Prirucnik Mlijecno Kozarstvo 2011

BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD
MOSTAR
BOSNIA AND HERZEGOVINA
FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA
FEDERAL AGROMEDITERRANEAN INSTITUTE
OF MOSTAR
MLIJENO KOZARSTVO KROZ ODRIVI
MODEL PROIZVODNJE U HERCEGOVINI
Marko Ivankovi Silvija avar Jerko Petriui
Biskupa ule 10, 88000 Mostar, Bosna i Hercegovina
Tel.: ++387 36 33 50 62, 33 50 61; Fax: ++387 36 33 50 51, www.faz.ba
BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD
MOSTAR
BOSNIA AND HERZEGOVINA
FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA
FEDERAL AGROMEDITERRANEAN INSTITUTE
OF MOSTAR
MLIJENO KOZARSTVO KROZ ODRIVI
MODEL PROIZVODNJE U HERCEGOVINI
Biskupa ule 10, 88000 Mostar, Bosna i Hercegovina
Mostar, 2011.
Tel.: ++387 36 33 50 62, 33 50 61; Fax: ++387 36 33 50 51, www.faz.ba
Prof.dr.sc. Marko Ivankovi Silvija avar, dipl.ing.agr. Jerko Petriui, dipl.ing.agr.
Izdava: Federalni agromediteranski zavod Mostar
Adresa: Biskupa ule 10
88 000 Mostar
Autori: Prof.dr.sc. Marko Ivankovi
Silvija avar, dipl.ing.agr.
Jerko Petriui, dipl.ing.agr.
Glavni urednik: Prof.dr.sc. Marko Ivankovi
Urednici: Silvija avar, dipl.ing.agr.
Ilustracija: Silvija avar, dipl.ing.agr.
Mija Golemac, dipl.ing.agr.
Recenzija: Prof.dr.sc. Stanko Ivankovi
Tisak: Suton d.o.o., iroki Brijeg
Naklada: 500 primjeraka

CIP Katalogizacija u publikaciji
Narodna knjinica HN Mostar
UDK 636.39(497.6)(035)
637.1/.3639(497.6)(035)
IVANKOVI, Marko
Mlijeno kozarstvo kroz odrivi model proizvodnje u Hercegovini /
Marko Ivankovi, Silvija avar, Jerko Petriui ; [ilustracije Silvija
avar [et al.] . Mostar : Federalni agrometideranski zavod, 2011
(iroki Brijeg : Suton) . 57 str. : ilustr. ; 25 cm
Bibliografja: str. 56-57
1. AVAR, Silvija
2. PETRIUI, Jerko
SADRAJ
1. Uvod ...................................................................................................................................................7
2. Mlijene pasmine koza ................................................................................................................8
2.1. Sanska koza ........................................................................................................................8
2.2. Alpska koza Alpina ..........................................................................................................8
2.3. Njemaka oplemenjena koza ..........................................................................................9
2.4. Njemaka srnasta ...............................................................................................................9
2.5. Togenburka koza ........................................................................................................... 10
3. Sustavi uzgoja mlijenih pasmina koza .............................................................................. 11
3.1. Ekstenzivni sustav uzgoja ............................................................................................. 11
3.2. Intenzivni sustav uzgoja ................................................................................................ 11
4. Uvjeti smjetaja koza ................................................................................................................. 13
4.1. Graevinska izvedba objekta ...................................................................................... 13
4.2. Oprema u kozarniku ....................................................................................................... 15
4.3. Pomoni i pratei objekti .............................................................................................. 16
4.4. Mikroklimatski uvjeti u kozarniku .............................................................................. 18
4.5. Higijenski uvjeti u kozarniku ........................................................................................ 18
5. Hranidba koza .............................................................................................................................. 20
5.1. Najea voluminozna krma u ishrani koza ............................................................. 20
5.2. Koncentrirana (krepka) krma u ishrani koza ............................................................ 22
5.3. Ishrana gravidnih koza .................................................................................................. 23
5.4. Ishrana koza u laktaciji .................................................................................................. 23
5.5. Ishrana jareva ................................................................................................................. 27
5.6. Ishrana jaradi ................................................................................................................... 27
5.7. Potrebe koza za vodom .................................................................................................. 30
5.8. Potrebe koza za mineralnim tvarima ......................................................................... 31
6. Reprodukcija koza ...................................................................................................................... 32
6.1. Spolna zrelost koza.......................................................................................................... 32
6.2. Uoavanje estrusa............................................................................................................ 32
6.3. Odabir i koritenje jarca u rasplodu .......................................................................... 33
6.4. Metode parenja koza ...................................................................................................... 33
6.5. Gravidnost koza ................................................................................................................ 34
6.6. Jarenje i prihvat jaradi .................................................................................................... 35
M
L
I
J
E
N
O

K
O
Z
A
R
S
T
V
O

K
R
O
Z

O
D
R
I
V
I

M
O
D
E
L

P
R
O
I
Z
V
O
D
N
J
E

U

H
E
R
C
E
G
O
V
I
N
I
6
7. Proizvodnja mlijeka .................................................................................................................... 36
7.1. imbenici koji utjeu na proizvodnji i sastav kozjeg mlijeka ........................... 36
7.2. Tehnoloki proces proizvodnje mlijeka ................................................................... 38
8. Osobine kozjeg mlijeka ............................................................................................................ 40
8.1. Kemijski sastav kozjeg mlijeka .................................................................................... 40
8.2. Fizikalne osobine kozjeg mlijeka................................................................................ 41
8.3. Somatske stanice ............................................................................................................. 42
8.4. Okus i miris kozjeg mlijeka ........................................................................................... 42
8.5. Zdravstvena i prehrambena vrijednost kozjeg mlijeka ...................................... 43
9. Higijena i tehnika munje ........................................................................................................ 45
10. Preradbene osobine i proizvodi od kozjeg mlijeka...................................................... 47
11. Tehnologija proizvodnje autohtonih kozjih sireva ....................................................... 48
11.1. Kozji sir iz mijeha ........................................................................................................... 48
11.2. Polutvrdi (tvrdi) kozji sir ............................................................................................... 50
11.3. Pomoni objekat za preradu kozjeg mlijeka u sir .................................................. 52
12. Odrivi model podizanja farme 150 koza ....................................................................... 53
12.1. Kalkulacija uzgoja mlijenih pasmina koza (model 150 grla) ........................ 54
12.2. Postupak izrauna cijene kotanja .......................................................................... 55
13. Literatura .................................................................................................................................... 56
M
L
I
J
E
N
O

K
O
Z
A
R
S
T
V
O

K
R
O
Z

O
D
R
I
V
I

M
O
D
E
L

P
R
O
I
Z
V
O
D
N
J
E

U

H
E
R
C
E
G
O
V
I
N
I
7
Uzgoj koza u dananje vrijeme dobiva sve veu vanost. Iako se jo uvijek osjeaju
posljedice podcjenjivanja kozarske proizvodnje, pa ak i zakonske zabrane 1954.
godine. U dananjoj stoarskoj proizvodnji kozarstvo zahvaljujui svojim brojnim
vrijednostima i prednostima, ponovno poinje zauzimati mjesto koje mu pripada.
Koze su iznimno skromne, prilagodljive i inteligentne ivotinje, a uz to moe
se rei da niti jedna druga domaa ivotinja ne daje toliko razliitih proizvoda, od-
nosno koristi. Poevi od mlijeka, mesa, gnoja, koe, vlakna do koristi od koza kao
istaa terena i dr.
Iako se u naim podrujima koze jo dosta esto dre kombinirano za proizvod-
nju mesa i mlijeka uzgojem lokalnih pasmina i raznih krianaca, ipak se u nastojanju
poboljanja proizvodnosti (ali i ekonominosti) kozarske proizvodnje sve vie poi-
nju koristiti u uzgoju pasmine specijalizirane za proizvodnju mlijeka. Pogotovo sto-
ga to je trite prepoznalo vrijednost kozjeg mlijeka i proizvoda od kozjeg mlijeka,
pa potranja za njima sve vie raste.
Kozje mlijeko i proizvodi od kozjeg mlijeka (prvenstveno sir) kod nas je, kao i u
veini europskih zemalja, glavni proizvod zbog kojeg se koze uzgajaju. Suvremene
europske pasmine koza su iznimno dobri proizvoai mlijeka. Pogotovo ako uzme-
mo u obzir da one u povoljnim uvjetima ishrane i njege mogu ostvariti proizvodnju
mlijeka veu i do 20 puta od vlastite tjelesne mase, vidimo da su one uinkovitije u
proizvodnji mlijeka od mlijenih pasmina krava.
Vanost proizvodnje kozjeg mlijeka ne proistjee samo zbog prednosti koza kao
proizvoaa mlijeka, nego i zbog brojnih prehrambenih i terapeutskih osobitosti
kozjeg mlijeka kao namirnice.
Uzmemo li u obzir i injenicu da su koze lako prilagodljive kako i u najskromni-
jim, tako i u najsuvremenijim uvjetima dranja, vidimo da su one zahvalni proizvo-
ai mlijeka i ostalih proizvoda u skladu s mogunostima koje im uzgajiva moe
pruiti po pitanju dranja i njege.
Unato tome to i u najskromnijim uvjetima dranja koze ostvaruju odreenu
proizvodnju, ipak ukoliko elimo ostvariti visoku proizvodnju mlijeka moramo im
pruiti odgovarajue uvijete smjetaja, hranidbe i njege.
U narednom tekstu emo probati pribliiti pojedine norme i standarde kojih
se treba drati u uzgoju plemenitih mlijenih pasmina mlijenih koza. U obzir smo
uzeli zemljopisne, klimatske, pane i druge specifnosti hercegovake regije, a po-
seban naglasak je dat proizvodnji autohtonih sireva i odrivom modelu kozarstva u
Hercegovini.
1. Uvod
M
L
I
J
E
N
O

K
O
Z
A
R
S
T
V
O

K
R
O
Z

O
D
R
I
V
I

M
O
D
E
L

P
R
O
I
Z
V
O
D
N
J
E

U

H
E
R
C
E
G
O
V
I
N
I
8
Najvanije pasmine koza za proizvodnju mlijeka vode podrijetlo iz Europe, stoga
se njezin Alpski dio ( vicarska, Francuska ) esto naziva kolijevkom mlijenog ko-
zarstva. Iz tih podruja visokoproduktivne pasmine su se proirile skoro po cijelom
svijetu, gdje prvenstveno mislimo na bijelu sansku kozu, togenburku kozu i alpsku
kozu alpinu.
2.1. Sanska koza
Jedna je od najpoznatijih i dri se najmlijeni-
jom pasminom koza u svijetu. Iako je namjena
uzgoja ove pasmine prvenstveno proizvodnja
mlijeka, ona i u proizvodnji mesa ostvaruje izu-
zetne rezultate, obzirom da je okarakterizirana
visokom plodnou ( 180 200% ), dnevnim
prirastima jaradi iznad 200g te teinom odra-
slih grla od oko 70 kg.
Zahvaljujui odlinim proizvodnim osobina-
ma i izvrsnoj prilagodljivosti, ova se pasmina
proirila u gotovo sve krajeve svijeta. esto
se koristi za poboljanje osobina mlijenosti lokalnih pasmina, na osnovu ega su
mnoge zemlje formirale vlastite uzgoje i tipove sanske koze.
Temperamentom je ovo vrlo mirna pasmina koza, koja je dobro prilagoena inten-
zivnom sustavu uzgoja. Dlaka joj je potpuno bijele boje, samo ponekad kremaste
sa crnim ili sivim pjegama na nosu i oko oiju. Iako openito postoje muka i enska
grla koja su bezrona ili sa rogovima, izvorna (vicarska) sanska koza nema rogove.
Trup sanske koze uoljivo je dug, ali je ueg obima.
Prosjena proizvodnost utvrena za ovu pasminu u vicarskoj iznosi izmeu 750 i
800 kg mlijeka, s tim da je kod najboljih grla utvrena proizvodnja od 2000 kg mli-
jeka u laktaciji.

2.2. Alpska koza alpina
Rasprostranjena je po cijeloj Francuskoj, a podrijetlom je iz vicarsko-francuskih
Alpa. Najmlijenija je pasmina u Francuskoj, te je lako prilagodljiva i ekstenzivnom
i intenzivnom sustavu uzgoja. Odlikuje je i visoka otpornost, pa se ova pasmina
dosta izvozi, posebno u zemlje sredozemlja.
2. MLIJENE PASMINE KOZA
Slika 1. Sanska koza
M
L
I
J
E
N
O

K
O
Z
A
R
S
T
V
O

K
R
O
Z

O
D
R
I
V
I

M
O
D
E
L

P
R
O
I
Z
V
O
D
N
J
E

U

H
E
R
C
E
G
O
V
I
N
I
9
Alpina koze su srednje razvijenosti, dobro izra-
enih dubina i snanih udova. Ova pasmina
se pojavljuje u vie boja, a najpoznatiji tip je
chamois (afran) svijetlo ute, odnosno sme-
e boje, s crnim trbuhom i donjim dijelovima
nogu te prepoznatljivom prugom koja se pre-
ko lea prua do repa.
Ostale tipove karakterizira pojava bijelih pru-
ga na crnoj i smeoj podlozi, te crno sa ili bez
svijetlih nogu. Postoji i la mantelee tip, tzv. sa
platom, u kojeg su lea i slabine tamni, a vrat i pleke svjetliji. Odrasla enska grla
tee izmeu 50 i 80 kg, a jarevi oko 100 kg. Koze u laktaciji proizvedu od 600 do
900 litara mlijeka.
2.3. Njemaka oplemenjena koza
Njemaka oplemenjena bijela koza je najbroj-
nija pasmina koza u Njemakoj. Ova pasmina
nastala je sustavnim krianjem lokalnih bijelih
pasmina koza sa vicarskim sanskim kozama.
Iz tih razloga u proizvodnim svojstvima i ekste-
rijernim odlikama jako nalikuje Sanskoj kozi iz
vicarske. Njemaka oplemenjena bijela koza
ima mekanu dlaku bijele boje, ali nije rijetkost
da joj se preko lea i vrata prua svijetlouta ili
ria pruga.
Glava ima ravan profl i njena je. Ima srednje dug vrat, dobro povezan sa srednjim
dijelom trupa. Lena linija je duga i ravna. Odrasla enska grla su prosjeno teka
izmeu 55 i 75 kg, a jarci su neto tei. Umatiena grla imaju proizvodnju mlijeka
izmeu 1000-1200 litara mlijeka u laktaciji.
2.4. Njemaka srnasta koza
Njemaka srnasta koza (kod nas se koristi naziv srnasta) je pasmina visoke plod-
nosti, dugovjena je i visoke mlijenosti. Mekana i elastina koa joj je pokrivena
kratkom njenom dlakom. Ovisno o boji pojavljuje se u tri razliita tipa:
Franconian tip crveno smee do boje okolade sa crnim mrljama na glavi i oko
oiju. Ima crnu prugu uzdu lea, crni trbuh i donje dijelove nogu.
Schwarzwald tip, je svijetlo smei tip s manje tamnijih pjega, svijetlo smeeg
trbuha i svijetlom prugom na licu.
Slika 2. Alpska koza
Slika 3. Njemaka oplemenjena koza
M
L
I
J
E
N
O

K
O
Z
A
R
S
T
V
O

K
R
O
Z

O
D
R
I
V
I

M
O
D
E
L

P
R
O
I
Z
V
O
D
N
J
E

U

H
E
R
C
E
G
O
V
I
N
I
10
Thuringian (tzv. umski) tip, boje je okolade
do sivosme sa svjetlijom ili bijelom pru-
gom na licu i donjim dijelovima nogu.
Veina ivotinja ove pasmine je bez rogova.
Prosjena proizvodnja mlijeka po laktaciji je
828 kg, koje sadri 2,8% bjelanevina i 3,42%
(Mio i sur. 2002.). mlijene masti. Sadraj bje-
lanevina u mlijeku joj je pasminski nedosta-
tak, te je po tome loija od njemake opleme-
njene bijele koze.
2.5. Togenburka koza
Togenburka koza je posle sanske najvanija
pasmina koza u vicarskoj. Zahvaljujui oso-
binama visoke plodnosti i mlijenosti, te skro-
mnosti i otpornosti, ova pasmina se takoer u
velikoj mjeri izvozi u druge zemlje.
Tijelo ivotinja ove pasmine pokriveno je tan-
kom pigmentiranom koom sa kratkom i sjaj-
nom dlakom.
Boja dlake varira od srednje smee do uka-
ste, zatim mije sive do skoro srebrnaste. Uzdu glave prua joj se bijela pruga. Tje-
lesna masa odraslih koza iznosi prosjeno oko 60 kg, a jareva 75 do 80 kg.
Togenburka pasmina je jako slina sanskoj pasmini po proizvodnim osobinama.
Prosjena proizvodnja mlijeka po laktaciji joj je 700 do 800 kg. Obzirom da je do-
sta koritena za oplemenjivanje (poveanje mlijenosti) autohtonih pasmina, danas
mnoge zemlje imaju svoje tipove togenburke koze.
Slika 4. Njemaka srnasta koza
Slika 5. Togenburka koza
M
L
I
J
E
N
O

K
O
Z
A
R
S
T
V
O

K
R
O
Z

O
D
R
I
V
I

M
O
D
E
L

P
R
O
I
Z
V
O
D
N
J
E

U

H
E
R
C
E
G
O
V
I
N
I
11
U kozarskoj proizvodnji susreu se razliiti sustavi dranja, odnosno uzgoja koza.
Sustavi uzgoja kreu se od potpuno slobodnog, preko ekstenzivnog, pa sve do in-
tenzivnog.
3.1. Ekstenzivni sustav uzgoja
Ekstenzivni sustav uzgoja u osnovi se temelji na najee izvornim pasminama
koza, koje su okarakterizirane visokom otpornou, jakom konstitucijom, velikom
prilagodljivou, manjim tjelesnim
okvirom, te skromnim zahtjevima
u pogledu hranidbe i njege. Uslijed
toga, proizvodnost grla dranih u
tom sustavu uzgoja je dosta mala.
Iako je ekstenzivan uzgoj koza naj-
raireniji, ipak kada govorimo o pro-
izvodnji kozjeg mlijeka, potrebno je
organizirati uzgoj koza u intenziv-
nom sustavu proizvodnje.
3.2. Intenzivni sustav uzgoja
Intenzivni sustav uzgoja temelji se na visokoproduktivnim (visokomlijenim) pa-
sminama koza. Odlikovanim dobrim genetskim potencijalima za visoku proizvod-
nju mlijeka. Osim toga to su ivotinje veeg tjelesnog okvira, koje imaju visoku
uinkovitost iskoritavanja krmiva. Intenzivni sustav uzgoja ima za cilj visokim ula-
ganjima ostvariti idealne uvijete za ivotinje u uzgoju. Tako bi genetski potencijal
visokovrijednih pasmina koza maksimalno doao do izraaja i kroz visoku proizvod-
nost bio iskoriten.
Intenzivan tip uzgoja moe biti organiziran u zatvorenom (stajskom) ili poluotvore-
nom (kombinacija stajskog i panog uzgoja)
Stajski uzgoj koza podrazumijeva dranje koza u staji tokom cijele godine. Ova-
kav nain uzgoja ima najveu vanost u intenzivnoj proizvodnji kozjeg mlijeka. Na-
ime, stajski uzgoj omoguava primjenu najsuvremenijih tehnologija, mehanizacije
i opreme u ishrani, napajanju i munji ivotinja. Osim toga, omoguava i praenje
pojedinanih ivotinja u uzgoju, bilo da se radi o opaanja znakova pojedinih re-
produktivnih faza kod ivotinja ili o simptomima bolesti. Provedba ovakvog sustava
uzgoja zahtjeva i dosta visoka ulaganja u smjetaj i opremu za ivotinje u uzgoju.
3. SUSTAVI UZGOJA MLIJENIH PASMINA KOZA
Slika 6. Ekstenzivno dranje koza
M
L
I
J
E
N
O

K
O
Z
A
R
S
T
V
O

K
R
O
Z

O
D
R
I
V
I

M
O
D
E
L

P
R
O
I
Z
V
O
D
N
J
E

U

H
E
R
C
E
G
O
V
I
N
I
12
Takoer je potrebno planirati te omoguiti dovoljne koliine voluminoznih (zelene
mase, sijena, sjenae i silae), ali i krepkih krmiva, kako bi obroci za ivotinje bili
pravilni i potpuni.
Stajsko-pani sustav kozarenja u intenzivnom uzgoju podrazumijeva dranje koza
u stajama, ali s mogunou putanja koza u pojedinim periodima na panjake. to
ovisi o raspoloivim, tj planiranim povrinama koje e se koristiti u uzgoju i klimat-
skim prilikama odreenog podruja. Panjaci mogu biti kultivirani-prirodni ili zasija-
ni, a kako bi se bolje koristio panjak organizira se pregonsko napasivanje.
U preporuenom odrivom modelu dranja 150 koza za proizvodnju mlijeka, ova-
kav intenzivni stajsko-pani sustav kozarenja smatra se najpovoljnijim. Obzirom da
podruje Hercegovine obiluje povrinama koje su najpovoljnije za koze, a sastoje se
od dosta kvalitetne i srednjekvalitetne pae i brsta, koji se moraju uzeti u obzir prili-
kom planiranja ishrane koza u smislu poveanja ekonominosti proizvodnje kozjeg
mlijeka.
Slika 7. Stajski uzgoj koza
M
L
I
J
E
N
O

K
O
Z
A
R
S
T
V
O

K
R
O
Z

O
D
R
I
V
I

M
O
D
E
L

P
R
O
I
Z
V
O
D
N
J
E

U

H
E
R
C
E
G
O
V
I
N
I
13
Jedan od osnovnih imbenika uspjene i ekonomski opravdane proizvodnje u ko-
zarstvu je osiguravanje odgovarajueg smjetaja za ivotinje u uzgoju. Genetski
potencijal koza za proizvodnju mlijeka u potpunosti moe doi do izraaja samo u
optimalnim uvjetima smjetaja, hranidbe i njege, bilo da se radi o dranju jedne ili o
dranju velikog broja koza. U tradicionalnom uzgoju se ne posveuje prevelika pa-
nja smjetaju koza, ali u suvremenoj proizvodnji kozjeg mlijeka osiguravanje kva-
litetnih objekata, te ulaganje u opremu je nuno da bi se osiguralo dobro zdravlje
ivotinja u uzgoju, ostvarila odgovarajua proizvodnja i zadovoljavajua higijenska
kakvoa proizvoda.
4.1. Graevinska izvedba objekta
Pri izgradnji objekta za koze mora se voditi briga o ispunjavanju odreenih tehni-
kih pravila, koji se odnose na odabir lokacije, veliinu podne povrine, visinu krovi-
ta, te pravilno odabrati prikladan pod, krovite i zidove. Takoer se mora voditi bri-
ga da ivotinjama u kozarniku budu osigurani odgovarajui mikroklimatski uvjeti.
Pri planiranju izgradnje kozarnika moraju se uzeti u obzir klimatske prilike podru-
ja na kojem se gradi, posebice nadmorska visina, prosjena mjesena i godinja
temperatura zraka, dominantnost vjetrova, koliina padalina, i dr. Kozarnik se treba
graditi na suhom, ocjeditom i povienom mjestu, s poloajem prema istoku, jugo-
istoku ili jugu (u hladnijim zonama). Lokacija kozarnika ne smije biti u dolini s estim
maglama, niti na izloenom mjestu s estim i jakim vjetrovima. Za kozarnik je vano
da osigurava dovoljno prostora za ivotinje, da je topao, suh, prozraan, dobro osvi-
jetljen i bez propuha.
Pod kozarnika najbolje je izvesti od nabijene ilovae, a ukoliko se radi o vodonepro-
pusnom terenu potrebno ga je drenirati slojem ljunka. Pod moe biti i od dasaka,
betonski, kameni a u novije vrijeme su se pojavili specijalne smjese za namijenjene
za podove. Betonski i kameni podovi nisu poeljni jer su hladni i zadravaju vlagu
4. UVJETI SMJETAJA KOZA
Slika 8. Kozarnik sa hranidbenim hodnikom i ispustom
M
L
I
J
E
N
O

K
O
Z
A
R
S
T
V
O

K
R
O
Z

O
D
R
I
V
I

M
O
D
E
L

P
R
O
I
Z
V
O
D
N
J
E

U

H
E
R
C
E
G
O
V
I
N
I
14
(to pogoduje obolijevanju koza), mada je puno lake njihovo ienje i dezinfekci-
ja. Vano je da je leaj suh i topao, te ako se prakticira nastiranje slamom potrebno
je osigurati 0,5 kg slame po kozi, a 0,2-0,3 kg slame po jaretu dnevno.
Visina objekta odreena je potre-
bama ivotinja za kisikom, stoga od-
luivanje za odreenu visinu ovisi o
planiranom broju ivotinja u kozar-
niku i o klimatskim prilikama u tom
podruju. Kree se od 2,25 m, za hlad-
nija podruja, pa sve do 3,0-3,5 m u
podrujima s viim prosjenim tem-
peraturama.
Zidovi za kozarnike najee se grade
od opeke, drvo je takoer jako dobar
materijal za tu namjenu, ali ne koristi
se esto obzirom na visoku cijenu, a
slabu trajnost. Kameni i betonski zi-
dovi nisu dobri jer su hladni. Zidove
je potrebno obukati do visine od
1,5 m, a ostatak do stropa se obuka
i oboji. Najmanje jedan put godinje
potrebno je okreiti zidove.
Krovite kozarnika izvodi se od drvene konstrukcije i pokriva se salonitnim ploa-
ma. esto je graen i koristi se tako da slui i za spremanje sijena, ime se bolje uva
toplina (toplinska izolacija). Toplinska izolacija krovita je jako vana, pa je u tu svrhu
dobro koristiti i sloj mineralne vune (5 cm), inae bi ljeti pod krovom bilo prevrue,
a zimi hladno.
Planirana podna povrina kozarnika odreena je planiranim brojem ivotinja, po-
trebnim prostorom za smjetaj jasala, pojilica i ostale opreme. Takoer treba uzeti
u obzir irinu hodnika za hranjenje i izgnojavanje, te planirati prostor za munju-iz-
muzite, stacionar za bolesne ivotinje i ostale pratee objekte.
Za odraslu kozu potrebno je planirati od 1,21,5 m
2
podne povrine, i oko 0,35 m
2

za jasle. Po jaretu treba omoguiti od 0,2- 0,3m
2
, a za jarca minimalno 3m
2
podnog
prostora.
Osiguravanje dovoljne povrine poda po pojedinanom grlu je jako vano, jer pre-
napuenost objekta rezultira brojnim tetnim posljedicama. Naime, prevelik broj
ivotinja brzo zagadi mikroklimu u kozarniku, a i oteano je provoenje odreenih
M
L
I
J
E
N
O

K
O
Z
A
R
S
T
V
O

K
R
O
Z

O
D
R
I
V
I

M
O
D
E
L

P
R
O
I
Z
V
O
D
N
J
E

U

H
E
R
C
E
G
O
V
I
N
I
15
tehnolokih procesa. Teko je provoditi odbie i posebnu njegu jaradi, a i kontrolu
zdravstvenog stanja te lijeenje su oteani. Osim toga koze su po prirodi jako ivah-
ne ivotinje, pa u skuenom prostoru nemaju dovoljno prostora za kretanje, zbog
ega postaju nervozne, osobito jarad. U izgradnji kozarnika potrebno je osigurati i
ispust, koji se gradi pored njegove dulje strane, a povrina mu treba biti minimalno
jednaka povrini kozarnika.
Ukoliko se provodi stajsko-pani ili pani uzgoj koza, u sklopu dislociranog panjaka
moraju se osigurati nadstrenice. Koze su jako osjetljive na iznenadne i jake kine
pljuskove, ali i na olujan vjetar, tako da nadstrenice ni u kojem sluaju ne smiju biti
daleko od panjaka. Takoer moraju biti i blizu izvora za napajanje vodom, a u svom
sklopu trebaju imati jasle za sijeno i valove za prihranu koncentratom. Poeljno je
da su nadstrenice zatvorene sa tri strane i da omoguavaju oko 0,5m
2
za mlaa, te
0,8m
2
prostora za odrasla grla.
4.2. Oprema u kozarniku
Oprema u kozarniku u osnovi podrazumijeva: jasle, valove (korita) za krepka krmiva,
pomone pomine ograde i pojilice.
Jasle u kozarniku mogu biti razli-
itih oblika, pokretne ili nepokret-
ne, s uspravnim ili kosim letvica-
ma, s koritom za koncentrat na
dnu ili bez, i dr. Potrebno je pred-
vidjeti oko 0,35 do 0,4 m duljine
jasli za odraslu ivotinju, a oko 0,1
do 0,2 m duljine jasli po jaretu.
Mogu se graditi od razliitih materijala, ali najee se koristi drvo. Poeljno je da
nisu due od 2-3 m, kako bi se lake prenosile (esto slue i kao pregrade). Najbolje
je koristiti jasle sa zatitnikom (kod kojih je iri razmak letvica u gornjem dijelu, a u
donjem ui), jer se tako smanjuje rasipanje hrane. Jasle za koze treba postaviti na
visinu od 0,3 do 0,4 m iznad prostirke, s tim da je potrebno omoguiti povremeno
podizanje jasli ukoliko se koze dre na dubokoj stelji.
Valovi za koncentrat mogu biti zasebno postavljeni ili dograeni s donje strane
jasala. Postavljaju se s duinom od 2 do 3 m. Po odrasloj kozi potrebno je osigurati
od 0,17 do 0,2m duljine korita, a po jaretu 0,1 do 0,12 m.
Hranidbeni hodnik - u novije vrijeme se pri izgradnji tala za koze grade hranidbeni
hodnici sa jaslama po sredini kozarnika. U tom sluaju jasle i valovi za koncentrat se
Slika 9. Dvostrane metalne jasle sa valovom za koncentrat
M
L
I
J
E
N
O

K
O
Z
A
R
S
T
V
O

K
R
O
Z

O
D
R
I
V
I

M
O
D
E
L

P
R
O
I
Z
V
O
D
N
J
E

U

H
E
R
C
E
G
O
V
I
N
I
16
postavljaju mjestimino po kozarniku, gdje je to potrebno (grla koja nemaju pristup
hranidbenom hodniku).
Pojilice u kozarnicima moraju osigurava-
ti dovoljnu koliinu svjee i iste vode za
ivotinje. Stoga je najbolje rjeenje da ko-
zarnik ima postavljene instalacije koje su
prikljuene na stalni izvor vode. Kapacitet
pojilice nebi trebao biti vei od 10 litara,
kako bi se omoguilo da voda u pojilicama
bude to svjeija. Osim to voda treba biti
svjea ona mora biti i odgovarajue tem-
perature (izmeu 12 i 20C). Po jednoj kozi
potrebno je osigurati oko 15 litara vode
dnevno (7-10 litara popije koza, a ostatak slui za pranje opreme i posua). Budui
da koze ne vole piti odozgo, a i kako bi se smanjilo oneiavanje vode, potrebno
je postaviti pojilice tako da budu u visini ramenog zgloba ili ak jo i vie tako da se
koze propnu na zadnje noge kad piju vodu. Takoer mora biti omogueno podiza-
nje i sputanje pojilica u sluaju promjena visine prostirke.
Pomine ograde za pregraivanje (pregrade) grade se od razliitih materijala (naj-
ee od drva), a visina im se kree od 1,1-1,25 m. Slue za odvajanje pojedinih gru-
pacija ivotinja od drugih zavisno o potrebama (grla u fazi parenja, ojarene koze,
ivotinje u lijeenju i dr.). Slue i za prigradnju boksova za prihranjivanje jaradi.
4.3.Pomoni i pratei objekti u sklopu kozarnika
Pojedinani boksevi za jarenje nalaze se u sklopu kozarnika, a od ostalog prostora
kozarnika odvajaju se pregradama. Obzirom da koza s jaradi u njima provodi samo
3-4 dana posle jarenja, nije potrebno planirati dodatnu povrinu za njih, nego se
montiraju po potrebi. Koritenje pojedinanih boksova daje bolje rezultate u pri-
hvatu i preivljavanju jaradi.
Boksevi za prihranjivanje jaradi neophodni su sastavni dio kozarnika. Pogotovo na
kozarskim farmama orijentiranim za proizvodnju kozjeg mlijeka. Na njima se jarad
dosta rano odvaja od majki, kako bi se to vie mlijeka iskoristilo za prodaju. Boksevi
za prihranjivanje ograuju se pregradama, a poeljno je da se nalaze u zasebnom i
toplijem dijelu kozarnika.
Boksevi za rasplodne jareve takoer se posebno ograde pregradama (visine bar
1,5m) u sklopu kozarnika ili se ak jarevi dre u zasebnim nastambama van ko-
zarnika, to je praktinije. Prostor za jareve mora osiguravati dovoljno prostora za
Slika 10. Pojilica za koze
M
L
I
J
E
N
O

K
O
Z
A
R
S
T
V
O

K
R
O
Z

O
D
R
I
V
I

M
O
D
E
L

P
R
O
I
Z
V
O
D
N
J
E

U

H
E
R
C
E
G
O
V
I
N
I
17
kretanje ivotinja, a zbog njihove agresivnosti (posebice u pripusnoj sezoni) prepo-
ruuje se pojedinano dranje jaraca.
Stacionar za bolesne koze poeljno je da se nalazi van kozarnika. Ukoliko se ipak
nalazi u sklopu kozarnika potrebno je osigurati da bude smjeten to dalje od zdra-
vih grla. Za potrebe smjetaja bolesnih koza potrebno je planirati 5% od ukupne
planirane podne povrine za osnovno stado u uzgoju.
Ispust se gradi pored dulje strane
kozarnika i povrina mu treba biti
minimalno jednaka povrini staje.
Posebno su neophodnu u zatvore-
nim sustavima dranja, a i u stajsko-
panim su potrebni jer se kozama
mora omoguiti odreena povrina
za kretanje tokom cijele godine. Dio
ispusta mora biti natkriven kako bi
se ivotinje zatitile od kie, a ljeti od
izravnog sunevog svijetla.
Izmuzite se obino gradi kao zase-
ban objekt u sklopu kozarske farme.
Vano je da mu lokacija bude takva
da koze lako ulaze i izlaze iz njega. Iz-
muzite se gradi u obliku platforme
na kojoj se u visini ruku obavlja stroj-
na ili runa munja. Izmuzite treba
imati i ugraena korita za koncentrat
na koja se fksiraju koze prilikom mu-
nje. Izmuzita mogu biti izgraena
i u sklopu kozarnika, ali se to treba
izbjegavati jer nije dobro za higijen-
sku kakvou mlijeka. Ukoliko se ipak izgradi u sklopu kozarnika, onda ono mora biti
odvojeno od prostora u kojem borave koze, ime bi se sprijeilo da mlijeko poprimi
nepoeljne mirise.
Oprema u izmuzitu: valovi za koncentrat, stajalite, vakuum-pumpe, razvod podtla-
ka mlijeka i dezinfekcije, strojevi za munju, transport mlijeka i kada ili automat za
dezinfekciju.
Prostorija za uvanje mlijeka slui za uvanje mlijeka do odvoza ili do prerade uko-
liko se mlijeko prerauje na istoj farmi.
Slika 11. Ispust
Slika 12. Izmuzite 3x2 koze
M
L
I
J
E
N
O

K
O
Z
A
R
S
T
V
O

K
R
O
Z

O
D
R
I
V
I

M
O
D
E
L

P
R
O
I
Z
V
O
D
N
J
E

U

H
E
R
C
E
G
O
V
I
N
I
18
4.4. Mikroklimatski uvjeti u kozarniku
Mikroklimatski uvjeti u kozarniku jedan su od osnovnih imbenika koji utjeu na
zdravlje ivotinja u uzgoju. Visokomlijena grla su jako osjetljiva na neodgovarajuu
temperaturu, vlagu i na propuh u staji, pa ukoliko elimo zdrave i visokoproduktiv-
ne ivotinje, moramo im osigurati odgovarajue mikroklimatske prilike u staji.
Temperatura zraka u staji za odrasle ivotinje optimalno treba biti izmeu 10 i 15C,
a za jarad izmeu 15 i 20C (ne bi trebala biti ispod 12C). Minimalna temperatura
zraka u kozarniku za koze je 6C, a maksimalna 27C. Posebno je vano izbjegavati
niske temperature, te velike promjene temperature.
Vlanost zraka u kozarniku ne smije biti manja od 60% niti via od 80%, a optimal-
na vlanost zraka je izmeu 65 i 75%. Prenatrpanost ivotinjama utjee na vlanost
zraka, a zasienost zraka vlagom nastaje: disanjem ivotinja, luenjem mokrae i
stajnjaka, nedostatkom prostirke, loim odravanjem pojilica i dr.
Ventilacija zraka u staji jako je vana za odravanje zraka u staji svjeim, bez nedo-
putenih koncentracija tetnih plinova. tetni plinovi nastaju isparavanjima izmeti-
na i mokrae, disanjem ivotinje izluuju se i ugljini dioksid te vodena para. Mak-
simalne dozvoljene koncentracije tetnih plinova u kozarniku su: 0,035% ugljinog
dioksida, 0,015 amonijaka, 0,003 ugljinog monoksida i 0,002 sumporovodika (Asaj,
A., 2003.). U velikim uzgojima ventilacije zraka se provodi elektrinim ventilatorima
potrebnog kapaciteta, a u prosjenim uvjetima uzgoja ventilacija se obavlja prirod-
nim tokom zraka
Osvjetljenje kozarnika u osnovi se osigurava odgovarajuom povrinom prozorskih
otvora. Za pravilno osvjetljenje potrebno je postaviti prozore tako da njihova po-
vrina iznosi 1:20 u odnosu na podnu povrinu. Prozori se postavljaju na nain da
svijetlo pada na lea ivotinja, te da su jasle i pojilice dobro osvijetljene. Budui
da su koze jako drutvene, vano je i da se meusobno vide. Takoer je potrebno
osigurati i elektrino osvjetljenje za prilike kada prozorska osvjetljenja nisu dovolj-
na (oblano vrijeme) i preko noi. arulje se postavljaju na krovnu konstrukciju, a
trebaju omoguiti 60 luxa/m
2
povrine.
4.5. Higijenski uvjeti u kozarniku
Higijenski uvjeti takoer imaju veliki utjecaj na zdravlje ivotinja, tako da se mora
voditi posebna briga da i oni budu u optimumu. Npr, vlana prostirka uz visoku
temperaturu zraka u staji esto je uzrokom razvoja i umnaanja razliitih tetnih mi-
kroorganizama koji pogoduju nastanku mnogobrojnih bolesti. Osim toga higijenski
neispravna (pljesniva, trula i dr.) hrana izaziva razne probavne poremeaje kod koza,
a gravidne koze mogu i pobaciti.
M
L
I
J
E
N
O

K
O
Z
A
R
S
T
V
O

K
R
O
Z

O
D
R
I
V
I

M
O
D
E
L

P
R
O
I
Z
V
O
D
N
J
E

U

H
E
R
C
E
G
O
V
I
N
I
19
Da bi se ivotinje uspjeno razvijale i da bi se osigurali uvjeti za to bolje zdravlje,
a time i proizvodnost stada, potrebno je provoditi redovito temeljito ienje i de-
zinfekciju u kozarnicima, i to minimalno dva puta godinje. Redovitim ienjem i
dezinfekcijom unitavaju se patogeni mikroorganizmi (uzronici bolesti) u staji, koji
kod ivotinja izazivaju nastanak raznih zaraznih bolesti i infekcija.
Dezinfekcija zapoinje mehanikim ienjem. Postojea stelja i hrana iz kozarnika
se izbacuje i potom spaljuje (ili kompostira). Nakon toga se povrina i oprema u
kozarniku dobro oriba i ispere hladnom vodom.
Kada se staja i oprema osue, slijedi njihova dezinfekcija tj, temeljito prskanje ( u
vie navrata) otopinom odgovarajueg dezinfcijensa. Nakon to se objekat potpu-
no osui, ivotinje se mogu ponovno useliti u staju
U sluajevima kad se ienje objekta provodi u zimskim mjesecima, tj. hladnijim
periodima u godini, tada se ne obavlja pranje poda u staji jer bi suenje predugo
trajalo. Tada se ienje provodi na nain da se prvo ukloni sva stelja iz staje, zatim
se metlama ukloni sva praina sa zidova, stropa i jasala, a prozori se operu. Ako je
staja betonska poeljno je oliiti zidove i strop bijelom bojom, jer to doprinosi boljoj
osvjetljenju objekta to je posebno vano u zimskim mjesecima. Nakon toga pristu-
pa se dezinfekciji objekta.
Za dezinfekciju staje vano je koristiti odgovarajue dezinfcijense, koji se danas u
velikom broju mogu nai na tritu. Dakle postoje preparati koji su specijalno na-
mijenjeni za dezinfekciju staje i opreme, te pravilnom primjenom mogu u vrlo krat-
kom vremenu unititi veliki broj mikroorganizama. Dezinfekciju je najlake provesti
uporabom prskalica za vinograd, a osim poda potrebno je poprskati zidove, jasle i
strop.
Ukoliko je u kozarniku zemljini pod, ienje i dezinfekcija se obavlja na nain da
se otkopa i izbaci povrinski sloj zemlje (oko 10 cm). Zatim se naspe nova zemlja i
poprska se dezinfcijensom (klorno vapno, formalin ili neki dr.).
Na veim farmama poeljno je na ulazu postaviti dezbarijere. To su obino betonska
udubljenja u tlu preko kojih se mora prei, a ispunjeni su agresivnijim dezinfcijensi-
ma. Na taj nain se spreava unoenje mikroorganizama u staju.
M
L
I
J
E
N
O

K
O
Z
A
R
S
T
V
O

K
R
O
Z

O
D
R
I
V
I

M
O
D
E
L

P
R
O
I
Z
V
O
D
N
J
E

U

H
E
R
C
E
G
O
V
I
N
I
20
Koze se u ishrani uvelike ne razlikuju od ostalih preivaa, ali ipak posjeduju odre-
ene osobitosti, a i prednosti. Dobro su prilagoene razliitim tipovima dranja, od
izrazito ekstenzivnih gdje se hrane oskudnim brstom, do izrazito intenzivnih gdje se
hrane krmnim smjesama.
Koze su, bolje od ostalih ivotinja prilagoene siromanoj krmi zahvaljujui tome
to hodanjem mogu prijei velike udaljenosti u potrazi za hranom. Osim toga u
hranjenju biraju izmeu manje hranjivih najhranjivije biljke i na njima najhranjivije
dijelove, te bolje probavljaju grubo vlaknastu hranu od ostalih vrsta ivotinja. Uz to
unato svojoj izbirljivosti, koze ipak koriste daleko vei broj razliitih biljnih vrsta
u prehrani, nego to ih koriste goveda i ovce. U mediteranskim podrujima koze
su se svojim osobinama najbolje prilagodile iskoritavanju visoko-vlaknastog nisko
bjelanevinastog brsta.
Zbog izbirljivosti u ishrani postotak rasipa hrane u stajskim uvjetima dosta visok, pa
nerijetko iznosi i do 50 % od ukupno ponuene hrane. Kako bi se rasipanje hrane
umanjilo u intenzivnim sustavima dranja preporua peletiranje krmnih smjesa. Ka-
pacitet konzumacije krme nije uvijek isti. On opada tijekom graviditeta i raste nakon
jarenja, a maksimum dostie u drugom mjesecu laktacije, te zatim lagano opada u
narednim mjesecima proizvodnje. Openito koza u prosjeku moe pojesti od 1,6 do
6,8 % ST u odnosu na svoju tjelesnu teinu.
Odgovarajua hranidba jako je vana u uzgoju koza. Pravilna hranidba osim to po-
voljno utjee na reproduktivne osobine, ona je i meu glavnim preduvjetima veeg
i breg prirasta jaradi, bolje konformacije trupova, te visoke proizvodnje mlijeka.
U pravilnoj hranidbi neophodno je, izmeu ostalog, omoguiti dovoljnu koliinu
energije, proteina, vitamina, minerala i vlakana. Vano je i naznaiti da hranidbene
potrebe variraju ovisno o raznim imbenicima, kao to su: uzdrne potrebe, bre-
ost, tjelesna aktivnost ivotinje, okoli i dr. Npr. u hladnijim uvjetima koze troe
vie energije za odravanje tjelesne topline, pa zahtjevaju i bolju hranidbu.
5.1. Najea voluminozna krma u ishrani koza
Voluminozna krma je osnovna komponenta u ishrani koza, kao i ostalih preivaa.
Voluminozna krma koja se koristi za koze predstavlja biljni materijal u svjeem i osu-
enom stanju. Silirana voluminozna krma, takoer se moe koristiti ali ipak se jako
rijetko koristi, budui da esto moe izazvati razne probavne i metabolike pore-
meaje. Voluminozna krmiva u suhoj tvari sadre dosta sirovih vlakana, to je dosta
5. HRANIDBA KOZA
M
L
I
J
E
N
O

K
O
Z
A
R
S
T
V
O

K
R
O
Z

O
D
R
I
V
I

M
O
D
E
L

P
R
O
I
Z
V
O
D
N
J
E

U

H
E
R
C
E
G
O
V
I
N
I
21
vano jer jedan od nunih sastojaka
obroka koza su vlakna. Ona su vana
za odravanje poeljne mikrofore
predeludaca, te omoguavanje nor-
malnog rada probave. Vlakna sudjelu-
ju u proizvodnji octene kiseline koja
slui kozi kao izvor energije i iz koje se
sintetizira mlijena mast. Nedostatak
dovoljne koliine vlakana u obroku
koza rezultira pojavom raznih probav-
nih i metabolikih bolesti (acidoze,
enterotoksemije i dr.), a prvi simptom nedostatka vlakana u obroku jest sniavanje
udjela mlijene masti u mlijeku. Pri kombiniranom stajsko-panom sustavu kozare-
nja potrebne povrine za dranje 8-10 koza kreu se oko 1 ha, s tim da je potrebno
oko 0,7-0,8 ha panjaka te 0,2-0,3 ha oranica za proizvodnju voluminoznog krmiva
(sijeno i sjenaa). (Izvor: Federalni agromediteranski zavod Mostar)
Paa i brst
Na naim podrujima u ishrani koza
paa i brst imaju najveu vanost. Paa
i brst su najjeftinija ali i najprirodnija
hrana za koze. Prirodni panjaci, pa i
oskudne panjako-umske zajedni-
ce koji sadre sve vrste biljaka, dobar
su izvor hranjivih tvari za koze, koje za
razliku od ostalih domaih ivotinja
mogu znatan dio hranidbenih po-
treba podmiriti brstom grmlja, iblja
i lia niskog drvea. Koza je ustvari
prvenstveno brsta, te u prosjeku 53 % vremena u ispai utroi brstei razliite drve-
naste biljke, tek 38 % vremena koza pase, a ostalo vrijeme utroi na ostale aktivnosti.
Njihova oigledna sklonost prema brstu povezana je s tim to koze lako podnose
vei udio tanina u biljkama, to je jedna od osobina brsta. Osim toga koze se pri
ispai mogu propeti na zadnje noge i tako dokuiti lie grmlja i drvea, ak do 2m
visine, to je ovcama nedokuivo.
Obzirom da je brst sastavljen od mnogobrojnog razliitog niskog drvea, grmlja i
iblja jako je teko tono defnirati njegovu hranidbenu vrijednost
Sijeno
Uz pau, odnosno brst, sijeno je nezaobilazna dopunska krma u hranidbi koza. Sijeno
sadri dosta sirove vlaknine. Obzirom na sastav, kod nas se najee koristi livadsko
sijeno. Intenzivno dranje i hranidba mlijenih pasmina koza zahtjeva djetelinsko,
Slika 13. Hranjenje jaradi sijenom
Slika 14. Koze u pai i brstu
M
L
I
J
E
N
O

K
O
Z
A
R
S
T
V
O

K
R
O
Z

O
D
R
I
V
I

M
O
D
E
L

P
R
O
I
Z
V
O
D
N
J
E

U

H
E
R
C
E
G
O
V
I
N
I
22
djetelinsko-travno ili lucerkino sije-
no. Poeljno je da sijeno bude pri-
rodne zelenkaste boje i ugodnog
mirisa. Ukoliko je koeno do faze
klasanja, sadri vie hranjivih tva-
ri. No kvaliteta sijena uvelike ovisi
ne samo o pravovremenoj konji
i kvalitetu krme , nego i o pravil-
no provedenoj tehnici suenja, te
odgovarajuem skladitenju. Loe
vremenske prilike takoer utjeu
na smanjenje hranjive vrijednosti. Koze su dosta osjetljive na higijensku kakvou
sijena, te ne jedu staro, prljavo, pljesnivo i zaraeno sijeno.
5.2. Koncentrirana (krepka) krma u hranidbi koza
Koncentrirana (krepka) krma odlikuje se visokom probavljivou (do 80%) i visokom
produktivnom vrijednou u ivotinjskom organizmu. Osim toga, energetska vri-
jednost im je vrlo visoka. Neprobavljive hranjive tvari
u krepkoj krmi su malo zastupljene, a i udio sirove vla-
knine je nizak.
Krepku krmu u hranidbi koza potrebno je koristiti kao
dopunu voluminoznom djelu obroka tj. u periodima
kad hranjive tvari iz voluminozne hrane ne zadovolja-
vaju potrebe koza. Krepka krma se najee koristi u
ishrani koza koje se nalaze u posljednjoj fazi gravidno-
sti ili su u poetku laktacije, a koristi se i pred pripust.
Krepku krmu u odreenom periodu poeljno je koristi-
ti i u hranidbi jareva, a vanost ima i u ishrani jaradi.
Krepka krma koja se najee koristi kod nas u hranidbi koza jesu zrno kukuruza,
jema, penice i zobi. Ova krmiva se mogu davati kozama u obliku cijelog zrna, kru-
pno ili sitno mljevena, u obliku peleta i krmnih smjesa. Poeljnije je u ishrani koristiti
mljeveno zrno. Koncentrirana krmiva se kozama najee daju krupno mljevena, jer
cijela zrna itarica nerijetko prolaze kroz probavne organe neprobavljene, a presit-
no mljevene itarice mogu u buragu izazvati zakiseljenje (acidozu).
Budui da koze jako dobro koriste voluminoznu krmu, krepka krmiva u hranidbi
koza koriste se kao dopuna voluminoznom djelu obroka i balansiranja hranjivih sa-
stojaka koji mu nedostaju, i to u navedenim kritinim fazama (visoka breost, poe-
tak laktacije, i dr.).
Slika 15. Sijeno spremljeno u rolo balama
Slika 16. Hranidba koza na
izmuzitu
M
L
I
J
E
N
O

K
O
Z
A
R
S
T
V
O

K
R
O
Z

O
D
R
I
V
I

M
O
D
E
L

P
R
O
I
Z
V
O
D
N
J
E

U

H
E
R
C
E
G
O
V
I
N
I
23
Vano je znati da prevelika koliina krepke krme u obroku moe dovesti do poja-
ve kisele acidoze, enterotoksemije i do sindroma niske masnoe mlijeka. Da bi se
to sprijeilo potrebno je postupno privikavati koze na prehranu lako probavljivim
koncentriranim (krepkim) krmivima, a njihova ukupna koliina u obroku ne smije
prelaziti 35% ukupne suhe tvari obroka.
5.3. Hranidba gravidnih koza
Gravidne koze razliito hranimo ovisno o tome u kojoj fazi gravidnosti se nalaze.
Koze koje se nalaze u prve dvije treine gravidnosti proizvode jako malo mlijeka
(suhostaj takoer zapoinje u ovom razdoblju ukoliko koze nisu ve ranije zasuile),
a malen je i rast ploda pa se sve potrebe u hranjivim tvarima mogu zadovoljiti hra-
nidbom koza voluminoznim krmivima.
Unato tome to u zadnjoj treini gravidnosti koze uope ne proizvode mlijeko,
zbog intenzivnog razvitka fetusa kozama raste i potreba za glukozom i ugljikohidra-
tima. Obzirom da je mogunost konzumacije krme ograniena, a i kapacitet konzu-
macije krme je dosta umanjen (ubrzanim rastom plod zauzima sve vie prostora u
trbuhu), potrebno je u hranidbi visokobreih koza koristiti i odreenu koliinu kon-
centrirane krme. Pri dodavanju krepke krme u obroku mora se uzeti u obzir koliina
i kakvoa voluminozne krme, razvijenost i kondicija koze, te njena proizvodnost u
prethodnoj laktaciji. Kozama niske proizvodnosti i starijim dovoljno je davati od 0,1
do 0,2 kg, a visoko proizvodnim, mlaim i mravim od 0,7 do 0,8 kg, tj. hraniti ih na
nain kao da daju 1-2 litre mlijeka (zavisno o njihovoj kondiciji).
5.4. Hranidba koza u laktaciji
Osim visokokvalitetne voluminozne krme i u ovom periodu potrebno je koze prihra-
njivati koncentriranom krmom. Osim to pravilna hranidba na poetku laktacije omo-
guava ukupnu visoku proizvodnju mlijeka u laktaciji, dodavanje koncentrata u ovom
periodu potrebno je kako bi se ograniilo negativno energetsko stanje i mobilizacija
masnog tkiva, koja lako moe izazvati pojavu ketoze. Naime, hranjive tvari sadrane u
voluminoznoj krmi nisu dovoljne da zadovolje potrebe koza u periodu poetka i viso-
kog rasta proizvodnje mlijeka, pa ukoliko ne bismo davali koncentriranu hranu, koze
bi manjak energije nadoknadile koritenjem vlastitih tjelesnih rezervi.
Koliina koncentrata koja e se koristiti u ovom periodu ovisi o kvalitetu volumino-
znih krmiva, kondiciji i mlijenosti grla. Neophodno je da rast mlijenosti prati i ade-
kvatna hranidba na nain da se udio krepke krme u obroku postupno poveava, a
voluminozni dio obroka treba se davati prije koncentriranog. Jedan do dva mjeseca
nakon jarenja koze dostiu vrh proizvodnje mlijeka, nakon ega proizvodnja mlije-
ka poinje polagano opadati. Kvalitetnom voluminoznom krmom koze mogu zado-
voljiti uzdrne potrebe i dnevnu proizvodnju mlijeka do najvie 3 kg. Viu proizvod-
M
L
I
J
E
N
O

K
O
Z
A
R
S
T
V
O

K
R
O
Z

O
D
R
I
V
I

M
O
D
E
L

P
R
O
I
Z
V
O
D
N
J
E

U

H
E
R
C
E
G
O
V
I
N
I
24
nju mlijeka ostvaruju konzumacijom koncentrirane krme ili crpei vlastite tjelesne
rezerve. U zadnjoj fazi laktacije nije potrebno koristiti velike koliine koncentrirane
krme u obroku, te se koze hrane preteno voluminoznom krmom. No obzirom da
se u ovoj fazi laktacije odvija i pripust, potrebno je se pobrinuti da koze budu u ra-
splodnoj kondiciji.
Poboljavanje kondicije ivotinja pred pripust naziva se fushing, a podrazumijeva
dodavanje krepke krme u obrocima koza prije pripusta kako bi ih doveli u rasplod-
nu kondiciju tj. kako bi postigle tjelesnu ocjenu izmeu 2,5 do 3,0 (na skali od 1 do
5). Flushingom se poveava i plodnost koza, veliina legla i vitalnost jaradi. Ali vano
je naglasiti da fushing ima vanost samo kod koza slabe tjelesne kondicije (tjelesna
ocjena ispod 2,5). Naime, nije poeljno da koze u vrijeme estrusa budu predebele
(tjelesna ocjena via od 3), jer to dovodi do slabijeg otkrivanja estrusa, eih pojava
ketoza nakon jarenja i dr.
Tablica 1. Dnevne potrebe breih i dojnih koza (Domainovi, M., 1999.)
Kategorije Tjel. masa, (kg) Suha tvar, (kg) Prob. bjel, (g) NEL (MJ)
Uzdrne potrebe koza
Koze
40 1,0 54 484
50 1,1 63 569
60 1,2 73 653
70 1,3 82 734
Na svaki litar mlijeka dodati 48 2,94
Potrebe koze u laktaciji
1 litra 50 1,4 1,9 111 8,55
2 litra 50 1,8 2,1 159 11,49
3 litra 50 2,0 2,2 207 14,43
4 litra 50 2,3 2,6 255 17,37
5 litara 50 2,4 3,0 303 20,31
6 litra 50 2,5 3,4 372 23,60
Koze u 4. i 5. Mjesecu gravidnosti hraniti na nain
kao da daju 2 litra mlijeka
Primjeri obroka za mlijene koze mase 60 kg ljeto hranidbeno razdoblje:
Tablica 2. Izgled dnevnog obroka u vrijeme kada su paa i brst dobri
Krmivo (kg) 1 litar 2 litra 3 litra 4 litra
Paa + brst (dobra) +++ +++ +++ +++
Smjesa 0,5 0,5 1 1,5
Sijeno DTS 0,5 0,7 1 1
(Izvor: Federalni agromediteranski zavod Mostar)
M
L
I
J
E
N
O

K
O
Z
A
R
S
T
V
O

K
R
O
Z

O
D
R
I
V
I

M
O
D
E
L

P
R
O
I
Z
V
O
D
N
J
E

U

H
E
R
C
E
G
O
V
I
N
I
25
Tablica 3. Izgled dnevnog obroka u vrijeme kada su paa i brst srednje dobri
Paa + brst (srednja) ++ ++ ++ ++
Smjesa 0,5 0,7 1,2 1,6
Sijeno DTS 1 1 1 1
Uz ovaj obrok kozama je potrebno ukljuiti 0,5 kg suhog pivskog tropa ili 2,5 kg kvalitetne sjenae
Tablica 4. Izgled dnevnog obroka u vrijeme kada su paa i brst loi
Paa + brst (loa) - - - -
Smjesa 0,5 0,8 1,3 1,7
Sijeno DTS 1 1 1 0,5
Sjenaa trava 3 4 5 6
Ovdje je potrebno naglasiti da se na podruju Hercegovine uvjeti ispae i brsta do-
sta razlikuju. Ljetno hranidbeno razdoblje u nizinskim predjelima Hercegovine po-
inje 15.03 i traje do 01.11. dok u planinskom podruju traje od 15.04. u do 01.10.,
tako da se laktacija koza se najveim dijelom poklapa sa panim razdobljem.
Dobra paa i brst (+++) najkrae traju i ovise o kinom razdoblju, svega 2-3 mjeseca
i obuhvata dva proljetna mjeseca i iznimno rujan (ukoliko je dobra otava).
Srednja (++) i loa (+) paa obuhvaaju cijelo ljetno razdoblje, a ponekad i cijelu
jesen.
Stoga proizvoau, odnosno dratelju ivotinja preostaje da realno ocijeni kvalitetu
i koliinu dostupne pae, odnosno brsta u ovom razdoblju. U vrijeme kada su paa
i brst izrazito slabi (-) preporuamo da se uope ni ne rauna na njihovu korist, jer
u tom periodu koza vie energije potroi na hodanje, nego to uspije nai hranjivih
tvari u prirodi.
Tablica 5. Primjer obroka za mlijene koze mase 60 kg zimsko hranidbeno razdoblje:
Smjesa 0,5 0,8 1,3 1,7
Sijeno DTS 1 1 1 1
Suhi pivski trop ili
ili Sjenaa trava
0,3
0,6
0,4
0,8
0,5
1
0,6
1,2
Tablica 6. Primjer alternativnog zimskog obroka, koji najee izgleda ovako:
Smjesa 0,5 0,8 1,3 1,7
Sijeno DTS 2 2 2 2
M
L
I
J
E
N
O

K
O
Z
A
R
S
T
V
O

K
R
O
Z

O
D
R
I
V
I

M
O
D
E
L

P
R
O
I
Z
V
O
D
N
J
E

U

H
E
R
C
E
G
O
V
I
N
I
26
Ukoliko proizvoa nije u mogunosti nabaviti suhi pivski trop moe koristiti i svjei.
Svjei pivski trop se kod nas na tritu pojavljuje sa razliitim sadraja vode, sklon je
kvarenju i nezgodan za siliranje te je potrebno posvetiti posebnu panju njegovoj
uporabi.
Udio vode u svjeem pivskom tropu kree se od 75-80%, a ukoliko se ovakav trop
silira tada mu je sadraj vlage nii za 2-5% u odnosu na svjei. Koliina potrebnog
svjeeg ili siliranog tropa se izraunava iz njihovog odnosa suhe tvari prema suhom
tropu u kojem joj je udio 88%.
Potrebno je ponovno naglasiti da se koze u 4. i 5. mjesecu gravidnosti hrane na na-
in kao da daju 2 litra mlijeka.
Tablica 7. Primjer gotove smjese za koze i odbijenu jarad
KOZE ODBIJENA JARAD
Krmivo % %
Kukuruz 49 46
Jeam 10 10
Zob 6 10
Deh. Lucerna 5 -
Mekinje 7 7
Sojina sama 9 14
Sunc. sama 9 10
Kreda 1 1
Sol 0,5 0,5
Monokalcij-fosfat 1 1
Premiks 0,5 % 0,5 0,5
Ukupno % 100 100
Sir. bjelanevine % 14 16
NEL, MJ 7,15 6,8
Ca (g) 7,6 7,8
P (g) 5,7 6,5
M
L
I
J
E
N
O

K
O
Z
A
R
S
T
V
O

K
R
O
Z

O
D
R
I
V
I

M
O
D
E
L

P
R
O
I
Z
V
O
D
N
J
E

U

H
E
R
C
E
G
O
V
I
N
I
27
Tablica 8. Primjer ishrane za 1mlijenu kozu u odnosu na stadij laktacije, prosjene
koliine mlijeka i klimatskih (panih) uvjeta u Hercegovini
5.5. Hranidba jareva
Izvan pripusne sezone jareve hranimo uobiajenim voluminoznim krmivima, uz
minimalan dodatak koncentriranih krmiva. U sezoni pripusta je potrebno pojaa-
ti hranidbu jareva dodatkom
koncentriranih krmiva.
Dodatno prihranjivanje koncen-
tratom treba zapoeti 6 do 7
tjedana prije poetka pripusta,
te se pojaana ishrana nastavlja
6 do 7 tjedana nakon pripusta ili
sve dok se jarac ne vrati u kon-
diciju koju je imao prije pripusta.
Vano je voditi brigu da se kon-
centrirana krma postupno uve-
de u hranidbu, a i postupno smanji nakon pripusne sezone. Koliina krepke krme
koja e se koristiti u hranidbi jarca ovisi o njegovoj razvijenosti, planiranom stupnju
optereenosti i dobi.
5.6. Hranidba jaradi
Odgovarajue i pravilno provedena hranidba jaradi neophodna je ukoliko elimo
imati visoko proizvodne ivotinje, te ukoliko elimo dobru otpornost i zdravlje stada
u uzgoju.
Loom hranidbom jarii zaostaju u rastu, a tako zakrljali jarii ne mogu naknadno,
u kasnijoj dobi boljom ishranom, nadoknaditi ono to su u svom poetnom razvoju
izgubili.
Ispaa: Dobra(+++), Srednja (++), Loa (+),Izrazito slaba (-)
Slika 17. Jarevi u pripremi za planski pripust
g
M
L
I
J
E
N
O

K
O
Z
A
R
S
T
V
O

K
R
O
Z

O
D
R
I
V
I

M
O
D
E
L

P
R
O
I
Z
V
O
D
N
J
E

U

H
E
R
C
E
G
O
V
I
N
I
28
Kolostrum ili prvo mlijeko ima vi-
estruku vanost za jare. Kolostrum
sadri imunoglobuline tj. antitijela
koja tite jare od raznih mikroorga-
nizama jer tek ojareno jare nema
vlastitog imuniteta da se zatiti od
bolesti. Kolostrum je bogat mau,
koja je vana za uspostavu termore-
gulacije i prilagodbe jaradi na vanj-
ske uvijete, a bogat je i u mineralnim
tvarima i vitaminima. Kolostrum
predstavlja i bogati izvor nespecif-
nih bjelanevina kao to su: laktofe-
rin, inzulin, inzulin faktora rasta i dr.
koje imaju vanu ulogu u spreava-
nju razvoja infektivnih bolesti kao i pri poticanju rasta i razvoja tkiva mladog jareta.
Vano je da jarad to prije tj. u prvim satima (u prva 4 sata) nakon poroda posiu
kolostrum, budui da ve nakon 20-28 sati nakon poroda jarad izgubi sposobnost
koritenja imunoglobulina, a sposobnost koritenja je najbolja u prvim satima ivo-
ta jareta. Ukoliko jare ne moe dobiti kolostrum svoje majke, moe mu se dati kolo-
strum neke druge koze (zato je preporuljivo viak kolostruma izmusti i zamrznuti)
ili pak od krave.
Mlijena zamjenica je jako kvalitetno krmivo u ishrani jaradi. Ipak na tritu Bosne i
Hercegovine i zemalja u okruenju ne postoji kvalitetna mlijena zamjenica namije-
njena za ishranu jaradi, te je potrebno izbjegavati ovaj model ishrane zbog moguih
komplikacija koje moe uzrokovati neadekvatna ishrana (loiji prirasti, konverzija
hrane, zaostajanje u rastu i razvoju, probavne smetnje, trovanja hranom) Proizvo-
ai su pokuavali prihranjivati jarad mlijenim zamjenicama za telad, no i to je dalo
loe rezultate. Stoga, kako je i navedeno, preporuujemo da se jarad i dalje dre s
kozama do navrenih najmanje 45 dana starosti uz adekvatnu dohranu.
Prihranjivanje jaradi kvalitetnim si-
jenom moe se zapoeti nakon 10.
dana, a krmnom smjesom nakon 15.
dana ivota. Koliina sijena i krmne
smjese koju jare uzima u tom perio-
du je minimalna, ali se ranim prihra-
njivanjem omoguava se da se jare
rano i postupno zapone razvijati u
preivaa.Ishrana jaradi za vrijeme
sisanja prikazana je u tablici 9.
Slika 18. Kanta za napajanje jaradi mlijekom
Slika 19. Prihranjivanje jaradi
M
L
I
J
E
N
O

K
O
Z
A
R
S
T
V
O

K
R
O
Z

O
D
R
I
V
I

M
O
D
E
L

P
R
O
I
Z
V
O
D
N
J
E

U

H
E
R
C
E
G
O
V
I
N
I
29
Samo odbijanje, tj. prelazak jareta sa ishrane mlijekom na ishranu krutim krmivima,
potrebno je provesti postepeno kako bi se ublaio stres koji odbie izaziva kod mla-
dih ivotinja.
Tijekom odbijanja jaradi, potrebno im je davati krmnu smjesu koja sadri 16-18%
sirovih proteina, a prosjean sastav krmne smjese prikazan je u tablici 8. Nakon to
jarad prestane uzimati mlijeko, poveava im se dnevna potronja krmne smjese kao
to je navedeno u tablici 10.
Tablica 9. Preporuka dnevnih koliina krmiva u ishrani jareta u fazi sisanja
Dani starosti Koliina posisanog mlijeka (l) Sijeno Koncentrirano krmivo (g)
1-10 0,65 - -
11-15 0,80 Po volji -
16-20 0,90 Po volji 50
21-24 1,00 Po volji 75
25-28 1,10 Po volji 100
29-32 1,10 Po volji 150
33-36 1,00 Po volji 200
37-40 0,90 Po volji 300
41-45 0,80 Po volji 400
U ovoj fazi othrane jare hranjeno na ovaj nain (od 1. do 45. dana) ukupno konzu-
mira oko 40 litra mlijeka 5 - 6 kg sijena i 6 kg koncentriranog krmiva i sa 1,5 mjeseci
starosti tjelesna masa mu je 8 - 10 kg.
Po odbiu jarad se razdvaja na rasplodni pomladak i jarad za tov te se na taj nain
vri i hranidba navedenih kategorija.
Ishranu jaradi nakon odbia potrebno je prilagoditi namjeni jaradi, tj. da li se radi o
jaradi namijenjenoj za rasplod ili za tov. Budui da rasplodna jarad ne smije biti pre-
debela, nakon odbia ishrana im se temelji na voluminoznoj suhoj ili zelenoj krmi,
uz mali dodatak koncentrata.
Tovna jarad se hrani veim koliinama krepkih krmiva, naravno uz kvalitetnu volu-
minoznu krmu koja se daje po volji. Ukoliko se kao voluminozni dio obroka koristi
livadsko sijeno, krmna smjesa treba sadravati oko 16% sirovog proteina.
M
L
I
J
E
N
O

K
O
Z
A
R
S
T
V
O

K
R
O
Z

O
D
R
I
V
I

M
O
D
E
L

P
R
O
I
Z
V
O
D
N
J
E

U

H
E
R
C
E
G
O
V
I
N
I
30
Tablica 10. Preporuke razliitih modela dnevnih obroka za rasplodni pomladak i jarad
za tov u fazi odgoja u zavisnosti od raspoloivih krmiva
Krmivo (kg)
Rasplodni podmladak * Jarad za tov *
1. nain 2.nain 3. 1 2 3 4
Smjesa 16% s.p 0,4 0,2 0,25 0,5 - 1 0,3 - 0,5 0,3 - 0,5 0,3 - 0,5
Paa-brst ++ - - - - - -
Silaa - 0,5 1 - - - 0,5 - 1 -
Sijeno 0,2 0,2 - 0,2 - 0,3 0,2 - 0,3 0,1 -
Suhi pivski trop - 0,2 - - 0,2 - 0,4 - -
Sjenaa - - 2 - - - 2
Ukupno utroeno
u ovoj fazi (kg)
60
++
30
30
100
30
30
38
300
68
25
36
23
60
36
68
10
36
180
* Koliina krmiva za rasplodni podmladak i tovnu jarad postupno se poveava,
a zavisi o starosti i mogunosti konzumacije (kapacitetu probavnog sustava)
Rasplodna jarad su na kraju ovog razdoblja stara 7 8 mjeseci i tee oko 30 kg.
Tovna jarad su na kraju ovog razdoblja stara 4,5 5 mjeseci, tee 25 - 30 kg.
5.7. Potrebe koza za vodom
Iako koze lake podnose e od ostalih preivaa, i uistinu mogu preivjeti dobiva-
jui minimalne koliine vode iz zelene vegetacije i rose, ipak se ne smije zanemariti
njihova potreba za pitkom vodom. Tako da, ukoliko elimo ostvariti visoku proi-
zvodnju mlijeka i dobro zdravlje stada, u svim tipovima uzgoja i namjena koza mora
se omoguiti dovoljna koliina svjee i iste vode. Potrebna koliina vode po jed-
nom grlu ovisi o brojnim faktorima, kao to su: vrsta obroka, veliina grla, fzioloki
stadij grla, temperatura
zraka, proizvodni cilj, i
dr. Kod talskog dranja
koze unutar normalne
temperature zraka i vla-
nosti prosjeno piju 3,5
l vode po kg pojedene
suhe tvari obroka, tj. pro-
sjena dnevna potronja
vode po grlu iznosi 7-10
litara. Porastom tempe-
rature iznad 30C povisu-
je se i potreba za vodom,
Slika 20. Pravilno postavljena pojilica za koze
M
L
I
J
E
N
O

K
O
Z
A
R
S
T
V
O

K
R
O
Z

O
D
R
I
V
I

M
O
D
E
L

P
R
O
I
Z
V
O
D
N
J
E

U

H
E
R
C
E
G
O
V
I
N
I
31
a padanjem temperature ispod 5C smanjuje se i potreba za pijenjem vode. Stoga
najsigurnija receptura za nuenje vode kozama u uzgoju jest da im se omogui
dovoljne koliine vode kako bi je ivotinje uvijek imale po volji.
Koze su jako osjetljive na higijensku kakvou vode, te im voda uvijek mora biti ista,
nezaraena i ponuena iz istih posuda ili pojilica.
5.8. Potreba koza za mineralnim tvarima
U ishrani koza je vano osigurati i dovoljne koliine mineralnih tvari, jer koze bez
obzira na dob i spol trebaju mineralne tvari za normalno odvijanje metabolikih
procesa. Mineralne tvari djeluju kao strukturni elementi tkiva i organa, kao sastojci
tjelesnih tekuina, te kao pokretai u enzimskim i hormonskim sustavima u tijelu.
U proizvodnji mlijeka, koza koja
proizvede oko 600 litara mlijeka,
moe izluiti i do dva puta vie
mineralnih tvari nego to ih sama
ima u svom tijelu, stoga im se mora
omoguiti dovoljno mineralnih
tvari u obroku, kako ih nebi crpile iz
vlastitog organizma.
Veinu potrebnih mineralnih tvari
koze dobivaju iz krmiva koje jedu
(sijeno, smjese, paa i dr.), no te ko-
liine obino nisu dovoljne, stoga
im je potrebno mineralne tvari i po-
sebno dodavati. Natrij se kozama dodaje u obliku kuhinjske soli (NaCl).
Sol (NaCl) u ishrani koza ima brojne uloge, kao to su odravanje osmotskog tlaka
u krvi, stanicama i miiima, te u stvaranju sline, klorovodine kiseline i probavnih
sokova. Osim navedenog vanost soli ogleda se i u njenom utjecaju na koliinu
uzimanja hrane, pH buraga i pravilan rad probave. Stoga je vano voditi brigu o
pravilnom doziranju soli u obrocima koza (odraslih i jaradi), a preporuuje se kao
optimalna koliina od 0,5 do 1,0% soli na bazi suhe tvari obroka.
Ostale neophodne mineralne tvari kozama je najbolje dodavati zajedno sa soli u
obliku blokova za lizanje, koji se mjestimino postavljaju u kozarniku. Na taj nain
kozama se omoguava da uzimaju mineralne tvari po volji.
Slika 21. Mineralni blok za lizanje
M
L
I
J
E
N
O

K
O
Z
A
R
S
T
V
O

K
R
O
Z

O
D
R
I
V
I

M
O
D
E
L

P
R
O
I
Z
V
O
D
N
J
E

U

H
E
R
C
E
G
O
V
I
N
I
32
6.1. Spolna zrelost koza
Spolna zrelost kod koza javlja se dosta rano. Veina koza spolnu zrelost dostie u
dobi od 5 do 8 mjeseci, a i kod mladih jareva se ve nakon 5. mjeseca starosti u
ejakulatima nalaze normalno razvijeni spermatozoidi. Pojedina grla mogu i ranije
postati spolno zrele ukoliko su rano dostigli viu tjelesnu masu, jer tjelesna masa
ima vei utjecaj na dostizanje spolne zrelosti od dobi grla. Stoga se preporuuje ve
u dobi od tri mjeseca starosti, razdvojiti muku i ensku jarad.
Unato ranom postizanju spolne zrelosti, mora se voditi briga da se mlade ivotinje
reproduktivno ne iskoritavaju tj, ne priputaju prije nego to osim spolne, dostignu
i fziku zrelost za razmnoavanje. Prerano priputanje tj, osjemenjavanje mladih
koza ima negativan utjecaj na njezin daljnji tjelesni razvoj, a i na ukupnu proizvod-
nju. Zato se mlade koze ne osjemenjavaju prije nego dostignu 60-75% tjelesne
mase odraslih koza, a to je obino u starosti od 8 do 12 mjeseci. Mlade jareve se ne
smije koristiti u rasplodu prije nego dosegnu minimalno 8, a intenzivno ih se smije
koristiti u rasplodu tek nakon 12 do 14 mjeseci starosti.
6.2. Uoavanje estrusa
Koze su izraeno sezonski poliestrine, pa unato tome to se one mogu tjerati
i priputati u toku cijele godine, ipak se veinom priputaju samo u odreenom
razdoblju u godini. Tako da ih se najvei broj priputa krajem ljeta i tijekom jeseni
(eventualno poetkom zime).
Estrus ili spolni ar kod koza traje obino do 24 sata, a moe trajati i due, ak do
50 sati. Estrus se kod koza vrlo lako uoava. Koza je uznemirena, esto mekee i vrti
repom, uestalo i mokri. Zaskakuje se na druge koze i doputa drugim kozama da
je zaskoe. Osim toga i na stidnici im se uoavaju promjene. Javlja se blagi otok,
crvenilo i iscjedak.
No postoje i sluajevi da pojedina grla jako slabo ispoljavaju estrus, tako da se kori-
ste jarevi probai kako bi otkrili koze koje se gone.
Ovulacija se obino dogaa pred sam kraj estrusa, pa se preporuuje kozu pripustiti
izmeu 12 i 24 sata nakon uoavanja prvih znakova estrusa. Ukoliko koristimo dvo-
kratno osjemenjavanje prvi put pripustimo kozu 12 sati, a drugi put 24 sata nakon
uoavanja prvih znakova estrusa.
6. REPRODUKCIJA KOZA
M
L
I
J
E
N
O

K
O
Z
A
R
S
T
V
O

K
R
O
Z

O
D
R
I
V
I

M
O
D
E
L

P
R
O
I
Z
V
O
D
N
J
E

U

H
E
R
C
E
G
O
V
I
N
I
33
6.3. Odabir i koritenje jarca u rasplodu
Kod odabira kvalitetnog jarca najvanija osobina mu je dakako sposobnost za raz-
mnoavanje, to podrazumijeva izraenu volju za parenjem i kvalitetnu spermu.
Jarac mora imati tipine pasminske eksterijerne karakteristike i pravilno graene
spolne organe tj. dobro izraene sekundarne spolne oznake. No, budui da jarac
svoje osobine prenosi na potomstvo, kvalitetan jarac mora imati i dobro zdravlje,
to podrazumijeva otpornost prema bolestima i sposobnost prilagoavanja razlii-
tim uvjetima uzgoja.
Osim navedenog, ovisno o cilju proizvodnje (meso ili mlijeko), vani su i podatci o
proizvodnosti jarca. Pouzdanija procjena kvalitete jarca sa gledita i njegove vanjti-
ne i proizvodnosti, dobiva se ukoliko osim podataka o vlastitoj vanjtini i proizvod-
nosti, raspolaemo i sa podatcima rasplodnjakovih predaka, srodnika ili potomaka.
Duina mogueg koritenja jarca u rasplodu ovisi o: pasmini, intenzitetu iskorita-
vanja, ishrani i zdravlju. Poeljno je da se visokokvalitetni jarevi to dulje koriste u
rasplodu, a mogui vijek iskoritavanja je od 1 do 12 godina (najee do 7 godina).
Koliina i kvaliteta sperme kod jaraca najbolja je u jesen (sezona pripusta), a s bro-
jem dnevnih skokova smanjuje se koliina i kvalitet ejakulata stoga se ne preporu-
uje priputanje jarca na skok vie od dva puta na dan.
6.4. Metode parenja koza
Divlje ili slobodno parenje najee se odvija kod ekstenzivnog naina dranja
koza. Podrazumijeva dranje koza zajedno sa jarcima u periodu parenja (jedan ja-
rac na 20 do 25 koza).
Ovakav nain parenja
nepovoljan je iz razlo-
ga to se ne moe pra-
titi koji jarac je osjeme-
nio koju kozu, pa se ne
moe znati tko je otac
jaretu.
Osim toga ne moe se
ni voditi evidencija o
broju skokova, ni o da-
tumu osjemenjavanja.
Grupno ili haremsko parenje podrazumijeva dodjeljivanje odreenoj grupi koza
jednog jarca za vrijeme parenja. Ovakav nain parenja je bolji od divljeg ili slobod-
nog, jer se poznaje otac jaradi i vei je broj osjemenjenih koza po jednom jarcu (20-
Slika 22. Slobodno parenje koze i jarca
M
L
I
J
E
N
O

K
O
Z
A
R
S
T
V
O

K
R
O
Z

O
D
R
I
V
I

M
O
D
E
L

P
R
O
I
Z
V
O
D
N
J
E

U

H
E
R
C
E
G
O
V
I
N
I
34
50), ali utroak radne snage je neto vei. Ekonominije ga je provoditi na nain da
se jarci u dodjeljenu grupu putaju ujutro i naveer, na sat-dva vremena.
Klasno parenje podrazumijeva
svrstavanje priplodnih koza u
odreene klase po proizvodno-
sti, nakon ega se svakoj klasi
dodjeli jarac iste klase, ili po mo-
gunosti bolje (jedan jarac za 30
do 50 koza). Ovakav nain pa-
renja je bolji od dva prethodno
navedena.
Individualno parenje ili skok iz ruke je nain pripusta u kojem se korist jarac
proba, koji se svako jutro uvodi u stado (prethodno opremljen keceljom kako nebi
oplodio plotkinju), kako bi otkrio koje koze se nalaze u estrusu. Plotkinja u estrusu
se priputa pod jarca koji joj se planom pripusta dodjeli. Jednom jarcu moe se do-
djeliti 30 do 50 koza. Ovakav nain pripusta je najpovoljniji, budui da se pouzdano
znaju roditelji jareta i datum pripusta. Stoga ga treba primjenjivati kad god je to
mogue, pogotovo na gospodarstvima koja proizvode rasplodna grla i vode mati-
nu evidenciju za ivotinje u uzgoju.
Umjetno osjemenjavanje na na-
im podrujima se jo uvijek ne
provodi, ali obzirom na brojne
prednosti ovakvog naina osje-
menjavanja koza, te sve veim ra-
zvojem ovakvog naina osjeme-
njavanja koza u svijetu, smatra se
da e u budunosti i kod nas imati
veliki znaaj. Sperma za umjetno
osjemenjavanje se uzima samo od
zdravih i genetski visokovrijednih jareva, a velika prednost ovakvog naina osje-
menjavanja jest da se jednim ejakulatom moe osjemeniti vei broj koza.
6.5. Gravidnost koza
Nakon oplodnje zapoinje period gravidnosti koji kod koza traje 149 dana (oko pet
mjeseci). Tokom prva tri mjeseca gravidnosti porast ploda je jako malen, ali se u
zadnja dva mjeseca jako ubrza. Visokogravidne koze su posebno osjetljive, stoga
ih treba zatititi od moguih mehanikih povreda, pretjerane hladnoe i topline,
od kie, kao i raznih uznemiravanja. Gravidnim kozama ne smijemo nuditi hladnu
Slika 24. Pribor za umjetno osjemenjavanje koza
Slika 23. Plansko parenje u boksu
M
L
I
J
E
N
O

K
O
Z
A
R
S
T
V
O

K
R
O
Z

O
D
R
I
V
I

M
O
D
E
L

P
R
O
I
Z
V
O
D
N
J
E

U

H
E
R
C
E
G
O
V
I
N
I
35
vodu, ni hranu koja je pljesniva, pokvarena ili smrznuta. Potrebni ih je smjestiti u
tople, svijetle, iste i prozrane objekte, a prostirka im treba biti ista i suha.
6.6. Jarenje i prihvat jaradi
Prvi znakovi skorog jarenja su nalijevanje vimena i pojava iscjetka iz spolnih or-
gana. Neposredno pred jarenje koza je uznemirena, izdvaja se od ostalih koza u
stadu, naizmjenino ustaje i lijee, te
prikuplja prostirku na mjestu gdje bi
se ojarila. Iako se koze prilino lako i
brzo jare, ipak je poeljna i prisutnost
ovjeka, te po potrebi pomo vlasnika
ili veterinara pri moguem oteanom
jarenju. Tek ojarenom jaretu treba se
ukloniti sluz iz nosa i usta, te ga posu-
iti guvama slame. Nakon toga, ukoli-
ko mu se pupana vrpca nije prekinula
za vrijeme poroda, treba je odsijei na
oko 5-6cm duljine i dezinfcirati. Zatim
se jare smjeta na istu i suhu prostirku. Vano je da jare u prvim satima po roe-
nju posisa kolostrum. Kolostrum (mljezivo, grualina) je prva hrana ojarena jaradi te
svojom hranjivom i zatitnom vrijednosti predstavlja glavni imbenik koji utjee na
smanjenje smrtnosti tek ojarene jaradi.
Dobro je prije nego jare pome sisati prvo mlijeko, prvo odmusti prvih nekoliko
mlazova mlijeka jer se u njima esto nalaze patogeni mikroorganizmi.
U intenzivnim uvjetima dranja plemenitih mlijenih pasmina koza u Hercegovini
prosjean indeks jarenja u stadima iznosi 2 (dvoje jaradi u leglu). Naime kod jarica
indeks jarenja iznosi 1,25, a kod odraslih koza oko 2,2. Smrtnost jaradi u fazi odgoja
se kree do 10 % te na kraju razdoblja odgoja dobijemo 1,8 uspjeno odgojenih
jaradi po jednoj kozi.
Slika 25 Koza s jariima u boksu
M
L
I
J
E
N
O

K
O
Z
A
R
S
T
V
O

K
R
O
Z

O
D
R
I
V
I

M
O
D
E
L

P
R
O
I
Z
V
O
D
N
J
E

U

H
E
R
C
E
G
O
V
I
N
I
36
7.1. imbenici koji utjeu na proizvodnju i sastav kozjeg mlijeka
Pasmina ili genotip koze za proizvodnju mlijeka je prvi i najvaniji imbenik o ko-
jem ovisi koliina i sastav proizvedenog kozjeg mlijeka. Proizvodnja mlijeka se razli-
kuje izmeu pasmina, s tim da veina pasmina koza proizvede vie mlijeka nego to
jarad mogu posisati tijekom njihovo dojnog razdoblja.
Genotip predstavlja osnovu visoke proizvodnje mlijeka i njegovog odgovarajueg
sastava, ali on u potpunosti dolazi do izraaja samo u idealnim uvjetima dranja,
kada su ostvareni i ostali (negenetski) imbenici, kao to su: hranidba, tjelesni okvir,
dob, stadij laktacije, duina laktacije, veliina legla, veliina vimena, zdravlje koze i
dr, koji utjeu na proizvodnju i sastav kozjeg mlijeka.
Hranidba koza predstavlja najvaniji negenetski imbenik o kojem ovisi proizvod-
nja mlijeka i njegov kemijski sastav. Dakle, da bi uspjeli postii visoku proizvodnju
mlijeka odgovarajueg kemijskog sastava, potrebno je hraniti koze obrokom koji
zadovoljava po koliini, kvaliteti i izbalansiranosti hranjiva. U protivnom, ako se
visokomlijene pasmine koza ne hrane ispravno, one e proizvoditi dok ne iscrpe
svoje tjelesne rezerve, nakon ega proizvodnja mlijeka naglo pada, a zdravstveno
stanje ivotinje se pome naruavati.
Tjelesni okvir ili razvijenost koze je takoer jedan od vanijih imbenika pro-
izvodnje mlijeka. Utvreno je postojanje pozitivne korelacije izmeu tjelesne
mase i mlijenosti koza, to je i razumljivo obzirom da koze veeg tjelesnog okvira
imaju i razvijeniji probavni sistem, pa s tim i vee mogunosti konzumacije i isko-
ritavanja voluminoznih i ostalih krmiva, to se pozitivno odraava na proizvodnju
mlijeka.
Dob koze ima veliki utjecaj na proizvodnju mlijeka i njegov kemijski sastav. Ovdje
je vano naznaiti da je za ukupnu proizvodnju mlijeka jako vana dob kod prvog
pripusta. Koze se ne smiju pripustiti prerano dok nisu fziki spremne za dodat-
no optereenje, ali i ne prekasno. Vezano za redoslijed laktacije, utvreno je da se
proizvodnja mlijeka poveava do etvrte, ponekad i do este laktacije, nakon ega
poinje stagnirati, te da koze maksimalnu mlijenost postiu u dobi izmeu 4. i 8.
godine ivota.
Stadij laktacije je takoer od velikog utjecaja na koliinu i sastav proizvedenog
mlijeka. Sadraj bjelanevina i masti je visok u kolostrumu i u mlijeku na poetku
7. PROIZVODNJA MLIJEKA
M
L
I
J
E
N
O

K
O
Z
A
R
S
T
V
O

K
R
O
Z

O
D
R
I
V
I

M
O
D
E
L

P
R
O
I
Z
V
O
D
N
J
E

U

H
E
R
C
E
G
O
V
I
N
I
37
laktacije. Sredinom laktacije se njihov sadraj znaajno smanjuje, da bi se prema
kraju laktacije njihov sadraj ponovno poveao dok se koliina proizvedenog mli-
jeka znaajno smanjuje. Trajanjem laktacije poveava se i sadraj mineralnih tvari u
kozjem mlijeku.
Duina laktacije je u pozitivnoj korelaciji sa ukupnom proizvodnjom mlijeka, tj. to
je trajanje laktacije due, to e ukupna proizvodnja mlijeka biti vea. Osim genotipa,
duina laktacije je pod jakim utjecajem i brojnih negenetskih imbenika. Pasmine
koza za proizvodnju mlijeka imaju prilino irok raspon trajanja laktacije, kree se
izmeu 200 i 300 dana. Smatra se da su tako velike razlike trajanja laktacije kod
koza vie izazvane negenetskim imbenicima (prvenstveno hranidbom), nego to
su pod utjecajem genotipa.
Graf 1. i 2. Standardne laktacijske krivulje za mlijene pasmine koza
Uz optimalne uvjete dranja i hranidbe na podruju Hercegovine u intenzivnom
uzgoju prosjena koza plemenite pasmine u prvoj laktaciji moe proizvesti do 500
kg mlijeka, a u narednim laktacijama do 610 kg mlijeka. Prosjena duina laktacije
na naem podruju se kree od 200 260 dana. (Izvor: Federalni agromediteranski
zavod Mostar)
M
L
I
J
E
N
O

K
O
Z
A
R
S
T
V
O

K
R
O
Z

O
D
R
I
V
I

M
O
D
E
L

P
R
O
I
Z
V
O
D
N
J
E

U

H
E
R
C
E
G
O
V
I
N
I
38
Oblik i veliina vimena, u proizvodnji mlijeka poeljno je da
je vime veliko, dobro vezano za trbuh, mekano, pravilno razvi-
jeno i prilagoeno strojnoj munji. Kod koza koje imaju visoku
proizvodnju mlijeka vime treba biti veliko i iroko kad je puno
(prije munje), a mnogo manje kad je prazno (nakon munje).
Veliina legla takoer ima utjecaja na koliinu proizvedenog
mlijeka. Koze koje imaju vie jaradi u leglu proizvode vie mli-
jeka od onih koje imaju samo jedno jare. Takoer im laktacija
dulje traje, te imaju viu ukupnu proizvodnju mlijene masti od koza s jednim jare-
tom u leglu.
Sezona jarenja utjee na koliinu proizve-
denog mlijeka, na nain da koze ojarene
ranije (od listopada do sijenja) imaju znat-
no dulju laktaciju, te proizvedu znatno vie
mlijeka (mlijene pasmine i do 200 kg vie),
nego koze koje se ojare u proljee.

Temperatura zraka, visokomlijene pa-
smine koza na nisku temperaturu zraka re-
agiraju smanjenom proizvodnjom mlijeka.
Pri temperaturi od 5 C resorpcija glukoze
u mlijenoj lijezdi se smanji za 70% u odnosu na resorpciju pri optimalnoj tempera-
turi od 20C, a samim time se smanjuje stvaranje mlijenog eera (laktoze) i dolazi
do smanjenja sekrecije mlijeka.
7.2. Tehnoloki proces proizvodnje mlijeka
U uvjetima intenzivnog uzgoja koza u odrivom modelu na naem podruju, oe-
kivano trajanje laktacije iznosi 260 dana. Stoga bi tehnoloki proces proizvodnje
kozjeg mlijeka podijelili ovako:
Suhostaj (105 dana)
Porod i dojenje jaradi (45 dana preporueno) + izmuzivanje vikova mlijeka
Proizvodnja mlijeka za prodaju (215 dana)
Ako uzmemo u obzir prosjenu proizvodnju mlijeka od 610 litara po laktaciji, za
odgoj 2 jaradi utroi se 80 litra te za prodaju preostaje 530 litara mlijeka.
Suhostaj kod koza zapoinje minimalno 60 dana prije jarenja (u naem modelu 105
dana) i predstavlja period u kome se koze pripremaju za nadolazeu proizvodnju
mlijeka. Tijekom suhostaja odvija se najintenzivniji rast ploda, a mlijena lijezda
zajedno sa cijelim organizmom se fzioloki priprema za laktaciju. U ovom periodu
Slika 26. Pravilno
graeno vime
Slika 27. Sanska koza sa dvoje jaradi
M
L
I
J
E
N
O

K
O
Z
A
R
S
T
V
O

K
R
O
Z

O
D
R
I
V
I

M
O
D
E
L

P
R
O
I
Z
V
O
D
N
J
E

U

H
E
R
C
E
G
O
V
I
N
I
39
je jako vano uskladiti koliinski i kvalitetom obroke visokobreih koza, tako da uz
voluminoznu krmu kozama treba davati i minimum koncentriranih krmiva. Vezano
za to jarad e biti otpornija i vee porodne mase, a i same koze kondicijski spremnije
za nadolazeu proizvodnju, to naposljetku rezultira i viom proizvodnjom mlijeka.
Porod tj, jarenje je najvaniji dio proizvodnje mlijeka, jer porod je ustvari uvjet pro-
izvodnje mlijeka, stoga uzgajiva mora voditi brigu da ono bude organizirano u
odgovarajuim uvjetima. Vezano za porod, vaan je i period nakon jarenja tzv, puer-
perij, kada se ojarenoj kozi maternica vraa u prvobitno stanje, a traje oko 25 do 45
dana nakon jarenja. Puerperij je vaan jer tijekom puerperija i kratko vrijeme posle
puerperija, do oko 50 dana nakon poroda, razvija se proizvodnja mlijeka do vrha
(postizanje vieg vrha laktacijske krivulje znai i viu proizvodnju mlijeka). Stoga je
potrebno kozi u tom periodu omoguiti posebnu njegu, hranidbu, higijenu i brigu.
Jarenjem dakle zapoinje proizvodnja mlijeka. Na samom poetku laktacije mlijeko
se koristi za ishranu jaradi, kojima je mlijeko osnovna hrana, a tijekom prva 2-3 tjed-
na ivota i jedina hrana.
VANO: Tijekom prvih 45 dana, u vrijeme kad jarad ne mogu po-
sisati sve mlijeko koje koza proizvede, potrebno je najmanje jed-
nom dnevno prekontrolirati vimena ojarenih koza, a po potrebi
ih i izmusti kako bi se sprijeile eventualne upale te ouvalo vime
(najlake na izmuzitu).
U sustavima proizvodnje kozjeg mlijeka vano je odvojiti jarad od majki to ranije,
da bi se to je mogue vie mlijeka iskoristilo za prodaju. Stoga se u ishranu jaradi
uz majino mlijeko to ranije nastoji uvesti dohrana koncentriranim i voluminoznim
krmivima (postupan prelazak jaradi sa hranidbe mlijekom na hranidbu vrstim kr-
mivima). Da bi se to postiglo potrebno je ve 10. dana posle jarenja, uz osnovnu
ishranu mlijekom ponuditi jaradi visokokvalitetno livadno sijeno, a nakon 15. dana
i koncentrat. Time se potie to raniji poetak razvoja predeludaca jaradi, te njihov
postepeni prelazak sa ishrane mlijekom na ishranu krutom hranom, kao to je ve
opisano u poglavlju ishrana jaradi.
M
L
I
J
E
N
O

K
O
Z
A
R
S
T
V
O

K
R
O
Z

O
D
R
I
V
I

M
O
D
E
L

P
R
O
I
Z
V
O
D
N
J
E

U

H
E
R
C
E
G
O
V
I
N
I
40
8.1. Kemijski sastav kozjeg mlijeka
Iako je sastav kozjeg mlijeka dosta je slian sastavu kravljeg mlijeka, ono ipak ima
svoje osobitosti po kojima se razlikuje od kravljeg mlijeka, ali i od mlijeka ostalih
vrsta ivotinja.
Tablica 12. Kemijski sastav kozjeg, kravljeg i ovjeg mlijeka
Kemijski sastojak Kozje mlijeko Kravlje mlijeko Ovje mlijeko
Voda 88,7 87,4 80,99
Suha tvar 11,3 12,6 19,01
Bezmasna suha tvar 8,0 8,5 11,19
Mast 3,3 3,9 7,71
Bjelanevine 2,9 3,3 5,92
Laktoza 4,4 4,7 4,55
Pepeo 0,7 0,8 0,8
Izvor: Mio, B., Vesna, Pavi. (2002.): Kozarstvo
U tablici 12, prikazane su prosjene vrijednosti kemijskog sastava kozjeg, kravljeg i
ovjeg mlijeka. Kemijskim sastavom kozje mlijeko je dosta slino kravljem, a sadri
znatno manje suhe tvari, masti i pepela nego ovje mlijeko.
Vano je napomenuti da se sastav kozjeg mlijeka znaajno mijenja ovisno o imbe-
nicima koji na njega utjeu. Prvenstveno su to pasmina i hranidba, zatim redoslijed
i stadij laktacije, godinje doba, zdravlje ivotinje i dr. Stoga se nerijetko u razliitim
literaturama mogu nai i razliiti podatci kemijskog sastava kozjeg mlijeka.
Proteini (bjelanevine)
Proteini su, za razliku od masti, mnogo manje varijabilan sastojak mlijeka. Kozje
mlijeko je malo siromanije bjelanevinama od kravljeg, te sadri od 2,5 do 3,8%
bjelanevina. Proteini kozjeg mlijeka su probavljiviji od proteina kravljeg mlijeka tj,
koliina aminokiselina koje ostaju u organizmu nakon probave je vei. Naime, iako
je bioloka vrijednost ova dva mlijeka priblino jednaka, ipak prouavanja amino-
kiselina su pokazale da kozje mlijeko sadri neto viu koliinu slobodnih amino-
kiselina, a osobito slobodnih esencijalnih aminokiselina zbog ega kozje mlijeko i
proizvodi od kozjeg mlijeka imaju viu probavljivu vrijednost.
U proizvodnji sira, kozje mlijeko daje manje prinose sira u odnosu na kravlje, jer ono
sadri neto manje koagulirajuih bjelanevina, nego to ih sadri kravlje mlijeko.
8. OSOBINE KOZJEG MLIJEKA
M
L
I
J
E
N
O

K
O
Z
A
R
S
T
V
O

K
R
O
Z

O
D
R
I
V
I

M
O
D
E
L

P
R
O
I
Z
V
O
D
N
J
E

U

H
E
R
C
E
G
O
V
I
N
I
41
Mlijena mast
Sadraj mlijene masti u mlijeku je jako promjenjiv, kree se od 2,5 do 6%, stoga
je mlijena mast jako varijabilan sastojak mlijeka. Mlijena mast utjee na ugodan
okus mlijeka, te na aromu, konzistenciju i teksturu mlijenih proizvoda. Iako je po
koliini mlijene masti, kozje mlijeko jako sline kravljem, ipak meu njima postoji
znaajna razlika u strukturi globula mlijene masti, te u njihovoj veliini i raspreno-
sti u mlijeku.
Mast kozjeg mlijeka sadri visok udio niih masnih kiselina, ak do 20%, u odnosu
na kravlje koje sadri tek 12% niih masnih kiselina. Posebno se istie razlika u
sadraju kapronske kiseline, koja kozjem mlijeku uvelike daje kozji miris. Manje
globule mlijene masti omoguavaju njihovu bolju rasprenost u mlijeku, pa osi-
guravaju i bolju homogenost kozjeg mlijeka u odnosu na kravlje, ali je zbog toga
nepovoljnije za proizvodnju maslaca jer se mlijena mast tee obire pa gubitci
mogu iznositi do 20 %.
Laktoza
Lakoza ili mlijeni eer, osnovni je ugljikohidrat kozjeg mlijeka. Laktoza je disaharid
koji se sastoji od glukoze i galaktoze, s tim da je glukoza glavni izvor za stvaranje
laktoze u mlijeku. Laktoza daje blago slatkast okus mlijeku. Variranje koliine lakto-
ze u kozjem mlijeku tijekom laktacije ima suprotan tijek od variranja koliine masti
i bjelanevina. Trajanjem laktacije koliina laktoze se poveava, ali poveavanje je
dosta lagano. Naime, koliina laktoze tijekom laktacije dosta je stabilna i kree se u
prosjeku od 4,3 do 4,8%.
Laktoza je vaan izvor energije za aktivnost mikroorganizama mlijeka, osobito mli-
jeno-kiselinskih, koji fermentiraju laktozu u mlijenu kiselinu. Fermentacijom dio
laktoze (23-30%) prelazi u mlijenu kiselinu, tako da se proizvodnja svih fermentira-
nih mlijenih proizvoda zasniva na fermentaciji laktoze.
8.2. Fizikalne osobine kozjeg mlijeka
Sastojci kozjeg mlijeka i njihovi meusobni odnosi odreuju fzikalne osobine mli-
jeka, tako da se svaka promjena u kemijskom sastavu mlijeka izravno odraava na
njegove fzikalne osobine.
Gustoa je dosta promjenjiv fzikalni parametar kozjeg mlijeka. Promjenjivost gu-
stoe proistjee iz promjenjivosti sadraja mlijene masti, jer masnije mlijeko ima
veu gustou i obrnuto. Gustoa kozjeg mlijeka varira od 1,026 do 1.042 g/cm3.
Kiselost kozjeg mlijeka se kree od 6,5 do 8,0 SH. Razlikuje se prirodna kiselost, koja
potjee od prirodnih sastojaka mlijeka i naknadna kiselost koja je nastaje djelova-
njem mikroorganizama u mlijeku, a njihov spoj ini ukupnu kiselost mlijeka. Najniu
kiselost kozje mlijeko ima sredinom, a najviu krajem laktacije. Osnovne puferne
M
L
I
J
E
N
O

K
O
Z
A
R
S
T
V
O

K
R
O
Z

O
D
R
I
V
I

M
O
D
E
L

P
R
O
I
Z
V
O
D
N
J
E

U

H
E
R
C
E
G
O
V
I
N
I
42
sastojke kozjeg mlijeka ine bjelanevine, citrati i fosfati. Osim toga, kiselost je pod
izravnim utjecajem okolia (osobito klime) i higijenskih uvjeta proizvodnje.
Aktivna kiselost (Ph) kozjeg mlijeka normalno se kree od 6,4 do 6,7.
Toka ledita esto koristi kao pokazatelj kakvoe mlijeka i za provjeravanje da li
je u mlijeko dodata voda. Toka ledita kozjeg mlijeka takoer nije stalna veliina, a
mijenja se ovisno od pasmine, hranidbe, stadija laktacije i dr. Veina autora navodi
da toka ledita kozjeg mlijeka iznosi -0,58C, a ne smije biti nia od -0,54C.
Energetska vrijednost 100g kozjeg mlijeka iznosi oko 69 kcal ili 288 KJ (kravlje mli-
jeko u 100g sadri oko 61 kcal ili 257 KJ).
8.3. Somatske stanice
Somatske stanice u kozjem mlijeku potjeu iz krvi i tkiva vimena, a sainjavaju ih
neutrofli (polimorfonuklearni leukociti), limfociti i epitelne stanice. Broj somatskih
stanica u kozjem mlijeku znatno varira, ovisno o stadiju i redoslijedu laktacije, sta-
rosti koze, pasmini, individualnosti koze, nepravilnoj munji i to je dosta vano in-
fekcije vimena. Ipak kod utvrivanja upale vimena tj. mastitisa na osnovu broja
somatskih stanica kod koza ipak treba biti oprezniji.
Utvrivanje mastitisa kod koza temelji se prvenstveno na klinikim simptomima
upale vimena, a utvrivanje subklinikih infekcija vimena temelji se na izolaciji pa-
togenih mikroorganizama iz mlijeka. Naime, za kravlje mlijeko utvrena je gornja
granica od 400 000 SS/ml, iznad koje se smatra da je dolo do pojave subklinikog
mastitisa. Kod neinfciranih koza broj somatskih stanica u mlijeku mnogo je vei
nego kod krava, tako da broj somatskih stanica u ml (SS/ml) mlijeka zdravih koza
varira od 360 000 do vie od 1 000 000, no smatra se da u kozjem mlijeku ne bi tre-
balo biti vie od 1 000 000 SS/ml. Obzirom da je kod koza proizvodnja mlijeka esto
sezonskog karaktera, naroito ako se doputa prirodno osjemenjavanje, tekoe se
javljaju u jesen. Tada su koze pri kraju laktacije kada je broj somatskih stanica u mli-
jeku vii. Inae veliki broj somatskih stanica u mlijeku utjee na smanjenje koliine
mlijeka, mijenja kemijski sastav, te fzikalne i preradbene osobine mlijeka.
8.4. Okus i miris kozjeg mlijeka
esto se za kozje mlijeko naglaava, kako ima neprijatan okus i miris. Iako kozje mli-
jeko ustvari ima karakteristian tzv. kozji okus i miris, ipak svjee pomuzeno kozje
mlijeko s kojim se pravilno i higijenski postupa, ne odstupa znaajno po okusu i
mirisu od kravljeg mlijeka.
Specifan okus kozjeg mlijeka potjee od slobodnih kratkolananih masnih kise-
lina, a do izraenijeg nepoeljnog okusa moe doi tijekom nepravilnog postupka
pri manipulaciji kozjim mlijekom od munje do fnaliziranja proizvoda. Ustvari mli-
jena mast kozjeg mlijeka sadri vii udio masnih kiselina jakog mirisa (kaprilna,
M
L
I
J
E
N
O

K
O
Z
A
R
S
T
V
O

K
R
O
Z

O
D
R
I
V
I

M
O
D
E
L

P
R
O
I
Z
V
O
D
N
J
E

U

H
E
R
C
E
G
O
V
I
N
I
43
kaprinska i kapronska), ali te masne kiseline tijekom pravilnog postupanja s mlije-
kom ostaju vezane u globulama mlijene masti. Masne globule kozjeg mlijeka ima-
ju dosta krhke membrane koje se pri nepravilnom postupku s kozjim mlijekom lako
otete. U nepravilne postupke obrade koji nepovoljno utjeu na miris i okus ubra-
jamo nepravilnu opremu i rukovanje (neista oprema, oksidacija na izlazu iz cijevi
za transport i dr.), sporo hlaenje mlijeka, mijenjanje temperature mlijeka tijekom
uvanja, dodavanje toplog mlijeka u hladno mlijeko koje se uva, neodgovarajua
temperatura u transportu i dr. Pri takvim nepravilnim postupcima s mlijekom dolazi
do oslobaanja enzima koji dovode do razgradnje globula mlijene masti, ime se
masne kiseline jakog mirisa oslobaaju od veze u gliceridima i uzrokuju razvoj ka-
rakteristinog okusa i mirisa.
Na stvaranje suokusa u mlijeku utjee i stona hrana loije kvalitete, fziologija mu-
zne ivotinje ( kolostrum, kasna laktacija) i mirisi okoline.
8.5. Zdravstvena i prehrambena vrijednost kozjeg mlijeka
Kozje mlijeko je odlian izvor kalcija i aminokiseline triptofana, osim toga predstav-
lja i dobar izvor proteina, fosfora, vitamina B2 i kalija.
S gledita zdravstvene i prehrambene vrijednosti kozjeg mlijeka nezaobilazno je
napomenuti to da mnogi ljudi koji ne podnose kravlje mlijeko (javljanje alergije),
mogu konzumirati kozje mlijeko bez ikakvih problema. (Boani, R., i sur. 2002.)
Smatra se da ak do 40% osoba koje su alergine na kravlje mlijeko, podnose kozje
mlijeko, a istraivanjima je utvreno i to da samo jedno od stotinu djece koja su
alergina na kravlje mlijeko, ne podnosi niti kozje. Iako jo uvijek nije upotpunosti
utvren razlog tome, smatra se da su takve osobe osjetljive na pojedine proteine
specifne za kravlje mlijeko. Osim toga kratki lanci masnih kiselina daju mlijenoj
masti kozjeg mlijeka laku probavljivost i brzo oksidiraju, a mlijena mast opskrbljuje
organizam esencijalnim masnim kiselinama i vitaminima topljivim u masti (A, D, E i
K). Koliina pojedinih vitamina sadranih u litri mlijeka gotovo je dovoljna za pod-
mirenje dnevnih potreba ovjeka za odreenim vitaminom. Kozje mlijeko sadri
vie vitamina A od kravljeg mlijeka. U kozjem mlijeku je sav karoten konvertiran u
vitamin A, zbog ega kozje mlijeko ima svoju karakteristinu vrlo bijelu boju.
Kozje mlijeko sadri i manje kolesterola nego to ga sadri kravlje mlijeko.
Mlijena mast kozjeg mlijeka, u odnosu na kravlje, razlikuje se u zasienosti i duljini
lanaca masnih kiselina, to takoer ima veliku prehrambenu vrijednost. Naime, ko-
zje mlijeko je lake probavljivo od kravljeg mlijeka, iz razloga to su masne globule
kozjeg mlijeka manje i ima ih vie, tako da je ukupna masna povrina vea pa ih
lipaze u crijevima lake razgrauju. (Boani, R., i sur. 2002.)
Zdravstvena vanost masnog sastava kozjeg mlijeka ogleda se u njegovoj prirod-
noj homogenizaciji. Naime, manje globule mlijene masti kod kozjeg mlijeka bolje
M
L
I
J
E
N
O

K
O
Z
A
R
S
T
V
O

K
R
O
Z

O
D
R
I
V
I

M
O
D
E
L

P
R
O
I
Z
V
O
D
N
J
E

U

H
E
R
C
E
G
O
V
I
N
I
44
su rasprene i zadravaju homogen sastav mlijeka bez provoenja umjetne homo-
genizacije. Za razliku od toga kod kravljeg mlijeka mlijena mast ima tendenciju
izdvajanja na povrinu, pa se stalan homogen sastav moe postii samo umjetnom
homogenizacijom, ime se nasilno lome masne globule. Time se oslobaa enzim
ksantin-oksidaza, koji u krvotoku moe prouzroiti oteenja, a to potie oslobaa-
nje kolesterola te nastajanje arteroskleroze.
To se ne moe dogoditi konzumiranjem kozjeg ili prirodnog (nehomogeniziranog)
kravljeg mlijeka. Jo ako uzmemo u obzir to da je kozje mlijeko dobar izvor kalija,
koji je jako vaan mineral za odravanje normalnog krvnog tlaka i funkcije srca, vi-
dimo da konzumiranje kozjeg mlijeka moe pomoi i u prevenciji visokog tlaka i
arteroskleroze. (Boani, R., i sur. 2002.)
Kozje mlijeko je odlian izvor biorazgradivog kalcija, fosfora, magnezija i eljeza,
koje takoer sadri u veim koliinama u odnosu na kravlje. Tako je npr. koliina
kalcija sadrana u litri kozjeg mlijeka sasvim dovoljna za podmirenje dnevnih potre-
ba ovjeka za kalcijem. Kozje mlijeko sadri veu koliinu mineralnih tvari od krav-
ljeg mlijeka. Posebice sadri vie kalija i klorida, iz tog razloga je njegov okus blago
slan. Krajem laktacije mlijeko sadri vie mineralnih tvari pa je navedena slanost
izraenija. Sadraj mineralnih tvari u kozjem mlijeku dosta je promjenjiv, a ovisi
prvenstveno o pasmini i hranidbi, zatim o stadiju laktacije i dr. Ukoliko se ivoti-
njama u obroku ne osigura dovoljno odreenih mineralnih tvari, osobito kalcija
i fosfora, one e te nedostatke podmirivati iz tjelesnih rezervi. Iz tih razloga, dulji
nedostatak pojedinih mineralnih tvari u obroku moe se odraziti negativno na
zdravstveno stanje ivotinje.
Zbog svoje lake probavljivosti kozje mlijeko moe pomoi osobama koje pate od
bolesti probavnog sistema kao to su ir na eludcu, kronini zatvor, nedostatka
apetita kod djece, hemeroida. Takoer je preporuljivo konzumirati kozje mlijeko i
kod bolesti dinih organa kao to su alergini bronhitis, astma i dr. Kozje mlijeko kao
namirnica pomae i pri jaanju imuniteta. Kapronska, kaprilna i kaprinska kiselina,
koje ine oko 20% masnih kiselina kozjeg mlijeka (6% kod kravljeg), koriste se u tre-
tmanima malapsorpcije, intestinalnih poremeaja, sranih bolesti, cistinih fbroza i
unih kamenaca, a vane su i u prehrani prerano roene dojenadi. Kozje mlijeko
sadri i manju koliinu orotske kiseline, koja je znaajna u prevenciji sindroma ma-
sne jetre. (Boani, R., i sur. 2002.) Za zdravstvenu vrijednost kozjeg mlijeka zasluan
je i visoki udjel proteina, neproteinskog duika i fosfata, zahvaljujui emu kozje
mlijeko ima vii puferski kapacitet. Tako da vea pH-vrijednost u odnosu na kravlje
pomae osobama koje pate od vika kiseline.
Ipak vano je rei da kozje mlijeko nije neki udotvoran lijek koji e sam rijeiti
navedene zdravstvene probleme, ali s obzirom na njegov povoljan uinak dobro
ga je konzumirati kao prirodnu prevenciju i pomo u lijeenju istih.
M
L
I
J
E
N
O

K
O
Z
A
R
S
T
V
O

K
R
O
Z

O
D
R
I
V
I

M
O
D
E
L

P
R
O
I
Z
V
O
D
N
J
E

U

H
E
R
C
E
G
O
V
I
N
I
45
Higijena je nezaobilazan imbenik uspjene proizvodnje kozjeg mlijeka. Higijena
munje, ali i dranja ivotinja, ima veliki utjecaj na kvalitetu mlijeka. Kozje mlijeko,
ukoliko potjee od zdrave ivotinje, je sterilno te se oneiava naknadno. Stoga je
neophodno provoditi razne postupke ienja i dezinfekcije u svrhu smanjenja one-
ienja vimena, ali i higijene u staji, higijene pribora i prostora za munju, te istoe
ruku muzaa. Odravanje odgovarajuih higijenskih uvjeta osim to onemogua-
vaju oneienje mlijeka, takoer su i najvanija preventivna mjera za spreavanje
razvoja bolesti vimena. Higijena je dakle skup postupaka koji se redovito moraju
provoditi da bi se dobilo mlijeko propisane kakvoe.
Munja koza moe biti runa
i strojna. Runa se koristi kod
dranja malog broja ivotinja,
no kod veih uzgoja, pogoto-
vo ako se radi o 100, 200, i vie
ivotinja, ekonomski je oprav-
danije prakticiranje strojne
munje, a da bi se muzilica
isplatila proizvoa mora dr-
ati minimalno 10 koza. Stroj-
na munja je puno bra, laka
i sa stajalita higijene je po-
voljnija od rune munje.
Prije munje potrebno je dobro oistiti vime. Nakon suhog ienja kojim se ukla-
njaju vee neistoe slijedi vlano ienje vimena. Vlano ienje vimena podra-
zumijeva pranje sisa i vimena istom i toplom vodom (40C), u kojoj se nalazi neko
od dezinfcijensa. Nakon zavrenog vlanog ienja potrebno je vime i sise posuiti
istom i suhom krpom ili jo bolje papirnatim ubrusima koji se jednokratno koriste
te nakon uporabe bacaju.
Ruke muzaa moraju biti temeljito oprane vodom i sapunom, a nokti moraju biti
kratko podrezani. Prije same munje potrebno je izmasirati vime, kako bi se stimuli-
rao neurohormonalni refeks kojim se otputa hormon oksitocin koji uzrokuje sekre-
ciju (otputanje) mlijeka. Djelovanje oksitocina traje do 10 minuta. U tom vremenu
ivotinja se mora pomusti. Prije poetka munje kozama se moe dati koncentrira-
na hrana koju konzumiraju u toku munje, ime se muzau olakava munja.
9. HIGIJENA I TEHNIKA MUNJE
Slika 28. Koze u izmuzitu
M
L
I
J
E
N
O

K
O
Z
A
R
S
T
V
O

K
R
O
Z

O
D
R
I
V
I

M
O
D
E
L

P
R
O
I
Z
V
O
D
N
J
E

U

H
E
R
C
E
G
O
V
I
N
I
46
Prve mlazove mlijeka potrebno je odbaciti, tako da se oni izmuzuju u posebne po-
sude, ne na pod. Samo izmuzivanje se mora pravilno provesti, to prvenstveno zna-
i da izmuzivanje mora biti brzo i potpuno. Stoga je nakon strojne munje potrebno
runo izmusti jo eventualno zaostalog mlijeka. Nakon zavrene munje poeljno je
sise koze ponovno oprati i dezinfcirati.
Pribor za munju se mora odmah nakon uporabe mora temeljito oprati. Kvalitetne
muzilice nainjene su od aluminija ili emajliranog lima, tako da su trajnije, lake se
peru i dezinfciraju. Postupak pranja zapoinje predpranjem hladnom do mlakom
vodom 30 C. Zatim slijedi pranje otopinom vode s detergentom, temperature 60C
i uklanjanje ostataka mlijeka etkama. Nakon toga slijedi ispiranje istom hladnom
vodom uz dodatak sredstva za dezinfekciju. Oprani pribor za munju uskladitava
se u posebnoj prostoriji, s tim da se objesi kako bi se iz njega iscijedila voda.
Na kvalitetu mlijeka utjee i postupak s mlijekom nakon munje. Mlijeko se posle
munje treba procijediti kako bi se uklonile grube neistoe. Zatim obzirom da se
mikroorganizmi koji su dospjeli u toplo mlijeko jako brzo razmnoavaju, mlijeko se
mora to prije nakon munje ohladiti na temperaturu od 4C, i na niskoj temperaturi
uvati sve do isporuke.
Pomuzeno mlijeko uva se u laktofrizima, a laktofriz se zajedno sa ostalom opre-
mom koja se koristi u munji treba nalaziti u zasebnoj prostoriji.
Slika 29. Laktofriz
M
L
I
J
E
N
O

K
O
Z
A
R
S
T
V
O

K
R
O
Z

O
D
R
I
V
I

M
O
D
E
L

P
R
O
I
Z
V
O
D
N
J
E

U

H
E
R
C
E
G
O
V
I
N
I
47
Kozje mlijeko, osim to se kao svjee koristi za potronju, takoer se prerauje u
brojne mlijene proizvode, od kojih je najvaniji sir. Proizvodnja sira najee se te-
melji na tradicionalnim nainima proizvodnje sa originalnim i uvrijeenim receptu-
rama, koje rezultiraju nastankom brojnih vrsta autohtonih kozjih sireva karakteri-
stinih za odreena podruja. Na naem podruju najee se proizvodi polutvrdi
(tvrdi) kozji sir i kozji sir iz mijeha.
Smatra se da danas u svijetu postoji na stotine razliitih vrsta kozjih sireva.
Sama proizvodnja kozjeg sira suoena je s brojnim potekoama. Obzirom na sezo-
nalnost proizvodnje kozjeg mlijeka, te injenicu da se veina mlijenih koza nalazi
u istoj fazi laktacije u odreeno doba godine, oteano je postizanje proizvodnje sira
ujednaenog sastava. Tokom laktacije dolazi do velikih promjena u sastavu kozjeg
mlijeka, to se osobito odnosi na udio masti i proteina, pa se proizvoai moraju
sluiti mlijenom mau i nemasnim prahom kozjeg mlijeka kako bi odravali ujed-
naen sastav proizvedenog sira.
Kod izrade kozjih sireva postoji i mogunost prethodnog mijeanja kozjeg mlijeka
sa mlijekom neke druge vrste ivotinja, kako bi se dobile posebne vrste sira. To se
esto i primjenjuje u praksi, a na naim podrujima najee se mijea sa kravljim
mlijekom.
Kozje mlijeko u odnosu na kravlje, u proizvodnji sira formira manje vrst gel, sa sit-
nijim i njenijim pahuljicama grua, te je i proizvedena koliina kozjeg sira manja.
Tako da kozje mlijeko ima neto niu prikladnost za proizvodnju sira od kravljeg
mlijeka, to se pripisuje razliitim odnosima osnovnih sastojaka proteina u kozjem
mlijeku u usporedbi s kravljim.
Sporedni proizvod koji nastaje prilikom proizvodnje sira je sirutka. Sirutka zahvalju-
jui visokom udjelu albumina, predstavlja izvor proteina visoke bioloke vrijednosti.
Obzirom da ima veliku prehrambenu vrijednost, esto se koristi u prehrani tijekom
oporavka od operacija, a preporuuje se i konzumirati je za oporavak od bilo kakvih
iscrpljujuih situacija za organizam.
Kao to je ve navedeno, osim za preradu u sir, kozje mlijeko se moe koristiti i za
proizvodnju brojnih drugih preraevina, kao to su: maslac, vrhnje, fermentirani
mlijeni napitci (jogurt, kefr, fermentirano bifdo mlijeko) i drugi proizvodi. Maslac,
ukoliko je pravilno proizveden, po mirisu i okusu ne razlikuje se od maslaca kravljeg
mlijeka, razlikuje se tek po karakteristino bjeljoj boji. Obzirom na povoljan sastav
masnih kiselina, kozje mlijeko ima dobre predispozicije za proizvodnju maslaca.
Oteavajui imbenik u proizvodnji maslaca od kozjeg mlijeka jesu manje globule
mlijene masti koje oteavaju obiranje, pa je tehnoloki postupak proizvodnje ma-
slaca od kozjeg mlijeka kompliciraniji od istog za kravlje.
10. PRERADBENE OSOBINE I PROIZVODI
OD KOZJEG MLIJEKA
M
L
I
J
E
N
O

K
O
Z
A
R
S
T
V
O

K
R
O
Z

O
D
R
I
V
I

M
O
D
E
L

P
R
O
I
Z
V
O
D
N
J
E

U

H
E
R
C
E
G
O
V
I
N
I
48
Po opoj defniciji sir predstavlja svjei ili zreli proizvod koji je nastao koagulacijom
mlijeka uz izdvajanje sirutke. Svrstava se u najstarije mlijene proizvode, a zahvaljujui
bogatstvu sastojaka i njihovoj velikoj hranjivoj vrijednosti, sir se irom svijeta cijeni
kao visokokvalitetna namirnica. Osim toga, ako uzmemo u obzir cijenu koju kozji sire-
vi postiu danas na tritu vidimo da, naravno uz adekvatnu tehnologiju proizvodnje,
kozji sir ostvaruje i veu ekonomsku dobit od kozjeg mlijeka. Obzirom da je proizvod-
nja kozjeg mlijeka jo uvijek dosta niska, kozje mlijeko se danas proizvodi i prerauje
u uim podrujima nae zemlje i u ogranienim koliinama, nego to je to sluaj kod
kravljeg mlijeka. Stoga se i esto puta u proizvodnji kozjeg sira kozje mlijeko mijea sa
kravljim, a u ovakvom mijeanju najei omjer kozjeg i kravljeg mlijeka je 1 : 1.
11.1. Kozji sir iz mijeha
Kozji sir iz mijeha je autohtoni hercegovaki sir koji se moe proizvesti iskljuivo
od kozjeg ili ee od mjeavine kozjeg i kravljeg mlijeka. Spada u grupu tvrdih ili
polutvrdih punomasnih sireva, a proizvodi se na slijedei nain:
Sirovina: Svjee neobrano kozje mlijeko (ili mjeavina kozjeg i kravljeg mlijeka u
omjeru 1 : 1), profltrirano radi uklanjanja neistoa.
Toplinska obrada mlijeka: Oslobaanje mlijeka od tetnih bakterija postie se toplin-
skom obradom mlijeka. Pri tome se najee koristi pasterizacija (72C u trajanju od 15
sekundi), a u novije vrijeme se sve vie koristi tretman visokim tlakom. Toplinsku obradu
nije neophodno obaviti, ali se preporuuje zbog zdravstvene ispravnosti mlijeka, odno-
sno sira. Povoljan uinak toplinske obrade mlijeka jest i zadravanje oko 50% proteina
sirutke, ime se poveava randman u sirarstvu, tj. poveava se prinos sira.
Zakiseljavanje (predzrenje) mlijeka: Kiselost
mlijeka potrebna za sirenje moe se postii pri-
putanjem mlijeka prirodnom zrenju (zakise-
ljavanju) ili dodavanjem starter (istih) kultura
(odabrane bakterije proizvoai kiseline). Da-
nas se u proizvodnji sira redovito koriste starter
kulture i to bakterije mlijene kiseline.
Temperatura mlijeka pri dodavanju starter kul-
ture treba biti 30C (ukoliko se provodila paste-
11. TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE
AUTOHTONIH HERCEGOVAKIH
KOZJIH SIREVA
Slika 30. Mijeanje mlijeka nakon
dodavanja starter kulture
M
L
I
J
E
N
O

K
O
Z
A
R
S
T
V
O

K
R
O
Z

O
D
R
I
V
I

M
O
D
E
L

P
R
O
I
Z
V
O
D
N
J
E

U

H
E
R
C
E
G
O
V
I
N
I
49
rizacija, mlijeko se treba ohladiti na temperaturu od 30C). Starter kultura dodaje se
u mlijeko tokom punjenja sirarskog kazana, prilikom ega se mlijeko dobro izmijea
s dodatom starter kulturom, a zatim ostavi djelovati 40 do 60 minuta. Ako je starter
kultura u obliku praha, potrebno ju je prvo otopiti u manjoj koliini vode pa tek
onda ravnomjerno umijeati u mlijeko. Starter kulturu treba dodavati u koliini koju
preporuuje proizvoa, a najee se dodaje u koliini od 2% u odnosu na masu
mlijeka, to znai da se dodaju 2 kg starter kulture na 100 litara mlijeka.
Gruanje (zasiravanje) mlijeka: Gruanje mlijeka predstavlja kljunu fazu u proi-
zvodnji sira, tijekom koje se tekue mlijeko prevodi u vrsti gru uz izdvajanje sirutke,
to se postie djelovanjem sirila. Danas se na tritu nalazi veliki broj razliitih sirila. U
proizvodnji sira iz mijeha, ali i ostalih tradicionalnih-autohtonih sireva mora se kori-
stiti originalno prirodno sirilo koje je dobiveno ekstrakcijom sirita (etvrtog pravog
eluca) jaradi (teladi ili janjadi) koja jo sie, tj. hrani se iskljuivo majinim mlijekom.
Zasiravanje mlijeka se izvodi na temperaturi od 32 do 35C, najee u tradicional-
nim otvorenim kadama kazanima. Sirilo se takoer dodaje u mlijeko prema prepo-
ruci proizvoaa odnosno prema jakosti sirila, a najee u koliini koja je potrebna
da bi se mlijeko zgrualo za 30 do 60 minuta. Na tritu se nalaze sirila razliitih
jakosti to je izraeno u omjerima. Tako da ukoliko se koristi sirilo jaine 1 : 10 000,
utroena koliina sirila iznosi 10 grama na 100 litara mlijeka. Ako se koristi sirilo u
obliku praha, potrebno ga je prvo otopiti u manjoj koliini vode, zatim ravnomjerno
umijeati u mlijeko (zakiseljeno). Nakon to se izmijea, mlijeko se ostavi da miruje
kako bi se stvorio kvalitetan gru.
Do zavretka gruanja je dolo ako se nakon laganog pritiska gru lako odvaja od
ruba posude, ili ako se ubadanjem tapa u gru i podizanjem grua nastane otar
prijelom uz izdvajanje zelene sirutke.
Obrada grua: Podrazumijeva radnje iji je cilj istisnuti sirutku iz grua, te dobivanje
sirne mase (tijesta). Obrada grua zapoinje rezanjem grua pomou harfe. Gru se
moe rezati na estice razliitih veliina, ovisno o tome kakvu strukturu sira elimo
postii, a u pravilu to tvri sir elimo proizvesti to veliina estica grua treba biti
manja. U proizvodnji sira iz mijeha gru se ree do veliine zrna kukuruza i pri tome
mijea uz lagano dogrijavanje, sve dok se ne formira sirna masa na dnu posude (si-
rarskog kazana). Dogrijavanje se mora odvijati postupno, a temperatura dogrijava-
nja nebi smjela prelaziti 40C. Nakon formiranja sirne mase, sirutka se odlije a sirna
masa se prenosi u sirarsku krpu ili kalupe, te se pritisne presom u trajanju od 2 do 6
sati, kako bi se iscijedila zaostala sirutka, a sirne estice stopile u kompaktnu masu.
Nakon zavrenog cijeenja sir se vadi iz krpe ili kalupa, lomi se ili ree na kocke.
Zrenje sira: Odvija se u kozjim ili ovjim mjehovima. Pripremljeni sir izlomljen na
komade veliine od 5 do 10 cm stavlja se u mijeh. Tijekom punjenja mijeha sir se
stavlja sloj po sloj, pri emu se svaki sloj soli i dobro nabije, kako u mijehu nebi zao-
M
L
I
J
E
N
O

K
O
Z
A
R
S
T
V
O

K
R
O
Z

O
D
R
I
V
I

M
O
D
E
L

P
R
O
I
Z
V
O
D
N
J
E

U

H
E
R
C
E
G
O
V
I
N
I
50
stali prostori ispunjeni zrakom koji dovodi do kvarenja sira. Sol se dodaje u koliini
od 3 do 5% u odnosu na masu sira. to znai da se na 100 kg sira utroi 3 do 5 kg
soli. Nakon punjenja soli se povrina sira i otvor mijeha se vrsto zavee. Tijekom
zrenja mijeh se njeguje, a najbolje ih je drati na drvenim (jela, jasen) policama. Na
poetku zrenja mijeh se okree svaki dan i noem mu se isti povrina, kasnije se
okretanje vri svako 2 do 5 dana.
Prostorije za zrenje sira trebale bi biti mrane i imati temperaturu zraka od 13 do
15C, a vlanost zraka od 75 do 85%. Zrenje sira u mijehu traje 2 do 3 mjeseca.
Skladitenje sira: Nakon zavrenog zrenja sir se uva u posebnim skladitima u ko-
jima temperatura zraka treba biti nia od temperature u prostorijama za zrenje sira,
a relativna vlanost zraka treba iznositi od 70 do 80%. Ukoliko se pravilno uskladiti
sir se moe uvati i do 12 mjeseci.
Randman sira: Ukoliko se radi o istom kozjem siru za 1 kg sira potrebno je utroiti
9,5 do 10,5 litara mlijeka. Ako se kozje mlijeko mijea sa kravljim u omjeru 1 : 1, u
tom sluaju je utroak mlijeka 8,5 do 9,5 litara po 1 kg proizvedenog sira.
11.2. Polutvrdi (tvrdi) kozji sir
Proces proizvodnje polutvrdog (tvrdog) kozjeg sira se u poetnom dijelu (sirovi-
na, pasterizacija, dodavanje istih kultura, gruanje mlijeka) ne razlikuje od naina
proizvodnje sira iz mijeha. Razlike u nainu proizvodnje ove dvije vrste sira nastaju
tek od postupka obrade grua. Tako da postupak proizvodnje polutvrdog (tvrdog
kozjeg sira od faze obrade grua tee na slijedei nain:
Obrada grua: Nakon formiranja vrstog
grua, gru se ree harfom i usitni do veliine
zrna graka, zatim se mijea uz dogrijavanje
do temperature od 49C u trajanju od 70 mi-
nuta. Zatim se prestaje s mijeanjem i ostavi
se 15 minuta da se gruda (sirna masa) formi-
ra, a sirutka iscijedi.
Presanje: Sirna masa se prenosi u kalupe
gdje se pod pritiskom cijedi viak sirutke,
kroz vrijeme od 12 do 24 sata.
Soljenje: Poslije preanja sirevi se sole suhom solju ili salamurenjem. Suhom solju
se sole kroz 24 sata. Najprije se soli jedna strana sira i rubovi, a nakon 12 sati sir se
okrene te se soli druga strana i ponovno rubovi. Koliina potrebne soli je oko 3% u
odnosu na masu sira, tj. na 100 kg sira utroi se 3 kg soli.
Slika 31. Kalupi za oblikovanje sira
Izvor: www.faz.ba
M
L
I
J
E
N
O

K
O
Z
A
R
S
T
V
O

K
R
O
Z

O
D
R
I
V
I

M
O
D
E
L

P
R
O
I
Z
V
O
D
N
J
E

U

H
E
R
C
E
G
O
V
I
N
I
51
Polutvrdi (tvrdi) kozji sir se dakle moe soliti i
salamurenjem. Salamura je otopina soli u vodi
s dodatkom odgovarajue kiseline (organske
ili anorganske), koja je doputena u sirarstvu.
Pravilo je da salamura treba imati istu kiselost
(pH vrijednost) kao i sir, a temperatura joj tre-
ba iznositi 20C. Salamura za polutvrdi (tvrdi)
kozji sir (ali i za veinu ostalih sireva) priprema
se na nain da se oko 2,3 kg soli doda na 10
litara vode, u kojoj se sol otopi nakon to voda
prokuha. Tako se dobiva salamura odgovara-
jue jaine, koja iznosi 17Be (stupnja Baume).
Jaina salamure provjerava se baumeometrom, koji se uranja u salamuru.
Ako sir solimo uranjanjem u salamuru, preporuljivo je koristiti istu (ve izbalansi-
ranu) salamuru kroz due vrijeme (ak i cijelu sezonu), nego esto pripremati novu,
uz uvjet da se salamura redovito odrava, to ukljuuje tjednu provjeru jaine, cije-
enje, prokuhavanje i dodavanje soli kako bi se odravala poeljna jaina salamure.
Ukoliko koristimo istu salamuru kroz dulje razdoblje, u pripremi nije potrebno na-
ravnavanje kiselosti nekom organskom ili anorganskom kiselinom jer se s vreme-
nom kiselost salamure sama naravna s kiselou sira koji se njome soli.
Zrenje: Sirevi zriju na policama gdje se okreu
i iste. Optimalna temperatura zraka u zrionici
je od 12 do 15C, a relativna vlanost zraka od
70 do 80%. Nakon 20 do 30 dana spremni su za
prodaju. Ukoliko se ele skladititi dulje vrijeme
potrebno ih je uranjati u ulje ili ih premazati po-
sebnim voskom ili smolom za tu namjenu. Vo-
tenje sira veinom se obavlja uranjanjem sira
30 sekundi u tekui vosak nakon ega se ohladi.
Ponekad je potrebno ponoviti postupak uranjanja sira u vosak, ukoliko sir nije do-
bro prekriven nakon prvog uranjanja.
Skladitenje: Nakon zavrenog zrenja sir se skladiti u posebnim prostorijama za tu
namjenu, koje trebaju biti iste, suhe, prozrane, te imati stalnu temperaturu zraka.
Optimalna temperatura zraka u prostorijama za uvanje iznosi izmeu 10 i 12C, a
optimalna relativna vlaga zraka iznosi izmeu 70 i 80%. Ako se pravilno uskladiti,
moe se uvati u trajanju do 8 mjeseci, bez znaajnog gubitka na kvaliteti sira.
Randman sira: Ukoliko se radi o istom kozjem siru za 1 kg polutvrdog kozjeg sira
potrebno je utroiti 9 - 10 litara mlijeka, a ukoliko se mijea sa kravljim u omjerima
1:1 onda je utroak mlijeka 8 - 9 litara po kilogramu proizvedenog sira.
Slika 33. Zrenja sira u zrionici
Izvor: www.faz.ba
Slika 32. Salamurenje sira
M
L
I
J
E
N
O

K
O
Z
A
R
S
T
V
O

K
R
O
Z

O
D
R
I
V
I

M
O
D
E
L

P
R
O
I
Z
V
O
D
N
J
E

U

H
E
R
C
E
G
O
V
I
N
I
52
11.3. Pomoni objekat za preradu kozjeg mlijeka u sir
1. Prostorija za prijem mlijeka: Dimenzije: 2,45 2,40 Oprema: pumpa za mlijeko,
laktofriz (800-1000 litara), umivaonik posuda za sakupljanje i odvoz sirutke;
2. Prostorija za preradu mlijeka i proizvodnju sira: Dimenzije: 4,6 4,0 Oprema:
sirarska kada (kotao za sirenje), sudoper s ormariem, kanta za kruti otpad, radni
stol, distribucijska posuda za samopreanje sira, klima ureaj;
3. Prostorija za zrenje i salamurenje sira: Dimenzije: 2,95 3,10 Oprema: drvena
polica za zrenje sira, posuda za salamurenje sira, klima ureaj;
4. Prostorija za pakiranje sira: Dimenzije: 1,4 3,1 Oprema: hladnjak, stol za pa-
kiranje sira, polica za ambalani materijal;
5. Garderobni prostor: Dimenzije: 2,0 1,2 Oprema: umivaonik, garderobni ormar
za civilnu odjeu, garderobni ormar za radnu odjeu;
6. Sanitarni vor: Dimenzije: 2,0 1,2
Shema br 2. Tlocrt objekta za preradu mlijeka
Izvor: Federalni agromediteranski zavod Mostar
LEGENDA:
1. Prostorija za prijem i uvanje mlijeka
2. Prostorija za preradu mlijeka i proizvodnju sira
3. Prostorija za salamurenje i zrenje sira
4. Prostorija za pakiranje sira
5. Garderobni prostor
6. Sanitarni vor
7. Laktofriz 1000 litara
8. Posuda za sakupljanje sirutke
9. Umivaonik
10. Sirarska kada ili kotao
11. Sudoper sa ormariem
12. Kanta za kruti otpad
13. Radni stol
14. Distribucijska posuda za samopreanje sira
15. Prea
16. Drvene police za zrenje sira
17. Posuda za salamurenje sira
18. Hladnjak
19. Stol za pakiranje sira
20. Polica za ambalani materijal
21. Garderobni ormar za civilnu odjeu
22. Garderobni ormar za radnu odjeu
23. Pumpa za mlijeko
24. Klima ureaj
M
L
I
J
E
N
O

K
O
Z
A
R
S
T
V
O

K
R
O
Z

O
D
R
I
V
I

M
O
D
E
L

P
R
O
I
Z
V
O
D
N
J
E

U

H
E
R
C
E
G
O
V
I
N
I
53
Preduvjeti u povrinama i mehanizaciji koje treba osigurati za podizanja farme od
150 mlijenih koza su:
Mjera
Panjak ha 15,0
Oranice ha 3,8
atrnja m 50,0
Traktor kom 1,0
Prikolica kom 1,0
Kosilica kom 1,0
Grabilica kom 1,0
Balirka kom 1,0
Plugovi kom 1,0
Tanjuraa kom 1,0
Zabiljeke:
Poroajna teina janjadi : 2 kg Mlijenost prosjena : 610 litara
Prodajna teina janjadi : 25 kg Mlijeko potrebno za othranu 1 jareta : 40 litara
Indeks janjenja : 2 Prosjena godinja potronja smjese po kozi : 329 kg
Smrtnost janjadi u fazi odgoja : do 10 % Prosjena potronja smjese po jaretu : 74 kg
Starost pri odbiu : 45 dana Prosjena godinja potronja sijena po kozi : 355 kg
Starost pri prodaji : 150 dana Prosjena potronja smjese po jaretu : 31 kg
Prosjean dnevni prirast : 0,153 kg Utroak starter kulture : 2 % u odnosu na mlijeko
Prosjena masa izluenih koza : 50 kg Utroak sirila u odnosu na mlijeko : 1:1000
Remost stada : 20 % Randman sira u odnosu na mlijeko : 1:11
Izvor: Federalni agromediteranski zavod Mostar)
12. ODRIVI MODEL PODIZANJA
FARME 150 KOZA
M
L
I
J
E
N
O

K
O
Z
A
R
S
T
V
O

K
R
O
Z

O
D
R
I
V
I

M
O
D
E
L

P
R
O
I
Z
V
O
D
N
J
E

U

H
E
R
C
E
G
O
V
I
N
I
54
12.1. Kalkulacija uzgoja mlijenih pasmina koza
(model 150 grla)
Elementi
Jedinica
mjere
Koliina Cijena KM
Iznos
KM
A. PRIHODI
1. Jarad za prodaju (240 x 25 kg) kg 6.000 5 30.000
2. Jarad za remont stada jarice (20%) kom 30 0
3. Mlijeko za proizvodnju sira l 67.800 0
4. Sir iz mijeha (1:11) kg 6.457 17 109.771
5. Stajnjak t 18,45 30 554
6. Izluene koze (15%= 22 komada) kg 990 3,5 3.465
7. Poticaji za mlijeko l 67.800 0,3 20.340
8. Podsticaji za matino stado grla 150 15 2.250
Svega 166.380
B. TROKOVI
1.Sijeno za ovce i jarad t 57,72 180 10.390
2.Koncentrat za koze t 49,35 550 27.143
3. Koncentrat za jarad t 19,98 600 11.988
4.Voda kroz 2 mjeseca m 180 4 720
5. Uginue koza (5 %=8kom) kg 360 3,5 1.260
6. Veterinarski trokovi 2.250
7. Ljudski rad (u tali i sirani) 31.200
8. Energija i gorivo (u tali i sirani) 8.300
9. Sredstva za proizvodnju sira
(iste kulture, sirilo, mijehovi...)
6.240
10. Mineralni blokovi za lizanje 440
11. Amortizacija objekata i opreme 11.899,5
12. Tekue odravanje 1.000
13. Trokovi fnansiranja 8.000
14. Ostalo nepredvieno 3.000
Svega 123.830
C. DOBIT 42.550
D. EKONOMINOST PROIZVODNJE 1,34
E. RENTABILNOST (akumulativnost) 25,57
G: Rentabilnost uloenih sredstava (%) 14,45
F. Cijena kotanja a) sira iz mijeha
14,64
b) kg jareta .m. 4,31
M
L
I
J
E
N
O

K
O
Z
A
R
S
T
V
O

K
R
O
Z

O
D
R
I
V
I

M
O
D
E
L

P
R
O
I
Z
V
O
D
N
J
E

U

H
E
R
C
E
G
O
V
I
N
I
55
12. 2. Postupak izrauna cijene kotanja (C.K.)
vezanih proizvoda metodom relacije
M
L
I
J
E
N
O

K
O
Z
A
R
S
T
V
O

K
R
O
Z

O
D
R
I
V
I

M
O
D
E
L

P
R
O
I
Z
V
O
D
N
J
E

U

H
E
R
C
E
G
O
V
I
N
I
56
1. Mio, B., Vesna, Pavi. (2002.): Kozarstvo. Hrvatska mljekarska udruga Zagreb
2. Uremovi, Z., Marija, Uremovi., Vesna, Pavi., B. Mio., S. Mui., Z. Janjei., (2002.):
Stoarstvo. Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu
3. Krajinovi, M., S. Savi., (1992.): Ovarstvo i kozarstvo. Poljoprivredni fakultet
Univerziteta u Novom Sadu
4. Feldhofer, S., S. Banoi., N. Antunac., (1994.): Uzgoj i hranidba koza. Hrvatsko
mljekarsko drutvo Zagreb
5. Domainovi, M., (1999.): Praktikum hranidbe domaih ivotinja. Poljoprivredni
fakultet u Osijeku
6. Ivankovi, S., (1996.): Osnovi ope hranidbe i krmiva. Sveuilite u Mostaru
7. Dozet, Natalija., N. Adi., M. Stanii., N. ivi., (1996.) Autohtoni mlijeni proizvodi.
Poljoprivredni institut Podgorica
8. Asaj, A., (2003.): Higijena na farmi i u okoliu. Medicinska naklada Zagreb
9. Volevi, B., (2005.): Ovarstvo i kozarstvo. Poljoprivredna biblioteka Bjelovar
10. Jovanovac, Sonja., (1997.): Ope stoarstvo. Poljoprivredni fakultet Sveuilita Josipa
Jurja Strossmayera u Osjeku
11. Krajinovi, M., R. ahinovi., M. Vegara., H. Vili., (2004.): Osnove opteg stoarstva.
Biotehniki fakultet Univerziteta u Bihau
12. Kalit, S., (2007.): Odabir i primjena sirila u proizvodnji ovijih i kozjih sireva. Zbornik
predavanja, 9. savjetovanje uzgajivaa ovaca i koza u Republici Hrvatskoj
13. Kalit, S., (2004.): Proizvodnja sira u uvjetima kine godine. Zbornik predavanja, 6.
Savjetovanje uzgajivaa ovaca i koza u Republici Hrvatskoj
14. Sari, Z., (2007.): Tehnologija mlijeka i mlijenih proizvoda. Poljoprivredni fakultet
Univerzitet u Sarajevu.
15. Boani, Rajka., Ljubica, Tratnik., Ida, Drgali., (2002.): Kozje mlijeko: karakteristike i
mogunosti. Mljekarstvo 52, str. 207-237
16. Ivankovi, S., I. Bogut., T. Florijani., (2005.): Lisnik u hranidbi preivaa. Krmiva 47,
str. 235-238
17. Vuemilo, Marija., Bara, Vinkovi.,(2005.): Higijena munje. Krmiva 47, str. 327-332
18. Grbea, D., Silvana, Grbea., Biserka, Homen., (2005.): Hranidba mlijenih koza.
Krmiva 47, str. 25-51
13. Literatura
M
L
I
J
E
N
O

K
O
Z
A
R
S
T
V
O

K
R
O
Z

O
D
R
I
V
I

M
O
D
E
L

P
R
O
I
Z
V
O
D
N
J
E

U

H
E
R
C
E
G
O
V
I
N
I
57
19. Mio, B., (2006.): Priprema ovaca i koza za pripust: Organizacija i provedba pripusta.
Ovarsko kozarski list 2
20. Sui, V., (2006.): Odabir rasplodnjaka (ovna/jarca). Ovarsko kozarski list 2
21. Mio, B., (2007.): Kolostrum i imunitet jaradi. Ovarsko kozarski list 5
22. Ki, G., (2009.): Kakvu voluminoznu krmu jedu koze. Ovarsko kozarski list 18
23. Mio, B., (2009.): Potrebe ovaca i koza za solju. Ovarsko kozarski list 21
24. Ki, G., (2009.): Voda u hranidbi ovaca i koza. Ovarsko kozarski list 21
25. Kosteli, A., (2009.): Staja u zimskom razdoblju. Ovarsko kozarski list 21
26. Magdi, Vinja., (2002.): Smjetaj koza. Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu
slubu. http:/www.hzpss.hr/
27. Magdi, Vinja., (2002.): Ishrana jaradi. Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu
slubu. http:/www.hzpss.hr/
28. Mirjana, Bengeri., (2002.): Odravanje papaka. Hrvatski zavod za poljoprivrednu
savjetodavnu slubu. http:/www.hzpss.hr/
29. Magdi, Vinja.,: Tehnika i higijena munje. http:/www.hzpss.hr/
30. Magdi, Vinja.,: Dezinfekcija staje, pribora i stajske opreme. http:/www.hzpss.hr/
31. Gazibara, D., (2007.): Uvoenje u proizvodnju kozjeg sira u mljekarskoj industriji
Zdenka. Diplomski rad, Prehrambeno-tehnoloki fakultet J. J. Strossmayera u Osijeku.
32. Podaci iz Jedinstvenog registra domaih ivotinja, Federalni agromediteranski zavod
Mostar

Prirucnik Mlijecno Kozarstvo 2011

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Prirucnik Mlijecno Kozarstvo 2011

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

BOSNA I HERCEGOVINA

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

You might also like