Telecom Structures

Telekomunikacijske strukture Telekomunikacijske strukture
Prora Prora un jarbola sa zategama un jarbola sa zategama

Ru Ru enje jarbola sa zategama i tornjeva enje jarbola sa zategama i tornjeva
Temeljenje Temeljenje
SPECIJALNE INENJERSKE GRAEVINE
8. PREDAVANJE
PRORAUN JARBOLA SA ZATEGAMA
SADRAJ PREDAVANJA (1.dio)
Proraun jarbola sa zategama
Openito
Teorija zatega
Teorija zatega na jarbolima
Jednadba pomaka kraja zatege
Primjena na jarbole sa zategama
Jarboli sa zategama
Sluajevi optereenja
Rezne sile
Odabir sile prednapinjanja
Prethodno dimenzioniranje
Dokaz naprezanja u poprenom presjeku
Viedijelni presjeci
Ukruenja (prstensti nosai) u jarbolu
Rjeavanje detalja zatega
Jarboli sa zategama se primjenjuju u
telekomunikacijskoj mrei
kao nosai vie antena ili
kao samostalni odailjai sa jednom antenom.
Jarboli su u pravilu
reetkaste eline konstrukcije ili
elini stup krunog poprenog presjeka.
Ekonomski su isplativiji od tornjeva
za visine vee od 30 - 40 m.
Dimenzije jarbola su znatno manje,
a time je manja i povrina za djelovanje vjetra.
Ovisno o visini jarbola, jarbol se u jednoj
vertikalnoj ravnini sidri pomou
zatega u jednoj ili vie toaka.
OPENITO
Torzija (uvijanje) jarbola oko vertikalne os najee se
spreava
postavljanjem dvije paralelne zatege na meusobnom
razmaku jednakom promjeru jarbola, a ne sa jednom
zategom.
Statiki sustav jarbola sa zategama je
kontinuirana greda sa elastinim osloncima.
Uslijed djelovanja vjetra, jarbol se deformira
pri emu se pomiu i hvatita zatega na jarbolu.
Pomaci su uvjetovani sa
elastinom deformacijom zatege i
promjenom geometrije provjesa zatege.
Nelinearnost deformacija je izraenija,
to je manja poetna sila prednapinjanja zatega
odnosno to je vei provjes zatege.
Stoga krutosti opruga na osloncima kontinuirane grede
nisu konstantne vrijednosti ve ovise o pomaku sidrita.
Problem je nelinearan
Stoga ne vrijedi princip superpozicije.
OPENITO
TEORIJA ZATEGA
A B
q
H H
Q
H
S
Q+dQ
H+dH
q
dy
dx x
dy
dx
q
2
1
d
s
d
s
0.02 0.05 0.1
0.1
0.2
0.5
n = f / L
f
m =
H / q
L / 2
parabola lancanica
1 0.5 0.2 10 5 2
2
1
5
10
Dijagram odnosa bezdimenzionalnih
parametara lananice i parabole
TEORIJA ZATEGA
R
H H
A B
R
y
q (x)
y
x
q (x)
=
M (x)
H
Analogija izmeu zatege optereene vertikalnim optereenjem
i proste grede optereene jednakim vertikalnim optereenjem
R
H H
A
B
R
q (x)
y
x
H
Q
y
M
HORIZONTALNA
GREDA
Q
GREDA
TEORIJA ZATEGA
R
H H
A
B
R
q (x)
y
x
H
Q
y
MHORIZONTALNA
GREDA
Q
GREDA
Duljina kabela pod djelovanjem vertikalnih sila:
s duljina kabela pod djelovanjem optereenja
s
0
duljina kabela u neoptereenom stanju
s elastino produljenje kabela
s
t
produljenje kabela uslijed djelovanja temperature
EA= odgovara pretpostavci da je zatega nedeformabilna
0 t
s s s s = + +
( )
3 2 2 2
0
0 0
1 1
1
2
L L
t
L
H H s t L H Q dx Q dx
E A E A
(
(
( + + + =
(
(

( ) ( ) ( )
2 2
0 0
1
0 0
1
2
1 2 1
L L
t t
Q dx Q dx
E A H
s t L s t L

= = =
+ ( +

y=f(H)
H
H
1 2
H H
3
Geometrijski oblik zatege je funkcija
sile prednapinjanja zatege i
vanjskog optereenja.
Toan geometrijski oblik zatege
pod djelovanjem vjetra promjenjivog
intenziteta po visini
je prostorna krivulja.
Za proraun se usvajaju sljedea
pojednostavnjenja:
1. Pritisak vjetra je konstantan po itavoj duljini
zatege Usvaja se srednja vrijednost
pritiska vjetra.
2. Umjesto koncentriranih sila na mjestu
izolatora nanosi se zamjensko kontinuirano
optereenje; to se odnosi na njihovu
vlastitu teinu,
optereenje leda i vjetra na izolatore.
3. Optereenje po jedinici duljine zatege
zamjenjuje se optereenjem na projekciju
zatege na pravac koji spaja krajeve zatege.
Time se stvarna linija zatege (lananica)
aproksimira parabolom.
TEORIJA ZATEGA NA JARBOLIMA
Na temelju pretpostavki optereenje
se rastavlja na:
djelovanja okomito na pravac koji
spaja krajeve zatege (b)
na optereenje du tog pravca (c)
Kut je nagib izmeu pravca koji
spaja krajeve zatege i horizontale.
cos
p p
g g =
sin
p p
g g =
U sluaju simetrino rasporeenih izolatora (simetr. opt. zatega na jarbolima):
najvei moment savijanja M na ekvivalentnoj gredi raspona L pojavljuje se u sredini raspona.
Proraun se pojednostavljuje uvoenjem zamjenskog kontinuiranog optereenja
Izjednaavanjem momenta savijanja u sredini raspona slijedi:
NAPOMENA: Zamjensko optereenje primjenjuje se na djelovanja okomita na pravac koji spaja krajeve
zatega. Ne moe se primijeniti na sile koje djeluju uzdu toga pravca.
2 2
1 1
8
8 8
n n
Ersatz i i Ersatz i i
i i
s s
p p s P p p P
s

= =
= + = +

Ersatz
p
U sluaju nesimetrinog optereenja
potrebno je na zamjenskoj prostoj gredi odrediti maksimalni moment savijanja M.
Ekvivalentno jednoliko kontinuirano optereenje iznosi:
2
2
8
max max
8
Ersatz Ersatz
s
p M p p M
s
= = +
Duljina zatege: Zatega pod jednolikim kontinuiranim linijskim optereenjem poprima
oblik parabole duljine b b, s udaljenou s izmeu krajeva zatege i s provjesom
Duljina zatege b:
Za parabolu:
JEDNADBA POMAKA KRAJA ZATEGE
Zatega pod djelovanjem
vlastite teine i
poetne sile
prednapinjanja
stalnog optereenja,
poetne sile prednapinjanja i
pritiska vjetra u uporabnom stanju
f
2 2 4 2
0 0 0
1 1 1
1 ' 1 ' ' ... 1 '
2 8 2
s s s
b y dx y y dx y dx
| | | |
= + = + + +
| |
\ \

2
2
0
1 8
1 ' 1
2 3
s
f
b y dx s
s
(
| |
| |
( + +
| |
\ ( \

Pomak vrha zatega na spoju sa jarbolom u smjeru pravca koji spaja krajeve zatege
dobiva se sumiranjem utjecaja:
elastinih deformacija zatege uslijed promjene optereenja na zategu
deformacije zatege uslijed promjene temperature
pomak uslijed promjene provjesa
vlastite teine i
poetne sile
prednapinjanja
stalnog optereenja,
S t f
s s s s = + +
Osnovno optereenje na zategu je njezina vlastita teina i
teina izolatora.
Srednja vlana sila u zatezi je S
0
.
Provjes zatege pod stalnim optereenjem:
U uporabnom stanju optereenje (vjetra, led, snijeg) poveava
udaljenost krajeva zatege smanjujui njezin provjes.
Poveava se sila u zatezi na vrijednost S.
Provjes zatege pod uporabnim optereenjem:
g projekcija vlastite teine na pravac koji spaja krajeve zatege
q projekcija uporabnog optereenja na pravac koji spaja krajeve zatege
vlastite teine i
poetne sile
prednapinjanja
stalnog optereenja,
2
0
0
8
g s
f
S
( )
2
8
f
q s s
f
S
+
=
Pojedinani pomaci vrha zatege:

Predpostavlja se da je zatega nedeformabilna EA
= ime se obuhvaa utjecaj promjene provjesa.
Duljina zatege nakon nanoenja optereenja
ostaje jednaka:
Uvrtavanjem vrijednosti za provjese prije
i nakon nanoenja dodatnog
optereenja, slijedi:
Zanemarivanjem veliina nieg reda
(ostaje samo s
3
dobivamo):
Produljenje uslijed elastine deformacije zatege:
Deformacija uslijed promjene temperature:
(t
S
t
S0
) promjena temperature

tS
koeficijent toplinskog rastezanja zatege
( )
2 2
0
8 8
1 1
3 3
f
f
f f
s s s
s s s
( ( | | | |
( ( + = + + | |
|
+ ( ( \ \
( ) ( )
2 2
2 3
3 2 3
2 2
0
3 3
24 24
f f f f
q g
s s s s s s s s
S S
(
= + + + +
(

2
2
3
0
24
f
s q g
s
S S
(
| |
| |
(
| |
\ ( \

( )
0 S
s
s S S
E A
=
( )
0 t tS S S
s t t s =
Pomak vrha zatege:
Ako umjesto sile promatramo naprezanja u zatezi pomak vrha zatege iznosi [ m ]:
gdje je ukupno specifino optereenje u fazi uporabe [ kN/m
3
]:
a specifino optereenje od vlastite teine [ kN/m
3
]:
= S / F
S
- srednje naprezanje u zatezi od uporabnog optereenja (stalno + promjenjivo)

0
= S / F
S
- srednje naprezanje u zatezi od stalnog optereenja
2
2
3
0
24
f
s q g
s
S S
(
| |
| |
(
| |
\ ( \

( )
0 S
s
s S S
E A
=
( )
0 t tS S S
s t t s =
S t f
s s s s = + +
( ) ( )
2
2
3
0 0
0
24
g
tS S S
S
s s
s t t s
E

(
| |
| |
( = + +
| |
\ (
\

q
F
=
cos
cos
g g
g g
F F
= = =
Pomak vrha zatege:
Pomak vrha zatege u vertikalnoj ravnini opisan je
varijablama u i v.
Horizontalni pomak vrha v:
Uz vertikalni pomak:
u tg zanemarivo mala vrijednost:

tM
koeficijent toplinskog produljenja jarbola
Uvrtavanjem s
Definiranje varijabli za skraeni zapis L [ kN / m
3
] i M [ m
3
/ kN ]
cos
s
v u tg
= +
( )
, 0 M t M M M
u u t t h =
3 2 3 2
cos
24 cos 24
g g
s s
L

= =
cos
S
s
M
E
=
( ) ( )
0 0 0 2
0
sin
S tS S S S tM M M M
L h
v M E t t E t t u tg
s

(
= + +
(

Pomak vrha zatege:
Jarboli sa snopom zatega jednake duljine sidrenim u istoj toki jarbola:
Intenzitet vjetra definiran je kvocijentom:
wp vjetar
gp vlastita teina + led
PRIMJENA POMAKA NA JARBOLE SA ZATEGAMA
( ) ( )
0 0 0 2
0
sin
S tS S S S tM M M M
L h
v M E t t E t t u tg
s

(
= + +
(

Smjer
vjetra
3 2
cos
24
g
s
L

= g
S
g
F
=
cos
S
s
M
E
=
( ) ( )
0 0 0 2
0
sin
S tS S S S tM M M
L h
v M E t t E t t
s

(
= + +
(

Sluaj optereenja 1:
( = 0 ) :
1
=
3
ili
gdje je
Pomak u smjeru sile:
Poprena sila i moment savijanja uslijed unosa sile
snopa zatega usidrenih na jednoj razini jarbola:
JARBOLI SA ZATEGAMA: Sluajevi optereenja
Smjer
vjetra
Sluaj optereenja 2:
( = 60
o
) :
2
=
3
ili
gdje je
Pomak u smjeru sile:
Poprena sila i moment savijanja uslijed unosa sile
snopa zatega usidrenih na jednoj razini jarbola:
JARBOLI SA ZATEGAMA: Sluajevi optereenja
Smjer
vjetra
Poprena sila i moment savijanja uslijed unosa sile snopa zatega usidrenih na
jednoj razini jarbola:
Sluaj optereenja 1:
Sluaj optereenja 2:
Rezne sile na jarbolu za sluajeve optereenja 1 i 2:
Vlastita teina i teina leda (g
p
) :
Vjetar (w
p
) :
JARBOLI SA ZATEGAMA: Rezne sile
Sila u zatezi:
Odabrano prednapinjanje:
n predstavlja omjer sekantne duljine zatege
i provjesa
specifino optereenje od vlastite teine
JARBOLI SA ZATEGAMA: Odabir prednapinjanja
2 2
0
cos
8 8
M g s g s
S
f f f

= =

g
S
g
F
=
0
cos cos
8 8
g g
s
s s n
f

= =
s
f
n
=
Dijagram za odreivanje koeficijenta n
ovisno o udaljenosti hvatita zatege i
nagiba zatege prema horizontalnoj ravnini
a) Nakon odreivanja mjerodavnog optereenja vjetrom, jarbol se dimenzionira kao
kontinuirana greda ( E I = konstantno ) sa osloncima na mjestima sidrenja zatega
Tako odredimo reakciju H na mjestu oslonaca
Dobivenu silu poveamo za 10 %
ime se uzima u obzir djelovanje vjetra na zatege
Poveanje sile provjerimo koristei izraze:
b) Odabir razine prednapinjanja:
c) Odreivanje povrine poprenog presjeka zatege:
vlana vrstoa materijala zatege
d) Odreivanje vertikalne sile na jarbol pojedine zatege
pod djelovanjem stalnog optereenja i vjetra:
e) Dimenzioniranje jarbola
na momente savijanja M dobivene u toki a)
i tlane sile V dobivene prema d)
JARBOLI SA ZATEGAMA:Prethodno dimenzioniranje
0
cos cos
8 8
g g
s
s s n
f

= =
( )
0
cos 0, 35 0, 50
S
LOM
H
F

=

0
2 1, 20 sin
S
V H tg F = +
LOM
Ograniavajui horizontalni pomak toke spoja jarbola sa zategama, mogue je odrediti silu
prednapinjanja
Mjerodavan je sluaj optereenja 1 ( = 0) jer daje najvei pomak
Zanemarivanjem umanjenja pomaka uslijed djelovanja vjetra na zatege,
pretpostavljanjem da nema leda na zategama dobivamo:
Dozvoljeni horizontalni pomak u smjeru djelovanja vjetra v
1
= v / 2
Poznavajui H, F
s
(prema a) i c)), v, L i M mogue je odrediti silu prednapinjanja zatega sa
0
.
Preporuuje se priblian proraun
Naprezanja
1
u zatezi:
Poetno prednapinjanje zatege odreuje se iz:
JARBOLI SA ZATEGAMA: Sila prednapinjanja
1
1,15
cos
S
H
F
Zatvoreni kru Zatvoreni kru ni popre ni popre ni presjek ni presjek

Kru Kru ni popre ni popre ni presjek sa otvorom za ulaz ni presjek sa otvorom za ulaz
Umanjenje geometrijskih karakteristika punog presjeka
Trodijelni popre Trodijelni popre ni presjek ni presjek
F
R
povrina poprenog presjeka jedne cijevi
etverodijelni popre etverodijelni popre ni presjek ni presjek
JARBOLI SA ZATEGAMA: Dokaz naprezanja
Kod viedijelnih presjeka
nije mogue zanemariti posminu deformaciju jarbola pod djelovanjem horizontalnih sila popreno
na uzdunu os jarbola
stoga se reducira savojna krutost:
GF posmina krutost
Duljina izvijanja pojedinih tapova jednaka je udaljenosti vorova u reetki
JARBOLI SA ZATEGAMA: Viedijelni presjeci
Uzdune sile S u tapovima i poprene sile Q u vertikalnim ravninama zidova jarbola
(ravninama ravninskih reetki jarbola)
JARBOLI SA ZATEGAMA: Viedijelni presjeci
U gornjoj toki hvatita zatega za jarbol potrebno je
ugraditi prstenasti nosa (ukruenje) za prijenos
koncentrirane sile u jarbol.
Koncentrirana sila P unosi se u kruni prsten
radijusa r posminom silom S
Definiranje unutarnjih sila M, Q, N u poprenom
presjeku prstenastog nosaa
a) a) Raspodjela posmi Raspodjela posmi ne sile na prstenastom nosa ne sile na prstenastom nosa u u
optere optere enom jedini enom jedini nom koncentriranom silom P=1 nom koncentriranom silom P=1
b) b) Utjecajne linije za M, Q i N Utjecajne linije za M, Q i N
JARBOLI SA ZATEGAMA: Ukruenja u jarbolu
a)
b)
Raspodjela tlanih i vlanih pritisaka vjetra
Maksimalni i minimalni momenti savijanja u prstenastom nosau od djelovanja vjetra
q pritisak vjetra
a razmak prstenastih nosaa po visini
r radijus prstena
JARBOLI SA ZATEGAMA: Ukruenja u jarbolu
Kod manjih jarbola se koriste prednapinjaljke
JARBOLI SA ZATEGAMA: Rjeavanje detalja zatega
Detalj privrenja zatega:
Potrebno je ugraditi vijak sa maticom koja mora imati osigura za spreavanje odvrtanja:
Minimalne dimenzije limova:
Vijak je potrebno dimenzionirati na savijanje:
Detalj temelja za privrenje zatega:
Provjera temelja na :
a) Odizanje
b) Klizanje
c) Prevrtanje
Razlika pasivnog i aktivnog otpora tla :

E
zapreminska teina tla
d irina temelja
kut unutarnjeg trenja tla
RUENJA JARBOLA SA ZATEGAMA I TORNJEVA
Ruenja jarbola sa zategama i tornjeva
Openito
Ruenja uzrokovana ledom
Ruenja uzrokovana grekama u projektiranju
Ruenja uzrokovana grekama u odravanju
Oteenja uzrokovana udarom zrakoplova
Ostala oteenja
Pouke na temelju ruenja
Tijekom proteklih 40 godina dogodila su se ruenja
8 jarbola (stupova) sa zategama visine vee od 600 m u SAD-u,
nekoliko ruenja takvih konstrukcija viih od 300 m u Europi,
a sruio se i najvii jarbol sa zategama na svijetu visine 646 m u Poljskoj (09.08.1991)
ukupno je evidentirano ruenje vie od 300 stupova sa zategama
mnoga ruenja moda i nisu evidentirana
OPENITO
Otkazivanje stupa ovisno o uzroku i visini
Uzrok otkazivanja
Visina [m]
Ukupno
0-50 51-100 101-150151-200201-250 251-300 301-400401-500 501-600 601+
Ne-
poznato
Led 14 34 19 21 6 8 11 7 1 1 19 141
Led i vjetar 7 7 2 1 1 2 1 2 5 28
Vjetar 3 3 1 2 1 2 3 1 16
Oscilacije 1 5 1 3 1 4 6 1 22
Otkazivanje zatega 3 1 1 5 1 11
Vanjsko oteenje 1 1
Udar groma/izolatori 2 2 1 4 1 1 11
Graenje/odravanje 6 6 2 3 3 4 4 3 2 6 39
Projektiranje/materijali 1 5 2 4 5 4 1 1 23
Udar aviona 1 2 1 1 1 6
Vandalizam 1 1 2
Slijeganje 1 1
Nepoznato 3 8 1 4 1 1 18
Ukupno 33 72 36 37 24 31 26 17 6 9 28 319
u mnogim sluajevima uzrok ruenja nije mogue tono odrediti
raspodjela broja ruenja po visini ne ukazuje na vei rizik ruenja kod viih stupova
statistiki se oko 80 stupova sa zategama srui svakih deset godina
u zadnje 3 godine mjerenja (96-98) sruilo se 29 stupova to poveava taj prosjek od 80
stupova na 10 godina
vjerojatno zbog naglog poveanja takovih konstrukcija u zadnje vrijeme uslijed razvoja televizijskih
mrea i mrea mobilnih telekomunikacija
OPENITO
Reetkasti tornjevi naelno
nisu podloni ruenjima uslijed optereenja ledom,
premda to optereenje moe biti znaajno,
ali je za dimenzioniranje, uglavnom mjerodavno
djelovanje vjetra
Stupovi i jarboli sa zategama su puno osjetljiviji na
ovo optereenje
Veina njihovih ruenja uzrokovana je ledom ili
kombinacijom leda i vjetra
Nejednolika raspodjela leda po zategama uzrokuje
znaajne momente savijanja u stupu te moe uzrokovati
dinamike efekte
Poznata je pojava ruenja ovakvih stupova i od
optereenja ledom na zatege i na stup
Ruenje stupova i tornjeva uslijed optereenja ledom
prouavali su Sundin i Mulherin
studijom je obuhvaeno veliko podruje SAD-a i
podruje Skandinavije
Zakljueno je da su ruenja uzrokovana
i ledom u obliku padalina
i ledom u oblacima
RUENJA UZROKOVANA LEDOM
Led u obliku padalina, zajedno sa ledenom kiom kao glavnim oblikom padalina
dominira kao uzrok ruenja u ravniarskim terenima sa jakim vjetrovima (srednji zapad SAD,
vedska i Finska
U SAD dodatno dolazi do velikih oscilacija ambijentalne temperature
Vrlo esto ruenju prethodi par dana sa promjenjivim vremenom (temperaturom), odnosno
nailaskom tople fronte koje karakteriziraju
niski oblaci,
pojaavanje vjetra,
padaline se mjenjaju od suhog do vlanog snijega i na kraju do ledene kie
Ovakvi uvjeti pogoduju ruenju
zbog taloenja velike koliine leda na konstrukcijskim elementima,
te su uzrokovali 11 od 16 ruenja
Na nekim stupovima poveano optereenje ledom nije bio jedini uzrok ruenja, nego su
utjecali i neki drugi faktori, kao npr.
nedovrena konstrukcija,
krti elik,
detalji osjetljivi na umor,
labavi vijci,
vibracije zatega i stupova,
dinamiki utjecaji leda
i jaanje ili promjena smjera vjetra
Visoki stup Emley Moor, Velika Britanija, h = 386 m
sastavljen od elinih odsjeaka promjera cijevi 2,75 m,
ukupne visine 275 m, s dodatnom elinom
konstrukcijom 107 m visokom i cilindrom na vrhu
sruio se u oujku 1969
u uvjetima smrzavanja sa temperaturom oko 0 C i
niskim oblacima sa laganim vjetrom od 9 m/s
Slaba vidljivost spreavala je tonu procjenu prirasta
leda na zategama, ali bilo je vidljivo
da su dvije zatege optereenije od tree,
to je uzrokovalo savijanje stupa
Porast naprezanja u stupu od nesimetrinog
optereenja
nije bio dovoljan uzrok za ruenja
Ustanovljeno je da je stup jo za vrijeme gradnje i
kasnije u uporabi
bio podloan vibracijama uzrokovanim vrtloenjem
Zakljueno je da je uzrok ruenja bilo
optereenje ledom
zajedno sa vibracijama uzrokovanim vrtloenjem
Reetkasti stup Yllas visok 212 m, Finska,
Stup je sagraen 1968. na nadmorskoj visini od 697 m
sruio se (1970)
Jake vibracije zatega javile su se tijekom uporabe, te su
ugraeni priguivai za njihovo smirivanje
Takoer je primijeeno taloenje leda vee od
predvienog
Krenulo se sa istraivanjem uzroka, ali stup se usred
istraivanja sruio
Zakljueno je da je razlog ruenja
veliko optereenje ledom u kombinaciji sa
jakim vibracijama uzrokovanim vrtloenjem
Ruenja dalekovodnih stupova prilikom postavljanja 400 kV kabela u Velikoj Britaniji
dogodila su se tijekom 1960. g.
Stupovi su bili reetkasti, u to vrijeme formirani su sa zglobovima i raunati grafiki
Ustanovljeno je da nisu uzete u obzir deformacije elemenata reetke, te da su elementi spregova
bili time dodatno optereeni
Projektiranje stupova sa zategama mora biti povjereno inenjerima koji su upoznati
sa posljedicama djelovanja deformacija i dinamikih utjecaja na takve konstrukcije
Jedno od ruenja koje se nije smjelo dogoditi uzrokovano je grekom projektanta:
nije uzeto u obzir poveanje tlanog naprezanja u stupu uslijed mirnih uvjeta (sila prednapinjanja
u svim zategama)
RUENJA UZROKOVANA GREKAMA U PROJEKTIRANJU
Stup Teutoberger sagraen u blizini Detmolda u Njemakoj 1970. sruio se 1985.g.
Jedno od napoznatijih ruenja uzrokovano loim detaljima
Primijeene su ozbiljne vibracije zatega dvije godine prije ruenja
koje su na kraju uzrokovale pucanje spojne uke zatege na visini od oko 270 m
Uzrok pucanja uki bili su loi radioniki detalji
Na svakoj uki na vrhu stupa napravljen je prorez u koji ulaze ukruenja na vrhu stupa, a ti su
prorezi uzrokovali lom uki uslijed zamora
Dodatni problem bili su i
nedostatni varovi na ukruenjima koji su bili posljedica neodgovarajuih dimenzija pojedinih
elemenata
Napravljeni su hitni popravci
na slinim stupovima na
kojima su uoeni spomenuti
problemi
RUENJA UZROKOVANA GREKAMA U PROJEKTIRANJU
Sidrena ploa stupa Teutoberger
Prsten za
ukruenje
Zavar sidrene ploe i
prstena za ukruenje
Rupa
za trn
Sidrena
ploa
Prorez
Ojaani
cilindar
jarbola
Cilindar
jarbola
O
s

z
a
t
e
g
e
Mnogo je primjera ruenja uslijed radova na odravanju:
stup sa zategama u Houstonu visine 600 m
sruio se tijekom montiranja 6 t teke antene na njegov vrh
Uzrok ruenja bilo je
puknue spojnice na uetu za podizanje antene,
to je uzrokovalo padanje antene
koja je prilikom pada prerezala jednu od zatega za pridranje stupa na visini od 300m
Posljedica je bila
ruenje stupa pri emu je
poginulo petero ljudi koji su radili na anteni
i jo troje koji su se nalazili na krovu susjedne zgrade je ozlijeeno
http://www.youtube.com/watch?v=eqygUApfnZg
RUENJA UZROKOVANA GREKAMA U ODRAVANJU
Mnogo je primjera ruenja uslijed radova na odravanju:
reetkasti stup u dravi Missouri u SAD visine 610 m
(gotovo novi) sruio se prilikom zamjene elemenata spregova jer se utvrdilo da postojei elementi
imaju male pukotine u zavarima
Elementi su zamjenjivani jedan po jedan,
pri emu je koriteno lanano vitlo kao privremeno pridranje
Prije ruenja zamijenjeno je 800 elemenata poevi od vrha prema dnu
Vjeruje se da je uzrok ruenja
naglo prokliznue vitla
u kombinaciji sa pukotinama zavara u dva postojea elementa na visini od 146 m
Poginulo je troje ljudi
Najvei odjek imalo je ruenje u to doba najvie graevine na svijetu
reetkasti tv stup sa zategama u Gabinu u Poljskoj 646 m visine, sagraen 1975
Trokutasti presjek, sa stranicom 4,8 m.
Vertikalne cijevi
promjera 245 mm,
debljine stijenki od 8 do 34 mm.
Ukupno 86 elemenata
duljine 7,5 m.
Tri zatege za pridranje u 5 razina,
na visinama 121,78 m, 256,78 m, 369,28 m,
481,78 m, 594,28 m,
promjera 50 mm,
sidrene u pojedinane temeljne blokove
Godine 1991 zakljueno je da se mora ii u zamjenu zatega za pridranje stupa
zatege su korodirale, naroito na visini od 300 do 500 m, vjerojatno zbog estih niskih oblaka
Postupak zamjene zatega je bio slijedei:
Postavljanje privremenih zatega oko zatege koja se zamjenjuje
Uklanjanje postojee zatege, pri emu privremene zatege osiguravaju stabilnost
Postavljanje nove zatege i uklanjanje privremenih zatega
Poeti s najviom razinom
Postojee stanje 2 privremene zatege
privrene za mjesto A
Postojea zatega
uklonjena s mjesta A
Nova zatega smjetena
u mjesto A
Uklanjanje
privremenih zatega
sa mjesta A
Postupak ponoviti za mjesta B i C
Isti postupak ponoviti za iduu razinu ispod
Postupak zamjene zatega stupa Gabin
Prilikom zamjene zatega
na predzadnjoj razini dolo je do loma vijaka koji su pridravali gredu na koju su spajane
privremene zatege
Ustanovljeno je da je
greda bila spojena samo sa etiri vijka umjesto sa osam koliko je bilo potrebno,
a vijci nisu bili ni dovoljno stegnuti
Pukom sreom nitko nije ozlijeen
radnici su bili na pauzi kad se
dogodilo ruenje
Udar zrakoplova obino uzrokuje oteenje, ali ne i ruenje stupa
Prvi zabiljeeni sluaj je udar zrakoplova u 229 m visoki reetkasti stup u Doveru
pilot je preivio i spustio se po stupu
Najee se ovakvi incidenti dogaaju
prilikom vojnih vjebi kada zrakoplovi
lete velikom brzinom na maloj visini
zatege za pridranje stupova su za
pilota nevidljive pa one najee
stradavaju
Mogua rjeenja su
upoznavanje civilnih i vojnih vlasti sa
poloajem svih stupova sa zategama
oznaavanje zatega svjetlima
U propise je uvedeno da se
mora dokazati stabilnost stupova
kod loma jedne zatege
OTEENJA UZROKOVANA UDAROM ZRAKOPLOVA
Nenamjerni dogaaji
npr. zapinjanje krana dizalice za zatege prilikom radova u blizini stupa
i namjerni dogaaji
namjerno oteivanje zatega i stupova
Rjeenje je
postavljanje ograda oko stupova
i elinih obujmica na donji dio zatega
OSTALA OTEENJA
Veliki broj ruenja ovih konstrukcija ukazuje da je
potrebno pristupati njihovom
projektiranju, radionikoj izradi, gradnji i odravanju
s posebnom panjom
Niska cijena je najee jedini kriterij pri odabiru
najpovoljnijih ponuda.
Ponekad i malo poveanje cijene konstrukcije
(cijena konstrukcije je najee manja od cijene antena i ostalih
ureaja montiranih na stupu)
bitno smanjuje rizik i rezultira boljom i sigurnijom konstrukcijom
Investitor esto zahtijeva postavljanje dodatnih antena na
postojee stupove,
emu treba pristupiti sa velikim oprezom
Potrebno je
sustavno odravanje i zatita od vandalizma
suradnja projektanta i korisnika (investitora)
POUKE NA TEMELJU RUENJA
TEMELJENJE
Temeljenje
Openito
Tipovi temelja
Temelji za preuzimanje odizne vlane sile
Temelji otporni na prevrtanje
Temelji za preuzimanje vertikalne tlane sile
Temelji za sidrenje zatega
Pri odabiru temelja potrebno je promatrati tri kritina sluaja optereenja:
1. Odizna (vlana) sila
2. Prevrtanje
3. Vertikalna tlana sila
U normalnim tlima (ne u stijeni ili kad je potrebno temeljenje na pilotima) temelji se dijele na tri
osnovna tipa, a esto se rade i kombinacije osnovnih tipova.
TEMELJENJE
OPENITO
Tip Tip
temelja temelja
Glavno kriti Glavno kriti no optere no optere enje enje Tip konstrukcije Tip konstrukcije Glavni oblik otpora tla Glavni oblik otpora tla
I
Velike vrijednosti odizne sile
sa relativno malim posmikom
na dnu temelja
Tornjevi sa irom bazom s
dovoljno prostora izmeu nogu
(pojaseva) da se omogui
zasebno temeljenje za svaki krak
Teina konusa tla se odupire
potisku prema gore
II
Veliki moment prevrtanja s
relativno malim posmikom i
vertikalnim optereenjima na
vrhu temelja
Konzolni tornjevi s uskom bazom
ili tapovi s pojedinanim
monolitnim temeljima
(i) bez baze temelja: pomou
bonog djelovanja tla ili
(ii) s bazom temelja: kombinacija
teine tla i pritiska tla na dnu
baze
III
Velike vrijednosti tlane
reakcije (centrino ili
ekscentrino djelovanje)
Baze visokih stupova;
tornjevi s velikim vertikalnim
optereenjem
Pomou pritiska tla na dnu
temelja
IV
Vlana naprezanja u
zategama
Stupovi pridrani zategama;
sidra zatega
Pomou teine sidra
ili bonim otporom tla
Glavno kriti Glavno kriti no optere no optere enje enje
Velike vrijednosti odizne sile
sa relativno malim posmikom na dnu temelja
Tip konstrukcije:
Tornjevi sa irom bazom s dovoljno prostora
izmeu nogu (pojaseva) da se omogui
zasebno temeljenje za svaki krak tipova.
Glavni oblik otpora tla:
Teina konusa tla se odupire potisku prema
gore
TEMELJENJE
TIPOVI TEMELJA: Tip I Tip I za preuzimanje odizne vla za preuzimanje odizne vla ne sile ne sile
Istraivanja su pokazala da su
temelji sa skoenim stranicama (proirenje prema dolje) daleko povoljniji od onih koji nemaju
skoene stranice:
mogu preuzeti dva do tri puta veu odiznu silu (potrebno je napraviti ispitivanja in situ za svaku
lokaciju)
imaju i znatno manje vertikalne pomake
TEMELJENJE
Tipian temelj tornja za preuzimanje odizne sile
TEMELJENJE
Razmak izmeu krajnjih toaka kutnika
Linija
iskopa
Noga (kutnik)
Postolje omoguuje otjecanje vode
Pomak od
teita kutnika
Pomak
od teita
kutnika
Presjek 1-1
Tipina armatura
Kutni
modanici
veliki moment prevrtanja s
relativno malim posmikom i vertikalnim
optereenjima na vrhu temelja
Tip konstrukcije:
konzolni tornjevi s uskom bazom ili
tapovi s pojedinanim monolitnim temeljima
(i) bez baze temelja: pomou bonog djelovanja tla ili
Primjenjuje se kada je stup upet u temelj
Na temelj primarno djeluju moment savijanja i
posmina sila
Aktivira se pasivni otpor tla koji je naroito
uinkovit kod temelja ija je dubina znatno
vea od irine i kod vertikalnih iskopa
TEMELJENJE
TIPOVI TEMELJA: Tip II Tip II temelji otporni na prevrtanje temelji otporni na prevrtanje
Tip konstrukcije:
(i) bez baze temelja: pomou bonog djelovanja tla ili
Pretpostavke prorauna:
Temelj je krut
Linija pritiska je parabola
Pasivni otor tla po jedinici deformacije razlikuje
se prema dubini
Cilj je izbjei rotaciju temelja, pa granina
naprezanja tla nemaju veliki znaaj
Ukoliko se provjeravaju, potrebno ih je
odrediti ispitivanjima tla (iznimno se mogu
korstiti rezultati dobiveni na slinim tlima)
TEMELJENJE
Tip konstrukcije:
(i) bez baze temelja: pomo bez baze temelja: pomo u bo u bo nog djelovanja tla ili nog djelovanja tla ili
(ii) s bazom temelja: kombinacija teine tla i pritiska
tla na dnu baze
TEMELJENJE
Veliki zakretni moment
Razina tla
Relativno mali
posmik
Primarni otpor
prevrtanju
teinom unja
tla i pritiska tla
Potisak preuzima tlo
ispod temelja
Tip konstrukcije:
(i) bez baze temelja: pomo bez baze temelja: pomo u bo u bo nog djelovanja tla ili nog djelovanja tla ili
(ii) s bazom temelja: kombinacija teine tla i pritiska
tla na dnu baze
TEMELJENJE
Razina
tla ab podloga
Posmina
otpornost
tla
Otpor tla ispod podloge
potisku i prevrtanju
Velike vrijednosti tlane
reakcije (centrino ili
ekscentrino djelovanje)
Tip konstrukcije:
baze visokih stupova;
tornjevi s velikim
vertikalnim optereenjem
Pomou pritiska tla na dnu
temelja
Koriste se tamo gdje je reakcija
na temelj uvijek tlana
TEMELJENJE
TIPOVI TEMELJA: Tip III Tip III temelji za preuzimanje vertikalne tla temelji za preuzimanje vertikalne tla ne sile ne sile
Veliki centrini ili ekscentrini
pritisak
Pritisak
tla
Tlocrt
etverokutno podnoje
Razina dna
stupa
Razina tla
Sidreni vijci za
privrenje stupa
Stremeni za
privremene radove
Mreasta armatura
Tipini temelj stupa
Koriste se razliiti tipovi,
ovisno o tlu
i o oscilaciji sile u zategama.
Vano je da osiguraju
sidrenje zatege
i njezin ispravan poloaj i nagib
Velike sidrene sile najee se preuzimaju
masivnim betonskim temeljima masivnim betonskim temeljima
Za manje stupove koristi se
sidreni element sa sidrenom ploom
TEMELJENJE
TIPOVI TEMELJA: Tip IV Tip IV temelji za sidrenje zatega temelji za sidrenje zatega
Zatega
Teina betona
Otpor
tla
Trenje
Trenje
po
oploju
Masivni betonski sidreni blok
Razina tla
Vlak
Sidreni
element
Sidrena ploa
Sidreni element sa sidrenom ploom
ovisno o tlu
sidrenje zatege
Sidrena sila preuzima se teinom betona,
klizanju se suprotstavlja pasivni otpor tla i trenje po oploju i dnu temelja,
a teina betona u kombinaciji sa pritiskom tla odupire se prevrtanju temelja
TEMELJENJE
Zatega
Teina betona
Otpor
tla
Trenje
Trenje
po
oploju
Masivni betonski sidreni blok
ovisno o tlu
sidrenje zatege
Vano je pravilno unijeti silu u temelj
Posebnu panju potrebno je posvetiti antikorozijskoj
zatiti temelja
TEMELJENJE
Stremen
Stremen
Stremen
Stremen
Mrea
S
id
ro
A
Razina tla
S
i
d
r
o

B
Presjek kroz blok na
sidrinom mjestu A
Presjek kroz blok na
sidrinom mjestu B
Tipini masivni betonski sidreni blok
sa dva sidra (A i B)
Sidro A
Sidro B
Stremen
S
t
r
e
m
e
n
Tlocrt bloka
ovisno o tlu
sidrenje zatege
Nedostatak masivnih betonskih temelja je
velika koliina materijala i
veliki uloeni rad,
kao i vrijeme potrebno za njihovu izvedbu
Koliina materijala moe se smanjiti
upotrebom obrnutog T temelja (pritisak tla na bazu zamjenjuje teinu betona)
TEMELJENJE
ovisno o tlu
sidrenje zatege
Sidrena sila preuzima se
formiranjem konusa tla na sidrenoj ploi
i trenjem
Potrebno je predvidjeti dovoljnu dubinu sidrenja (mogue duboko kopanje)
Sidreni element moe biti
fleksibilan (elina ipka)
ili kruti (elina cijev i sl.)
TEMELJENJE
Razina tla
Vlak
Sidreni
element
Sidrena ploa
Sidreni element sa sidrenom ploom
ovisno o tlu
sidrenje zatege
Posebnu panju potrebno je posvetiti tonosti izvedbe
(toan poloaj i nagib sidra)
Moe se pojednostavniti koritenjem montane baze
prvo se postavlja baza na tono odreenu dubinu,
oblik baze prilagoen je kutu zatege
postavlja se sidreni element i rotira u predvieni poloaj
TEMELJENJE
Razina tla
Vlak
Montana podloga
Sidrena
temeljna
ploa
Predgotovljeni
sidreni element
Pokretni mostovi Pokretni mostovi
SPECIJALNE INENJERSKE GRAEVINE
SLJEDEE PREDAVANJE

Telecom Structures

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Telecom Structures

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Telekomunikacijske strukture Telekomunikacijske strukture

Prora Prora un jarbola sa zategama un jarbola sa zategama

Pojedinani pomaci vrha zatege:

Zatvoreni kru Zatvoreni kru ni popre ni popre ni presjek ni presjek

You might also like