13 SIDRENO PODRUJE NOSAA

13.1 Uvod
U ovom emo poglavlju razmotriti ova pitanja: tijek unutarnjih sila u sidrenom podruju nosaa, sile cijepanja i raspored prvih natega u poprenomu presjeku sukladno tijeku tlanih naprezanja. Sidra natega rasporeuju se na elu nosaa tako da ih to vie bude u srednjoj ravnini, a udvojena sidra mogu biti samo na dnu i to u najvie dva sloja. Preko sidara prenose se goleme pojedinane sile, od 300 kN, pa sve do 3,0 MN. Te se sile prenose na razmjerno malu plohu sidrene ploe izmjera 10 10 cm do 30 30 cm, to je jo oslabljena sidrenim tuljcem (lijevkom).
1

13.1 Uvod

Po Navierovu naelu u nosau optereenu velikim pojedinanim silama na elu nastaje u podruju duljine priblino jednake visini nosaa sloeno stanje naprezanja, a ve poev od presjeka na kraju toga podruja stanje se znatno pojednostavnjuje i vrijede jednostavni zakoni otpornosti gradiva (slika 13.1). Natege su uz krajeve nosaa obino nagnute s obzirom na uzdunu os. Taj je kut redovito malen (do oko 10) pa ne utjee znatno na stanje naprezanja u podruju uvoenja sile. Slika 13.1: Sidreno podruje PB nosaa i tijek uzdunih
naprezanja na njegovu rubu

Zato se taj utjecaj redovito zanemaruje.

Pogleda li se elo nosaa, vidi se da su sidra uglavnom rasporeena u srednjoj ravnini. Oito je da sidrene sile u ravnini neposredno ispod sidrenih ploa djeluju na njihovoj maloj irini. S druge strane, na udaljenost priblino jednakoj visini nosaa, d, naprezanja su jednoliko raspodijeljena po cijeloj irini nosaa, b. U obama skrajnjim presjecima naprezanja su okomita na njih. Naime, ako bismo pretpostavili da su silnice (trajektorije) naprezanja to spajaju ova dva presjeka PRAVCI, ti bi pravci morali biti KOSI s obzirom na obje glavne ravnine (vodoravnu i okomitu). Iz toga bi onda slijedilo da u skrajnjim ravninama djeluju sastavnice naprezanja POPRIJEKO na uzdunu os i to i u vodoravnoj i u okomitoj ravnini. Njih, meutim, nema to uravnoteiti, iz ega slijedi da ona ne postoje.
3

13.1 Uvod

13.1 Uvod
Ova nas spoznaja navodi na vrlo vaan zakljuak: Silnice naprezanja moraju biti DVOSTRUKO ZAKRIVLJENE. Iz ove pak injenice slijedi da moraju postojati POPRENA NAPREZANJA, to prisiljavaju silnice naprezanja da budu zakrivljene. Osim toga, naprezanja blie sidrenoj ploi moraju biti TLANA, a ona udaljenija VLANA. Tlana su uglavnom uravnoteena TRENJEM pod sidrenim ploama, dok vlana izazivaju tzv. SILE CIJEPANJA u betonu, pa se moraju preuzeti armaturom. Osim sila cijepanja to djeluju u dvama poprenim smjerovima, po visini i po irini nosaa, u podruju uvoenja sile prednapinjanja djeluju i vlane sile to proizlaze iz uvjeta ravnotee momenata unutarnjih i vanjskih sila, kako emo pokazati kasnije. 4

13.1 Uvod

Do sada smo razmatrali raspored sidara to je manje-vie simetrian. U sluaju izrazito nesimetrina poloaja sidra natege na elu nosaa javljaju se dvije razine problema: sile cijepanja unutar tzv. nadomjestne prizme (slika 13.2) opa (globalna) ravnotea unutar dijela nosaa duljine d nadomjestna prizma (slika 13.3). Dobru predobu o stanju naprezanja u promatranom dijelu nosaa moemo dobiti na osnovi IZOBARA poprenih naprezanja (slika 13.3). Izobare se mogu odrediti fotoelastinim postupkom ili s pomou metode konanih elemenata.
5

Slika 13.2: Nadomjestna prizma unutar sidrenoga podruja

13.1 Uvod
U sluaju veega broja sidara nepravilno rasporeenih na elu nosaa svakom sidru pripada odgovarajua nadomjestna prizma (slika 13.4). Svakoj od tih prizama pripada odgovarajui dio tijela tlanih naprezanja s kojim stoji u ravnotei. To se postie tako da plotlak tine plohe tijela naprezanja budu jednake odgovarajuim silama.

vlak

Slika 13.3: Izobare naprezanja pri mimoosnoj sili

6

13.2 Tijek unutarnjih sila u sidrenom podruju nosaa

Sloenost stanja naprezanja opet se najzornije vidi promatranjem vlanih IZOBARA, kao i u sluaju jedne pojedinane sile. Zanimljivo je da su vlana naprezanja (i sile) usmjerena poprijeko na smjer djelovanja pojedinanih sila to vea to je vei razmak meu sidrima. Ona se odreuju po anaSlika 13.5: Raspored nadomjestnih logiji s visokostjenim nosaem. prizama pri elu nosaa Na slici 13.5 predoen je utjecaj broja pojedinanih sila na stanje naprezanja u dijelu nosaa uz optereeni rub.
7

13.2 Tijek unutarnjih sila u sidrenom podruju nosaa

tlak

Uoimo kako se sa slike 13.5c jasno vidi kolik je utjecaj plohe rasprostiranja sile. rubni vlak na
visokostjenom nosau

tlak

Slika 13.6: Rubne vlane sile meu pojedinanim silama po analogiji s visokostjenim nosaem
od 2P

tlak

popreni vlak

Slika 13.5: Izobare naprezanja pri razliitim rasporedima sila na elu nosaa

13.2 Tijek unutarnjih sila u sidrenom podruju nosaa

Naime, oito je kako je tijek naprezanja mirniji, a hvatite je sile cijepanja dalje od sidrene ploe. Odgovarajui predloak visokostjenoga nosaa predoen je na slici 13.6. Naravno, armaturu treba ugraditi u razini rezultirajue vlane sile (tj. tako da se teite presjeka armature poklapa s teitem lika ispod krivulje vlanih naprezanja. Njemaki uenjak W. Schleeh prouavao je probleme poput visokostjenih nosaa mjestimice optereenih pojedinanim silama, a to ima mnogo zajednikoga sa sidrenim rubom PB nosaa. Naime, moemo sidreno podruje nosaa zamisliti kao visokostjeni nosa poduprt na mjestima sidara natega.
9

13.2 Tijek unutarnjih sila u sidrenom podruju nosaa

Bitno je da visina nosaa bude najmanje jednaka dvostrukom razmaku potpora (ili sidara na PB nosau). Naao je kako je rubna vlana sila (u smjeru ela nosaa, izmeu dvaju sidara) funkcija kvadrata omjera irine sidrene ploe, a, i visine nosaa, d:
2 a C y 0, 09 1 0,9 P d

(13.1)

Valja naglasiti da se vlana naprezanja pojavljuju ne samo izmeu dvaju sidara, nego i izmeu sidra i ruba nosaa. Ta naprezanja znaju biti tolika da mogu izazvati odlamanje betona na tomu mjestu. Na slici 13.7 predoena su (preuveliano) tipina oteenja. Odlamanja komad betona uz rub nosaa mogu biti opasna po sigurnost korisnik (mosta ili hale).
10

13.2 Tijek unutarnjih sila u sidrenom podruju nosaa

Zato ih treba svakako onemoguiti prikladnim armiranjem. U gornjim smo razmatranjima smetnuli s uma kako nosa ne lebdi u zraku, nego je poloen na leaj.

1 3

Slika 13.7: Sidreno podruje; a) raspodjelba naprezanja y; b) tipina oteenja; 1) cijepanje; 2) kalanje 3) odlamanje 4) drobljenje

Pridrajna sila unosi poremeaj u stanje naprezanja. Prvo se to oituje na silnicama glavnih naprezanja (slika 13.8). injenica da je natega kosa, kako smo ve vidjeli, nema bitna utjecaja.

Slika 13.8: Silnice glavnih naprezanja pri elu nosaa s jednom nategom i s pridrajnom silom
11

13.2 Tijek unutarnjih sila u sidrenom podruju nosaa

Na sljedeim dvjema slikama pokazat emo zavisnost vlanih sila (meu kojima i sila cijepanja) od jaine pridrajne sile (reakcije). Radi se o istom sluaju sidrenja jedne natege, za koji smo na slici 13.8 prikazali silnice glavnih naprezanja (slika 13.9). Uoavamo ove zanimljivosti: * Dok je sila cijepanja jednaka, hvatite joj je blie potpori pri manjoj pridrajnoj sili. * Rubne vlane sile (uz elo nosaa) vee su pri manjoj pridrajnoj sili.
Slika 13.9: Podruja sila cijepanja i rubnih vlanih sila na nosau kao na slici 13.8
12

13.2 Tijek unutarnjih sila u sidrenom podruju nosaa

Ravnoteu unutarnjih sila u sidrenom podruju nosaa najzornije moemo promatrati ako zamislimo da smo izrezali dio nosaa u okoliu nanoenja sile prednapinjanja (slika 13.10). Na lijevom rubu toga dijela nosaa djeluje sama sila prednapinjanja, a na desnom odgovarajui odsjeak tijela naprezanja. Budui da rezultanta tijela naprezanja oito nije u ravnotei sa silom prednapinjanja, ravnoteu moraju uspostaviti odgovarajue rezne sile du gornjega ruba (vidi sliku). Slika 13.10: Naprezanja na kraju PB nosaa;
a) poloaj nadomjestne prizme; b) sile to djeluju na prizmu
13

13.2 Tijek unutarnjih sila u sidrenom podruju nosaa

Uoavamo kako je izrezani dio nosaa svojevrsna nadomjestna prizma. Nadalje je zanimljivo da je hvatite tlane sile na udaljenosti jednakoj visini nosaa. A sada zamislimo da duljinu izrezanoga dijela nosaa drimo nepromjenjivom, a mijenjamo visinu. Za svaku tu visinu dobili bismo odgovarajui par unutarnjih sila, dakle moment savijanja. Zavisnost toga momenta od visine izrezanoga dijela nosaa predoena je na slici 13.11. Uoavamo kako je najvea vrijednost toga momenta oko polovice visine nosaa.
Slika 13.11: Tijek momenata savijanja u presjeku 1-2
14

13.2 Tijek unutarnjih sila u sidrenom podruju nosaa

Takoer uoavamo kako je moment pri dnu nosaa suprotna predznaka od onoga na glavnini visine. Meutim, on se oito moe zanemariti pouzdavamo se u vlanu vrstou betona. Najveu vlanu silu (sastavnicu para unutarnjih sila) moramo preuzeti armaturom postavljenom na udaljenosti od ela nosaa priblino jednakoj petini do etvrtini visine nosaa. Naravno, ovo se odnosi na rezultantu sile u poprenoj armaturi, to se sastoji iz vie slojeva. Za dimenzioniranje poprene armature mjerodavna je najvea vlana sila.

15

13.2 Tijek unutarnjih sila u sidrenom podruju nosaa

Inae je ta vlana sila jednaka najveemu momentu podijeljenu s krakom unutarnjih sila, h x. Za vrijednost x ve smo rekli kako je priblino jednaka petini do etvrtini visine nosaa. Potrebna plotina presjeka armature dobije se dijeljenjem ove vlane sile s dopustivim naprezanjem u betonskom eliku. Preporuuje se da ipke budu 8 12 mm, radi bolje ugradivosti betona. Zornu predobu stanja ravnotee unutarnjih sila u sidrenom podruju nosaa prua i tlano-vlana ralamba (engl. strut-and-tie model). Predouju se samo unutarnje sile kao REZULTANTE naprezanja (slika 13.12).
16

13.2 Tijek unutarnjih sila u sidrenom podruju nosaa

Pojedine nepoznate sile dobiju se jednostavno iz ravnotee trokuta sila (analitiki ili grafiki).

Slika 13.12: Shema unutarnjih sila u sidrenom podruju pod mimoosnom silom prednapinjanja i tijek uzdunih naprezanja na njegovu rubu (desno)

17

13.3 Sile cijepanja

Prvi se je ovim problemom bavio njemaki uenjak E. Mrsch, ali ne u svezi sa sidrenjem velikih natega za prednapinjanje, nego openito s prijenosom velikih usredotoenih (koncentriranih) sila na malu plohu. Navedimo nekoliko primjera velikih usredotoenih sila: pritisci kotaa na kolniku mosta, pritisak stupa na temeljnu stopu, pritisak leaja na leajnu klupu i dalje na leajnu gredu, SIDRENE SILE na elima PB nosaa itd. Ova se optereenja rasprostiru unutar tijela podloge i izazivaju troosno stanje naprezanja. Pri tomu openito u smjeru djelovanja optereenja (s blagim otklonima) djeluju tlana, a poprijeko na njih vlana naprezanja.
18

13.3 Sile cijepanja

Takvo stanje vlada u prostoru to see do tzv. duljine uvoenja u smjeru djelovanja optereenja. Poev od te udaljenosti nastaje podruje u kojem je tijelo naprezanja omeeno ravninom. Ako sila djeluje u osi podlonoga tijela, ravnina je pravokutna na smjer djelovanja sile (jednolika raspodjelba naprezanja), a ako djeluje mimoosno, ravnina je kosa. Ovo podruje uvoenja sile, u kojemu ne vrijedi tehnika teorija savijanja, naziva se St. Venantovim poremeajnim podrujem.

19

13.3 Sile cijepanja

Valja spomenuti da su inenjeri prije nego to je armirani beton osvojio i ovo podruje primjene rjeavali pitanje tzv. LEAJNIH KVADERA (podloga za eline leajeve) ugradbom velikih prizama od eruptivnoga kamena (bazalta, granita, dijabaza i sl.). U zadnjih 50-ak godina armirani je beton potpuno prevladao u uporabi. Tijek naprezanja najzornije se predouje s pomou GLAVNIH NAPREZANJA, pri emu je najzgodnije promatrati ta naprezanja u dvjema glavnim ravninama (ravninama simetrije). Ipak emo za poetak prikazati tijek naprezanja i u prostornoj predobi (slika 13.13).

20

13.3 Sile cijepanja

presjek u ravnini x-y

vlak

tlak

Slika 13.13: Opi tijek glavnih naprezanja pri elu AB nosaa pod usredotoenom silom 21

13.3 Sile cijepanja

U AB podlonim tijelima moramo osobitu pozornost posvetiti vlanim naprezanjima to djeluju poprijeko na smjer pruanja tlanih (to se pruaju uglavnom u smjeru djelovanja sile, s manjim otklonima). Ova se naprezanja nazivaju naprezanjima cijepanja (engl. bursting stresses, njem. Spaltzugspannungen). Rezultante tih naprezanja nazivaju se SILAMA CIJEPANJA. Budui da vlana naprezanja znaju premaiti vlanu vrstou, beton puca CIJEPA SE, pa odatle takav naziv. Tri su glavna naina protudjelovanja ovoj pojavi: preuzimanje vlane sile armaturom, izazivanje poprenoga tlaka i prednapinjanje.

22

13.3 Sile cijepanja

U PB nosaa primjenjuje se gotovo iskljuivo prvi nain, dok se druga dva primjenjuju samo u sluaju iznimno velikih sila cijepanja, kakve se javljaju, primjerice, u nuklearnoj tehnologiji. imbenik od kojega najvie zavisi veliina vlanih naprezanja (naprezanja cijepanja) jest omjer plohe nalijeganja usredotoene sile i plotine presjeka podlonoga tijela. Na slici 13.14 predoena su dva izrazito razliita takva omjera.

23

13.3 Sile cijepanja

Lijevo je ekstreman sluaj (djelovanje sjekire) kakav tlak zapravo ne moe nastupiti u praksi. Meutim, ipak moe vlak nastupiti sluaj blizak njemu, pa je korisno imati preSlika 13.14: Izobare naprezanja y pod silom usredotoenom dobu o veliini u toki (lijevo) i rasprostrtoj na plohi (desno) vlanih naprezanja. Naime, izobare predstavljaju okrugle vrijednosti omjera y/0, gdje je: y= P/bd (13.2)
24

tlak

vlak

13.3 Sile cijepanja

Uoavamo kako se s poveavanjem plohe nalijeganja sile smanjuju vlana naprezanja, a udaljuje se hvatite rezultante vlaka od te plohe. Na slici se vidi i uinak o kojem smo govorili u predhodnom odjeljku (odlamanje), ali se nasluuje i tzv uinak mrtvoga kuta. Naime, u kutovima nastaju vrlo sloena stanja naprezanja, ali postoji postupak kojim se ona pojednosSlika 13.15: Naprezanja u mrtvom tavnjuju. 25 kutu (lijevo) i s odrezanim mrtvim kutovima (desno)

13.3 Sile cijepanja

Treba naime jednostavno odrezati kutove (slika 3.15). Na alost, takvo rjeenje ne dolazi u obzir u PB nosaa, jer uza skrajnje sidro natege esto dolazi leaj nosaa. * * * * * Ima vie postupaka odreivanja ovih vlanih naprezanja: Teorijsko rjeenje, zasnovano na teoriji elastinosti, dao je indijski uenjak Sundara Raja Jyengar. Najtonije priblino rjeenje prua metoda konanih (prostornih) elemenata. Dostatno dobre rezultate daje i fotoelastini postupak. Slijede dva pokusna (eksperimentalna) postupka, temeljena na mjerenju produljenja/skraenja: na predlocima (modelima) i na uzorcima naravne veliine.
26

13.3 Sile cijepanja

Na kraju dolazi priblini postupak ve spomenutoga E. Mrscha. On je pojednostavnio tijek tlanih silnica tako to ih je nadomjestio pravocrtnim rezultantama tlaka po slici 13.16. Iz slike slijedi da je:
C: P d a d = : 2 4 4 2

(13.3)

odakle se izravno dobije:

a C = 0, 25 P 1 d

(13.4 )

Slika 13.16: Mrschovo pojednostavnjenje tijeka unutarnjih sila pri elu nosaa

Ovo je rjeenje na strani nesigurnosti samo u sluaju vrlo uskih naljeznih ploha.

27

13.3 Sile cijepanja

To znai da mora vrijediti: a : d < 1 : 5 (13.5) To je upravo sluaj kakav se redovito susree u PB nosaa. Zato se u praksi najee rabi ovaj jednostavni Mrschov izraz, ali s poveanim faktorom:
a C = 0,3P 1 d

(13.6 )

U sluaju veega broja razliitih natega, s nadomjestnim prizmama sukladnima tijeku naprezanja (slika 13.17), sile se cijepanja raunaju iz izraza:
ai Ci = 0,3Pi 1 hi

(13.7 )
28

Slika 13.17: Raspored nadomjestnih prizama za raunanje sila cijepanja

13.3 Sile cijepanja

Postoje ve gotovi dijagrami omjera vlanih i osnovnih naprezanja (y/0) za razliite omjere d/a (slika 13.18).
vlak (+) tlak ()

Slika 13.18: Tijek i veliina poprenih naprezanja y svedenih na 0 = P/bd du osi x u zavisnosti od omjera d/a

29

13.3 Sile cijepanja

Na slici 13.19 predoen je dijagram omjera sile cijepanja i sile prednapinjanja, C/P, zatim poloaj presjeka s najveim vlanim naprezanjem, y, te poloaj presjeka u kojem to naprezanje iezava u zavisnosti od omjera d/a.

C C

vrijedi za C max C

Slika 13.19: Veliina sile cijepanja C svedene na silu P; udaljenost max y i toke sa y=0

30

13.4 Raspored prvih natega

Prije nego to prijeemo na izlaganje ovoga gradiva, prisjetimo se kako se prve natege (ice, strune, uta) sidre (slika 13.20). Radi se o tzv. Hoyerovu uinku. (To je onaj isti Ewald Hoyer, koji je izumio postupak predhodnog napinjanja). Dakle poto se vlani lanak preree nakon napinjanja, on nastoji poprimiti prvotnu duljinu (skrauje se). Istodobno se slobodni dio iri bono (Poissonov Slika 13.20: Hoyerov uinak i mehanizam uinak). 31
usidrenja prianjanjem

13.4 Raspored prvih natega

Naravno da prijelaz izmeu slobodnog i potpuno napetog dijela vlanoga lanka mora biti postupan, KLINAST, prijelaz. Upravo je tomu klinastom dijelu Hoyer pripisivao uinak sidrenja. Meutim, pokazalo se je da je nakon dvije do tri godine taj uinak postupno IEZAVAO, oito zbog PUZANJA okolnog betona. Dapae, u nekim je sluajevima dolazilo i do PUCANJA betona, pa je sidrenje propadalo jo i ranije. Zbog toga je oito kako se ne moemo pouzdati u obino sidrenje prianjanjem, nego je nuno ostvariti odrezno sidrenje. To se postie na dva naina: orebravanjem vlanih lanaka i prepletanjem (spletovi struna, uta).
32

13.4 Raspored prvih natega

Jo o jednom uinku valja voditi rauna. Naime, prianjanje se ostvaruje tako to po oploju vlanoga lanka djeluju obodna tlana naprezanja. Meutim, s obzirom na djelovanje na okolni beton ona se ostvaruju kao vlana naprezanja. Promatramo li skupinu vlanih lanaka rasporeenih u poprenomu presjeku u retke i stupce (slika 13.21), vidjet emo da se unutar skupine vlanih lanaka ova vlana naprezanja meusobno ponitavaju. To znai da ova vlana naprezanja djeluju samo po obodu skupine. Zato se mora du cijele prijenosne duljine predvidjeti armatura to obujmljuje cijelu skupinu vlanih lanaka.
Slika 13.21: Djelomino meusobno ponitavanje sila cijepanja meu uetima
33

13.4 Raspored prvih natega

Pogledajmo jo stanje analogno onomu to je predoeno na slici 13.2. Radi se o rubnim vlanim silama to se javljaju na elu nosaa, te o skretanju vlanih naprezanja to proizlaze iz tehnike teorije savijanja. Na slici 13.22 predoen je sluaj predhodno napeta nosaa pravokutna presjeka. Predoen je i tijek uzdunih naprezanja na kraju podruja uvoenja sile Slika 13.22: Unutarnje sile pri kraju predhodno napetog nosaa prednapinjanja. I u predhodno napetih nosaa javlja se problem poprenih momenata savijanja kakav je predoen na slici 13.10.
34

13.4 Raspored prvih natega

Promatramo li donju pojasnicu nosaa, vidjet emo kako na lijevom rubu djeluje sila prednapinjanja, P(u teitu presjeka svih ueta), a na desnom rubu rezultanta pripadnih tlanih naprezanja (slika 13.23). One oito nisu u ravnotei (P je znatno vea). Za ravnoteu je nuna posmina sila, T, to djeluje du gornjeg ruba donje pojasnice, ali i popreni moment poput onoga na slici 13.10.

Slika 13.23: Stanje u sidrenom podruju predhodno napetog nosaa

35

13.4 Raspored prvih natega

Taj moment izaziva poprena vlana naprezanja, to mogu i premaiti vlanu vrstou betona, pa du gornjeg ruba donje pojasnice nastaje PUKOTINA (desni dio slike 13.23). Kako se to ne bi dogodilo, uta se rasporeuju u presjeku tako da su sile na obama krajevima sidrenoga podruja uvijek uravnoteene. Postupak je predoen na slici 13.24. * * * * * Valja naglasiti da se ovaj postupak vie ne primjenjuje u praksi, ali je ipak izloen zbog toga to je pouan. Naime, on bi bio primjenjiv kada bi se na sidritu staze za prednapinjanje razine slojeva ut mogle namjetati po volji, ali to nije sluaj.

36

13.4 Raspored prvih natega

c
broj natega

d a b
udaljenost slojeva od donjega ruba
n=

4,846 = 41 0,118
uzimamo n = 42

a popreni presjek nosaa b tijek uzdunih naprezanja pod samom silom prednapinjanja c uzduna naprezanja pomnoena s pripadnom irinom nosaa c detalj pri donjoj pojasnici nosaa d sumarna krivulja e odreivanje poloaja razine pojedinih slojeva ueta

e c

Slika 13.24: Postupak odreivanja poloaja razine pojedinih slojeva ueta u sidrenom podruju predhodno napetog nosaa

37

13.4 Raspored prvih natega

Na dijelu slike oznaenu sa b predoen je tijek uzdunih naprezanja od same sile prednapinjanja (bez djelovanja vlastite teine). Na slici c nanesena su ta naprezanja pomnoena s pripadnim irinama presjeka nosaa. Slijedi SUMARNA KRIVULJA (slika d) to predouje porast OBUJMA TIJELA NAPREZANJA od dna presjeka do vrha. Vrijednost krivulje na razini vrha donje pojasnice (nepromjenjive irine) dobije se iz izraza (slika 13.25): Pd1 = 0,5(dbd + d1bd)dd (13.8) Ta veliina predstavlja vrijednost sumarne krivulje na toj razini.
sumarna krivulja

Slika 13.25: Vrijednost sumarne krivulje na razini 38 gornjeg ruba donje pojasnice

13.4 Raspored prvih natega

Vrijednost krivulje na samomu vrhu jednaka je sili prednapinjanja. Slijedi raspodjelba te sile na pojedinane slojeve ut. Sila u jednom uetu 12,7 mm (1/2) pri poetnom naprezanju jednaku 0,7ftk iznosi 118 kN. Naime, plotina je presjeka jednog ueta 99 mm2 (podatak iz prospekta proizvoaa), a prekidna je vrstoa 1 700 N/mm2, pa je sila u jednom uetu: P1 = 0,717009310-3 = 118 kN Podijeli li se sila prednapinjanja s tom vrijednosti, dobije se broj ut (to mora biti tk /paran/). U ovom je sluaju sila prednapinjanja P = 4,846 MN, a broj ut 42. U najnii sloj moe ih stati 12.
39

13.4 Raspored prvih natega

Odsjeak sile prednapinjanja jednak ukupnoj sili pomnoenoj s omjerom 12/42 spustimo na sumarnu krivulju, pa presjecite projiciramo na dijagram c. Tako smo dobili visinu do koje see utjecaj najniega sloja ut. Poloaj samoga sloja odreen je na slikama e i c (u veemu mjerilu). Primijenjeno je pravilo za odreivanje poloaja teita trapeza. Postupak je ponovljen za sljedei sloj od 12 ut. to se takoer nalazi u donjoj pojasnici (u dijelu nepromjenjive irine). Slijedi obrnut postupak: razinu vrha skoenog dijela donje pojasnice projiciramo na sumarnu krivulju. Vidimo da to priblino odgovara broju od 12 ut.
40

13.4 Raspored prvih natega

Meutim, ne moe svih 12 stati u jedan sloj, nego u jedan 8, a u drugi 4. Poloaje tih slojeva odredimo na jednak nain. Tako nastavimo do kraja: u predzadnjem su sloju 4, a u zadnjem (najviem) 2 ueta. Na slici 13.26 predoen je ovako dobiveni razmjetaj ut u presjeku (desna polovica), dok je na lijevoj polovici predoen uvrijeeni raspored. Uoimo kako je broj potrebnih ut, to daju priblino jednako rubno naprezanje osjetno manji. Ueta su rasporeena po vorovima Slika 13.26: Raspored ueta u mree oknaca 40 mm, s tim to udaljePN nosau nost od ruba presjeka mora biti 50 mm. Vlana sila od poprenog momenta preuzima se armaturom4.1

13.4 Raspored prvih natega

Armatura mora biti od gusto rasporeenih to tanjih ipaka. * * * * * Predhodno napeti nosai imaju jo jednu osobitost. Naime, broj se ut odreuje na osnovi momenta savijanja u najjae napregnutu presjeku. Meutim, kako su ueta prva, sila prednapinjanja proizvodi jednak moment savijanja du cijeloga nosaa. To onda znai da bi, kada se ne bi nita poduzelo, dopustiva naprezanja pri prednapinjanju bila premaena na veem dijelu duljine nosaa. Zbog toga se sprjeava prianjanje izmeu ueta i okolnog betona na potezu poev od presjeka u kojem bi dopustiva naprezanja bila dosegnuta uvlaenjem ueta u plastinu 42 cijev.

13.4 Raspored prvih natega

Postupak odreivanja tih poteza predoen je na slici 13.27. Prvo se nanese pravokutnik visine (P/A)(1+e/jg). Zatim se od njega odbije odozgor parabola visine Mg0/Wd. Slijedi povlaenje vodoravnoga pravca na visini ftn (dopustivo tlano naprezanje pri prednapinjanju) od donjega ruba. Poev od presjecita toga pravca s parabolom treba odvojiti nekoliko ut od betona (sprijeiti prianjanje). Postupak se ponavlja onoliko puta koliko je potrebno. Ueta se odvajaju napreskokce i u vodoravnom i u okomitomu smjeru.
Slika 13.27: Postupak odreivanja poteza du kojih treba odvojiti ueta od betona
43

13.4 Raspored prvih natega

Na slici 13.28 predoen je primjer odvajanja ut.

Slika 13.28: Raspored odvajanja ueta s duljinama du kojih se to ini

44