Hadiselimovi Devdet

Klimatske promjene i etike dvojbe vezane uz putovanja i promet

Moj je zadatak rei ljudima ono to oni ne ele uti. Nije to neto to sam odluio initi. Samo sam se okrenuo pojavama koje su mi znaajne i pobuuju moj interes. No, kamogod se okrenem, nailazim na zid poricanja(1). George Monbiot Upravo su u tijeku velike poplave u Italiji, Francuskoj , Engleskoj, Portugalu Ve trei puta ekstremno vrijeme pokazuje svoje neugodno lice u posljednja dva-tri mjeseca. Prvo oluja Sv. Juda, slijedio je Xaver, stradala je Sjeverna Europa, ali i SAD te Kanada. Bilo je snanih vjetrova, ogromnih valova, obilnih kia i poplava, snjenih oluja, ali i ljudskih rtava, problema u prometu i opskrbi strujom, znaajne ekonomske tete itd. I kod nas je bilo tek blaih odjeka ovog nevremena, premda je trenutno stanje u Austriji, Sloveniji, Gorskom Kotaru* i Vojvodini prilino uznemirujue. Stariji ljudi u nekim od spomenutih zemalja izjavljuju da nisu doivjeli neto slino. Ovo nisu doivjeli samo je jedan od brojnih znakova onog to znanost o klimi naziva klimatskim promjenama. Te promjene prate sve uestalije manifestacije ekstremnog vremena, a nerijetko se istovremeno dogaaju na raznim dijelovima planeta, pa i oni suprotnog predznaka, kao to su valovi hladnoe i valovi vruine. Prisjetimo se nedavnih ekstremnih vruina tijekom teniskog turnira u Australiji dok su istovremeno u SAD bile snjene oluje s vrlo niskim temperaturama. Znanstvenici su suglasni, planet se zagrijava, odnosno zbiva se globalno zatopljenje i to zbog emitiranja velikih koliina staklenikih plinova u atmosferu. Ovo se dogaa zbog niza ljudskih djelatnosti, a prije svega zbog izgaranja velikih koliina fosilnih goriva. Najnovija ilustracija spomenute suglasnosti je analiza 2258 lan aka o klimatskim promjenama, koju je nedavno proveo J. L. Powell, a koji su struno recenzirani te objavljeni u 2013. godini. U toj se analizi samo u jednom lanku negiraju ljudskim aktivnostima uzrokovane klimatske promjene. U pisanju tih brojnih lanaka sudjelovalo je ak 9136 autora(2). Slian snani konsenzus imamo u posljednjem opsenom izvjetaju Meuvladinog panela OUN za klimatske promjene u ijoj je pripremi sudjelovalo na stotine znanstvenika(3). Unato snanoj znanstvenoj evidenciji i pojavama ekstremnog vremena, mi i dalje nastavljamo po starom, ostajui u koloteini, u neznanju i inerciji. Problematike klimatskih promjena nema u izbornim programima _________________________
*Ipak izgleda, nakon to je prolo par dana, da se u Gorskom Kotaru dogodila poprilina katastrofa. Ostavimo li po strani ono to proivljavaju ljudi, tete koje bi se mogle dogoditi na umi, koju je okovao led, jo se u potpunosti ne mogu procijeniti i vidjet e se tek na proljee. Iz dana u dan, meutim, razmjeri katastrofe izgledaju sve vei. Slina situacija sa umom je i u Slo veniji. Neto kasnije, usred veljae, nastavljaju se hirovi ekstremnog vremena i kod nas i u svijetu: ogromna poplavljena podruja i oajne ljude u Engleskoj pogaaju uraganski vjetrovi, nova snjena oluja u SAD s ljudskim rtvama, a kod nas velika poplavljena podruja i uz Savu, Kupu, Sutlu i jedinstvena pojava, obilnom kiom u samo jednoj noi poplavljen je i devastiran otok Zlarin.

naih stranaka ni u tragovima, nema je u kolskim programima, ni u medijima pa nema ni promjene ivotnog stila graana koji bi upuivao na to da smo shvatili to se dogaa te da smo spremni za neke odgovorne promjene. Ako se neto i dogaa, onda se to eksplicitno ne povezuje s ouvanjem klime. Primjerice, upravo je u tijeku tzv. energetsko certificiranje zgrada kao mjera koja bi nas usmjerila da pri izgradnji ili adaptiranju zgrada postignemo energetsku uinkovitost, odnosno to manju potronju energije pri njihovom zagrijavanju/hlaenju. Uglavnom nedostaju pojanjenja da manja potronja energije znai i smanjenje emisije staklenikih plinova u atmosferu pa tako i usporavanje nepovoljnih klimatskih promjena. Ono to se ne proputa rei je da je to mjera koja se provodi u Europskoj Uniji, pretpostavljajui da je to najjai argument. Na zagrijavanje/hlaenje prostora u kojima ivimo/radimo odlazi 30 do 40% energije koju kao civilizacija troimo i tako pridonosimo klimatskim promjenama. Drugo podruje u kojem se troi ogroman dio energije su putovanja, odnosno transport ljudi i roba. Prisjetimo se, ljudi putuju nerijetko i zbog trivijalnih razloga, to e rei i nepotrebno. Da se takvim postupanjem ne dovodi u pitanje opstanak i budunost nae djece ne bismo ni otvarali raspravu o etikoj dvojbenosti mnogih putovanja. K tomu, stvorili smo globaliziranu ekonomiju pa se i svaki komad robe, proizveden u podruju jeftine radne snage, prevozi tamo gdje se moe prodati te se i za tu svrhu troe znaajne koliine energije. Zbog klimatskih promjena, koje imaju mnogostruke i zastraujue uinke, ne bi nam vie trebalo biti svejedno gdje, na koji nain i da li uope putovati ili neto transportirati. U jednom smo lanku neke moralne dvojbe u svezi s time iskazali ovako: Spoznaja da u dananjem globaliziranom svijetu zbog klimatskih promjena, prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, godinje umire preko 150 000 ljudi (preteno u zemljama u razvoju: Pakistan, Banglade, Filipini, pacifike i afrike zemlje) nije nimalo ugodna koliko-toliko osvijetenom sudioniku/korisniku modernog prometa. I ne samo to, velik broj ljudi iz tih zemalja zbog istog razloga postaju, privremeno ili trajno, klimatske izbjeglice. Ono to povezuje vozae i putnike svijeta, klimatske promjene i spomenute rtve, ekscesivna je potronja fosilnih goriva, pri emu se u atmosferu emitiraju stakleniki plinovi, koji uzrokuju globalno zatopljenje. Kakav emo stav imati o toj povezanosti? Ne, to nema veze sa mnom; Sve je to daleko i apstraktno; Nemam vremena za neobine pretpostavke; Ne vidim to bih ja tu mogao uiniti itd. Mogunost ovakvih negiranja, potiskivanja i racionaliziranja zapravo je beskonana. Istina je, nae je sudjelovanje u toj globalnoj pojavi posredno i prilino neuoljivo. Hoemo li se osjeati odgovornim ovisit e o naoj obavijetenosti, a potom senzibilnosti, uivljavanju u tue patnje i spremnosti na moralno postupanje(4). U spomenutom lanku analizirali smo, izmeu ostalog, kompleksan i najee iracionalan odnos ovjeka i automobila (podrazumijevajui pod automobilom sva motorna vozila na dva i vie kotaa) i napore koji se ine da se taj odnos uini racionalnijim i stavi pod djelotvornu kontrolu. Ovdje emo se tek ukratko pozabaviti etikim dvojbama zranog prometa, premda to naelno vrijedi i za druge vrste prometa. Ve samim planiranjem putovanja i izborom prometnog/prijevoznog sredstva nalazimo pred znaajnom dvojbom. Da shvatimo o emu se radi pomogao nam je istraivaki
2

novinar George Monbiot. On je za putovanje od Londona do Manchestera (298 km, a priblino takva je udaljenost Pula Zagreb), izraunao koliko se kilograma CO2 u prosjeku po putniku/osobi emitira u atmosferu, ovisno o tome koje se sredstvo koristi. Tako imamo: avion 70% popunjen - 63,9 kg CO2, osobni automobil s 1-2 putnika - 36,6 kg, vlak 70% popunjen - 5,2 kg (5, str.180). Relativno mala udaljenost, a prelazei je avion emitira ak 63,9 kg CO2 po putniku! Koliko se CO2 emitira na brojnim interkontinentalnim letovima ili tisuama letova unutar SAD? Da nam pomogne u predoavanju koliina interkontinentalnih letova Monbiot navodi da se na povratnom letu od Londona do New Yorka i natrag emitira 1,2 tone CO2 po putniku. Mnogo, no znamo da su npr. Australija ili Argentina jo udaljeniji. Iznenauje da veliki brodovi za turistika putovanja (kruzeri) stoje znatno nepovoljnije od aviona u emitiranju CO2 po putniku. Povratna vonja kruzera Queen Elizabeth II na relaciji Southampton New York i natrag iznosi 9,1 tona po putniku(5, str. 184). Stoga ne zauuje da je nakon nesree kruzera Costa Concordia postojao strah da bi na njemu preostalih 2.300 tona nafte moglo dospjeti u more. Uz navedene iznenaujue emitirane koliine CO2 na globalnoj sceni imamo niz drugih nepovoljnih tendencija: poveanje broja letova i zrakoplova, novih aerodroma, izuma kao to je rent a couch, nestrpljivih putnika koji hoe posjetiti sve kontinente ili to vei broj zemalja itd.* K tomu, u turistikoj sezoni imamo i oduevljenje brojem prispjelih motoriziranih turista, rekordnim brojem zrakoplova, kruzera i sl. Nalije spomenutih tendencija su ogromne koliine CO2 koje zavravaju u atmosferi uz posljedino pogoranje klimatskih uvjeta, to se konkretno manifestira u stradanju ljudi i drugih oblika ivota u ekscesima ekstremnog vremena. O ugroavanju ivotnih izgleda buduih generacija da i ne govorimo. Meutim, postoji niz pojava i tendencija, dodue u zaetku, koje ukazuju na razvoj nove svjesnosti, kritinost i suzdravanja od putovanja sve dok se za njih koriste fosilna goriva. Turizam, posebno onaj koji pretpostavlja daleka putovanja sve je izloeniji kritici, a sve se vie govori o eco-turizmu i turizmu u okviru vlastite zemlje. Budui da je odnos turizma i klimatskih promjena posebna tema ovdje emo navesti samo dva primjera gdje se mogu nai alternative dominantnom turizmu i putovanjima. Zlatna greda je prva agencija eco-turizma u Hrvatskoj, a nudi odreene sadraje za kole, radne organizacije te grupe i pojedince, uglavnom vezane za Dravu, Dunav i Kopaki Rit(6). Fondacija David Suzuki predlae da budemo turisti, prije svega, u vlastitom gradu i otkrijemo to je to u njemu zanimljivo turistima koji ga posjeuju. Potom da vlakom ili autobusom istraujemo bliu ili dalju okolicu. Valja izbjei letenje avionom, koristei druge mogunosti komuniciranja, a ako se ba mora letjeti, onda je dobro birati direktne letove (slijetanja i polijetanja su energetski vrlo zahtjevna), nositi to manje prtljaga, letjeti po danu (noni letovi imaju nepovoljnije klimatske uinke), neke agencije imaju podatke o veliini ugljikovog ili CO2 otiska za pojedine destinacije pa se prije odluke o letu moemo __________________
*Na javnoj se televiziji jedan od naih poznatih putnika irom planeta poalio voditeljici: Zamislite, bio sam u samo tri afrike zemlje. Sramota!

o tome obavijestiti itd.(7) Nadalje, u vrijeme uznapredovale informatike tehnologije, koja uz ono to postoji moe ponuditi i nove alate za komuniciranje na daljinu pa se nazonost na strunom skupu na drugom kontinentu moe pokazati sasvim nepotrebnom. Ve sada postoje vrlo kvalitetni video-materijali o mnogim svjetskim znamenitostima te se mogu kod kue na miru pogledati i potpunije doivjeti nego kad se naguravamo u nekoj grupi turista. Nasluujui zaetke nove svjesnosti i odgovornosti istraivai stavova o klimatskim promjenama ispituju i spremnost za suzdravanje od dalekih putovanja, posebno avionom. U jednom naem istraivanju veina psihologa u Istri iskazali su spremnost da se suzdre od putovanja avionom(8). Takvu spremnost iskazalo je i oko 30% gimnazijalaca iz Zagreba(9). Tako je to na razini stava, no na razini praktinog ponaanja je nepovoljnije. Nije lako mijenjati postojei ivotni stil, propagirane trendove i prethodno oformljene aspiracije. Rijetko iskrena i vieznana izjava studentice N.N. dobro to ilustrira: Ne bih se nipoto odrekla letenja avionom. Stvar je u nama potroaima, a to se ne mijenja preko noi. Nedostatak obrazovanja i loa informiranost ini nas povodljivim. I sama sam za sitan novac letjela za London, a imam u planu jo mnogo putovanja. Da budem iskrena: to e biti s mojim unucima, ako ih bude, to im prijeti ne znam i ne zanima me, ne zamaram se time, a vjerujem da dugo i neu. Budimo sirovo realni: velik postotak mojih vrnjaka dijeli moje miljenje. Znam svoju generaciju: pokazat e u nekom trenutku jaku zainteresiranost, a par sati kasnije ponaat e se kontradiktorno. alosno, ali istinito. Zavrimo s Monbiotom i poricanjem stvarnosti, kao to smo i poeli: Poricanje je posvuda. Doao sam do uvjerenja da je to intrinzina komponenta nae civilizacije, jedna bitna strategija preivljavanja. Za razliku od drugih vrsta mi znamo da emo umrijeti. Ova bi nas spoznaja mogla rastrojiti kad ne bi bili u stanju potisnuti je. Za razliku od drugih vrsta mi znamo kako da ne znamo. Koristimo ovu jedinstvenu sposobnost da potisnemo ne samo znanje o smrtnosti ve i sve ono to nalazimo neudobnim, sve dok ova strategija preivljavanje ne postane prijetnja naem opstanku (5, str.1).

Citirana literatura: 1. Monbiot, G.(2011): Introduction: On trying to be less wrong, www.monbiot.com 2. Plait, P.(2014): The very, very thin Wedge of Denial, www.slate.me/1dn9i0 3. xxx (2013): Climate Change 2013 - Phisical Science Basis, IPCC Intergovernmental Panel on Climate Change, www.ipcc.ch/report/ar5/wg1/
4. Hadiselimovi, D.(2014): Klimatske promjene i automobil: ima li izlaza iz klopke prometa? www.dpi.hr 5. Monbiot, G.(2006): Heat: how to stop the Planet from Burning, with research assistance by dr Matthew Prescott, Doubleday, Toronto (Canadian edition). 6. www.zlatna-greda.org 7. www.davidsuzuki.org 4

8. Hadiselimovi, D.(2013): Nita ne poduzimamo? www.dpi.hr

9. Hadiselimovi, D.(2013): Klimatske promjene ili klimatski kolaps, www.dpi.hr