinu dobiti, bit e iskazivana razinom dodane vrijednosti, odnosno osmiljavanjem ponude proizvoda koji su superiorniji od onih koji su na tritu raspoloivi. Mnoga poljoprivredna gospodarstva pronai e svoju strategiju razvoja u diversifikaciji poslovanja, odnosno irenju proizvodnje razliitih proizvoda i usluga, zbog potpore eksternog okruenja i orijentacije razvitka nacionalnog gospodarstva prema odrivosti prirodnih i proizvodnih resursa. Upravljanje poslovanjem sloenih organizacijskih i hijerarhijskih struktura bit e zastupljeno u manjoj mjeri, dok e porasti znaenje udruivanja, povezivanja i umreavanja poslovnih subjekata. Tehniko-tehnoloki napredak u poljoprivredi utjecat e na smanjenje fizikog rada ljudi to je povezano sa skraivanjem vremena proizvodnje i sniavanjem cijena proizvoda. Istodobno, rast e znaenje obrazovanja, kontinuiranog uenja i stjecanja novih vjetina i sposobnosti postupcima treninga. Sve navedeno utjee na porast znaenja nematerijalnih initelja proizvodnje, osobito znanja, pristupa informacijama, posebnih poduzetnikih vjetina i dobro obuenih zaposlenika. Ve due razdoblje, kao ograniavajui initelj intenzivnijem razvitku poljoprivrede istican je nedostatak financijskog kapitala i fizikih initelja - zemljita, mehanizacije i proizvodnih objekata. U buduem razvoju kritini resurs suvremenog poslovanja postat e intelektualni kapital, to potvruje i injenica kako sve vei dio novostvorene vrijednosti outputa pripada proizvodnji nematerijalnih proizvoda. Informacijska i komunikacijska tehnologija takoer u velikoj mjeri utjeu na poljoprivrednu proizvodnju jer omoguuju transparentnost trita poljoprivrednih inputa i outputa. Kupci koristei Internet mogu vrlo jednostavno usporeivati cijene razliitih proizvoaa i ponuaa te odabirati dobavljae kao i plasirati svoje proizvode na, za njih, cjenovno najzanimljivije trite. Takoer, poboljanje prometne infrastrukture omoguit e poveanje raspoloivosti sirovina i materijala fizikih inputa po niim i povoljnijim cijenama. Poljoprivredna proizvodnja je razvojno najstarija gospodarska djelatnost te je kao takva povezana s visokom prisutnou tradicije, kako u proizvodno-tehnolokim postupcima, tako i u organizacijskom i ekonomskom smislu. Vano je istaknuti da nije potrebno uvijek neto u potpunosti zapostaviti kako bi se radom i kapitalom uinilo suvremenijim i boljim. Prisutnost tradicije mogue je promatrati kao konkurentsku prednost, koja to zaista i je, sve do situacije kada tradicija postaje ograniavajui initelj razvitku. Neophodne promjene pruaju nove mogunosti razvitka, posebno malih i srednjih poljoprivrednih gospodarstava koja puno jednostavnije prilagoavaju svoje proizvodne resurse. Upravo su ove skupine dominantne u strukturi poslovnih subjekata
AGROEKONOMIKA
u poljoprivredi. Kako bi se jednostavnije prikazalo tko, to i na koji nain treba mijenjati napravljen je tablini prikaz: Tablica 1. Razlike izmeu pristupa razvitku poslovanja poljoprivrednih gospodarstava
Suvremeni: Upravljanje promjenama Dodana vrijednost Razliitosti proizvoda/usluga Organizacija proizvodnje diverzifikacija poslovanja Kooperativno, Upravljanje timski, konstruktivno gospodarstvom Visoka obrazovanost kadrova, porast Osobitosti radne snage udjela ena Kontinuirano uenje, trening i Potrebna edukacija prikupljanje novih informacija Ljudi znanja, sposobnosti i Kapital Kljuni pokretai razvitka vjetine Pristup intelektualnom Osnove postizanja kapitalu, poduzetniki nain Pristup sirovinama, konkurentskih prednosti ponaanja, poslovna izvrsnost u materijalima, radu, kapitalu odnosima s dobavljaima i kupcima Periodiki Kontinuirano i sistematski Primjena inovacija Rijetko, individualno Interesno/kapitalno Poslovno povezivanje poslovanje povezivanje Hijerarhija funkcija, Umreeni poslovni subjekti, Organizacijska struktura piramida birokracije fleksibilne strukture Izvor: autor prema Kolakovi, M.: Poduzetnitvo u ekonomiji znanja, Sinergija, Zagreb, 2006. Pristup: Dugoroni ciljevi Ekonomska uspjenost Tradicionalni: Stabilnost Razina profita Ekonomija koncentracije i poveanog opsega Vertikalno, konfrontirajui, destruktivno Visoka razina nisko obrazovanih, uglavnom muke strukture Strune sposobnosti i vjetine
Kako bi se postigla uspjenost u prilagoavanju, potrebno je pronai pravi omjer tradicije i suvremenih naina proizvodnje i poslovanja. U tom procesu nastaje nezadovoljstvo poljoprivrednih proizvoaa to rezultira otporima. Prisutnost velike koliine otpora rezultira neprilagoivanjem proizvodnje i poslovanja to je prvi korak prema stagnaciji, a ona je put u neeljenom pravcu. Svaka promjena je povezana s prelaskom iz stanja stabilnosti i sigurnosti u stanje poveanog rizika i neizvjesnosti. U uvjetima suvremenog naina poslovanja ei su i kontakti s inovativnim tehnikama, kreativnim rjeenjima u tradicionalnim tehnologijama to pridonosi nastanku nezadovoljstva, a sve to jo i uz pojaani pritisak konkurencije. Otpori nastaju u nadi da e se stanje smiriti te da se promjena nee dogoditi. Tada je, prema znanstvenim spoznajama, mogue razlikovati tri skupine ljudi koje se razliito ponaaju pri suoavanju s promjenama: 20% ljudi spremno e prihvatiti promjenu i brzo se prilagoditi; 60% sporije e i postupno prihvatiti tek kada se uvjere da ostali imaju dobra iskustava nakon to su promijenili dosadanji nain
AGROEKONOMIKA
poslovanja, a 20% ljudi do kraja e ostati dosljedno u neprihvaanju i neprilagoivanju. Slika 1. Proces provoenja promjena u poslovanju
Sjeanja Prihvaanje i prilagoavanje
Nezadovoljstvo, konkurencija Kontakt s novim Strah od nepoznatog
Otpori promjena
Izvor: autor prema Rijavec, M., Miljkovi, D.: Kako upravljati promjenama, IEP:D2, Zagreb, 2001.
Prihvaanje i prilagoavanje koje slijedi nakon otpora razmjerno e brzo kao izazov poduzetnitva prihvatiti najmanji broj poljoprivrednih proizvoaa. Najbrojniji su oni koji e doivljavati nezadovoljstvo i trebat e potporu kako bi mogli to ranije i uspjenije prilagoditi postojee poslovanje, dok je odreeni broj onih koji e iskazivati otvoreno neprijateljstvo, pasivno i aktivno pokazivat e otpore te pokuati stvoriti skupinu istomiljenika u postupku traenja krivaca u unutarnjem i/ili vanjskom okruenju (poslodavac, upravitelj, direktor, ministarstvo, vlada). Ipak, veina je onih poljoprivrednih proizvoaa koji e se nakon nekog vremena prilagoditi te se kasnije sa sjetom i uz ale podsjeati raznih situacija koje su se dogaale u fazama prilagoavanja. Zakljuno, u proces nastanka dinaminih poljoprivrednih gospodarskih subjekata treba krenuti oprezno, vodei brigu o vremenu i neophodnosti provoenja promjena, uvijek s vrlo malim promjenama gdje treba pratiti kako se odraavaju na cjelokupno poslovanje. 2. RAZVOJ I PRIMJENA PODUZETNIKIH IDEJA U POLJOPRIVREDI Dr.sc. Jadranka Dee Mr.sc. Jelena Kristi Mnogi misle da je za poduzetnitvo najvaniji novac i da bez novca ne mogu zapoeti s bilo kakvim promjenama postojeeg stanja. Uspjene osobe prvo kreiraju nove ideje, razmiljaju i provjeravaju bi li zamiljena ideja zaista mogla postati i
AGROEKONOMIKA
poslovna prilika. Sm postupak nastanka ideja, u pravom smislu rijei, stvaralakog je karaktera i kao takav prirodno je priroen svakom ovjeku, u veoj ili manjoj mjeri. Poticaji koji pojedince usmjeravaju na razmiljanja o novim idejama razliiti su i svaki je ovjek kreator brojnih ideja te postaje inkubatorom inovacija i kreativnih rjeenja problema. Za kvalitetne ideje neophodno je struno znanje i osobna inicijativa, iako prevladava miljenje da je dobra ideja plod sluaja. Kreativnost pojedinca moe se unaprijediti prikupljanjem i razmjenom informacija. Prikupljanje informacija vaan je postupak za tonije definiranje ideje, ali i za njenu realizaciju. Na primjer: praenje dnevnog tiska, strunih asopisa, knjiga ili televizijskih emisija. Osobito korisna metoda u postupku razvoja ideja razmjena je informacija izmeu ljudi koji takoer pokuavaju tonije definirati ideju ili pojedinaca koji su uspjeli u realizaciji poslovnih pothvata. Prilike za primjenu, realizaciju ideja nastaju neovisno od ovjeka pojedinca i rezultat su promjena sredstava na gospodarstvima i utjecajima eksternog okruenja. Povoljne prilike esta su pojava koje je vano uoiti te iskoristiti mogunosti koje donose. Postoji vremensko ogranienje za koritenje povoljnih prilika, povoljni trenuci brzo se mijenjaju u skladu sa dinaminim uvjetima okruenja. Zbog toga, zadatak pojedinca je kvalitetno pripremiti ideju u oekivanju najpovoljnijih uvjeta. Za poetak, potrebno je odgovoriti na nekoliko pitanja koja se pismeno uobliavaju u poslovni plan. Pitanja se odnose na: opis ideje uz objanjenje to se eli postii; opis proizvoda/usluge, objanjenje koristi koje e nastati realizacijom; analizu trita, planiranje nabave i prodaje koje su jednako vane za uspjenost; opis tehnologije i organizacije proizvodnje, poslovanja; zaposlenike koliko se ljudi planira za postupak realizacije, potrebe za djelatnicima/suradnicima/partnerima; opis lokacije, blizine i udaljenosti od neophodne infrastrukture (npr. preraivaki kapaciteti, prometnice, voda, kanalizacija i slino); konkurenciju, kako se planira biti konkurentniji u odnosu na istovrsne proizvoae; potrebna financijska sredstava, te oekivani uinci od realizacije ideje.
Brojne institucije pruaju potporu u planiranju realizacije ideja i lako su dostupne informacije o njihovim aktivnostima i dugogodinjem uspjenom djelovanju. Njihov osnovni cilj je poticati razvoj poduzetnitva, umanjiti rizike i neizvjesnost koji su neizbjeni sastavni dijelovi poduzetnikog procesa. Razvoj novih ideja i njihova primjena u poslovanju poljoprivrednih gospodarstava takoer su povezani s
AGROEKONOMIKA
neizvjesnostima i rizikom, ali u isto vrijeme predstavljaju izazov i mogunost napretka proizvodnje i poslovanja. Mogue je da se ideja ne pokae dobrom i tad treba imati snage i hrabrosti potraiti novu ideju i realizirati je kroz novi proizvod, uslugu ili nain poslovanja. Brojne su kvalitetne i uspjene realizacije poslovnih ideja nastale upravo zbog loih ivotnih i poslovnih situacija kada su pojedinci pronali naine za osobni prosperitet i/ili intenzivni razvoj poslovanja gospodarskih subjekata u kojima djeluju. Zakljuno, aktivnost pojedinca pokretaka je snaga koja stvara vrijednosti u drutvu. Na inicijative i jaanje aktivnosti pojedinaca svakako utjeu brojne promjene koje su povezane s promjenama u nainu razmiljanja i ponaanja. U sadraju koji slijedi nalaze se informacije koje e irim spoznajama utjecati na nastanak ideja i naina kako iskoristiti povoljne prilike za razvoj gospodarstva te poboljanje ekonomske uspjenosti poljoprivrednih proizvoaa.
3. POSLOVANJE POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA
Dr.sc. Jozo Kanisek Mr.sc. Davorin Turkalj
Poljoprivredna djelatnost u Republici Hrvatskoj vrlo esto se obavlja i bez upisa u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Tenja, elje i smjernice trino orijentiranih proizvoaa su upisi u Upisnik. Poljoprivredno se gospodarstvo, ovisno o vlastitom izboru, u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava moe upisati kao obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, obrt ili pravna osoba, prema Zakonu o trgovakim drutvima. 3.1. Upis OPG-a u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava Pri upisu obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava koriste se obrasci Narodnih novina UT-II-190. Ispunjene obrasce, potrebnu dokumentaciju i biljege predaju se Uredu dravne uprave u Osjekobaranjskoj upaniji. Na prvom listu nositelj OPG upisuje prezime, ime, JMBG, datum, mjesto i dravu roenja, spol, postotni udjel radnog vremena tijekom kojeg e se baviti poljoprivredom, te razinu obrazovanja. Za sjedite OPG-a duan je navesti naziv ulice i kuni broj, ime naselja i potanski broj, opinu, upaniju, te broj telefona, faksa i emaila, ukoliko ga korisnik posjeduje. Zbog plaanja zakonskih obveza potrebno je navesti ime banke ili podrunice, njezin raun i raun nositelja. Trei list ispunjavaju sva poljoprivredna gospodarstva, ukoliko se gospodarski objekti nalaze izvan sjedita. Za iste se navodi vrstu, naziv ulice, kuni broj, broj naselja, opine ili grada u odgovarajuoj upaniji. U etvrtom se upisuju osobni podaci ostalih lanova OPG-a uz naznaku radne aktivnosti. lanovi OPG-a duni su odabrati nositelja gospodarstva, kao odgovorne osobe i koji zastupa obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, a njegovo ime ovjeravaju u potpisanoj izjavi.
AGROEKONOMIKA
Kako je zemljite neophodan i nezamjenjiv uvjet za poljoprivrednu proizvodnju u petom listu navodi se katastarska opina, broj katastarske estice i plana, katastarska kultura te povrina i pravo na njegovo koritenje. Za povrine s pravom koritenja navodi se poetak i kraj tog prava. Tako se kao modaliteti navode povrine o vlasnitvu, zakupljeno dravno zemljite, ostali zakup, koncesija te koritenje bez naknade, koje se dokazuje potpisanom izjavom. Pri ispunjavanju petog lista koristi se Tablica ifri i naziva kultura iz pomone tablice 1. Ista sadri kulture razvrstane po kategorijama sa zastupljenim itaricama, uljaricama, industrijskim te krmnim biljem, povrem, ljekovitim, aromatinim i zainskim biljem, povrine pod usjevima uzgajanim za uzgoj sjemena, sadnica, vonjaci, vinogradi, maslinici i dr. OPG je duno na dopunskom listu 5/1 na vrijeme prijavljivati promjene vezane za koritenu zemljinu povrinu. esti list sadri podatke o broju i starosti uzgajanih goveda, svinja, kopitara, ovaca, koza, peradi, pela i dr. 3.2. Obrt Proizvodnja i poslovanje poljoprivrednog gospodarstva kao obrtnika utvreno je Zakonom o obrtu NN. 49/03. Prema Zakonu obrt predstavlja samostalno i trajno obavljanje jedne ili vie doputenih gospodarskih djelatnosti, koje obavljaju fizike osobe te proizvodnjom, prometom ili pruanjem usluga na tritu ostvaruju dobit. Obrt se moe obavljati trajno ili sezonski najdulje est mjeseci unutar jedne godine. Obavljanje obrta upisuje se u obrtni registar, a obrtnik uspostavlja svojstvo osiguranika. Djelatnosti vezane za sezonski obrt utvruje ministar za obrt i poduzetnitvo na temelju miljenja Hrvatske obrtnike komore i nadlenog ministarstva, ovisno o djelatnosti obrta. Zakon razlikuje slobodni, vezani i povlateni obrt. Pri obavljanju slobodnog obrta ne trai se struna osposobljenost ni polaganje majstorskog ispita, dok se za obavljanje vezanog obrta trai struna osposobljenost i majstorski ispit. Za obavljanje, kako slobodnog tako i vezanog obrta, potrebna je obrtnica koju izdaje upanijski ured. Obrtnik ili trgovako drutvo mogu obavljati i povlateni obrt na temelju povlastice koju izdaje nadleno ministarstvo. Fizika osoba moe obavljati obrt ako ispunjava vie opih uvjeta. Tako na primjer mora udovoljavati posebnim zdravstvenim uvjetima, ako je to propisano zakonom. Ne smije joj biti izreena zatitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti. Tijekom rada u obrtu osoba stjee prava u vezi s radnim odnosom, ako ta prava nema na drugoj osnovi. Trgovako drutvo, koje obavlja obrt ili vie djelatnosti, mora zaposliti najmanje jednu osobu koja udovoljava uvjetima o obavljanju obrta te je struno osposobljena ili je poloila majstorski ispit. Po upisu u obrtni registar obrtniku se izdaje obrtnica. upanijski ured duan je sva rjeenja u svezi s obavljanjem obrta dostaviti nadlenom tijelu za poslove financija, nadlenim inspekcijama, Hrvatskoj obrtnikoj komori, nadlenom fondu zdravstvenog i mirovinskog osiguranja i Dravnom zavodu za statistiku. Obrtnik odgovara za zakonitost obavljanja obrta i za zakonitost rada radnika koje zapoljava, a za obveze koje nastaju pri poslovanju obrta obrtnik odgovara
AGROEKONOMIKA
cjelokupnom unesenom imovinom, koja je potrebna za obavljanje poslova obrta. Djelatnost obrta prestaje odjavom ili po sili zakona. 3.3. Trgovaka drutva Trgovako drutvo je pravna osoba ije su osnivanje i ustroj ureeni Zakonom o trgovakim drutvima NN. 111/93. Prema Zakonu razlikuju se drutva osoba: javno trgovako drutvo j.t.d. i komanditno drutvo k.d., te drutva kapitala kao to su dioniko drutvo d.d. i drutvo s ogranienom odgovornou d.o.o. Trgovako drutvo stjee svojstvo pravne osobe upisom u trgovaki registar, a gubi ga nakon brisanja iz istog. Svojstvo pravne osobe podrazumijeva stjecanje prava i preuzimanje obveza trgovakog drutva u pravnom prometu, koje tijekom rada moe tuiti i biti tueno pred dravnim ili izabranim sudom. Za obveze trgovako drutvo odgovara cijelom svojom imovinom. Tvrtka, predmet poslovanja, sjedite i zastupanje trgovakog drutva: tvrtka je ime pod kojim trgovako drutvo posluje i pod kojim sudjeluje u pravnom prometu. Ona se razlikuje od tvrtki drugih subjekata i upisuje se u trgovaki registar. Njome se poblie obiljeava ime drutva i predmet njegovog poslovanja. Prema Zakonu o trgovakim drutvima, tvrtka trgovakog drutva mora biti na hrvatskom jeziku. Tvrtku se zatiuje primjenom naela zakonitosti, iskljuivosti, prvenstva te zatitom prava imatelja ranije prijavljene tvrtke. Predmet poslovanja trgovakog drutva upisuje se u trgovaki registar, a to moe biti obavljanje svake doputene djelatnosti, koja nije zakonom zabranjena ili nije suprotna moralu drutva. Poslovima drutva upravlja se iz sjedita trgovakog drutva u kojem se nalazi i uprava drutva. Izjavom o osnivanju drutva ili drutvenim ugovorom, odnosno statutom drutva ili odlukom donesenom na temelju istih, moe se utvrditi djelatnost podrunice u okviru poslovanja trgovakog drutva, a ista takoer ima svoje sjedite. Osobe ovlatene za zastupanje drutva upisuju se u trgovaki registar. Zastupnik trgovakog drutva moe dati punomo drugoj osobi punomoniku samo u granicama svojih ovlasti. Prokura je trgovaka punomo, koju daje pravna i fizika osoba punoljetnoj i potpuno poslovno sposobnoj osobi, a ne moe se dati pravnoj osobi. Prokurist ne moe davati punomo za sklapanje poslova drugim osobama. On moe sklapati ugovore, poduzimati pravne radnje i zastupati trgovako drutvo pred upravnim i drugim dravnim organima, ustanovama, sudovima, ali ne moe, bez posebne ovlasti, otuiti niti opteretiti nekretnine trgovakog drutva, dovesti do radnji kojima se zapoinje steajni postupak ili dovodi do prestanka rada drutva. Prokura se moe opozvati u svako vrijeme. Prema posljednjim podacima Dravnog zavoda za statistiku najvei broj poljoprivrednih gospodarstava, koja posluju prema Zakonu o trgovakim drutvima registriran je kao d.o.o.. Drutvo s ogranienom odgovornou trgovako je drutvo u koje jedna ili vie fizikih ili pravnih osoba ulau temeljne uloge s kojim sudjeluju u unaprijed dogovorenom temeljnom kapitalu. lanovi ne odgovaraju za obveze drutva. Drutvo se osniva simultano, to znai da ugovor o osnivanju istovremeno moraju
AGROEKONOMIKA
potpisati svi osnivai, a sukcesivno osnivanje drutva nije doputeno. Ugovor ili izjava o osnivanju drutva mora sadravati:

naznaku osnivaa (ime, prezime, tvrtku, prebivalite odnosno sjedite osnivaa, ako je osniva fizika osoba JMBG), tvrtku i sjedite drutva, predmet poslovanja drutva, ukupan iznos temeljnog kapitala, trajanje drutva na odreeno ili na neodreeno vrijeme, prava i obveze lanova prema drutvu, te drutva prema osnivaima.
Temeljni kapital pri osnivanju drutva trenutno ne moe biti nii od 20.000,00 kuna, a uz novana sredstva mogu ga initi stvari i prava. Pri upisu u trgovaki registar u prijavu se moraju navesti: tvrtka, sjedite i predmet poslovanja drutva; ukupni iznos temeljnog kapitala; dan sklapanja drutvenog ugovora; vrijeme trajanja drutva; imena lanova uprave, predsjednika i lanova nadzornog odbora, njihovo prebivalite i JMBG; ovlasti za zastupanje drutva te ime, prezime i JMBG, odnosno tvrtka jednog osnivaa. Pravni odnosi izmeu drutva i lanova, organi drutva i prestanak drutva: svaki lan duan je uplatiti temeljni ulog, koji je preuzeo ugovorom ili odlukama organa drutva, a ako iznos ne uplati na vrijeme duan je drutvu platiti zatezne kamate. Drutvo moe neuplaeni dio uloga prodati na javnoj drabi koju provodi ovlatena osoba ili sud. lanovi drutva dijele dobit u omjeru njihovih uplaenih temeljnih uloga. lan drutva moe imati vie poslovnih udjela, a o istima je uprava duna voditi knjigu. Poslovni udjeli mogu se prenositi i nasljeivati. Pri prijenosu udjela ne smije doi do tete za drutvo. Poslove drutva vodi uprava drutva, koja se sastoji od jednog ili vie direktora. Upravu biraju lanovi drutva, koji svojim odlukama u svako doba mogu opozvati lanove uprave. Uprava osim zastupanja drutva odgovara za uredno voenje poslovnih knjiga i izradu financijskih izvjea drutva. Izraena financijska izvjea i izvjea o stanju drutva uprava dostavlja nadzornom odboru i skuptini drutva. Pri voenju poslova drutva lanovi uprave moraju uvati poslovnu tajnu drutva. Nadzorni odbor imaju drutva s preko tristo zaposlenih. Njega najee ine tri lana. lanovi drutva u skuptini donose odluke na koje su ovlateni zakonom i ugovorom, a skuptina odluuje o sljedeim pitanjima: financijskim izvjeima drutva, uporabi ostvarene dobiti ili pokrivanju gubitka; odluuje o zahtjevima za uplatama temeljnih uloga; imenovanju i opozivu lanova uprave; izboru i opozivu lanova nadzornog odbora, ako ga drutvo ima; podjeli i povlaenju poslovnih udjela; davanju prokure za sva poduzea; mjerama za ispitivanje i nadzor nad voenjem poslova; izmjeni drutvenog dogovora;
14
AGROEKONOMIKA
postavljanju zahtjeva za naknadu tete koje drutvo moe imati protiv lanova uprave i nadzornog odbora i zamjenika lanova uprave, te o imenovanju zastupnika u sudskom postupku.
Skuptina drutva mora se sazvati pisanim pozivom najmanje jednom godinje. Ona donosi odluke veinom od danih glasova, a isti se unose u posebnu knjigu odluka. Temeljni kapital drutva moe se poveati novim uplatama i pretvaranjem rezervi u temeljni kapital. Nastale promjene temeljnog kapitala drutva moraju se upisati u trgovaki registar. Ista obveza postoji pri smanjenju temeljnog kapitala. Drutvo prestaje s radom ako je istekao rok odreen ugovorom, temeljem odluke lanova, pripajanjem ili spajanjem s drugim drutvom, pravomonom odlukom suda u sluaju nemogunosti pokrivanja trokova steajnog postupka, odlukom suda ako je utvreno da je upis drutva u trgovaki registar bio nezakonit, ukidanjem drutva i drugim razlozima predvienim ugovorom. Likvidaciju drutva provode lanovi uprave ili se odlukom lanova drutva likvidatorima imenuju jedna ili vie osoba. Dioniko drutvo je trgovako drutvo u kojemu lanovi - dioniari sudjeluju s ulozima u temeljnome kapitalu podijeljenom na dionice. Oni ne odgovaraju za obveze drutva, a dioniko drutvo moe imati i samo jednog dioniara. Zakonom je odreen najnii nominalni iznos temeljnog kapitala i najnii nominalni iznos dionice. Dionica je nedjeljiva, a moe glasiti na donositelja ili na ime. Zakon razlikuje redovne i povlatene dionice. Redovne dionice imatelju daju pravo glasa u glavnoj skuptini drutva, pravo na isplatu dijela dobiti drutva dividende i pravo na otplatu dijela likvidacijske, steajne mase drutva. Povlatene dionice imatelju daju neka povlatena prava kao npr. pravo na dividendu s unaprijed utvrenim novanim iznosom, pravo prvenstva pri isplati dividende ili isplati ostatka likvidacijske odnosno steajne mase kao i druga prava u skladu sa zakonom i statutom drutva. Svaka dionica mora imati sljedee sastojke: oznaku da je dionica i njezin nominalni iznos, oznaku vrste i roda dionice, tvrtku i sjedite izdavatelja dionice, tvrtku odnosno ime osobe na koju glasi dionica izdana na ime ili naznaku da glasi na donositelja, datum izdavanja i broj, te faksimil potpisa ovlatenih osoba izdavatelja dionice. Dionica se sastoji od tri dijela. Prvi je plat, drugi ini kuponski arak za naplatu dividendi, a trei je talon. Odluku o izdavanju dionica donosi glavna skuptina ili osnivai drutva, a ona mora sadravati: tvrtku izdavatelja dionica, ukupni iznos na koji se izdaju dionice i njihov broj, nominalni iznos dionica, oznaku da dionice glase na donositelja ili na ime, vrijeme i nain upisa dionica, rok i nain njihove uplate, rok vraanja uplaenih sredstava ako se odustane od izdavanja dionica, vrstu i rod dionica, redoslijed ostvarivanja prvenstva iz povlatenih dionica ako se one izdaju u vie serija i dr. Osnivai osnivaju drutvo preuzimanjem dionica, usvajanjem i potpisivanjem statuta te izjavom o osnivanju dionikog drutva. Drutvo je osnovano kada ga se upie u trgovaki registar. Do proteka prve godine osnivai moraju imenovati prvi nadzorni odbor i revizora. Nadzorni odbor imenuje lanove prve uprave. Uz simultano osnivanje, drutvo se moe osnovati i sukcesivno. Tada se objavljuje javni poziv za upis dionica, a takav nain produljuje osnivanje drutva. Poslove drutva na vlastitu
AGROEKONOMIKA
odgovornost vodi uprava, koja se sastoji od jedne ili vie osoba, a njihov broj odreen je statutom. lanove uprave i njezinog predsjednika imenuje nadzorni odbor drutva. Uprava izvjeuje nadzorni odbor o poslovnoj politici, rentabilnosti poslovanja drutva, stanju prihoda i poslova znaajnih za likvidnost drutva. Nadzorni odbor ima najmanje tri lana, a njegove lanove bira glavna skuptina drutva. Nadzorni odbor nadzire voenje poslova drutva, poslovnih knjiga, dokumentaciju drutva, blagajnu, vrijednosne papire i dr., a o obavljenom nadzoru glavnoj skuptini podnosi pisano izvjee. Javno trgovako drutvo je trgovako drutvo u koje se udruuju dvije ili vie osoba zbog trajnog obavljanja djelatnosti pod zajednikom tvrtkom, a svaki lan drutva odgovara vjerovnicima drutva neogranieno solidarno cijelom svojom imovinom. lan drutva moe biti svaka fizika ili pravna osoba. lanovi drutva najee unose jednake uloge, a meusobne odnose ureuju drutvenim ugovorom. Svaki lan drutva ima pravo i obvezu voditi poslove drutva ili tu obvezu mogu prenijeti na jednoga lana. Za davanje prokure potrebna je suglasnost svih lanova. Krajem svake godine utvruje se raun dobiti i gubitka, a jedna treina dobiti tekue godine dijeli se meu lanovima drutva u odnosu prema njihovom udjelu u temeljnom kapitalu drutva. Isto naelo primjenjuje se i pri pokrivanju nastalog gubitku. lan drutva ne moe bez suglasnosti ostalih lanova raspolagati svojim udjelom u drutvu. Komanditno drutvo je trgovako drutvo u koje se udruuju dvije ili vie osoba radi trajnog obavljanja djelatnosti pod zajednikom tvrtkom od kojih najmanje jedna odgovara za obveze drutva solidarno i neogranieno cijelom svojom imovinom komplementar, a najmanje jedna odgovara za obveze drutva samo do iznosa odreenog imovinskog uloga u drutvo - komanditor. Drutvom upravljaju komplementari, a komanditori se u naelu ne mogu usprotiviti odlukama komplementara. Osnovni zadatak upisanih poljoprivrednih gospodarstava, obrta i trgovakih drutava je poslovati s ekonomskom uspjenou odnosno ostvariti ekonomski uspjeh. 4. TROKOVI I OBRAUN POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE Dr.sc. Ljubica Ranogajec Ekonomski uspjeh poljoprivredne proizvodnje ovisi s jedne strane o ostvarenoj trinoj vrijednosti proizvodnje, a s druge o visini uinjenih trokova. Ako je ostvarena pozitivna razlika ovih vrijednosti vea, postignut je povoljniji ekonomski rezultat proizvodnje. Kako su trokovi segment na koji proizvoai mogu izravno djelovati, tako je potrebno analizirati njihovu strukturu i uinak na proces proizvodnje kroz stvaranje novih vrijednosti. Donoenje ispravnih poslovnih odluka iziskuje upoznavanje sa trokovima proizvodnje meu kojima su najvaniji: cijene inputa (sredstva za proizvodnju, rad) i cijene tehnologije (proces proizvodnje).
16
AGROEKONOMIKA
Sredstva za rad i predmeti rada predstavljaju materijalne initelje, a ljudski rad subjektivni initelj procesa proizvodnje. Manja i srednja obiteljska gospodarstva temelje planiranje i ekonomsku analizu proizvodnje i poslovanja na podacima jednostavnog knjigovodstva koje ne daje preciznu sliku o uspjenosti pojedinih linija poljoprivredne proizvodnje. Gospodarstva izvan sustava PDV-a gotovo da i ne koriste informacije o uspjenosti proizvodnje u svrhu obraunavanja i planiranja poslovanja gospodarstva. Od velikog su znaaja evidencije po uinjenim radnim operacijama u svakoj pojedinoj liniji poljoprivredne proizvodnje kao i obraun koliine i cijene utroenih resursa. Mnoenjem koliine s cijenom nastaje troak koji se postupkom razvrstavanja dodjeljuje onoj proizvodnji zbog koje je i nastao. Trokovi su vrijednosni ili novani izraz ulaganja osnovnih elemenata proizvodnje. Nastaju radi stvaranja novih uinaka i stjecanja dobitka. U trokove se ubrajaju tekua ulaganja elemenata proizvodnje koja nastaju u poslovanju gospodarskih subjekata, a koja su uvijek izraena u novcu. Nositelji trokova u poljoprivredi su pojedine linije poljoprivredne proizvodnje, jer se trokovi evidentiraju i rasporeuju po linijama proizvodnje koje obuhvaaju jedan ili vie proizvoda. Proizvodi jedne linije mogu biti vezani proizvodi koji su rezultat proizvodnje u zajednikom tehnolokom postupku, te imaju zajednike trokove. Obino se jedan, a nekada i vie vezanih proizvoda, smatraju glavnim, a ostali su sporedni proizvodi. Prema nainu utvrivanja trokova po linijama proizvodnje razlikujemo: direktne (izravne, neposredne, pojedinane) trokove, i indirektne (ope, neizravne, posredne, zajednike) trokove. Slika 2. Struktura trokova UKUPNI TROKOVI
Indirektni ili opi trokovi

Trokovi uprave, proizvodnje, prodaje
Direktni trokovi
Trokovi rada, materijala, stalnih sredstava
Direktni trokovi se u cjelini i neposredno po nastajanju mogu utvrditi po uincima (proizvodima i uslugama) radi ije proizvodnje su nastali. U poljoprivredi su direktni svi oni trokovi koji se u cjelini i neposredno odnose na odreenu liniju proizvodnje, u kojoj se istim trokovima mogu dobiti dva ili vie proizvoda (vezani
AGROEKONOMIKA
proizvodi). Na primjer, proizvodnja penice je linija proizvodnje u kojoj su vezani proizvodi zrno i slama, kod proizvodnje kukuruza vezani su proizvodi zrno i kukuruzovina, u liniji proizvodnje mlijeka i teladi proizvodi su mlijeko, telad, prirast mesa, stajnjak i sl. Indirektni ili opi trokovi se u cjelini odnose na vie ili na sve linije proizvodnje na jednom gospodarstvu. Rasporeuju se odreenim raunskim postupkom na pojedine linije proizvodnje, te se na osnovu toga uraunavaju u njihove trokove. Pravilo koje vrijedi kod rasporeivanja opih trokova je da se svaka linija proizvodnje tereti odreenim trokom razmjerno njezinom doprinosu u nastanku toga troka. Kriteriji (kljuevi) za rasporeivanje opih trokova razliiti su za pojedine grane proizvodnje. U biljnoj proizvodnji, najee se kao kriterij raspodjele koristi jedan hektar, u stoarskoj proizvodnje uvjetno grlo, a u mjeovitoj plae direktnih radnika. Prema ovisnosti trokova o promjeni obujma proizvodnje, to jest prema nainu reagiranja trokova na promjene proizvodnje, odnosno iskoritenost kapaciteta razlikuju se: stalni (postojani, fiksni) trokovi, koji ne ovise o promjeni obujma proizvodnje i promjenljivi (varijabilni) trokovi, koji se mijenjaju s promjenom obujma proizvodnje.
Promjena obujma proizvodnje mijenja veliinu i strukturu ukupnih trokova gospodarstva. Zbog toga, cijene pojedinih proizvoda rastu ili padaju s promjenom obujma proizvodnje, ovisno o kretanju pojedinih vrsta trokova. Stoga je potrebno poznavati karakteristike stalnih i promjenljivih trokova i njihove pojedinane vrste kako bi se pravilnim izborom veliine obujma proizvodnje moglo utjecati na cijene kotanja pojedinih proizvoda i financijski rezultat koji se u njihovoj proizvodnji ostvaruje. Uspjenost poslovanja gospodarskih subjekata moe se iskazati kroz vrijednost proizvodnje koja se odnosi na jednu godinu i moe znaiti ukupnu proizvodnju bez obzira na namjenu (ukupan obrt). U toj vrijednosti je sadran dio koji slui za daljnju proizvodnju (tzv. reprodukcijski materijal) i dio za prodaju na tritu (tzv. trina vrijednost proizvodnje). Vrijednost jednogodinje proizvodnje prodana po trinim cijenama ini glavni dio ukupnog prihoda poljoprivrednog gospodarstva. U poslovnoj praksi, osim trine vrijednosti proizvodnje, ukupni prihod ine i vrijednosti ostvarene u poslovanju novanim sredstvima (financijski prihodi) te neplanirani prihodi (izvanredni prihodi). 5. POREZNE OBVEZE POLJOPRIVREDNIH PROIZVOAA Dr.sc. Ljubica Ranogajec Porezni poloaj poljoprivrednih proizvoaa, kako registriranih u svojstvu (obliku) trgovakog drutva ili obrta, tako i onih koji su samo upisani u Registar
AGROEKONOMIKA
obveznika poreza na dohodak te ostalih koji su izvan poreznog sustava, postaje sve aktualniji. Praksa pokazuje kako je najvea skupina poljoprivrednih proizvoaa izvan poreznog sustava, kako dohotka tako i PDV-a. Pri tom se misli na skupinu fizikih osoba koje se na poljoprivrednom gospodarstvu bave poljoprivrednom proizvodnjom te posjeduju potrebna znanja i vjetine o poljoprivredi. Poloaj poljoprivrednih proizvoaa u poreznom sustavu ureuje se poreznim zakonima i propisima koji se primjenjuju i na sve ostale djelatnosti koje podlijeu oporezivanju. Najvaniji propisi su sljedei: Zakon o porezu na dohodak, NN 177/04, 73/08 Zakon o porezu na dobit, NN 177/04, 90/05, 57/06, 133/07 Zakon o doprinosima za obvezna osiguranja, NN 147/02, 175/03, 177/04.
Prema hrvatskim poreznim propisima, fizike osobe (zaposlenici, poljoprivrednici, obrtnici) obveznici su plaanja poreza na dohodak, a pravne osobe (tvrtke, zadruge) obveznici su plaanja poreza na dobit. Obveznici poreza na dohodak plaaju i prirez ako imaju prebivalite na podruju opine/grada koji su propisali takvu obvezu. Osnovica za plaanje prireza je iznos poreza na dohodak, a dozvoljene su sljedee maksimalne stope: opina do 10%, grad ispod 30.000 stanovnika do 12%, grad iznad 30.000 stanovnika do 15% i grad Zagreb do 30% Svi obveznici plaanja poreza na dohodak obvezni su plaati i doprinose za obvezna osiguranja (zdravstveno i mirovinsko osiguranje) u skladu sa Zakonom o doprinosima za obvezna osiguranja. Tablica 2. Kriteriji za odreivanje poreznog statusa poljoprivrednika (fizike osobe) koji nije registriran kao obrtnik
Red. br. 1. 2. 3. Ostvaren promet u kn ispod 85.000 ispod 85.000 iznad 85.000 Ostvaren poticaj u kn Obveznik PDV-a Obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti NE DA DA
ispod 25.000 NE iznad 25.000 NE iznad 25.000 DA NE ili ispod ispod 85.000 DA dobrovoljno DA 4. 25.000 Izvor: autor prema Oporezivanje djelatnosti poljoprivrede i umarstva, Zagreb, 2008.
Ulaskom u sustav PDV-a poljoprivredni proizvoa mora voditi poslovne knjige i prema propisima o porezu na dohodak, neovisno o tome je li u sustav PDV-a uao po sili zakona ili dobrovoljno. Poljoprivrednici kao obveznici poreza na dohodak, neovisno o tome jesu li obrtnici ili su samo upisani u Registar obveznika poreza na dohodak, utvruju dohodak temeljem vjerodostojnih podataka poslovnih knjiga kao: Knjiga primitaka i izdataka Obrazac KPI, Knjiga prometa Obrazac KPR,
1919
Poljoprivredni fakultet u Osijeku
AGROEKONOMIKA
Popis dugotrajne imovine Obrazac DI, Evidencija o trabinama i obvezama Obrazac TO.
Poljoprivredno gospodarstvo moe ostvariti primitke od prodaje proizvedenih poljoprivrednih dobara kao na primjer: ive stoke, mesa i drugih jestivih klaonikih proizvoda, mlijeka i mlijenih proizvoda, jaja, meda, te biljaka, rezanog cvijea, povra, voa, pia, octa, duhana i dr. Primicima se smatraju i primljene potpore, no one nisu predmet oporezivanja PDV-om. Za svaku obavljenu isporuku poljoprivrednog proizvoda ili obavljene usluge, poljoprivrednik obveznik PDV-a treba ispostaviti raun R-2. Poljoprivrednici koji ne vode poslovne knjige i nisu porezni obveznici, mogu takoer prodavati vlastite poljoprivredne proizvode, iako ostvarene primitke ne evidentiraju u poslovnim knjigama. Uvjet je da su upisani u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, a za te potrebe koriste najee Otkupni blok. Poslovni izdaci su svi odljevi dobara. Za poljoprivrednog proizvoaa su to svi izdaci izravno povezani s obavljanjem poljoprivredne djelatnosti kao to su izdaci za nabavu: sjemena i sadnog materijala, gnojiva, sredstava za zatitu bilja, usjeva i nasada, hrane za ivotinje, goriva za pogon traktora i drugih sredstava poljoprivredne mehanizacije, usluge obrade zemljita i druge usluge, izdaci dugotrajne imovine (gospodarskih i poslovnih zgrada, osnovnog stada, mehanizacije), izdaci za reijske trokove (struja, voda, plin, telefon, odravanje, plae zaposlenika, potpore i nagrade i dr.) 5.1. Porez na dodanu vrijednost (PDV) Porez na dodanu vrijednost je u porezni sustav Republike Hrvatske uveden 1998. godine. Plaa se na: isporuke svih vrsta dobara (proizvoda, roba, opreme i sl.) i sve obavljene usluge, vlastitu potronju, isporuke dobara i obavljene usluge bez naknade i s osobnim popustom, te na uvoz dobara. Primjenjuju se dvije porezne stope PDV-a: 22% i 0%. Od poljoprivrednih proizvoda samo se na svjee mlijeko (kravlje, ovje i kozje koje se stavlja u promet pod istim nazivom u tekuem stanju, svjee, pasterizirano, homogenizirano, kondenzirano, osim kiselog mlijeka, jogurta, kefira, okoladnog mlijeka i drugih mlijenih proizvoda) obraunava PDV po stopi od 0%. Svi ostali poljoprivredni proizvodi kao i poljoprivredni inputi, oporezivi su PDV-om po stopi od 22%. Dakle, poljoprivrednici koji su isporuili dobra u vrijednosti veoj od 85.000 kn duni su se prijaviti u sustav PDV-a po zakonu ili u sustav mogu ui dobrovoljno, a time e postati i obveznici plaanja poreza na dohodak. 5.2. Porez na dobit Porezni oblik koji se odnosi se na ukupni dohodak poreznog obveznika, obraunava se na plau po stopi od 20%. Poljoprivredni proizvoai postaju obveznici poreza na dobit u sljedeim sluajevima:
AGROEKONOMIKA
1.
2.
kad se ispunjava bilo koji od sljedeih uvjeta: ako je u proteklom poreznom razdoblju ostvaren ukupni primitak vei od 2.000.000 kuna ili ako je u proteklom poreznom razdoblju ostvaren dohodak vei od 400.000 kuna ili ako postoji dugotrajna imovina u vrijednosti veoj od 2.000.000 kuna (prema nabavnoj vrijednosti dugotrajne imovine) ili ako je u proteklom poreznom razdoblju prosjeno bilo zaposleno vie od 15 radnika ili ako do kraja tekue godine podnese zahtjev ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalitu da u iduoj kalendarskoj godini eli plaati porez na dobit umjesto poreza na dohodak.
Porezna osnovica poreza na dobit obveznika poreza na dobit je dobit ostvarena u tuzemstvu i inozemstvu, a utvruje se prema raunovodstvenim propisima kao razlika prihoda i rashoda prije obrauna poreza na dobit, uveana i umanjena prema odredbama Zakona o porezu na dobit. UKUPNI PRIHOD UKUPNI RASHOD = DOBIT ili GUBITAK + POVEANJE /SMANJENJE POREZNE OSNOVICE Obveznici poreza na dobit duni su voditi poslovne knjige u skladu s propisima o raunovodstvu: dnevnik, glavnu knjigu i pomone knjige. 5.3. Porez na dohodak Porezni obveznik je fizika osoba koja ostvaruje dohodak, a dohotkom se smatraju primici ostvareni od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, kapitala, osiguranja i drugih primitaka. Djelatnost poljoprivrede i umarstva smatra se samostalnom djelatnou koja je oporeziva porezom na dohodak, ako je po osnovi obavljanja djelatnosti poljoprivrednik obveznik PDV-a ili ako ostvaruje poticaje na nain i pod uvjetima propisanim Zakon o dravnim potporama u poljoprivredi, ribarstvu i umarstvu (NN, 87/02, 117/03, 82/04, 12/05). Ovim je zakonom propisano da: Od 1. sijenja 2010. sva seljaka gospodarstva ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva obvezna su pri podnoenju zahtjeva za poticaje dokazati da su upisani u Registar obveznika poreza na dohodak pri Poreznoj upravi prema propisima o porezu na dohodak i da su time po osnovi obavljanja djelatnosti poljoprivrede i umarstva postali obveznicima poreza na dohodak.
2121
AGROEKONOMIKA
Poreznu osnovicu ini dohodak (razlika izmeu primitaka i izdataka nastalih u poreznom razdoblju) umanjena za preneseni gubitak i porezne olakice. Porez na dohodak plaa se u mjesenim predujmovima, ije iznose odreuje porezna uprava na temelju dohotka ostvarenog u prethodnoj godini. Na kraju godine podnosi se godinja prijava poreza na dohodak, kako bi se utvrdio stvarno ostvareni dohodak. Na temelju toga utvruje se je li je tijekom godine putem predujmova poreza na dohodak uplaeno vie poreza, pa je ostvareno pravo na povrat ili je plaeno manje poreza u odnosu na ostvareni dohodak, pa treba obaviti nadoplatu. Porez na dohodak plaa se, ovisno o visini dohotka, po etiri porezne stope kako je to prikazano u sljedeoj tablici. Tablica 3. Porezne stope, mjesena i godinja osnovica dohotka
Porezna stopa 15 % 25 % 35 % 45 % Mjesena osnovica (kn) Godinja osnovica (kn) do 3.600 43.200 Od 3.600 5.4000 64.800 Od 5.400 16.200 194.400 preko 25.200 preko 302.400 Izvor: Zakon o porezu na dohodak, NN br. 73/08.
Poduzetnici obveznici plaanja poreza na dohodak posluju u skladu sa tzv. naelom blagajne to znai da primitak nastaje onda kada su prodani proizvodi ili uinjene usluge stvarno naplaeni, odnosno izdatak nastaje onda kada su kupljena dobra stvarno i plaena. Isto naelo primjenjuje se i na obvezu uplate naplaenog PDV-a odnosno na pravo na povrat plaenog PDV-a po ulaznim raunima. Dakle, obveznici poreza na dohodak (poljoprivrednici) posluju na nain naplaenih i plaenih rauna, za razliku od pravnih osoba koje su obveznici poreza na dobit i posluju na osnovu izdanih i primljenih rauna. Poljoprivredni proizvoai, registrirani kao obrtnici, na isti nain primjenjuju odredbe Zakona o porezu na dohodak i Zakona o PDV-u po pitanju voenja poslovnih knjiga i obveze plaanja doprinosa za obvezna osiguranja. Poljoprivrednici, obrtnici duni su se ulaniti u Hrvatsku obrtniku komoru i plaati komorsku lanarinu. Takoer plaaju i vee iznose za obvezna osiguranja, ali imaju i vea prava iz podruja zdravstvene zatite i mirovinskog osiguranja. 6. DRAVNE POTPORE U POLJOPRIVREDI, RIBARSTVU I UMARSTVU Dr.sc. Krunoslav Zmai Prema Zakonu o poljoprivredi ("Narodne novine" broj 66/2001, 83/2002) odreene su mjere trne i cjenovne potpore poljoprivrednoj proizvodnji radi stabilnosti domaeg trita uz jaanje konkurentnosti kao i preuzimanje obveza provoenja meunarodnih trgovinskih sporazuma. Jedno od znaajnih rjeenja za ureenje trita je donoenje trnih redova za odreene grupe poljoprivrednih proizvoda. Uz cjenovnu
AGROEKONOMIKA
politiku, formiranjem trnih redova, utjee se na ponudu i potranju pojedinih grupa poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Jedan od osnovnih preduvjeta za ukljuivanje hrvatske poljoprivrede na globalno zajedniko trite Europske unije su konkurentne cijene kao i kvaliteta proizvoda. U zajednikom tritu Unije nema carina niti carinskih ogranienja, tako da se u budunosti carinskom politikom nee moi eventualno zabraniti ili ograniiti uvoz nekih proizvoda i na taj nain zatititi domaa poljoprivredna proizvodnja. Za neke posebno osjetljive poljoprivredne proizvode (govee meso, eer, mlijeko, mlijene preraevine) kroz odreeno razdoblje moi e se zadrati sustav carinske zatite radi zatite cijena od uvoza iz treih zemalja. Cijene domaih poljoprivrednih proizvoda teko je usporeivati s cijenama agrarnih proizvoda u EU ili u drugim zemljama, jer je hrvatsko gospodarstvo, kao i poljoprivreda, prolo kroz ratno razdoblje, razdoblje visokih inflatornih kretanja, skupih kredita to je nepovoljno utjecalo na trokove proizvodnje i razinu cijena poljoprivrednih proizvoda. Onesposobljena i usitnjena domaa poljoprivredna proizvodnja stalno je vrila pritisak na rast cijena agrarnih proizvoda, jer je zbog veih cijena veina malih ne trnih poljoprivrednih gospodarstava rjeavala pitanje egzistencije, a u veini sluajeva i socijalna pitanja. Uvozne cijene poljoprivrednih proizvoda, bez obzira i na plaanje naih carinskih pristojbi, nie su od domaih cijena. Ni uvozne cijene nisu realne, jer na formiranje ovih cijena utjeu izvozne stimulacije i dijelom proizvoake subvencije. Uvoz odreenih proizvoda po niim cijenama izaziva poremeaje na tritu, djeluje "dampinki" i utjee na nemogunost prodaje domaih proizvoda. Uz rast uvoza hrvatski izvoz agrarnih prehrambenih proizvoda poveava se te pokrivenost uvoza izvozom iznosi oko 60%. Najzastupljenije grupe izvoznih proizvoda su: eer, razni proizvodi za hranu, duhan, ribarstvo (tuna), a od stoarskih proizvoda: preraevine od mesa, te mlijeko i mlijeni proizvodi. Svrha mjera agrarne politike je rast produktivnosti i ekonominosti poljoprivredne proizvodnje i konkurentne sposobnosti na meunarodnom tritu. Mjerama agrarne politike i prema Zakonu o dravnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i umarstvu za mala nekomercijalna poljoprivredna gospodarstva koja nisu orijentirana na trite, odreena je dohodovna potpora. Svrha dohodovne potpore je eventualno osposobljavanje ovih malih gospodarstava za trnu proizvodnju ili ukljuenje u druge oblike zapoljavanja i privreivanja. Za ostvarivanje prava na godinju dohodovnu potporu ova obiteljska poljoprivredna gospodarstva moraju ispunjavati odreene kriterije. Zakonom o poljoprivredi u okviru cjenovne politike odreuju se propisane cijene i to: 1. 2. 3. ciljne cijene, zajamene cijene i minimalne cijene.
Ciljne cijene osiguravaju odreenu realizaciju razine dohotka za pojedine poljoprivredne proizvode. Sustavom primjene reima zajamenih cijena za odreene koliine poljoprivrednih proizvoda osigurava se minimalna razina dohotka. Po zajamenim cijenama Republika Hrvatska otkupljuje pojedine poljoprivredne
AGROEKONOMIKA
proizvode, ako su za njih propisani trni redovi. Zbog stanja na tritu, do sada je Ministarstvo poljoprivrede vie puta interveniralo i ranijih je godina organiziralo otkup penice, a kasnije otkup vikova utovljene junadi, sirovog kravljeg mlijeka kao i svinjskih tovljenika. U okviru sustava minimalnih cijena postoji obveza preraivaa korisnika novanih poticaja da po minimalnim cijenama od poljoprivrednih proizvoaa otkupljuju poljoprivredne proizvode. Poboljanje konkurentnosti poljoprivrede, Hrvatski sabor je 2002. godine donio Zakon o dravnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i umarstvu. Njime se propisuju modeli dravne potpore, programi u sklopu modela, uvjeti za ostvarivanje potpore i iznosi za pojedine proizvodnje. Kako bi mogli ostvariti pravo na dravne potpore seljaka gospodarstva ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva trebaju biti upisana u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG). Slube za gospodarstvo u upanijama i njihove ispostave zaprimaju zahtjeve i izdaju rjeenja o upisu u Upisnik. U skladu s obujmom poslovanja gospodarstva iskazanom kroz proizvodne jedinice, mogue je ostvarivati dravne potpore kroz jedan od modela sustava potpore: model poticanja proizvodnje, model kapitalnih ulaganja, model potpore dohotku, model ruralnog razvitka.
6.1. Model poticanja poljoprivredne proizvodnje Kroz potpore proizvodnjama potiu se profitabilnije proizvodnje na komercijalnim gospodarstvima. Osnovni kriterij za ostvarivanje poticaja proizvodnji je: minimalan ukupan opsega poslovanja poljoprivrednog gospodarstva, te proizvodnja minimalno poticane koliine za koju korisnik ostvaruje pravo na poticaj u punom propisanom iznosu.
Od 2008. godine, svi korisnici poticaja su duni uskladiti poslovanje prema propisima o porezu na dohodak te biti upisani u Registar obveznika poreza na dohodak. Poticajima ovog modela stimulira se proizvodnja ratarskih kultura, viegodinjih nasada, stoarstvo, proizvodnja stoarskih proizvoda, ekoloka proizvodnja i ribarstvo. Za podruja s teim uvjetima gospodarenja predvien je iznos poticaja uvean za 45% u voarstvu i vinogradarstvu, a djelomino i u stoarstvu i ribarstvu. Visina propisanih sredstava za poticaj pojedinoj proizvodnji moe se razmjerno i umanjiti ako ukupni zahtjevi za poticaj u toj godini premae poticanu koliinu. 6.2. Model kapitalnih ulaganja Kapitalna ulaganja povezana su s investicijskom potporom drave u poljoprivredi. Ovakva vrsta potpore podrazumijeva dodjelu nepovratnih sredstava iz
AGROEKONOMIKA
prorauna Republike Hrvatske, kojima Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnoga gospodarstva sudjeluje u financiranju investicije za koju je neka financijska institucija odobrila kredit. Sm model kapitalnih ulaganja uspostavljen je kako bi dolo do povezivanja poljoprivrednog i bankarskog sektora. Pravo na investicijsku potporu moe ostvariti svaka pravna i fizika osoba koja se bavi komercijalnim poljoprivrednim proizvodnjom na gospodarstvu ili koje je registrirano za obavljanje djelatnosti umarstva. Najvii iznos investicijske potpore po korisniku u jednoj kalendarskoj godini iznosi 250.000,00 kn, a odnosi se na kalendarsku godinu u kojoj je iskoriten kredit koji je korisnik dobio. Za investicije u govedarstvu, u skladu s Operativnim programom, investicijska potpora moe iznositi i do 500.000,00 kn. Investicijska potpora odobrava se za sljedea kapitalna ulaganja: Nabavu enskih proizvodnih i rasplodnih grla u stoarstvu, Nabavu mukih rasplodnih grla u stoarstvu, Ulaganja u viegodinje nasade, Podizanje uma, Izgradnju, adaptaciju i opremanje objekata za poljoprivrednu proizvodnju i slatkovodnu akvakulturu, Ureenje poljoprivrednog zemljita, Izgradnju, adaptaciju i opremanje objekata za uvanje i preradu poljoprivrednih proizvoda i ribe, Kupovinu privatnog poljoprivrednog zemljita radi okrupnjavanja poljoprivrednog gospodarstva, Ulaganja u povrtlarsku proizvodnju.
Kako bi se podnio zahtjev za odobrenje investicijske potpore, potrebno je prethodno realizirati planirano investicijsko ulaganje, tako da to ulaganje bude financirano kreditom, zajmom ili leasingom financijske institucije registrirane za financijsko poslovanje u Republici Hrvatskoj. Investicijska potpora odobrava se za srednjorone i dugorone kredite u poljoprivredi, ribarstvu ili umarstvu. Najnii iznos kredita za koji se moe dobiti investicijska potpora iznosi 80.000,00 kn. Kod ulaganja u podizanje viegodinjih nasada investicijska potpora moe se odobriti, ako je kredit koriten za podizanje, najmanje 0,5 ha vonih vrsta. Investicijska potpora isplauje se u apsolutnom iznosu i to 22.700,00 kn/ha novopodignutog nasada I. skupine i 32.700,00 kn/ha novopodignutog nasada II. skupine na podrujima od posebne dravne skrbi. Zahtjev za odobrenje investicijske potpore podnosi se nakon dovretka investicije tokom godine u kojoj je kredit iskoriten, a najkasnije do 28.02. idue godine za kredite iskoritene u prethodnoj godini. Model kapitalnih ulaganja ima stalan trend poveanja broja zaprimljenih zahtjeva i jedan je od stupova reforme poljoprivredne politike. On pripada grupi strukturnih potpora, odnosno dozvoljenih mjera investicije i slian je modelima koje ima poljoprivredna politika Europske Unije. Model je zasnovan na Zakonu o dravnoj
AGROEKONOMIKA
potpori u poljoprivredi. Vano je istaknuti kako poljoprivredno gospodarstvo treba imati dobro i realno postavljen program, po mogunosti definiranu specijaliziranu ili diverzificiranu proizvodnju i uglavnom osiguran plasman za due proizvodno razdoblje. Mali proizvoai koji zbog male ponude ne mogu samostalno nastupiti na tritu, trebaju ponudu definirati i udruivati se u zadruge uz obostrano pridravanje ugovornih prava i obveza. 6.3. Model potpore dohotku Obiteljska ili seljaka gospodarstva koja se prijave u model potpore dohotku (nekomercijalna poljoprivredna gospodarstva) primat e godinje utvreni fiksni iznos dohodovne potpore za svakog lana koji u godini podnoenja zahtjeva ima status osiguranika mirovinskog osiguranja u svojstvu poljoprivrednika i najmanje 55 godina ivota mukarci, odnosno 50 godina ivota ene. Takva gospodarstva smiju imati u posjedu ili koristiti najvie 5 ha obradivog poljoprivrednog zemljita i ostvarivati ukupan obujam poslovanja gospodarstva od najmanje 3 proizvodne jedinice. Zahtjev za dohodovnu potporu podnosi se tijekom prosinca za narednu godinu. Korisnici dohodovne potpore mogu ostvariti potporu od 12.000,00 kn godinje po nositelju ili lanu, najvie 24.000,00 kn po gospodarstvu. Gospodarstva iji je nositelj ili najmanje jedan lan u trenutku podnoenja zahtjeva korisnik mirovine kao poljoprivrednik ili je nezaposlen ostvaruju iznos od 5.000,00 kn godinje potpore po gospodarstvu. Cilj modela potpore dohotku zbrinjavanje je malih nekonkurentnih poljoprivrednih gospodarstava i osiguranje primjerenijeg ivotnog standarda njegovim lanovima. Korisnici modela potpore dohotku ne mogu ostvarivati pravo na poticaje proizvodnji, ali mogu koristiti poticaje kroz model ruralnog razvitka. 6.4. Model ruralnog razvitka U ruralnom prostoru ivi oko 40% stanovnitva Hrvatske. Veina ovog stanovnitva vezana je posredno ili neposredno za poljoprivrednu proizvodnju. Iskljuivo poljoprivredom bavi se 9% ukupnog stanovnitva. U visokorazvijenim zemljama EU iskljuivo poljoprivredom bavi se ispod 5% ukupnog stanovnitva. Kako bi se u doglednom vremenu postigle sline promjene u Republici Hrvatskoj neophodno je kroz agrarnu politiku jaati poljoprivredni sektor. Takav razvoj nalae stalnu brigu za ouvanje, razvoj i zatitu ruralnih podruja. Kroz Nacionalni program ruralnog razvitka eli se postii: osiguranje primjerenih radnih i ivotnih uvjeta u seoskim podrujima; ouvanje prirodnog i kulturnog naslijea; promicanje odrive poljoprivrede i ouvanje okolia.
Primjenjujui pojedine modele iz sustava potpora i poticaja, dravnim mjerama se utjee na poveanje dohotka i konkurentnost poljoprivrednih proizvoaa, a kroz model ruralnog razvitka potie se:
AGROEKONOMIKA
razvitak seoskog podruja; ouvanje izvornih i zatienih pasmina; marketinka priprema poljoprivrednih proizvoda.
Program razvitka seoskog podruja: program razvitka seoskog prostora svojim mjerama potie odrivi razvoj seoskih podruja, osiguranje primjerenih radnih i ivotnih uvjeta te ouvanje prirodnog i kulturnog naslijea. Program je financiran iz dravnog prorauna i sredstava upanija te vlastitog uea korisnika. Korisnici Programa, a time i financijskih sredstava mogu biti obiteljska poljoprivredna gospodarstva (komercijalni i nekomercijalni), poljoprivredne zadruge, trgovaka drutva, obrti, udruge poljoprivrednih proizvoaa i strojni prsteni. Ovim programom sufinanciraju se razvojni projekti jedinica lokalne uprave koji se odnose na odrivi ruralni razvitak. Lokalna zajednica ima kljunu ulogu u kreiranju razvojnih projekata u donoenju vanih odluka za razvitak ruralnog prostora budui da one mogu najbolje uoiti probleme i potrebe, a time i preuzimati neophodne mjere. Mjere razvitka seoskog prostora ponajprije obuhvaaju potporu: investicijama na poljoprivrednim gospodarstvima, preradi poljoprivrednih proizvoda, uspostavi strojnih prstena, mladim poljoprivrednicima, kolovanju, prekvalifikaciji i obuci, mjerama zatite okolia u podruju poljoprivrede i umarstva, umarstvu, mjerama ureenja zemljita, obnovi i razvitku sela, ouvanju kulturnog blaga, ruralnih obiaja i manifestacija, raznovrsnim poljoprivrednim i drugim aktivnostima radi ostvarivanja dopunskih ili alternativnih izvora prihoda, ruralnom turizmu i tradicionalnim ruralnim obrtima, poboljanju ruralne infrastrukture vezano uz razvitak poljoprivrede, promociji vinskih i drugih turistikih cesta, promociji kvalitetnih autohtonih proizvoda, razvitku usluga u ruralnom prostoru.
Program ouvanja izvornih i zatienih pasmina: izvorne i zatiene pasmine stoke dio su neprocjenjive batine te uzgajivai kroz ovaj Program ostvaruju dravne poticaje. Poticaji su dostupni i komercijalnim i nekomercijalnim poljoprivrednicima. Plaanje se obavlja u godinjem fiksnom iznosu po grlu upisane uzgojno valjane rasplodne izvorne i zatiene pasmine. Cilj Programa ouvanja izvornih i zatienih pasmina je odranje i unapreenje proizvodnje hrvatskih izvornih i zatienih pasmina domaih ivotinja.
AGROEKONOMIKA
Program marketinke pripreme poljoprivrednih proizvoda: cilj ovog programa je poticanje prodaje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda na stranom i domaem tritu primjenom razliitih marketinkih aktivnosti, to e direktno utjecati i na ukupan razvitak ruralnih podruja (slavonski kulen, rakija ljivovica Slavonka, stonske dagnje, istarski med itd.). Sredstva programa mogu se koristiti na osnovu raspisanog natjeaja za provoenje aktivnosti na: istraivanju trita, unapreenju kakvoe proizvoda, promotivne aktivnosti, zatiti hrvatskih autohtonih proizvoda.
Sredstva programa dostupna su znanstvenim i strunim ustanovama, konzultantskim tvrtkama, zadrugama, udrugama proizvoaa ili preraivaa kao i jedinicama regionalne i lokalne samouprave. Program je sufinanciran sredstvima dravnog prorauna. Poticanje proizvodnje i plasmana autohtonih proizvoda zasnovano je na spoznaji kako se samo proizvodi posebne kvalitete i s prepoznatljivim specifinostima mogu izboriti za mjesto na izbirljivom tritu EU. Kroz stvaranje izvoznih brandova i planova plasmana kroz turistiku ponudu, potrebno je iskoristiti bogatstvo proizvodnje autohtonih proizvoda budui da smo zemlja s razliitim klimatskim i zemljopisnim podrujima, bogatom kulturom i tradicijom te s velikim brojem proizvoda sa specifinim tehnolokim, prehrambenim i organoleptikim osobinama. 7. ZNAAJ PRETPRISTUPNIH FONDOVA
Dr.sc. Snjeana Toli
Opi cilj razvojnih politika EU je gospodarska i drutvena kohezija jedinstvenog i cjelovitog teritorija Europske unije, a time osiguravanje podjednakog ivotnog standarda svih stanovnika. U skladu s opim ciljem, u slabije razvijenim podrujima definiraju se regionalni problemi i programiraju odgovarajue javne politike. Najvei nesrazmjer u gospodarskoj snazi veine EU zemalja pokazuju ruralna podruja te se kroz koordinaciju regionalnih politika zemalja lanica pokuava poveati mogunost njihova razvoja. Osnivanjem ERDF fonda - European Fund for Regional Development 1975. godine, zapoinje sustavno rjeavanje regionalnih problema na nivou Europske Zajednice. Europska komisija definirala je prvi program pomoi namijenjen zemljama srednje i istone Europe odmah poslije pada komunizma 1989. godine. Ovaj program poznat je kao PHARE program. Prvotno je bio namijenjen samo Poljskoj i Maarskoj, a poslije je proiren i na druge zemlje. Neke zemlje jugoistone Europe takoer su bile ukljuene u taj program, a za zemlje bive Jugoslavije 1996. godine pokrenut je program OBNOVA. Potkraj 2000. godine Europska je komisija pokrenula novi program namijenjen zemljama jugoistone Europe pod nazivom CARDS - Community Assistance for
AGROEKONOMIKA
Reconstruction, Development and Stabilization ili Pomo Zajednice u obnovi, razvoju i stabilizaciji. Osnovni cilj ovog programa potpora je zemljama jugoistone Europe pri aktivnom sudjelovanju u procesu stabilizacije i pridruivanja. Ovaj se program odnosio na 2001. i 2002. godinu, a provodio se kroz dvije razine - nacionalnu i regionalnu. Izvjea Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija RH potvruju visoku apsorpciju sredstava iz CARDS programa, ak 97% ugovorenih iznosa koji su se kretali oko 60-80 milijuna EUR godinje. Programiranje u okviru CARDS-a zavrilo je 2004. godine, osim regionalne komponente. Namjene programa vide se iz sljedeeg primjera projekata: Modernizacija nadzora dravnih granica, nabava opreme, 8 mil., 2004. Podrka sustavu dravnih potpora, nabava opreme, 400.000, 2002. Strategija gospodarenja otpadom u Dalmaciji, 800,000, 2002. Modernizacija pravosua, nabava opreme za 3 mil., 2002. Odrivi razvoj u podrujima od posebne dravne skrbi, bespovratna sredstva, usluge, nabave i radovi 13 mil., 2003. Jaanje kola za strukovno obrazovanje i osposobljavanje, 4 mil., 2003. Jaanje sposobnosti na podruju poljoprivrede, ivotinja i prehrambenih proizvoda, 1,7 mil., 2002. Podrka decentralizaciji i reformi dravne uprave, 3,5 mil., 2003.
7.1. Pretpristupni programi PHARE, ISPA i SAPARD Potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju (SSP) 29. listopada 2001. smatra se poetkom procesa pridruivanja Republike Hrvatske EU. Od tog dana Hrvatskoj je omogueno koritenje sredstava iz pretpristupnih fondova EU. Pretpristupni fondovi izvori su financiranja programa koji podravaju politiku proirenja EU. To su bespovratna sredstva koja EU stavlja na raspolaganje zemljama kandidatkinjama u pretpristupnom razdoblju radi poboljanja procesa pridruivanja Europskoj uniji. Dva su temeljna cilja pretpristupne pomoi: Jaanje sposobnosti institucija za usvajanje i provedbu pravne steevine EU na svim razinama i strukturama drutva (ecquis communautaire), Stvaranje gospodarskih, politikih, socijalnih, kulturnih i drugih pretpostavki za ravnomjeran socijalni i gospodarski razvoj i provedbu kohezijske politike EU.
Republika Hrvatska je stekla status zemlje kandidata 18. lipnja 2004. Pretpristupna strategija EU za RH prihvaena je 6. listopada 2004. u iznosu od 245 mil. EUR za pretpristupne programe u financijskoj perspektivi 20052006. godine. Sredstva su u navedenom razdoblju alocirana kroz tri pretpristupna programa: PHARE, ISPA i SAPARD.
AGROEKONOMIKA
PHARE pretpristupni program (franc. Pologne-Hongrie: assistance la restructuration conomique) namijenjen je jaanju institucija kako bi mogle uinkovito funkcionirati unutar Europske unije i provoditi njenu pravnu steevinu te jaanje socijalne i ekonomske kohezije u dravi kandidatkinji. ISPA program (eng. Instrument for Structural Policies for Pre-Accession) osigurao je financijsku podrku za primjenu zakonodavstva u podruju zatite okolia te ulaganja u prometnu infrastrukturu. SAPARD program (eng. Special Accession Programme for Agriculture and Rural Development) namijenjen je za podruje poljoprivrede i poticanje ruralnog razvitka. Navedeni pretpristupni programi bili su predvieni za proraunsko razdoblje EU do kraja 2006. godine. Europska unija osigurala je Hrvatskoj za pretpristupne fondove iz proraunske 2005. godine 105 mil. eura (80 milijuna za PHARE i 25 mil. za ISPA-u), a u sklopu prorauna za 2006. godinu 140 mil. eura (80 milijuna za PHARE, 35 mil. za ISPA-u i 25 mil. za SAPARD (tablica 4). Tablica 4. Iznosi sredstava po programima (u mil. EUR)
2005. PHARE ISPA SAPARD 80 25 0 2006. 80 35 25 UKUPNO
160 60 25 105 245 UKUPNO 140 +7 +7 Izvor: Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, Pretpristupna pomo EU: Nove mogunosti i izazovi za Republiku Hrvatsku (prezentacija), Zagreb 2006.
Prednost pretpristupnih programa u odnosu na CARDS: vea zastupljenost infrastrukturnih i kapitalnih ulaganja u odnosu na tehniku pomo (70%), nova podruja ulaganja: promet, okoli, poljoprivreda, dvostruko vei godinji iznosi pomoi, 140-145 mil , samostalnije upravljanje EU sredstvima (decentralizirano upravljanje), ali i vea odgovornost tijela RH, sufinanciranje iz nacionalnog prorauna i drugih izvora, vremenski okvir za provedbu (stupanj zrelosti projekata).
7.2. Programi Zajednice Programi Zajednice predstavljaju integrirani niz aktivnosti koje usvaja Europska zajednica ili Unija u svrhu promicanja suradnje izmeu drava lanica u razliitim podrujima povezanim s zajednikim politikama Europske zajednice.
AGROEKONOMIKA
Programi Zajednice su, temeljem posebne stavke u Opem proraunu EU, u pravilu namijenjeni dravama lanicama Europske unije, ali neki od njih otvoreni su i dravama koje se nalaze u procesu pribliavanja Uniji. Vlada Republike Hrvatske potpisala je 22. studenog 2004. godine s Europskom komisijom Okvirni sporazum o sudjelovanju Republike Hrvatske u programima Zajednice, kojim se Hrvatskoj otvorila mogunost sudjelovanja u 25 programa. Neki od njih su: esti okvirni program za istraivanje i razvoj, programu LIFE III i YOUTH. 7.3. Financijska perspektiva IPA (2007-2013.) Uredbom Vijea Europske unije br. 1085/2006 uspostavljen je novi instrument za pomo u pretpristupnom razdoblju poznat pod nazivom IPA Instrument for Preaccession Assisstance. IPA fond namijenjen je zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama za lanstvo u EU, a zamijenio je dosadanje programe pomoi CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD. To je najzahtjevniji fond po pitanjima provedbe financiranja projekata i svojevrsna je priprema za koritenje strukturnih fondova EU. Primjenjuje se od 1. sijenja 2007. godine. Cilj IPA programa je podrka dravama kandidatkinjama (Hrvatska, Makedonija, Turska) i dravama potencijalnim kandidatkinjama (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija) u pripremama za pristupanje EU, usklaivanje i provedba usklaenih pravnih propisa i koritenje instrumenata kohezijske i poljoprivredne politike. Financijska vrijednost IPA-e za sedmogodinje razdoblje iznosi 11.468 milijardi eura. Od toga je za Republiku Hrvatsku osiguran iznos od 589,9 milijuna eura za razdoblje 2007-2010. zapoevi sa 138,5 milijuna eura u 2007. godini uz predvieni stalni rast godinjeg iznosa sredstava sve do iznosa od 154.2 milijuna eura u 2010. (tablica 5). Tablica 5. Iznosi sredstava po komponentama IPA programa (u mil. EUR, 20072010.)
Komponente IPA programa Pomo u tranziciji i jaanje institucija Prekogranina suradnja Regionalni razvoj Razvoj ljudskih potencijala Ruralni razvoj 2007. 49,6 9,7 45,0 11,4 25,5 2008. 45,4 14,7 4,76 12,7 25,6 2009. 45,6 15,9 49,7 14,2 25,8 2010. 39,5 16,2 56,8 15,7 26,0
Ukupno 141,23 146,0 151,2 154,2 Izvor: Informacije o instrumentu pretpristupne pomoi IPA, Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnog gospodarstva, http://www.mrrsvg.hr/default.aspx?id=95
3131
AGROEKONOMIKA
Uredbu o opsegu i sadraju odgovornosti te ovlastima tijela nadlenih za upravljanje Instrumentom pretpristupne pomoi RH (NN 18/07) odreen je Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU kao nadleno tijelo za sveukupnu koordinaciju programa IPA, dok je Ministarstvo financija i Nacionalni fond nadleno tijelo za sveukupno financijsko upravljanje programom IPA. Za upravljanje drugom komponentom programa IPA - Prekogranina suradnja odreeno je Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnog gospodarstva. Program IPA se sastoji od 5 komponenti: 1. 2. 3. 4. 5. Potpora institucionalnom jaanju i pomo u tranziciji, Prekogranina suradnja, Regionalni razvoj, Razvoj ljudskih resursa, Ruralni razvoj.
Komponente II-IV priprema su zemljama kandidatkinjama za budue upravljanje Strukturnim fondovima EU, a komponenta V za upravljanje Europskim poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj. Hrvatska kao drava kandidatkinja ima pravo koristiti svih pet komponenti unutar programa IPA. 7.3.1. Pretpristupni programi za selo i poljoprivredu SAPARD Special Pre-accession Assistance for Agriculture and Rural Development je prva pretpristupna pomo namijenjena za poljoprivredu i ruralni razvoj. SAPARD je prvenstveno namijenjen privatnim poduzetnicima na podruju poljoprivredne i prehrambene proizvodnje te institucijama koje su nadlene za izgradnju lokalne infrastrukture kojom se unapreuje ruralni razvitak i seoska podruja. Od ukupne investicije iz programa SAPARD isplauje se korisnicima 50% uloenih sredstava, od toga program SAPARD financira 75% vrijednosti projekta, a 25% iz prorauna RH. Za Hrvatsku je kroz taj program alocirano 25 milijuna eura, program se poeo primjenjivati 2006. godine, a provedba traje do kraja 2009. godine. IPARD program ruralnog razvitka, provodi se u okviru 5 komponente IPAe. Na sastanku Odbora za ruralni razvitak u Bruxellesu odobren je hrvatski IPARD plan za poljoprivredu i ruralni razvitak za razdoblje 20072013. godine. Glavni cilj IPARD programa je unapreivanje poljoprivrednog sektora uz pomo poboljanja konkurentnosti poljoprivrednih proizvoda. Ima 3 prioriteta: (1) Poboljanje trine efikasnosti i provedbe EU standarda; (2) Pripremne aktivnosti za provedbu poljoprivredno-okolinih mjera i LEADER-a te (3) Razvoj ruralne ekonomije. 7.3.2. LEADER pristup LEADER pristup sastavni je dio europske ruralne politike. Njegova je misija poveati aktivnosti lokalnog stanovnitva, umreavanje i suradnju kroz organiziranje formalnih partnerstava izmeu civilnog, poslovnog i javnog sektora na mikroregionalnoj razini, a sve u cilju bolje funkcionalnosti lokalnih akcijskih grupa,
AGROEKONOMIKA
odnosno LAG podruja u ekonomskom, socijalnom, okolinom, kulturnom i svakom drugom smislu. Hrvatska je zapoela implementaciju LEADER mjera u 2008. godini uz financijsku pomo TAIEX-a (eng. Technical Assistance and Information Exchange) Tehnika pomo i razmjena informacija. LEADER pristup odreuju sljedei elementi: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. lokalne strategije razvoja koje se temelje na podruju, predloene za dobro identificirane podregionalne ruralne teritorije, javno-privatno partnerstvo uz tijelo upravljanja koje donosi odluke predstavljajui interes razliitih skupina ruralnog stanovnitva, odluke o pripremi i provedbi lokalnih razvojnih strategija donose lokalne akcijske grupe (bottom-up pristup), multi-sektorska izrada i provedba strategije koja se temelji na interakciji izmeu sudionika i projekata razliitih sektora lokalne ekonomije, provedba inovativnog pristupa, provedba projekata suradnje, mreni rad lokalnih partnerstava.
LEADER pristup u budunosti treba osigurati umreenost ukupnog ruralnog prostora Hrvatske s LAG-ovima. LAG e predstavljati ruralno podruje koje ima vie od 5.000 i manje od 150.000 stanovnika ukljuujui manje gradove, te gradove s manje od 25.000 stanovnika. Teritorij koji predstavlja LAG e biti funkcionalno cjelovit prostor s gospodarskog, drutvenog i fizikog (zemljopisnog) stajalita i nee se preklapati s teritorijem drugih LAG-ova, to znai da jedna lokacija ne smije pripadati vie od jednom LAG-u to se tie partnerstva, strategije i teritorija. 8. TRITE POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA
Dr.sc. Ruica Lonari
8.1. Proizvodnja ratarskih proizvoda u Republici Hrvatskoj Proizvodnja itarica predstavlja bazu cjelokupne poljoprivredne djelatnosti, obzirom da neposredno osigurava hranu za stanovnitvo, kao i hranu neophodnu za stoarsku proizvodnju. Zbog toga opseg i struktura itarica utjee na opseg i strukturu stoarske proizvodnje. Proizvodnju itarica karakterizira tzv. vremenska dimenzija, odnosno proizvodnja je sezonskog karaktera. Ujedno proizvodi od itarica predstavljaju i komplementarne proizvode i uvjet su propulzivnih djelatnosti te djeluju sinergijski na brojne komplementarne proizvodnje. Komplementarnost itarica ogleda se u potpunijem zadovoljavanju potreba potroaa i poveanju cjelokupnog dohotka, to u krajnjoj liniji djeluje na usklaivanje i operacionalizaciju proizvoda od itarica na pravcu proizvodnje, prerade, finalizacije, distribucije i potronje. Na smanjenje povrina pod itaricama (u 2005. i 2006. godini povrine zasijane pod itaricama smanjene su do 20% u odnosu na prijanje godine) utjecala je ekonomska politika dajui prednost proizvodnji industrijskog bilja kako bi se osigurala
AGROEKONOMIKA
dovoljna koliina inputa za preraivaku industriju (u novije vrijeme i proizvodnja bio-dizela), kao i preorijentacija poljoprivrednih proizvoaa sa kapitalno-intenzivnih na radno-intenzivne kulture. Strukturno, proizvodnju itarica u Republici Hrvatskoj karakterizira stalno prisutna tendencija istiskivanja kultura koje daju nie prinose po jedinici povrine (ra, krupnik, proso, heljda). Tablica 6. Proizvodnja najvanijih itarica u Republici Hrvatskoj
2001. Penica Povrina (ha) Prinos (t/ha) Proizvodnja Kukuruz Povrina (ha) Prinos (t/ha) Proizvodnja Jeam Povrina (ha) Prinos (t/ha) Proizvodnja 51.172 3,2 161.487 50.653 3,4 170.946 53.833 2,5 132.238 57.000 2,9 180.000 50.341 3,2 162.530 59.159 3,6 215.262 406.000 5,4 2.211.599 407.000 6,1 2.501.774 406.000 3,7 1.569.150 380.000 5,5 2.100.000 319.000 6,9 2.206.729 296.000 6,5 1.934.517 240.000 4,0 965.153 234.000 4,2 988.175 206.000 2,9 609.258 215.000 3,9 850.000 146.000 4,1 601.748 176.000 4,6 804.601 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
Izvor: http://dzs.hr
Meutim, brojni problemi s kojima se susreu poljoprivrednici kao to je neorganizirano i nestabilno trite, konstantan problem otkupnih cijena, visoke cijene inputa (pogotovo mineralnih gnojiva i pesticida) kao i limitirajui faktori vie produktivnosti (rascjepkane povrine, zastarjela mehanizacija itd.) utjeu nepovoljno kako na opseg poljoprivredne proizvodnje (koji je nepredvidiv iz godine u godinu po pitanju zasijanih povrina te postignutog prinosa), tako i kvalitetu finalnog proizvoda. Proizvodnja itarica, pogotovo kukuruza i penice, tradicionalno je najzastupljenija u ratarskoj poljoprivrednoj proizvodnji Republike Hrvatske. itarice sudjeluju s vie od dvije treine u zasijanim poljoprivrednim povrinama, od ega su najzastupljeniji kukuruz (296.000ha u 2006. godini, ili 34%) i penica (176.000ha, ili
AGROEKONOMIKA
20%) tablica 7. Od uljarica su najzastupljenije soja (63.000ha) i suncokret (35.000ha). Meu najznaajnije ratarske usjeve spada i eerna repa (32.000ha). Tablica 7. Proizvodnja uljarica i eerne repe
2001. Suncokret Povrina (ha) Prinos (t/ha) Proizvodnja Soja Povrina (ha) Prinos (t/ha) Proizvodnja Uljana repica Povrina (ha) Prinos (t/ha) Proizvodnja eerna repa Povrina (ha) 23.757 25.149 27.327 -* 29.370 31.881 Prinos (t/ha) 40,6 47,1 24,8 -* 45,6 49,0 Proizvodnja 964.880 1.183.445 677.569 -* 1.337.750 1.559.737 Izvor: http://dzs.hr *(u Statistikom ljetopisu nisu dostupni kompletni podaci za 2004. godinu) 25.336 1,7 42.985 41.621 2,2 91.841 10.319 2,2 22.456 2002. 26.835 2,3 62.965 47.897 2,7 129.740 13.041 2,0 25.585 2003. 28.211 2,4 69.253 49.860 1,7 82.591 15.524 1,8 28.596 2004. 30.000 2,2 65.000 50.000 2,2 110.000 18.000 1,8 32.000 2005. 49.769 1,6 78.006 48.211 2,5 119.602 20.149 2,1 41.275 2006. 35.308 2,3 81.614 62.810 2,8 174.214 8.413 2,4 19.996
Utjecaj dravne politike politikom poticaja u vezi s preferiranjem uljarica moe se zakljuiti usporeujui visinu poticaja te konzekventno tome obujam proizvodnje u narednim godinama (tablica 7 i 8). Naime, proizvodnja penice i kukuruza u konstantnom je padu od 2003. godine, dok je proizvodnje uljarica u konstantnom porastu (izuzev vidljivog kolebanja kod uljane repice). Tablica 8. Pregled poticaja za prikazane usjeve od 2001. do 2006. godine*
2001. 2002. 2003 2006. 1370 1610 1650 Penica 1500 1500 1650 Jeam 800 1000 1250 Kukuruz 1720 2250 2250 Suncokret 1580 1660 1660 Soja 1490 2250 2250 Uljana repica 2830 3000 3000 eerna repa * (Zakon o novanim poticajima i naknadama u poljoprivredi i ribarstvu NN 29/99, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o novanim poticajima i naknadama u poljoprivredi i ribarstvu 12/2001 i Zakon o dravnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i umarstvu NN 87/02).
AGROEKONOMIKA
Na spomenute tendencije proizvodnje svakako utjee i cijena proizvoda. Na cijene kod nas svakako utjeu i svjetske cijene i openito globalna kretanja u svijetu. 2007. godine FAO indeks cijena hrane skoio je za 40%, u odnosu na 9% koliko je iznosio godinu dana ranije. Od 2000. godine cijena penice na svjetskom tritu se utrostruila, a cijena kukuruza se vie nego udvostruila. To se takoer odnosi i na mlijene proizvode, meso, perad itd. Nacionalne vlade i meunarodni subjekti poduzimaju razliite korake kako bi minimalizirali uinke viih meunarodnih cijena na domae cijene pomou konkretnih akcija za pomo najugroenijim grupama stanovnitva te akcija za pomo proizvoaima kako bi zadovoljili potranju za poljoprivrednim proizvodima. Nekoliko je glavnih faktora koji utjeu na agflaciju (porast cijena poljoprivrednih proizvoda). Jedan od odluujuih faktora svakako je visoka cijena energije. Energija i cijene poljoprivrednih proizvoda vrsto su povezane (grafikon 1.). Cijena nafte od vie od 100$/barelu utjee na Vlade mnogih razvijenih zemalja da potiu uzgoj usjeva za energiju. Zbog toga se sve vie obradivih povrina u svijetu, i u Hrvatskoj, koristi za proizvodnju bio-goriva, a ne hrane. Glavne sirovine za proizvodnju bio-dizela su kukuruz, uljana repica, te sve vie soja. U proizvodnji bio goriva prednjai SAD koji do 2022. godine planira 33% ukupnog kukuruza pretvoriti u benzin. Zbog toga dolazi do nestaice kukuruza kao stone hrane. Drugi, ako ne i znaajniji faktor, rast je potranje za hranom. Ekonomski prosperitet u nekoliko zadnjih godina utjecao je na rast srednjih slojeva u najmnogoljudnijim zemljama (Kina, Indija) to je jasno utjecalo na veu potronju mesa i mlijeka, to je povisilo cijenu itarica koje se koriste kao stona hrana. Agflaciju potiu i nepovoljni klimatski uvjeti, odnosno globalno zatopljenje. U Australiji, Kanadi i EU, u tri od pet najveih svjetskih izvoznika penice, prole je 2007. godine velika sua znaajno smanjila urod. Grafikon 1. Svjetske robne cijene, sijeanj 2000. do veljae 2008. (US$/toni/barelu)
Izvor: FAO international commodity prices database 2008, IMF world economic outlook database 2007
AGROEKONOMIKA
Iz prethodno iznijetog moe se zakljuiti da se hrvatski proizvoai hrane susreu s brojnim problemima: od globalne krize do neorganiziranog i nestabilnog trita, konstantnog problema otkupnih cijena, visoke cijene inputa (pogotovo mineralnih gnojiva i pesticida) kao i limitirajuim faktorima vie produktivnosti koji nepovoljno utjeu na visinu prinosa (grafikon 2.) i proizvodnost gotovo svih ratarskih kultura. Grafikon 2. Prinosi penice i kukuruza (t ha-1) u Hrvatskoj i odabranim zemljama (prosjek 2004-2006, t/ha)
10 8 6 4 2 V elika B ritanija Bi H Italija Slovenija A ustrija Srbija 0
N jem aka
H rvatska
penica
kukuruz
Izvor: http://faostat.fao.org/
8.2. Proizvodnja stoarskih proizvoda u Republici Hrvatskoj Kretanje brojnog stanja stoke po vrstama uvjetovano je nizom initelja od kojih su najznaajniji: mogunost plasmana, ukupne proizvodnje stone hrane, proizvodnja industrije stone hrane, odnosa cijena stonih proizvoda i hrane, duini ciklusa reprodukcije, izgraenosti i potreba preraivakih kapaciteta i drugo. Dug proces reprodukcije u govedarskoj proizvodnji, nemogunost plasmana mesa potkraj devedesetih godina (kravlje ludilo), smanjenje trita i socioekonomske strukture stanovnitva te nedovoljno stimulirane ekonomske mjere agrarne politike za proizvodnju mlijeka i mesa, neposredno su utjecale na pad broja goveda. Nasuprot govedarskoj proizvodnji, razvoj industrijske proizvodnje stone hrane, stalne potrebe preraivakih kapaciteta, mogunosti plasmana, krai reprodukcijski ciklus utjecali su na manji pad broja svinja i peradi. Stoarska proizvodnja karakterizira se kao visoko diverzificirana proizvodnja te se ona moe grupirati kao primarna proizvodnja u koju pripadaju proizvodi od goveda, svinja, peradi i slino; sekundarni poluproizvodi, (mlijeko, meso) te preraevine (mesne i mlijene preraevine, mast i drugo).
N izozem ska
M aarska
Francuska
Irska
AGROEKONOMIKA
Tablica 9. Kretanje proizvodnje mesa (t) u Republici Hrvatskoj od 2001-2007.

Godina 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 Indeks (01/07) % Stopa rasta /pada Govedina Svinjetina 25570 63900 26602 65100 28150 61750 31507 61000 32600 57500 35600 57500 32000 56000 125 88 3,89 -2,22 Izvor: http://www.faostat.fao.org Piletina 25000 34539 41380 38500 44800 39600 36000 144 6,39
Iz podataka iz tablice 9. vidljivo je da je proizvodnja svinjskog mesa jedina zabiljeila pad u promatranom razdoblju i to za 12%, odnosno po negativnoj stopi od 2,22%. Takav trend posljedica je enormnog uvoza, slabog izvoza te nestimulativnim mjerama agrarne politike. Pozitivan trend biljei proizvodnja goveeg i pileeg mesa od 25 i 44%, odnosno po prosjenoj godinjoj stopi od 3,89, odnosno 6,39%. 8.3. Agregatna potranja poljoprivrednih proizvoda u Republici Hrvatskoj Agregatna potranja vanijih poljoprivrednih proizvoda u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 1999. do 2005. godine ima tendenciju rasta po prosjenoj godinjoj stopi od 0,56 do 5,17% (tablica 10.), to znai kako je neophodno poveati proizvodnju i traenost poljoprivrednih proizvoda kako bi se ostvarila vea samodostatnost. Preduvjet razvoja proizvodnje poljoprivrednih proizvoda je i razvoj efikasnijeg distribucijskog sustava unutar cjelokupnog gospodarskog sustava, koji je uvjetovan razvojem trino-konkurentskih odnosa. Tablica 10. Agregatna potranja poljoprivrednih proizvoda u Republici Hrvatskoj
Proizvod (t) 1999. 2005. Stope rasta (pada) 728.272 777.500 Penica 1,32 1.980.022 2.220.500 Kukuruz 2,32 152.877 163.500 eer 1,35 67.500 71.000 Biljna ulja 1,02 347.644 357.500 Krumpir 0,56 340.427 421.000 Voe 4,34 56.830 70.000 Govee meso 4,26 105.736 128.500 Svinjsko meso 3,98 764.636 984.000 Mlijeko, tis.lit 5,17 911.205 937.500 Jaja, tis.kom 0,57 Izvor: Studija Proizvodno-potrone bilance poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj, Ministarstvo poljoprivrede i umarstva, str. 8., Zagreb, 2000.
AGROEKONOMIKA
8.4. Vanjsko-trgovinska razmjena poljoprivrednih proizvoda Vanjska trgovina je funkcija izvedena iz faktora domaeg trita, stranog trita i trine intervencije. Domae trite poljoprivredno-prehrambenih proizvoda opisano je u prethodnim stranicama. Strano trite poljoprivredno-prehrambenih proizvoda ureeno je meunarodnim sporazumima od kojih su najznaajniji sporazumi na svjetskoj razini WTO, Svjetska trgovinska organizacija koja ureuje trine odnose na globalnoj razini te sporazumi regionalnog i uglavnom ekonomskog karaktera (EU, CEFTA itd.). WTO se zalae za liberalizaciju svjetske trgovine. Hrvatska je prema WTO klasifikaciji svrstana u zemlju u razvoju tako da ima blae obveze liberaliziranja trgovine (sniavanje carina) u duim vremenskim rokovima. Do 2009. godine Hrvatska se obvezala smanjiti carine s prosjene razine od 35,1% na 15,5%. Kao to je vidljivo iz tablice 11., saldo vanjsko-trgovinske razmjene poljoprivredno prehrambenih proizvoda je negativan. Stopa pokria uvoza izvozom u 2007. godini iznosila je samo 32%. Generalno zabrinjava odnos primarnih i preraenih proizvoda koji je nepovoljan (izvoz primarnih, a uvoz preraenih i skupljih proizvoda). Tablica 11. Uvoz i izvoz poljoprivrednih proizvoda (2003-2007) RH (000$)
2005. 2006. 2007. Stopa UVOZ 383.266 435.056 472.569 504.899 Poljoprivreda* 9,52 47.373 59.037 80.680 88.126 86.958 Goveda 16,40 6.584 11.173 28.875 39.156 34.873 Svinje 51,70 3.679 10.278 23.104 11.541 16.816 Govee meso 46,22 43.642 67.529 92.732 89.105 92.658 Svinjsko meso 20,71 2.567 6.231 10.023 10.036 22.390 Meso peradi 71,85 1.148 11.553 8.619 646 305 Penica -28,21 12.123 9.568 9.020 8.581 10.896 Jeam -2,63 7.762 24.045 3.243 5.562 36.442 Kukuruz 47,20 31.341 30.589 71.376 172.502 100.225 eer 33,73 IZVOZ 125.724 110.305 117.604 161.402 Poljoprivreda 8,59 256 1.066 3.002 11.959 Goveda 255,57 106 88 41 179 Svinje 18,88 1.680 2.718 2.753 6.979 8.717 Govee meso 50,93 10 628 488 1.194 949 Svinjsko meso 212,12 4.862 7.433 7.230 4.216 7.096 Meso peradi 9,91 20.635 269 355 13.826 102.192 Penica 49,18 197 458 213 124 1.231 Jeam 58,11 19.799 7.039 12.525 31.011 10.259 Kukuruz -15,16 120.025 40.746 134.950 185.433 203.910 eer 14,17 Izvor: http://www. tisup.mps.hr/ (Izvjee za 2008. godinu)* uvoz i izvoz se odnosi samo na poljoprivredu, lovstvo i umarstvo, a ne na prehrambenu industriju
2003.
2004.
AGROEKONOMIKA
Najei oblici zatite hrvatske poljoprivredne proizvodnje su: ad valorem (vrijednosne) carine obraunavaju se i plaaju na vrijednost uvezene robe (jedinstvena i specijalizirana ad valorem carina), specifina carina obraunava se prema koliini uvezene robe, kombinirane carine, preferencijalne carine (ishoene meudravnim ugovorima), kvote (kontingenti) apsolutna granica, izraena koliinski ili vrijednosno, do koje neko gospodarstvo moe uvoziti, odnosno izvoziti u odreenom razdoblju, kombinacije carina unutar i izvan kvota (EU).
8.5. Poboljanje kakvoe i trenja poljoprivrednih proizvoda Kako bi se poboljala kakvoa i uveao udjel trenih koliina poljoprivrednih proizvoda potrebno je: potpora uspostavi, funkcioniranju i umreavanju proizvoakih organizacija (zadruge, specijalizirane udruge poljoprivrednih proizvoaa, savezi, organizacije proizvoaa kao dio trnog reda); potpore poljoprivrednicima koji sudjeluju u programima kakvoe hrane; promocija hrvatskih tradicionalnih poljoprivredno-prehrambenih i obrtnikih proizvoda i hrvatske tradicionalne kuhinje; potpora marketinkoj pripremi proizvoda za trite; provedba postupka registracije oznaka izvornosti, oznake zemljopisnog podrijetla i oznake tradicionalnog ugleda poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda; potpora trnom informiranju.
U cilju bolje i bre prilagodbe poljoprivrednih proizvoaa aktualnim trinim prilikama, potrebno je pratiti promjene kako na domaem, tako i na stranom tritu. 9. MARKETING I DISTRIBUCIJA POLJOPRIVREDNO PREHRAMBENIH PROIZVODA Dr.sc. Zdravko Tolui Mr.sc. Igor Kralik Sredinom prolog stoljea javlja se i postaje sve znaajnija nova koncepcija poslovanja i poslovna orijentacija gospodarskih subjekata, marketing, odnosno marketing koncepcija poslovanja. Ona se nadovezuje na proizvodnu, odnosno prodajnu koncepciju poslovanja to je vidljivo sljedeoj slici.
40
AGROEKONOMIKA
Slika 3. Evolucija marketinga
Proizvodna koncepcija
Prodajna koncepcija
Marketing koncepcija
Industrijska revolucija 1930.
1950.
Danas
Izvor: Meler, M.: Marketing, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 1999. str.15
Cilj proizvodne koncepcije i orijentacije gospodarskih subjekata bio je to vie proizvesti uz smanjenje trokova. Ta koncepcija poslovanja vezana je uz prvu etapu industrijalizacije drutva. Prodajna koncepcija poslovanja polazi od proizvoda i naina njezine bre i bolje prodaje. Marketing koncepcija poslovanja nastaje kao posljedica novonastale situacije na tritu. Obujam proizvodnje strahovito se poveao zbog razvoja tehnike i tehnologije, automatizacije tehnolokih postupaka, genetskog inenjeringa, a sve to dovelo je do situacije manjka trita, odnosno smanjenog broja kupaca/potroaa. Javlja se problem kome i kako prodati sve proizvedene proizvode. Proces razmjene je in pribavljanja onoga to trebamo ili elimo, a pri tome nudimo neto za uzvrat. Sve se to odvija u procesu transakcija na tritu, koje je splet stvarnih i potencijalnih kupaca proizvoda. Na kraju toga procesa su marketing i marketeri1 koji utjeu na potranju time to odreeni proizvod ine privlanim, dostupnim, koji se bez tekoa moe nabaviti, to je vidljivo iz sljedee slike. Kotler ovaj proces naziva bitnim koncepcijama marketinga.2 Slika koja slijedi pokazuje koncepcije marketinga. Slika 4. Bitne koncepcije marketinga
Izvor: Kotler, Ph.: Upravljanje marketingom, Informator Zagreb, Zagreb 1999, str. 5.
1 2
Marketer je u irem smislu akter (sudionik) na tritu. Kotler, Ph.: Upravljanje marketingom, Informator Zagreb, Zagreb 1994.g. str. 10.
4141
AGROEKONOMIKA
Nakon svega to je prethodno reeno, miljenja smo da se marketing moe najbolje shvatiti kroz definiranje njegova cilja: Cilj marketinga je zadovoljavanje potreba potroaa, a na temelju toga i zadovoljavanje potreba gospodarskih subjekata, ostvarenjem dobiti.3 9.1. Agromarketing Bez obzira koji termin koristili, marketing, agromarketing poljoprivrednoprehrambene proizvodnje ili agroindustrijski marketing, moemo ga definirati kao skup trinih aktivnosti koje zapoinju istraivanjem potreba potroaa poljoprivredno-industrijskih (ili u uem smislu rijei poljoprivredno-prehrambenih) proizvoda te poduzimanjem drugih poslovnih aktivnosti koje e omoguiti primjereno zadovoljavanje potroaa i ostvarivanje primjerenog dobitka.4 Marketingom u poljoprivredi usklauju se odnosi izmeu potroaa hrane i poljoprivredno-prehrambenih proizvoaa. Proizvoa/ponua eli ostvariti: primjereni dobitak (ovisno o uloenom kapitalu, radu i tehnologiji), stopu breg rasta i razvitka. maksimalnu korisnost troei kupljenu robu, zadovoljenje svojih potreba, i postizanje zadovoljstva.
Kupac/potroa takoer eli ostvariti:
9.2. Marketing-mix Kako bi se ostvarili ciljevi trine politike tj. trinog poslovanja gospodarskih subjekata pa tako i proizvoaa poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, nuno je i definiranje marketing instrumenata, odnosno marketing mix-a (sljedea slika) Marketing mix poljoprivredno-prehrambenih proizvoda predstavlja dinamiku poveznicu izmeu proizvoaa i kupca (potroaa) na vrlo zahtjevnom i probirljivom tritu. Marketing mix poljoprivredno-prehrambenih proizvoda treba zadovoljiti koliinsku, prostornu i vremensku dimenziju kroz aktivnosti proizvoaa poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Prostorna dimenzija se odnosi na sadanja i potencijalna trita, a vremenska na kratkorone, srednjorone i dugorone marketing aktivnosti na sadanjem i potencijalnom tritu.5 Proizvod je najvaniji element marketing mixa. Vaan je kako za potroaa, tako i za proizvoaa. Mogue ga je definirati: proizvod je sve ono to se moe
Meler, M.: Drutveni marketing, Ekonomski fakultet Osijek, Osijek, 1994., str. 28 Baban, Lj.: Koncept predavanja iz agroindustrijskog marketinga, Osijek, 2003., str. 37. 5 Tolui, Z.: Trite i distribucija poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, Grafika Osijek, Osijek, 2007., str.107.
4
42
AGROEKONOMIKA
ponuditi tritu da bi izazvalo panju, nabavu, upotrebu ili potronju, a to bi moglo zadovoljiti neku elju ili potrebe.6 Slika 5. Elementi marketing mix-a u funkciji poljoprivredno-prehrambenih proizvoda
Izvor: Tolui, Z.: Trite i distribucija poljoprivredno prehrambenih proizvoda, Grafika Osijek, Osijek 2007., str. 107.
ivotni ciklus proizvoda ili ekonomski vijek vremenski je period od uvoenja novog proizvoda na trite do njegove zamjene drugim, novim proizvodom. Duina tog razdoblja razliita je od proizvoda do proizvoda (moe trajati nekoliko mjeseci, nekoliko godina, nekoliko desetaka godina). Duina ivotnog ciklusa ovisi o brojnim initeljima, a neki od njih su:7
6
vrsta potreba koju zadovoljavaju, nain na koji se proizvode,
Kotler, Ph.: Upravljanje marketingom, idem, str.540. Tolui, Z. (2007: Trite i distribucija poljoprivredno-prehrambenih proizvoda,Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Osijek
7
4343
AGROEKONOMIKA
ekonomska snaga gospodarskog subjekta/proizvoaa, veliina i otvorenost trita, snaga konkurencije. Slika 6. ivotni ciklus proizvoda
Izvor: Tolui, Z. idem str.114.
Cijena proizvodnje predstavlja cijenu kotanja jedininog proizvoda, a razlika do trine cijene predstavlja dobit koja e se ostvariti prodajom proizvoda na tritu. Na odreivanje, odnosno visinu cijene utjeu brojni initelji. Pojednostavljeno te initelje moemo razvrstati u tri grupe, a to su: 1. 2. 3. trokovi, ponuda i potranja (trite), mjere i politika drutva.
Promocija je sustav razliitih oblika komuniciranja izmeu proizvoaa i kupca/potroaa, odnosno ukupne javnosti. Temeljna svrha promocije je da informira kupce, da ih usmjeri, odnosno da utjee na kupovne odluke kupaca. Distribucija je element marketing mixa pomou kojega gospodarski subjekti uspostavljaju vezu s tritem. To je skup aktivnosti koje ukljuuju sve one poslove koji se poduzimaju da bi se proizvodi dopremili od proizvoaa do potroaa neproizvodne potronje, tako i do potroaa proizvoda proizvodne potronje.8 Svaka distribucija pa tako i distribucija poljoprivredno-prehrambenih proizvoda ima dva elementa i to: kanale distribucije i fiziku distribuciju.
Grbac, B.: Osvajanje ciljnog trita, Digital Point Rijeka, Rijeka 2005.g. str. 151.
44
AGROEKONOMIKA
Kanali distribucije distribucija predstavlja organiziranu aktivnost koja ima za zadatak da roba od proizvoaa doe do potroaa na vrijeme, mjesto i u formi pogodnoj za uporabu. Postoje izravni i neizravni kanali distribucije. Izravni kanali distribucije predstavljaju kanale putem kojih proizvoai sami prodaju svoje proizvode krajnjim korisnicima. Neizravni kanali distribucije se koriste u veini sluajeva, jer veina poduzea/gospodarstava nije u stanju odnosno nema financijske mogunosti da samostalno organizira prodaju pa je u tom sluaju preputa drugim za to specijaliziranim poduzeima. Neizravni kanali distribucije se koriste u veini sluajeva, jer veina poduzea/gospodarstava nije u stanju odnosno nema financijske mogunosti da samostalno organizira prodaju pa je u tom sluaju preputa drugim za to specijaliziranim poduzeima. Neizravni kanali distribucije se mogu podijeliti na: maloprodaju, veleprodaju i agente prodaje. Slika 7. Neizravni kanali distribucije
Izvor: prilagoeno prema Kotler, P.: idem, str. 643.
Broj posrednika moe biti razliit pa prema tome razlikujemo etiri kanala, odnosno razine distribucije, ovisno o broju posrednika (prikaz na gornjoj slici). Maloprodaja - pod maloprodajom podrazumijevamo aktivnost kupnje robe od proizvoaa i njenu prodaju krajnjim korisnicima. Maloprodaja je zadnja u lancu prodaje i u neposrednom je kontaktu s kupcima, a izmeu nje i proizvoaa u lancu
AGROEKONOMIKA
prodaje mogu biti i veleprodaje i agenti prodaje. Maloprodaja predstavlja i velike supermarkete i male trgovine. Veleprodaju ine posrednici koji kupuju od proizvoaa i prodaju maloprodaji ili drugim veleprodajama. U naelu i oni prodaju krajnjim korisnicima, ali zanemarivo male koliine robe. Razlog postojanja veleprodaje je to one mogu kupovati vee koliine robe i time dobiti odreene popuste na koliinu te je prodavati uz odreenu zaradu maloprodaji u manjim koliinama. Izmeu nje i proizvoaa u lancu mogu se pojaviti i agenti prodaje. Agenti prodaje su ljudi koji rade usluge za proviziju od prodajne cijene. Mogu biti angairani i od proizvoaa i od prodavaa. Agenti proizvoaa obino nude cjelokupnu liniju proizvoda veleprodaje ili maloprodaje. Agenti prodaje vre istu funkciju kao i veleprodaje samo to ne preuzimaju vlasnitvo nad robom. Intenzitet pokrivenosti trita kod donoenja odluka vezanih za distribuciju mora se voditi rauna i o tome koliko se iroko eli distribuirati roba. Intenzitet pokrivenosti zavisi od potroaevih navika, karakteristika ciljanog trita i konkurencije. Veleprodaje i maloprodaje osiguravaju razliite intenzitete pokrivenosti trita i zato ono mora biti paljivo odabrano da bi ostvario uspjeh. Pokrivenosti trita moe biti: 1. Intenzivna distribucija omoguava dostupnost proizvoda na to veem broju razliitih mjesta. Ona je pogodna za robu iroke potronje (npr. kruh, mlijeko, benzin) i cilj joj je da se kupovina moe ostvariti sa minimalnim naporom i ekanja u redu. Selektivna distribucija koristi manji broj mjesta na kojima se roba moe kupiti, izloiti. Ovaj oblik distribucije se koristi za proizvode koje potroai kupuju samo nakon usporedbe cijena, kvaliteta i stila. Proizvodi koji se prodaju na taj nain obino zahtijevaju pomo prodavaa pri kupovini, tehnike savjete, garanciju i servis. Ekskluzivna distribucija je oblik kod kojeg proizvoa daje posredniku jedinstveno pravo da prodaje njegove proizvode na odreenom zemljopisnom podruju. Ekskluzivna distribucija suprotna je intenzivnoj distribuciji jer se proizvodi kupuju i koriste u duem vremenskom periodu.
2.
3.
Fizika distribucija isporuka isporuka predstavlja skup aktivnost neophodnih da se proizvodi fiziki premjeste od proizvoaa do potroaa a obuhvaaju aktivnosti transporta, pakovanja, skladitenja, uvanja i manipuliranja robom. Fizika distribucija kreira vrijeme i mjesto koje je pogodno za dostupnost proizvoda kad se oni trae, s adekvatnom uslugom i minimalnim trokovima. Treba istaknuti kako se pri fizikoj distribuciji poljoprivredno-prehrambenih proizvoda pojavljuju i ukljuuju povremeni, pomoni posrednici. Oni ne preuzimaju vlasnitvo nad robom i ne utjeu na transformaciju robe ve samo obavljaju neke aktivnosti pri fizikom tijeku robe od subjekta do subjekta. tj. kupca u kanalu distribucije. To su najee posrednici koji obavljaju specifine usluge skladitenja (hladnjae) ili prijevoza (zamrznuti i ohlaeni poljoprivredno-prehrambeni proizvodi). Funkcije (poslovi) fizike distribucije poljoprivredno-prehrambenih proizvoda su:
AGROEKONOMIKA
prikupljanje, sabiranje i otkupljivanje, skladitenje, rukovanje ili manipuliranje proizvodima (standardiziranje, sortiranje, oznaavanje), upravljanje i kontrola zaliha, transport, obrada narudbi.
Izravni kanali distribucije predstavljaju kanale putem kojih proizvoai sami prodaju svoje proizvode krajnjim korisnicima. Neizravni kanali distribucije koriste se, u veini sluajeva, jer veina poduzea/gospodarstava nije u stanju odnosno nema financijske mogunosti da samostalno organizira prodaju pa je u tom sluaju preputa drugim za to specijaliziranim poduzeima. Maloprodaja podrazumijeva aktivnost kupnje robe od proizvoaa i njenu prodaju krajnjim korisnicima. Zadnja je u lancu prodaje i u neposrednom je kontaktu s kupcima, a izmeu nje i proizvoaa u lancu prodaje mogu biti i veleprodaje i agenti prodaje. Maloprodaja predstavlja i velike supermarkete i male trgovine. 10. MOGUNOSTI UDRUIVANJA POLJOPRIVREDNIH PROIZVOAA Dr.sc.Tihana Sudari U uvjetima trine ekonomije i poslovanja sve vie dolazi do izraaja potreba za udruivanjem poljoprivrednih proizvoaa u cilju ostvarivanja bolje konkurentnosti, smanjenja cijena proizvodnje i lakeg plasmana proizvoda na trite. Zbog te potrebe, s vremenom su se prepoznale razliite mogunosti organiziranja poljoprivrednih proizvoaa kao to su clusteri, zadruge, udruge i slino. Clusteri su udruenja odreene geografske cjeline (lokalne ili regionalne) gdje se koncentriraju ekonomske aktivnosti, gospodarski subjekti, institucije i slino, a koji uspostavljaju formalne ili neformalne, horizontalne i vertikalne odnose te naklonost industrijskog sektora preko kojeg razmjenjuju informacije, znanje i robu u cilju izrade zajednikog proizvoda. Clustersko povezivanje moe obuhvatiti i poljoprivredne zadruge i udruge. Zadruge i udruge predstavljaju dobrovoljna udruenja, gdje je zadruga za razliku od udruge gospodarski subjekt registriran na Trgovakom sudu i kao takav je duan potivati sve zakone koji se odnose na trgovaka drutva. Iako su i udruge i zadruge interesna udruenja, osnovna je razlika to su udruge neprofitne, a zadruge su profitne organizacije. U daljnjem tekstu bit e pojanjena mogunost udruivanja kroz zadrugarstvo koje se temelji na uzajamnom djelovanju ljudi, slobodi udruivanja, demokratskoj kontroli i upravljanju. Naime, rad zadruge moe biti vrlo irok i raznolik pa tako postoje udruivanja radi zajednike kupovine ili prodaje jednog ili vie proizvoda ili zbog meusobnog kreditiranja, irenja zajednike proizvodnje razliitih proizvoda i usluga.
AGROEKONOMIKA
Osnovna pravna okosnica zadrunih odnosa je Zakon o zadrugama (NN 36/95; 67/01 i 12/02) kojim se regulira osnivanje i upravljanje zadrugom, tijela zadruge, imovina i poslovanje sa zadrugom, prestanak zadruge, udruivanje u zadrune saveze i slino. Prema Zakonu, zadrugom se smatra dobrovoljno udruenje zadrugara u kojem svaki lan sudjeluje neposredno i koje zajednikim poslovanjem, sukladno naelu uzajamne pomoi, unapreuje i zatiuje svoj gospodarski i drugi profesionalni interes, radi stjecanja osobnoga zajednikog dobitka zadrugara u skladu sa zakonom i pravilima zadruge (NN 36/95 l. 1.). Zadrugar, u smislu ovoga Zakona, predstavlja fiziku osobu koja u cijelosti ili djelomino posluje u zadruzi, tj. ona osoba koja prodaje svoje proizvode, odnosno usluge, nabavlja proizvode ili koristi usluge potrebne za obavljanje svoje djelatnosti ili na drugi nain neposredno sudjeluje u ostvarivanju ciljeva radi kojih je zadruga osnovana. Prema Zakonu o zadrugama, zadruga se razlikuje od drugih oblika gospodarskih udruivanja po sljedeem: zadrugu mogu osnovati najmanje 3 poslovno sposobne fizike ili pravne osobe, predmet poslovanja zadruge moe biti obavljanje svake djelatnosti koja zakonom nije zabranjena, zadrugom upravljaju zadrugari, novi zadrugari imaju ista prava i obveze kao i osnivai, a utvruje ih se pravilima zadruge, zadrugar ulae u zadrugu lanski ulog, lanski ulozi mogu biti u kunama, stvarima i pravima izraenima u novanoj protuvrijednosti.
Zakon razlikuje lanski ulog i udjel zadrugara. lanski ulog moe biti u novcu, stvarima i pravima te je, u pravilu, jednak, odnosno, vei broj lanskih uloga ne donosi vea prava u upravljanju. Udjel zadrugara razliit je i ovisi upravo o opsegu ostvarenja zadrunih poslova u kumulativnoj primjeni tijekom trajanja zadrunog odnosa, dakle kao rezultat koliine i kvalitete poslovanja sa zadrugom i izdvajanja u proirenje zadrune djelatnosti ili uveanja zadrune imovine. Imovinu zadruge ine lanski ulozi zadrugara i imovina steena poslovanjem zadruge. Dobit pripada zadrugarima sukladno ugovoru o osnivanju i pravilima zadruge, ali skuptina zadruge (sami zadrugari) moe odluiti da dobit ili dio dobiti uporabi za razvoj zadruge. Svaki zadrugar ima pravo i mogunost, kada izlazi iz zadruge, prema sporazumu s ostalim zadrugarima dobiti isplatu dijela imovine koja je steena njegovim udjelom u stjecanju. 10.1. Zadruna naela Osnove zadrune vrijednosti, na kojima se temelji poslovanje zadruga, definirana su kroz zadruna naela:
AGROEKONOMIKA
1.
2.
3.
4.
5.
6. 7.
naelo: dobrovoljno i otvoreno lanstvo. Zadruge su dobrovoljna udruenja otvorena za sve osobe, koje su sposobne koristiti njihove usluge i spremne preuzeti lanske obveze, bez obzira na spolne, drutvene, rasne, politike i vjerske razlike; naelo: demokratsko upravljanje lanova. Zadruge su demokratska udruenja, ali i tvrtke, kojima upravljaju njihovi lanovi. lanovi zadruge aktivno surauju u odreivanju politike razvoja svoje tvrtke i u donoenju svih bitnih odluka. lanovi u osnovi imaju jednaka glasaka prava; naelo: gospodarska suradnja lanova. Zadruna imovina koju stvaraju zadrugari u pravilu je zajednika ili barem djelomino zajednika i nedjeljiva. Zajednika i nedjeljiva treba biti sva ona imovina zadruga koje su poslovale do donoenja Zakona o zadrugama. Dobit koju zadruge ostvaruju moe se rasporediti za razvitak zadruge, za raspodjelu lanovima prema obujmu njihovog poslovanja preko zadruge te za podupiranje drugih djelatnosti koje su od interesa za zadrugare; naelo: autonomija i nezavisnost. Zadruge su autonomne tvrtke koje nadziru i kojima upravljaju lanovi. ak i kada ulaze u dogovore ili ugovore s dravnim ili financijskim institucijama, one ne smiju ugroziti svoju samostalnost i demokratsku kontrolu svojih lanova; naelo: izobrazba, osposobljavanje i priopivanje. Zadruge neprekidno osiguravaju izobrazbu i osposobljavanje svojih lanova, lanova tijela zadruge te zaposlenih. Izobrazba sa zadrunog stajalita nikada nije zavren proces. O znaaju zadrugarstva lanovi obavjetavaju javnost i predstavnike sredstava javnog priopavanja; naelo: meuzadruna suradnja. Zadruge uinkovito ostvaruju koristi svojim lanovima uvrujui zadrunu suradnju na mjesnoj, regionalnoj, dravnoj i meudravnoj razini; naelo: briga o zajednitvu. Budui da su zadruge drutva osoba razliitih gospodarskih i politikih stajalita, one moraju neprestano usklaivati razliitost interesa i stvarati duh zajednitva i tolerancije. Zato i svaki lan zadruge mora imati potrebne moralne vrijednosti.
10.2. Potrebna dokumentacija za registraciju zadruge Prije postupka osnivanja zadruge potrebno je prikupiti dokumentaciju za registraciju zadruge: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Ugovor o osnivanju zadruge, Pravila zadruge, Poziv s dnevnim redom za osnivaku skuptinu, Popis lanova zadruge (tabelarni), Zapisnik s osnivake skuptine zadruge, Odluka o imenovanju predsjednika skuptine zadruge, Odluka o imenovanju upravitelja zadruge,
4949
AGROEKONOMIKA
8. 9. 10. 11.
Odluka o imenovanju lanova nadzornog odbora (eventualno), Poziv s dnevnim redom za sjednicu nadzornog odbora (eventualno), Zapisnik sa sjednice nadzornog odbora (eventualno), Odluka o imenovanju predsjednika i zamjenika nadzornog odbora (eventualno), 12. Zapisnik ovjere potpisa ovlatene osobe upravitelja, 13. Izjava o odgovornosti zadrugara.
10.3. Postupak osnivanja zadruge Redoslijed potrebnih radnji i dokumenata kod javnog biljenika, trgovakog suda i nakon registracije za poetak rada zadruge prikazan je tablino prema redoslijedu: Tablica 12. Postupak osnivanja zadruge
1. 2. 3. 4. Osnivanje zadruge Najmanje 3 fizike i/ili pravne osobe istih djelatnosti ili/i interesa Potpisivanje Ugovora o osnivanju zadruge Sazivanje Osnivake skuptine Donoenje: Pravilnika zadruge, odluke o odabiru upravitelja, imenovanju lanova nadzornog odbora Ovjeriti sve dokumente kod javnog biljenika s tim da ih prethodno potpiu: Ugovor o osnivanju zadruge svi na svakoj stranici; na zadnjoj stranici se potpisuju osnivai, Zapisnik sa osnivake skuptine zapisniar i predsjedavajui Skuptine, Pravilnik zadruge predsjednik Skuptine, Ovjera potpisa upravitelja potpisuje upravitelj, Popis osnivaa potpisuju se svi osnivai. Izvriti prijavu u Sudski registar, a uz nju unosi se: Zapisnik sa osnivake skuptine, Ugovor o osnivanju zadruge, Odluku o imenovanju lanova Nadzornog odbora, Odluka o imenovanju predsjednika i zamjenika Nadzornog odbora, Odluka o imenovanju upravitelja zadruge, Ovjereni potpis upravitelja zadruge, Izjava osobe ovlatene da vodi poslove zadruge, Popis lanova zadruge, Potvrda o uplati za dravni proraun, Potvrda o uplati osnivakog uloga. Prijava Dravnom zavodu za statistiku (Ilica 3, Zagreb) Otvaranje rauna kod poslovne banke Izvriti prijavu zadruge za mirovinsko i zdravstveno osiguranje Prijava u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost (porezna uprava opine) Prijava u Hrvatski savez zadruga (Gajeva 2a, Zagreb)
50
5.
6.
7. 8. 9. 10. 11.
AGROEKONOMIKA
Prema Zakonu, najmanje tri poslovno sposobne fizike ili pravne osobe zakljuuju ugovor o osnivanju u obliku javnobiljenike isprave. Budui zadrugari na osnivakoj skuptini donose pravila zadruge, biraju upravitelja i imenuju predsjednika skuptine kao i lanove nadzornog odbora (u sluaju ako zadruga ima vie od deset zadrugara). Potrebno je ispuniti formulare za registraciju na trgovakom sudu te podnijeti prijavu za upis zadruge u sudski registar. Hrvatsko zadrugarstvo razvija se sporo i neodluno, ali ipak zadrava ekonomski integritet te politiku i vjersku neutralnost. Zadruga je slobodno udruenje, u kojem se ljudi demokratski organiziraju kako bi zadovoljili svoje ekonomske i druge potrebe. Najvea socijalna vrijednost zadruge je to ona potie ljude na inicijativu, slobodno poduzetnitvo, odgovornost za upravljanje i voenje poslova, suradnju s poslovnim i strunim akterima koji e djelovati kroz zadrune poslove u vlastitom interesu. 10.4. Hrvatski savez zadruga Hrvatski savez zadruga struno je poslovna organizacija zadruga i zadrunih saveza osnovana radi promicanja, usklaivanja i zastupanja interesa zadrugara, zadruga i zadrunih saveza. Savez zastupa interese zadruga i zadrunih saveza pred dravnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu. Svaka novoosnovana zadruga duna je rjeenje o upisu u sudski registar dostaviti Hrvatskom savezu zadruga u roku od 15 dana od dana upisa. Hrvatski savez zadruga organizira strunu slubu za obavljanje strunih, administrativnih, pomonih i drugih poslova. Slika 8. Logo HSZ-a
Zadaci, odnosno predmet poslovanja Hrvatskog saveza zadruga su: promicanje zadrugarstva i zadrunih naela, zastupanje interesa zadruga i zadrunih saveza pred tijelima dravne uprave i drugim organizacijama, davanje miljenja i prijedloga dravnim tijelima pri donoenju propisa iz podruja zadrugarstva, pruanje strune i druge pomoi zadrugarima, zadrugama i zadrunim savezima, pri osnivanju, poslovanju i prestanku rada zadruga i zadrunih saveza, voenje evidencije zadruga i zadrunih saveza,
5151
AGROEKONOMIKA
obavljanje zadrune revizije, organiziranje burze zadrunih roba i usluga i promocija zadrunih proizvoda i usluga, meunarodna suradnja, organizacija i izobrazba zadrugara i upravitelja te zaposlenika zadrunog sustava, poslovno savjetovanje lanica i izrada poslovnih planova i investicijskih elaborata, izdavanje biltena, asopisa i strune literature, posredovanje u prometu zadrunih roba i usluga.
Prilikom osnivanja Zadruge svaka novoosnovana zadruga duna je prijaviti se i svu dokumentaciju dostaviti u Hrvatski savez zadruga. Temeljem toga, Hrvatski savez zadruga vodi statistiku evidenciju svih prijavljenih zadruga. Najznaajnije prijavljene vrste zadruga su: obrtnike zadruge, poljoprivredne zadruge, tedno-kreditne zadruge i uslune zadruge.
Grafikon 3. Vrste zadruga prema broju zaposlenih, zadrugara i kooperanata

100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% obrtni ke poljoprivredne tedno-kreditne uslune kooperanti zadrugari zaposleni
Izvor: prema Domini I., Domini, S.: Zadrugarstvo za 21. stoljee, Osjeko-baranjska upanija, Osijek, 2006
Iako najvie prevladavaju obrtnike (85) i poljoprivredne zadruge (355), u posljednjih nekoliko godina broj tedno-kreditnih zadruga (44) je u veem porastu to se vidi prema broju zadrugara (60.601) i broju zaposlenih (199).
AGROEKONOMIKA
10.5. Zakonska regulativa Svojstvo zadrugara iz svega navedenog stjee se osnivanjem zadruge ili pristupanjem zadruzi, a sve detaljnije informacije nalaze se u sljedeoj zakonskoj regulativi: Zakon o zadrugama (NN 36/95, 67/01 i 12/02), Pravilnik o imeniku zadrugara (NN 85/02), Pravilnik o evidenciji zadruga i zadrunih saveza (NN 88/02), Statut Hrvatskog saveza zadruga (NN 87/03), Zakon o tedno-kreditnim zadrugama (NN 84/02), Odluka o uvjetima i nainu obavljanja poslova platnog prometa u tednokreditnim zadrugama (NN 150/02), Pravilnik o sredstvima priuve tedno-kreditnih zadruga (NN 130/02).
11. ZAKLJUCI I PREPORUKE PROIZVOAIMA Kako bi se mogli definirati zakljuci ovog prirunika potrebno je poznavati situaciju, te razumjeti gdje se nalaze poljoprivredni proizvoai u odnosu na ostale gospodarske djelatnosti. Uz rizinost procesa proizvodnje, neizvjesnost, nezaposlenost, socijalne probleme, sve ea najavljivanja globalne ekonomske krize, te uz krizu moralnog sustava vrijednosti, zaista je neophodna inicijativa pojedinca u rjeavanju brojnih i kumuliranih problema rasta i razvoja poljoprivrede. Svi oni koji se na izravan ili neizravan nain bave poljoprivredom imaju vanu ulogu i doprinos njezinom razvoju. Zbog toga je i nainjen ovaj prirunik koji ima cilj pruiti nove informacije i potaknuti drugaije naine razmiljanja i djelovanja kojima bi se iniciralo stvaranje nove vrijednosti iz poljoprivredne djelatnosti, a da se pri tome ne izgube stare.Sljedee preporuke mogu doprinijeti uspjenosti budueg razvoja poljoprivrede: Rizinost i neizvjesnost mogue je umanjiti procesom planiranja initelja proizvodnog procesa. Ulazne vrijednosti rezultiraju trokovima na koje proizvoai mogu direktno djelovati, na nain aurnog evidentiranja svih inputa, te praenja njihovih uinaka na proces proizvodnje - proizvodnju novih proizvoda i usluga. Sustav dravnih potpora poljoprivrednoj proizvodnji kroz razliite modele, kao i sredstva europskih fondova neophodni su izvor financiranja, ako je zajedniki cilj svih institucija stvoriti pretpostavke za razvoj i poboljanje kvalitete procesa poljoprivredne proizvodnje. U cilju bolje i bre prilagodbe poljoprivrednih proizvoaa aktualnim trinim prilikama, potrebno je pratiti promjene kako na domaem, tako i na stranom tritu. Poljoprivredna gospodarstva primjenom marketing-koncepcije mogu u velikoj mjeri promijeniti i svoj pristup tritu, odnosno krajnjem potroau. Vano je pratiti potrebe, elje i oekivanja potroaa. U tu svrhu se pokree marketing-proces
AGROEKONOMIKA
prvo sa istraivanjem trita, pomou kojeg se dobivaju neophodne informacije, na temelju kojih se utvruju marketing-ciljevi, marketing-strategija i marketing-program nastupa na trite (marketing-mix). Marketing-mix predstavlja usklaenost etiri kljuna elementa proizvoda, cijene, promocije i distribucije. Primjenom marketingkoncepcije poljoprivredni proizvoai stjeu prednost na sve zahtjevnijem tritu. Zadruno organiziranje u poljoprivredi je sloen, ali i sustavan proces koji sve vie postaje dio ivota i uspjenog poslovanja poljoprivrednika. Iako, zadruno udruivanje za pojedince predstavlja negativnu percepciju (povratak socijalistikim naelima), broj zadruga konstanto raste, jer su prepoznate prednosti zadrunog organiziranja koje se ogledaju u olakanom pristupu tritu, poticajima, znanju, tehnologiji i slino. Zadruno organiziranje koje potie poduzetniku slobodu, nee pomoi samo dravi ili pojedinoj zadruzi, ve e omoguiti svakom lanu lake poslovanje, konkurentnost, veu dobit i poveanje ivotnog standarda. Ove smjernice mogu umanjiti razinu neizvjesnosti i rizika na putu razvoja poljoprivrede u Republici Hrvatskoj.
54
AGROEKONOMIKA
12. POJMOVNIK
8. ZAKLJUCI I PREPORUKE PROIZVOAIMA Akumulacija - podrazumijeva nepotroena novana sredstva dohodak, odnosno razliku izmeu dohotka i potronje.
Dr.sc. Ljubica Ranogajec Ana Crnan, dipl.ing.
Amortizacija - dio vrijednosti koju stalno sredstvo upotrebom u nekom razdoblju izgubi i prenese na novi proizvod ili uslugu. Amortizacija je element trokova proizvodnje; Osnovica za amortizaciju predstavlja razliku izmeu poetne i krajnje vrijednosti stalnog sredstva; Poetna vrijednost jednaka je kupovnoj (fakturnoj) vrijednosti uveanoj za trokove dopreme i trokove stavljanja u rad, pogon (montaa i obuka rukovalaca za rad, odnosno stavljanje stalnog sredstva u funkciju); Krajnja ili likvidacijska vrijednost odnosi se na dotrajala sredstva u trenutku prestanka njihova koritenja, odnosno na kraju vijeka koritenja; Revalorizacija amortizacije raunski postupak korigiranja (prepravljanja) vrijednosti stalnih sredstava u skladu s mijenjanjem njihove trine vrijednosti. Anuitet - oznaava ratu otplate kredita po amortizacijskom planu. Bilanca (bilanca stanja) - najvaniji je raunovodstveni izvjetaj zato to sustavno prikazuje financijski poloaj poduzea; saeti pregled imovine, kapitala i obveza poduzea odreenoga dana. Biljeke uz financijska izvjea - sadre dopunsku razradu i tumaenje podataka bilance, rauna dobiti i gubitka te izvjetaja o promjenama u financijskom poloaju; sadre pojanjenja raunovodstvenih postupaka i metoda koritenih pri utvrivanju pojedinih stavaka iz financijskih izvjetaja (metode amortizacije, voenje zaliha i obraun trokova materijala, pokazatelje likvidnosti, solventnosti, zaduenosti, proizvodnosti, ekonominosti i rentabilnosti. Cijena kotanja - zbroj svih trokova nastalih u odreenoj proizvodnji po jedinici koliine dobivenih proizvoda; ukupni iznos trokova rasporeuje se po jedinici proizvoda i tako dobiva jedinini (prosjeni) troak ili cijena kotanja; visina cijene kotanja u nekoj liniji proizvodnje bitna je informacija o uspjenosti i ekonomskoj opravdanosti te proizvodnje. Dioniko drutvo - trgovako drutvo u kojemu lanovi (dioniari) sudjeluju s ulozima u temeljnom kapitalu podijeljenom na dionice; dioniari ne odgovaraju za obveze drutva.
5555
AGROEKONOMIKA
Drutvo s ogranienom odgovornou - trgovako drutvo u koje jedna ili vie pravnih ili fizikih osoba ulau temeljne uloge s kojima sudjeluju u unaprijed dogovorenome temeljnom kapitalu; temeljni ulozi ne moraju biti jednaki; lanovi drutva ne odgovaraju za obveze drutva. Ekonomika poduzea - mikroekonomska znanost koja prouava gospodarenje na razini poduzea kao temeljne jedinice nacionalnog gospodarstva; prouava glavna pitanja uinkovitosti proizvodnje na razini gospodarskih subjekata. Inflacija - predstavlja rast cijena proizvoda i usluga. Investicija - ulaganje novanih sredstava u nabavku i izgradnju realnih dobara radi stvaranja uvjeta za trajno poslovanje; to je trajno ulaganje novanih sredstava u sredstva za proizvodnju, to jest u trajna obrtna i stalna sredstva; svrha im je odravanje kontinuiteta poslovanja i razvoj gospodarskih subjekata. Izvjetaj o novanim tokovima - slui kao bilanca likvidnosti i solventnosti te prikazuje sve priljeve i odljeve novca iz poslovnih, financijskih i investicijskih aktivnosti poduzea u odreenom razdoblju. Kalkulacija - raunski postupak kojim se utvruju cijene proizvoda i usluga; cilj je izraunavanje trokova i cijena (cijene kotanja, prodajne cijene i sl.); slui kao podloga za donoenje razliitih kratkoronih i dugoronih poslovnih odluka; Planska sastavlja se prije poetka procesa proizvodnje s ciljem utvrivanja potrebnih resursa i moguih proizvodno-ekonomskih rezultata; Obraunska - sastavlja se nakon procesa proizvodnje s ciljem utvrivanja stvarnih trokova i trine vrijednosti proizvodnje. Kamata - naknada za koritenje tueg novca (kapitala); godinji iznos kamata izraunava se na temelju visine pozajmljenih ili uloenih financijskih sredstava (glavnice, kapitala), kamatnjaka (kamatne stope) i duine trajanja ukamaenja (kapitalizacije); Kamatnjak predstavlja iznos kamata koji se plaa na svakih 100 novanih jedinica glavnice za razdoblje od jedne godine; Glavnica (kapital) je koritena svota novca. Koeficijent obrtanja - pokazuje koliko obrtaja neko sredstvo napravi u jednoj godini; kod stalnih sredstava je manji od 1, a kod obrtnih vei od 1; ako poduzetnik bre obre svoja sredstva, napravit e vie poslovnih ciklusa u istom razdoblju i tako ostvariti vei financijski rezultat (dobitak). Kredit - posuivanje novanih sredstava uz vraanje glavnice i plaanje kamata. Marketer predstavlja u irem smislu aktera (sudionika) na tritu. Likvidnost - predstavlja odnos izmeu raspoloivih sredstava i pristiglih obveza.
AGROEKONOMIKA
Naelo ekonominosti - pravilo ili zahtjev da se odreena vrijednost proizvodnje i usluga ostvari sa to manjim ukupnim trokovima; to zahtijeva tednju svih proizvodnih resursa, to jest tenju da se planirana trina vrijednost proizvodnje postigne uz to manje koliine potroenih resursa potrebne kakvoe, nabavljenih po to niim cijenama. Naelo proizvodnosti rada - pravilo ili zahtjev da se odreena koliina proizvoda i usluga ostvari sa to manjom koliinom ljudskog rada (utrokom radne snage); provedbu tog naela poduzee e ostvariti ako za svako razdoblje planira potrebnu koliinu rada za ostvarenje ciljnog opsega proizvodnje, a nakon isteka svakog razdoblja mjeri ostvarenu proizvodnost. Naelo rentabilnosti - pravilo ili zahtjev da se odreeni neto financijski rezultat (dobitak) ostvari uz to manje ulaganje poslovnih sredstava (to manji investirani kapital); to je najvanije naelo poslovanja koje zahtijeva racionalno raspolaganje kapitalom uloenim u poslovanje poduzea. Netrini materijali - rezultat su vlastite proizvodnje koji se kao reprodukcijski materijal koriste u daljnjoj proizvodnji na istom poduzeu/gospodarstvu; neki od tih netrinih materijala su glavni proizvodi (sijeno, silaa, zelena stona hrana, i sl.), a drugi su sporedni proizvodi (slama, pljeva, kukuruzovina, list eerne repe, stajski gnoj, i sl.); nemaju trinu cijenu, ali imaju vrijednost koja se procjenjuje nekom od metoda procjene netrinih materijala. Norma uinak koji radnik ostvari u jedinici vremena; razlikuju se pojedinane norme, grupne norme i organizacijske norme. Normativ - odreuje koliko treba neega utroiti za odreenu proizvodnju ili uslugu; normativ se izraava u novanim ili naturalnim jedinicama. Obraun poslovanja - krajnji je proizvod raunovodstvenog procesa. Obrt - oznaava pravno organizacijski oblik malog poduzetnitva gdje se proizvodnja obavlja na zanatski nain ili primjenom jednostavne tehnologije. Obrtna (tekua) sredstva - oblici su kratkotrajnih ulaganja u poslovanje poduzea; mogu se nalaziti u novanim, materijalnim (naturalnim) i prijelaznim oblicima. Odluivanje - podrazumijeva proces donoenja odluka na osnovu izbora izmeu vie moguih rjeenja nekog problema ili aktivnosti. Proces odluivanja sastoji se od niza koraka: identifiricanja i definiranja problema, razvoja alternativa za rjeavanje, vrednovanja alternativa u odnosu na ciljeve, izbora optimalnog rjeenja, odnosno kvalitetne poslovne odluke.
AGROEKONOMIKA
Plaa - naknada za uloeni rad ili za izvreni radni uinak; utvruju se za odreeno vrijeme rada i isplauju mjeseno ili polumjeseno, a nadnice se utvruju dnevno za izvreni rad (isplauju se obino tjedno). Planiranje - pismeno utvrivanje ciljeva kreativni je proces predvianja budunosti i utvrivanja aktivnosti gospodarskog subjekta. Poduzee - je pravna osoba koja obavlja gospodarsku djelatnost radi stjecanja dobiti; prema obliku vlasnitva razlikuju se poduzea u dravnom (drutvenom), privatnom, zadrunom i mjeovitom vlasnitvu. Poduzetnik - osoba koja ima sposobnosti osnivanja gospodarskog subjekta i pokretanja njegovih poslovnih aktivnosti ulaganjem kapitala u potrebne resurse radi proizvodnje novih dobara i usluga; poduzetnik je osoba nadarena poduzetnikim duhom; uoava prilike za nove poslovne pothvate koje drugi ljudi nisu u mogunosti uoiti ili nisu zainteresirani za njihovu realizaciju. Poduzetnitvo - predstavlja ukupnost poduzetnikovih znanja, vjetina i sposobnosti za uspjeno voenje poslovne aktivnosti u cilju proizvodnje novih proizvoda, odnosno usluga ili nastajanja novih trita. Porez - zajedniki izraz za sva davanja dravi ime se zadovoljavaju rashodi drave. Poslovni (financijski) rezultat poduzea - razlika izmeu prihoda i rashoda poduzea ostvarenih poslovanjem tijekom odreenog razdoblja; moe biti pozitivan (dobitak) ili negativan (gubitak); Bruto dobitak se utvruje kao razlika izmeu prihoda i nepunih trokova. Iznos nepunih trokova moe biti razliit ovisno o metodi obraunavanja trokova koja se koristi u poduzeu; Poslovni dobitak (dobit iz poslovanja) je razlika izmeu bruto dobitka i trokova razdoblja (trokova uprave i prodaje); to je dobitak na koji se rauna porez na dobitak, zato se naziva i dobitkom prije porez; Neto dobitak izraunava se kao razlika izmeu poslovnog dobitka i izraunate svote poreza na dobitak te se naziva dobitkom nakon poreza; neto dobitak je poveanje iste imovine poduzea koje je rezultat njegova poslovanja u odreenom razdoblju. Prihodi - izraz vrijednosti uinaka (proizvoda i usluga) prodanih na tritu; u prihode se uraunavaju sva novana primanja koja proizlaze iz prodaje proizvoda i usluga i za koje je izdana odgovarajua isprava (obino raun, faktura) neovisno o tome je li izvrena naplata; utvruje se po naelu fakturirane realizacije, a to znai u trenutku kada su usluge izvrene odnosno proizvodi isporueni kupcu; najvei je problem vezan uz prihode njihova pravodobna naplata, odnosno naplata potraivanja; Poslovni prihodi nastaju kao rezultat obavljanja redovite djelatnosti poduzea; Financijski prihodi su naknade za uloena novana sredstva, kamate, obraunate pozitivne teajne
AGROEKONOMIKA
razlike iz poslovanja deviznim sredstvima, razlike pozitivnih revalorizacijskih efekata Izvanredni prihodi nastaju kao sporedni i nepredvieni poslovni uinci. Raun dobiti i gubitka (bilanca uspjeha) - saeti prikaz prihoda, rashoda i ostvarenoga financijskog rezultata u odreenom razdoblju poslovanja poduzea; jedan o temeljnih financijskih izvjea. Raunovodstveni izvjetaji - dijelovi obrauna; konana slika financijskog poloaja i uspjenosti poslovanja poduzea u proteklom razdoblju; definirani su Zakonom o raunovodstvu. Rashodi - nastaju koritenjem sredstava poduzea i poveavanjem obveza poduzea tijekom odreenog razdoblja, kao posljedica proizvodnje dobara ili pruanja usluga, kao i drugih aktivnosti u poduzeu; nastaju prije svega redovitom aktivnou poduzea (proizvodnjom dobara i usluga), ali i drugim neplaniranim aktivnostima i vanjskim utjecajima; Poslovni rashodi nastaju kao posljedica obavljanja glavne djelatnosti poduzea; Financijski rashodi nastaju u poslovanju poduzea financijskim sredstvima; najvaniji rashodi financiranja su kamate koje poduzee plaa na posuena sredstva, obraunate negativne teajne razlike iz deviznog poslovanja, negativne razlike revalorizacijskih efekata; Izvanredni rashodi su neplanirani, neoekivani i drugi sluajni izdaci koji nastaju neovisno o poslovanju poduzea. Stalna (osnovna) sredstva - dugotrajno su vezana u procesu poslovanja poduzea; postupno se troe i u dugom razdoblju ukupnu svoju vrijednost prenose na gotove proizvode i usluge, a svojom supstancijom (sadrinom) ne ulaze u sastav dobivenih proizvoda. Troak rada - rauna se mnoenjem koliine uloenog rada s cijenom rada, a cijena se moe utvrditi kao stavka plae, kao nadnica, satnica, plaa po jedinici radnog uinka, i sl. Trokovi - vrijednosni ili novani izraz ulaganja osnovnih elemenata proizvodnje, koji nastaju radi stvaranja novih uinaka i stjecanja (ostvarivanja) dobitka; u trokove se ubrajaju tekua ulaganja elemenata proizvodnje koja nastaju u poslovanju gospodarskih subjekata, a koja su uvijek izraena u novcu; pojmovi srodni pojmu troka su izdaci, rashodi, ulaganja i gubici; Izdaci su novana davanja za nabavke sredstava za proizvodnju, plaanje usluga i raznih obveza; to su izdavanja materijala radi proizvodnje; Rashod su svako smanjenje vrijednosti imovine poduzea; Ulaganje obuhvaa sve oblike izdataka i trokova; dijeli se na tekue (kratkorono) i investicijsko (dugorono); Gubitak je oblik negativnog financijskog rezultata. Uvjetno grlo - podrazumijeva grlo teko 500 kg, a obiljeeno je koeficijentom 1 te se sve vrste stoke i peradi svode na uvjetna grla primjenom odgovarajueg koeficijenta.
AGROEKONOMIKA
POPIS LITERATURE Domini I., Domini, S.: Zadrugarstvo za 21. stoljee, Osjeko-baranjska upanija, Osijek, 2006. Grbac, B.: Osvajanje ciljnog trita, Digital Point Rijeka, Rijeka, 2005. Kari, M.: Kalkulacije u poljoprivredi, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Osijek, 2002. Kolakovi, M.: Poduzetnitvo u ekonomiji znanja, Sinergija, Zagreb, 2006. Kotler, Ph.: Upravljanje marketingom, Informator Zagreb, Zagreb, 1994. Mataga, .: Poljoprivredno zadrugarstvo Hrvatske, povijest, stanje i perspektive (1860-1990), Zadruni savez Hrvatske, Zagreb, 1991. Mataga, .: Seljak i zadruga, Prosvjeta d.d., Bjelovar 1995. Meler, M.: Drutveni marketing, Ekonomski fakultet Osijek, Osijek, 1994. Rijavec, M., Miljkovi, D.: Kako upravljati promjenama, IEP:D2, Zagreb, 2001. Rui, E.: Promjena izazov suvremenog organizacijskog ivota, Raunovodstvo i financije br. 11/08, Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2008. Tipuri, D.: Konkurentska sposobnost poduzea, Sinergija, Zagreb, 1999. Tolui, Z.: Trite i distribucija poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, Grafika Osijek, Osijek, 2007. Tratnik, M., Radinovi, S., utini, .: Zadrugarstvo Hrvatske: Izazovi stabilnosti poljoprivrednih gospodarstava, Agronomski glasnik, No.1, Zagreb, 2007. Zmai, K.: Osnove agroekonomike. Poljoprivredni fakultet Osijek, Osijek, 2008. Zakon o obrtu NN 49/03 Zakon o platnom prometu u zemlji N.N. 117/01 Zakon o trgovakim drutvima N.N. 111/93, 34/99, 52/00 Zakon o zadrugama - (NN 36/95, 67/01, 12/02) www.eurlex.europa.eu./LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2006:0746:FIN:EN:PDF www.entereurope.hr/page.aspx?PageID=159 www.uzuvrh.hr/stranica.aspx?pageID=24 www.mmtpr.hr/UserDocsImages/3-rakusic-ipa.pdf www.strategija.hr/Default.aspx?art=59 ***IPARD plan za poljoprivredu i ruralni razvoj. Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, 2007. *** Informacije o instrumentu pretpristupne pomoi IPA. Ministartvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva, http://www.mrrsvg.hr/default.aspx?id=95 *** Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija. (pretpristupna pomo EU: Nove mogunosti i izazovi za Republiku Hrvatsku, prezentacija/Marija Pejinovi Buri, nacionalni koordinator programa pomoi EU, ibenik, 2006.) *** Commission Of The European Communities: General Report On Pre-Accession Assistance, (Phare Ispa Sapard), 2005
60
AGROEKONOMIKA
POPIS TABLICA, GRAFIKONA I SLIKA Tablica 1. Razlike izmeu pristupa razvitku poslovanja poljoprivrednih gospodarstava ................................................................... 8 Tablica 2. Kriteriji za odreivanje poreznog statusa poljoprivrednika (fizike osobe) koji nije registriran kao obrtnik ....................................... 19 Tablica 3. Porezne stope, mjesena i godinja osnovica dohotka ............................. 22 Tablica 4. Iznosi sredstava po programima (u mil. EUR) ........................................ 30 Tablica 5. Iznosi sredstava po komponentama IPA programa (u mil. EUR, 2007-2010.) ......................................................................... 31 Tablica 6. Proizvodnja najvanijih itarica u Republici Hrvatskoj ........................... 34 Tablica 7. Proizvodnja uljarica i eerne repe ........................................................... 35 Tablica 8. Pregled poticaja za prikazane usjeve od 2001. do 2006. godine .............. 35 Tablica 9. Kretanje proizvodnje mesa (t) u Republici Hrvatskoj od 2001-2007 ...... 38 Tablica 10. Agregatna potranja poljoprivrednih proizvoda u Republici Hrvatskoj .. 38 Tablica 11. Uvoz i izvoz poljoprivrednih proizvoda (2003-2007) RH (000$) ........... 39 Tablica 12. Postupak osnivanja zadruge ..................................................................... 50 Grafikon 1. Svjetske robne cijene, sijeanj 2000. do veljae 2008. (US$/toni/barelu) .............................................. 36 Grafikon 2. Prinosi penice i kukuruza (t ha-1) u Hrvatskoj i odabranim zemljama (prosjek 2004-2006, t/ha) .................................. 37 Grafikon 3. Vrste zadruga prema broju zaposlenih, zadrugara i kooperanata ........... 52 Proces provoenja promjena u poslovanju .................................................... 9 Struktura trokova .................................................................................... .... 17 Evolucija marketinga .................................................................................... 42 Bitne koncepcije marketinga ........................................................................ 42 Elementi marketing mix-a u funkciji poljoprivredno-prehrambenih proizvoda ...................................................... 43 Slika 6. ivotni ciklus proizvoda ............................................................................... 44 Slika 7. Neizravni kanali ............................................................................ ............... 45 Slika 8. Logo HSZ-a .................................................................................................. 51 Slika 1. Slika 2. Slika 3. Slika 4. Slika 5.
6161
62
63
64
Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Agroekonomika Priručnik

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Agroekonomika Priručnik

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Agroekonomika

TISAK: Kromopak d.o.o. Valpovo NAKLADA: 2000 komada

SVEUILITE J.J. STROSSMAYERA U OSIJEKU Poljoprivredni fakultet u Osijeku

ZATIENI PROSTORI-PLASTENICI I STAKLENICI

Poljoprivredni fakultet u Osijeku 2

Poljoprivredni fakultet u Osijeku 4

Nezadovoljstvo, konkurencija Kontakt s novim Strah od nepoznatog

3. POSLOVANJE POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA

Dr.sc. Jozo Kanisek Mr.sc. Davorin Turkalj

Poljoprivredni fakultet u Osijeku 14

Poljoprivredni fakultet u Osijeku 16

Indirektni ili opi trokovi

Poljoprivredni fakultet u Osijeku

Poljoprivredni fakultet u Osijeku

Dr.sc. Snjeana Toli

Poljoprivredni fakultet u Osijeku

Dr.sc. Ruica Lonari

Tablica 9. Kretanje proizvodnje mesa (t) u Republici Hrvatskoj od 2001-2007.

Poljoprivredni fakultet u Osijeku 40

Slika 3. Evolucija marketinga

Industrijska revolucija 1930.

Poljoprivredni fakultet u Osijeku

Kupac/potroa takoer eli ostvariti:

Poljoprivredni fakultet u Osijeku 42

vrsta potreba koju zadovoljavaju, nain na koji se proizvode,

Poljoprivredni fakultet u Osijeku

Izvor: Tolui, Z. idem str.114.

Poljoprivredni fakultet u Osijeku 44

Izvor: prilagoeno prema Kotler, P.: idem, str. 643.

Poljoprivredni fakultet u Osijeku

Poljoprivredni fakultet u Osijeku 50

Poljoprivredni fakultet u Osijeku

Grafikon 3. Vrste zadruga prema broju zaposlenih, zadrugara i kooperanata

Poljoprivredni fakultet u Osijeku 54

Dr.sc. Ljubica Ranogajec Ana Crnan, dipl.ing.

Poljoprivredni fakultet u Osijeku

Poljoprivredni fakultet u Osijeku 60

Poljoprivredni fakultet u Osijeku

Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

You might also like