Poto je priznavanje uroenog dostojanstva i jednakih i neotuivih prava svih lanova ljudske porodice temelj slobode, pravde i mira

u svijetu; Poto je nepotovanje i preziranje ljudskih prava vodilo barbarskim postupcima, koji su vrijeali savjest ovjeanstva i poto je stvaranje svijeta u kojem e ljudska bia uivati slobodu govora i uvjerenja i biti slobodna od straha i nestaice proglaeno kao najvia tenja svakog ovjeka; Poto je bitno da ljudska prava budu zatiena pravnim poretkom kako ovjek ne bi bio primoran da kao krajnjem izlazu pribjegne pobuni protiv tiranije i ugnjetavanja; Poto je bitno da se podstie razvoj prijateljskih odnosa meu narodima; Poto su narodi Ujedinjenih nacija u Povelji ponovo proglasili svoju vjeru u osnovna ljudska prava, u dostojanstvo i vrijednost ovjekove linosti i ravnopravnost mukaraca i ena i poto su odluili da podstiu drutveni napredak i poboljaju uslove ivota u veoj slobodi; Poto su se drave lanice obavezale da u saradnji s Ujedinjenim nacijama osiguraju opte potovanje i primjenu ljudskih prava i osnovnih sloboda; Poto je opte shvatanje ovih prava i sloboda od najvee vanosti za puno ostvarenje ove obaveze;

Generalna skuptina proglaava Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima kao zajedniki standard koji treba da postignu svi narodi i sve nacije da bi svaki pojedinac i svaki organ drutva, imajui ovu Deklaraciju stalno na umu, teio da uenjem i vaspitavanjem doprinese potovanju ovih prava i sloboda i da postupnim unutranjim i meunarodnim mjerama osigura njihovo opte i stvarno priznanje i potovanje, kako meu narodima samih drava lanica, tako i meu narodima onih teritorija koje su pod njihovom upravom. lan 1. Sva ljudska bia raaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i svijeu i treba jedni prema drugima da postupaju u duhu bratstva. lan 2. Svakom pripadaju sva prava i slobode proglaene u ovoj Deklaraciji bez ikakvih razlika u pogledu rase, boje, pola, jezika, vjeroispovijesti, politikog ili drugog miljenja, nacionalnog ili drutvenog porijekla, imovine, roenja ili drugih okolnosti. Dalje, nee se praviti nikakva razlika na osnovu politikog, pravnog ili meunarodnog statusa zemlje ili teritorije kojoj neko lice pripada, bilo da je ona nezavisna, pod starateljstvom, nesamoupravna, ili da joj je suverenost na ma koji drugi nain ograniena.

lan 3. Svako ima pravo na ivot, slobodu i bezbjednost linosti. lan 4. Niko se ne smije drati u ropstvu ili potinjenosti: ropstvo i trgovina robljem zabranjeni su u svim oblicima. lan 5. Niko se ne smije podvrgnuti muenju ili svirepom, neovjenom ili poniavajuem postupku ili kanjavanju. lan 6. Svako ima pravo da svuda bude priznat kao pravni subjekt. lan 7. Svi su pred zakonom jednaki i imaju pravo bez ikakve razlike na podjednaku zatitu zakona. Svi imaju pravo na jednaku zatitu protiv bilo kakve diskriminacije kojom se kri ova Deklaracija i protiv svakog podsticanja na ovakvu diskriminaciju. lan 8. Svako ima pravo na djelotvorni pravni lijek pred nadlenim nacionalnim sudovima protiv djela kojima se kre osnovna prava koja su mu priznata ustavom ili zakonima. lan 9. Niko ne smije biti proizvoljno uhapen, pritvoren, niti protjeran. lan 10. Svako ima potpuno jednako pravo na pravino javno suenje pred nezavisnim i nepristrasnim sudom koji e odluiti o njegovim pravima i obavezama, i o osnovanosti svake krivine optube protiv njega. lan 11. 1. Svako ko je optuen za krivino djelo ima pravo da se smatra nevinim dok se na osnovu zakona krivica ne dokae na javnom pretresu na kojem su mu obezbijeena sva jamstva potrebna za njegovu odbranu. 2. Niko se ne smije osuditi za djela ili proputanja koja nisu predstavljala krivino djelo po unutranjem ili meunarodnom pravu u vrijeme kada su izvrena. Isto tako ne smije se izricati tea kazna od one koja se mogla primijeniti u vrijeme kada je krivino djelo izvreno. lan 12. Niko se ne smije izloiti proizvoljnom mijeanju u privatni ivot, porodicu, stan ili prepisku, niti napadima na ast i ugled. Svako ima pravo na zatitu zakona protiv ovakvog mijeanja ili napada. lan 13. 1. Svako ima pravo na slobodu kretanja i izbora stanovanja u granicama pojedine drave.

2. Svako ima pravo da napusti svaku zemlju, ukljuujui svoju vlastitu, i da se vrati u svoju zemlju. lan 14. 1.Svako ima pravo da trai i uiva u drugim zemljama azil od proganjanja. 2. Na ovo pravo se ne moe pozvati u sluaju gonjenja koje se istinski odnosi na krivina djela nepolitike prirode ili na postupke protivne ciljevima i naelima Ujedinjenih nacija. lan 15. 1. Svako ima pravo na dravljanstvo. 2. Niko ne smije samovoljno biti lien svog dravljanstva niti prava da promijeni dravljanstvo. lan 16. 1. Punoljetni mukarci i ene, bez ikakvih ogranienja u pogledu rase, dravljanstva ili vjeroispovijesti, imaju pravo da sklope brak i da zasnuju porodicu. Oni su ravnopravni prilikom sklapanja braka, za vrijeme njegovog trajanja i prilikom njegovog razvoda. 2. Brak se moe sklopiti samo uz slobodan i potpun pristanak lica koja stupaju u brak. 3. Porodica je prirodna i osnovna elija drutva i ima pravo na zatitu drave i drutva. lan 17. 1. Svako ima pravo da posjeduje imovinu, sam i u zajednici s drugima. 2. Niko ne smije biti samovoljno lien svoje imovine. lan 18. Svako ima pravo na slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti; ovo pravo ukljuuje slobodu promjene vjeroispovijesti ili uvjerenja i slobodu da ovjek sam ili u zajednici s drugima, javno ili privatno, manifestuje svoju vjeru ili uvjerenje poduavanjem, obiajima, molitvom i obredom. lan 19. Svako ima pravo na slobodu miljenja i izraavanja, to obuhvata i pravo da ne bude uznemiravan zbog svog miljenja, kao i pravo da trai, prima i iri obavjetenja i ideje bilo kojim sredstvima i bez obzira na granice. lan 20. 1. Svako ima pravo na slobodu mirnog okupljanja i udruivanja. 2. Niko se ne moe primorati da pripada nekom udruenju. lan 21. 1.Svako ima pravo da uestvuje u upravljanju javnim poslovima svoje zemlje, neposredno ili preko slobodno izabranih predstavnika. 2.Svako ima pravo da na ravnopravnoj osnovi stupa u javnu slubu u svojoj zemlji.

3. Volja naroda je osnova dravne vlasti: ova volja treba da se izraava na povremenim i slobodnim izborima, koji e se provoditi optim i jednakim pravom glasa, tajnim glasanjem ili odgovarajuim postupkom kojim se obezbjeuje sloboda glasanja. lan 22. Svako, kao lan drutva, ima pravo na socijalno osiguranje i pravo da ostvaruje privredna, drutvena i kulturna prava neophodna za svoje dostojanstvo i za slobodan razvoj svoje linosti, uz pomo drave i putem meunarodne saradnje, a u skladu sa organizacijom i sredstvima svake drave. lan 23. 1. Svako ima pravo na rad, na slobodan izbor zaposlenja, na pravine i zadovoljavajue uslove rada i na zatitu od nezaposlenosti. 2. Svako, bez ikakve razlike, ima pravo na jednaku platu za jednaki rad. 3. Svako ko radi ima pravo na pravednu i zadovoljavajuu naknadu koja njemu i njegovoj porodici osigurava egzistenciju koja odgovara ljudskom dostojanstvu i koja e, ako bude potrebno, biti upotpunjena drugim sredstvima socijalne zatite. 4. Svako ima pravo da osniva sindikat i ulanjuje se u njega radi zatite svojih interesa. lan 24. Svako ima pravo na odmor i razonodu, ukljuujui razumno ogranienje radnog vremena i povremeno plaeni odmor. lan 25. 1. Svako ima pravo na standard ivota koji obezbjeuje zdravlje i blagostanje, njegovo i njegove familije, ukljuujui hranu, odjeu, stan i ljekarsku njegu i potrebne socijalne slube, kao i pravo na osiguranje u sluaju nezaposlenosti, bolesti, onesposobljenja, udovitva, starosti ili drugih sluajeva gubljenja sredstava za izdravanje usljed okolnosti nezavisnih od njegove volje. 2. Majke i djeca imaju pravo na naroito staranje i pomo. Sva djeca, roena u braku ili van njega, uivaju jednaku socijalnu zatitu. lan 26. 1. Svako ima pravo na obrazovanje. Obrazovanje treba da bude besplatno bar u osnovnim i niim kolama. Osnovno obrazovanje je obavezno. Tehniko i struno obrazovanje treba da bude svima podjednako dostupno na osnovu njihove sposobnosti. 2. Obrazovanje treba da bude usmjereno ka punom razvitku ljudske linosti i uvrivanju potovanja ljudskih prava i osnovnih sloboda. Ono treba da unapreuje razumijevanje, trpeljivost i prijateljstvo meu svim narodima, rasnim i vjerskim grupama, kao i djelatnost Ujedinjenih nacija za odranje mira. 3. Roditelji imaju prvenstveno pravo da biraju vrstu obrazovanja za svoju djecu.

lan 27. 1. Svako ima pravo da slobodno uestvuje u kulturnom ivotu zajednice, da uiva u umjetnosti i da uestvuje u naunom napretku i u dobrobiti koja otuda proistie. 2. Svako ima pravo na zatitu moralnih i materijalnih interesa koji proistiu iz svakog naunog, knjievnog ili umjetnikog djela iji je on tvorac. lan 28. Svako ima pravo na drutveni i meunarodni poredak u kojem prava i slobode objavljeni u ovoj Deklaraciji mogu biti potpuno ostvareni. lan 29. 1. Svako ima obaveze prema zajednici u kojoj je jedino mogu slobodan i pun razvitak njegove linosti. 2. U vrenju svojih prava i sloboda svako se moe podvrgnuti samo onim ogranienjima koja su predviena zakonom iskljuivo u cilju obezbjeenja potrebnog priznanja i potovanja prava i sloboda drugih, kao i zadovoljenja pravinih zahtjeva morala, javnog poretka i opteg blagostanja u demokratskom drutvu. 3. Ova prava i slobode se ni u kom sluaju ne mogu ostvarivati protivno ciljevima i naelima Ujedinjenih nacija. lan 30. Nijedna odredba ove Deklaracije ne moe se tumaiti kao pravo za ma koju dravu, grupu ili lice da obavlja bilo koju djelatnost ili da vri bilo kakvu radnju usmjerenu na ruenje prava i sloboda koji su u njoj sadrani. 10. decembar 1948.
,,,,,? ,? af290f45b13713e AQDc7QjB {"actor":"5502020