WorkBook2 MN

NASTAVA MODERNE ISTORIJE JUGOISTONE EVROPE
Dodatni nastavni materijal
Nacije i drave u jugoistonoj Evropi
Izdavai: Centar za demokratiju i pomirenje u jugoistonoj Evropi, Solun i Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Podgorica Za izdavae: Nenad ebek i Marko Joki Naslov originala: Teaching Modern Southeast European History, Alternative Educational Materials, Nations and States in Southeast Europe, Thessaloniki 2009. Adaptacija na crnogorski jezik: Jasmina Radunovi Lektura: Naa Durkovi Korektura: Sanja Marjanovi Priprema za tampu: Marko Lipovina Konsultantkinja: Zvezdana Kova tampa: tamparija Obod ad Cetinje Tira: 400 primjeraka Ovo izdanje finansirala je EU
The European Unions's Instrument for Pre-accession Assistance (IPA)
The contents of this publication are the sole responsibility of the author and can in no way be taken to reflect the views of the European Union or the publishers. Stavovi ove publikacije iskljuiva su odgovornost autora i ni na koji nain ne izraavaju stavove Evropske unije niti izdavaa. Za CDRSEE: Izvjestilac upravnog odbora za projekat Nastava moderne istorije jugoistone Evrope: Kosta Karas Izvrni direktor: Nenad ebek Direktorka programa: Korina Noak Aetopulos Projektni tim: Andonis Hadzijanakis, Deni Demetriu, Suzan Nado Bustamante i Zvezdana Kova
Copyright: Center for Democracy and Reconciliation in Southeast Europe (CDRSEE) Krispou 9, Ano Poli, 54634 Thessaloniki, Greece Tel.: +30 2310 960820-1; Fax: +30 2310 960822 e-mail: info@cdrsee.org, njeb: www.cdrsee.org
ISBN 978-86-303-1651-7
NASTAVA MODERNE ISTORIJE JUGOISTONE EVROPE

D o d a t n i n a s t a v n i m a t e r i j a l
ISTORIJSKA ITANKA 2
Nacije i drave u jugoistonoj Evropi

Urednica: MIRELA LumINICA muRGESKu Urednik izdanja na crnogorskom jeziku: DRAGuTIN PApOVI Urednica serije: KRISTINA KuLuRI Urednici serije izdanja na crnogorskom jeziku: DRAGuTIN PApOVI i ZVEzdAN FOLI
Zavod za udbenike i nastavna sredstva Zavod za udbenike i nastavna sredstva PODGORICA PODGORICA, 2011.
Podgorica 2012.
Sadraj
Uvod 13 Hronologija
Mapa 1: Prikaz novonastalih balkanskih drava 18041862. 17 25
Prvo poglavlje: Stvaranje nacionalnih drava: ciljevi i uspjesi
27 I-1. Odnos Grke i Evrope, prema pisanju Josifa Mesiodaksa (1761) 27 I-2. Istorijski temelji bugarske nacije, po rijeima Pajsija Hilandarca (1762) 28 I-3. Evgenije Vulgaris se zalae za grku dravu (oko 1770) 29 I-4. Konvencija koju su crnogorski predstavnici uputili austrijskoj carici Mariji Terezi u Beu 1779. godine 29 I-5. Dimitrije Katarcis objanjava zato su Grci nacija iako nemaju dravu (1783) 30 I-6. Rumunska peticija za nacionalnu jednakost u Transilvaniji Supplex Libellus Valachorum (1791) 30 I-7. Turski dokument o Francuskoj revoluciji (1798) 31 I-8. Uticaj Francuske revolucije na uene ljude jugoistone Evrope Ratna pjesma Adamantiosa Koraisa (1800) 31 I-9. Manifest Aleksandra Ipsilantija, Borba za vjeru i otadbinu (1821) 32 I-10. Konzervativni zahtjevi bosanskih spahija (1826) 32 I-11. Hatierif od Gilhane 33 I-12. Jon Kodru-Draguanu o nacionalnoj dravi (1844) 33 I-13. Plan Ilije Garaanina za stvaranje srpsko-slovenskog carstva Naertanije (1844) 34 I-14. Nacionalni zahtjevi u revolucijama 1848. 35 A. Slovenaki zahtjevi 35 B. Zahtjevanja naroda, usvojeno na velikoj narodnoj skuptini u Zagrebu 35 C. Nacionalna peticija koju je prihvatila rumunska narodna skuptina u Blau, Transilvanija 35 I-15. Mitropolit Petar II Petrovi Njego podrava jugoslovenstvo (Cetinje, 12. mart 1850) 36 I-16. Nezadovoljstvo bosanskih hriana pod turskom vlau, iz pera franjevakog fratra Frane Jukia (1850) 36 I-17. Turski carski dekret kojim se proglaava jednakost meu podanicima, bez obzira na vjeru (1856) 36 I-18. Neka miljenja o planu za osnivanje dvojne bugarsko-turske drave (1867) 37 A. Predstavka Centralnog tajnog bugarskog komiteta sultanu Abdulazizu 37 B. Reakcija Fuad-pae, prema memoarima Hriste Stambolskog 38 I-19. Projekat ujedinjenja Bugara i Srba u junoslovensko carstvo pod vlau srpskog kneza Mihaila Obrenovia (1867) 39 I-20. Ruski izvetaj o planovima za zajedniku rusko-bugarsku dravu (1867) 39 I-21. O odnosu politike slobode i nacije u XIX vijeku uredniki komentar Ljubena Karavelova u listu Svoboda (novembar 1869) 40
5
SAdRAj
Sl. 1. Slovenija: Tabori (1869) 40 I-22. Ferman kojim je osnovana Bugarska egzarhija (1870) 41 I-23. Rezultati ispitivanja o pripadnosti crkvi u Skopskoj i Ohridskoj episkopiji (1874) 41 I-24. Hristo Botev: Zato Bugari treba da se bore za nacionalno osloboenje (1875) 41 I-25. Politiki program Centralnog bugarskog dobrotvornog drutva (Bukuret, novembar 1876) 42 I-26. Albanska pjesma napisana u vrijeme Berlinskog kongresa (1878) 42 I-27. Berlinski mirovni ugovor (1878) 42 Mapa 2: Balkanske drave poslije Berlinskog kongresa, jul 1878. 45 Sl. 2. Grka izmeu Turske i Evrope. Karikatura iz lista Aristophanes (1882) 46 I-28. Zato Albanci ele zasebnu albansku dravu (1886) 47 I-29. eanja/Sjeanja Ivana Hadi-Nikolova na razgovore iz 1892. godine, koji su doveli do stvaranja VMRO (1893) 47 I-30. Deklaracija kojom VMRO obavjetava velike sile o odluci da zapone oruani ustanak (1903) 48 I-31. Politiko rjeenje makedonskog pitanja mora se traiti u okviru Osmanskog carstva. Stav Krste Misirkova (1903) 48 I-32. Plan Aurela C. Popovicija za pretvaranje Austrougarskog carstva u federalnu dravu pod imenom Sjedinjene Drave Velike Austrije (1906) 49 I-33. Britanski ambasador u Osmanskom carstvu pie o pokuajima Albanaca da dobiju vlastitu nacionalnu dravu (1912) 50 Sl. 3. Proglaenje albanske nezavisnosti u Valoni (1912) gravura iz tog perioda 51 I-34. Govor Kemal-pae u Damasku o odnosu Turaka i Arapa (1913) 52 I-35. Projekat Dimitrija upovskog za stvaranje Savezne balkanske demokratske Republike (Sankt Peterburg 1917) 52 I-36. Krfska deklaracija (1917) o principima ujedinjenja Srba, Hrvata i Slovenaca 53 I-37. Proglas Jugoslovenima crnogorskog kralja Nikole 20. oktobra 1918. 54 I-38. etrnaest taaka iz govora amerikog preednika/predsjednika Vudroa Vilsona (1918) odredbe koje se tiu jugoistone Evrope 54 I-39. Rezolucija nacionalne skuptine u Alba Juliji, odluka o ujedinjenju Transilvanije sa Rumunijom (1918) 55 I-40. Govor Juliju Manijua u rumunskoj Narodnoj skuptini u Alba Juliji (1918) 55 Mapa 3: Jugoistona Evropa poslije Konferencije mira u Parizu i ugovora u Lozani, 1923. 57 I-41. Prijedlog da se stvori makedonska drava sa kantonalnom organizacijom po uzoru na vajcarsku (1919) 58 I-42. Ciriki sporazum Grke i Turske o Kipru (1959) 58 I-43. Franjo Tuman se zalae za to da svaka nacija ima pravo na vlastitu dravu (1982) 59 I-44. Deklaracija o nezavisnosti Kosova 60 A. Odluka Skuptine Kosova 60 B. Odluka Narodne skuptine Republike Srbije 60 Mapa 4: Evropa poslije Prvog svjetskog rata 62
Drugo poglavlje: Ureenje nacionalne drave
63
IIa. Opti aspekti dravne organizacije 63 II-1. Nacrt ustava iz pera Rige od Fere (1797) 63 II-2. Govor Boe Grujevia na prvom zasijedanju Praviteljstvujueg sovjeta (1805) 64
6
NACIjE I dRAVE u juGOISTONOj EVROpI
II-3. Pismo Vuka Karadia knezu Milou Obrenoviu (1832) 65 II-4. Srpski ustav iz 1835. godine struktura vlasti 66 II-5. Rumunski ustav iz 1866. godine opte odredbe 66 II-6. Proklamacija knjaza Nikole Hercegovcima juna 1876. godine 67 II-7. Britanski ambasador u Istanbulu o stavu Turaka prema ustavu (1876) 67 II-8. Turski ustav iz 1876. godine 67 II-9. Prijestona besjeda knjaza Nikole povodom proglaenja ustava Crne Gore (1905) 68 II-10. Mladoturska proklamacija (1908) 69 Tabela 1: Ustavi zemalja jugoistone Evrope 71 Tabela 2: Uvoenje opteg prava glasa u zemljama jugoistone Evrope 71 Sl. 4. Trg ustava u Atini (1863) 72 IIb. Graansko drutvo 72 II-11 Definicija dravljana u grkom Ustavu iz Epidaurusa (1882) 72 II-12. Definicija dravljana u grkom Ustavu iz Trezena (1827) 73 II-13. Definicija dravljana u srpskom Ustavu iz 1835. godine 73 II-14. Zakonik Danila I, knjaza Crne Gore i Brda 74 II-15. Promjena odredbe o dravljanstvu u lanu 7 rumunskog Ustava (1879) 74 II-16. Sporazum o manjinama koji su potpisale saveznike i pridruene drave i Rumunija (1919) 75 II-17. Redefinisanje kategorije dravljana u rumunskom Ustavu iz 1923. 76 IIc. Nacija i crkva 77 II-18. Carigradska vaseljenska patrijarija osuuje obiaj da se eci/djeci umjesto hrianskih daju starogrka imena (1819) 77 II-19. Neka miljenja o autonomiji grke crkve u odnosu na Carigradsku vaseljensku patrijariju (1833) 77 A. Teoklet Farmakides, pristalica autonomije 77 B. Konstantin Ekonomos, protivnik autonomije 77 II-20. Dekret o uspostavljanju vlasti sinoda u Rumunskoj pravoslavnoj crkvi (1864) 77 II-21. Komentar francuskog novinara arla Irijartea na stavove pravoslavnih i katolikih svetenika o odnosu izmeu vjere i nacije u Bosni (18751876) 78 II-22. Bugarski ustav iz 1879. o poloaju Bugarske pravoslavne crkve 78 II-23. Miljenje Nikole Paia o odnosu srpskog naroda i pravoslavne crkve (1890) 79 II-24. Istono-pravoslavna religija kao dravna religija u Crnoj Gori 79 II-24.a Odredbe o vjeroispovijesti iz Ustava Knjaevine Crne Gore 1905. 79 IId. Infrastruktura nacionalne drave 80 II-25. Znaaj razvoja zanata za malu naciju primjer Grke (1841) 80 Sl. 5. Povezanost dravne privrede s predstavama o naciji prva novanica od 500 drahmi koju je izdala Nacionalna banka Grke (1841) 80 II-26. Uloga eljeznice u jaanju nacionalne drave primjer Rumunije (1879) 81 II-27. Miljenje bugarskog kneza Aleksandra Batenberga (18791886) o znaaju eljeznice (18791881) 81 II-28. Opis bugarske eljeznice krajem XIX vijeka 81 II-29. Bugarski zakon o mjerama (1889) 82 Sl. 6. Nove tehnologije i nacionalni simboli reklama za ivae maine (Grka, kraj XIX vijeka) 82
7
SAdRAj
IIe. Stvaranje nacije 83 II-30. Zapostavljanje hrvatskog jezika, opaske Ivana Kukuljevia (1843) 83 II-31. Znaaj jezika za identifikaciju s nacijom miljenje Slovenaca (1861) 83 II-32. O znaaju jezika za identitet Rumuna, iz pera Titu Majoreskua (1866) 83 II-33. Peticija hrvatskog Sabora Franji Josifu za osnivanje Junoslovenske akademije nauka i umjetnosti (1867) 84 Sl. 7. Nacionalno pozorite u Bukuretu razglednica (kraj XIX vijeka) 84 II-34. Znaaj jezika i knjievnosti u razvoju nacija izvod iz statuta Drutva za objavljivanje djela albanske knjievnosti (1879) 84 II-35. Pismo makedonskih studenata u Sankt Peterburgu o makedonskom knjievnom jeziku (1902) 84 II-36. Planovi da se pobude nacionalna oeanja/osjeanja Rumuna u Transilvaniji pismo dr Drageskua upueno Emiliji Raciju (1874) 85 II-37. Plan za konsolidovanje albanskog nacionalnog pokreta pismo novinara Faika Konice baronu Goluhovskom (Brisel, 1897) 85 II-38. Uputstva za predavanje istorije u Grkoj (1881) 86 Sl. 8. eca/Djeca odjevena u istorijske nonje (Grka, oko 1875) 86 II-39. Pokuaj da Rumunija dobije svoj nacionalni sport (1898) 87 Sl. 9. Diploma uesnika u sportskom takmienju srednjokolaca u organizaciji lista Gazet Sporturilor (Rumunija izmeu dva rata) 87 II-40. Iz Raspisa Ministarstva prosvjete i crkvenih djela Crne Gore 1908. godine: 88 II-41. Albanski kralj Zogu I o znaaju vojne obaveze za stvaranje nacije (1928) 88 Sl. 10. Rumunski djeai odjeven kao vojnik (1916) 88 II-42. Cilj obrazovanja u Turskoj, prema shvatanju Zije Gokalpa (1914) 88 II-43. Protivnici kritikuju Ataturkovu politiku po pitanju istorije i jezika (privatni dnevnik, 1932. godina) 89 II-44. Mahmud Esad Bozkurt o nacionalistikoj sutini Ataturkove revolucije 90
Tree poglavlje: Nacionalne ideologije
91 IIIa. ta je nacija? 91 III-1. Prava i obaveze rumunske nacije, po shvatanju pjesnika i politiara Dimitrija Bolintineanua (1869) 91 III-2. Objanjenje ta je narod prema jednom srpskom udbeniku (1870) 92 III-3. Odreenje nacije po Ziji Gokalpu (1923) 93 III-4. Poimanje nacije kod Mustafe Kemal-pae 93 A. Znaaj religije tokom rata (1920) 93 B. Kultura (1922) 93 V. Jedinstvo (1924) 93 G. Uoptavanje i pojednostavljivanje (1929) 93 IIIb. Samoodreenje 94 III-5. Biti Bugarin pjesma Bugarin sam, Ivana Vazova (1917) 94 III-6. Biti Albanac miljenje Paka Vase (1879) 94 Sl. 11. Nacija u slikama slovenaka razglednica (poetak XX vijeka) 94 Sl. 12. Nacija u slikama rumunska razglednica (poetak XX vijeka) 95 III-7. Biti Turin miljenje dr Rize Nura (1932) 95
8
NACIJE I DRAVE U JUGOISTONOJ EVROPI
III-8. Biti Slovenac Dimitrije Rupel o naravi Slovenaca (1987) 95 III-9. eanja/sjeanja Georga Jonesku-Giona (1889) rumunski seljaci se ne poistovjeuju sa svojom nacijom 95 III-10. Doivljaj H. N. Breilsforda (1905) u Makedoniji se ne poistovjeuju sa svojom nacijom 96 Sl. 13. Bosanskohercegovaki paviljon na Meunarodnoj izlobi u Parizu (1900) 96 IIIc. Nacionalna znamenja 97 III-11. Riga od Fere prijedlog zastave i znamenja Grke (1797) 97 Sl. 14. Zastava grkog ostrva Psare tokom Rata za nezavisnost, na kojoj stoji parola Sloboda ili smrt, krst i simboli tajnog drutva Filiki eterija 98 Sl. 15. Rumunska zastava bukuretanske gradske garde sa natpisom Snaga izvire iz jedinstva (1867) 98 Sl. 16. Zastava i grb Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Kraljevine Jugoslavije (od 1929) 99 III-12. Znaaj albanske zastave, govor episkopa Fan Stilijan Nolija na pogrebu Faika Konice (1942) 99 Sl. 17. Dananje zastave zemalja jugoistone Evrope 100 III-13. Himne 100 A. Grka himna (1823) 100 B. Hrvatska himna (1835) 101 V. Albanska himna (1912) 101 Sl. 18. Istorijat dravnog grba Bugarske od 1741. godine do danas 102 Sl. 19. Srpski grb prema nacrtu Pavla Ritera Vitezovia (1701) 102 Sl. 20. Grb Kraljevine Srbije (osamdesete godine XIX vijeka) 102 Sl. 21. Grb Kraljevine Crne Gore 103 Sl. 22. Monarhija i drava rumunska razglednica sa likom kralja Karola I (1866-1914) 103 III-14. Pokuaj da se u Grkoj uvede narodna nonja (1843) 103 Sl. 23. Srpska seljanka u tradicionalnoj nonji (1865) 103 Tabela 3: Dravni praznici u sadanjim dravama jugoistone Evrope 104 IIId. Nacionalna mitologija Sl. 24. Slikovno predstavljanje nacije A. Slobodna Bugarska litografija Georgi Danova (1879) B. Francuske razglednice na kojima su predstavljene Srbija i Crna Gora III-15. Istorijski korijeni makedonske nacije ori Pulevski, Za Makedonce (1879) Sl. 25. Heroji istorije kao savremeni uzori A. Leonida, kralj u drevnoj Sparti, poruuje Persijancima da se nee predati: Mov (Doite i sami uzmite), slika iz grkog udbenika (1901) B. Pogibija Vase arapia prilikom osvajanja beogradske tvrave 1806. slika Anastasa Jovanovia (1817-1899) III-16. eanje/sjeanje dr Rize Nura o uticaju narodnih pria o junacima Sl. 26. Simboliko predstavljanje politikih dogaaja A. Crnogorski ustanak slika ure Jakia (1832-1878) B. Ujedinjena Bugarska slika Nikolaja Pavlovia (1885) III-17. Rumunski zakon o ouvanju uspomene na narodnu heroinu Ekaterinu Teodoroiju (1921) Sl. 27. Rumunski plakat povodom 70 godina od osnivanja moderne drave (1929) 105 105 105 106 106 107 107 107 107 108 108 108 109 109
9
SAdRAj
Sl. 28. Hrvatska potanska marka sa likom slavnog koarkaa Draena Petrovia (1994) III-18. Savremeni istoriar o istoriji albanskog grba (2000)
110 110 111 111 111 111 112 112 112 113 114 114 115 115 115 115 116 117 117 118 119 119 121 122 122 123 123 124 124 124 125 125 126 127
etvrto poglavlje: Sukob nacionalistikih ideologija

IVa. Ideologije koje su doprinijele izazivanju sukoba IV-1. Nacionalne predrasude prema Njemcima u Hrvatskoj (1866) IV-2. Zato je dr Riza Nur odbio da se oeni strankinjom (1910) IV-3. Neki pogledi na grku megale idea (ideja velike Grke) razgovor profesora Nikolaosa Saripolosa i kralja ora I (1877) IV-4. Istoriar Aleksandru D. Ksenopol o rumunskom nacionalnom prostoru (1888) IV-5. Nacionalne podjele u turskom parlamentu (19081914) IV-6. Proglasi antikolonijalne borbe kiparskih Grka (1955) IVb. Konkretni sukobi IV-7. Stjepan Radi, Hoemo nau hrvatsku domovinu unutar jugoslovenske zajednice (1918) IV-8. Proglas Srba, Hrvata i Muslimana iz Bosne (1943) IV-8a. Odluka Velike narodne skuptine (Podgorike skuptine), 13. novembar 1918. IV-8b. Iz ekspozea crnogorskog delegata Anta Gvozdenovia pred Vrhovnim vijeem Konferencija mira u Parizu 5. marta 1919. godine IV-9. Deklaracija Prvog zasijedanja Antifaistikog vijea narodnog osloboenja Makedonije (1944) IV-10. Tekoe antikolonijalne borbe na Kipru 19551959, analiza Georgija Grivasa, voe EOKA (Digenis) Sl. 29. Apel Kipra Ujedinjenim nacijama (sredina XX vijeka) IV-11. Perspektive ljeviarske partije kiparskih Grka (AKEL) (1955) IV-12. Kiparski Turci protiv EOKA, 1960. IV-13. Ciljevi hrvatskog proljea, kako ih se ea/sjea pisac Vlado Gotovac IV-14. Memorandum Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), 1986. IV-15. Stav Slovenaca o pitanju jezika u komunistikoj Jugoslaviji 1987. IV-16. Majska deklaracija Slovenakog demokratskog saveza (1989) IV-17. Fudbal i nacionalizam eanja/sjeanje jednog hrvatskog navijaa o putovanju na utakmicu Partizan Dinamo (1989) IV-18. Spisateljica Dubravka Ugrei osuuje podjele i ratove devedesetih IV-19. Odnos hrvatskog i srpskog jezika miljenje hrvatskog lingviste Stjepana Babia (2003) IV-20. Reakcija na prikazivanje srpskog filma sa hrvatskim titlovima (1999) IV-21. Raspolueni identitet jedne mlade Hrvatice IV-22. Mirko Kova o nacionalizmu 2011. godine IVc. Prevazilaenje nacionalizma IV-22. Opti okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini (1995) IV-23. Sporazum Maarske i Rumunije o razumijevanju, saradnji i dobrosuedskim/dobrosusjedskim odnosima (1996) IV-24. Izjanjavanje Rumuna i Maara o meusobnim odnosima u podrujima s mjeovitim stanovnitvom (2001)
10
IV-25. Okvirni Ohridski sporazum kojim je okonan oruani sukob u BJR Makedoniji (2001) IV-26. Sport kao nain da se prevazie nacionalizam. Kiparski Grci navijaju za lokalni tim kiparskih Turaka (2003) IV-27. Dva miljenja o brisanju zelene linije koja dijeli grki od turskog dijela Kipra (23. april 2003) A. Miljenje Nikosa Anastasijua, postavljeno na internetu B. Turski uitelj iz Famaguste opisuje poetu/posjetu porodici kiparskih Grka (2003) Sl. 30. Linija razdvajanja (zelena linija) u Nikoziji (2003)
128 128 128 128 129 129 130
Bibliografija
11
UVOD
Modernu Evropu, kao i znatni dio neevropskog svijeta, ine nacije. Od XIX vijeka, nacionali s tike ideologije su toliko snane da usmjeravaju djelanje velikih grupa ljudi i utiu na funkcionisanje drava. U tom pogledu jugoistona Evropa nije izuzetak. Na tom podruju je tokom XIX vijeka nastalo pet nacionalnih drava. Neke su bile nove, stvorene na teritoriji koja je prethodno bila pod turskom vlau to su Srbija (e/gdje je borba za slobodu poela 1804. godine, dravnost postepeno sticana od 1815. do 1830. godine, a formalna ne zavisnost izvojevana 1878), Grka (e/gdje je oslobodilaka borba poela 1821, a nezavisnost steena 1830) i Bugarska (e/gdje je do ustanka protiv Turaka dolo 1876. godine, drava proglaena 1878, a nezavisnost 1908). Druge su nastale od vazalskih hrianskih kneevina u okviru Osmanskog carstva Rumunija (formirana ujedinjenjem Vlake i Moldavije 1859, nezavisnost stekla 1877/1878) i Crna Gora (autonomna teritorija na ijem je elu od XVIII vijeka vladika, a koja 1852. postaje nasljedna kneevina, a nezavisnost stie 1878). Poetkom XX vijeka su nastale jo dvije nacionalne drave: Albanija 1912/1913, poslije balkanskih ratova, i Turska, raspadom Osmanskog carstva poslije Prvog svjetskog rata (od 1919. godine postoji nacionalna vlada, ali je Republika Turska zvanino proglaena 1923. godine). Britanska kolonija Kipar je nezavisna drava od 1960. godine, a kada se raspala Jugoslavija, 1991. godine, nastalo je nekoliko novih drava: Slovenija, Hrvatska, BJR Makedonija i Bosna i Hercegovina. Srbija i Crna Gora 1992. formirale su Saveznu Re publiku Jugoslaviju, koja je 2002. godine redefinisana i promijenila naziv u Srbija i Crna Gora. Od 2006. Srbija i Crna Gora su nezavisne drave. Naravno, nacionalne drave nijesu bile ni ranije, kao to nijesu ni sad, jedini tip drave u jugoistonoj Evropi. Postojale su i vienacionalne drave i drugi vidovi multietnikih drava, a mnoge nacije dugo nijesu imale sopstvenu dravu. Ipak, istoriju tog podruja oblikovao je sloeni odnos izmeu nacije i drave, a nacionalne drave su postale jedno od osnovnih obiljeja jugoistone Evrope. Uprkos injenici da su te drave relativ no mlade u poreenju s drugim evropskim dravama kao to su Francuska, panija i Brita nija (mada su, i to treba pomenuti, Srbija i Grka formirane kao nacionalne drave prije Italije ili Njemake), njihova nestabilnost i neprestani sukobi na nacionalnoj osnovi od kljunog su znaaja za cjelokupni istorijski razvoj jugoistone Evrope tokom posljednja dva vijeka. Veina stanovnika jugoistone Evrope smatra da je etniki definisana nacionalna drava normalan oblik dravne organizacije. Ljudi s tog podruja naueni su da se poistovjeuju sa svojom nacijom i da se bore za uspostavljanje i odbranu nacionalne drave. Drave jugoistone Evrope nastale su vrlo kasno, te su stoga istoriari i poli ti ari pokuavali da osnae svoj legitimitet, dokazujui da postoji neprekinut kontinuitet izmeu savremene drave i antike i/ili srednjovjekovne drave i da na taj nain, u ideolokom nadmetanju s nacijama koje su stvarni ili potencijalni rivali, dokau da su stariji, to jest, da su bili prvi.... U tom kontekstu istorija svakog naroda esto je prikazivana kao borba za nacionalne ideale, borba s ciljem da se stvori nacionalna drava; svi istorijski dogaaji i procesi, kao i sve istorijske linosti, procjenjivani su s obzirom na doprinos koji su dali ostvarenju nacionalnog ideala. Iskrivljene istorij ske injenice koriene su za jaanje nacionalnog jedinstva i podsticanje modernizacije drutva. Istorijat modernizacije pun je znaajnih uspjeha i katastrofalnih promaaja, i nacionalne drave jugoistone Evrope moraju preuzeti odgovornost za sve stavke u istorijskom bilansu. Ipak, evidentno je da je istorija i zloupotrebljavana kako bi se na rod okrenuo protiv raznih unutranjih i/ili spoljanjih neprijatelja, bili oni stvarni ili izmiljeni. Skoranji dogaaji u bivoj Jugoslaviji pokazuju da je takva politika zloupotreba istorije doprinijela izbijanju rata i raspirivanju mrnje meu pojedinim nacijama i etnikim grupama. Prouavanje nacionalizma je u posljednje vrijeme daleko odmaklo. Istoriari i sociolozi istrauju stru kturne komponente nacionalne drave i njihov istorijski razvoj. Formulisano je nekoliko teorija o prirodi
13
STVARANJE NACIONALNIH DRAVA
nacije i nacionalizma: od teorija koje nacije uzimaju kao date i nepromjenljive cjeline pa sve do konstruktivi stikih teorija koje tvrde da su nacije samo mentalne, tek nedavno zamiljene konstrukcije. Iako se i dalje vode une rasprave, sve vie strunjaka se slae s tvrdnjom da nacije i nacionalni identiteti nijesu vjeni entiteti, ve istorijski promjenljivi fenomeni, vezani za odreene istorijske okolnosti, fenomeni koji tokom vremena evoluiraju, koje odlikuje diskontinuitet i koji se u datom trenutku mogu konstruisati, dekonstruisati i rekonstruisati. Mo derne nacionalistike ideologije esto poseu za drevnim etnikim oeanjima/ osjeanjima i simbolima i daju im novo znaenje, kombinuju ih s novim elementima i sve to smjetaju u nove mentalne i ideoloke sklopove. U tom pogledu moderne nacije su zaista, kao to je to rekao Benedikt Anderson, izmiljene zajednice (no, nemojte ispustiti iz vida da rije izmi ljene ove/ovdje ne znai fiktivne). To, meutim, nije specifinost jugoistone Evro pe, ve obiljeje itavog modernog svijeta. Saglaavajui se u naelu s tezom da su moderne nacije stvorene, istoriari su do mnogih novih saznanja doli raspravljajui o optim formama i posebnim elementima koji su uticali na pojedine nacionalne drave. U poreenju s drugim djelovima Evrope, nacionalne drave jugoistone Evrope nastale su relativno kasno. Dugotrajne i teke oslobodilake borbe voene su ili protiv postojeih vienacionalnih carstava, ili pak protiv rivalskih nacionalnih drava. Stoga se moe rei da su neki oblici nacionalizma prethodili stvaranju nacionalnih drava. Ipak, te hronoloki starije nacionalne vrijednosti nijesu bile dovoljne za uspjeno funkcionisanje novijih drava, pa su se nove politike i kulturne elite trudile da graanima name tnu nacionalistike vrijednosti. Pokuaj da se pod kapom drave izgradi nacija takoe nije specifinost jugoi stone Evrope. Naprotiv, u nekim djelovima zapadne Evrope jo ranije je voena takva, pa ak i okrutnija politika. uvena knjiga Eugena Vebera Kako su seljaci postali Francuzi poka zu je da je u Francuskoj veina seoskog stanovnitva poela sebe da posmatra kroz na ci o nalnu prizmu tek tokom XIX vijeka, i to pod uticajem osnovnog obrazovanja, obaveze sluenja u vojsci i modernih sredstava komunikacije. Nema sumnje u to da je odnos izmeu nacije i vjere izuzetno sloen. Za veliki broj stanovnika jugoistone Evrope vjerska pripadnost je bila i ostala pitanje od kljunog znaaja takav je sluaj, na primjer, sa pravoslavljem kod Grka i Srba, ili katolianstvom kod Hrvata; za druge, recimo Albance, religija je manje znaajna, a nacija bez nekih tekoa okuplja ljude razliitih vjeroispovijesti. U ovoj istorijskog itanci dodatno su osvijetljeni i drugi specifini problemi, kao to je odnos izmeu nacije i jezikog identiteta. Osnovni cilj ovog prirunika jeste da nastavnicima i uenicima ponudi istorijska svjedoanstva koja im mogu pomoi da bolje razumiju prirodu sloenog odnosa izmeu nacija i drava u jugoistonoj Evropi. Da bi po obimu ostao u razumnim okvirima i mogao da po slu i nastavnicima, uenicima i naunicima, morali smo da izdvojimo neke prioritete. Odluili smo da se usredsredimo na nastanak nacionalnih drava, na pitanja stvaranja nacije, na nacionalne ideologije i neke sukobe koje je nacionalizam podstakao. Takav izbor odredio je i hronoloke granice u traganju za relevantnim izvorima. U centru panje je XIX vijek, ali je dodato i nekoliko istorijskih izvora o prosvjeenosti prije 1800. godine i odjecima Francuske revolucije u jugoistonoj Evropi, jer je to doprinijelo razmahu nacionalnih pokreta na tom podruju. Takoe smo ukljuili i jedan broj istorijskih izvora iz XX vijeka, s ciljem da dokumentujemo razmah novih nacionalnih drava, nove obrte u odnosima izmeu nacija i drava, uticaj nacionalizma na tok nekih sukoba, ali i poneto od onoga to svjedoi o tenji ka prevladavanju nacionalizma. Pritom smo se trudili da ne ponudimo materijal koji se ve moe nai u drugim istorijskim itankama koje se objavljuju u okviru ovog projekta i koje se temeljno i detaljno bave balkanskim ratovima i Drugim svjetskim ratom. Obraujui period poslije Drugog svjetskog rata, panju smo usmjerili prevashodno na bivu Jugoslaviju i sukobe koji su tokom devedesetih doveli do pojave novih nacionalnih drava. Svjesni smo injenice da su neki aspekti naciona lizma u XX vijeku ostali zanemareni, ili ak nepomenuti. Od onoga to uopte nije pomenuto, najznaajnija je kulminacija nacionalnih ideologija i politike diskriminacije u me u ratnom periodu, kao i specifini vidovi jugoslovenskog, albanskog, rumunskog i bugarskog nacional-komunizma. Naime, sloenost tih tema zahtijeva ukljuivanje velikog broja dodatnih izvora; ako se uzme u obzir da je prirunik u ovom obliku preobiman u poreenju sa ostala tri iz ovog projekta, pomenute teme morali smo ostaviti za neki drugi poseban poduhvat.
14
Nadamo se da e istorijski materijal iz zemalja jugoistone Evrope ispuniti prazninu u znanju koje narodi ovog regiona imaju jedni o drugima. U stvari, veina stanovnika jugoistone Evrope o sopstvenoj naciji i glavnim nacijama (zapadnog) svijeta zna mnogo vie nego o svojim suedima/susjedima koje ili zapo stavlja ili pak o njima ima samo jednostrane predstave. eljeli smo da materijali koji ine ovaj prirunik podstaknu profesore i ake da istoriju svoje zemlje uporede s istorijom drugih zemalja jugoistone Evrope, da pronau zajednike elemente, kao i one koji su specifini za neke zemlje ili istorijske periode, i da proniknu u sloenost istorijskih promjena. Naravno, nijesmo mogli da predstavimo gradivo iz svih zemalja u vezi sa svim aspektima odnosa izmeu nacija i drava tokom po sljednja dva vijeka. Morali smo napraviti neki izbor, dijelom uslovljeni raspoloivim re le vantnim izvorima, a dijelom tenjom da se uspostavi ravnotea i da u materijalima sve nacije ovog podruja nau svoje mjesto. Uprkos uloenom trudu, moramo se pomiriti sa injenicom da bi neki itaoci ovog naeg prirunika bili skloni da naprave drugaiji izbor tekstova no, ukoliko je tako, znai da je prirunik postigao jedan od svojih ciljeva, a to je da podstakne profesore, uenike i profesionalne istoriare da jo jednom, iz nova razmotre sloene istorijske odnose nacija i drava na podruju jugoistone Evrope. Uvjereni smo da e uravnoteen pristup istoriji nacionalnih drava u jugoistonoj Evropi, zasnovan na svjedoanstvima, pomoi mlaim generacijama da budu tolerantne pre ma drugim nacijama i etnikim grupama, i da s vie otvorenosti posmatraju savremene dogaaje. Na njima je, kao i na nama, da odluke donosimo na temelju poznavanja stvari, i da se prilagodimo izazovima istorijskih procesa koji su tek u povoju, a koji ve odreuju nove odnose izmeu pojedinaca, zajednica, nacionalnih drava i nadnacionalnih organizacija i institucija.
15
Hronologija
1762. Pajsije Hilandarac pie istoriju Slovena i Bugara u kojoj poziva na nacionalno osvjeenje.
17681774. Rusko-turski rat; Grci podiu ustanak uz podrku Rusije (17701774). 1796. Crnogorska vojska predvoena mitropolitom Petrom I Petroviem pobijedila osmansku vojsku predvoenu Mahmut Paom Buatlijom u bitkama na Martiniima i Krusima. Otomansko carstvo naputa pokuaje osvajanja Crne Gore, ali je i dalje smatra dijelom svoje teritorije. 1797. Riga od Fere pie ustav helenske republike. Francuska osvaja Veneciju; Francuska i Habsburgovci izmeu sebe dijele teritoriju Venecije na osnovu sporazuma u Kampo Formiju: Habsburgovci dobijaju Dalmaciju, a Francuska ostrva u Jonskom moru (kojima vlada do 1799). 18001807. Jonska republika, vazalska drava Osmanskog carstva; pod britanskom okupacijom do 1807, a potom dobija status britanskog protektorata sve do 1864.
18041813. Srbi pod vostvom Karaora podiu Prvi srpski ustanak, koji Turci ubrzo gue. 1808. U Beogradu osnovana Velika kola. Reorganizovana je 1838, a od 1905. nosi naziv Beogradski univerzitet.
18051813. Veliki djelovi Dalmacije, Hrvatske i Slovenije potpadaju pod Napoleonovu vlast (ilirske pokrajine); poslije Napoleonovog poraza, te teritorije ponovo postaju austrijske pokrajine. 18061812. Rusko-turski rat; na osnovu mirovnog sporazuma potpisanog u Bukuretu, istona Moldavija (Besarabija) pripojena Rusiji. 1814. 1815. U Odesi se osniva tajno drutvo Filiki eterija (Drutvo prijatelja) iji je cilj osloboenje Grke od turske vlasti. Drugi srpski ustanak pod vostvom Miloa Obrenovia; decembra 1815. sultan priznaje Miloa za kneza Srbije (koja je tada obuhvatala samo Beogradski paaluk).
1821. Tudor Vladimiresku predvodi revoluciju u Vlakoj; revolucija u Grkoj poinje tako to malobrojna grka vojska, pod komandom Aleksandra Ipsilantija, osvaja Moldaviju; poslije ustanka na Peloponezu dolazi do ustanaka i na okolnim podrujima. 1822. 1826. Grka narodna skuptina u Epidaurusu proglaava Grku republiku i donosi prvi grki ustav. Sultan Mahmud II ukida janjiarski red i tako otvara put za reforme u Osmanskom carstvu.
1827. Velika Britanija, Francuska i Rusija otvoreno podravaju Grke, njihova zdruena flota pobjeuje tursko-egipatsku flotu kod Navarina.
17
HRONOLOGIjA
18281929. Rusko-turski rat; Rusi zauzimaju Moldaviju i Vlaku. 1829. Jedrenski mir; Srbija je priznata za vazalsku kneevinu s Miloem Obrenoviem koji stie nasljedno kneevsko dostojanstvo; Vlaka i Moldavija ostaju pod turskom vlau, ali su i pod zatitom Rusije. Londonski ugovor: Grka je proglaena za nezavisnu monarhiju, iji su garanti Britanija, Francuska i Rusija.
1830.
1830. Osmanskim Hatierifom Srbija dobila autonomiju; Milo Obrenovi priznat za nasljednog kneza. 18311832. Organski statuti, doneseni u Vlakoj i Moldaviji pod ruskim nadzorom; konzervativna modernizacija, mo knezova i bojara ostaje nedirnuta.
1832. Na konferenciji u Londonu odreene granice grke drave i donesena odluka da Oton, drugi sin Ludviga I Bavarskog, postane kralj Grke s nasljednim dostojanstvom. 1832. Osnovana Narodna biblioteka Srbije. 1834. Atina postaje glavni grad Grke umjesto Nafpliona. 1835. Srpski ustav (koji je sultan odobrio 1838) ograniava vlast kneza u korist izabrane skuptine. 1837. 1839. U Atini osnovan univerzitet i Arheoloko drutvo. Hatierif od Gilhane; zvanini poetak tanzimata u Osmanskom carstvu
1841. Osnivanje grke narodne banke. 18341844. Grka postaje ustavna monarhija, uvodi se gotovo potpuno glasako pravo za mukarce. 18301848. Period intenzivnih nacionalnih pokreta u Habsburkom carstvu, izraena borba da nacionalni jezici postanu zvanini; u tim okolnostima se hrvatski narodni preporod (ilirski pokret) bori za hrvatski jezik (ozvanien 1847) i autonomnu Hrvatsku u Habsburkom carstvu, dok se u Transilvaniji Rumuni sukobljavaju sa Maarima na nacionalnoj osnovi. Revolucije irom Evrope, i u Habsburkom carstvu i rumunskim kneevinama: revolucionari postavljaju politike, socijalne i nacionalne zahtjeve; maarski, hrvatski, rumunski i srpski revolucionari se sukobljavaju na nacionalnoj osnovi; Turci i Austrijanci uz pomo Rusije uguuju revolucije.
18481849.
1850. Vaseljenska patrijarija u Carigradu priznaje autokefalnost grke crkve, proglaenu jo 1833. godine. 1852. Knjaz Danilo I Petrovi (18511860) proglaava Crnu Goru knjaevinom i zapoinje modernizaciju. 18531856. 1856 Krimski rat; Rusija trpi poraz od udruenih snaga Osmanskog carstva, Velike Britanije, Francuske i Sardinije; Pariskim mirovnim sporazumom Moldavija, Vlaka i Srbija dolaze pod zatitu Saveznika. Pariska konvencija; Saveznici pretvaraju Moldaviju i Vlaku u dvije odvojene drave, ali pod zajednikim imenom Ujedinjene kneevine. Aleksandru Joan Kuza izabran za kneza Moldavije i Vlake; institucije dviju kneevina postepeno se objedinjuju sve do 1862; nastanak moderne rumunske drave. Osnovano Srpsko narodno pozorite u Novom Sadu; 1868. osnovano Narodno pozorite u Beogradu.
1858. 1859.
1860. Osnovan univerzitet u Jaiju (1864. i u Bukuretu). 1861.
18
1862. 1863.
U Grkoj izbija revolucija i princ Oton I je primoran da napusti zemlju. Danski princ Georg od Holtajn-Sonderburg-Gluksburga izabran za kralja Grke ora I (18631913); prema novom ustavu (1864) narod je podanik Krune i suverene drave; Velika Britanija Grkoj preputa jonska ostrva. Aleksandru Joan Kuza primoran da abdicira; njemaki princ Karl od Hoencolern-Sigmaringena postaje knez Rumunije (18661914, kralj od 1881); ustavom iz 1866. uspostavljena ustavna monarhija i garantovana graanska prava i slobode, ali je glasako pravo ogranieno imovinskim cenzusom.
1866.
1867. Na osnovu sporazuma dvije strane stvoreno Austrougarsko carstvo; Slovenija i Bukovina ostaju dio Austrije, a Transilvanija i Hrvatska postaju dio maarske kraljevine; posebnim sporazumom (1868) Hrvatska zadrava izvjestan stepen autonomije unutar Maarske; ipak, maarski centralizam i politika asimilacije izazivaju veliko nezadovoljstvo meu Rumunima i Hrvatima. 1867. Povlaenje Osmanskog garnizona iz Beograda i drugih srpskih gradova.
18661869, 1889. Kriani zahtijevaju da se potuju turske reforme, ali njihov krajnji cilj je ujedinjenje sa Grkom. 1869. 1870. U Rumuniji osnovan Bugarski revolucionarni komitet na elu sa Ljubenom Karavelovim. Turskim dekretom stvorena Bugarska egzarhija; iako nemaju zasebnu dravu, Bugari dobijaju crkvenu organizaciju koja je nezavisna od Carigradske patrijarije. Carigradska, Aleksandrijska i Antiohijska pravoslavna patrijarija oglasile da e se smatrati za jeres svaka podjela crkvene nadlenosti zasnovana na naciji. U BiH ustanak protiv Turaka; poetak istone krize 18751878. Turci rue aprilski ustanak u Bugarskoj; Srbija i Crna Gora objavljuju rat Osmanskom carstvu; Srbija je poraena dok Crna Gora biljei brojne pobjede. Zbog sve veeg meunarodnog pritiska i unutranjih previranja, turske vlasti su primorane da donesu prvi osmanski ustav kojim se daju potpuna i jednaka prava svim podanicima Carstva, ali se Carstvo istovremeno proglaava za nedjeljivu cjelinu. U Istanbulu osnovan Centralni komitet za odbranu prava albanskog naroda. Mirovni ugovor u San Stefanu (3. mart); poslije intervencije Velike Britanije i Austrougarske, Berlinski kongres zavrava s novim mirovnim ugovorom (1. jul); Rumunija, Srbija i Crna Gora su priznate za nezavisne drave; Bugarska je podijeljena na vazalsku kneevinu Bugarsku i autonomnu pokrajinu Istonu Rumeliju; Rumunija dobija Dobrudu u zamjenu za junu Besarabiju, koju predaje Rusiji; Srbija i Crna Gora poveavaju teritorije; Bosna i Hercegovina je pod upravom Austrougarske; prema zasebnoj tursko-britanskoj konvenciji, Kipar dolazi pod britansku vlast, ali ostaje pod turskom upravom (4. jun 1878)
1872.
1875. 1876.
1877. 1878.
Sultan Abdulhamid II (18761909) ukida ustav iz decembra 1876, rasputa skuptinu i autokratski vlada do 1908. godine. Albanska liga u Prizrenu donosi nacionalni program.
19
HRONOLOGIjA
1879.
Prema ustavu iz Trnova Bugarska postaje ustavna monarhija; prvi knez je Aleksandar od Batenberga (18791886).
1880. Osniva se nacionalna banka Rumunije. 1881. 1885. 1886. Tesaliju i podruje Arte u Epiru Osmansko carstvo predaje Grkoj, u skladu sa Berlinskim ugovorom. Istona Rumelija se ujedinjuje sa Bugarskom kneevinom; pokuaj Srbije da dobije neku kompenzaciju za to propada u srpsko-bugarskom ratu. Politika kriza u Bugarskoj; knez Aleksandar od Batenberga abdicira; Rusija prekida diplomatske odnose s Bugarskom.
1887. U Bugarskoj Ferdinand od Saks-Koburg-Gote izabran za kneza (18871918). 1893. Osnovana VMRO (Vnatrena makedono-odrinska revolucionerna organizacija). 1896. Prve meunarodne Olimpijske igre u Atini
1897. Grko-turski rat, Grka doivljava poraz. 1898. Krit postaje vazalna, djelimino autonomna drava; za guvernera Krita postavljen grki princ ore. 1903. Vojni pu u Srbiji; ubijeni kralj Aleksandar I Obrenovi i kraljica Draga; Petar I Karaorevi (19031921) postaje kralj; srpska politika dobija jasne nacionalistike crte.
Turci gue Ilindenski ustanak u Makedoniji. 1905. Crna Gora dobila ustav i postala ustavna monarhija. 1907. Velika seljaka buna u Rumuniji 1908. Mladoturska revolucija u Osmanskom carstvu; vraen ustav iz 1876. i organizovani izbori za skuptinu; Bugarska proglaava nezavisnost; Austrougarska anektira Bosnu i Hercegovinu (aneksiona kriza sa Srbijom i Rusijom).
1910. Crna Gora proglaena za kraljevinu. 19111912. 1912. 19121913. Italijansko-turski rat; Italija osvaja Dodekaneska ostrva (i Libiju). Albanski ustanak; oruani otpor su organizovali Ismail Kemal i Lui Guraki. Balkanski ratovi; veinu turskih teritorija u Evropi osvajaju Bugarska, Srbija, Grka i Crna Gora; Albanija proglaava nezavisnost (28. novembra 1912); teritorija Makedonije podijeljena izmeu Bugarske, Srbije i Grke; Rumunija osvaja evernu/sjevernu Dobrudu od Bugarske. Princ Vilhelm od Vida prihvata prijesto kralja Albanije koji su mu ponudile velike sile. Prvi svjetski rat; povod za izbijanje rata je atentat na nadvojvodu Franca Ferdinanda u Sarajevu, koji je izvrio jedan srpski nacionalista; u rat ulaze sve drave jugoistone Evrope, izuzev Albanije, koja je okupirana; Austrougarska, Osmansko carstvo (1914) i Bugarska (od 1915) bore se na strani Centralnih sila, a Srbija, Crna Gora (od 1914), Rumunija (od 1916) i Grka (od 1917, uprkos protivljenju kralja Konstantina) na strani Antante.
1914. 19141918.
20
1915.
Poetak nasilne deportacije svih Jermena iz Osmanskog carstva (april). Vinsent Bris je u govoru u Gornjem domu Britanskog parlamenta, 6. oktobra 1915. rekao da je oko 800.000 Jermena bilo masakrirano tokom tih dogaanja. Od tada je pitanje genocida predmet kontroverzi, posebno u Turskoj. Srpska vlada i predstavnici Jugoslovenskog odbora donose na Krfu Deklaraciju o osnivanju zajednike jugoslovenske drave. Dok u Rusiji traje revolucija, u Besarabiji je proglaena demokratska republika, a onda je u skuptini izglasano ujedinjenje sa Rumunijom (27. marta 1918).
1917. 19171918.
1918. Slom Centralnih sila; Osmansko carstvo i Bugarska kapituliraju; Austrougarska se raspada; na jugu bive Austrougarske proglaena Drava Slovenaca, Hrvata i Srba; Vojvodina i Srem prikljuuju se Srbiji; Velika narodna skuptina (Podgorika skuptina) glasa za ujedinjenje u jednu dravu sa Srbijom; Boini ustanak, koji je podstakao svrgnuti kralj Nikola, protiv odluka Podgorike skuptine propada; Narodno vijee Drave Slovenaca, Hrvata i Srba donosi odluku o ujedinjenju sa Srbijom i formiranju Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca; Rumuni u Bukovini i Transilvaniji pridruuju se Rumuniji. 19191920. Mirovna konferencija u Parizu; sporazumima iz Sen-ermena (sa Austrijom), Neija (sa Bugarskom) i Trijanona (sa Maarskom) postavljaju se nove granice u jugoistonoj Evropi; teritoriju Banata meu sobom dijele Rumunija i Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca; Bugarska predaje Grkoj zapadnu Trakiju; Grka, Rumunija i Jugoslavija, a kasnije i Bugarska i Turska, morale su da potpiu posebne ugovore kojima se garantuju prava nacionalnih manjina u okviru njihovih granica. Uz pristanak Francuske, Velike Britanije i SAD, Grci osvajaju zapadni dio Male Azije (Smirnu), postavljajui tako branu italijanskoj ekspanziji u tom regionu; Kurdi i Jermeni pokuavaju da stvore vlastite nacionalne drave; poetak turskog narodnog otpora u Maloj Aziji, pod vostvom Mustafe Kemal-pae (kasnije nazvan Ataturk). Mirovni ugovor iz Sevra; sultan Mehmed VI prihvata raspad Osmanskog carstva (gubitak arapskih zemalja, Jermenije i Trakije; poslije pet godina grke uprave u Smirni e biti odran referendum; mogunost nezavisnosti Kurdistana; uticaj Velike Britanije, Francuske i Italije u Maloj Aziji); turski nacionalisti odbijaju da prihvate sporazum i napadaju Jermene i Kurde.
1919.
1920.
1922. Turska pobjeuje grku vojsku; turske snage preuzimaju kontrolu nad Smirnom/Izmirom, Carigradom/Istanbulom i istonom Trakijom. 1923. Mirovni ugovor u Lozani; prisilna razmjena stanovnitva Grke i Turske.
Kraj Osmanskog carstva i zvanino proglaenje Republike Turske. Stambulijski i Agrarci masakrirani u Bugarskoj. 1924. 1928. U Grkoj ukinuta monarhija i stvorena Prva grka republika. Na zasijedanju skuptine srpski nacionalistiki poslanik iz Crne Gore ubija hrvatskog politikog vou Stjepana Radia.
21
HRONOLOGIjA
1929. 1934.
Slom berze u Njujorku. Globalna depresija i ekonomska kriza. Balkanske zemlje okreu se veem dravnom intervencionizmu. Jugoslovenski kralj Aleksandar Karaorevi i francuski ministar spoljnih poslova Luj Bartu ubijeni u Marseju. Atentat izvrio pripadnik VMRO, uz pomo hrvatskih ustaa. Italija okupira Albaniju. Drugi svjetski rat; 1940. godine Rumunija ostaje bez Besarabije i everne/ sjeverne Bukovine, koje zauzima Sovjetski Savez, zatim bez june Dobrude, koju osvaja Bugarska, i everne/sjeverne Transilvanije, koja potpada pod maarsku vlast (da bi 1944. opet postala dio Rumunije); Sile osovine 1941. godine okupiraju Jugoslaviju i Grku; na teritoriji Hrvatske i Bosne i Hercegovine formira se marionetska faistika drava pod imenom Nezavisna Drava Hrvatska (postoji do 1945. godine); u Jugoslaviji, Grkoj i Albaniji raa se partizanski pokret; Bugarska i Rumunija postaju saveznice Sila osovine i suprotstavljaju se saveznicima, a 1944. godine okupira ih Sovjetski Savez; po zavretku rata, komunisti dolaze na vlast u Albaniji, Bugarskoj, Rumuniji i Jugoslaviji, ali ne i u Grkoj i Turskoj. Jugoslavija postaje federacija est republika (Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Makedonija, Crna Gora, Srbija i Slovenija) i dvije autonomne pokrajine (Kosovo i Vojvodina, obje u sastavu Srbije); prema Ustavu iz 1946. godine savezno rukovodstvo ima ogromna ovlaenja, ak i dodatno ojaana kljunom ulogom koju ima centralizovana Komunistika partija Jugoslavije (od 1952. godine pod imenom Savez komunista Jugoslavije). Graanski rat u Grkoj.
1939. 19391945.
19431946.
19461949.
1950. Neformalni referendum na Kipru, na kojem Grci trae ujedinjenje s Grkom; Velika Britanija na to ne pristaje. 1955. 1958. 1959. Poetak oruanog sukoba sa Britancima na Kipru. Teki etniki sukobi na Kipru. Velika Britanija, Grka i Turska dogovaraju se o stvaranju nezavisne kiparske drave, u kojoj e ivjeti Grci i Turci.
1960. Na Kipru stvorena nezavisna drava. 1963. U Jugoslaviji donesen novi Savezni ustav; republike dobijaju nova ovlaenja, a partijske strukture se odvajaju od dravnih; relativna liberalizacija i jaanje pozicija republikih funkcionera omoguavaju uzlet nacionalizma, naroito na Kosovu i u Hrvatskoj (hrvatsko proljee), to je Tito uguio 1972. godine.
Kiparski Turci izlaze iz vlade zbog rasplamsavanja etnikih sukoba. 1967. 1974. U Grkoj vojna hunta U Jugoslaviji se donosi novi ustav, kojim jugoslovenske republike dobijaju veu autonomiju.
Grki vojni pu na Kipru, iji je cilj prisajedinjenje tog ostrva Grkoj; turske trupe zauzimaju everni/sjeverni dio Kipra. U Grkoj ponovo uspostavljena demokratija.
22
1980.
Umire Tito, privreda propada, a uprkos rotacionom sistemu vlasti savezne institucije u Jugoslaviji gube na legitimitetu.
1981. Grka postaje lanica Evropske zajednice. 1983. 1987. 1989. Proglaena Turska Republika everni/Sjeverni Kipar, koju priznaje samo Turska, a odbacuje Savjet bezbjednosti UN. U Srbiji Slobodan Miloevi dolazi na vlast. Pad komunizma u istonoj Evropi; u Bugarskoj Todor ivkov mirno silazi s vlasti, dok u Rumuniji izbija revolucija; uspostavljaju se demokratski viepartijski sistemi i prelazi se na trinu privredu. Raspad Jugoslavije i formiranje nezavisnih nacionalnih drava: Slovenije, Hrvatske (1991), a potom (1992) i Bosne i Hercegovine, Bive Jugoslovenske Republike Makedonije, Savezne Republike Jugoslavije (Srbija i Crna Gora). U Albaniji uveden viepartijski sistem.
19911992.
1991.
Raspada se Sovjetski Savez; Besarabija postaje nezavisna (Republika Moldavija). 19911995. 1991. Rat izmeu Srba i Hrvata u Hrvatskoj, uz mijeanje JNA. Reorganizacija Evropske zajednice u Evropsku uniju (sporazum iz Mastrihta)
19921995. Rat u Bosni i Hercegovini, uz uee Jugoslovenske narodne armije, a kasnije i Srbije 19941999. 1995. 1996. U EU donesena odluka o poetku pregovora o pridruivanju postkomunistikih zemalja istone Evrope. Dejtonski i Pariski sporazum, kojim je zavren rat u Bosni i Hercegovini Sporazum Rumunije i Maarske kojim se poboljavaju meudravni i meuetniki odnosi
1998. Na Kosovu rat izmeu albanske Oslobodilake vojske Kosova i Vojske Jugoslavije 1999. NATO vodi rat protiv Jugoslavije, predednik/predsjednik Slobodan Miloevi je prinuen da Kosovo preda pod upravu Ujedinjenih nacija. 2000. 20002001. Uspjena revolucija u Jugoslaviji protiv reima Slobodana Miloevia; poinje tranzicija ka demokratskom politikom sistemu. Oruani sukob izmeu bezbjednosnih snaga BJR Makedonije i ANA (Albanska nacionalna armija). Uz meunarodno posredovanje, okonani sukobi i promijenjen Ustav kojim se obezbjeuju prava Albanaca i drugih manjina Republike Makedonije. Dogovor Srbije i Crne Gore o privremenom odranju zajednice, uz mogunost razdvajanja poslije tri godine Uklonjena zelena linija koja dijeli Kipar; prvi put od 1974. godine grki i turski Kiprani slobodno komuniciraju.
2002. 2003.
23
HRONOLOGIjA
2004.
Na Kipru se odrava referendum o Ananovom planu za ujedinjenje; turski Kiprani plan prihvataju, ali ga grki odbacuju.
Slovenija i Kipar (odnosno samo podruja pod kontrolom kiparskih Grka) postaju lanice Evropske unije. 2005. Hrvatska i Turska zapoele pregovore o pridruivanju Evropskoj uniji.
2006. Srbija i Crna Gora postale nezavisne drave. 2007. 2008. BJR Makedonija postala drava-kandidat za lanstvo u Evropskoj uniji. Bugarska i Rumunija postale lanice Evropske unije. Kosovo proglasilo nezavisnost; Narodna skuptina Srbije ponitila odluku o nezavisnosti Skuptine Kosova.
24
Mapa 1: Prikaz novonastalih balkanskih drava 18011862.
25
PRVO POGLAVLJE Stvaranje nacionalnih drava: ciljevi i uspjesi

Nacionalne drave nijesu vjene. One postoje tek odskora, uglavnom u posljednja dva vijeka. Devetnaesti se vijek u Evropi smatra vijekom nacija, jer je tada postojala jaka veza izmeu raanja nacija i politikih procesa. Ipak, ni u XIX vijeku nacionalne drave nijesu bile niti jedini, niti dominantni oblik politikog organizovanja znaajna je bila i pripadnost grupama koje su manje od nacije, regionalnim/lokalnim ili nekim drugim drutvenim grupama. Religija je, takoe, za veinu ljudi i dalje bila od kljunog znaaja, iako je postepeno poela potiskivati zainteresovanost za materijalno blagostanje. Nijesu svi na isti nain doivljavali svoju pripadnost naciji, niti se smatralo normalnim da svaka nacionalna grupa ima svoju dravu. Razliiti stavovi i politike opcije uticale su na istoriju XIX vijeka u veoj mjeri nego to smo mi to danas spremni da priznamo. Ipak, nacionalizam je s vremenom polako jaao, vienacionalna carstva su slabila i na kraju se raspala, a sve vie politikih entiteta dobijalo je oblije nacionalne drave. Jugoistona Evropa nije izuzetak u pogledu tog opteg evropskog obrasca. Iako su najveim dijelom tog podruja od 1800. godine vladala nadnacionalna carstva, tokom XIX vijeka su se javili nacionalni pokreti, a po okonanju Prvog svjetskog rata preovlaivale su nacionalne drave. Istorija se nezaustavljivo kretala ka konanom trijumfu nacionalne drave. No, ipak, istorijska evolucija je bila mnogo sloenija nego to je to prikazano u pojedinim verzijama istorije. Samo su neke nacionalne grupe uspjele da stvore vlastite na cionalne drave. Druge u tome nijesu uspjele, ak i one uspjene kolebale su se izmeu razliitih politikih opcija, a za konaan ishod nijesu bili presudni samo potezi samih aktera ve i mijeanje velikih sila i uticaj svjetskih istorijskih procesa. U ovom poglavlju obrauju se sljedee teme: uzroci nezadovoljstva pojedinim carskim reimima; irenje nacionalistike ideologije; meunarodni odnosi i mijeanje velikih sila; uesnici u borbi za nacionalno osloboenje, njihovi motivi i programi: naini borbe za izgradnju nacije/drave; ishodi te borbe, s posebnim naglaskom na razliite kompromise koji su uticali na konkretne rezultate. Poto su ove teme u stvarnosti isprepletene, one su isprepletene i u istorijskim izvorima odabranim za ovaj prirunik. Stoga smo izvore naveli hronolokim redom, ne nastojei da se drimo nekog tematskog shematizma. Predlaemo vam, ipak, da tabelu na kraju ovog poglavlja popunite temama koje se tiu pojedinih istorijskih izvora. Ovim izborom tekstova ne moemo, naravno, da obuhvatimo sve elemente i doprinose u procesu stvaranja nacionalnih drava u jugoistonoj Evropi. Uvjereni smo da e nastavnici i uenici u svakoj zemlji i sami moi da dodaju znaajne podatke o tom procesu, i mi ih ohrabrujemo da, uz pomo ovog prirunika, raspravljaju o relevantnim izvorima. Cilj ovog poglavlja jeste da pokae kako je u XIX i poetkom XX vijeka bilo mnogo razliitih prijedloga za politiko rjeenje nacionalnog pitanja. Uvjereni smo da e uvid u tu raznolikost pomoi da se bolje pripremimo za politike odluke koje emo morati da donosimo u XXI vijeku. I-1. Odnos Grke i Evrope, prema pisanju Josifa Mesiodaksa (1761) Evropa je zaista potrebna Grkoj1 jer ona danas raspolae mnogim vanim znanjima iz raznih oblasti koja Grkoj nedostaju.
1
[...] Nova Grka mora s dostojanstvom prihvatiti ono to joj Evropa poklanja. Evropa je Grkoj zahvalna, ona se ne odrie ni svjetlosti koju joj je Grka darivala, niti svog duga prema Grkoj. Spremna je da Grkoj prui razne vrste znanja. [...] itava Evropa saaljeva Grku i saoea/sa
Mesiodaks upotrebljava izraze Helada i Heleni, dok drugi ueni ljudi iz njegovog vremena koriste Go Kada se misli na modernu grku dravu, u prevodu koristimo izraze Grci i Grka.
27
osje a s njom ne samo zato to robuje ve i zbog toga to joj nedostaje obrazovanja. Smije te li da zanemarite patnje svoje zemlje, vi koji ste iskreni i stvarni potomci Grke, one koja je bila uzor i mjerilo za itav svijet? e/gdje vam je oeaj/osjeaj asti koji su imali vai preci? e/gdje je domiljatost vaih oeva koji su umjeli da savladaju sva ku prepreku? e/gdje je taj grki duh koji zbog svog istananog ukusa nije znao za dru gi cilj osim ljepote? Danas su sve evropske nacije uene i kulturne, a Grci i Rimljani su mno ge od njih, ako ne i sve, nazivali varvarskim. [...] Treba li da vi, potomci tih uzvienih Grka, prvih uitelja ljepote i mudrosti, bu de te jedini koji e podnositi nepismenost, jedini koji e trpjeti neznanje i tamu umjesto svjetlosti znanja to jest, ho e te li, kao to poslovica kae, baciti zlato a zadrati bakar? Ne, ne. Grka sad mora raspiriti svoj ar, povratiti svoju odlunost da se usmjeri ka savrenstvu, etiti/ sjetiti se svoje slavne pro lo sti drugim rijeima, mora pokazati svije tu da, ako nita drugo, u njoj jo uvijek ive Grci.
Moesiodax, Filozofija morala (1761), u: Kitromilides, str. 331, 338340
ksovoj viziji? Zato Mesiodaks naglaava izuzet nost stare Grke?
? Kakav je odnos Evrope i Grke u Mesioda
I-2. Istorijski temelji bugarske nacije, po rijeima Pajsija Hilandarca (1762) Sluajte paljivo, itaoci i sluaoci, bugarski narode, vi koji svoj narod i svoju otadbinu volite i uvate u srcu; vi, koji bi ste voljeli da nauite i znate ta je utvreno o vaem bugarskom porijeklu, va im oevima, precima i carevima, patrijarsima i svecima, kako su oni ivjeli i pro vodili dane. Potrebno je i korisno imati u pameti ta se zna o djelima vaih oeva, kao to i narodi drugih plemena znaju svoje porijeklo i jezik, imaju istoriju i svako ko umije da ita zna tu istoriju, pre pri ava je i ponosan je na svoje porijeklo i jezik. Ja sam vam, dakle, hronoloki predstavio sve to je otkriveno o vaem porijeklu i jeziku. itajte i uite kako vam se ne bi pod smijevala i zadirkivala vas druga plemena i drugi narodi. Prepisujte ovu knji icu ili platite onima koji umiju da piu kako bi vam je prepisali, i nemojte dozvo liti da je nestane! Da, ima ljudi koji zanemaruju svoje bugarsko porijeklo, okreu se stranoj kulturi i stranom jeziku i ne brinu o svom bugarskom jeziku. Oni ue da i taju i piu na grkom i stide se da priznaju da su Bugari. O, ti smijeni izrodi! Za to se stidite da kaete da ste Bugari i zato ne piete i ne govorite maternjim jezikom? Mislite li da Bugari nijesu imali svoje carstvo i svoju zemlju? Mnogo su godina oni vladali i bili slavni, poznati u itavom svijetu, i mnogo puta su im moni Ro mani i mudri Grci plaali danak. A carevi i kraljevi su davali svoje keri naim carevima za ene da bi ivjeli u miru s bugarskim carevima. Bugari su bili prvi od slovenskih plemena koji su sebi postavili careve, prvi koji su imali patrijarhe, koji su primili hrianstvo i osvojili najvee teritorije. Prvi slovenski sveci su bili Bugari i bugarsko pleme je bilo najmonije i najuglednije od svih slovenskih plemena; tako je bilo i sa bugarskim jezikom, kao to sam i opisao hronolokim redom u ovoj istorijskoj
Josif Mesiodaks (oko 17251800), jedan je od vodeih intelektualaca XVIII vijeka u jugoistonoj Evropi. Mesi o daks nije pre zi me, ve oznaka etnikog porijekla (Daa nin iz Mezije). Obrazovao se na grkom, kao to je to i bilo uobiajeno za balkanske pra vo slav ce u XVIII vijeku, iako je bio po rijeklom iz vlake porodice, a maternji je zik mu je bio rumunski. Poslije studija u Solunu i Smirni, Mesiodaks je obrazovanje nasta vio kod Evgenija Bul ga risa u Atonias ko li na Svetoj gori (17541755). Napisao je udbenik u kojem se oea/osjea uticaj ideja Dona Loka (1779), zatim Teoriju geografije (1781) i Apologiju (1780), a bio je i uitelj sinovima Alek san dra Ipsilantija, vla da ra Vlake. U Moralnoj filozofiji Mesiodaks istie balka nsku dimenziju grke kulture u XVIII vijeku i zalae se za kosmo po litski humanizam prosvjetiteljstva. Svoje djelo on je posvetio irenju zapadnih ideja na Balkanu posredstvom grkog obrazova nja, radio je na uzdizanju obrazovanja meu ostalim balkanskim narodima, emotivno i intelektualno prihvatajui pojam grki kao oznaitelj ireg kulturnog kruga. Njegovo djelo je na podruje jugoistone Evrope jo prije 1780. godine uvelo drutvenu kritiku i politiki skepticizam tipian za prosvjetiteljstvo.
28
knji zi. U istoriji mnogih drugih naroda Bugari se pominju zato to je sve to sam o Bugarima rekao potpuna istina.
Paisiy, str. 1920
Pajsije Hilandarac (17221773), monah manastira Hilandar na Svetoj gori. Prvi je iznio ideju bugarskog nacionalnog preporoda piui Istoriju slavjanobugarsku 1762. godine.
Evgenije Vulgaris roen je na Krfu 1716. godine. dugo je ivio kao ui telj lutajui od mjesta do mjesta, potom je bio episkop u Rusiji, a umro je kao monah 1806. godine. Zalagao se za upotrebu starogrkog jezika, bio je liberalnih nazora, prevodio Voltera na grki i objavio jedan esej o tole ranciji. Tokom rusko-turskog ra ta 17681774. zalagao se za osloboenje Grke uz pomo Rusije, a 1772. godine ruska carica Kata ri na II pozvala ga je u Sankt Peterburg.
danas moemo razumjeti njegove rijei? Kakva je bila uloga grkog jezika u jugoistonoj Evropi XVIII vijeka? Da li je za nacionalni identitet vanija vjera ili jezik?
? Zato je Pajsije napisao tu knjigu? Kako mi
? to autor misli o ulozi grke drave u Evropi?

I-4. Konvencija koju su crnogorski predstavnici3 uputili austrijskoj carici Mariji Terezi u Beu 1779. godine Davno je, Sveto Velianstvo, kako se Crnogorci s orujem u ruci otrgoe od svirepog otomanskog jarma, kome su Turci podvrgli Ilirik i Grku... Ali, ma koliko da naem narodu izgleda dragocjena ta sloboda kad se uporedi s onim to je trpio pod turskim jarmom, opet on razumije da sama sloboda ne vrijedi mnogo u ovom prosvijeenom vijeku, ako ta sloboda nije usmjeravana u isto vrijeme mudrim zakonodavstvom, koje regulie graanske i privredne radnje... U sluaju rata s Turskom, zahtijevamo da visoki dvor ugovorom o miru, koji bi se zakljuio posle toga rata, izradi od Porte da ona formalno prizna nau slobodu i nezavisnost.
Vladan orevi, str. 611.
I-3. Evgenije Vulgaris se zalae za grku dravu (oko 1770) Osmansko carstvo je trenutno slabo ne samo zbog toga to je njegova vojska ne iskus na i nedovoljno uvjebana ve i zbog nezadovoljstva njegovih poda nika. Ako ono prvo ishodi iz toga to se ne umije vojskom rukovoditi, ovo drugo je proizalo iz plime nezadovoljstva. U Carstvu ive Grci koji su kao toliki mnogi dugo tira ni sa ni, i koji, kad vide da stege i patnje bivaju vee, mogu na svoje tirane da gledaju samo sa jo veom ogorenou. [...] A ako varvarska i tiranska turska vlast bude morala da d slobodu Ta tar s koj i Dakiji2 tamo, i Peloponezu ili nekom drugom kutku Grke ove/ ovdje, i to postane uto i te i mjesto e/gdje e se odmoriti podjarm ljeni Grci, onda e se, navodno, poremetiti ravnotea moi u Evropi! Svaka nedaa neprijatelja hrianstva bie na tetu hrianskog svijeta!
Voulgaris, str. 38, 41
Petar I Petrovi Njego (17481830), crnogorski mitropolit i vladar od 1784. do 1830. godine. U bitkama na Martiniima i Krusima 1796. godine predvodio crnogorsku vojsku do pobjede protiv Mahmut-pae Buatlije iz Skadra. Nakon ovih pobjeda proirio je teritoriju Crne Gore, i ona je stekla faktiku nezavisnost. Formirao je 1798. godine prve moderne dravne institucije: Praviteljstvo suda crnogorskog i brdskog (Sud) i Zakonik.
Krimu u Rumuniji Guvernadur Jovan Radonji, serdar Ivan Petrovi i arhimandrit Petar Petrovi. Guvernadur titula koja se u Crnoj Gori prvi put pouzdano pominje 1717. godine u jednom ugovoru s Mletakom republikom. Guvernadur je u poetku bio posrednik izmeu Crne Gore i Mletake republike, a kasnije jedan od najmonijih politikih subjekata. Guvernadurstvo je ukinuto 1830. godine. Serdar najvia vojnika titula u Crnoj Gori
2 3
29
I-5. Dimitrije Katarcis objanjava zato su Grci nacija iako nemaju dravu (1783) Moram priznati da smo mi danas potinjeni monijoj naciji i da nijesmo nacija koja ima svoju dravu; onda nas neki Franci, preuzimajui od Aristotela definiciju gra anina, optuuju da nemamo otadbinu; ali nije tako: Aristotel koristi [pomenutu definiciju] da bi oznaio razliku izme u graana i robova, helota i perijeka, koji su bili sluge Spartanaca i Kri a na. Mi, meutim, Bojom voljom, nijesmo tak vi, jer iako moda ne uestvujemo na svaki nain u upravljanju dravom naih gospodara, ipak nijesmo ni potpuno iz toga isklju e ni. Stoga jesmo nacija, meusobno povezani i povezani sa viom upravom preko crkvenih poglavara koji su po mnogo emu i nae politike voe. [...] Dakle, moemo rei: kada Grk4 pomisli da je potomak Perikla, Temistokla i drugih Grka njihovog ranga, ili porodica Teodosija, Vejsarija, Narsasa, Vulgarok to no sa, Cimiskija i drugih znamenitih Vi zantinaca, ili da potie od nekog sveca ili iz porodice sveca, kako moe da ne voli potomke tako velikih ljudi? Kako mo e da mu ne bude mila patnja u drutvu takvih ljudi? Kako moe da ne voli tle koje je njih othranilo? A dok raskida okove ropstva, kako moe da ne natopi suzama mjesto na kojem su oni prolili svoju krv, neki slave radi, a drugi da bi se spasli?
Katartzis, str. 44, 45
I-6. Rumunska peticija za nacionalnu jednakost u Transilvaniji Supplex Libellus Valachorum (1791) Blagosloveni care Avguste! [...] Rumunski narod je najstariji od naroda koji danas ive u Transilvaniji. Kao to je opte poznato, istorija, neprekinuta tra dicija i srodnost jezika, navika i obiaja svjedoe o tome da nju ine potomci rimskih doseljenika i mnogobrojnih ve te rana koje je poetkom drugog vijeka car Trajan u vie navrata slao ove/ovdje, u Dakiju, da uvaju provinciju. [...] Rumunski narod se najponiznije klanja pred prijestolom Vaeg Velianstva, i uz sve potovanje i poniznost moli sljedee: 1. Da se uvredljivi i prezrivi izrazi kao to su mora se trpjeti, mora se nekako prihvatiti, ali ne i ubrajati meu stalee, i drugi te vrste, koji su kao spoljanja ogra nienja nezakonito i nepravedno utisnuti na elo rumunskog naroda, potpuno uklone, opo zovu i javno zabrane kao nepravedni i sramni; tome zahvaljujui, milou Vaeg sve tog Velianstva, rumunska nacija e bi ti ponovo roena i opet uivati u svim graanskim i civilizacijskim pravima. [...] 2. Svi okruzi, sede5, oblasti i gradske za jed nice u kojima je broj Rumuna vei od broja ostalih treba da nose rumunske na zi ve, dok tamo e/gdje su drugi narodi u ve i ni treba da bude njihov ili pak zajedniki naziv, maarsko-rumunski, saksonskoru mun ski ili neki drugi, ili treba potpuno ukloniti naziv koji je doao iz ovog ili onog naroda i ti okruzi, sede i oblasti treba da sauvaju nazive koje su imali i do sada, prema rijekama i tvravama, i treba uiniti da svi njihovi stanovnici, bez obzira na naciju i vjeru, koriste i uivaju, u zavisnosti od imanja i uslova svih, iste slobode i pogodnosti, i da imaju iste obaveze, opet prema svojim mogunostima. Sve to je reeno u potpunosti dokazuje da su ovi zahtjevi zasnovani na prirodnom pravu i principima graanskog drutva, kao i na zakljuenim sporazu mima.
Prodan, str. 453466
Dimitrije Katarcis (17301807), ueni Fana riot, roen u Carigradu, a ivio u Bukuretu, e/gdje je bio sudija na visokom poloaju. Nadahnut prosvjetiteljskim idejema, zamiljao je grki svijet u skladu sa zapadnim mjerilima iznesenim u Didro ovoj Enciklopediji. Predloio je obiman program obrazovnih reformi, ije je spro vo e nje trebalo da bude znaajan nacionalni poduhvat, a rezultat obrazovanje na narodnom jeziku.
? to autor misli o odnosu nacije i drave?

Zato se poziva na isto rij ske linosti?
4 5
U originalu Romios Administrativne jedinice u oblastima Transilvanije u kojima ive Saksonci i Sekelji
30
U XVIII vijeku Transilvanija je bila kneevina pod austrijskom vlau. Njen politiki sistem, naslijeen s kraja sred njeg vijeka, predviao je da u vlasti ue stvuju predstavnici tri politike grupacije (maarskog plemstva, Sekelja i Sak so naca), a iskljuivao brojnije Rumune, kojima je priznato pravo tolerancije. Vodei ru mun ski uenjaci su 1791. godine, zajedno s predstavnicima unijatske i pravoslavne crkve, podnijeli peticiju u kojoj su od cara Leopolda II traili ravnopravnost za transilvanske Rumune; kako bi se izbjegao sukob s politikim staleima, car je peticiju poslao transilvanskom Dijetu (skup ti ni) da o njoj donese odluku. Dijet ju je odbacio.
Pismo je sastavio Ahmed Atif-efendi, glavni pisar (zaduen i za odnose sa inostranstvom), u ime Carskog savjeta (divana) u proljee 1798. godine. Turska se za dogaaje u Francuskoj naro ito zainte re so vala poto je Francuska 1797. godi ne za uze la jonska ostrva koja su ranije pripa da la Veneciji, kao i zbog francuske propagande u Grkoj, Napoleonovih priprema za po hod na Egipat, i pozi va Britanije i Rusije da se pridrui koaliciji protiv Francuske.
Da li uoava uticaj Francuske revolucije na ovaj tekst? I-7. Turski dokument o Francuskoj revoluciji (1798) Dobro je poznato da osnova reda i stabilnosti u svakoj dravi lei u vrstoj ve za nosti za korijene i grane svetog zakona, vjere i doktrine, a da politika sredstva nijesu dovoljna da bi se postigao mir u zemlji i vladalo podanicima, ve je nu an i strah pred Bogom [...]; i u davna vremena i sad, svaka drava i svaki narod imali su svoju vjeru, bila ona istinita ili lana. Ipak, voe pobune i zla, koje se pojavilo u Francuskoj, na nain nikad vien, kako bi to lake ostvarili svoje zle namjere, i uz potpuno zanemarivanje te kih posljedica, liili su obine ljude straha od Boga i oekivanja zasluene kaz ne, uinili su zakonitim svakovrsna gnusna djela, otvoreno odbacili svaki sram i pristojnost i tako otvorili put da se itav narod francuski spusti na nivo stoke. Ali ni to im nije bilo dovoljno, ve su nali sebi bliske saveznike svuda po svijetu kako bi se druge zemlje zabavile odbranom vlastitih reima i tako prestale s napadima na njih. Pobunjeniku deklaraciju koju nazivaju O pravima ovjeka preveli su na sve jezike i svuda je objavili, i hoe da obian svijet svih nacija i vjera podstaknu na pobunu protiv vladara iji su podanici.
Lewis, str. 6667
? Koje argumente iznose transilvanski Rumuni?
Zato je dolo do uzbune u vrhu turske vlasti? Misli li da su ideje Francuske revolucije mogle da zaraze i podanike Osmanskog carstva u jugoistonoj Evropi? Da li bi zvanina osuda Carstva mogla da stane na put takvoj ideolokoj zarazi?
I-8. Uticaj Francuske revolucije na uene ljude jugoistone Evrope Ratna pjesma Adamantiosa Koraisa (1800) (a) Drugovi, zemljaci, Dokle emo mi robovati Tim muslimanima, hudim Tiranima grkim? Kucnuo je as osvete, O prijatelji; Krik otadbine svete Doziva nas. eco/djeco moja, hrabri Grci, Pourite, i mukarci i djeaci; Kao jedan, zajedno U zagrljaj Da vam ujem glas. Dosta tiranije! ivjela sloboda! (i) udotvorci, Francuzi hrabri Niko vam od Grka sliniji nije Jer i mi smo s patnjom srasli. Dok nam je Francuza to slobodu vole, Kao i Grka spas, ta nam drugi znae? Francuz i Grk,
31
U prijateljstvu jedno, Vie su no Francuz i Grk, Jer nacija jedna, francusko-grka, Uzvikuje sada: prokleto ropstvo! Nestani s lica zemlje! ivjela sloboda!
Dimaras, str. 8891
Adamantios Korais (17481833), obrazovani Grk, inspirisan Francus kom revolucijom, vjerovao je da se do slobo de mo e doi kroz obrazovanje. Priznat kao inte lek tualni voa koji je svojim knjievnim radom dao doprinos grkoj borbi za nezavisnost. Njegova Ratna pjesma poziva su na rod ni ke na borbu protiv tiranije (1800).
cije, moemo pronai u ovoj pjesmi? Kako su ideje Francuske revolucije uticale na nacionalne po kre te u jugoistonoj Evropi? I-9. Manifest Aleksandra Ipsilantija, Borba za vjeru i otadbinu (1821) Grci, kucno je as! Evropski narodi, koji su se borili za prava i slobodu odavno nas pozivaju da inimo to i oni, koji, iako ve slobodni, sve svoje moi koriste da po ve aju svoju slobodu, a time i svoju sreu. Naa braa i prijatelji, svuda, u Srbiji, narod iz Sule i itavog Epira, naoruan je i eka nas; pridruimo mu se s oduev lje njem! Otadbina nas zove! Evropa gleda i udi se naoj tromosti, pa neka onda grke planine opet zatrepere od zvuka naih truba, neka doline zabruje od zveketa naeg oruja. Evropa e se di vi ti naoj hrabrosti, a neprijatelji e pred nama bjeati, drhtei i preblijeeli/preblijedjeli od straha. Prosvjeeni evropski narodi rade na obnav ljanju svoje sree; puni zahvalnosti za sve to su im dali nai preci, oni ele slobodu i za Grku. Dokazavi da smo dostojni vrlina naih predaka, kao i ovog vijeka, nadamo se nji ho voj podrci i pomoi; mnogi slobodnog duha meu njima doi
? Koje ideje, bliske idejama Francuske revolu
e i pridruiti se naoj borbi. Pokrenite se, prijatelji, i vieete/vidje e te kako uzviena sila brani naa prava! Vieete/vidjeete i kako mnogi meu naim neprijateljima, nadahnuti naom asnom stvari, okreu lea neprijatelju i pridruuju nam se; prepoznajui njihov iskren duh, naa otadbina e ih prigrliti. [...] Dolo je vrijeme da zbacimo taj jaram koji vie nema za to da se dri, da oslobo dimo otadbinu, da uklonimo polumjesec i uzdignemo znamenje koje nas je uvijek vodilo u pobjedu mislim na krst i tako uzvratimo nevjernicima koji su se s bezbo ni kim prezirom odnosili prema naoj otad bini i pravoslavnoj vjeri. [...] Oruje u ruke, prijatelji, otadbina nas zove! Aleksandar Ipsilanti 24. februar 1821. Glavni tab u Jaiju
IEE, vol. 12, str. 23
Manifest je u Jaiju objavio Alek san dar Ipsilanti (17921828). Sin nekadanjeg grkog kneza Vlake, inae vi so k i oficir u ruskoj vojsci i pripadnik gr ke revolucionarne organizacije Filiki eterija, Aleksandar Ipsilanti je poveo oslobodilaku borbu protiv Turaka i februara 1821. na elu malobrojne grke voj s ke pobjedniki umarirao u rumunske kneevine.
bi se sunarodnici pokrenuli i uvjerili da treba da se pridrue borbi. to misli, zato autor pominje Evropu? I-10. Konzervativni zahtjevi bosanskih spahija (1826) Od Omer-efendije smo dobili carski ferman u kojem se trai ukidanje jani a ra. Od kada su Turci osvojili Bosnu, nai dedovi potuju sveti muslimanski Boji zakon [erijat] i carski zakon [kanun]. Uvek smo sluali i potovali carske fermane. Nikada im se nismo suprotstavljali, niti bili neposluni. Neemo ni sada. U ratu smo etrdeset godina6 rtvovali ivote i
? Analiziraj retorika sredstva koja se koriste da
Kome se ovaj manifest direktno obraa?
6 Odnosi se na Tursko-austrijski rat 17871791, poslije kojeg su uslijedili brojni nemiri u Osmanskom carstvu, posebno ustanak Srba 1804.
32
imetak. U prethodnom ratu sa Srbijom, koji je trajao 15 godina, upotrebili smo sve to imamo i da bi osvo jili beogradsku tvravu platili smo s deset hiljada ivota, a nekoliko hiljada nas je ranjeno. Uvek smo se molili za sultanovo zdravlje i uvek se nadali njegovoj milosti. I sada, kada se rasputaju janiari, mi se nadamo da e sultan rairiti svoje milostive ruke i zaustaviti sve te promene, da e zadrati stari po redak u Bosni i sve stare vojne formacije i tako, jo jednom, pokazati svoju do bro tu prema nama.
Alii, str. 166167
na vjeru i sektu; oni e u njima uivati bez izuzetka. Mi u naem Carstvu jamimo potpunu sigurnost ivota, asti i imetka, kao to su zajameni i svetim slo vom naeg Zakona [...]. Poto svi slu be nici Carstva dobijaju odgovarajuu platu (a plate za te dunosti sve do danas nijesu na zadovoljavajui nain preraunate i to tre ba urediti), donijee se strogi zakon protiv podmiivanja i tajnih dogovaranja koje i sveti zakon osuuje i koji je jedan od glavnih uzroka propadanja Carstva.
Vucinich, str. 160161
Sultan Mahmud II (18081839) godine 1826. ukinuo je janiarski red, uklo nivi tako i najveu prepreku na putu ka reformisanju Osmanskog carstva. Zahva lju ju i tome, mogao je da ojaa centralnu vlast i otvori put za tanzimat.
Carsko nareenje izdato u paviljonu Gilhana, carskog saraja u Istanbulu u ime novog sulta na Abdulmedida I (18391861) smatra se zvaninim poetkom unutranjih reformi koje su imale za cilj modernizaciju Osmanskog carstva.
pogledu odnosa s Osmanskim carstvom. to misli, zato je ras putanje janjiara i pokret za reforme Carstva kod njih izazvalo negodovanje? I-11. Hatierif od Gilhane
hija u ? Prokomentarii stav bosanskih spa
rijei? to misli o ciljevima ovog akta? Da li je to bio na in da se modernizuje drava, ili je u pitanju pokuaj da se ublai nezado volj stvo podanika? I-12. Jon Kodru-Draguanu o nacionalnoj dravi (1844) Jedino e nacionalna drava stvoriti naciju. e/gdje nema nacionalne drave, tu nema ni nacije, a e/gdje nema narodne vlasti, tu je drava nacionalna himera, a nacija tek zbir pojedinaca s nekim zajednikim oso bi nama. Stvarna nacija moe postojati sa mo tamo e/gdje vlada dobro predstavlja svoj narod, ona moe biti samo tamo e/gdje sva oeanja/ osjeanja, sve moi i sva djela slue jed noj jedinoj svrsi, slavi i ugledu, po to va nju i veliini naroda, kada se gleda spolja, i dobrobiti i zadovoljstvu svih drutvenih slojeva, i due svakog pojedinca [...].
Codru-Drguanu, str. 253254
balo da ? Koje je probleme ovaj hatierif tre
Oslanjajui se na pomo Svevinjega, posredovanu naim Prorokom, elimo da poboljamo upravu nad pokrajinama Osmanskog carstva uvoenjem novih mjera. Te mjere se moraju sprovoditi uz nuno pot ovanje tri principa: 1. da sigurni bu du i vot, ast i imanje podanika, 2. da je ure en sistem prikupljanja i odreivanja poreza, 3. da je isto tako ureen sistem po pu njavanja vojske i trajanja vojne slube. [...] Odsad pa nadalje svakome ko je optuen sudie se javno prema naem Bojem za ko nu, poslije ispitivanja i utvrivanja i nje nica, i sve dok se ne izrekne presuda niko ne smije tajno ili javno da drugoga otruje ili ubije na koji drugi nain. Niko nema pravo da udari na ast drugog ovjeka iz bilo kog razloga. Svako moe imati bilo koju vrstu poeda/posjeda i njime raspolagati slobodno i nee ga dru gi primoravati da ga otui ili ga u tome spreavati [...]. Ove carske naredbe se tiu svih podanika bez obzira
Jon Kodru-Draguanu (18201884), roen je u Faragau, u Transilvaniji, koja je bila pod austrijskom vlau. Mnogo je putovao po evropskim zemljama, od Engle s ke do Rusije, i bio aktivan u politici i u kulturnom ivotu. 33
STVARANjE NACIONALNIh dRAVA
? Prokomentarii tvrdnju da samo nacionalne drave mogu stvoriti na ciju; da li ona ima veze s injenicom da su Rumuni u to vrijeme bili iskljueni iz politikog sistema Transilvanije?
I-13. Plan Ilije Garaanina za stva ra nje srpskoslovenskog carstva Naertanije (1844) Dvienije i talasanje meu Slavenima poelo je ve i zaista nikada prestati nee. [...] Iz ovog poznavanja proistie erta i temelj srpske politike [da se ona ne ogra ni a va na sa danje njene granice, no da tei sebi priljubiti sve narode srpske koji ju okruavaju.] Tursko carstvo (mora se) raspadati i to ra s pa danje moe se samo na dva naina dogoditi 1. ili e carstvo to biti razdeljeno; ili 2. bie ono na novo sazidano od svojih hristijanskih itelja. [...] Srbska drava koja je ve sreno poela, no koja se rasprostirati i jaati mora, ima svoj osnov i temelj tvrdi u carstvu srbskom 13-ga i 14-ga stoljetija i u bogatoj i slavnoj srpskoj istoriji. [Po istoriji ovoj zna se da] su srbski carevi poeli bi li grkom car stvu mah otimati i skoro bi mu konac ui ni li te bi tako na mesto propadeg istono-rimskog carstva srbsko-slovensko carstvo postavili i ovo nak na di li. Car Duan Sil ni primio je ve grb carstva grkog. Dolazak Turaka prekinuo je ovu promenu i prepre io je ovaj posao za dugo vreme, no sad, poto je sila turska slomljena i unitena tako rei, treba da pone isti onaj duh dejstvovati, prava svoja na novo traiti, i prekinuti posao na novo nastaviti. [...] Ako se novo preporoenje srbskog carstva s ove take smatra, onda edu i ostali Juno Slaveni ideju ovu vrlo lako razu me ti a i s radostiju primiti, jer valjda ni u jednoj evropejskoj zemlji ne ivi tako spo men istorieske prolosti kod naroda kao kod Slavena turskih. [...] I zato se moe sigurno raunati da e posao ovaj u narodu dragovoljno primljen biti i nisu potrebna desetoljetna dejstvovanja u narodu da bi on samo korist i polzu ovog samostalnog vladanja razumeti mogao. Srblji su se meu svima Slavenima u Tur sk oj prvi sobstvenim sredstvima i snagom za svoju slobodu
34
borili; sljedovatelno oni imaju prvi i puno pravo k tome da ovaj posao i dalje upravljaju [...]. Nova srbska drava na jugu odavala bi Evropi sve garancije da e ona biti vrsna i krijepka drava i koja e se moi meu Austrij om i Rusijom odrati. Geografiesko je poloenije zemlje, povrina zema ljska, bogatstvo na prirodne proizvode i vojeni duh itelja, dalje uzvieno i vatreno uvstvo narodnosti, jednako poreklo, jedan jezik sve to pokazuje na nje nu stalnost i veliku budunost. Da bi se opredjeliti moglo ta se uiniti moe i kako se u poslu postupiti ima, mora praviteljstvo znati u kakvom se poloeniju [svagdar nalaze narodi raznih provincija Srbiju okruavajuih.] Ovo je glavno uslovije tanog opredjelenija sredstva. Za ovu cjel treba pre svega otroumne, od predponjatija ne zauzete i praviteljstvu verne ljude kao ispitatelje stanja ovih naroda i zemalja poslati [i ovi bi morali] posle svog povratka tano pismeno izvestije o stvari dati. [Naroito se treba izvestiti] o Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Sjevernoj Albaniji. [U isto vreme nuno je da se tano poznaje i stanje] Slavonije, Hrvatske i Dalmacije [a razume se da u ovo spadaju i narodi Srema, Banata i Bake.]
Ljui 1993, str. 151163
Ilija Garaanin (18121874) bio je jedan od vodeih srpskih politiara i dravnika u XIX vijeku. Pod raznim uticajima, ali najvie pod uticajem savjetovanja sa ekim politikim emigrantom Franj om Zahom (koji je bio u kontaktu s poljskim po li tikim emigrantima u Parizu), Gara a nin je 1844. godine napisao Naertanije, plan bu due srpske spoljne i nacionalne politike. U njemu je iznio glavne ciljeve dugorone srpske politike na Balkanu, zasno vane na ujedinjenju i oslobaanju teritorija na kojima ive Srbi, ukljuujui i suedne/su sjedne balkanske zemlje koje su jo pod tur s kom vlau. Suedni/ susjedni narodi Naertanije vide kao srpski imperijalni program.
argumente koje autor koristi kako bi potkrijepio svoje ideje i uvjerenja.
? to je svrha ovog teksta? Pronai istorijske
I-14. Nacionalni zahtjevi u revolucijama 1848. A. Slovenaki zahtjevi 1. Da se svi Slovenci okupe u jednu naciju i naprave sopstvenu skuptinu [...] 2. Da na slovenakoj teritoriji slovenaki jezik bude ono to je njemaki na nje ma koj a italijanski na italijanskoj teritoriji [...] 3. Da se omogui uvoenje slovenakog jezika u svaku instituciju na slovenakoj teritoriji kada i ako mi to elimo [...] 4. Da svaki slubenik zaposlen na slovenakoj teritoriji potpuno vlada slovenakim jezikom [...]
Prunk, str. 56
Podignutje narodne banke. Ukinue celibata i uvedenje narodnog je zi ka u crkvu polag starinskoga hrvatskog prava i obiaja.
Horvat, tom I, str. 107108
C. Nacionalna peticija koju je prihva ti la rumunska narodna skuptina u Blau, Transilvanija 1. Rumunska nacija, utemeljena na princi pi ma slobode, jednakosti i bratstva, zahtijeva da bude nacionalno nezavisna u politikoj sferi kako bi mogla da ostvari svoja prava kao rumunska nacija, da srazmjerno broju svojih pripadnika ima i predsta vnike u Dijetu7, da ima svoje zva ni nike u svim organima dravne uprave, pravosua i vojske u istoj srazmjeri i da moe koristiti svoj jezik u svim poslovima koji je se tiu, ukljuujui i pravosue i javnu upravu. Rumunska nacija zahtijeva [pravo da saziva] godinju optenacionalnu skuptinu. [...] 3. Rumunska nacija, postavi svjesna prava pojedi naca, zahtijeva momentalno ukidanje kmetskog sistema, bez obaveze kmetova da plate bilo kakvu nadoknadu. [...] 7. Rumunska nacija zahtijeva slobodu govora, pisanja i objavljivanja bez cenzure. [...] 8. Rumunska nacija zahtijeva jemstvo slobode pojedinca; niko ne smije biti uhapen iz politikih razloga. Osim toga, zahtijeva slobodu okupljanja: nikome se ne smije nauditi zbog okupljanja i rasprave koja mirno vodi do sporazuma. [...] 10. Rumunska nacija zahtijeva naoruavanje naroda, ili nacionalnu gardu koja e biti garant i spoljanje i unutranje bezbjednosti zemlje. U rumunskoj miliciji treba da budu Rumuni. 13. Rumunska nacija zahtijeva otvaranje rumunskih kola u svim selima i gradovima, otvaranje rumu nskih gimnazija, vojnih i teh nikih instituta, bogo slovija, kao i rumunskog univerziteta koji e drava fi nan sirati od poreza koji se ubira od naro da, kao i potpunu slobodu u izboru direktora i profesora i sistematizaciji nastavnih planova. [...] 14. Rumunska nacija zahtijeva da se ukinu privilegije i da teret javnih trokova padne na sve, u zavisnosti od imanja i bogatstva pojedinca.
B. Zahtjevanja naroda, usvojeno na velikoj narodnoj skuptini u Zagrebu Budu da se u izvanrednom poloaju na la zimo i za povratjenje zakonitog stanja po trebito je da imademo zakonitu verhovnu glavu: zato izabrasmo jednoduno za bana trojedne kraljevine barona Josipa Jelaia Buimskog, mua svega naroda po vje re nje imajuega, kojemu banu ima se preda ti i zapovjed nad vojskom granice i pravo raspisivanja sabora. Da se na deravni sabor sazove najkasni je do 1. svibnja ove godine u glavni grad Zagreb. Krepko i novo sjedinjenje u svakom smislu nae po zakonu i dogodovtini k nama pri padajue kraljevine Dalmacie s kra lje vinom hervatskom i slavonskom, kao takoer nae vojnike granice. Vlastiti nezavisni, naemu saboru odgovorni ministe rium kojega lanovi imadu biti ljudi narodu povoljni i od noviega duha napretka i slobode. Uvedenje narodnog jezika u unutarnje i izvanjsko upravljanje kraljevina naih i zajedno sve vije i manje uionice. Utemeljenje sveuilita u Zagrebu. Slobodu tampe, vjere, uenja i govora. Tako na prvom dojduem kako i na svih bu du ih deravnih sabora naih zastupanje (representaciu) naroda na temelju jedna ko sti bez razlike stalia. Jednakost noenja tereta ili plaanja tibre i dae sviuh bez razlike stalia.
7
Narodna skuptina Transilvanije
35
15. Rumunska nacija zahtijeva da novi ustav Transi lva nije donese ustavotvorna skup tina [...]; taj ustav mora biti zasnovan na principima pravde, jednakosti i brat stva, kojih se moraju drati i novi gra an ski, krivini i trgovinski zakoni.
Murgescu, str. 191192
Godine 1848. revolucije su izbile u vie evropskih zemalja, ukljuujui i Habsburko carstvo i rumunske pokrajine, ali ne i u Srbiji, Grkoj i Osmanskom carstvu. U Habsburkom carstvu, poslije brze smjene apsolutistikog reima na elu sa Meternihom, svaka nacija je pokuala da definie i nametne vlastite interese; od marta do maja 1848. godine odrano je nekoliko nacionalnih skuptina na kojima su usvojeni nacionalni politiki programi. Ipak, borba za politika prava i ustavnu vladavinu ubrzo je pala u zaenak/zasjenak nacionalnih sukoba koji su unijeli razdor meu revolucionare i omoguili da Habsburgovci, uz pomo Rusije, ugue revoluciju 1849. godine.
Za vrijeme ustanka 1848. razvio se jak pokret za ujedinjenje i nezavisnost junih Slovena. Mitropolit Petar II Petrov (18131851) podravao je ideju jugoslovenstva, smatrajui da je to opcija za osloboenje od stranih sila, kao i za politiku i kulturnu emancipaciju Junih Slovena. Njego je elio da pomogne Srbima i Hrvatima u borbi protiv Ugara, koje je smatrao najveim neprijateljem obiju nacija. U junu 1849. Njego je ponudio ruskom generalu Orlovu odred od 40005000 Crnogoraca da se bore u Ugarskoj. Njego je krenuo da razmjenjuje pisma s njegovim prijateljem Francom Mikloiem, slovenskim lingvistom (18131891). Mikloi je imao doktorat iz prava i slavenskih studija; bio je profesor na bekom univerzitetu, kustos Kraljevske biblioteke u Beu i nasljednik Jerneja Kopitara na mjestu cenzora u biblioteci.
I-16. Nezadovoljstvo bosanskih hri a na pod turskom vlau, iz pera franjevakog fratra Frane Jukia (1850) Ako se u Bosni hrianin sudi s Turinom, to ne moe biti pravedno suenje, a naro i to ukoliko je Turin ve sede brade, jer svedoenje hrianina nita ne znai. Sudija uvek kae: Sluaj ti, Vlae, jedan Turin zna vie od hiljadu Vlaha! Ovo je turska zemlja i vi ste njeni podanici, ovde se ne uju crkvena zvona, ve se propoveda turska vera, itd. Takve su i presu de carskog suda. Danas hrianin ne mo e dobiti nikakvo nametenje u dravnoj slubi jer je to samo za Turke. Ako hri a ni u Bosni hoe da podignu neku novu crkvu, ili da obnove staru, nee to moi i jadni ljudi e morati da se okupljaju pod vedrim nebom i da golih glava izgovaraju molitve!
Juki, str. 307308
Rumuna? Kako objanjava injenicu da su mnogi zahtjevi meusobno slini?
? Koji su glavni zahtjevi Slovenaca, Hrvata i
Izdvoj zahtjeve koji su u tvojoj zemlji danas ispunjeni. Koji su to zahtjevi i zato su ispunjeni?
I-15. Mitropolit Petar II Petrovi Njego podrava jugoslovenstvo (Cetinje, 12. mart 1850) Poitajemi gospodine Fr. Mikloiu, Ne znam je li Va list jot poeo izlaziti. Ako je poeo ili kad pone, ja u se eljno na njem prenumerirati, a tako isto i g-n e Milakovi Vam posiliti poekoji prilog za njem. Vi ste na mjesto te moete veliku polzu prinijeti silnome no kukavome i slijepome jugoslavenstvu. Zbogom, dragi Mikloiu, budi mi zdrav i veseo za diku svoga roda. To ti eli tvoj poitatelj i sluga P. P. Njego
P. P. Njego, Izabrana pisma, Obod, Cetinje, Prosveta, Beograd 1984, str.147.
Koje elemente nezadovoljstva autor naglaa va? Misli li da je pristrasan? Ako jeste, da li ovaj odlomak moemo posmatrati kao istorijsko svjedoanstvo? Do koje mjere?
I-17. Osmanski carski dekret kojim se proglaava jednakost meu podanicima bez obzira na vjeru (1856) Neka bude kako je ove/ovdje odreeno. Veliki Veziru, Mehmed Amin Ali-pao, koji si odlikovan
36
carskim ordenom Meidije prvog reda i ordenom za line zasluge, neka te Bog uini velikim i uvea tvoju mo! [...] elja mi je da obnovim i proirim novouvedene mjere [...] uz ljubaznu i prijateljsku pomo velikih sila, naih plemenitih sa vez nika. [...] Jemstva koja smo dali Hati e ri fom od Gilhane, i u skladu sa tanzima tom [...], danas su potvrena i ojaana, i primijeniemo djelotvorne postupke da bi ona imala puni i stvarni uinak. Sve privilegije i jemstva nepovredivosti duhovnog ivota koje su moji preci dali ab antiquo, i nekih kasnijih vremena, svim hri anskim zajednicama i drugim nemuslimanskim grupama koje su pod naom zatitom stvorene u Carstvu, bie potvrene i zadrane. Sve hrianske i druge nemuslimanske za jednice obavezne su da u roku koji e se odrediti, a zajedno sa komisijom koju e sainjavati njeni pripadnici, uz moje odobrenje i pod nadzorom Visoke porte, ispitaju koje privilegije i imunitete oni zapravo uivaju, i da to onda razmotre i Porti podnesu zahtjev za reforme koje su potrebne s obzirom na napredak civili za cije i novo doba. Vlast koju je hri an skim patrijarsima i episkopima dao sultan Mahmud II i njegovi nasljednici treba uskla diti sa novim poloajem koje te zajednice sada imaju zahvaljujui naim velikodunim i dobroiniteljskim namje rama. [...] Pravila po kojima se patrijarh imenuje doivotno bie promijenjena i vri e se upravo onako kako to odredi odgovarajui ferman. Crkvene takse, kakve god vrste i prirode bile, bie ukinute i zamijenjene unaprijed utvrenim prihodom za patrijarha i ve li ko dostojnike. [...] U gradovima, varoima i selima u kojima su svi stanovnici jedne vjere nee se postavljati nikakve pre pre ke za ponovno podizanje, prema prvobitnim planovima, graevina koje su namije nje ne bogosluenju, zatim kola, bolnica i grobalja... Svako nazivanje pogrdnim imenima ili pro zivanje koje za cilj ima da bilo koju grupu podanika Carstva proglasi manje vrijednom od neke druge, i to zbog vjere, jezika ili rase, zauvijek e biti izbrisano iz upravnih protokola. Donijee se zakon protiv upotrebe uvredljivih rijei, i meu privatnim svijetom i od strane vlasti.
8
Poto se sve vjere mogu slobodno ispovijedati, nijedan podanik nee biti onemo gu i van u sluenju svojoj vjeri. [...] Niko nee biti primoravan da promijeni vjeru [...] i [...] svi podanici Carstva, bez obzira na naciju kojoj pripadaju, i bez ikakve razlike, bie primani u dravne civilne i vojne kole... tavie, svaka zajednica ima pravo da otvara javne kole za nauku, umjetnost i zanate. [...] Svi krivini, trgovinski i prekrajni po s tupci koji se vode izmeu muslimanskih i hrianskih ili drugih nemuslimanskih podanika, ili izmeu hriana i drugih nemuslimana koji pripadaju nekoj drugoj grupi, vodie se na mjeovitim sudovima. Suenja na tim sudovima e biti javna: su protstavljene strane e se suoiti i do ve s ti svoje svjedoke ije e se svjedoenje prihvatati jednako ukoliko se zakunu pre ma vjerskim zakonima svoje zajednice. [...] Porezi e se razrezivati isto za sve podanike Carstva, bez obzira na to kom sta le u i vjeri pripadaju. Za nadoknadu tete u sluaju nepotenog prikupljanja po re za, a naroito desetka, koristie se naj bra i najenerginija sredstva. Sistem di rektnog prikupljanja poreza e postepeno, i to je bre mogue, to se tie svih dravnih prihoda, biti zamijenjen porezom prema zemljinim planovima.
ovaj dekret? Uporedi kon k retne mjere ovog dekreta s primjedbama koje su iznijete u prethodnom dokumentu (I-16). Misli li da je dekret uspio da ojaa lojalnost nemuslimanskih naroda osmanskoj dravi? I-18. Neka miljenja o planu za osniva nje dvojne bugarsko-turske drave (1867) A. Predstavka Centralnog tajnog bugar s kog komiteta sultanu Abdulazizu8 Dopis, Njegovom Visoanstvu sultanu Abdulaziz-hanu, naem uzvienom gospodaru i ocu, Od Centralnog tajnog bugarskog komiteta
? to je bio cilj turskih vlasti kada su izdale
Sultan od 1861. do 1876. godine
37
Vae Visoanstvo! Sudbina pojedinca i svake nacije je u rukama svemonog Boga koji upravlja svijetom. Prije etiri vijeka sudbina je nas, Bugare, i na u dragu otadbinu stavila pod vlast slavnih osvajaa koji su u Evropi stvorili Osmansko carstvo. [...] Od Vas molimo ljubaznu dozvolu da Vam iznesemo razloge zbog kojih bugarski narod od Vas ponizno trai da se objavi njegova nezavisnost. Politika nezavisnost lan 1. Da se formira narodna, na ustavu zasnovana vlast. lan 2. Da se Bugarska, i sva podruja na se ljena Bugarima, proglase za nezavisne i nazovu Bugarskim carstvom. lan 3. Da Bugarsko carstvo bude politiki vezano za Osmansko carstvo i da njime vlada car imperator, Njegovo Visoanstvo sultan Abdulaziz i njegovi nasljednici, koji e tituli osmanski sultan dodati i bugarski car. [...] lan 6. Da carev namjesnik bude drugi po sl ije Njegovog Visoanstva kao vladara drave, poslije vlade i izvrne vlasti, vrhov nog komandanta bugarske vojske i vrhovnog sudije. lan 7. Da carev namjesnik vlada uz pomo Vijea sastavljenog samo od Bugara koje bi ra Narodna skuptina. lanovi tog Vijea treba da meu sobom podijele vlast tako da svaki ima svoj resor. Oni imaju pravo da predlau zakone i prave nacrte dravnog budeta, koji e, poto ih prihvati Narodna skuptina, biti podnoeni carevom na mjes niku na usvajanje. Svi oni zajedno odgovaraju za svoja djela, tako da nijedna odluka carevog namjesnika nee stupiti na sna gu ukoliko je ne potpiu lanovi Vijea. [...] lan 9. Zvanina vjeroispovijest u zemlji je pravo slavlje. lan 10. Da se pravda sprovodi u skladu s posebnim bugarskim zakonima koje e donijeti Narodna skuptina. [...] lan 11. Da Bugarsko carstvo ima svoju vojsku, orga ni zovanu po novom sistemu i prema posebnom zakonu. [...] lan 13. Da bugarski jezik bude zvanini jezik. lan 14. Da budu obezbijeena sva graanska i politika prava, na primjer: sloboda tampe, pravo na slobodan govor, pravo na odravanje javnih
9
skupova i rasprava o politikim i drutvenim pitanjima itd. a da bude obezbijeena i lina sloboda, pra vo da svako bude gospodar u svom domu, i vjerska tolerancija.
Hristomati, str. 400409
Nekoliko tekstova dokazuje napore ko jima se eli zasnovati nacionalna drava. Meutim, nacionalna drava nije je dini predvieni oblik politike organizacije zbog specifinih politikih okolnosti iznijeti su i drugaiji prijedlozi, koji su zapravo bili alternativa nacionalnoj dravi.
bude organizovana u okviru dvojne turskobugarske drave. Kakav bi bio odnos prema osma nskoj dravi? Pokuaj da razumije zato lanovi Tajnog komiteta iznose ovakav, a ne nekakav drugaiji prijedlog. Da li zna za neku dvojnu dravu u Evropi? B. Reakcija Fuad-pae9, prema memoarima Hriste Stambolskog Poeta/posjeta Fuad-pai. Istog tog dana, 2. aprila 1867, drugog dana Bajrama, Hristo je otiao Fuad-pai, danas ministru spoljnih poslova, pod izgovorom da eli da mu estita praznike i predstavi se [...]. To kom razgovora ministar je govorio o do pisu i rekao da se vlada a fait sourde oreille [pravi gluva] i niko od ministara to nije ni pomenuo. Ako su Bugari to zaista na pi sali, dodao je Fuad-paa, onda su vrlo sebini; da u Osmanskom carstvu i ve samo Turci i Bugari, to bi onda bila dru ga stvar, ali tu su i Grci, Jermeni, Alban ci, Kurdi, Arapi i mnoge druge nacije i svaka od tih nacija treba da ima ista po litika i nacionalna prava i privile gi je... Ne mo gu samo Turci, Grci ili Bugari, ka o to se kae u predstavci, da podravaju tursku dravu, ve to moraju i ni ti svi ravnopravno; ali sve te nacije mo ra ju ima ti i ra zumne razloge da to ine. Za to vam ka em, zakljuio je ministar, sas tav lja i ove predstavke su sebini i ne zreli.
Stambolski, str. 292293
? Analiziraj nain na koji bi Bugarska trebalo da
Fuad-paa (18171869), jedna od vodeih linosti tanzimata, u pet navrata ministar spoljnih poslova i dva puta veliki vezir
38
Dr Hristo T. Stambolski (1843, Ka zan lik 1932, Sofija), ljekar i javna linost. Bio je profesor anatomije na Carskoj medicinskoj koli u Istanbulu, jedan od organizatora zdravstvene zatite u Bugarskoj nakon 1878. godine. Bio je aktivan u po kretu za stvaranje zasebne bugarske crkve koja e biti nezavisna od grke patri jarije.
je to bio i zva ni ni stav Osmanskog carstva?
? razloga on kritikuje predstavku? Misli li da
Prokomentarii stav Fuad-pae. Iz kojih
knez Mihailo Obrenovi, s nasljednim pravom. To kraljevstvo treba da ima jednu zastavu, i na njoj treba da budu simboli oba naroda. Isto vai i za novac. Obje zemlje e zadrati svoj jezik kao zva nini, a zvaninici e biti iz odgovarajueg naroda i govoriti tim jezikom. Mi emo prihvatiti dananje srpske zakone i prevesti ih na bugarski. Sve regulative Junoslovenskog Kraljevstva bie, bez izuzetka, objavljene na oba jezika, to jest i na srpskom i na bugarskom.
Dokumenti, 1, str. 434435
Organizujte raspravu: Podijelite se u dvije grupe jedna neka pronae razloge kojim bi se mogao bra ni ti prijedlog za stvaranje dvojne tursko-bugarske drave, a druga neka razmotri stanovite koje zastupa Fuad-paa. Uzimajui u obzir specifine istorij ske uslove, moete pokuati da ras prav ljate o slinom prijedlogu koji se tie etnike grupe s kojom se vi identifikujete. I-19. Projekat ujedinjenja Bugara i Srba u junoslovensko carstvo pod vlau srpskog kneza Mihaila Obrenovia (1867) Protokol Poto u dananjim okolnostima narodi pod Turcima moraju krenuti u oslobodilaku borbu, mi, Bugari koji ivimo u Bugarskoj, Trakiji i Makedoniji, okupili smo se da razmislimo i naemo nain da oslobodimo voljenu otadbinu kako bismo se pridruili porodici slobodnih zemalja i svijetu pokazali da postojimo. Da bismo uspjeli u tako vanom poduhvatu, moramo odabrati neki od suednih/susjednih naroda s kojim bismo mogli doi do slobode na obo stranu korist i nijesmo mogli odabrati drugi narod do Srbe, s kojima smo pove za ni na cionalno, po vjeri i geografskom poloaju. Srbi i Bugari treba da se bratski ujedine u Junoslo vensko Kraljevstvo. Junoslovensko Kraljevstvo e se sastoja ti od srpskog i bugarskog kraljevstva (bugarsko obuhvata Bugarsku, Trakiju i Makedoniju). Na elu novoformirane vlade bie sa da nji srpski
Srbijom, a nijesu tra i li vlastitu nacionalnu dravu? Kako su planirali da sauvaju svoj naci onalni identitet? I-20. Ruski izvjetaj o planovima za zajedniku rusko-bugarsku dravu (1867) U pismu br. 1 od 15. aprila imao sam ast da obavi jestim Vau ekselenciju da su u takozvanom Tajnom bugarskom komitetu uglavnom mladi ljudi, da je on osnovan s ciljem da pomogne stvaranju pozitivnog narodnog raspoloenja prema Bugarima u Evropi i da istovremeno podstakne Bu ga re na pobunu protiv turskog jarma. Podaci koje sam prikupio ukazuju da je Ko mi tet osnovan dogovorom rumunske stran ke Crvenih (liberala) i nekih Bugara. Osim toga, prema tom dogovoru, Rumuni su se obavezali da Bugarima pomognu da se oslobode turske vlasti i proglase Bu gar sku za zemlju nezavisnu od sultana. Nema sumnje da su Rumuni, dogovarajui se s Bugarima, u potaji eljeli da ponovo stvore vlakobugarsku dravu, to bi njima ilo u prilog, koristei to to e bugarski ustanak stvoriti probleme turskim vlastima. Oni bi onda mogli da proglase nezavisnu Rumuniju, a to se tie Bugara njih e ostaviti da se sami snau. Ali zato su i Bugari imali na umu samo korist koju bi mogli da izvuku od svojih sunaro dnika s one strane Dunava [...].
Dokumenti, 1, str. 436
? to misli, zato su Bugari odabrali uniju sa
39
tvrdnjama ruskog diplomate? Uporedi tekstove I -18, I -19 i I-20. to misli, koji bi projekat bio najbolji za Bugare? Uporedi tekstove I-13, I-18, I-19, I-20 i I-41. Koji su politiki modeli u njima predloeni? I-21. O odnosu politike slobode i nacije u XIX vijeku uredniki komentar Ljubena Karavelova u listu Svoboda (novembar 1869) Kao to je suvozemnim ivotinjama potreban vazduh a ribama voda, tako je ovjeku najpotrebnija i najprea sloboda. Bez slobode, ovjek ne moe biti ovjek, ve samo pola ovjeka; bez slobode, ovjek ne moe biti ono to je priroda od njega nainila, pa, dakle, ne moe biti ni srean. Sve to je potrebno pojedincu, potrebno je i itavoj naciji. Jedino nacija koja ima svoj istorijski ivot, i unutranju i spo ljanju slobodu, to jest ona koja
? Koji su pravi ciljevi Bugara i Rumuna, prema
je politiki i intelektualno nezavisna, moe da ivi i da prosperira. Svaka nacija koja nema politiku slobodu uvijek je, ak i kad ima najliberalniju vladu, izloena neprimjetnom uticaju centralizma i vladajue nacije, i rijetko kada taj uticaj pozitivno djeluje na porobljenu naciju.
Karavelov, str. 165
Ljuben Karavelov (1834/18351879), pisac, novinar, organizator i ideo log bugarskog nacionalnog oslobodilakog pokreta. Osnovao je najveu bugarsku revo lu cionarnu organizaciju i bio urednik nje nih novina. Smatra se jednim od utemeljivaa nove bugarske knjievnosti.
Uporedi ovaj tekst sa tekstom III-1 koji je napisao Dimitrije Bolintineanu. to ovi autori ele da nam saopte? to misli, zato oni istiu ideju nacije?
? pojedincu, potrebno je i itavoj naciji.
Analiziraj tvrdnju da je sve to je potrebno
Sl. 1. Slovenija: Tabori (1869)

Liberalno orijentisani Sloven ci slijedili su primjer eha i organizovali tabore, sastanke na otvorenom, u znak podrke programu za ujedinjenu Sloveniju. Tokom dvije godine, sve dok Be nije za bra nio te javne forume, Slovenci su se okupljali na raznim mjestima, sluali govornike i donosili odluke o nacionalnim pita njima.
Kakav je smisao foto gra fije u centru? Kakva je veza izmeu pejzaa i nacionalnih vrijednosti?
Slovenska, str. 232
ke? ? to je svrha itave ove sli
40
I-22. Ferman kojim je osnovana Bugarska egzarhija (1870) Svi nai posluni podanici i graani naeg Carstva uivaju punu i stalnu slobodu vjeroispovijesti i sva druga prava, ive u uzajamnom skladu i prijateljstvu, kao to i treba da bude sa sugraanima i u obrazovanom narodu... Ipak, na nau ve li ku alost, vieli/vidjeli smo neslogu i nespora zu me do kojih je, uprkos naoj dobroj volji, dolo izmeu bugarskih hriana i grke patrijarije... 1. Osniva se Bugarska egzarhija, terito ri ja sa zasebnom vjerskom vlau. Ona e obuhvatiti dolje navedene episkopije i eparhije i neka druga mjesta. Egzarhija e imati pravo da se bavi svim crkvenim pitanjima u toj vjeroispovijesti. 2. Najvii in meu svetenicima nosie zvanje egzarh i bie kanonski prededavajui/predsjeda va jui bugarskog Svetog sinoda, ije e edite/ sjedite uvijek biti tamo e/gdje je on. [...] 3. Prema crkvenim kanonima, taj egzarh, postavljen naim beratom (ukazom), mora u liturgiji da pomene ime carigradskog patrijarha. Prije nego to se odabere osoba podobna da postane egzarh prema crkvenim kanonima, treba traiti miljenje i pristanak moje vlade. [...] [...] Ukoliko svi, ili barem dvije treine hriana koji ive van pomenutih mjesta, ele da preu u nadlenost te egzarhije, i ako se to dokae, njima e biti do puteno da to uine.
I-23. Rezultati ispitivanja o pripadnosti crkvi u Skopskoj i Ohridskoj episkopiji (1874) Poslije ispitivanja povodom postavljanja bugarskih episkopa u Skopsku i Ohridsku eparhiju prema taki 10 fermana o osnivanju Bugarske egzarhije, utvreno je da od 8.698 hrianskih porodica u Skopskoj eparhiji samo 567 eli da ostane u okviru grke patrijarije, a preostalo 8.131 do mainstvo opredijelilo se za Bugarsku egzarhiju. Prema podacima od 21. muharema 1291. (27. februara 1874) iz Solunskog vilajeta, re zultati ispitivanja u gradu Ohridu i okol nom podruju pokazuju da je samo 139 mukaraca reklo da bi ostalo u grkoj patrijariji, a 9.387 izjasnilo se za pre lazak pod nadlenost Bugarske egzarhije.
su nam podaci jo potrebni da bismo bolje razumjeli te rezultate? Da li je u XIX vijeku bilo neobino da se samo mukarci izjanjavaju? Da li je pravino to to je u Skopskoj eparhiji itavo domainstvo imalo samo jedan glas? I-24. Hristo Botev: Zato Bugari treba da se bore za nacionalno osloboenje (1875) Istorija naeg naroda je tuna i mrana, a njegova sadanja situacija teka i muna. Drugim rijeima, Bugari su robovi Turaka, ro bovi samih sebe, robovi orua kojim ra de, pa ak i vlastitog obrazovanja i kulture. Ako pogledate kako rade, vieete/vidjeete da rade kao teglea marva, samo jedan pogled na njihove neprirodne patnje, i njihova lica, i odmah ete se uvjeriti da zaista rade kao konji, skupljaju kao pele i ive kao svinje. Istina je da su mnogi stranci pisali, i da jo uvijek piu mnogo o naoj vrednoi, naoj nadarenosti i kulturnom napretku. No, gotovo svaki od tih spisatelja je do ka zao, ili matematiki dokazuje da mi, kako bismo razvili svoje jo neiskoriene sposobnosti i postali Prusi juga ili Englezi istoka, moramo zbaciti varvarski turski jaram, osloboditi se tog neljudskog ropstva koje sputava sve nae moi, i
41
? Kako komentarie rezultate ispitivanja? Koji
Bugarska egzarhija je bila zasebna organizacija u okviru pravoslavne crkve, osnovana februara 1870. godine turskim fermanom (sultanovim ukazom). Postojala je sve do 1953, kada je uzdignuta na stepen patrijarije.
stvaranje autonomne Bugarske egzarhije? Iz kog su razloga, prema tvom miljenju, pravoslavni Bugari eljeli da imaju svoju autonomnu crkve nu organizaciju, odvojenu od Cari grad ske patrijarije?
sti prihvatile ? to misli, zato su turske vla
izgraditi bosforski bulevar slobodne junoslovenske konfederacije.
Botev, str. 8586
Hristo Botev (18471876), nacionalni heroj, pjesnik, novinar i revolucionar. ivio i radio uglavnom u Rumuniji. Bio voa bugarskog nacio nalnog oslobodilakog pokreta 18741875. Maja 1876. godine preao Dunav s malobrojnim odredom usta nika i poginuo u sukobu sa turskom voj skom. Napisao je samo dvadeset pjesama, ali to je bilo dovoljno da postane klasik bu gar ske knjievnosti.
Poto je u Bugarskoj avgusta 1876. uguen Aprilski ustanak, bugarske izbjeglice u Rumuniji osnovale su Centralno bugarsko dobrotvorno drutvo, po li tiku organizaciju iji se glavni politiki zah tjev tie nacionalnog osloboenja Bugara.
da naglasi ponos Bugara? to misli, zato pisac insistira na ideji da bi Bugari mogli biti Prusi juga, odnosno Englezi istoka? Na koga se u tvojoj zemlji najee misli kad se kae Evropljanin?
? to je cilj ovog teksta? Kako je pisac pokuao
upotrijebljeni protiv Turaka i Osmanskog carstva? Misli li da oni imaju neke veze s tim to su Turci ugu i li Aprilski ustanak 1876. godine, ili su to jednostavno uopteniji retoriki argumenti? Kako su autori ovog teksta planirali da stvore bugarsku dravu? Kako su oni zamislili organizaciju te nove drave? I-26. Albanska pjesma napisana u vrijeme Berlinskog kongresa (1878) Molim vas, oprezni budite S Albanijom, Nemojte je poderati Kao da je siroe, Jer nijesmo mi ni Grci, ni Bugari, Pa ni Crnogorci Mi smo samo Albanci I elimo jedino slobodu...
? Kako objanjava izraze koji su ove/ovdje
I-25. Politiki program Centralnog bugarskog dobrotvornog drutva (Bukuret, novembar 1876) Da bi dolo do mira na istoku, da bi se zaustavilo neprestano nasilje Turaka ko ji ne potuju nikakvo ljudsko pravo, i da bi se ispunile pravine elje bu garskog naroda, Evropa mora pomoi u sprovoenju sljedeeg programa: 1. Treba ponovo uspostaviti bugarsku dra vu koja obuhvata Bugarsku, Make do niju i Trakiju i u kojoj Bugari preovlauju. 2. Bugarska drava treba da ima nezavisnu vladu i ustav koji e donijeti zakonodav no tijelo, izabrano od strane naroda. 3. Sve oblasti ivota treba urediti posebnim zakonima koji e biti u skladu s ustavom i potrebama naroda. 4. Sve manjine koje ive meu Bugarima tre ba da imaju ista politika i graanska prava. 5. U bugarskoj dravi treba da vlada potpuna sloboda savjesti. 6. Svi graani moraju biti obavezni da slue vojsku i pohaaju osnovno obrazovanje.
Brahimi, str. 62
Kao ni druge balkanske nacije, tako ni Albanci nijesu imali svog predstavnika na Berlinskom kongresu, ali su i alban s ke voe pokuavale da definiu nacionalne ciljeve i pridobiju javno mnjenje za te ciljeve.
da kae time to nabraja nazive naroda koji ive na podruju e/gdje i on? I-27. Berlinski mirovni ugovor (1878) Ugovor izmeu V. Britanije, Austrougarske, Francuske, Njemake, Italije, Rusije i Turske. Berlin, 13. jul 1878. godine lan I Bugarska se konstituie kao auto nomna i zavisna kneevina pod vrhovnom vlau njegovog
? Kakva je svrha ove pjesme? to pjesnik eli
42
carskog velianstva Sul tana. Kneevina e imati hriansku vladu i nacionalnu miliciju. lan XXIII Visoka porta preuzima obavezu da na ostrvu Krit dosljedno primjenjuje Organ ski zakon iz 1868. godine uz modifikacije koje se mogu smatrati pravinim. Sli ni zakoni prilagoeni lokalnim potrebama, osim u pogledu osloboenja od plaanja poreza koje je priznato Kritu, uvee se i u drugim djelovima Turske u njenom evropskom dijelu, za koje ovim ugovorom nije predviena posebna organizacija. Visoka porta e uputiti posebne ko mi si je, u kojima e u znatnoj mjeri biti zastupljen domai element, koje e razraditi detalje novih zakona u svakoj pojedinoj provinciji. Pla novi organizacije koji proisteknu iz ovih aktivnosti podnijee se Visokoj porti na razmatranje koja e se, prije proglaavanja akata na osnovu kojih e oni stupiti na snagu, konsultovati sa Evropskom komisijom ustanovljenom za Istonu Rumeliju. lan XXV Provincije Bosnu i Hercegovinu e zapo esti/zaposjesti i njima upravljati Austro-Ugarska. Budui da vlada Austro-Ugarske ne eli da preuzme upravljanje u Novo pa zar skom sandaku, koji se prostire izmeu Srbije i Crne Gore u pravcu jugoistoka na drugoj strani Mitrovice, osmanska administracija e tamo i dalje obavljati svoje funkcije. Meutim, da bi se obezbijedili odravanje novog politikog stanja, kao i sloboda i bezbjednost komunikacija, AustroUgarska zadrava pravo da u cijelom ovom dijelu nekadanjeg vilajeta Bosne dri svoje garnizone i da koristi vojne i trgovake puteve. U tom cilju, vlade Austro-Ugarske i Turske zadravaju za sebe pravo da se dogovore o detalj ima. lan XXVI Visoka porta, kao i sve one Visoke strane ugovornice koje to do sada nijesu uinile, priznaju nezavisnost Crne Gore. LAN XXVII Visoke ugovorne strane saglasne su u sljedeim odredbama: u Crnoj Gori razlike u vjeri i vjeroispovijesti nee moi da budu smetnja da neko iz tog razloga bude iskljuen ili sprijeen da uiva svoja graanska ili politika prava, da ne bude primljen u javne slube, na poloaje, i da mu se ne ukazuju poasti ili da ne obavlja razne zanate ili zanimanja, ma u kome mjestu to bilo. Bie obezbijeena sloboda vrenja vjerskih obreda svim dravljanima Crne Gore i strancima; nee
se moi initi nikakve smetnje, bilo u hijerarhijskoj organizaciji raznih crkvenih zajednica bilo u njihovim odnosima sa svojim duhovnim starjei nama. lan XXXIV Visoke strane ugovornice pri znaju nezavisnost Kneevine Srbije, u zavisnosti od uslova izloenih u sljedeem lanu. lan XXXV Ni za jedno lice u Srbiji razlika u vjerskoj opredijeljenosti ili konfesiji ne smije biti povod za iskljuenost ili nemogunost u pogledu uivanja graa n s kih ili politikih prava, rada u javnim slu bama, obavljanja javnih funkcija i ukazivanja poa sti, kao ni u pogledu obavljanja pojedinih profe sija i djelatnosti, u bilo kom mjestu. Sloboda i javno prakti kovanje svih oblika ispovijedanja vjere obe zbi je die se svim domaim licima u Srbiji, kao i strancima, i nee biti nikakvih prepreka u pogledu hijera rhijske organizacije pojedinih zajednica niti u pogledu njihovih odnosa s njihovim duhovnim poglavarima. lan XLIII Visoke strane ugovornice priznaju neza visnost Rumunije, pod uslovima izloenim u sljede im lanovima. lan XLIV Ni za jedno lice u Rumuniji razlika u vjerskoj opredijeljenosti ili konfesiji ne smije biti povod za iskljuenost ili nemogunost u pogledu uivanja graanskih ili politikih prava, rada u javnim slu ba ma, obavljanja javnih funkcija i ukazivanja poasti, kao ni u pogledu obavljanja pojedinih profesija i djelatnosti, u bilo kom mjestu. Sloboda i javno praktikovanje svih oblika ispovijedanja vjere obezbijedie se svim domaim licima u Rumu ni ji, kao i strancima, i nee biti nikakvih prepreka u pogledu hijerarhijske organizacije raz li i tih zajednica niti u pogledu njihovih odnosa s njihovim vjerskim poglavarima. Podanici i dravljani svih Sila, trgovci i druga lica, bie u Rumu ni ji ravnopravno tretirani bez obzira na vjeru, na temelju potpune jednakosti. lan XLV Kneevina Rumunija vraa nje go vom velianstvu ruskom Caru onaj dio teritorije Besara bije koji je odvojen od Rusije Pariskim ugovorom iz 1856. godine, koji je na zapadu ogranien srednjim tokom rijeke Prut a na jugu srednjim tokom rukavca Kilija i uem Stari Stambol [dananja drava Moldavija].
43
lan LVIII Visoka porta ustupa Ruskoj ca re vini teritorije Ardahan, Kars i Batum [da nanje Jerme nija i Gruzija, sa malim dije lom everoistone/ sjeveroistone Turske] u Aziji, za jedno sa lukom ove posljednje pomenute teritorije. lan LIX Njegovo velianstvo Car Rusije izjavljuje svoju namjeru da Batum bude slobodna luka, uglavnom trgovaka. lan LXII Budui da je Visoka porta izrazila namjeru da odrava naelo vjerske slo bode, kao i da mu da najire tumaenje, Strane ugovornice primaju k znanju ovu spo n tanu izjavu. Vjerska razlika ne smije ni u ko jem dijelu Osmanskog carstva biti po vod za iskljuenost ili nemogunost bilo kojeg li ca u pogledu uivanja graanskih ili po li tikih prava, rada u javnim slu bama, obavljanja javnih funkcija i ukazivanja poasti, ili obavljanja pojedinih profesija i djelatnosti, u bilo kom mjestu. Sloboda i javno praktikovanje svih obli ka vjere obez bijedie se svima i nee biti nikakvih prepreka u pogledu hijerarhijske organizacije pojedinih zajednica niti u pogledu nji ho vih odnosa s njihovim duhovnim poglavarima. Duhovna lica, hodoasnici, kao i monasi svih nacionalnosti koji putuju u evropski dio Turske, ili u njen azijski dio, uivae ista prava, povlastice, kao i privilegije. Gore pomenutim licima i njihovim vjerskim, dobro tvornim i drugim ustanovama u svetim mjestima
i druge/drugdje priznaje se pravo na slu benu zatitu od strane diplomats kih ili konzularnih agenata Sila u Tur s koj. Izri ito se zadravaju prava koja ima Francuska, i u potpunosti se podrazumijeva da se ne mogu vriti nikakve izmjene kada je u pitanju status kvo svetih mjesta. Mo na si na Svetoj gori, bez obzira na to iz koje zemlje potiu, zadrae svoje ranije poede/posjede i povlastice i uivaju, bez ikakvog izuzetka, potpuno jednaka prava i prerogative.
www.fordham.edu/halsall/mod/1878berlin.html, prevod preuzet sa http://www.mfa.gov.yu/History/1878_s.html
1878. godine, drugu koja e prikazati terito rijalne pretenzije svake od etnikih grupa i treu na kojoj se vidi ishod sporazuma u Berlinu. to primjeuje? Igra: Zamisli da si na mjestu drugoga Napii sastav od 400 rijei u kojem e iznijeti vlastite prijedloge za rjeenje situacije na Balkanu. Izaberi jednu od sljedeih uloga budi Rus, Njemac, Fran cuz, Britanac, predstavnik Austrougarske, ili pak diplomata, predstav nik Osmanskog carstva, Albanac, Bugarin, Rumun, Srbin, Hrvat, Crnogorac, Slovenac, Grk, ali svakako izaberi identitet koji nije tvoj. Obrazloi svoj izbor.
? Nacrtaj tri karte: jednu sa situacijom prije
44
Mapa 2: Balkanske drave poslije Berlinskog kongresa, jul 1878.
45
Sl. 2. Grka izmeu Turske i Evrope. Karikatura iz lista Aristophanes (1882)
Louvi, str. 230
Turska: Pusti me, pojeu novo ro ene. Evropa: Nazad, gospoo Turska, zahvaljujui meni ti uopte postoji.
ene? Opii ukratko kako su predstavljene ove tri figure. Prema tvom miljenju, to je autor karikature htio da porui itaocima?
? Zato je Grka predstavljena kao novoro
46
I-28. Zato Albanci ele zasebnu albansku dravu (1886) Mi elimo ono to eli svaka nacija: zasebnu dravu u kojoj e se svi ljudi iste krvi okupiti kao to se porodica okuplja u jednoj kui.
Kondo, str. 126
Odlomak iz teksta koji je objavio Jero nim (irolamo) de Rada (18141903) u dvoje zinom asopisu Fiamuri i Arbrit La Bandiera dellAlbania (Albanska zastava). Jeronim je bio pjesnik i izdava drugog dvojezinog asopisa LAlbanese dItalia. ivio je u Italiji.
Pokuaj da zakljui kako takva vizija na dugi rok utie na odnos prema drugim narodima koji ive na istoj teritoriji. I-29. eanja/sjeanja Ivana Hadi-Nikolova10 na razgovore iz 1892. godine, koji su doveli do stvaranja VMRO (1893) Jula 1892. godine doao sam u Sofiju da potraim Kostu Sahova koji je izdavao ma ke donske novine, traio sam uglednog Makedonca koji e u Solunu stati na elo revolucionarne organizacije iji je cilj osloboenje Makedonije. Poto me je sasluao, Sahov je rekao: Shva tam ta hoete, ali ove/ovdje neete pro na i prave ljude. Ove/ovdje samo priaju, a kada treba neto uraditi, onda nema nikog. Samo s jednim ovjekom moete ozbiljno razgovarati o makedonskom pitanju. To je uenik vojne kole Goce Delev.11 Dogovorili smo se da Kosta Sa hov porui Goce Delevu da elim da se sretnem s njim i da bismo mogli da se vidimo u neelju/nedjelju u dva po podne kod Sa ho va. U dogovo re no vrijeme stigao sam u tampariju i ta mo ih zatekao kako razgovaraju u jednom oku. Plan za stvaranje organizacije:
10
? Zato pisac uporeuje porodicu i naciju?
1. Organizacija treba da bude osnovana u Make d o niji, a ne u Sofiji, jer ako bude osnovana u Sofiji, onda bi Grci i Srbi mogli da kau da ju je stvorila bugarska vlada, a zatim i da sami stvore sline orga nizacije i na kraju nita od svega ne bi bilo. Osim toga, organizacija treba da bude tajna. 2. Osnivai moraju biti iz Makedonije kako bi neprestano bili u dodiru s makedonskim stanovni tvom, izlagali se istim opasnostima kojima e biti izlo e ni njihovi sljedbenici i tako lake zadobili povjerenje ljudi. 3. Moto treba da bude: Autonomija za Makedoniju. Da bi bilo neke nade u uspjeh, na i se zahtjevi moraju pozivati na lan 23 Berlinskog ugovora. Da bi bila samo stal na, Makedonija se mora iupati iz ruku ne samo Turaka, ve i Srba i Grka. Ka da budu odreene granice autonomne Ma kedonije, tada Srbi i Grci vie nee biti u prilici da trae neke njene djelove, ali ako budemo htjeli da se spojimo sa Bugarskom, onda e i Srbi i Grci eljeti neki dio. Na zadatak treba da bude ouvanje Ma kedonije kao cjeline, a to e se ostvari ti jedino ako Makedonija bude samostalna. 4. Organizacija treba da bude nezavisna i samo svojna, ne smije da ima bilo kakve veze ili da izvrava bilo kakve zadatke koje bi joj dale vlade suednih/susjednih zemalja, jer bi tako potpala pod njihov uticaj. Ona takoe ne smije biti orue bilo koje vlade koja bi eljela da izazove reakciju neke druge suedne/susjedne vlade. 5. Od Makedonaca u Bugarskoj i bugarskog naroda mi traimo samo materijalnu i mo ralnu podrku, bez uplitanja u nae poduhvate. Poslije etiri sata razgovora, Kosta Sahov i Goce Delev prihvatili su plan. Goce je rekao: Sluajte, gospodine Hadi-Nikolov, toliko je vremena prolo, neka proe jo jedna godina. Za godinu dana u zavriti vojnu kolu i postati oficir. Napustiu sve to i otii u Solun i tamo emo osnovati revolucionarnu organizaciju.
Makedonium, str. 2930
Ivan Hadi-Nikolov (18611934), jedan od osnivaa VMRO
11
Goce Delev (18721903), istaknuta linost makedonske oslobodilake borbe 47
Poslije Berlinskog kongresa, Make do nija je ostala najvanija turska teritorija u Evropi. Zbog etniki mjeovitog stanovnitva, u njoj su ubrzo poeli da se nadmeu bugarski, grki i srpski nacionalizam. VMRO je osnovan 1893. godine. Ta orga nizacija je stajala iza neuspjenog Ilindenskog ustanka 1903. godine. Tokom balkanskih ratova Makedonija je okupirana i na kraju su je meu sobom podijelile Bu gar s ka, Grka i Srbija. Poslije Prvog svjetskog rata VMRO se od pokreta za nacionalno oslo boenje polako pretvorio u faistiku i teroristiku organizaciju koja se djelimino finansirala i od trgovine drogom, vodila gerilski rat, prije svega protiv Srbije (Jugo sla vije), i neformalno kontrolisala dio bu garske Makedonije. Ta organizacija je zna ajno uticala na politiki ivot u Bugarskoj sve do 1934. godine, kada su je bugarske vlasti nasilno rasturile.
uzimao uea u turskoj upravi i koji bi bio nezavisan od Vi so ke porte u obavljanju svojih dunosti; 2. Treba omoguiti trajnu zajedniku meunarodnu kontrolu, uz iroka ovlaenja za sankcionisanje. Objasnivi uzroke ovog oajnikog ina na rodnog otpora, kao i mjere koje bi mogle da stanu na put njegovih posljedica, VMRO sa sebe skida svaku odgovornost i objavljuje da e voditi borbu sve dok u potpu no sti ne ostvari svoje ciljeve, a energiju za to nalazi u uvianju svojih dunosti i razumijevanju na koje nailazi u itavom svijetu.
Odbrani, str. 484
htjeli da postignu? Da li je oruani sukob u njemu predstav ljen kao eljeni cilj ili kao nametnuto sredstvo za ostvarenje drugih ciljeva? I-31. Politiko rjeenje makedonskog pitanja mora se traiti u okviru Osmanskog carstva. Stav Krste Misirkova (1903) [...] Ukoliko vjerskom propagandom treba onemo guiti ujedinjavanje makedonskih intelektua laca i makedonskog naroda, onda, prije svega, treba stvoriti jedinstvenu crkvu u Makedoniji, to jest Ohridsku arhiepiskopiju koja e biti arhiepis ko pija za itavu Makedoniju. Vjerska propaganda moda ima neto protiv ujedi njavanja makedonske inteligencije i makedo nskog naroda samo iz nacio nal nih razloga. Ako je tako, onda je pri rodno da uz zahtjev za crkvenu reformu ide i zahtjev za obrazovnu reformu, to jest da arhie piskopija preuzme kontrolu nad kolo vanjem i prilagodi ga nacionalnosti svojih parohijana: u grkim eparhijama e se predavati na grkom, u vlakim na vlakom, a u slovenskim na make donskom. Tako e biti uklonjena svaka nacionalna i vjerska propaganda koja je ljude do sada podvajala na zavaene grupe i bie mira meu narodom, i za Makedoniju i za Tursku i za Evropu. [...] Takav ishod je najbolji i za Tursku. [...] Uko liko se, s druge strane, kae da u Ma ke doniji nema vie slovenskih grupacija, nego je samo jedna, koja nije ni bugarska niti srpska, i ukoliko se Makedonija
? to je cilj ovog teksta? to su njegovi autori
praktini problemi stajali na putu stvaranju jedne politike organizacije u jugoistonoj Evropi krajem XIX vijeka. to misli, zato je bilo vano uoiti razliku izmeu samostalnosti i nezavisnosti? I-30. Deklaracija kojom VMRO obavjetava velike sile o odluci da zapone oruani ustanak (1903) Nekanjeno nasilje muhamedanaca i sistematski pritisak vlasti prisilio je hri ane iz Makedonije i podruja Jed re na da krenu u sveoptu oruanu borbu. Oni su pribjegli tom ekstremnom rjeenju tek kada su se kao neuspjena pokazala sva druga sredstva u pokuaju da se Evropa pod stakne na intervenciju u duhu meunarodnih sporazuma, koji bi trebalo da odre uju uslove ivota. Intervencija spolja je i dalje jedini nain da se ukloni zlo i zaustavi krvoprolie. Dosadanji jalovi pokuaji da se palijativnim mjera ma pobolja turska vlast samo su poveali muha me danski fanatizam i dravni pritisak strano mijeanje e dati rezultate samo ukoliko se zahvalju jui njemu uradi sljedee: 1. U dogovoru s velikim silama treba za glavnog upravitelja postaviti hri a ni na koji nikada nije
48
? Procijeni, na osnovu ovog teksta, koji su
iz dvoji u autonomnu arhiepiskopiju, onda e se Turska jednim potezom rijeiti uplitanja triju sue dnih/susjednih drava u makedonska pitanja. Nai nacionalni interesi nalau makedonskoj inteligenciji i makedonskom na ro du da pomogne Turskoj da izae iz tekog poloaja u koji su je stavile nacionalna i vjerska propaganda koje kolaju Make donijom, kao i drave koje u Makedoniji imaju svoje interese. Ne moramo se udru i ti sa Bugarskom, Srbijom ili Grkom. Inte gri tet turske teritorije je vaniji nama nego Rusiji ili zapadnoj Evropi. Turska ima najbolji geografski poloaj. Pripadnost turskoj dravi i ouvanje integriteta te drave nama, makedonskom narodu, omo gu a va da uivamo puna gra anska prava u i tavoj Turskoj. To pravo nam omoguava i zna ajne materijalne do bitke. Zbog toga ma kedonska inteligencija, ukoliko se usred sredi najprije i najvie na vlastite interese, treba da upotrijebi sve svoje moralne snage u cilju ouvanja integriteta Turske. Zauzvrat bismo mogli oekivati, i imali bismo se pravo tome nadati, da e nam na velikoduni gospodar dati potpunu autonomiju u crkvenim i obrazovnim pitanjima, punu jednakost pred zakonom i samostalnu vlast u Makedoniji. [...] Ovakav miroljubivi plan makedonskog naroda naii e na podrku i priznanje ve li kih sila koje ele da ouvaju integritet Turske.
Odbrani, str. 551552
I-32. Plan Aurela C. Popovicija za pretvaranje Austrougarskog carstva u fede rativnu dravu pod imenom Sjedinjene Drave Velike Austrije (1906) Osnovni principi saveznog ustava itava sadanja teritorija Austro ugar s kog carstva, izuzev Bosne i Hercegovine, podijelie se, prema nacijama koje u njoj i ve, na sljedee nacionalne i politike jedinice: Njemaka Austrija, Njemaka e ka, Njemaka Moravska (lezija), eka, Maarska, Transilvanija, Hrvatska, Zapadna Galicija, Slovaka, Ukrajina, Vojvodina, Erdelj, Tirol i Trst. Ovih 15 nacionalnih drava ine saveznu monarhiju koja se zove Sjedinjene Drave Velike Austrije pod krunom Njegovog Visoanstva Cara Franje Josifa I. Svi graani nacionalnih drava isto vre meno su i austrijski graani. Svako moe da koristi svoja politika prava samo u jednoj dravi. [...] Carska, to jest savezna vlada, sainjena je od predstavnika nacionalnih drava. Kancelar, kog postavlja car, na elu je carske, to jest savezne vlade. Carski parlament ine: a) Poslaniki dom b) Senat [...] Vlade nacionalnih drava alju svoje predstavnike u saveznu vladu u sljedeoj srazmjeri: Njemaka Austrija 7, Maarska 7, eka 5, Transi l vanija 4, Hrvatska 3, Zapadna Galicija 3, Njemaka eka 2, Slovaka 2, Njemaka Moravska (leska) 2, Ukrajina 1, Vojvodina 1, Tirol 1, Trst 1, Erdelj 1, to je u ukupno 42. [...] Svaka nacionalna drava ima parlament, svoju vladu i pravosue. Car postavlja namjesnika koji vodi vladu svake od nacionalnih drava. Namjesnik mora biti graanin date drave. lanove vlade takoe postavlja car, ali uzimajui u obzir prijedloge namjesnika. Svaka drava ima svoj ustav. Da bi ustav stupio na snagu, mora ga odobriti car. Od tog trenutka nacionalna drava moe samostalno da koristi sva svoja prava. Carstvo garantuje integritet teritorije nacionalne
49
Krste Misirkov je, zajedno sa Dimi trijem upovskim, lan grupe aktivnih makedonskih studenata u Sankt Peter burgu prvih decenija XX vijeka. Njegova knjiga O makedonskom pitanju, objavljena 1903. godine u Sofiji, dala je veliki doprinos razvijanju makedonskog identiteta kod mnogih itelja tog podruja.
Osmanskog carstva naj bolje rjeenje za Makedonce? Kakva je uloga crkve u tom projektu? Da li bismo mogli zakljuiti da je pisac pokuao da predstavi Osmansko carstvo kao alternativu nacionalnoj dravi? Uporedi tekstove I-25 i I-26, uzimajui u obzir injenicu da je ustanak Make do na ca uguen 1903. godine.
? Zato je Krste Misirkov smatrao da je ouvanje
drave, kao i njenu autonomiju, ukoliko ta autono mija nije ograniena ustavom Carevine i posebnim nacionalnim ustavom. [...] Svaka nacionalna drava odluuje koji e jezik biti prihvaen kao zvanini. Jezik za unutranju komunikaciju unutar Carstva je njemaki. U carskom parlamentu svaki poslanik mo e da se obraa skuptini na maternjem jeziku. [...] Svi zakoni, dekreti i objave carskih vla sti treba da budu sastavljeni i objavljeni samo na zvaninom jeziku nacionalne dra ve na koju se odnose. Svi dopisi carskih vlasti, ukljuujui i vojne, treba da budu samo na odgovarajuem nacionalnom jeziku. Sve kovanice i papirni novac, kao i svi jezici drava lanica, takoe treba da budu u upotrebi. [...] Be je glavni i prijestoni grad Carstva.
Popovici, str. 288297
nacionalnog i saveznog ni voa? Pokuaj da razumije zato je on radije prihvatao federalno ureenje, nego stvaranje zasebnih nacionalnih drava.
? Kako je Aurel C. Popovici zamislio odnos
I-33. Britanski ambasador u Osmanskom carstvu pie o pokuajima Albanaca da dobiju vlastitu nacionalnu dravu (1912) Lord Goen, tada njegova ekscelencija ambasador u Carigradu, u izvjetaju o tom pitanju jezgrovito je izrekao sutinu stva ri: Ne moe se porei da je albanski pokret sasvim prirodan. Albanci, stara i za sebna rasa, koliko i sve iz njenog okruenja, uvieli/ uvidjeli su da se ti suedni/susjedni narodi na la ze pod zatitom nekih evropskih si la i da se njihove elje za samostalnijim ivotom ispunjavaju [...] dok prema njima ne postoji takav odnos. Njihova nacija se igno ri e, [...] predlae se razmjena teritorija, jav ljaju se i druge potekoe, ali stalno na te tu Albanije, a Albanci bivaju ostav lje ni na milost i nemilost Slo ve na i Grka, ko ji se ne obaziru na njihove nacionalne zahtjeve.
Durham, str. 72
Aurel C. Popovici (18631917), ru mun ski publicista porijeklom iz Transilvanije. Studirao medici nu i politike nauke u Beu i Gracu, bio lan Rumuns kog na cionalnog komiteta u Transilvaniji i borio se za prava Rumuna u okviru Austro ugar skog carstva. Plan za proirenje austrougarske dvojne monarhije i stvaranje pravog federativnog ureenja nastao je u okviru po ku aja grupe intelektualaca, koju je okupio prijestolonasljednik, nadvojvoda Franc Ferdinand, da nekako ojaaju monarhiju ugroenu bujanjem raznih nacionalizama.
50
Sl. 3. Proglaenje albanske nezavisnosti u Valoni (1912) gravura iz tog perioda
Hudhri, str. 44
Figura desno od zastave predstavlja Skender bega.
mis li, zato je trenutak objavljivanja ne za visnosti povezan sa nacionalnim simbolima? Kakva je ulo ga Skenderbega na ovoj slici?
51
ment na ovoj gravuri? to ? Koji je glavni ele
I-34. Govor Kemal-pae u Damasku o odnosu Turaka i Arapa (1913) [...] elim da vam kaem sljedee: turski pokret koji sada vidite u Istanbulu, i islamskim zemljama u kojima ive Turci, ne gaji nikakvo neprijateljstvo prema Ara pima. Vi vrlo dobro znate da je ve bilo grkih, bugarskih, jermenskih pokreta u Osmanskom carstvu. Danas im se pridru io i arapski. Turci su zaboravili na sebe. Njih je ak bilo sramota da kau kojoj naciji pripadaju. Moglo se dogoditi da tak vo slabljenje nacionalne svijesti za vri na oekivani nain. Plaei se toga, turska mladost se pokrenula i pokazala hvale vrijednu samosvijest. Ona je objavila sveti nacionalni rat kako bi se Tur ci ma reklo da su Turci i da tursku naciju odlikuje bezbroj vrlina. [...] Uvjeravam vas da turski pokret nije nimalo neprijateljski nastrojen prema arapskom. On je njegov brat i nerazdvojni drug. Turska mladost bi od sveg srca voljela da vidi napredak Ara pa i to da oni ostvare sva svoja nacio nalna prava. Sadanji napori turske mladosti usmjereni su na vane stvari poput obrazovanja Turaka, sada kada su se kod Tu raka probudila nacionalna oeanja/osjeanja, kad su oni postali preduzimljivi, oslobodili se ropstva, okrijepili zdravlje, postali brojniji i bogatiji, sve u svemu, oni su posveeni tome da Turci vide da su potovani i blagosloveni i da zasluuju pravo da zauzmu mjesto meu narodima dva de setog vijeka [...]. O vi, koji ste pred stav ni ka elita arapske mladosti, vi takoe radite na ostvarenju istih ideala. [...]
Cemal, str. 220
I-35. Projekat Dimitrija upovskog za stvaranje savezne balkanske demokratske republike (Sankt Peterburg 1917) Balkan balkanskim narodima Puno samoopredjeljenje svake nacije Svjetski rat koji se vodi donosi slobodu i mogunost samoopredjeljenja mnogim porobljenim narodima. Mnogo vjekova se Make do nija borila i prolivala potoke krvi za svoju slobodu i nezavisnost, ali ju je izdajniki raerupao kriminalni ovinizam i pohlepa krvavih dinastija iz okruenja. Posljedice te neviene pohare su ne samo uzajamno unitavanje balkanskih naroda ve i ovaj nevieni rat. Sada, kada je ve li ki dio Balkanskog poluostrva u rue vi na ma, a ostaci njegovog naroda pod tur skim jarmom, mi Makedonci, koji trpimo vie od drugih, traimo od vas, balkanskih naroda, da zaboravite svae u pro lo sti, da se ujedinite i pridruite na em svebalkanskom revolucionarnom programu za zajedniku borbu i stvaranje Savezne Balkanske Demokratske Republike. Program naeg Revolucionarnog komiteta sadri sljedee: Svi balkanski narodi su obavezni da zbace svoje vladajue dinastije i da uvedu republikanske vlade. Svaka balkanska republika treba da bude potpuno autonomna u svom unutranjem politikom ivotu. Sve balkanske republike ine jednu Sa vez nu Balkansku Demokratsku Republiku. Savezna Balkanska Demokratska Republika sainje na je od sljedeih republika: Makedonije, Albanije, Crne Gore, Grke, Srbije, Bugarske, Hrvatske, Bosne i Her ce go vine, Slovenije i Trakije. Kao nezavisne republike priznate su ne samo drave u kojima ivi jedno pleme ve i regioni sa mjeovitim stanov ni tvom iji su ivotni interesi usko po ve za ni sa njihovim geografskim, istorij skim, politi kim, privrednim i kultur nim uslovima datog regiona. U republikama sa mjeovitim stanov ni tvom, autonomna podruja i optine treba da se organi zuju tako da svaka nacionalnost ima punu slobodu upotrebe maternjeg jezika, svoje vjere i svoje tradi cije. Jezik veine je zvanini jezik svake re publike.
Kemal-paa je bio profesionalni voj nik i jedan od voa mladoturaka. Poslije dravnog udara, januara 1913. godine, postao je vojni upravnik Istanbula, zatim ministar mornarice, a tokom Prvog svjetskog rata komandant u Siriji, e/gdje je pokuao da se odupre Britancima i ouva lojalnost arapskog stanovnitva Osmanskom carstvu.
? Koji je cilj ovog govora?

52
Svaka republika alje svoje ovlaene pred stavnike u Saveznu skuptinu Sa vez ne Balkanske Demokratske Republike. Od ovlaenih predstavnika bie formirana Savezna vlada i Savjet koji e za mije niti predednika/ predsjednika Savezne Republike. Saveznu vladu i Savjet sainjavae jednak broj predstavnika iz svake savezne republike. Savezna vlada i Savjet upravljaju svim unutranjim stvarima i spoljnim pita njima u Balkanskoj Repu blici.
Dimitrije upovski (18781940), je dan od istaknutijih lanova Make don skog saveza u Sankt Peterburgu. Prvi svjetski rat i Ruska revolucija 1917. godine ohrabrili su ga da iznese smjele planove za re or ganizovanje jugoistone Evrope nakon rata.
taj uzvieni princip kao glavni cilj ove strane borbe u koju je gurnulo ceo svet nepotovanje prava samoopredeljenja naroda. I ovlaeni predstavnici Srba, Hrva ta i Slovenaca, konstatujui da je jedini i neodstupni zahtev naeg naroda, zahtev koji on postavlja na osnovu naela slobodnog samoopredeljenja naroda, da bude potpuno osloboen svakog tuinskog rop stva i ujedinjen u jednoj slobodnoj nacio nalnoj i nezavisnoj dravi, sloili su se, da ta njihova zajednika drava bude zasnovana na ovim modernim i demokratskim principima. Na narod ne trai nita tue: on trai samo svoje i eli da se sav, kao jedna celina, oslobodi i ujedini. I zato on, svesno i odluno, iskljuuje svako delimino reenje svoga narodnog osloboenja i ujedinjenja. Na narod postavlja kao jednu nerazdvojnu celinu problem svoga oslo bo e nja od Austro-Ugarske i njegovog ujedinjenja sa Srbijom i Crnom Gorom.
Petranovi, Zeevi, str. 6668
tekstovima I-30 i I-31. Pokuaj da razumije zato je upovski e lio da makedonska nacio nalna dr a va bude organizovana kao savezna republika. I-36. Krfska deklaracija (1917) o principima ujedinjenja Srba, Hrvata i Slovenaca
? Paljivo proitaj prvi pasus i uporedi ga sa
Na Konferenciji lanova prolog koalicionog i sada njeg kabineta Kraljevine Srbije i predstavnika Jugo slovenskog odbora sa seditem u Londonu, koji su do sada paralelno radili, a u prisustvu i uz sara dnju predsednika Narodne skuptine, izme njene su misli o svim pitanjima, koja su skop ana sa buduim zajednikim drav nim ivo tom Srba, Hrvata i Slovenaca. [...] Pre svega, predstavnici Srba, Hrvata i Slove naca ponovo i najodlunije na gla avaju, da je ovaj na troimeni narod je dan isti po krvi, po jeziku govornom i pisanom, po oseanjima svog jedinstva, po kontinuitetu i celini teritorije, na kojoj nepodvojeno ivi, i po zajednikim i vot nim interesima svog nacionalnog opstanka, i svestranog razvitka svoga moralnog i materijalnog ivota [...]. Na troimeni narod, koji je najvie stradao od grube sile i nepravde, koji je za svo je samoopredeljenje podneo najvee rtve, prihvatio je sa oduevljenjem
Dramatini dogaaji 1917. godine (na roito revolucionarni pokreti u Rusiji i ulazak Amerike u Prvi svjetski rat) naveli su srpsku vladu i Jugoslovenski odbor sainjen od politiara koji su prognani sa junoslovenskih teritorija Austro ugar skog carstva da prevaziu nesugla si ce i izau sa zajednikim politikim programom. Deklaracija je sastavljena juna 1917. godine na Krfu, e/gdje se srpska vlada po vukla nakon to je napustila Srbiju 1915. godine. U Deklaraciji je bilo 13 glavnih taaka, meu kojima su i odredbe koje se tiu imena budue drave (Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca), koja e biti parlamentarna, ustavna monarhija sa vladarskom dinastijom Karaorevia, zatim odredbe o grbu, zastavi i jednakosti tri nacionalna imena, pisma, vjerskih obiljeja, teritorije, jednakosti graana pred zakonom itd. Ovaj dokument je imao velikog uticaja na stavove jugoslovenskih politiara u emigraciji i na stanovnike junoslovenskih oblasti Austrougarske.
ntima podran taj prijedlog? to misli, zato je predloena zajednika drava, a ne tri odvojene drave? Ako bi te neko sada pitao, ka kav bi prijedlog za budunost Srba, Hrvata i Slovenaca 1918. godine mogao da da?
53
? Srba, Hrvata i Slovenaca? Kojim je argume
Koji je glavni prijedlog Srba za bu dunost
I-37. Proglas Jugoslovenima crnogorskog kralja Nikole 20. oktobra 1918. Brao, s najveim zanosom, radou i odue vlje njem danas sveano izjavljujem da elim a uvje ren sam da istu elju ima i sav moj vjerni narod u Crnoj Gori da i naa mila Crna Gora bude sastavni dio Jugoslavije, da asno ue u jugoslo vensku zajednicu, kao to je asno i do kraja za nju ratovala i stradala. elim, da se sloimo i bratski uredimo u jugoslovensku konfederaciju, u kojoj e svak sauvati svoja prava, svoju vjeru, uredbe i obiaje.
Branko Petranovi, Momilo Zeevi, str. 75.
Nikola I Petrovi Njego (18411921), crno gorski knjaz (18601910) i kralj (19101921). Pod njegovom vlau Crna Gora je znaajno uveala teritoriju i 1878. godine na Berlinskom kongresu joj je potvrena nezavisnost. Modernizovao je dravnu upravu, pravno uredio zemlju, donio prvi Ustav, uredio odnose s vjerskim institucijama (Crna Gora je bila prva dominantno pravoslavna zemlja koja je 1886. godine potpisala konkordat sa Vatikanom). Unaprijedio je kolstvo, privredu i saobraajnu infrastrukturu. Povodom 50 godina vladavine 1910. godine krunisao se za kralja. Nakon to je Austrougarska u januaru 1916. godine okupirala Crnu Goru, emigrirao je u Francusku, gdje je i umro.
I-38. etrnaest taaka iz govora amerikog predednika/predsjednika Vudroa Vilsona (1918) odredbe koje se tiu jugoistone Evrope U rat smo uli zato to su nas pogodile povrede ljudskih prava; da bi naem narodu ivot uopte bio mogu, te su se ne prav de morale ispraviti, i svijet se morao uiniti takvim da do njih vie nikada ne doe. Mi, dakle, u ovom ratu ne elimo ni ta za sebe. Svijet treba uiniti pogodnim i sigurnim da se u njemu ivi, a naroito da bude siguran za svaku naciju koja, poput nae, potuje mir i eli da ivi svojim i votom, da stvara vlastite institucije,
54
bude sigurna u pravedno i fer postupanje drugih naroda i bezbjedna od nasilja i sebine agresije. To je, zapravo, interes svih naroda i to se nas tie, mi jasno vi di mo da ni za nas nee biti pravde ukoli ko je nema za druge. Stoga je program svjetskog mira na program; a taj program, jedini mogui, jeste, kako ga mi vidimo, ovakav: [...] X Narodi Austrougarske, za koje mi e li mo da imaju sigurno i bezbjedno mjesto meu drugim narodima, treba da dobiju najveu slobodu i mogunost autonomnog razvoja. XI Vojska treba da se povue iz Rumunije, Srbije i Crne Gore, a okupirana podruja treba obnoviti, Srbiji treba dati otvoren i siguran izlaz na more; meusobni odnosi balkanskih drava treba da budu ureeni prijateljskim sporazumima koji e pratiti istorijski potvrene linije pripadnosti i nacio nalnosti; treba obezbijediti meunarodne garancije za politiku i eko nomsku nezavisnost i teritorijalni inte gri tet nekoliko balkanskih drava. XII Treba obezbijediti suverenitet turskim djelovima dananjeg Osmanskog carstva, ali i druge nacije koje su sada pod turskom vlau treba da imaju bezbjedan ivot i da dobiju mogunost autonomnog razvoja; Dar danele treba trajno otvoriti i ui ni ti slobodnim prolazom za brodove i trgo vinu svih naroda, sa meunarodnom garancijom. XIV Naroitim sporazumima treba stvo ri ti opti savez nacija u cilju davanja uzajamnih garancija politike nezavisnosti i teritorijalnog integriteta i velikih i malih drava. [...]
www.fordham.edu/halsall/mod/1918wilson.html
U govoru odranom 8. januara 1918. godine, ameriki predednik/predsjednik Vudro Vilson iznio je svoj prijedlog od etrnaest ta aka za okonanje rata. Taj je prijedlog po stao osnova za mirovni ugovor i osnivanje Lige naroda.
Balkanom? Kako bi ti okarakte risao/okara k terisala te namjere? Procijeni da li bi ovakva rjeenja poboljala situaciju na Balkanu na dugi rok.
? Kakve je namjere imao Vudro Vilson sa
I-39. Rezolucija nacionalne skuptine u Alba Juliji, odluka o ujedinjenju Transilvanije sa Rumunijom (1918) I Narodna skuptina svih Rumuna u Tran silvaniji, Banatu i Maarskom okrugu, sazvana u Alba Juliji 18. novembra/1. decembra, objavljuje ujedinjenje tih Rumuna, i svih teritorija koje oni naseljavaju, sa Rumunijom. Narodna skuptina naglaava neotu ivo pravo rumunskog naroda na itav Banat, ije su granice Mori, Tisa i Dunav. II Narodna skuptina pomenutim teritorijama daje privremenu autonomiju dok se ne sastanu njihovi predstavnici izabrani optim pravom glasa. III U vezi s tim, Narodna skuptina objavljuje da e na sljedeim principima biti zasnovana budua rumunska drava: 1. Svi narodi koji ive zajedno uivaju potpunu nacionalnu slobodu. Svaki narod e se obrazovati, upravljati i voditi sud sk e procese na sopstvenom jeziku, a ui te lji, upravitelji i sudije bie pripadnici tog naroda; svaki narod e imati pravo da bude predstavljen u dravnim tijelima i da upravlja zemljom u skladu sa svojom brojnou. 2. Vladae potpuna vjerska sloboda i sve e vjeroispovijesti imati jednaka prava. 3. U svim oblastima politikog ivota vla dae potpuno demokratski sistem. Po stojae opte pravo glasa, a glasae se ne po sredno, tajno, u svim optinama, po proporcionalnom sistemu; glasae pripadnici oba pola, stariji od 21 godine, za predstavnike optine, oblasti ili parlamenta. 4. Vladae potpuna sloboda tampe, udru i vanja i okupljanja, sve ljudske ideje e moi slobodno da se ire. 5. Uvee se radikalna agrarna reforma. Sva imanja, a najprije ona velika, bie popisana. Bie poniteni testamenti kojima nasljednik zemlju ostavlja treem li cu; na osnovu prava da se imanja slobodno kre, seljak e moi da doe do vlastitog imanja (obradive njive, panjaka, ume), barem jednog koji e sluiti njemu i nje go voj porodici. Cilj ove reforme je vea drutvena jednakost i jaanje proizvodnih snaga. 6. Industrijski radnici e dobiti ista prava i privilegije koje imaju radnici u najrazvijenijim zemljama.
IV Narodna skuptina se zalae da se na mirovnom kongresu stvori zajednica slobodnih nacija kako bi ubudue bila osigurana pravda i sloboda i za male i za ve li ke nacije, a rat ukinut kao sredstvo za kontrolisanje meunarodnih odnosa. V Rumuni okupljeni u Narodnoj skuptini pozdra vljaju brau u Bukovini koja su se oslobodila od jarma Austrougarskog carstva i ujedinila s otadbi nom Rumunijom. VI Narodna skuptina s naklonou i oduevljenjem pozdravlja osloboenje svih nacija koje su do sada bile podreene Austro ugarskom carstvu, a to su: ehoslovaka, austro-njemaka, jugoslovenska, poljska i karpatsko-ruska nacija, i pozdrave alje i svim ostalim nacijama. VII Narodna skuptina pamti hrabre Ru mu ne koji su u ovom ratu prolili krv da bi se ostvarili nai snovi, jer oni su umrli za slobodu i jedinstvo rumu nske nacije. VIII Narodna skuptina izraava zahvalnost i divljenje Saveznicima koji su se sjajno i istrajno borili protiv neprijatelja koji se mnogo decenija pripremao za rat, i u toj borbi civilizaciju oslobodili od terora varvarstva. IX Da bi i dalje upravljala rumunskom na cijom u Transilvaniji, Banatu i Maarskom okrugu, Narodna skuptina je odlu i la da osnuje Veliki rumunski nacionalni savjet koji e svuda i u svako doba predsta vljati rumunsku naciju u odnosima sa drugim nacijama i donositi sve potrebne odluke u njenom najboljem interesu.
www.cimec.ro/istorie/unire/rezo_eng.htm
Rumuniji? to misli, zato su takve izjave ukljuene u de kla raciju o ujedinjenju sa Rumu nijom?
nama u ? to se predlae u vezi sa manji
I-40. Govor Julijua Manijua u rumunskoj narodnoj skuptini u Alba Juliji (1918) Kako bismo odagnali sve sumnje koje bi se kod stranaca mogle roditi povodom naih namjera u vezi s unijom i nacionalnom slo bodom, Veliki
55
rumunski nacionalni savjet objavljuje da ne eli imperiju koja e tlaiti. Mi, koji smo bili potlaeni, ne elimo da sada postanemo tlaitelji. elimo da svi budu slobodni i da napreduju ivjei zajedno. Na Veliki nacionalni savjet dri se stare poslovice: Ne ini drugome ono to ne eli da drugi ini tebi. U Velikoj Rumuniji mi elimo da na prijesto stavimo slobodu za sve. elimo da svaka nacija na vlastitom jeziku razvija svoju kulturu, zahtijeva pravdu i da se moli vlastitim bogovima. Sa suzama u oima smo gledali kako se na jezik izbacuje iz kola, crkava i pra vosudnog sistema, i to neemo uiniti s dru gim jezicima. Neemo drugima oduzimati ono od ega ive. Ne elimo da i vi mo od tueg znoja jer smo u stanju da i vi mo od vlastite privrede i vlastite snage, od vlastitog rada [aplauz]. Rumunska zemlja moe ojaati samo ako se njome demokratski upravlja, naroito ako se uzme u obzir ta sve moderna drava zahtijeva. Samo ukoliko u naoj zemlji bude vladalo pravo i sloboda, onda emo imati snage da za svoju stvar traimo i podrku od svijeta.
Murgescu, str. 284
Juliju Maniju (18731953), jedan od voa rumunskog nacionalnog pokreta u Transi lvaniji za vrijeme austrougarske vla davine. Zalagao se za ujedinjenje sa Rumunijom, postao predednik/ predsjednik Velikog na cio nal nog savjeta koji je upravljao Tran sil va nijom sve dok ona nije postala dio Velike Rumunije. U meuratnom periodu Maniju je bio predednik/predsjednik Narodne seljake stranke i premijer (19281930, 19321933). Branio je demokratske slobode suprotstavljajui se raznim diktaturama koje su u Rumuniji postojale poev od 1938. godine, a ivot je zavrio u komunistikom zatvoru. Manijuovo izlaganje svjedoi o entuzijazmu i iroko grudosti pokreta za stvaranje pra ve nacionalne drave pred kraj Prvog svjetskog rata. Ipak, duh tog njegovog govora, na kojem poiva rezolucija Velike nacionalne skuptine, nije bio blizak svim rumunskim politiarima. Konkretni politiki potezi u meuratnoj Rumuniji u vezi sa nacionalnim manjinama bili su, naalost, daleko ispod standarda koje je Maniju pokuao da postavi 1918. godine.
? razlika izmeu govora i zvanine rezolucije?
Uporedi dokumente I-39 i I-40. Kakva je
56
Mapa 3: Jugoistona Evropa poslije Konferencije mira u Parizu i ugovora u Lozani, 1923.
57
I-41. Prijedlog da se stvori makedonska drava sa kantonalnom organizacijom po uzoru na vajcarsku (1919) [...] Svako iste savjesti i duha ko se brine za sudbinu ljudskog roda trai da se po tuje slobodna volja svakog naroda. Mi, na rod makedonski, traimo da se to pravilo potuje i kada je Makedonija u pitanju. Na rod Makedonije ima ono to je potrebno da bi sam sobom upravljao, on nije bezo bl ina masa niti je zajednica koja nema svijest o sebi kako su neki skloni da tvr de. Naprotiv, ispod prividnog haosa krije se duhovno jedinstvo koje poiva na jakim psiholokim vezama kao to su: ne pre sta ne i sveopte revolucije, zajednike patnje i muka pod istim jarmom. Jedno od glav nih vezivnih tkiva tog duhovnog jedinstva upravo je taj uzvieni napor makedonskog naroda da ostvari nezavisnost svoje zemlje, napora koji je u Makedoniji uvijek stvarao heroje, propovjednike i muenike. Mi objavljujemo pravo na ivot, posljednji put potvrujui volju veine Makedonaca, koja se ukratko moe ovako izrei: nezavisna Makedonija s kantonalnim ureenjem po uzoru na demokratsku vajcarsku i pod protektoratom jedne nezainte resovane sile: Sjedinjenih Amerikih Drava. Svakome ko poznaje Makedoniju i apetite balka nskih drava nee biti teko da razumije da mi ovime elimo da postignemo etiri stvari: Ako Makedonija postane nezavisna drava, onda e jednom zauvijek biti okonani sukobi balkanskih drava, jer onda makedonski narod vie nee biti predmet trgo vine njenih sueda/susjeda. Kantonalno ureenje nalik onome u vajcarskoj demokratiji, koje mi predlaemo, obezbijedie svim manjinama, bez obzira na razliite jezike i vjeru, potpunu jednakost u ekonomskom i duhovnom razvoju. Protektorat velike sile nad Makedo nijom nuan je da bi se osujetile budue intrige korumpiranih diplomatija balkan skih zemalja. Jednom slobodna i nezavisna, Makedonija e, zahvaljujui prije svega svom odlinom geogra fskom poloaju, predstavljati vezivno tkivo za balkanske drave, omo gu ie im da se susretnu ne drei oruje u rukama, i doprinijee stvaranju balkanske konfederacije. Lozana, jun 1919.
58
Generalni savjet makedonskih udruenja u vajca rskoj

Odbrani, str. 900901
Prokomentarii argumente u prilog tvrdnje da makedonsku dravu treba napraviti po vajcar skom modelu. Smatra li da su oni pri mjereni vremenu pred kraj Prvog svjetskog rata? Da ti pripada nekom makedonskom udruenju, ta bi ti predlo io/predloila?
? stvaranja nezavisne makedonske drave.
Pronai argumente koji se navode u prilog
I-42. Ciriki sporazum Grke i Turske o Kipru (1959) 1. Drava Kipar je republika s predednikim/ predsje dnikim ureenjem, predednik/predsje dnik je Grk, a potpredednik/potpredsjednik Turin, i obojica e biti izabrani glasanjem grke i turske zajednice. 2. Zvanini jezici Republike Kipar su grki i turski. Pravila zakonodavstva i uprave, kao i zvanini doku menti, na pi sa ni su na oba zvanina jezika. 3. Republika Kipar ima zastavu neutralnih boja i rjeenja koje e odabrati predednik/pred sjednik i potpredednik/potpredsjednik Republike. Grka i turska zastava mogu se istai zajedno sa zastavom Kipra. Grka i turska zajednica imaju pravo da slave grke i turske dravne praznike. [...] 5. Izvrna vlast je u rukama predednika/predsje dnika i potpredednika/potpredsjednika. Oni e imati Ministarski savjet koji se sastoji od sedam gr kih i tri turska ministra. [...] 6. Zakonodavnu vlast imae Posla ni ki dom iji e se poslanici na mandat od pet godina birati na osnovu opteg prava glasa. Grka i turska zajednica e glasati zasebno i bez obzira na statistiki odnos broja stanovnika, 70 odsto poslanika e biti izabrano glasovima iz grke, a 30 odsto glasovima iz turske zajednice. [...] 11. U javnim slubama 70 odsto zaposle nih e biti Grci, a 30 odsto Turci.
Podrazumijeva se da e ovakva podjela biti poto vana na svim stepenima slube, ko li ko god je to praktino izvodljivo. U podrujima i na mjestima na kojima pripadnici jedne nacije ine gotovo apsolutnu veinu u organima lokalne vlasti bie samo pripadnici te zajednice. [...] 18. Predednik/predsjednik i potpredednik/potpre dsjednik su ovlaeni da opozovu smrtnu presudu osue ni cima koji pripadaju njihovoj zaje dnici. [...] 19. U zemljinoj reformi zemlja e pripasti samo pripadnicima one zajednice kojoj pripada i bivi zemljopoednik/zemljoposjednik. [...] 21. Sporazum koji jami nezavisnost, teritorijalni integritet i stvaranje nove kiparske drave sklopie Republika Kipar, Grka, Velika Britanija i Turska. Re pub lika Kipar, Grka i Turska e takoe sklopiti i vojni sporazum. Ta dva sporazuma imae snagu ustava. (Posljednja taka ovog sporazuma bie unijeta u Ustav kao jedan od osnovnih stavova.) 22. Iskljueno je potpuno ili djelimino ujedinjenje Kipra sa bilo kojom drugom dravom, kao i separatizam nekog dijela Kipra (to jest, podjela Kipra na dvije neza visne drave). [...] 24. Grka i turska vlada imaju pravo da finansiraju obrazovne, kulturne, sport ske i dobrotvorne ustanove koje pripadaju njihovim zajednicama. Isto tako, u sluaju da jedna od zajednica procijeni da nema dovoljan broj uitelja, profesora ili svetenika koji bi radili u takvim ustanovama, grka i turska vlada imaju pravo da im pomognu, ali samo u strogo utvrenoj mjeri koja nee prevazilaziti stvarne potrebe. [...] 26. Nova drava, koja e nastati potpisivanjem sporazuma, bie stvorena to je prije mogue, a u periodu ne duem od tri mje seca od trenutka potpisivanja sporazuma. 27. Sve navedene take ovog Sporazuma smatraju se temeljnim odredbama Ustava Republike Kipar.
http://www.kibris.gen.tr/english/photos /documents/zurich02.html
Sredinom prolog vijeka ojaao je oslo bodilaki pokret kiparskih Grka koji su eljeli da se oslobode britanske uprave nad ostrvom (uvedene jo 1878. godine). Gerilska borba EOKA12 (uz nezvaninu podrku Grke) uspjela je da podrije britansku vlast. Ali, kiparski Turci (koje je podravala Turska) bili su protiv ujedinjenja s Grkom i traili su po dje lu ostrva. Na kraju su grki i turski premijer, Konstantin Karamanlis i Adnan Menderes, 11. februara 1959. godine u Cirihu, potpisali kompromisni ugovor i tako po sta vili principe po kojima e funkcio ni sa ti nezavisna drava Kipar. Potom je do nijet ustav i potpisan niz meunarodnih ugo vora kojima je predvieno postojanje britanskih vojnih baza i pravo Grke i Turske da vojno interveniu (Sporazum o osnivanju i Sporazum o garancijama) i zahvaljujui kojima je Kipar 19. avgusta 1960. godine po stao nezavisna drava.
predstavljanja ove dvije zajednice? Da li zna za jo neki primjer slinog politikog sistema? I -43. Franjo Tuman se zalae za to da svaka nacija ima pravo na vlastitu dravu (1982)
? to misli o odredbama koje se tiu politikog
Nijedan narod ne moe odustati od vlas ti tog interesa i ciljeva, jer bi to znailo odustati od ivota. Narodima, pae, nije doputeno ni izvrenje samoubojstva, ni ti je nad njima mogue tajno umorstvo; njihov krvnik ili izvritelj zloina nad njima uvijek je poznat u povijesti. Narodi su nezamjenjive elije ljudske zajednice ili bia cijeloga ovjeanstva. Ta se i nje nica ne moe niim osporiti. Zbog to ga, borba za nacionalni opstanak, za samoodreenje i slobodu naroda nije i ne moe biti zloin. [...] Svaki narod, bez obzira na to koliko on bio velik ili malen i ma kakav on bio, ima prirodno i povijesno pravo na svoje mjesto i suverenitet u ljudskoj zajednici, ba kao i ovjek u ljudskom drutvu, jer je dokazano, da je to bitna pretpostavka za optimalni razvitak svih izvora njegovih materijalnih sila i svih njegovih duhovnih vrijednosti, na dobro i korist njegovu i cijele ljudske zajednice.
Za Hrvatsku, str. 218
12
Ethniki Organosis Kyprion Agoniston (Nacionalna organizacija kiparskih boraca) , vidi IV-6 i IV-13.
59
Franjo Tuman (19221999), istoriar i politi ar, za vrijeme Drugog svjet skog rata pripa dao komunistikom po kre tu otpora, potom bio komu nistiki funk cioner. Titov reim ga je osudio na vi ego dinji zatvor zbog nacionalizma. Tu man je postao predednik/predsjednik drave Hrvatske (19901999).
nacije da ima nacionalnu slo bodu? Da li bi, prema njegovom mi ljenju, ovjeanstvo moglo da postoji i bez postojanja nacije? to ti misli o toj stvari? Uporedi ovaj tekst sa tekstovima I-5, I-6, I-7, I-16, I-23. Pronai na koje se argumente pozivaju pisci svih ovih tekstova. I -44. Deklaracija o nezavisnosti Kosova A. Odluka Skuptine Kosova Skuptina Kosova, Usvaja DEKLARACIJU O NEZAVISNOSTI KOSOVA 1.
? Kako Tuman brani pravo i potrebu svake
10. Kosovo istie svoju posveenost miru i stabilnosti u naem regionu jugoistone Evrope. Naa nezavisnost privodi kraju proces nasilnog raspada Jugoslavije. Iako je ovaj proces bio bolan, mi emo neumor no raditi kako bismo doprineli pomirenju koje bi omoguilo jugoistonoj Evropi da prevazie sukobe iz prolosti i uspostavi nove veze regionalne saradnje. Stoga emo raditi zajedno sa naim susedima kako bismo napredovali ka zajednikoj evropskoj budunosti. 11. Naroito izraavamo elju za uspo stavlja njem dobrih odnosa sa svim naim suse dima, ukljuujui Republiku Srbiju, sa kojom imamo du boke istorijske, ekono mske i dru tvene veze, koje nasto jimo da lje da razvijamo u bliskoj bu du no sti. Nasta viemo da se trudimo da doprinesemo razvoju prijateljskih veza i saradnje sa Repu blikom Srbijom, promoviui pomirenje naih naroda. U Pritini, 17. februara 2008. Predsednik Skuptine Kosova Jakup Krasnii
http://www.assembly-kosova.org/ preuzeto 10.10.2008.
Mi, demokratski izabrane voe na eg naroda, ovim putem pro gla a va mo Kosovo nezavisnom i suve re nom dravom. Ovo proglaenje odraava volju naeg naroda i u pot punoj je saglasnosti sa preporukama specijalnog izaslanika Uje di nje nih nacija, Martija Ahtisarija, i sa njegovim Sveobuhvatnim predlogom za reavanje statusa Kosova. Mi proglaavamo Kosovo demokratskom, laikom i multietnikom re pu blikom, kojom rukovode naela nediskriminacije i podjednake za ti te pred zakonom. Mi emo tititi i promovisati prava svih zajed nica na Kosovu i stvoriti po treb ne uslove za njihovo delotvorno uee u politikim procesima i procesima odluivanja. [...]
B. Odluka Narodne skuptine Republike Srbije Narodna skuptina Republike Srbije na sednici Prvog vanrednog zasedanja Narodne skuptine Republike Srbije u 2008. go di ni, odranoj 18. februara 2008. godine, donela je Odluku o potvrivanju Odluke Vla de Republike Srbije o ponitavanju protivpravnih akata privremenih organa samouprave na Kosovu i Metohiji o proglaenju jednostrane nezavisnosti. 1. Ponitavaju se akti i radnje pri vre menih organa samouprave na Ko so vu i Meto hiji kojima se proglaava jednostrana nezavisnost, jer na ru avaju suverenitet i teritorijalnu celokupnost Republike
2.
60
Srbije zajemenu Ustavom Republi ke Sr bi je, Poveljom Ujedinjenih nacija, Re zolu cijom Saveta bezbednosti Uje dinjenih nacija 1244 od 1999. go di ne i drugim rezolucijama Saveta bez bednosti Ujedinjenih nacija, kao i vaeim meunarodnim pravom. Ovi akti i radnje predstavljaju nasilno i jednostrano otce pljenje dela teritorije Republike Srbi je, i zato su nevaei i ni tav ni. Ovi akti i radnje ne proizvode ni kakvo pravno dejstvo u Re pu bli ci Srbiji, kao ni i u me unarodnom pravnom poretku. Jedno strano otcepljenje dela teritorije suverene dr ave predstavlja prav no nasilje nad Republikom Srbijom i nasilje nad vaeim meunarodnim pravom. 2. Vlada Republike Srbije i ovom odlukom potvruje da je Autonomna po krajina Kosovo i Metohija ne otu i vi deo jedin stvenog i nedeljivog ustavnog i dravno pravnog poretka Republike Srbije na osnovu Ustava Republike Srbije i Povelje Ujedinjenih nacija. U Beogradu, 18. februara 2008. Predsednik Narodne skuptine Republike Srbije dr Oliver Duli
http://www.parlament.gov.rs/ preuzeto 5.12.2008.
Na kraju rata na Kosovu 1999, Kosovo je Rezolucijom 1244 Sa vje ta bezbjednosti Ujedinjenih nacija stavljeno pod privremenu upravu UN i do go vo reno je da se u politikom procesu uz po mo UN odlui o buduem statusu Ko so va, to jest hoe li postati nezavisno ili e ostati dio Srbije. Nakon dugih pregovora, specijalni izaslanik UN Marti Ahtisari predstavio je Savjetu bezbjednosti u aprilu 2007. paket prijedloga koji je obuhvatao i odredbe za zatitu manjina i jasnu preporuku da Kosovo postane nezavisno pod nadzorom me u narodne zajednice. Ovaj su prijedlog prihvatili predstavnici kosovskih Alba naca, Srbi su ga odbacili, i po sta ra li se da ne bude usvojen u Savjetu bez bjednosti zahvaljujui protivljenju Ru si je, koja ima pravo veta. Jo jedna runda pregovora, koju je zahtijevao generalni sekretar a predvodila trojka Kontakt grupe, zavrila se 10. decembra 2007, i nije dovela do sporazuma o statusu Ko so va. Kosovka Skuptina, koju je bojko to valo 11 srpskih poslanika, usvojila je 17. februara 2008, i to glasovima svih 109 prisutnih poslanika, jednostranu Deklaraciju o nezavisnosti Ko so va. Srpska vlada je 14. februara 2008. ve bila donijela odluku kojom se po nitava oekivana deklaracija o ko sov skoj nezavisnosti, a tu je odluku potvrdila Skuptina Srbije 18. februara 2008. U julu 2010. godine Meunarodni sud pravde u Hagu donio je savjetodavno miljenje po kome proglaenjem nezavisnosti Kosova nije pregaeno meunarodno pravo. Sjedinjene Amerike Drave, veina zemalja Evropske unije i 45 % drava lanica UN priznale su nezavisnost Kosova, dok su druge drave, ukljuujui i pet lanica EU, odbile da to urade. Novi pregovori, o tehnikim pitanjima, izmeu predstavnika srpskih i kosovskih institucija zapoeli su 2011. godine.
nezavisnosti Kosova i tri argumenta u korist stava da Kosovo treba da ostane dio Srbije. Kakav je bio stav vae zemlje prema nezavisnosti Kosova? Koji su bili razlozi za to? Kakav je bio stav Evropske unije prema nezavisnosti Kosova? to znate o Meunarodnom civilnom predstavniku za Kosovo (ICR)?
? Pokuajte da navedete tri argumenta u korist
61
Mapa 4: Evropa poslije prvog svjetskog rata
62
Drugo Poglavlje Ureenje nacionalne drave

Veina novonastalih nacionalnih drava u jugoistonoj Evropi suoavala se s istim, dosta ozbiljnim problemima, od kojih je prvi svakako bilo pitanje definisanja nove dravne strukture i njenih mehanizama. U tom su procesu , naravno, ustavi od kljunog znaaja, ali pored pravnog okvira, komplikovano je i pitanje konkretne izgradnje institucija. Nove politike elite su se trudile da na praktian nain kombinuju zapadnjake modele s lokalnim i nacionalnim tradicijama i interesima. Iako je bilo nastojanja da se stvore republike, tokom XIX vijeka sve nove drave jugoistone Evrope su bile monarhije, u nekima su vladali lokalni kneevi (Crna Gora, Srbija), u drugima kneevi sa Zapada (Grka, Rumunija, Bugarska, Albanija). Stanje se promijenilo tek po zavretku Prvog svjetskog rata, kada su nove nacionalne drave, kao i neke stare, odabrale ili bile primorane da odaberu republikanski oblik vladavine. Pokazalo se da je put ka ustavnom, viepartijskom i u zadovoljavajuoj mjeri demokratskom politikom sistemu izuzetno teak i trnovit, da ga dodatno oteavaju rigidnost drutva, privredna i kulturna zaostalost, kao i autoritarna tradicija i obiaji. Pitanje dravljanstva bilo je izuzetno oetljivo/osjetljivo. Nove nacionalne drave nijesu bile ni etniki ni vjerski homogene. Osim toga, u modernom svijetu mnogi znaajni pokreti prekorauju dravne granice, a stanovnitvo se sve vie mijea. Zbog raznih predrasuda i razliitih interesa, odreeni ljudi i grupe ljudi integrisani su u drutvo ili iskljuivani iz njega; meha nizmi za to su razliiti, a seu od postavljanja pravnih ogranienja do praktinih oblika diskriminacije. U pitanju su veoma sloeni procesi: davanje punih prava vjerskim i etnikim manjinama esto je bilo rezultat pritiska stranih sila, poslije ega je umio da uslijedi zamah ksenofobinih oeanja/osjeanja, pa i estoki sukobi i stradanja u kriznim vremenima. Nove su nacionalne drave bile slabe i nestabilne. Da bi opstale, morale su da izgrade vrste institucije i da se modernizuju. To je podrazumijevalo i izgradnju djelotvorne administracije i pouzdanog vojnog sistema, optih zakona i mjera, restrukturisanje crkve na nacionalnoj osnovi, pa i izgradnju eljeznica. Stvaranje nacije nije ogranieno na institucije i infrastrukturu, ve podrazumijeva i proces akulturacije. Pod uticajem opteg obrazovanja, uenih drutava i razliitih oblika kulturnih medija, ljudi su promijenili nain razmiljanja, legitimisali nove politike sisteme, naveli pojedince i drutvene grupe da se identifikuju s novom nacionalnom dravom.
IIa. Opti aspekti dravne organizacije

II-1. Nacrt ustava iz pera Rige od Fere (1797) O republici lan 1 Helenska13 republika je jedinstvena cjeli na koja obuhvata razliite rase i vjere; ona razli ite vjere ne posmatra s neprijateljstvom; ona je nedjeljiva, uprkos rijekama i morima koji razdvajaju njene vrsto povezane zemlje.
Koristimo rije helenski umjesto grki zato to Riga ne misli na dravu Grka, ve na dravu koja bi bila nadahnuta klasinim politikim idealima. Osim toga, sam Riga u svojim tekstovima koristi izraz Heleni i Helada, a ne Grci i Grka ili Romeji, kao to je to bio sluaj kod uenih ljudi iz njegovog vremena (vidi, na primjer, tekstove I-5 i I-8).
13
63
UREENJE NACIONALNE DRAVE
O podjeli naroda lan 2 Helenski narod, to jest svi sta nov nici ove drave, bez obzira na vjeroispovijest i jezik, podije ljeni su u jedinice u kojima postoji lokalna vlast kako bi sami mogli sobom da upravljaju; znai, oni se u sva koj pokrajini okupljaju da bi izrazili svoje miljenje o svakom problemu. [...] O pravu dravljanstva lan 4 Dravljanin je svaka osoba starija od 21 godine koja se rodila i ivi u ovoj suverenoj dravi. Svaki stranac stariji od 21 godine, koji je u zemlji ivio vie od godinu dana i sam se izdrava, takoe je dravljanin. [...] Svako ko se slui savremenim ili starogrkim jezikom i pomae Heladi, ak i ako ivi na drugom kraju svijeta (jer helensko se eme/sjeme prosulo na obje hemisfere), jeste Helen i dravljanin ove drave. Svaki hrianin, koji ne mora govoriti grki ili starogrki, ali pomae Heladi, jeste njen dravljanin. Konano, svaki stranac za kojeg dravna uprava smatra da je dostojan da bude sta nov nik nae domovine, na primjer neki dobar zanatlija, vrijedni
uitelj ili zaslu ni patriota, smatra se dobrodolim u naoj zemlji i uiva ista prava kao i svi njeni dravljani.
Rigas, str. 4547
Ovo su odlomci iz ustava koji je 1797. godine napisao Riga od Fere (17571798), jedan od najznaajnijih predstavnika grke prosvjeenosti. Pod uticajem francuskog revolucionarnog ustava iz 1793. godine, on Grcima naziva sve one koji ive u republici, bez obzira na vjeru i jezik, i okupljaju se da bi donosili odluke o zajednikim stvarima. Rigu je uhapsila austrijska policija, optuen je za kovanje zavjere, i predat turskim vlastima, koje su ga juna 1798. godine pogubile u Beogradu.
Ko bi, prema miljenju autora, trebalo da budu dravljani helenske republike? Kakav je stav u pogledu prava graanstva, prema Grcima koji ive u Grkoj i onima koji ive u inostranstvu? Koja su prava i obaveze pred vi e ni za strance? Razgovarajte o odnosu izme u dravljanstva i vjere u ovom nacrtu ustava. Koji su njegovi elementi inspirisani Francuskom revolucijom? Uporedite ovaj tekst sa dogaajima koji su uslijedili prema tekstovima II-11 i II-12.
II-2. Govor Boe Grujevia na prvom zasijedanju Praviteljstvujueg sovjeta (1805) [...] Mi da podignemo i da dobro utvrdimo u Srbiji ova dva rada (principa): razum i pravdu i da ih dobro ukrepimo s celom na om snagom, da se svaka sila i snaga njima pokori. I ovaj mudri i pravedni zakon, da nam prvi gospodar i zapovednik bude. On da zapoveda gospodarima, vojvodama, Sov jetu, svetenstvu, vladikama, i sva ko me malomu i velikomu. On e nas braniti, i svobodu i voljnost sauvati. Gde je dobra konstitucija, tj. gdi je dobro ustano vljenje zakona, i gdi je dobro ure e na vlast pod zakonom, tu je svoboda, tu je voljnost, a gdi jedan ili vie po svojoj volji zapovedaju, zakon ne sluaju, no ono to hoe ine: tu je umreo vilajet i nema
64
slobode, nema sigurnosti, nema dobra, ve je onda pustailuk i ajdukluk (bezakonje i samovolja, razbojnitvo), samo pod drugim imenom. [...] Sigurnost 1. ivota, 2. imanja, i 3. asti, sva ki, da, i ono dete koje se jo rodilo nije, ite od zapovednika, i ako poglavar nji ma svima ivot, imanje i ast sauvati ne e, ili ne moe, nije dostojan poglavar biti. Druga dunost poglavara jeste, osvoboditi neosvo bodene, i svobodu vilaetsku sauvati, jerbo nam je u svobodi dvaput mio i sladak ivot. Svoboda nas raz lu a va od zverova, i rob gori je od zvera, jerbo oveku robu ono se oduzima to ga ini ovekom. Bolje je ne iveti, nego u po ga nom ropstvu biti. Svoboda [...] nas ljudima ini, svoboda i voljnost daje vojniku jakost, vojvodama i poglavarima mudrost, i pravosudije (pravilno rasuivanje)... U
svobodnoj zemlji u polju bolje rodi, i marva se bolje plodi, lep se hleb jede i dobro vino pije. Jednom reju gdi nema svobode tu nema ivota.
Memoari, str. 295297
Boa Grujevi (Teodor Filipovi), Srbin iz Maarske, ivio je u Rusiji e/gdje je postao univerzitetski profesor u Har kovu. U jesen 1804. godine pridruio se srpskoj delegaciji ustanika koja je otila u Sankt Peterburg da trai pomo i podrku od Rusije. Marta 1805. godine doao u Srbiju, e/ gdje je uestvovao u stvaranju vlade, prvih institucija nove drave i bio lan Praviteljstvujueg sovjeta (prve vlade).
? to je govornik htio da porui? to misli o

posljednjoj tvrdnji koju iznosi?
II-3. Pismo Vuka Karadia knezu Milou Obrenoviu (1832) Zemun, 24. april 1832. Vaa svetlosti, Premilostivi gospodaru! [...] Istina je ono to su nai stari kazali da niko ne moe celom svetu kolaa namesiti; ali s dananjim vladanjem Vae Svetlosti gotovo bi se u skupu moglo rei, da niko tamo nije zadovoljan; kad bi se to pak stalo dalje razgranjavati i razdeljivati, onda bi se nalo da su najnezadovoljniji oni inovnici koji su najblie i najee oko Vae Svetlosti i najzadovoljniji oni ljudi koje vaa svetlost ne poznaje te nikako. Svi uzroci ovoga nezadovoljstva gotovo bi se mogli u dva glavna reda razdeliti. Ili su ljudi nezadovoljni zato to ne samo to ne mogu prema svome mogustvu po svojoj volji iveti, nego to niko nije siguran ni sa svojim ivotom, ni s potenjem (eu), niti je gospodar od svoga bogodanoga i s pravdom i s trudom steenoga imanja; ili zato to se za optu polzu ne stara i ne radi onako kao to bi (po njiovom mnjeniju) trebalo i mogue bilo. [...] Opet na kratko da kaem: s vladanjem Vae Svetlosti niko tamo nije zadovoljan, ama ba niko, osim vaa dva sina, a i oni da su malo stariji, moebiti da bi bili
nezadovoljni, kao makar ko drugi; i to se god ko ini zadovoljnijim i ee vie: Da bog ivi gospodara! U zdravlju va e mu gospodaru! on je nezadovoljniji, pa se samo pre t vara da bi nezadovoljstvo svoje pokrio. [...] Najpre u da kaem, kao za pravilo, po kome e mi se o svemu ostalom suditi moi, da je za svakoga vladaoca prava polza samo ono, to je polezno i za njegov narod; a to je god njegovome narodu na tetu, ono ni njemu nikako ne moe biti na pravu polzu. [...] 1. Valjalo bi dati narodu pravicu, ili, kao to se danas u Evropi obino govori, kontituciju. Ja ovde ne mislim konti tu ciju francusku, ili anglijsku, ili novu grku; ne go, od prilike, da se odredi nain pra viteljstva i praviteljstvo da se postavi... da se svakom oveku osigura ivot, imanje i est, da svak svoj posao koji nikog nije na tetu, moe raditi po svojoj volji i po svojoj volji iveti; da svaki ovek zna, ta mu valja initi, da se ne boji niti vas, niti ikoga drugoga; da niko nikoga ne moe na silu naterati da ga slui; da se tvrdo zna koji je inovnik stariji, koji li je mlai; da se bez pravog uzroka i bez suda ne moe inovnik ni iz slube isterati, niti na trag u manji in povratiti; da se niko ne moe naterati da se protiv svoje volje primi kake slube i da svaki i novnik, kad mu bude volja, moe slubu ostaviti.[...] Ja mislim: teko onome vladaocu, koji za to dri momke i soldate i gardu, da ga u vaju od njegova naroda! Vladaocu treba da je najvea obrana u njegovoj zemlji na rod na ljubav, zadovoljnost s njegovim vla danjem i uverenje da mu (tj. narodu) po smrti nje go voj samo gore moe biti, a bolje nikako da ne moe. A) Danas u Srbiji praviteljstva, u pravome smislu ove rei, nema nikakvoga, nego ste celo praviteljstvo vi sami: kad ste vi u Kragujevcu, i praviteljstvo je u Kragujevcu; kad ste vi u Poarevcu, i ono je u Po a rev cu; kad ste vi u Topideru, i ono je u Top i deru; kad ste vi na putu, i ono je na putu; a da vi sutra, sauvaj boe, umrete (koje jednom mora biti), umrlo bi i praviteljstvo, pa onda, ko bi bio jai, onaj i stariji. B) Kad bi se u Srbiji praviteljstvo po sta vilo, onda bi Srbija dobila pristojno i nuno poverenje i kod drava i kod privatni ljudi, jer bi praviteljstvo najpre dobro razmislilo ta e obrei ili uiniti, a kad bi to
65
uREENjE NACIONALNE dRAVE
obreklo ili uinilo, onoga bi se tvrdo dralo, po onoj narodnoj pripovesti carska se ne porie. V) Najmudriji vladalac, koji je makar sve vreme svoje mladosti proveo uei se vladati, opet ne moe, kao to treba, sam dravom upravljati, jedino zato, to je za jednog oveka teko i jednoga malog sela svim poslovima upravljati kao to treba, a kamo li itavom zemljom i narodom; dru go, to etiri oka bolje vide nego dva!; a tre e, to je najmudriji i najueniji vla da lac opet ovek, podloan svim strastima i sla bostima ljudskim, pa bi mogao u lju ti ni ili u kakoj drugoj ovakoj strasti kome kri vo uiniti. [...] 3) Valjalo bi urediti kole. Po mome mnjeniju Srbija danas nema ni u emu vei ne do statak, ni veu nudu i potrebu, nego u lju di ma sposobnim za narodne slube. [...]
Karadi, str. 652666
vea ni manja, vlast [...] ne ima prava, otvratiti ga od toga, ili zapovediti mu, da drugije sudi [...] 82. Skuptina narodna sastoji se iz sto najodabranijih, najrazumnijih, najpotenijih i poverenija narodnog u najveem stepenu zasluujui(h) deputata iz svih okruja i svega Knjaestva Srbije.
Jovii, str. 4849
II-5. Rumunski ustav iz 1866. godine opte odredbe lan 1 Rumunska kraljevina sa svim svojim podru jima na desnoj strani Dunava jedinstvena je i nedjeljiva drava. lan 2 Rumunska teritorija se ne moe otu iti, dravne granice se zakonom ne mogu mijenjati ni pomjerati. lan 3 Rumunsku teritoriju ne mogu naseliti narodi stranog porijekla [...]. lan 5 Rumuni uivaju slobodu miljenja, slobodu obrazovanja, slobodu tampe, slobodu okupljanja. lan 10 U dravi nema klasnih razlika. Svi Rumuni su jednaki pred zakonom, moraju da plaaju iste poreze i jednako obav lja ju svoje javne dunosti. Na javnim, graanskim i vojnim poloajima mogu biti samo Rumuni. [...] Stranci ne mogu zauzimati javne poloaje, osim u izuzetnim sluajevima koji su odreeni zakonom [...]. lan 12 Stoga su u Rumuniji ovim za bra nje ne sve privilegije, izuzeci i klasni mono poli. lan 13 Garantovana je sloboda pojedinca. [...] lan 21 Sloboda miljenja je potpuna. [...] lan 23 Obrazovanje je besplatno. lan 31 Sva vlast drave potie od naroda i drava je moe vriti samo preko predstavnika naroda i u skladu s princi pima i pravilima koje propisuje ovaj Ustav. lan 32 Zakonodavnu vlast imaju isklju i vo Kralj i Narodna poslanika skup tina. Narodna skuptina je podijeljena na dva doma: Senat i Narodno predstavnitvo. Oko svakog zakona moraju se usaglasiti sva tri ogranka zakonodavne vlasti. lan 35 Izvrnu vlast ima Kralj, i on raspolae svim ustavnim sredstvima. lan 36 Sudska vlast se vri u sudovima i tribuna
ovo pismo? Koje glavne probleme dravne politike i vlade pisac naglaava? II-4. Srpski ustav iz 1835. godine struktura vlasti 29. Knjaz Srbski mora biti roeni ili priroeni Srbin i pravoslavnoga vostonoga vjeroispovedanjia. Istog veroispovedanjia moraju biti Knjaginja i ene lenova familije Knjaeske. 45. Dravni Sovjet Srbski najvia je vlast u Serbiji do Knjaza. 46. Dravni Sovjet uva, da nikakav Srbin, kog mu drago ina, nepovredi i nenarui ustava Knjaestva Srbije. 47. Dr. Sovjet motri i uva, da se ni najma njem Srbinu neini kakva bud nepravda; a gdi god bi opazio, da se ini, a on e pohitati i u dogovoru s Knjazom ukloniti istu nepravdu. 79. Po svoj Serbiji rukovodie se pravosudije jednako i po jednom zakoniku Srb skom, koji e se kako za graanske parnice, tako i za krivice i zloinstva to skorije javno izdati i sudovima predpisati. 80. Sudija ne zavisi u izricanju svoje presude ni ot koga u Serbiji, do od zakonika Srbskog; nikakva, ni
66
? to misli, zato je Vuk Karadi poslao
lima. Njihove odluke i presude se izriu u skladu sa zakonom i izvr a va ju u ime Kralja. lan 38 lanovi obje Skuptine predstavljaju itavu naciju, ne samo oblast ili grad u kojem su izabrani. [...] lan 92 Kralj je lien svake odgovornosti. Sva odgo vornost je na ministrima. Kraljev dekret ne stupa na snagu prije nego to ga potpie nadleni ministar, koji na taj nain snosi dalju odgovornost za taj dokument.
Constituiile, str. 3341
II-7. Britanski ambasador u Istanbulu o stavu Turaka prema ustavu (1876) Svi su govorili o ustavu i tome da su softe [uenici u muslimanskim vjerskim ko lama] onaj intelige ntniji dio prijesto nikog javnog mnjenja, koji zna da ga itav na rod podrava. Ni hriani, kao ni muha me danci, ini mi se, nee posusta ti dok ne do biju taj ustav, a ukoliko sultan odbije da ga donese, gotovo neizbjeno e doi do po ku aja njegovog svrgavanja, jer ve sada krue tekstovi iz Kurana koji za vjernike predstavljaju dokaz da Kuran zahtijeva zaista de mo kratsku vlast. Dana nja apsolutna vlast koja je data sultanu zapravo je uzurpacija prava naroda koju sveti zakoni ne dozvolja vaju, i tekstovi i presedani su tu da po ka u kako ne treba iskazivati poslunost suverenu koji za po stavlja interese drave [...].
Eliot, str. 231232
Tokom tridesetih godina XIX vijeka sve vei broj srpskih intelektualaca i politiara suprotstavljao se despotskoj vladavini Miloa Obrenovia (17801860, knjaz 18151839, 18581860). Jedan od najve ih autoriteta meu njima bio je Vuk Karadi (17871864), istaknutija linost srpske nacionalne kulture u XIX vijeku. Jeziko slo vac, etnolog i istoriar, Vuk je objavio prvu gramatiku i rjenik modernog srpskog jezika, sakupljao je i objavljivao narodne lirske i epske pjesme, preveo Novi zavjet sa crkvenoslovenskog na srpski. U vrijeme pi sa nja ovog pisma bio je prvi predednik/ predsjednik Suda u Srbiji.
smatrali da je ideja ustava uvezena iz hrianske Evrope? to misli, zato su pristalice ustava tvr dile da je on u skladu sa svetim islamskim zakonima? II-8. Turski ustav iz 1876. godine Osmansko carstvo lan 1 Osmansko carstvo obuhvata sadanju teritoriju i poede/posjede i djelimino neza vi s ne pokrajine. Ono je nedjeljiva cjelina od koje se nijedan dio ne moe otcijepiti iz bilo kog razloga. lan 4 Njegovo Visoanstvo Sultan, s titulom Vrho vnog kalifa, zatitnik je islam ske vjere. On je suve ren i car svih po da nika Osmanskog carstva. lan 5 Njegovo Visoanstvo Sultan ne moe biti pozvan na odgovornost i njegova linost je sveta. lan 7 Meu suverena prava Njegovog Visoanstva Sultana spada i sljedee: on po stav lja i smjenjuje ministre; na nain odre en privilegijama koje ima, on daje odlikovanja, titule i vri imenovanja; on izdaje no vac; njegovo se ime izgovara tokom molitve u damiji; on sklapa sporazume sa stranim silama; on objavljuje rat i proglaava mir; on upravlja kopnenom vojskom i mor na ri com; on sprovodi
67
? Da li su muslimani u Osmanskom carstvu
drave? Kako se u ustavu primjenjuje podjela i kontrola vlasti? II-6. Proklamacija knjaza Nikole Hercegovcima juna 1876. godine MUHAMEDANCI! U Osloboenoj Hercego vini vi e te ivjeti slobodno. Zakon e u njoj za svakoga jedan i jednak biti, a za sve prave dan. U vjeru vau kao u svetinju niko nee ticati. Ja vam jemim za to, a o pravinosti i ljubavi mojoj prema vama svjedoci su stotine jednovjernika vaijeh, koji su u zemlji mojoj i kod mene nalazili vazda bratskoga doeka, pomoi i odlikovanja. Ja vas pozivam dakle, Muhamedanci, da ne diete oruja protiv svoje jedno krvne brae Hriana. Knjaz Nikola
Besjede i proglasi kralja Nikole, Centralna narodna biblioteka Crne Gore ure Crnojevi, Cetinje, 2010, str. 31
? Kakva je uloga nacije u organizaciji rumunske
erijatsko pravo; on se stara o sprovoenju javnih mjera; on ubla a va ili ukida kazne koje je izrekao sud; on saziva i odlae skuptinsko zasijedanje; on rasputa, ukoliko to smatra neophodnim, poslaniki kabinet i poziva na direktno glasanje za nove lanove. Line slobode lan 8 Svi podanici Carstva nazivaju se Osmani, bez obzira na vjeroispovijest; status Osmanina se dobija i gubi u skladu s uslo vima propisanim zakonom. lan 9 Svaki Osmanin uiva linu slobodu ukoliko ne ugroava slobodu drugog. lan 10 Lina sloboda je nepovrediva. Niko ne moe biti kanjen, iz bilo kog razloga, izuzev u sluaju koji je odreen zakonom i na nain zakonom predvien. Vjera lan 11 Dravna vjera je islam. Ali, iako se dri tog principa, drava e braniti slo bodno ispovijedanje drugih vjera i uvati vjerske privilegije koje su date pojedinim zajednicama, ukoliko to ne remeti javni red i moral. Jednakost pred zakonom, javne slube lan 17 Svi Osmani su jednaki pred zakonom. Imaju ista prava i dunosti prema zemlji, bez obzira na vjeroispovijest. lan 18 Turski je zvanini jezik i poznavanje turskog je preduslov za namjetenje u dravnoj slubi. lan 19 Svi Osmani mogu dobiti dravno namje tenje u skladu sa svojim zaslugama i sposobno stima. Imovina lan 21 Zajamena je sva imovina, pokretna i nepo kretna, koja po zakonu nekome pripada. Ne moe biti oduzeta, osim na osnovu valjanog razloga koji se javno dokae i tie se ranijih obaveza plaanja, a prema zakonu o vrijednosti imovine koja je u pitanju [...]. Narodna skuptina lan 42 Narodnu skuptinu ine dva doma: Gornji dom, to jest Senat, i Poslaniki dom. lan 43 Dva Doma e se sastajati 1. novembra svake godine da bi se carskim dekretom (irade) otvorio rad skuptine, a zatvaranje, koje je zakazano za 1. mart naredne go di ne, takoe se odrava po carskom dekretu. Jedan Dom ne moe da zasijeda ukoliko ne zasijeda i drugi. lan 47 lanovi Narodne skuptine su slobodni da kau svoje miljenje i da glasaju kako ele.
68
Oni se ne mogu ucjenjivati ili mamiti obeanjima, niti se na njih smije uticati prijetnjama. Njima se ne moe suditi zbog onoga to misle ili kako glasaju za vrijeme rasprave, osim ukoliko to nije u suprotnosti s postojeim Poslovnikom skup ti ne, kada im se moe suditi na osnovu odredaba koje su na snazi. Upravljanje pokrajinama lan 108 Uprava nad provincijama zasnovana je na principu decentralizacije. Razne odredbe lan 115 Nijedna odredba ovog Ustava ne moe, ni iz kog razloga, da bude suspendovana ili zanemarena.
www.ata.boun.tr/department20njebpages/ata_/constitutionoftheottomanempire1976.doc
Ustav je donijet decembra 1876. go di ne, u vrijeme istone krize 18751878. Njegovim donoenjem trebalo je preduprijediti mijeanje velikih sila na strani nemuslimanskih podanika u Osmanskom carstvu: nov i moderan ustav im obez bje uje sva prava, dok, istovremeno, potvruje nedjeljivost Car s t va. U tom pogledu Ustav nije bio dje lo tvo ran jer nije odvratio Ruse od objave rata 1877. godine. Poslije poraza, Ustav je stavljen van snage i vraen tek 1908. go di ne; po zavretku Prvog svjetskog ra ta po stao je izlian, poto se Carstvo raspalo.
slian ustavima u drugim nacionalnim dra vama na jugoistoku Evrope? Koji su bezbjednosni elementi unijeti u tekst Ustava kako bi se sprijeio povratak autokratske vlasti? Pokuaj da razumije zato u Ustavu iz 1876. godine islam ima privilegovan poloaj. Koje su mjere uvedene da bi se Osmansko carstvo sauvalo od rasparavanja? Da li su te mjere bile realne s obzirom na situaciju 1876. godine? II-9. Prijestona beeda/besjeda knjaza Nikole povodom proglaenja Ustava Crne Gore (1905) Gospodo poslanici! Oblik Vrhovne Dravne Uprave bio je do sad u ovoj zemlji oblik Samodravja. Vlast i voenje te Uprave naslijedio sam i Ja, po milosti Bojoj, sedmi
? U emu je Osmanski ustav iz 1876. godine
Vladalac iz Moje Kue. Ni moji slavni prethodnici ni Ja, nijesmo se, kao drugi autokrati, smatrali neodgovornima i nijesmo drali da je naa volja zakon. U mirno doba mi smo bili Crnogorcima prava bratska braa, u bojeve ili smo kao oni ginuli smo gdje i oni, rane smo doekivali i zadavali gdje i oni, sve od Careva Laza do Vuijeg Dola.14 [...] Naa se vlast zaela na goloj poljani, na nita bez nita, pod vedrim nebom i na oigled neprijatelja. Bila je zakonita, jer je narodom glasovana, a vrila se srcem, ljubavlju i energijom. [...] Krajem se dam na e stog vijeka Moja Kua zatekla (je) domo vinu nau bijednu i gotovo poplavljenu drugom vjerom, a naa lijepa Pra vo slav na vjera nalazila se u velikoj opasnosti. [...] Danas u Otadbini granice razmaknute i meuna rodno utvrene od ua Bojane u Jadransko More, do sastanka Tare i Pive, koje Drinu sainjavaju, i od Bijele Gore, do akora, vie Pei i Deana. [...] Ovijem danom Otadbina naa postaje Ustavna monarhija i mi sa sreom stupamo u nov politiki ivot. Pratajui se sa onim starim, ne mogu da na ovom raskru iz dubine Mi srca ne odam dostojnu blagodarnost i Sijenima Mojih i vaih Predaka za njihovu svetu zajednicu i zavjetanu nam od njih slobodu. [...] Moja odluka na izdavanje Ustava na dvije e strane radosno odjeknuti. Vi, i svi uopte srpski rodoljubi, prihvatiete je sa onom istinskom vjerom, koja ju je i nadahnula vjerom da e ona biti uspjena i sre na za razvitak i napredak Otadbine.
Crnogorski, IV, str. 3446
? je knjaz odluio da donese Ustav?
Na koji nain se monarhija legitimisala? Zato
II-10. Mladoturska proklamacija (1908) 1. Osnova Ustava e biti potovanje prvijenstva narodne volje. Jedna od posljedica tog principa bie zahtjev da se bez odlaganja utvrdi pred Kabinetom odgovornost ministra i u skladu s tim e se smatrati da je mi nistar u ostavci ukoliko ne dobije veinu
14
glasova u Kabinetu. 2. Ukoliko senatori ne budu inili jednu treinu poslanika, onda e na sljedei nain biti imenovan Senat: jednu treinu e imenovati sultan, a dvije treine narod; mandat senatora e biti ogranien. 3. Zahtijevae se da svi turski podanici koji su navrili 20 godina, bez obzira na imetak ili bogatstvo, dobiju pravo glasa. Oni koji su izgubili svoja graanska prava nee, naravno, imati ni pravo glasa. 4. Kako bi se potovao prvi lan Ustava iz 1293. godi ne (po Hidri), u ustavnu povelju se moraju unijeti tane odredbe o pravu na slobodno formiranje politikih stranaka. 7. Turski jezik e ostati zvanini jezik. Zvanine prepiske i rasprave vodie se na turskom. 9. Svaki graanin e uivati potpunu slobodu i jednakost, bez obzira na nacionalnost i vjeroispo vijest i imae jednake du no sti. Svi podanici, poto su pred zakonom jednaki u pogledu prava i dunosti prema dravi, mogu raditi u dravnoj slubi u skladu s vlastitim sposobnostima i obrazovanjem. Zakon o vojnoj slubi jednako se tie i onih koji nijesu muslimani. 10. Ve postojee vjerske privilegije, date pojedinim nacijama, mogu se i dalje slobodno koristiti. 14. Poto se ne diraju imovinska prava zemljopo ednika/zem ljoposjednika (jer se ta prava moraju po to vati, i po zakonu moraju ostati netaknuta), seljacima e biti omogueno da kupuju zem lju i bie odreen nain na koji e oni moi da uz niske kamate pozajmljuju novac. [...] 16. Obrazovanje e biti besplatno. Svaki graanin, u granicama propisanim Ustavom, moe da otvori privatnu kolu u skladu sa posebnim zakonima. 17. Sve kole e biti pod dravnim nadzo rom. Kako bi svi graani dobili zajedniko i jednako obrazovanje, bie otvorene dravne kole, u njima e obrazovanje biti besplatno i primae se aci svih nacionalnosti. U javnim kolama e biti obavezna nastava na turskom. U dravnim kolama javna nastava e biti besplatna. Srednje i visoko obrazovanje u javnim i dravnim ko lama e biti kako je gore odreeno; u upotrebi e biti turski jezik. Trgovake, poljoprivredne i zanatske kole bie otvorene sa ciljem da se razviju resursi zemlje. 18. Radie se na izgradnji puteva, eljeznice i kanala,
Mjesta na kojima su se vodili bojevi s Turcima
69
kako bi se olakalo kre ta nje i povealo bogatstvo zemlje. Ukinue se sve to moe da teti trgovini i poljoprivredi.
www.fordham.edu/halsall/mod/1908yougturk.html
Poslije poraza u ratu 18771878. sultan Abdu lhamid II (18861908) stavio je Ustav iz 1876. van snage i vladao autokratski. Mladoturci, opoziciona organizacija koju su mahom inili oficiri i ue ni ljudi, traila je vraanje Ustava i re for me koje bi ojaale carstvo. Na kraju su mla doturci 1908. godine izveli uspjenu revoluciju i preuzeli vlast, koju su drali sve do 1918. godine.
dok su se suprotstavljali Abdulhamidu II bilo je vraanje na snagu Ustava iz 1876. godine. Ipak, oni su prihvatili i neke izmjene Usta va: navedi koje su to izmjene i objasni zato su mladoturci na njih pristali. Uporedi lan 17 iz ovog teksta sa tekstovima iz poglavlja II-e. Kakvu ulogu ima kola u procesu izgradnje nacije? Analiziraj lan 18 i uporedi ga sa tekstovima iz poglavlja II-d. to moe rei o ulozi politikih voa u razvoju privrede?
? Glavni politiki zahtjev mladoturaka u vrijeme
70
Tabela 1: Ustavi zemalja jugoistone Evrope

Glavne izmjene Drava
Albanija15 BRJ Makedonija Bosna i Hercegovina Bugarska Grka16 Jugoslavija Kipar Osmansko carstvo Rumunija17 Slovenija Srbija Turska Hrvatska Crna Gora 1905. 1835. 1924. 1838; 1869; 1888; 1901. 1961. 1959 (1960) 1876. 1866. 1923; 1938. 13.4.1948; 1952; 1965. 8.12.1991. 23.12.1991. 28.9.1990. 7.11.1982. 22.12.1990. 19.10.2007. 1879. (Ustav iz Trnova) 1844. 1864; 1911. 1927. 1921. (Vidovdanski ustav); 1931. 14.12.1947; 1971. 1952. 31.1.1946; 1963; 1974.
Prvi moderni ustav

1920.
Prije prvog svjetskog rata
Meuratni period
1925; 1928; 1939.
Poslije drugog svjetskog rata

14.3.1946; 1976.
Dananji ustav
21.10.1998. 17.11.1991. 24.2.1993; 14.12.1995. 12.7.1991. 7.6.1975. 27.4.1992.
Tabela 2: Uvoenje opteg prava glasa u zemljama jugoistone Evrope

Opte pravo glasa za mukarce
Albanija BRJ Makedonija Bosna i Hercegovina Bugarska Grka Jugoslavija Kipar Rumunija Srbija Slovenija Turska Hrvatska Crna Gora
15 16
Pravo glasa za ene

Ogranieno 1920; opte 1946. 1945. (Jugoslavija) 1945. (Jugoslavija) Udate ene 1938; opte 1945. Ogranieno 1929; opte 1952. 1945. 1960. Ogranieno 1929; opte 1946. 1945. (Jugoslavija) 1945. (Jugoslavija) 1930. 1945. 1945. (Jugoslavija)
1920. 1913. (Srbija) 1920. (Jugoslavija) 1879. 1964. 1920. 1960. 1918. 1869. 1907. (Austrija) 1924. 1920. (Jugoslavija) 1905.
Kvaziustavna regulativa: Statut Meunarodne komisije za Albaniju (1914). Prije osnivanja drave, prvi ustavi su se donosili tako to su za vrijeme rata za nezavisnost za njih glasale revolu cionarne skuptine: 1822. (Epidaurus), 1823. (Astros) i 1827. (Trezen). 17 Kvaziustavne regulative: Organski statuti (1831/1832) u Vlakoj i Moldaviji, Pariska konvencija (1858) za Ujedinjene kneevine Vlaku i Moldaviju (od 1859. Rumunija)
71
Sl. 4. Trg ustava u Atini (1863)
Bukuretanska ulica, koja se u me u ra t no doba zvala Avenija kraljice Eli zabete, promijenila je ime u vrijeme komunistikog reima u Bulevar 6. marta, to je datum inaugurisanja prve vlade u kojoj su komunisti inili veinu, a zatim u Bulevar Georgi Georgiu Dea (rumunski komuni s ti ki voa 19451965); poslije 1989. ta ista uli ca je preimenovana u Bulevar Mihaila Kogalnieanua (po znaajnom politiaru, istoriaru i piscu iz XIX vijeka), da bi jednom njenom dijelu nekoliko godina kasnije bilo vraeno staro ime (Bulevar kraljice Elizabete). Nije teko razumjeti da politiki reimi koriste imena ulica da bi legiti mi sali neka ideoloka i istorijska eanja/ sjeanja. Moe li da pronae takve pri mje re? to misli o promjenama imena ulica?
Markezinis, str. 312313
prijestonici tvoje zemlje ili u tvom gradu postoji trg ustava? Da li je ikada postojao, odnosno da li postoji nacionalni trg?
? Objasni ime koje je dobio ovaj trg. Da li u
Analizirajte imena ulica i trgova i pogledajte koliko se njih odnosi na istorijske dogaaje i linosti, nacionalne heroje i dogaaje. Analizirajte izbor imena i njihove promjene. Istu igru moete igrati i sa spo me nicima.
? Podijelite se u etiri grupe. Uzmite turistike vodie za etiri istorijska perioda tokom XIX i XX vijeka.
Igra: imena ulica kao lekcija iz istorije.
IIb. Graansko drutvo

II-11 Definicija dravljana u grkom Ustavu iz Epidaurusa (1882) U ime svetog i nedjeljivog trojstva, grki narod, koji vie nije u stanju da podnosi teak teret tiranije strahovite osmanske vlasti, uz velike rtve uspio je da je se otrese i danas, preko svojih ovlaenih predstavnika u Narodnoj skuptini, pred Bogom i ljudima, objavljuje svoje po li ti ko postojanje i nezavisnost. U Epidaurusu 1. januara 1822. godine, prve godine nezavisnosti Privremena politika zajednica Grke Dio A Odjeljak A O vjeri a Na teritoriji Grke preovladava istono pravo slavno hrianstvo, ali e Grka tolerisati sve druge vjere; njihovi obredi i sveti inovi obavljae se bez ikakvih smetnji. Odjeljak B O optim pravima stanovnika grke teritorije Domae stanovnitvo grke teritorije, ko je vjeruje u Hrista, jeste grko i uiva sva politika prava bez ikakve diskriminacije. Svi Grci su jednaki pred zakonom bez izu ze taka koji bi se pravili na osnovu specijalnih prava, klase ili slube. Svako ko doe iz inostranstva da se naseli ili boravi na grkoj teritoriji pred zakonom je jednak kao i pripadnik domaeg stanovnitva.
Vakalopoulos, str. 390
72
Tokom grke revolucije prvi parlament se sastao u Epidaurusu i donio prvi ustav koji je bio pod uticajem slinih tekstova nastalih za vrijeme Francuske re vo lucije. Iako je izmijenjen ve tokom revo lu cije, Ustav iz Epidaurusa je ostao glavna re ferenca grke politike kulture i simbol ideala onih koji su se borili za na cio nal nu nezavisnost.
identiteta? Da li je je zik preduslov nacionalnog identiteta? Koje principe uoava u ovom ustavu?
? je odnos izmeu vjerskog i nacionalnog
Ko su Grci prema Ustavu iz Epidaurusa? Kakav
II-12. Definicija dravljana u grkom Ustavu iz Trezena (1827) 6. Grci su: a) staroedioci/starosjedioci grke teritorije koji vje ruju u Hrista; b) oni koji su bili pod turskom vlau a vjeruju u Hrista, i doli su ili e doi na grku teritoriju da se pridrue naoj borbi, ili ve ive na naoj teritoriji; c) oni koji ive na tuim teritorijama ali su roeni od grkog oca; d) staroedioci/starosjedeoci ili oni koji nijesu staroedioci/starosjedeoci, ili njihovi potomci, koji su postali graani stranih drava prije objavljivanja ovog Ustava, a koji su doli na grku teritoriju i poloili zakletvu Grkoj; e) svi stranci koji dou i postanu graani Grke.
OEB, str. 107
109) Strani trgovci, fabrikanti, zanatlije, i zemljedjelci hristijanskog vjerois po vjedanija mogu pridobiti prava gra a ni na srb skog, poem budu u Serbiji sedam godina dana i estno se uzvladaju, ili poem im Knjaz zvanije kakvo dade; a inostranci, za slu eni o Serbiji, kako ot Knja za pismo pri me, da su priroeni Srbi. A kako e se pravo Srbskoga graanstva po lu iti otredie osobiti zakon. 110) Graanin Srbski samo moe biti i nov nikom, tutorom, lenom optestva, i nad zirateljem javni i obtinski zavedenija (ustanova). 111) Svaki Srbin i bez svake razlike jednak je pred zakonima Srbskim, kako u obrani, tako i u kazni na svim sudovima ot najmanjeg do veeg. [...] 116) Svakomu graaninu Srbskomu otvoren je put k svim inovima u Serbiji, kako se samo nae, da je sposoban i dostojan k njima. Pri jednakoj sposobnosti i predpostavlja se Srbin stranomu. 117) Svaki Srbin ima pravo birati nain ivljenja svog po svojoj volji, samo koji nije na obtenarodnu tetu. 118) Kako rob stupi na Srbsku zemlju, ot onoga asa postaje slobodnim, ili ga ko doveo u Serbiju, ili sam u nju pobegao. Srbinu slobodno je roba kupiti, no ne prodati. [...] 128) Sva zemlja, koju narod Srbski ima, prinadlei (pripada) svakom imaocu kao prirodno imanje, kojim moe po svojoj volji raspolagati, i koje moe drugomu prodati; samo mora u tom sluaju javiti se nadlenoj vlasti svoga Obtestva i Okruja, i pred njom prodati ju; a posle ne moe naseljavati se na tuu nekupljenu.
Jovii, str. 4864
? Uporedi tekstove II-11 i II-12 koji se tiu dravljanstva. to primjeu je?

II-13. Definicija dravljana u srpskom Ustavu iz 1835. godine 108) Svako dete roeno u Serbiji ili izvan Serbije, a od Srbina iz Serbije; svaki u vreme obnarodovanija ovog ustava u Srbskoj slubi u Serbiji i izvan Serbije nalazei se inovnik ili sluitelj hristijanskog vjeroi spovjedanija; svaki, komu je deset godina prolo ot kako se u Ser bi ji nalazi, ili koji nepokretna dobra u njoj ima, smatra se za Srbina, i ima pravo, uivati srbsko drav no graanstvo.
odnos izmeu vjere i graanstva na osnovu odlomaka ustava. Proui prve usta ve u svojoj zemlji i provjeri da li u njima ima nekih odredaba koje status graanina vezuju za vjeroispovijest. Da li misli da bi status dravljana trebalo da zavisi od vjere? Nemoj odgovoriti samo sa da ili ne, ve ponudi i neko obrazloenje u prilog svog stava i nai primjere na osnovu iskustava u tvojoj zemlji. Zato u tvojoj zemlji postoje (ili ne postoje) takve zakonske odredbe? Da li je vjeroispovijest preduslov nacionalnog identiteta?
73
? Uporedi ovaj tekst sa tekstom II-15, analiziraj
II-14. Zakonik Danila I, knjaza Crne Gore i Brda Do sad je bila Crna Gora i Brda18, istina slo bodna, ali javnog zakonika, koji e Crno gorcu i Braninu slobodu ukrijepiti i braniti, imala nije, ve je pravica i sudbina njihova samo u ustima vladaoca bila [...] Prvo Svaki Crnogorac i Branin jednak je pred sudom. Drugo Svakom Crnogorcu i Braninu po naslijeenoj i do sad sauvanoj slobodi ostaje i po danas i unaprijed, est, imue, ivot i sloboda njegova obezbijeena, niti moe ni jedan Crnogorac niti Branin niti sud pravednome bratu Crnogorcu i Braninu u ove svetinje dirati [...] Devedeset prvo Uskok svaki dok stupi u nau slobodnu zemlju po zavjetu svetog Petra biveg Gospodara crnogorskog bezbjedan je i ne smije mu niko nita krivo initi, kad se on poteno i po naemu zemaljskome zakoniku vlada i upravlja, kojeg pravicu uiva isto kako i svaki na brat Crnogorac i Branin; za svaku pak sagrijehu sudie se i uskoku kako to ovaj zakonik izgovara. Devedeset drugo I ako u ovoj zemlji nema nikakve druge narodnosti do jedine srpske i nikakve druge vjere do jedine pravoslavne istone, to opet svaki inoplemenik i inovjerac moe slobodno iviti i onu slobodu i onu nau domau pravicu uivati kako i svaki Crnogorac i Branin to uiva.
Crnogorski, I, str. 167184
da postanu Crnogorci?
? knjaza Danila I? Da li su i pri dolice mogle
Kako su Crnogorci definisani u Za koniku
II-15. Redefinisanje kategorije drav lja na u lanu 7 rumunskog Ustava (1879) lan 7 U Rumuniji razlika u vjeroispovijesti ne pred stavlja prepreku za uivanje i korienje graanskih i politikih prava. 1. Stranac, bez obzira na vjeroispovijest, bio pod stranom zatitom ili ne, moe da dobije pravo na useljenje ako uradi sljedee: a) Vladi podnese zahtjev da bude naturalizovan, navede kolikim imetkom raspolae, koje je profesije ili zanata i izrazi volju da se doseli u Rumuniju. b) Nakon podnoenja zahtjeva ivi 10 godina u zemlji i pokae se kao koristan gra anin. 2. Od ovog postupka mogu biti izuzete sljedee osobe: a) Oni koji u zemlju donose industriju, ko risne izume ili izrazit talenat, ili oni koji su ove/ovdje zapoeli velike poslove ili pokrenuli industriju. b) Oni koji su roeni i odrasli u Rumuniji od roditelja koji su se doselili u ovu zem lju i koji nikada nijesu bili pod zatitom neke strane zemlje. v) Oni koji su sluili ovoj zemlji za vrijeme rata za nezavisnost i koji su kolektivno naturalizovani jednim vladinim ukazom i bez daljih formalnosti. 3. Naturalizovanje je mogue samo po za ko nu i pojedinano za svakoga. 4. Donijee se poseban zakon koji e odre di ti na koji nain stranci mogu da se dosele na rumunsku teritoriju. 5. Samo Rumuni i oni koji su naturalizovani mogu da postanu poednici/posjednici seoskog dobra u Rumuniji. Potovae se sva prava koja su do ovog tre nutka steena. Sve take i odredbe trenutno postojeih meuna rodnih konvencije ostaju na snazi.
Danilo I Petrovi Njego (1826-1860) naslije dio je svog strica Petra II Petrovia Njegoa na mjestu crnogorskog vladara 1851. Poto je odbio poloaj vladike, dobio je zvanje knjaza i Crnu Goru pretvorio u sekularnu knjaevinu s nasljednim dostojanstvom. Obrazovan i energian, Danilo se uspjeno borio protiv Turaka. Crnogorska armija je pobijedila otomansku vojsku na Grahovcu 1858. Poslije intervencije Francuske i Austrije, granica izmeu Otomanskog carstva i Crne Gore je konano utvrena. Danilo se upustio u proces centralizacije i ubrzane modernizacije, donio zakonik 1855. Ubio ga je jedan pripadnik opozicije je u Kotoru, 1860. godine.
18 Brda su stari naziv za dio dananje Crne Gore. Obuhvatala su teritoriju sedam plemena: Bjelopavlia, Pipera, Rovana, Moraana, Bratonoia, Kua i Vasojevia. U Knjaevini i Kraljevini Crnoj Gori Brdska nahija i Brdska oblast bile su administrativne jedinice.
74
Rumunski ustav iz 1866. godine je dravlja nstvo davao samo hria ni ma (lan 7), i tako iskljuivao Jevreje i mus limane. Na Berlinskom kongresu (1878) velike sile su priznanje nezavisnosti Rumunije uslovile promjenom tog lana. Rumunska politika elita je to odbila, ali nije mo gla dugo da se opire, tako da je na kraju pronaena kompromisna verzija za pro mjenu spornog lana.
dravljanstva u pitanju? to je potrebno da bi stranac zatraio rumunsko dravljanstvo? Kako bi ti odredio/odredila uslove za dobijanje dravljanstva? II-16. Sporazum o manjinama koji su potpisale saveznike i pridruene drave i Rumunija (1919) lan 1 Odredbe sadrane u lanovima 2 do 8 ovog Sporazuma Rumunija prihvata kao zakon s kojim ne smije doi u sukob nijedan drugi za kon, propis ili zvanini akt, niti pak neki drugi zakon, propis ili akt smije njemu biti nadreen. lan 2 Rumunija na sebe preuzima da garantuje i vot i slobodu svim stanovnicima Rumunije bez obzira na porijeklo, nacionalnost, je zik, rasu i vjeru. Svi stanovnici Rumunije imaju pravo da slo bodno izraavaju, i privatno i javno, svako vjerovanje, vjeru ili vjeroispovijest koje nije u suprotnosti sa javnim poretkom i javnim moralom. lan 3 U skladu s pomenutim odredbama Spora zu ma, Rumunija prihvata i obznanjuje da e, bez ikakvih dodatnih uslovljavanja, dravljani Rumunije postati svi koji u trenutku stupanja na snagu ovog Spora zuma ive na teritoriji Rumunije, i na pod ru jima dobijenim na osnovu Mirovnih sporazuma s Austri jom i Maarskom, kao i ostalih podruja koja Rumu niji eventualno mogu pripasti, pod uslovom da te osobe ni jesu ve dravljani nekih drugih drava izuzev Austrije i Maarske.
? vjerske diskriminacije, bar kad je priznavanje
Da li je promjena lana 7 znaila i stvarni kraj
Ipak, Austrijanci i Maari stariji od 18 godina imae pravo da se, prema uslovima navedenim u Spora zumima, opredijele ije e dravljanstvo prihvatiti. Odluka koju donese mu odnosie se i na suprugu, a odluka roditelja ticae se i ece/djece ispod 18 godina starosti. Osobe koje koriste pomenuto pravo da se opredijele kojoj dravi ele da pripadaju moraju da se u narednih 12 mjeseci presele u dravu za koju su se opredijelili. Oni ima ju pravo da zadre nekretnine koje poeduju/posjeduju na rumunskoj teritoriji. Sa sobom mogu ponijeti pokretnu imovinu svake vrste. Pri prijenosu imovine nee biti obavezni da plate carinu. [...] lan 5 Rumunija nee postavljati bilo kakve pre preke korienju prava koje pomenute oso be imaju prema zakljuenim Sporazumima, ili sporazumima koji e tek biti zakljueni izmeu Saveznika i Austrije ili Ma ar s ke, a koji se tiu izbora da li e prihva ti ti rumunsko dravljanstvo. lan 6 Svi koji su roeni na teritoriji Rumunije, a nijesu po roenju dravljani druge drave, postaju rumunski dravljani. lan 7 Rumunija bez daljih formalnosti priznaje kao rumu nske dravljane sve Jevreje koji ive na rumu nskoj teritoriji, a nemaju dravljanstvo neke druge drave. lan 8 Svi rumunski dravljani jednaki su pred zakonom i uivaju ista graanska i politika prava bez obzira na rasu, jezik ili vjeroispovijest. Razlika u vjeroispovijesti, vjeri ili pripadnosti nekoj vjerskoj zajednici nee biti pre preka rumunskom dravljaninu da ui va graanska i politika prava kao to su, na primjer, namjetenje u dravnoj slubi, sticanje javnih ili poasnih funkcija, oba vljanje pojedinih profesija i tako dalje [...]. lan 9 Rumunski dravljani koji pripadaju rasnoj, vjerskoj ili jezikoj manjini bie tretirani isto i imae jednaku sigurnost pred zakonom i u svakodnevnom ivotu, kao i drugi rumunski dravljani. Oni e imati jednako pravo da o svom troku osnivaju, vode i kontro liu
75
dobrotvorne, vjerske i dru t vene usta nove, kole i druge obrazovne usta nove, sa pravom da u njima koriste vla s titi jezik i slobodno ispovijedaju svoju vjeru. lan 10 U gradovima i na podrujima e/gdje ivi zna tan broj rumunskih graana koji ne govori rumunskim jezikom, Rumunija e obezbijediti da u okviru dravnog obrazovnog sistema eca/dje ca takvih rumunskih dravljana u osnov noj koli pohaaju nastavu na maternjem jeziku. Ova odredba ne iskljuuje pravo rumunske vlade da u pomenutim kolama uvede obavezu uenja rumunskog jezika. [...] lan 12 Rumunija je saglasna da odredbe u navede nim lanovima Sporazuma, koje se tiu pripadnika rasnih, vjerskih ili jezikih ma nji na, prihvata kao obavezu ije se poto va nje nadzire na meuna rodnom planu i koja je pod garancijom Lige naroda. [...]
www.austlii.edu.au/au/other/dfat/treaties/1920/13.html
II-17. Redefinisanje kategorije dravljana u rumunskom Ustavu iz 1923. lan 1 Kraljevina Rumunija je nacionalno jedinst vena i nedjeljiva drava. lan 5 Rumuni, nezavisno od etnikog po rijekla, jezika kojim govore i vjeroispovijesti, uivaju slobodu savjesti, slobodu obrazovanja, slobodu tampe, slobodu okupljanja i sve druge slobode i prava ustanovljene zakonom. lan 6 Postojei Ustav i svi drugi zakoni koji se tiu politikih prava predstavljaju nuan uslov za uivanje tih prava (ukoliko je osoba Rumun). Posebnim zakonima, koji se donose dvotreinskom veinom glasova, odredie se uslo vi pod kojima ene mogu da koriste svoja politika prava. Graanska prava ena bie odreena na osnovu potpune jednakosti polova. lan 7 Razliite vjeroispovijesti, etnike grupe i jezici u Rumuniji ne predstavljaju prepreku za uivanje i korienje gra an s kih i politikih prava. to se tie ko ri enja politikih prava, stranac moe imati prava koja ima Rumun jedino ako se naturalizuje. O naturalizaciji se odluuje u svakom sluaju zasebno, a odluku donosi Ministarski savjet u skladu sa preporukom iz prijestonikog Vrhovnog suda i kae da podnosilac zahtjeva za naturalizaciju ispu njava potrebne uslove...
Poslije zavretka Prvog svjetskog rata raspalo se Austrougarsko, Rusko i Osmansko carstvo, a nastalo je ne ko liko no vih nacionalnih drava, dok su neke stare dobile nove teritorije i brojne nacionalne manjine. Da bi se izbjegle nacionalne tenzije, na mirovnoj konferenciji u Parizu (19191920) te su manjine zatiene poseb nim meunarodnim ugovorima koje su odvojeno potpisale drave istone i jugoistone Evrope.
mijea njem u unutranje stvari suverenih drava od strane velikih sila. to ti misli o tome? Da li su ti ugo vo ri bili legitimni? Da li su imali dejstva?
? Ugovori o manjinama esto su smatrani
predstavljale neki napredak u poreenju sa prethodnim ustavima? to je predvieno odredbama koje se tiu prava glasa za ene? Pogledaj zakone tvoje zemlje u XIX i XX vijeku i pokuaj da pro na e odredbe koje se odnose na pravo ena da glasaju. Koje su politike posljedice toga to se enama osporava pravo glasa?
? Da li su odredbe iz Ustava od 1923. godine
Razmotrite odnos izmeu graanskih prava, nacionalnog i vjerskog identiteta, pola i rase. Pogledaj sadanji ustav svoje zemlje i pronai uslove za dobijanje dravljanstva. Razgovarajte o sadanjoj situaciji i uporedite je sa situacijama koje su iznesene u ovim ustavima, ili sa njihovim prikazima u knjigama o istoriji tvoje zemlje. Kako obja njava mehanizme koji se koriste za iskljuivanje iz drave?
? Opte pitanje:
76
IIe. Nacija i crkva

II-18. Carigradska vaseljenska patrijarija osuuje obiaj da se eci/djeci umjesto hrianskih daju starogrka imena (1819) Odskora uveden obiaj da se krtenoj eci/djeci daju starogrka imena [...] smatramo za potpuno neprikladan, i za nain da se pokae prezir prema hrianskim imenima; dakle, postoji potreba da se uvedu vrlo stroga pravila [...]
Dimaras, str. 364
Poto je dobila nezavisnost, Grka je morala rijeiti i pitanje crkve. Veina Grka je pravo slavna, a patrijarh iz Carigrada je bio pod vlau Turaka. Da ne bi i dalje bila podreena Osmanskom carstvu, Grka pravoslavna crkva je prekinula odnose sa Carigradskom patrijarijom. une rasprave o tom pitanju ove/ovdje su ilustrovane tekstovima iz pera Teo kle ta Farmakidesa (17841860) i Konstantina Ekonomosa (17801857).
B. Konstantin Ekonomos, protivnik autonomije ci da daju starogrka imena? to mis li o stavu patrijarije? Da li je u redu da se vjerske starjeine mijeaju u odluku ro di telja kakvo e ime dati svom etetu/djetetu? Da li bi u ovoj stvari mijeanje dravnih vlasti bilo isto tako neprimjereno? Koja su imena preovladavala u tvojoj zemlji tokom XIX vije ka? A danas? to misli, da li su imena bi la i oznaka vjerskog, regionalnog ili nacionalnog identiteta? Ko moe da odluuje o identitetu?
? to misli, zato su ljudi poeli eci/dje
II-19. Neka miljenja o autonomiji grke crkve u odnosu na Carigradsku vaseljensku patrijariju (1833) A. Teoklet Farmakides, pristalica autonomije Crkva Kraljevine je juna 1833. go di ne proglasila autonomiju i nezavisnost. [...] Grki narod, poto je proglasio svoju po litiku nezavisnost pred Bogom i ljudima jo od poetka slavne revolucije [...], takoe je obznanio da je njegova Crkva autonomna i nezavisna; kako je cilj njegove svete borbe i crkvena i politika nezavisnost [...], nije bila potrebna ni kakva posebna dozvola ili prista nak, poto politika autonomija ide podruku s autonomijom Crkve, ve po samom vjero va nju Pravoslavne crkve [...] bez ikakve po trebe za posebnim aktom ili sporazumom; jer teritorija i Crkva su jedna ista stvar [...].
Matalas, str. 49
Koje su sve muke zbog slobodne Grke zadesile nau brau koja su se nala van dravnih granica? A vi traite da ih ne zovemo ni Grcima ni braom, ve sta nov ni cima Turske i podanicima onoga to nazivate crkvom koja je u ropstvu! Vi tako otkidate (koliko god je to u vaoj moi) Grku od Grke i Grke jedne od drugih, dro be i naciju i stvarajui vjerski raskol koji e dovesti do unutranjih slabosti i te kih sukoba meu braom. Tako vi, na kraju, dravu Grka svodite na preuske granice i onemoguavate napredak kraljevine Grke, koju podrava i sam Bog, inite to razarajui (opet onoliko koliko je u va oj moi) nade i elje itave jedne nacije, kao i mnogih vjekova i mnotva helenofilskih hrianskih naroda! O, ljudi, zar je mogue da ste takvi?
Oikonomos, str. 336337
u njima iznose? to misli, zato je za grku dravu vano da ima autonomnu crkvu? II-20. Dekret o uspostavljanju vlasti sinoda u Rumunskoj pravoslavnoj crkvi (1864) lan 1 Rumunska pravoslavna crkva jeste i bie neza visna od bilo koje strane crk ve ne vlasti u pogledu svoje organizacije i reda. lan 2 Na elu Rumunske crkve, ije je je dinstvo olieno u Svetom sinodu, nalaze se mitropoliti i episkopi, a u upravljanju im pomau episkopski sinodi.
77
? Uporedi ova dva teksta. Koji se argumenti
lan 3 Sveti sinod Rumunske crkve je u dogmatskom jedinstvu svete pravoslavne vjere s velikom isto nom crkvom posredstvom savjetovanja sa Vaselje nskom patrijarijom u Carigradu. lan 4 Sveti sinod Rumunske crkve ine: - mitropoliti - episkopi - rumunski arhijereji - tri predstavnika svake eparhije, iza bra na od strane svjetovnog svetenstva, i oni mogu biti ili iz reda svetenika u toj pa ro hiji ili laika koji poznaju crkveno uenje, dekani iz Jaija i Bukureta. [...] lan 16 Nikada i ni iz kojih razloga Sveti sinod Rumu nske pravoslavne crkve ne smije da umanji ili onemo gui: slobodu sa vjesti i vjersku toleranciju. Zako ni vjer s ke tolerancije su u svakom pogledu u nad le nosti zakonodavnih skuptina. Jezik pravoslavne vjere u crkvama irom zemlje zauvijek e biti rumunski.
Murgescu, str. 255256
Dekret je izdao knez Aleksandar Joan Kuza (18591866) u vrijeme izbijanja sukoba sa Carigradskom patrijarijom zbog oduzimanja crkvenih dobara (1863). Dekret je bio prvi korak u stvaranju naci o nalne pravoslavne crkve, nakon ega je uslijedilo proglaenje autokefalnosti (1885) i proglaenje Rumunske pravoslavne crkve za posebnu patrijariju (1925).
uglavnom bili ti grko-pravoslavni svetenici koji ne samo da su dali znak za poetak bune ve su i sami uzeli puke u ruke i poveli svoj narod u borbu. Za te su ljude vjera i rasa ili nacija toliko slini da je rije Srbin poela da znai isto to i rije pravoslavac. Katolici to vide drugaije: za katolike svetenike u Bosni pojam vjere je iznad pojma nacije i katoliki svetenici, koji sluaju naredbe iz Rima, odvraaju ljude od pobune. Najnapredniji meu njima su se ograniili na to da na la tinskom tampaju pozive suednoj/susjednoj katolikoj sili [Austrougarskoj] da se prestane s ugnjetavanjem. Ne treba se uditi to i dalje postoji nesaglasje izmeu te dvije vjere [pravoslavne i katolike]. Osmansko carstvo ne brine o obrazovanju hriana, i to sa dobrim razlogom: ono ulogu prosvjeivanja ostavlja crkvi to, prirodno, pod razumijeva da svetenici u svom naua va nju polaze od razliitosti dviju crkava kao od osnove za sve dalje. Ishod takvog sistema je oigledan i koban: pravoslavna eca/djeca od igumana, katolika eca/ djeca od fra ta ra i muslimanska eca/djeca od uleme ue sa mo da mrze jedna drugu, i to je ono u emu su, na kraju krajeva, jedino i uspjena kad odrastu.
Yriarte
toliko vano da ima zasebnu i nezavisnu crkvu? Kako dra va obezbjeuje kontrolu nad crkvom? Kakve je odnose Rumunska crkva za dr a la sa Carigradskom patrijarijom? Uporedi ovaj tekst sa tekstovima I-17 i I-26. II-21. Komentar francuskog novinara arla Irijartea na stavove pravoslavnih i katolikih svetenika o odnosu izmeu vjere i nacije u Bosni (18751876) Pravoslavni svetenici su veoma bliski sa ljudima svoje vjere i ne treba da se u di mo to su voe pokreta [misli se na usta nak u Bosni 1875. godine]
78
? to misli, zato je za rumunsku dravu bilo
rskog i nacionalnog identiteta u katolikoj i pravoslavnoj crkvi u Bosni. Da li se slae s milje njem da eca/djeca koja su odgajana iskljuivo u svojoj vjeri ue samo da mrze jedna drugu? Kako bi se takve situacije mogle izbjei? Kakva je bila uloga vjere u nacionalnom pokretu u tvojoj zemlji? II-22. Bugarski ustav iz 1879. o poloaju Bugarske pravoslavne crkve lan 37 Dravna vjeroispovijest u kne e vi ni Buga rskoj je pravoslavlje. lan 38 Bugarski knez i njegovi nasljednici moraju biti pravoslavne vjere, ali prvi izabrani bugarski knez moe, izuzetno, da zadri svoju prvobitnu vjeru. lan 39 Bugarska kneevina u pogledu crkve ini nedjeljivu cjelinu sa Bugarskom crkvom koja je
u vje ? Analiziraj kako je opisan odnos izme
podreena Svetom sinodu. Sveti sinod je najvii duhovni autoritet u Bugarskoj crkvi, e/gdje god on bio. U pitanjima dogme i vjere kneevina iz istog raz lo ga ostaje u jedinstvu sa Istonom crkvom.
Konstituci, str. 6
Nikola Pai (18451926), jedan od vodeih srpskih dravnika od kraja XIX vijeka pa sve do dvadesetih godina XX vijeka. Poslije studija tehnike uao je u politiku i 1881. godine osnovao Narodnu radikalnu stranku. U nekoliko navrata bio predednik/ predsjednik vlade.
vjere i crkve u usta vu koji je danas na snazi u tvojoj zemlji? II-23. Miljenje Nikole Paia o odnosu srpskog naroda i pravoslavne crkve (1890)
? pitanja? Ima li nekih odre da ba koje se tiu
Zato se u ovom ustavu ureuju i crk vena
izmeu naroda i drave? to misli, ta ga je navelo da napie ove redove?
? teksta? Kako on opravdava postojee odnose
Kakva je uloga crkve po miljenju pisca ovog
II-24. Istono-pravoslavna religija kao dravna religija u Crnoj Gori Iz ustava Svetog Sinoda u Knjaevini Crnoj Gori, 30. XII 1903. lan 1: Autokefalna pravoslavna Mitro po lija u Knjaevini Crnoj Gori, kao lan jedine svete, katoli anske i apostolske crkve, kojoj je pasti r i glava Gospod i Bog na Isus Hristos, uva i odrava jedin stvo u dogmatima i u kano nikim usta novama sa svima drugima pravo slavnim, auto kefa lnim crkva ma, i ovo e jedinstvo ona uvati i odravati do vijeka. lan 22: Odluke Svetog Sinoda o spoljanjim poslo vima da postanu izvrne i za svakog obave zne, potre bito im je vrhovno Knjaevsko odobre nje.
ivko Andrijaevi, str. 363, 370.
O pravoslavnoj crkvi Prema tome jasno je zato je pravoslavna crkva i narodna crkva. Zato je tenje svezana i srasla s duom kakvog naroda, koji je ispoveda, no to to moe biti kato lika crkva. [...] Otuda se [nazivaju] srpska crkva, bugarska crkva, grka crkva, ruska crkva. [...] Sve to ukupno uzevi slovenska pravoslavna crkva, spojena je od poetka sa narodima slavenskim, koji su joj ostali verni, sauvala tim narodima svojstva slavenska, karakterne crte i naravi koje su sad tek podesne da prihvate rezultate dananjeg napretka. [...] Suverenitet naroda ...] Narod srpski podigao je sam srpsku dravu, podigao je krvlju, trudom i ume njem svojim i ona nosi na sebi peat njenog tvorca i potpuno je demokratska [...]. U sve sti naroda da je sam kova svoje drave poiva i narodni suverenitet, narodna naj via vlast [...], vlast nad vlastima, vrhovna vlast nad svima vlastima, jemstvo je da narodni ivot ne moe daleko zastraniti, da ustrojstva nenarodna, iako se kad-kad provuku kad narod takorei spava, opet ne mogu korena uhvatiti i ostati dugo u ivotu.
Pai, str. 128129, 137, 139
II-24.a Odredbe o vjeroispovijesti iz Ustava Knjaevine Crne Gore 1905. lan 40: Dravna vjera u Crnoj Gori je istonopra voslavna. Crnogorska je crkva autokefalna... Sve ostale vjeroispovijesti slobodne su u Crnoj Gori. lan 128: Slobodno i javno izvravanje vjerozako nskijeh obreda imaju u Crnoj Gori sve priznate vjeroi spovijesti... lan 136: Zabranjuje se svaka radnja, upravljena protiv istonopravoslavne crkve u Crnoj Gori (proze litizam).
ivko Andrijaevi, str. 431432
79
IId. Infrastruktura nacionalne drave

II-25. Znaaj razvoja zanata za malu naciju primjer Grke (1841) Nema sumnje da raznovrsni zanati omogu a vaju naciji da bude srena. Bez industrije, nacija nikako ne moe da napreduje i povea svoju mo na kopnu i moru; ako se ne uvedu raznovrsni naini proizvodnje, nacija e morati da se osloni samo na prirodne resurse i nee moi da se razvija ni fiziki ni moralno [...] Drugim rijeima, nacija bez industrije zauvijek e biti siromana, zauvijek e u zajednici naroda ostati pasivna i beznaajna, objekt volje ove ili one monije nacije koja je ojaala ne zahvaljujui svojoj prirodnoj ljepoti, umjerenoj klimi ili plodnom tlu, ili pak svojoj brojnosti i prirataju, ve iskljuivo zahvaljujui odravanju, irenju i usavr a vanju trgovine i pojedinih privrednih grana. Stoga su i preanje i dananje mone nacije postale prve meu evropskim silama, i one su vrhunac svoje slave, veliajnosti i uzvienosti dosegle zahvaljujui bogatstvu koje stiu kroz industriju i spoljnu trgo vinu.
S. B. A ov, dnevni list Av, 26. 2. 1841, br. 238 u: Psalidopoulos, str. 55
razvija industriju? to misli, zato su ekonomski argumenti povezani s nacionalnim?
? bi se ljudi ubijedili da mala zemlja mora da
Koji se nacionalni argumenti koriste kako
Sl. 5. Povezanost dravne privrede sa predstavama o naciji prva novanica od 500 drahmi koju je izdala Nacionalna banka Grke (1841)
Kathimerini, str. 4
80
znaenje svega toga? Zato drava mora da ima svoju valutu? Koji su crtei i simboli na novanicama u tvojoj zemlji? to misli, da li kovani novac i papirne novanice doprinose uobliavanju nacije i predstava o naciji? Ako je tako, onda kako? II-26. Uloga eljeznice u jaanju nacionalne drave primjer Rumunije (1879) U ovom poglavlju jo treba da kaemo da je uticaj eljeznice na obiaje, prirodu odnosa meu pokraji nama i uveanje bogatstva mnogo vei; mnogi se pitaju hoe li uspjeti da razbiju dragocjeno nacio nalno jedinstvo, da li je mogu preokret koji bi eljeli, a nemaju dovoljno hrabrosti da to kau, a neki su ak spremni da rtvuju budunost zemlje i suoe se sa prezirom zgro ene Evrope. Niko ne zanemaruje injenicu da na obje strane Milova, izuzev onih koji su iskre ni i prijateljski naklonjeni rumunskoj naciji, onih koji, na sreu, ine veinu, ima i drugih koji ale zbog jedinstveno sti Moldavo-Rumunije, kao i onih koji svoje mrane prijetnje kriju pod velom nezavisnosti i liberalizma, pokuavajui da te svoje projekte ostvare zloupo trebom na rod nog raspoloenja. Ipak, moemo potvr di ti da e, kada smanji razdaljinu meu la novima velike rumunske po ro dice, ka da mudrom kombinacijom e ljez nikih tak si olaka kruenje robe i lju di, e ljez nica postati jedno od naj va ni jih oru a za slamanje pomenutih retrogradnih ten dencija i efikasno doprinijeti ispu nje nju velike elje rumunske nacije: ujedinjenju svih djelova stare Dakije.
Brtianu, str. 5152
vo je ? to sve vidi na ovoj novanici? Kak
II-27. Miljenje bugarskog kneza Aleksandra Batenberga (18791886) o znaaju eljeznice (18791881) Knez: kole i zakoni nijesu toliko vani koliko je vana eljeznica. Odlueno je da glavni grad bude Sofija zato to va an meunarodni put Beograd Istanbul prolazi kroz nju. Zimi je put preko balkanskih planina kroz Berkovicu ponekad potpuno neprohodan. Knez je pomenuo da se ne treba bojati da e Austrijanci preko te eljeznice preuzeti od Bugara trgovinu. Knez: Nije nam vano ko e da izgradi e ljez niku prugu, vano je da je dobijemo to prije.
Jirecek, str. 27
dravi vano da razvije eljezniku mreu? Koji su rizici ve za ni za izgradnju eljeznice? II-28. Opis bugarske eljeznice krajem XIX vjeka
? Uporedi ova dva teksta. Zato je novonastaloj
Konstantin I. Bratijanu (18441910), vojni topograf, oficir generaltaba, kasnije general i lan rumunske Akademije.
to je za Bratijanua vanije? Zato? Kako se moe objasniti potreba za izgradnjom eljeznice?
? ali je i znaajno sredstvo u stvaranju nacije.
eljeznica podstie modernizaciju privrede,
Za vrijeme turske vladavine izgraena e ljez nica, koja je povezivala Jambol sa Jedrenom i Istanbulom, bila je u vlasnitvu barona Hira [austrijskog Jevreja i mi lio nera]. Vagoni su bili mali i podijeljeni na kabine; kabine su imale vrata na obje strane, a ispred vrata su bile dugake drvene stepenice koje su koristili kondukteri. Oni su se uvijek iznenada pojavljivali na vratima kupea kao igrake koje iskau iz kutije; nou su nosili male lam pe na gas objeene oko vrata. eljezniki slubenici su nosili strane uniforme, veina su bili Jermeni ili Levantinci, i nijesu govorili bugarski. Oznake na eljez ni kim stanicama bile su na francuskom, a vozovi su polazili nakon to bi se zvo no oglasilo tri puta. Svako putovanje za Kremenli je bilo veseo doivljaj pun neizvjesnosti i novih zanimljivih stvari. eljeznika stanica, vozovi, stranci, ne poznati jezici. Mogao se oetiti/osjetiti duh velikog i nepoznatog svijeta, bio je to kratak susret sa svijetom snova. A putovanje za So fi ju je bilo prava ekspedicija koja se pri premala danima...
Konstantinov, str. 1920
? Pronai neke slike eljeznikih stanica. Pogle

daj njihovu arhitekturu.
81
II-29. Bugarski zakon o mjerama (1889) lan 1 Od sada e osnovna jedinica mjere za duinu u Kneevini Bugarskoj biti metar. [...] lan 6 Osnovna jedinica mjere za za pre minu bie litar. [...] lan 7 Osnovna mjera teine bie gram, tj. teina jednog kubnog centimetra destilovane vode u vakuumu na temperaturi od 4 stepena celzijusa. [...] Pretvaranje starih mjera u nove i obrnuto A. Mjere za duinu I. Pretvaranje starih mjera u nove lan 9 Graevinski arin dugaak je 758 mm (0,758 m) Jedan (krojaki) arin dugaak je 680 mm (0,680 m). Jedan lakat dugaak je 650 mm (0,650 m). [...] Opte odredbe lan 13 Za mjere koje se tiu hrane ovaj zakon stupa
na snagu 1. juna 1889, a za druge mjere 1. januara 1892. [...] lan 16 Uvoenje novih mjera u dravne institucije je obavezno od 1. januara 1889. Svi su dravni slubenici obavezni da u zva ninim dokumentima koriste nove mjere. Svi graani koji posluju sa dravnim insti tucijama takoe su obavezni da izvjetaje i proraune koje podnose institucijama izraze u novim mjerama.
Draven vestnik, br. 7 od 19. januara 1889.
spada i obaveza primjene novih mjernih jedinica? Pokuaj da pro nae ekonomske, socijalne i kulturne razloge za to. Misli li da se radi o sredstvu dravne kontrole?
? Zato meu prve mjere koje uvodi drava
Sl. 6. Nove tehnologije i nacionalni simboli reklame za ivae maine (Grka, kraj XIX vijeka)
tampana razglednica na kojoj se reklamira kompanija za proizvodnju ivaih maina Singer. ivae maine su se u grkoj tampi reklamirale jo od 1884. godine, a irom zemlje su poele da se ko riste oko 1900. godine. Tada su i do bi le ime Olga, u ast kraljice koja ih je poklanjala siromanim evojkama/djevojkama i nevjestama.
Atina, zbirka Grkog knjievnog i istorijskog arhiva, Fotopoulos, str. 480
figure prikazane na njoj, njihovu odjeu i ono to ine. Zato su nacionalni simboli kori eni u reklami? Na koji nain reklamiranje moe doprinijeti jaem identifikovanju sa vlas titom nacijom? Da li se preko reklama mogu iriti stereotipi o etnikim i vjerskim grupama? Da li se na taj nain poveava razlika izmeu nas i njih? Da li se danas na televizijskim i radio reklamama u tvojoj zemlji ko riste istorijske linosti ili teme koje podstiu nacionalnu identifikaciju? Da li su pripadnici drugih nacionalnih, etnikih ili vjerskih grupa prikazani kao tipini predstavnici svoje grupe ili kao neko s kim mi treba da se po re dimo?
? Kratko prokomentarii ovu sliku. Analiziraj
82
IIe. Stvaranje nacije

II-30. Zapostavljanje hrvatskog jezika, opaske Ivana Kukuljevia (1843) Znam ja da mi, koji smo ovdje sakupljeni, ve inom ne znamo dobro na jezik i da se u cijeloj naoj domovini lako daju na prste izbrojiti osobe obadvojega spola ko je dobro znaju itati, pisati i govoriti ma terinskim jezikom. A to je tomu uzrok nego to to ga mi u javnom ivotu i u pos lo vima nigdje ne upotrebljavamo i njime se samo toliko zabavljamo kao gizdavi gos podar sa svojim plaenim slugom. Jo ne zna veina naeg naroda kakva je to slast i milina moi smjeti govoriti svojim priroenim materinskim jezikom. To moe iskreno osjetiti samo onaj koji je du e vremena morao stanovati i ivjeti meu tuim narodima u tuim dravama. Mi svoj jezik uvamo jo uvijek samo za dru inu i za nae kmetove.
Wein, str. 541
jednog od njih nije razumio, dok je drugi govorio jezikom koji mu je bio poznat, a i lice tog drugog mu se uinilo nekako blisko; stoga mu je pritekao u pomo, jer on svakako jeste bio njegov sunarodnik. Djeak je sunarodnika i zem lja ka prepoznao po govoru i po tome bi ga uvijek prepoznao i meu stotinama ljudi ko ji su svi isto ili razliito odjeveni. Jezik je najbolji znak po kom se moe odre diti ko pripada kojoj naciji; onaj ko jo od djetinjstva govori tvojim jezikom, taj pripada tvojoj naciji. I ta je onda zapravo nacija? Poslije svega to je nauio lutajui svijetom, djeak voli sve narode i svi su mu ljudi dragi, a voli da prilazi onima koji su iz njegove domovine: onima koji imaju iste obiaje i ma ni re kakvi su i u njegovom domu; ak i kada su drugaije odjeveni, on ih moe prepoznati po govoru, po njihovom nareju. Svi koje ra zumije, ije su rijei bliske njegovom srcu, svi su oni dio njegove nacije.
lanak ta je nacija? A ta je slovenaka nacija? napisao je Ivan Macun, uitelj i istoriar knjievnosti koji je u formi prie opisao doivljaje djeaka koji putuje po svojoj zemlji i pokuava da otkrije ko su njegovi sunarodnici. Pria je objav lje na 1861. godine u ljubljanskim novinama Novice (Novosti).
Sve dok je tokom tridesetih godina XIX vijeka nije zapljusnuo talas nacionalizma, u Hrvatskoj (i Transilvaniji) la tinski je bio zvanini jezik. Maarska vla da je pokuala da u maarske kole i institucije uvede maarski umjesto latinskog. Rairena je bila i upotreba njemakog. Ipak, hrvatski reformatori su eljeli da se za zvanini jezik proglasi hrvatski, i to su uspjeli da izdejstvuju 1847. godine. U znaku te borbe Ivan Kukuljevi (18161889), pisac, istoriar i politiar, jedan od vodeih hrvatskih reformatora obratio se hrvatskom Saboru, kao njegov lan, prvi put na hrvatskom jeziku1843. godine.
jezika za naciona lni identitet? Mogu li ljudi koji govo re razliitim jezicima pripadati istom narodu? Navedi primjer.
? to misli o tome kako pisac naglaava znaaj
upotrebu hrvatskog jezika? Kukuljevi je bio plemi da li se to vidi iz ovog teksta? Zato Kukuljevi tvrdi da samo mali broj ljudi govori maternjim jezikom, ako tim jezikom go vo re svi kmetovi (koji nijesu malobrojni)? II-31. Znaaj jezika za identifikaciju s nacijom miljenje Slovenaca (1861) Idui kroz zamak, djeak je naiao na dvojicu, slino odjevenih, koji su se prepirali i gurali jedan drugog;
? Na koji se nain Kukuljevi zalae za iru
II-32. O znaaju jezika za identitet Rumuna, iz pera Titu Majoreskua (1866) Moderni narod mora ivjeti u nacionalnoj dravi i mora imati nacionalni jezik i knjievnost. [...] Svaki Rumun zna da je Rumun, i to god ra dio, on se mora truditi da se na neki na in nadovee, posredno ili neposredno, na latinsku tradiciju, iz koje je iznikao njegov duhovni svijet. Do sada je ova istina, sasvim opravdano, praktine posljedice imala prije svega na na jezik i knjie vnost. Jezik je Rumunima najdragocjeniji podetnik/ podsjetnik na latinske pretke, a danas ih podea/
83
podsjea na jo jednu starinu, i uvijek ih je samo on vodio pravim putem, i jedino zahvaljujui njemu nijesu lutali i utapali se u talasima doseljenika koji su plavili Trajanovu Dakiju.
Maiorescu, I, str. 277
Sl. 7. Nacionalno pozorite u Bukuretu razglednica (kraj XIX vijeka)
Titu Majoresku (18401917), knjievni kritiar, esteta, univerzitetski profesor, politiar (zamje nik ministra, ministar, premijer), istaknuti lan drutva Junimea. Doktorirao filozofiju u Gisenu, a prava diplomirao u Parizu. Kao ru munski premi jer bio prede davajui/ predsjedavajui na Mirovnoj konfe renciji u Bukuretu (1913).
? Kako pisac objanjava odnos izmeu jezika

i identiteta? to ti o tome misli?
II-33. Peticija hrvatskog Sabora Franji Josifu za osnivanje Juno slo ven ske akademije nauka i umjetnosti (1867) Vae c. kr. Apotolsko Velianstvo, kralju i gospodaru na premilostivi! Narod trojedne kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije [...] nikada nije sa svoje krivnje zaostao ni u kojem obrazovanju duha ovjeanskog. Povijest njegova kae mnogoga junaka, to na koplju, to na peru, to na svakom radu uma i srca. Nu ta povijest aliboe kae i uzroke, s kojih se na narod danas ne moe takmiti s drugim narodima, sretnijima u znanostima koje su dananjeg vijeka vea nego li ikada glav na poluga svakoj dravi. Sabor je ovaj osvjedoen, da je na narod u svom znan stvenom i knjievnom razvitku [...] dospio dotle, da mu nastaje dunost: pobrinuti se za najvie knjievno i znanstveno su dite: to je pak akademija, bez koje ne mogu znanosti napredovati kritino, a po tom niti uspjeno.
Laszowsky, str. 127
institucije zovu na cio nal ne? Zna li za jo neke institucije koje se nazivaju nacionalnim? II-34. Znaaj jezika i knjievnosti u razvoju nacija izvod iz statuta Drutva za objavljivanje djela albanske knjievnosti (1879)
? Kako objanjava to to se glavne dravne
Nacija je prosvjeena i civilizovana zahvaljujui azbuci svog jezika. A svaka nacija koja nema pismo i azbuku za svoj jezik jeste varvarska i jo u mraku.
Myzyri, str. 40
? Zato sastavljai ovog statuta misle da je za
naciju vano da ima svoj jezik i knjievnost?
II-35. Pismo makedonskih studenata u Sankt Peterburgu o makedonskom knjievnom jeziku (1902) Postavlja se pitanje: kada ve postoje srpski i bugarski knjievni jezik, da li je potrebno stvarati i poseban makedonski knjievni jezik? Za to postoje dva razloga: 1. kada je poetkom XIX vijeka stvoren srpski knjievni jezik, nije se obraala panja na govor istone Srbije, zapadne Bugarske i Makedonije, tako da proglaenjem hercegovakog govora za knjievni jezik nijesu zadovoljene potrebe
osnuje akademija? Kako se u ovom pismu objanjava zadatak akademije? Da li dananji akademici predstavljaju knjievnu i naunu elitu, ili je njihov ugled opao, u poreenju sa XIX vijekom?
84
? Na koji nain Sabor obrazlae potrebu da se
istone Srbije, zapadne Bugarske i Makedonije. Kada je nastao bugarski knjievni jezik, tako to je za njegovu osnovu prihvaen istonobugarski dijalekt, dijalektima istone Srbije, zapadne Bugarske i Ma ke donije takoe nije posveeno dovoljno panje. Parcijalnost procesa stvaranja bugarskog i srpskog knjievnog jezika, s jedne strane, samo je pomogla podjeli balkanskih Slovena na dva tabora koja se meusobno bore i takmie upravo u vezi s onim to su zajednike ka rak teristike i srpskog i bugarskog jezika. S druge strane, da je u procesu stvaranja ovog ili onog nacionalnog jezika jedan od balkanskih dijalekata uzdignut na rang zajednikog knjievnog jezika, onda bi su kob Slovena sa razliitih djelova Bal kanskog poluostrva bio izbjegnut i itav bi Balkan bio ujedinjen u jednu nacionalno-kulturnu cjelinu. Mi smatramo da su makedonski dijalekti, koje Bugari smatraju bugarskim, a Srbi srpskim, zapravo neka sredina koja bi mogla posluiti kao ve zivno tkivo za danas meusobno neprija telj ski nastrojene Bugarsku i Srbiju. Drugi razlog za uzdizanje jednog makedonskog dijalekta na nivo knjievnog jezika jeste nunost da se uklone bugarske i srp ske pretenzije na Makedoniju, da se ukine nacionalna propaganda koja demoralie makedonski ivalj, da u Makedoniji doe do ujedinjenja Slovena koji bi onda nadalje imali kljunu ulogu u politikoj istoriji Makedonije. [...]
Makedonium, str. 56
Treba vie da mislite na seljake i ene. Preporod poinje s njima. Od ena na pra vite majke, dobre supruge i dobre Rumunke, a seljake pretvorite u ljude koji e imati svijest o sopstvenom dostoja nstvu, svojim pravima i dunostima tek tada e biti uinjen najtei i najvaniji korak ka napretku i spasenju. Uz njihovu pomo moi ete da napravite sve: kole, prepisku, konferencije, jer oni su sredstvo. [...]
Lungu, str. 141142
naini da se u Transilvaniji ojaaju rumunska nacionalna oeanja/osjeanja? to misli, zato je naglasak stavljen na ene i seljake? Kakva je uloga na mijenjena enama? II-37. Plan za konsolidovanje albanskog nacionalnog pokreta pismo novinara Faika Konice baronu Goluhovskom (Brisel, 1897) A. Pod jedan. Ciljevi kojima treba teiti i koje treba ostvariti: 1. Razvoj albanskog nacionalnog oeanja/osjea nja, praen jasnom svijeu o svemu to nas suti nski razlikuje od Turaka. [...] 3. Raditi tako da svi Albanci, u okviru za kona i potovanja vlasti, razumiju na koji nain treba da usmjere elju za priv rednim i intelektualnim napretkom koji e, kao dio prateih okolnosti, ubrzati rjeavanje istonog pitanja. B. Pod dva. Sredstva koja treba koristiti: a. Novine koje e na toskijskom, gegijskom19 i francuskom objavljivati narodne pjesme, istorijske hronike, patriotske poeme, tekstove o privrednim temama i poli ti ke komentare u vidu vijesti, to sve nee nekim neprijateljskim stavovima izazivati podozrenje Porte, niti pak laskavim porukama podsticati naklonost kod Albanaca... b. Dva ili tri puta godinje tampati jednostavne male dvojezine pamflete, na kojima e kroz pitanja i odgovore koji na di laze tekua politika pitanja biti podsticana nacionalna oeanja/osjeanja. [...]
? Koji su, prema miljenju pisca ovog teksta,
misle o nunosti stvaranja knjievnog make donskog jezika? to mis li, ta zapravo znai stvaranje knjievnog jezika? II-36. Planovi da se pobude nacionalna oeanja/osjeanja Rumuna u Transilvaniji pismo dr Drageskua upueno Emiliji Raciju (1874) [...] Narodu kao to je rumunski ne pristaje uloga prosjaka. Nai preci su davali i uzimali: mi ne moe mo da prosimo!
19
? Koji je cilj ovog teksta? to njegovi autori
Toskijski i gegijski glavni su dijalekti albanskog jezika.
85
c. kole: one moraju biti centar naeg interesovanja, tim prije to Albanci svim srcem ele da se one otvore; meutim, ne ma ni prave inicijative da se to uini, a nema ni dovoljno uitelja. Stoga je neop hodno da se iz svih mjesta e/gdje su kole potrebne turskoj vlasti poalju dopisi. d. Vjeroispovijest: prijateljski odnosi se mo raju uspostaviti sa svim vjerama, naroito sa bektaijama [muslimanski vjerski red], iji uticaj u ovom trenutku moe biti od koristi; s obzirom na mogui razvoj stvari u budunosti, treba se u potpunosti okrenuti uspostavljanju vjerske autonomije. C. Dozvolite da u zakljuku ponovim kako sve nae aktivnosti i svi poduhvati mo raju biti proeti ovim dvijema zamislima: ne treba stvarati partiju, ve svi mi tre ba da se zaloimo za jedan cilj; no vine (asopisi), udruenja, kole, propaganda sve to mora nositi peat spontanog po kreta u kojem nas ranije veze, prijatelj stva i simpatije ni na koji nain ne smiju obeshrabrivati.
Konitza 2000, str. 1415
li inu i slavu svojih predaka, koji su po sta li veliki zbog toga to su se pri dr avali zakona, istrajno radili, bili hrabri i iste due, te stoga prezirali ma te ri jal na dobra i prkosili smrti, bo rei se za slo bodu i vrei svoju dunost, due mladih Grka bie ispunjene divljenjem, e ljom da slijede njihov pri mjer i nastave slavni ivot svoje nacije.
Koulouri, str. 263
poduavanja istorije. to misli o svrsi prouavanja istorije danas? Sl. 8. eca/djeca odjevena u istorijske nonje (Grka, oko 1875)
? Analiziraj ovaj tekst i objasni koji su ciljevi
Faik Konica (18751842), jedna od vodeih linosti albanske kulture u prvoj polovini XX vijeka. Poslije studija u Dionu i Parizu, odlazi 1897. u Brisel, e/gdje je izdavao albanske novine Albania. Za te novine bila mu je potrebna finansijska podrka Austrougarske, koju je i dobio nakon molbe upuene tadanjem austrougarskom ministru spoljnih poslova grofu Agenoru Goluhovskom.
loena za ? Analiziraj sredstva koja su pred jaanje albanskog identiteta.
II-38. Uputstva za predavanje istorije u Grkoj (1881) Cilj predmeta istorija Grke u osnovnoj koli nije da uenici zapamte istorijske dogaaje, datume i istorijske linosti, ili da proire svoja opta znanja o isto riji; cilj je, s jedne strane, moralno vas pi ta nje ece/djece, buenje istorijske svijesti, kao i stvaranje dostojnih pripadnika ove slav ne nacije, a, s druge strane, sistematizacija istorijskog znanja koje se poduava u okviru drugih kolskih predmeta i podsticanje da se to znanje usvoji. Kada shvate ve
86
Fotopoulos, str. 259
razonodu ili su sredstvo ue nja i sredstvo kojim se jaa nacionalni identitet?
mo za ? Da li kolske sveanosti slue sa
II-39. Pokuaj da Rumunija dobije svoj nacionalni sport (1898) Gospodin Haret20, ministar sporta, u elji da podsta kne bavljenje fizikim vje ba ma u naoj zemlji inicirao je takmienja bu ku re tanskih srednjih kola povodom 10. maja. Uenici su se takmiili u oini21, a pobjednici su dobili poasni pe har koji pripada koli sve do naredne go di ne, kada e se, na isti dan, ponovo organizovati isto takmienje. Sklonost gospodina ministra da propagira fiziko vjebanje kroz takmienje u naim izvornim sporto vima po svemu je dobrodola: a) za to to e mladi ljudi opet vieti/vidjeti tak mi enja, pa i sami u njima uestvovati u na im spor to vima kojima je
donedavno prijetio nestanak; b) zato to e ti spor to vi, u kombina ciji s usvajanjem dobrog sistema gimnastikih vjebi, pruiti pravo tjelesno vaspita nje, nacionalno i patriotsko, vaspitanje koje je zaista neophodno zemlji koja eli da, zarad svojih sinova, bude snana, ugledn a i da izaziva strahopotovanje.
Ionescu, str. 1106
sportom? to mis li, zato je krajem XIX vijeka bilo onih koji su smatrali da je potreban nacio nalni sport? emu su ti ljudi teili?
? smatrao, ili se jo uvijek smatra, nacionalnim
Zna li da li se u tvojoj zemlji neki sport
Sl. 9. Diploma uesnika u sportskom takmienju srednjokolaca u organizaciji lista Gazet Sporturilor (Rumunija izmeu dva rata)
Pobjednicima je lovorov vijenac na gla vu stavljala evojka/djevojka obuena u tradicionalnu narodnu nonju, koja je trebalo da simbolizuje Rumuniju.
ACIME, 37/2000
Razgovarajte o tome kako je ona vi zuelno i simboliki povezana sa djeacima koji mariraju. Koji su simboli i kakva su grafika rje e nja diploma koje se danas dodjeljuju u tvojoj zemlji? A u vrijeme izmeu dva rata?
? Kako je ove/ovdje Rumunija predstavljena?
20 Spiru C. Haret (18511912) doktorirao je matematiku u Parizu. Kad se vratio u Rumuniju, radio je kao univerzitetski profesor, zatim kao visoki slubenik zaduen za obrazovanje i u tri navrata kao ministar vjera i obrazovanja. Predstavlja simbol nastojanja da se oko 1900. godine modernizuje obrazovanje u Rumuniji. 21 Oina se smatra rumunskom nacionalnom igrom. Slina je bejzbolu, igraju dva tima od po 12 igraa, svaki na polju od 80 sa 50 metara. Lopta je prenika 69 cm, a palica je dugaka do 95 cm. Iako se smatra nacionalnom igrom, veoma malo ljudi se njome aktivno bavi i poznaje pravila.
87
II-40. Iz Raspisa Ministarstva prosvjete i crkvenih djela Crne Gore 1908. godine Cilj je vaspitanja moralni karakter, ija je pojava uslovljena mnogostranim obrazovanjem. Te prema ovome zadatak je nastave da da uenicima mnogo strano obrazovanje. Dakle, nuno je radi mnogo stranog obrazovanja da se ueniki duh udubi u pojedine elemente narodne kulture i da sve to saznaju ne ostane u njihovom duhu odvojeno, osamljeno i pocjepkano, ve da se zdrui i spoji po jednakosti i srodnosti ideja. Ovu vezu zahtijeva jedinstvo svijesti i jedinstvo duha.
Pavievi, Raspopovi, str. 650
Sl. 10. Rumunski djeai odjeven kao vojnik (1916)
II-41. Albanski kralj Zogu I o znaaju vojne obaveze za stvaranje nacije (1928) Smatram da vojska, kao obrazovni faktor, predstavlja najviu vrijednost. Ovoj zemlji je iznad svega potrebno obrazovanje, i mu karci koji su pozvani da slue vojsku vratie se kui sa irim pogledima na svijet. Morate razumjeti da prosjean Alba nac ne zna nita o tome kojoj naciji pripada. Njemu je vrhovni autoritet uvijek bio voa plemena, bej, i stoga ga treba postepeno uiti da svoju lokalnu lojalnost, ina e po sebi hvale vrijednu, preusmjeri na centralnu vlast. On zapravo treba da na ui da je ne samo pripadnik plemena nego isto tako i graanin drave.
Fischer, str. 23
Ahmed Zogu (18951961), najvei albanski dravnik u meuratnom periodu, predednik/ predsjednik drave od 1925. do 1928, i albanski kralj Zogu I od 1928. do 1939. godine.
u vojnike uniforme? to misli, da li je u pitanju samo mo da ili to ima neko drutveno i pedagoko znaenje? II-42. Cilj obrazovanja u Turskoj, prema shvatanju Zije Gokalpa (1914) Ako pogledate nastavni program u turskim kolama, vieete/vidjeete da se eca/djeca poduavaju iz tri oblasti: (1) ue jezik, knjievnost i istoriju, to su zapravo turski jezik, turska knjievnost i turska istorija; (2) ue Kuran, zatim itanje tekstova Kurana u pravilnom ritmu i s pravilnim izgovorom, katehizam, istoriju islama i islamskih jezika (arapskog i persijskog); (3) ue i matematiku,
? Kako objanjava obiaj da se djeaci oblae
obaveznog vojnog roka u poveanju odbra mbene moi zemlje, ili pak njegova uloga u obrazovanju nacio nalnog identiteta mladih Albanaca? to misli, da li je obaveza sluenja vojnog roka podobno sredstvo za postizanje tih ciljeva? Kakvi su stavovi pre ma sluenju vojske u drutvu u kojem ti ivi?
88
? to je znaajnije u viziji kralja Zogua: uloga
prirodne nauke i strane (evropske) jezike, koji e im biti od pomoi u daljem prouavanju tih nauka, kao i gimnastiku i zanatske vjetine. To pokazuje da nae obrazovanje ima tri cilja: turkizam, islamizam i modernizam. Nijedan turski roditelj nee dozvoliti da njegovo dijete ne naui turski jezik, ili da ne upozna tursku istoriju. Ali on eli i da njegovo dijete bude moderno obrazovano, osim to je obrazovano kao Turin i musliman. Stoga se ini da za nas potpuno obrazovanje obuhvata tri stvari: tursko obrazovanje, islamsko obrazovanje i mo derno obrazovanje. [...] Ova tri aspekta obra zovanja treba uzajamno da se podupiru i dopunjuju. Ali, ukoliko ne odredimo funkciju svakog od njih i ne ograniimo njihove sfere na razuman nain, ne prena glaavajui nijedno, onda se moe dogoditi da oni jedni drugima protivrjee, pa ak i da budu meusobno nespojivi.
Zija Gokalp (18761924), vodea li nost mladoturskog pokreta i glavni ideolog turskog nacionalizma.
izmeu tri tipa obrazovanja? Da li je bilo praktino da se sve te vrste obrazovanja uvedu u osnovnu kolu? Kakva je bila situacija u tvojoj zemlji poetkom XX vijeka? A kakva je danas? II-43. Protivnici kritikuju Ataturkovu politiku po pitanju istorije i jezika (privatni dnevnik, 1932. godina) 17. jul 1932. Mustafa Kemal je organizovao istorijski kongres u Ankari. [...] Govore gluposti, tvrde da je itav svijet turski. [...] Osam go di na je Mustafa Kemal predstavljan kao genije za vojnu teoriju, kao genije za politiku, kao genije za poljoprivredu i tako dalje. Sada on eli da od sebe napravi velikog istoriara. [...] Svrha ovog kongresa je sljedea: Mustafa Kemal
22
? to misli o pievoj elji da napravi ravnoteu
otkriva do sada nepoznate stvari u istorijskoj nauci, nudi novu teoriju istorije i postaje veliki istoriar, genije za isto riju. ovjeka mora biti stid kada vidi da ne ko pokuava da uini neto tako smije no. [...] U knjizi koju je objavio, strelicama je obiljeio sve zemlje koje je Turska osvojila. Nema ni ti jed nog jedinog mjesta do kog Turci nijesu stigli. On Grke proglaava za Turke zbog rijei ege, a Irci su zapravo Turci zbog jednog sloga (Ir). Kakva glupost, kakvo neznanje, kakva sramota! Zaboravio je nesreni Iran [...] Ako drave postaju turske samo zato to imaju ir, ta onda nije u redu sa Ira nom? I on ima ir. Da, nije mogue da je toliko glupo. [...] Tako je Gazi rekao Junus Nadiju da u rje ni ku ejh Sulejmana agataja postoji rije kilturmak i da treba samo ukloniti sufiks mak i dobije se rije kiltur koja je izvorna franaka rije za kulturu. Oni su od nas uzeli tu rije. O, zemljo, otvori se i progutaj me! Da li da plaem ili da se smijem? Kada itam ove izmiljotine, onda je sramota mene, koji sam u Parizu. Taj kilturmak je, naravno, nita drugo do getir mek (donijeti). e/gdje je tu kultura? [...] 8. septembar 1932. U dananjem izdanju Milijeta22 stoji da Mustafa Kemal ide na skup lingvista u dvorac Dolmabahe. Boe, smiluj se na na jezik. [...] Ko zna ta e sada izmisliti! [...] Pitanje jezika e postati jo slo e nije. Bie teko napraviti novu istku. Bilo bi mnogo bolje da to nije ni pokuavao. Zaista ne znam ta mu sve to treba. U roku od dvije godine je postao istoriar. Objavio je isto riju Turske koja je puna nje go vih izmi ljo tina, i sada to mora da se ui u kolama. Jadna turska eca/djeca koja na to gube vrijeme! A sada je odjednom postao i filolog.
Nur, III, str. 547
Ataturkovu politiku njegovanja nacionalizma. to misli o preerivanjima/pretjerivanjima koje u svom privatnom dnevniku kritikuje jedan njegov intelektualni suparnik? Da li bi takva kritika imala efekta da je izreena javno? Da li zna za sline sluajeve u tvojoj zemlji?
? Jezik i istorija su bili od kljunog znaaja za
Misli se na novine pod tim nazivom
89
II-44. Mahmud Esad Bozkurt o nacionali s tikoj sutini Ataturkove revolucije Dravne poslove u novoj Republici Tur s koj vodie iskljuivo Turci. Nemamo po vje re nja u one koji nijesu Turci. Ataturkovu re voluciju karakterie ponajprije turski na ci onalizam i prenaglaavanje turskog porijekla. To je princip koji je izbrisao prolost. To je princip koji je uveo modernost. itava
turska revolucija i sve to je ona uinila zasnovano je na tom principu. Svako, pa i najmanje odstupanje od njega isto je to i nazadovanje i znai smrt.
Bozkurt, str. 354355
Mahmud Esad Bozkurt je bio ministar unutra njih poslova u vrijeme Ata tur ka. Jedan je od prvih ideologa koji je sistematino predstavio kemalizam kao zao kru enu doktrinu.
Uporedi tekstove II-36, II-37, II-38, II-39, II-41 i II-42, kao i slike 8, 9 i 10; koja su se sredstva koristila za formiranje i odravanje zajednikog identiteta u novim nacionalnim dravama u jugoistonoj Evropi?
? Opte pitanje:
90
TREE POGLAVLJE Nacionalne ideologije
Kultura je od kljunog znaaja za napredak i jaanje nacije. To su elite nacionalnih drava jugoistone Evrope shvatile i mnogo su truda uloile da na svaki kulturni proizvod utisnu naci on alni peat. Nacionalizacija kulture obuhvata ne samo sistematsko promiljanje o naciji, razvoju nacionalnih slika o sebi samima i razvoju stereotipa ve i primjenu raznih nacionalnih simbola. U ovom poglavlju emo se baviti samo nekima od njih. Zastava, grb i himna obiljeja su drav nosti, a graani se ue da se s tim simbolima poistovjeuju. Tokom vremena, svaka je drava poela da slavi jedan ili vie nacionalnih praznika koji predstavljaju najvee nacionalne dogaaje. Istorija se pokazala kao nepresuni izvor simbola i heroja. Intelektualci i politiari prisvojili su razliite istorijske trenutke i linosti i iskoristili ih za to da prolost predstave u skladu s vlastitim trenutnim interesima i zamislima. Veina nacionalnih heroja dolazi iz daleke prolosti, ali ima i onih koji pripadaju savremenosti. Njihova je uloga da u doba mira podstaknu oeanje/osjeanje nacionalnog ponosa, a u vrijeme rata da jaaju koheziju i posveenost nacionalnim ciljevima. Od kraja XIX vijeka svaka evropska nacija je imala makar jednog nacionalnog pjesnika, jednog nacionalnog slikara ili vajara i, naravno, nacionalnu narodnu kulturu, koja obuhvata narodnu knjievnost i narodne nonje. Kulinarstvo i sport takoe su korieni za jaanje nacionalnog jedinstva i ponosa kod graana. Odnosi meu nacijama nijesu bili ogranieni samo na simboliko nadmetanje. Politiki sukobi esto su izbijali u modernoj Evropi, kao i u jugoistonoj Evropi koja, zbog svojih nestabilnih drava i mnogobrojnih teritorijalnih pretenzija nije bila izuzetak. Stoga je priprema za rat bila jedan od kljunih ciljeva nacionalne ideologije. Nacionalni panteoni bili su puni politikih voa i ratnih heroja. Panja nije posveivana samo odraslim mukarcima, ve i enama i eci/djeci koji su nali svoje mjesto u borbi za nacionalne ciljeve. ene i eca/djeca su posmatrani kao nevini i nesebini, te je njihovo ukljuivanje u borbu za ostvarenje nacionalnih ciljeva djelovalo kao kljuni dokaz da ti ciljevi, kao i itava nacionalna borba, jesu opravdani i vrijedni. ene kao majke i vaspitaice ece/djece, i eca/djeca kao budui graani i vojnici, tako su dobili veliki znaaj u irenju uvjerenja da je budunost nacije svijetla i sigurna.
IIIa. to je nacija?
III-1. Prava i obaveze rumunske nacije, po shvatanju pjesnika i politiara Dimitrija Bolintineanua (1869) Rumuni su nacija; nacija je narod i sve klase koje ga ine i zajedno ive po istim za ko nima i obiajima i govore istim je zi kom. Svaka nacija ima karakter po kojem se razlikuje od svih drugih. Kao to po je di nac ima prava i dunosti u drutvu u kojem ivi, tako i nacija ima prava i dunosti prema samoj sebi i drugim nacijama; njena prava su zapravo njene dunosti. Najuzvienije pravo nacije jeste njeno pravo da upravlja sobom na nain koji sama odabere, i da se odri; nacija uvijek ima pra vo, oslanjajui se na vla sti te snage, da odbije svaku vrstu napada spolja; njeno tree pravo je pravo da slobodno i u potpunosti razvije svoje sposobnosti, sve dok njihova primjena ne teti interesima drugih
91
NACIONALNE IdEOLOGIjE
nacija. Prva dunost nacija, to jest jed ne nacije u odnosu na sve ostale, du nost u kojoj se saimaju sve ostale njene dunosti, jeste dunost da se njeni pripadnici meusobno vole i pomau...
Bolintineanu, II, str. 501
Dimitrije Bolintineanu (18191872), rumunski pjesnik, pisac i politiar. Roen u vlakoj porodici porijeklom iz Ma ke donije, uestvovao je u vlakom revolucionarnom pokretu etrdetesetih godina XIX vijeka, bio lan privremene vlade i po krenuo novine Puporul Suveran (Suvereni narod). U nekoliko navrata 1863. i 1864. godine bio je ministar spoljnih poslova i ministar vjera i obrazovanja.
teksta, odreuju jednu naciju? Uporedi to s definicijom rijei nacija koju e nai u rjeniku. Koja su, po mi lje nju autora, najvanija prava jedne nacije? III-2. Objanjenje ta je narod prema jednom srpskom udbeniku (1870) Svaki as itam u novinama, u knjigama, i svaki dan se uje u razgovoru ime narod, i svaki as nam valja pomenuti, da smo i mi narod, i da se zovemo srpski narod. Zato, kad su jednom prilikom u kui Rado sav lje voj spomenute te rei srpski narod, upita ga nje gov sin, ta je to narod, ta su to Srbi? I o tome su se posle toga ovako razgovarali. Otac: Zna li ti, sinko, kazati mi ta je to porodica? Sin: Znam, oe! Porodica zovu se deca sa svojim ocem i materom. Otac: A kad otac ima brae, a mati sestara, pa oni opet imaju svoje dece nije li i to porodica? Sin: Jeste, oe, i to. Sve je to zajedno porodica. [...] Otac: E, to je ono to mi treba, da ti kaem ta je to narod. Hiljadama i hiljada ma onakih porodica kao to smo ih vi de li, ra sute su na daleko i na iroko po brdima i dolovima, oko reka i pokraj mora, po dobrim i po loim zemljama na celoj zem lji naoj. Sva ta grdna gomila ljudi ne go vori sve jednim jezikom da bi se razumela. S toga su svi ljudi ovoga sveta podeljeni na gomilice koja se svaka svojim nainom razumevaju, svaka svoj jezik govore. Dakle koliko god ima tih gomila koje govore tako da se s
92
? Koji elementi, prema miljenju autora ovog
drugom gomilom ne mogu razumeti, one se zovu narodom. [...] Otac: Narodi se poznaju po jeziku. Koliko god hiljada porodica govore jedan jezik i razumeju se, one ine narod. Na primer, kad ti odavde poe, moe znati lako dokle se prostire narod u kome smo i mi. Idi na sever, na zapad, na istok i jug, pa kud god bude putovao, dokle god uje da se ovako govori kao kod nas, ili da ih ti moe lepo razumeti, to je sve jedan na rod. Ali ima jo neto ime se odlikuje narod. Da ti, na primer, poe daleko odavde, video bi dosta ljudi koji ne samo ne govore na jezik, nego i ne ponose se Miloem Obiliem, ne pevaju Kraljevia Marka, ne slave naih slava, ne idu crkvama na sabore, ne ale za Kosovom na im. esto i ne znaju nikako za to. Ljudi dak le koji govore jedan jezik, koji veruju u jedan ponos narodni i svud se jedan drugog seaju, koji imaju jedne iste obiaje, zovu se narod. Sin: I takih naroda ima dosta na zemlji, je li, oe! Otac: Dosta, sinko! I svaki ima svoje ime. im narod tim jezik; im jezik tim ime! Koji ovaj na jezik govore zovu se Srbi, a drugih ima nebrojeno. Blizu su nama: Bugari, Rumuni ili Vlasi, Madari, Slovenci, Talijanci, Nemci i tako ih ima vrlo mnogo na ovoj zemlji naoj. Sin: To, oe, svaki narod ima svoje ime ona ko kao svaki ovek.[...] Otac: Pa posle, kad su vie naroda ovako u srodstvu po jeziku i obiajima, kao to ti govo rim za nas, Bugare, Slovence, ehe, Po lja ke, Ruse i jo dva tri, onda se oni smatraju kao jedna porodica, jedno veliko pleme. To pleme i srodstvo u kom smo mi, zove se pleme slovensko. A od toga plemena slo ven skoga, mi (Srbi i Hrvati), Bugari i Slo ven ci, zovemo se junim Slovenima ili Ju go slovenima, zato to mi ivimo na jugu, a ostali su Sloveni na sever i istok od nas.
Srpska, I, str. 917
njenju u ovom udbeniku? Koji su specifini elementi srpskog nacionalnog identiteta? Koji su glavni obrazovni ciljevi ovog teksta? to misli o ove/ovdje ponuenom objanjenju? Uporedi to s dananjim definicijama koje se mogu nai u nastavnim programima za graansko obra zovanje.
? Koje su glavne osobine nacije prema obja
III-3. Odreenje nacije po Ziji Gokalpu (1923) to je, dakle, nacija? ta nas to povezuje jae od rasnih, etnikih, geografskih, po li tikih sila, pa ak i same volje? So cio logija dokazuje da taj odnos poiva na obrazovanju, vaspitanju i kulturi drugim rijeima, oeanju/osjeanju. [...] Jasno je da nacija nije rezultat okupljanja na rasnoj, etni koj, geografskoj, politikoj osnovi, ili pak na osnovu puke volje. Naciju ine lju di koji imaju jednako obrazovanje, koji su prihvatili isti jezik, vjeru, moral i este tiku. [...] Stoga je uzalud traiti ge ne a lo gije u svojoj naciji. Mi traimo samo na ci o nalno obrazovanje, vaspitanje i ideale.
Gkalp, str. 1115
B. Kultura (1922) Narodi Turske, rasno, vjerski i kulturno ujedinjeni, puni su meusobnog potovanja, rtvuju se jedan za drugoga, i ine drutveno tijelo koje ima zajedni ku sudbinu i zajednike interese. C. Jedinstvo (1924)
Atatrkun, str. 52
Uporedi ovaj tekst sa II-42: koji element pisac izdvaja kao karakteristian za nacionalnu grupu? Kakvu ulogu on daje obrazovanju?
Kako smo uoili, sljedei prirodni i isto rij ski feno meni imaju ulogu u formiranju turske nacije: 1 jedinstvena politika organizacija 2 jedan jezik 3 jedna teritorija 4 jedna rasa i jedno porijeklo 5 istorijska srodnost 6 moralna i etnika srodnost Sve ovo postoji u turskoj, ali ne u potpunosti i kod drugih nacija. Uoptenije govorei, da bismo neku zajednicu nazvali nacijom potrebno je da svi, ili barem neki od navedenih uslova budu ispunjeni.
Atatrkun, str. 70
III-4. Poimanje nacije kod Mustafe Kemal-pae A. Znaaj religije tokom rata (1920) Opti princip je sljedei: razliiti poklonici islama koji ive u podrujima unutar naih nacionalnih granica jesu zaista na a braa koja meusobno potuju etni ka, re gionalna i etika prava. Stoga mi ne e limo da uinimo bilo ta protiv elja tih ljudi. Ukoliko smo u neto potpuno uvjereni, onda smo uvjereni u to da u okvirima naih nacionalnih granica Kurdi, Turci, Lazi, Kirgizi i tako dalje, svi ti islamski elementi, imaju zajednike interese i odluni su da djelaju zajedno. I mi isto tako gledamo na stvari. Srano se zalaemo za bratsko i vjer sko jedinstvo. Stoga nikada nemojte sum nja ti [...] da Laz ili Kurd nee glasati za nau stvar kada se od njega to zatrai [...].
Ozturk, str. 196197
D. Uoptavanje i pojednostavljivanje (1929) Hajde da napravimo definiciju koja bi, ko liko god je to mogue, odgovarala svakoj na ciji. Oni koji poeduju/posjeduju: 1 bogatu riznicu eanja/sjeanja, 2 elju i saglasnost da ive za jedno, 3 zajedniku volju da se brani zajednika batina. Oni ine zajednicu koja se naziva nacija. U skladu s tim, ukoliko kaemo da zajednica koju ine pripa dnici jedne kulture jeste nacija, onda samo navo dimo najkrau definiciju nacije.
Atatrkun, str. 48
nicija i mogunosti definisanja nacija? Moe li pojedine Ataturkove definicije povezati s odre enim istorijskim situacijama koje su mogle uticati na njegovo poimanje na ci je? Moe li ti sam/sama da ponudi neku definiciju?
go defi ? to misli, zato postoji toliko mno
93
IIIb. Samoodreenje
III-5. Biti Bugarin pjesma Bugarin sam, Ivana Vazova (1917) Bugarin sam i jak Bugarska me majka rodila Zbog tolikih ljepota i dobara Volim zaviaj svoj Bugarin sam i volim Nae planine tako zelene I to me Bugarinom zovu Najvea radost je meni Ja sam slobodan Bugarin U zemlji slobode ja ivim Sve to je bugarsko Ja slavim, gledam, uvam i cijenim Bugarin sam i sazrijevam U velikim danima u vremenu slavnom Ja sin sam zemlje tako divne Ja sin sam iz plemena hrabrih
vijenu civilizaciju i, povrh toga, uspjela da sauva svoj izvorni i karakteristini profil, a da pritom ne bude nedrue lju biva, i da u svom ponaanju ne ispoljava podozrenje prema vjerovanjima i ritualima religija koje je primila tokom pobjednikog hoda kroz vjekove.
Vasa, str. 22
Pako Vasa (18251892), istaknuti albanski pisac i dravnik XIX vijeka, roen u Skadru. Poslije mladalakih avantura (uestvovao je u revoluciji u Italiji 1848. godine), uao u dravnu slubu Osman skog carstva i na kraju postao namjesnik Libana. Bio je lojalan slubenik Carstva, ali je istovremeno osnovao nekoliko albanskih kulturnih drutava i na albanskom objavio mnotvo tekstova o albanskom jeziku, istoriji i politici. Nje gov politiki cilj nije bio stvaranje nezavisne Albanije, ve okupljanje svih koji na teritoriji Osmanskog carstva govore alban skim jezikom u jednu administrativnu jedinicu (vilajet) koja e imati izvjesni ste pen autonomije.
Vazov, str. 7
Sl. 11. Nacija u slikama slo ve na ka razglednica (poetak XX vijeka)
Ivan Vazov (18501921) bio je bugarski pisac, pjesnik i politiar, poznat kao patri jarh bugarske knjievnosti. Ro en je u Sopotu, u bugarskoj Dolini rua, emi grirao je u Rumuniju i Rusiju, i bio je uklju en u bugarski oslobodilaki pokret. Nje gova prva poema bila je Borba, tokom rata i z 18771878. objavio je knjigu Spasenje, a nakon formiranja bugarske drave podetio/podsjetio je na vrijeme osmanske vladavine u poznatom bugarskom romanu Pod jarmom. Tokom balkanskih ratova i Prvog svjetskog rata ob javio je vei broj nacionalistikih pjesama (vidi itanku 3. Balkanski ratovi, tekstove II-5 i V-17). Pjesma Bugarin sam ui se u svim bugarskim osnovnim kolama.
III-6. Biti Albanac miljenje Paka Vase (1879) Bili oni muslimani, pravoslavci ili katolici, Albanci su, uvjereni smo, isto kao i prije trideset vjekova, najstariji evropski narod, rasa koja je najmanje izmijeana s ostalim poznatim rasama; to je nevjerovatan i neobjanjiv fenomen, ali ta se rasa oduprla vremenu koje sve unitava i mijenja, uspjela je da sauva jezik, iako nije imala knjievnost ili raz
94
Sl. 12. Nacija u slikama rumunska razglednica (poetak XX vijeka)
je drutveni prevrat koji mijenja vrijednosti, ideje, pravila i zakone. Preobraanje iz jedne vjere u drugu ka rakterie Slovence od samog poetka. [...] Nijedno veliko preobraanje nije gurnulo Slovence unazad. Naprotiv, zahvaljujui njima mi smo opstali i napredovali. S druge strane, ivot pun preobraanja znai i stvaranje posebnog mentaliteta ili naciona l nog duha. Taj bismo mentalitet provizorno mogli nazvati duhom prila god lji vosti, kompromisa i potiskivanja, ali i racionalnosti i otvorenosti. Slove nci su u po li tici esto pravili samo male korake, neprijatna saveznitva i bili fleksibilni, zbog ega su povremeno trpje li otra moralna prebacivanja. Zbog takvog mentaliteta oni esto pate od oeaja/ osje aja rezignacije, koja ih nagoni i da napuste svoju zemlju, a imaju i visoku stopu samoubistava.
Stokes, str. 281
Romnia, str. 55
Ovo je jedna od niza razglednica koje prika zuju Rumune u tradicionalnoj nonji i pri svakodnevnim poslovima.
nacionalnog identiteta? Ako moe, objasni kako? III-7. Biti Turin miljenje dr Rize Nura (1932) Turska nacija je jedna od Bogu najmilijih nacija. Mudrost, heroizam, znanje i umjetnike sposobnosti njoj su date vie no ijednoj drugoj. I prije i poslije Hrista mi smo stvorili mnogo civilizacija na prostoru od Kineskog mora pa sve do Balkana, Egipta, Maroka. Stoga, zbog vrijednosti koju ima dragulj sposobnosti u turskoj krvi [...].
Nur, str. 523
? motiv s razglednice da doprinese jaanju
Uporedite ove dvije razglednice. Moe li
Dimitrije Rupel, slovenaki inte lek tualac i politiar. Roen 1946. godine, studirao knjievnost i sociologiju, bio vanredni profesor na Univerzitetu u Ljubljani. Tokom osamdesetih ureivao kri tiki usmjerene asopise Problemi i Nova revija, zalagao se za slovenaku nezavisnost i januara 1989. godine postao predednik/predsjednik Slovenakog demokratskog saveza. SDU je bio dio opozicione koalicije DEMOS koja je u aprilu 1990. godine pobijedila na prvim viestranakim izborima u Sloveniji. Poslije tih izbora on je postao jedan od vodeih slovenakih politiara i u dva navrata ministar spoljnih poslova.
zamjenice mi umetne odrednicu svog nacionalnog identiteta. Da li pronalazi neke zajednike elemente? Napravi spisak zajednikih elemenata i razlika. III-9. eanja/sjeanja Georga Jonesku-Giona (1889) rumunski seljaci se ne poisto vjeuju sa svojom nacijom Ko se ne ea/sjea da si jo prije nekoliko godina mogao da pita seljaka: ta si ti?, a da ti on, ekajui se po glavi, odgovori uz ponizni smijeak: Pa, gospodine, ta bi trebalo da budem? Ja sam, kao i svi hriani, hrianin koji stoji pred Bogom. A ako ga pita, govorei njegovim rjenikom: Pobo gu, roae, zato kae samo hri a nin? Hrianin!
95
? Pokuaj da u prethodna etiri teksta umjesto
III-8. Biti Slovenac Dimitrije Rupel o naravi Slovenaca (1987) U prolosti je, ini se, vjersko pre obra a nje bilo glavno orue osloboenja Slovenaca. Preobraanje znai promijeniti boga, svece, moral i kulturu. Ono
NACIONALNE IDEOLOGIJE
Pa i Bugarin je hri a nin... i Moskovljanin, i Grk... Ti si hri anin, ali si i jo neto, zar ne? Zar ne oea/ osjea da si po svojim precima Rumun, Rumun zelen kao hrast, sa snanim rukama koje e poraziti neprijatelje. Pa, gospodine, odgovorie ti seljak, ne razumijem se ja u te stvari, vi govorite kao iz neke knjige...
Ionescu-Gion, str. 1617
Georg Jonesku-Gion (18671904), dosta objavljivao kao novinar i istoriar. Studirao u Briselu i Parizu, i radio kao srednjokolski profesor francuskog jezika i istorije, da bi kasnije postao glavni inspektor za srednjokolsko obrazovanje. Ovo je odlomak iz govora na skupu odra nom u bukuretanskom Atenaumu.
U jednom zabaenom seocetu u blizini Ohrida, u kome nema ni uitelja ni svetenika i iji nijedan sta novnik ne umije da pie i ita, razgovarao sam s nekoliko djeaka da bih vidio ko li ko oni znaju o svojoj prolosti. Odveo sam ih na osamljeno i neobino zaobljeno brdo na ijem vrhu su ruevine utvrenja bu gar s kog cara, koji se nadvijaju nad jezerom i dolinom. Ko je ovo izgradio?, pitao sam ih. Odgovor je zvuao upeatljivo: Slobodni ljudi. A ko su oni bili?. Nai edovi/dje dovi. Da, ali da li su oni bili Srbi, Bugari, Grci ili Turci? Nijesu bili Turci, bili su hriani. I to je, izgleda, bilo sve to su oni znali.
Brailsford, str. 99100
Kako je ove/ovdje predstavljena razlika izmeu vjerskog i nacionalnog identiteta? to je Jonesku-Gionu vanije? Zato je krajem XIX vijeka nacionalni identitet postao vaniji od vjerskog? Moe li da uoi vezu izmeu toga i stvaranja nacionalne drave?
Henri Noel Breilsford (18731958), britanski novinar, proveo nekoliko godina na Balkanu kao dobrovoljac u helenofilskoj legiji, zatim kao dopisnik i upravnik britanske dobrotvorne misije u Makedoniji 1903. godine. S puno razu mije va nja za makedonsku stvar, objavio rezultate svog kulturoloko-istorijskog istraivanja na tom podruju 1905. godine.
III-10. Doivljaj H. N. Breilsforda (1905) u Makedoniji se ne poistovjeuju sa svojom nacijom eanje/sjeanje na prolost je potpuno iiljelo i seljanima je ostalo samo nejasno pre da nje kako su njihovi preci nekada davno ui vali u slobodi.
to je glavni izvor identifikacije iz vizure ovih djeaka? Zato pisac naglaava kako u selu nije bilo ni kole ni svetenika, a da su seljaci bili nepismeni? to misli, da li bi se odgovori djeaka razlikovali da su odrasli u drugaijim uslovima?
Sl. 13. Bosanskohercegovaki paviljon na Meunarodnoj izlobi u Parizu (1900)
Bennett, str. 30
96
Na svjetskoj izlobi svaka drava eli da istakne svoju posebnost.
vakom paviljonu 1900. godine? Anali ziraj pozadinu slike, arhitektonske elemente, odjeu, namjetaj, ponaanje i izgled ljudi. Prikupi poda tke o posljednjoj Svjetskoj izlobi i uesni cima iz tvoje zemlje. to je tvo ja zemlja odabrala da na njoj prikae?
? to je prikazano na ovom bosanskohercego
IIIc. Nacionalna znamenja

III-11. Riga od Fere prijedlog zastave i znamenja Grke (1797) Na zastavi i znamenjima Grke treba da bude Heraklova palica s tri krsta; zastava i znamenja su trobojne, crveno na vrhu, bijelo u sredini i crno dolje.23 Crveno predstavlja carsku purpurnu boju i samo odreenje grkog naroda; tu boju su koristili nai preci kada su kretali u boj kako se rane koje krvare ne bi viele/vidjele i demoralisale druge borce. Bijelo je simbol istote nae borbe protiv tiranije. Crno je smrt na koju smo spremni u borbi za slobodu i otadbinu. Svi grki vojnici nose ljemove. Svi grki vojnici imaju bajonete koje kao maeve nose zaenute/zadjenute za pojas, ili, ako je potre bno, i za vrijeme vojne parade, stavljene na puke. Odjea grkog vojnika je junaka odjea koja se sastoji od crnih kraih pantalona, bijele koulje i crvenih arapa ili doko ljenica. Svi Grci i Grkinje, kao i svi stanovnici ove republike, moraju na ljemovima i kapama imati oznaku poput ove gore prikazane, nacrtanu ili izvezenu na bijeloj tkanini ili utisnutu na bronzi: to je znak raspo znavanja meu slobodnim demokratama i jedna kom braom.
vv, str. 555556
tila samo nekoliko Riginih prijedloga. Pokuaj da iznese razloge za i protiv prihvatanja vrstih pravila odijevanja za sve stanovnike jedne drave. Uporedi zastavu koju je predloio Riga sa sadanjom grkom zastavom (sl. 17).
? Poslije sticanja nezavisnosti, Grka je prihva
23
Slian raspored boja je bio i na zastavi Francuske, mada je umjesto crne bila svijetloplava.
97
Sl. 14. Zastava grkog ostrva Psare tokom Rata za nezavisnost, na kojoj se vidi parola Sloboda ili smrt, krst i simboli tajnog drutva Filiki eterija
Simaies, str. 22
Sl. 15. Rumunska zastava bukuretanske gradske garde sa natpisom Snaga izvire iz jedinstva (1867)
Dvije enske figure predstavljaju dvije rumunske kneevine, Moldaviju i Vlaku, koje su se 1859. godine ujedinile u jednu dravu.
koji direktno aludiraju na naciju, na zastavi koja je napravljena za jednu lokalnu ustanovu?
? to je bio cilj upotrebe likovnih elemenata
98
Sl. 16. Zastava i grb Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca / Kraljevine Jugoslavije (od 1929)
Zastava i grb su kombinacija simbola tri vo de e nacije u prvoj Jugoslaviji.
? Koja je svrha ove slike?

Dimi
III-12. Znaaj albanske zastave, govor episkopa Fan Stilijan Nolija na pogrebu Faika Konice (1942) Dozvolite da kaem i nekoliko rijei o albanskoj zastavi. Kao to znate, nijedna zastava iz naeg suedstva/susjedstva nije starija od vijek i po, a neke nijesu stare ni itav vijek. Na a je zastava stara najmanje 500 godina, a moda ak i nekoliko vjekova vie. Ona je bila zastava era Kastriota Sken der be ga, albanskog nacionalnog heroja koji se 25 godina borio protiv Turaka i bio pos ljed nji hrianski borac koji je na Balkanu uspjeno prkosio najveim turskim sultanima. Poslije Skenderbegove smrti, Albaniju su napustile evropske sile i ona je bila osuena da jo etiri vijeka grca pod tekim turskim jarmom. Za to je vrijeme Skenderbegova zastava zaboravljena ni ko nije znao za njeno postojanje sve dok jedan mladi naunik nije u biblioteci naao Barlecijevu biografiju Skenderbega, i u njoj sliku te zastave. Taj naunik je bio Faik Konica i ta zastava sada prekriva njegov koveg crvena zastava sa crnim dvo glavim orlom upravo je ona koju je Ko nica ponovo otkrio.
Konitza 2000, str. 174
Ovaj govor je odran u Sjedinjenim Dra vama, za vrijeme Drugog svjetskog rata, dok je Albanija bila pod italijanskom okupacijom. Fan Noli (18821965) bio je pravoslavni episkop i est mjeseci tokom 1924. albanski premijer i regent. Zbog protivljenja Ahmedu Zoguu morao je da ode u izbjeglitvo, nastanio se u Sjedinjenim Dra vama e/gdje je bio kljuna osoba za odr a vanje komunikacije izmeu Albanije i Ame rike. Objavio je nekoliko knjievnih i istorijskih radova, kao i rasprava posve e nih vjerskim pitanjima. Sa 63 godine (1945) stekao je titulu doktora na Univerzitetu u Bostonu e/gdje je odbranio disertaciju o Skenderbegu. Iako su se njegovi odnosi sa Faikom Konicom (vidi II-37) pogorali kada je Konica postao albanski ambasador u Vaingtonu dok je Zogu bio na vlasti, Noli i Zogu su intenzivno saraivali poslije okupacije Albanije 1939. godine.
znaenje zastave tvoje zemlje? Da li svoju zastavu povezuje s nekim posebnim dogaajem ili neim drugim znaajnim?
? Analiziraj tekstove III-11 i III-12. Zna li
99
Sl. 17. Dananje zastave zemalja jugoistone Evrope lanica UN
Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Kipar, Grka, Biva Jugo slo ven ska Republika Makedonija, Rumunija, Slovenija, Srbija, Turska, Crna Gora
Uporedi boje i njihov raspored. Uporedi ove zastave sa zastavama ostalih evropskih zemalja.
? Pokuaj da shvati znaenje ovih zastava.
III-13. Himne A. Grka himna (1823) Znam za sve vas stare, Boanski vaskrsle, U svjetlu vam oi zare Dok se maevi kale. Iz grobova naeg roda Duh e va da sine pravo Kad kliknemo vama zdravo! ivjela, ivjela sloboda! Dugo ste bili Meu svijetom to ali ekajui glas Koji e vas pozvati
100
Ah, sporo stie taj dan Jer nikog ne bjee Da se u sjenci tirana Na tako neto usudi A sad, sinovi, izdrite I uzbueni dah zadrite U boj krenite Trae slobodu il smrt Iz predakih grobova Ustae duhovi Jer mi ih zovemo: ivjela, ivjela sloboda!
Kapsomenos, str. 9394
Stihove grke Himne slobodi napisao je Dionisije Solomos, jedan od najveih grkih pjesnika (17981857). Tu pjes mu od 158 stihova napisao je 1823. godine, to kom gr kog rata za nezavisnost, a muziku je komponovao Nikolaos Man tacaros. Prve dvije strofe proglaene su 1864. godine za nacionalnu himnu Grke, umjesto prevoda himne Bavarske, koji je do tada bio u upotrebi.
C. Albanska himna (1912) Pod zastavom kao jedan S jednom eljom i jednim ciljem, Zakletvu poloismo U borbu za spas. Samo roeni izdajnik Borbe se strai Dok hrabar mueniki Pada i za domovinu strada. Puke u rukama vrsto drimo I domovinu nikome ne damo. A ni svojih prava dati neemo I svakog neprijatelja ieraemo/istjeraemo. Sam Gospod ree Narodi e nestajati Ali Albanija e ivjeti Jer mi borimo se za nju, samo za nju.
B. Hrvatska himna (1835) Lijepa naa domovino, Oj junaka zemljo mila, Stare slave djedovino, da bi vazda sretna bila! Mila kano si nam slavna, Mila si nam ti jedina. Mila kuda si nam ravna, Mila kuda si planina! Teci Dravo, Savo teci, Nit ti Dunav silu gubi, Sinje more svijetu reci, Da svoj narod Hrvat ljubi. Dok mu njive sunce grije, Dok mu hrae bura vije, Dok mu mrtve grobak krije, Dok mu ivo srce bije!
Za Hrvatsku, str. 5
www.albanian.com/information/history/index.html
Stihove je napisao Aleks Stavre Drenova alijas Asdreni (18721947). Drenova je dio ivota proveo u Rumuniji i umro je u Bukuretu. Izvorni naslov pjesme je Betimi mi flamur (Zakletva zastavi), a prvi put je objavljena 1912. godine u Liri e Shljiperise (Sloboda za Albaniju), albanskim novi nama koje su se izdavale u Sofiji. Prve dvije strofe, sa muzikom iprijana Porum bes kua (18531883) proglaene su za albansku himnu 1912. godine.
Stihove hrvatske himne napisao je Antun Mihanovi (17961861) i objavio u knjievnom asopisu Danica 1835. go di ne. Mi hanovi je roen u Zagrebu, bio je oficir u vojsci habsburgovaca i kasnije diplomata. Muziku za stihove, etrdesetih godina XIX vijeka, napisao je Josip Runjanin (18211878), tako e habsburki oficir. Hrva ti su tu pjesmu po etkom XX vijeka po e li da do iv lja vaju kao svoju himnu. U komunistikoj federativnoj Jugoslaviji priznata je kao himna tadanje republike Hrvatske i u zvaninim pri likama je izvoena tek poslije jugoslovenske himne (Hej, Sloveni). Po Ustavu iz 1990, Hrvatska domovina, optepoznata kao Lijepa naa (domovino), jeste nacionalna himna Republike Hrvatske. U prvoj verziji pjesme ne pominje se sinje more te dvije rijei su do da te devedesetih godina prolog vijeka.
? to zna o himni svoje zemlje?
101
Sl. 18. Istorijat dravnog grba Bugarske od 1741. godine do danas
Sl. 19. Srpski grb prema nacrtu Pavla Ritera Vitezovia (1701)
Davidov, str. 21
Sl. 20. Grb Kraljevine Srbije (osamdesete godine XIX vijeka)
Ljui, 2001
ntama grba? to je predstavljeno na grbu tvoje zemlje? Odredi simboliki znaaj elemenata koji ine grb.
102
? Koji su elementi zajedniki na svim ovim varija
Na ovom grbu su kombinovani carski (viza ntijski) dvoglavi orao i tit sa etiri S. Nacrt tita je uradio isto ri ar i politiar Stojan Nova kovi.
? Uporedi ove dvije slike. Analiziraj slinosti i

razlike. to misli o njima?
Sl. 21. Grb kraljevine Crne Gore, 1905.
III-14. Pokuaj da se u Grkoj uvede narodna nonja (1843) U interesu privrede i nacionalnog ponosa, a da bi se izbjegli strani luksuz i iskva re nost [to je Grku i dovelo u si tu ac iju u ko joj se danas nalazi] valjalo bi [...] uvesti narodnu nonju: jeftinu, prikladnu, elegantnu, saivenu od materijala koji se naj e e upotrebljavaju i da ih mogu saiti lokalni krojai [...] koja e odra avati na u nacionalnost, sve nas povezati u nacionalno jedinstvo i pomoi u stvaranju nacije. Grci, koji su nacija za sebe, istovremeno i dio Evrope i dio Azi je, slavljeni zbog svo jih velikih predaka, svakako moraju imati nacionalnu nonju, nacionalno obrazovanje, nacionalnu kuhinju [...].
Politis, str. 124
trebalo da izrazi? Da li grb treba smatrati elementom nacionalnog identiteta, ili pak identiteta drave? Sl. 22. Monarhija i drava rumunska razglednica sa likom kralja Karola I (18661914)
? Zato je dravi potreban grb i to bi grb
ljude kako je ne ophodno imati narodnu nonju. Da li se slae s njegovim tvrdnjama? Da li u tvojoj zemlji postoji narodna nonja? Sl. 23. Srpska seljanka u tradicionalnoj nonji (1865)
? Pokuaj da razumije zato pisac eli da uvjeri
kralja? Kako je vladar na njoj prikazan? Kakva oeanja/osjeanja i stavove treba da nam prenese ta razglednica?
? Zato je napravljena razglednica sa likom
Todi, str. 132
103
Tabela 3: Dravni praznici u sadanjim dravama jugoistone Evrope Zemlja Albanija BRJ Makedonija Bosna i Hercegovina Bugarska Grka Kipar Rumunija Srbija Crna Gora Slovenija Hrvatska Turska Datum 28. novembar 8. septembar 1. mart 3. mart 25. mart 1. oktobar 1. decembar 15. februar 13. jul 25. jun 8. oktobar 29. oktobar Dogaaj Dan nezavisnosti (1912) Dan nezavisnosti (1991) Dan nezavisnosti (1992) Dan osloboenja (1878) Dan nezavisnosti (1821) Dan nezavisnosti (1960) Dan ujedinjenja (1918) Dan dravnosti (1804) Dan dravnosti (1878) Dan dravnosti (1991) Dan nezavisnosti (1991) Dan republike (1923)
www.seeeurope.net; http://eh.wikipedia.org
Dravni praznici slue za obilje a vanje klju nih dogaaja u stvaranju nacionalne drave. Tokom istorije jedne drave, a s obzirom na promije njene politike okolnosti, mogu se promijeniti i praz ni ci, ali ima i drava, kao to je recimo Albanija, koje kroz itavu svoju istoriju sla ve iste praznike. Dobar primjer drave koja je mijenjala svoje praznike jeste Rumunija, koja je u drugoj polovini XIX vijeka i prvoj po lo vini XX vijeka kao svoje najvanije dra v ne praznike obiljeavala 24. januar, dan uje dinjenja Vlake i Moldavije 1859. godine, i 10. maj, koji je imao trostruku simboliku: tog dana je krunisan Karol I od Hoen colerna za kneza Rumunije (1866), za tim, proglaena je nezavisnost (1877) i kra ljevina (1881). Za nacionalne praznike proglaeni su i roendani kralja i kraljice. Za vrijeme komunistikog reima glavni na ci onalni praznik je bio 23. avgust (1944), kada je Rumunija prekinula saveznitvo sa Silama Osovine i prikljuila se Saveznicima, a ostali praznici su bili od me u narodnog znaaja: Prvi maj i Sedmi novembar. Poslije pada komunistikog reima za dravni praz nik je izabran 1. novembar (1918), jer je tog dana, ujedinjavanjem Transilvanije sa Kraljevinom Rumunijom, nastala Velika Rumunija.
jugoistone Evrope? Koji se jo istorijski datumi obiljeavaju u tvojoj zemlji? Organizujte istraivanje: Saznaj neto vie o dravnim praznicima u svojoj zemlji i o tome kako ljudi razumiju i pamte te datume. To moe bi ti zanimljivo. Razgovaraj o tome sa la novima porodice ili poznanicima koje odabere da ti pomognu u istraivanju. Pitaj ih ta znaju o znaaju dravnih praznika, da li su nekada ranije slavi li neto drugo, kako su se dravni praznici obiljeavali dok su oni bili mladi i kako su provodili vrijeme tokom praznika. Pokuaj i da sazna koliko su bili vani vjerski i tradicionalni praznici u zajednici u kojoj ivi.
? Koji se dogaaji obiljeavaju u zemljama
104
IIId. Nacionalna mitologija

Sl. 24. Slikovno predstavljanje nacije A. Slobodna Bugarska litografija Georgi Danova (1879)
Kako je Bugarska ove/ovdje predstavljena? Mogu li se i u tvojoj zemlji nai sline slike? 105
B. Francuske razglednice na kojima su predstavljene Srbija i Crna Gora
? Analiziraj na koji su nain predstavljene ove zemlje i njihova nacionalna obiljeja. Obrati panju na to to su predstavljene enskim likovima.
III-15. Istorijski korijeni makedonske nacije ori Pulevski, Za Makedonce (1879) Za Makedonce Naa otadbina, Makedoncima draga Bila je kraljevina kralja Filipa I drevno carstvo Aleksandra cara. Na makedonski car, u cijelom svijetu poznat Kao Aleksandar Veliki Ostavio je svoje balkansko carstvo Svim slovenskim branima. [...]
106
Moramo voljeti otadbinu, I initi sve da je dobijemo, Jer to je nae staro makedonsko carstvo. Hajdemo svi zajedno Uinimo sve da sebe spasemo [...] I nau pravoslavnu makedonsku brau. Budimo kao jedan i borimo se hrabro Kao nai preci uz cara Aleksandra. Neka nae pjesme uvaju uspomenu na nas. Neka istorija oivi, A mi emo ostvariti ono to nam je ostavila u amanet. Lijepe su uspomene na nae stare makedonske pretke, Svojim djelima mi moramo posvetiti njihove kosti, I pretvoriti ih u zlatne vijence. Neka se zavijori stari makedonski barjak Sa svetim orem na jednoj
I svetim Dimitrijem na drugoj strani. Pa emo se boriti ispod tih svetih znaka [...]
Pulevski, str. 5758
B. Pogibija Vase arapia24 prilikom osvajanja beogradske tvrave 1806, slika Anastasa Jovanovia (18171899)
ori Pulevski (18381895), objavio neko liko komparativnih rjenika, gra matika make donskog jezika i prijedloga pravopisa, kratkih isto rija, genealogija i zbirki narodnih pjesama. Bio je tipini romantiar, elio je da pomogne stvaranju makedonske nacije povezujui zlatno doba drevne Makedonije s dananjim Make don ci ma koji govore slovenskim jezikom. Iako nije bio pjesnik, objavio je Makedonsku pjesmaricu u Sofiji 1879. godine.
to je pjesnik htio da nam saopti? Zato je odluio da pie u stihovima? Sl. 25. Heroji istorije kao savremeni uzori A. Leonida, kralj u drevnoj Sparti, poruuje Persijancima da se nee predati: Moln Labe (Doite i sami uzmite), slika iz grkog udbenika (1901)
? to misli o ciljevima i poruci ove pjesme?
Narodni muzej, Beograd
osjeanja i stavove treba da nam prenese ova slika?
? Kakva je uloga ove slike? Kakva oeanja/
III-16 . eanje/sjeanje dr Rize Nura o uticaju narodnih pria o junacima itao sam ih sa zadovoljstvom i uzbu e njem. to sam vie itao, to sam vie e lio da i sam budem heroj. Sada mi je tek jas no da su te knjige govorile o drevnim he rojstvima Turaka. teta to to danas vie nema nikakvu vrijednost. Potrebno je ponovo pisati o tome i predstaviti na mo derniji nain. [...] Koliko su vane te knji ge? Potpuno sam uvjeren da 90 odsto obrazovanja koje su Turci sticali u toku etinjstva/djetinjstva, i koje ih je podstaklo da i sa mi postanu heroji i osvoje toliko mno go, dolazi upravo iz takvih knjiga. One pripovijedaju o herojstvima Turaka od kada su primili islam. Treba to malo prila go di ti i ponovo napisati jer moe da bude vrlo korisno za nacionalno obrazovanje.
Nur, str. 9091
Koulouri, str. 72.
u odnosu na druge figure sa slike? Koje on mjesto zauzima u prostoru slike? Zato?
24
? propratni tekst? Kako je Leonida predstavljen
Koje vrijednosti i stavove prenose ova slika i
knjievna djela koja su oblikovala ideju tvog nacionalnog identiteta?
? nacionalnog identiteta? Da li si itao
to misli o ulozi knjievnosti u jaanju
Vasa arapi je jedan od voa Prvog srpskog ustanka (18041813).
107
Sl. 26. Simboliko predstavljanje politikih dogaaja A. Crnogorski ustanak slika ure Jakia (18321878)
B. Ujedinjena Bugarska slika Nikolaja Pavlovia (1885)
Slika predstavlja trenutak ujedinjenja Buga rske i Rumelije 1885. godine. Bugarska se maji nski odnosi prema novoj zemlji. U pozadini, osoba koja pla e treba da sugerie kako su i druge zemlje eljele da se prikljue Bugarskoj, ali nijesu mogle.
Narodni muzej, Beograd
uenika.
? Uporedi svoja pitanja s pitanjima drugih
Postavi dva pitanja u vezi s ovom slikom.
da kae? Koje su slinosti, a koje razlike izme u ove slike i Slobodne Bugarske? Kakva je uloga slika sa tematikom iz istorije?
? Opii sliku. Pogledaj odjeu. to moe o tome
108
III-17. Rumunski zakon o ouvanju uspomene na narodnu heroinu Ekaterinu Teodoroiju (1921) Zakon o spomeniku, rodnoj kui i enskom institutu Ekatarina Teodoroiju lan 1 Za ouvanje uspomene na svetu djevicu heroinu Ekaterinu Teodoroiju, koja je hrabro poginula za svoju otadbinu, u gradu Targu-Jiuu bie podignut spomenik kao dio komemorativnog centra u slavu pobjede na Jiuu, na kojem e biti upisana imena svih oficira koji su pali u pobje do nosnoj bici u dolini rijeke Jiu, a na prvom mjestu e biti ime Djevice potporunika. Izgradnja, odravanje i nadzor nad spomenikom u nadlenosti je Drutva za gro bo ve heroja palih u ratu, a pod nadle no u Ministarstva rata. Ministarstvo e putem javnog konkursa odabrati odgovarajui projekat za izgradnju spomenika. lan 2 Posmrtni ostaci Djevice e biti prenijeti iz Muncelula i sahranjeni u pod noju spomenika. Pomen e se odravati sva ke godine na dan kada je donesen speci jalni zakon o uvanju uspomene na heroje. Osim toga, bogosluenje za upokojene i litija bie odravani u Vadeni (Gorj), rodnom mjestu heroine, na dan pobjede kod rijeke Jiu, i sve kole u zemlji e tada upri liiti predavanja na tu temu. lan 3 Kua u selu Vadeni, oblast Gorj, u kojoj je Djevica roena, bie obnovljena i trajno sauvana, kao i dvorite, i oboje e biti proglaeni za mjesto od istorijskog znaaja. [...] Jedna kua bie sagraena za porodicu heroine, u istom mjestu, koja e na poklon dobiti est ari zemlje, stoku i orue neophodno za odravanje skromnog seoskog domainstva. Odredbe ovog zakona ne iskljuuju porodinu penziju koja se daje kao pomo po ro di ci preminulog brata heroine. [...] lan 6 Pod nadzorom Predednitva/predsje dnitva Vijea, Vijee ministara e ministarstvima raspodijeliti novac prikupljen za spo me nik, kuu i kolu.
Monitorul..., str. 3112
Ekaterina Teodoroiju (pravo ime Toderoiju, 18941917), erka seljaka, radila kao medi cinska sestra 1916. godine. Njemci su je zarobili u bici kod Podul Jiua, ali je pobjegla i nastavila da se bori u Valea Jiui. Kada ju je granata ranila u obje noge, od kralja Ferdinanda I (19141927) dobila je orden Virtutea militara (Vojnika vrlina) i in potporunika. Ponovo je radila u bolnici u Jaiju, da bi se poslije opet vratila u borbenu jedinicu i vodila bataljon u borbi kod Maraetija e/gdje je u noi izmeu 22. i 23. avgusta 1917. godine i poginula.
Kakav je ona simbol? Kakva se oeanja/osjeanja prenose kroz eanje/sjeanje na nju, i kome se ona prenose? to misli, da li je velianje heroja usmjereno na eanje/sjeanje samo radi njih samih, ili je glavni cilj u sferi obrazovanja, ili ak politike? Nabroj tri linosti koje su najistaknutiji nacio nalni simboli u tvojoj zemlji. Koliko je od njih mukaraca, a koliko ena i ece/djece? Po kojim djelima su oni postali slavni? Sl. 27. Rumunski plakat povodom 70 godina od osnivanja moderne drave (1929)
? podigne spomenik Ekaterini Teodoroiju?
to misli, zato se smatralo va nim da se
109
Na plakatu je prikazana mapa Velike Rumunije, a po njoj su ratrkane sli ke istaknutih istori jskih linosti i politikih voa. U centru je slika mladog kra lja Mihaila I. Druge linosti su vezane ili za ideju rumunskog ujedinjenja (Mihail Hrabri, vlaki knez 15931601, koji je na kratko vrijeme ujedinio Vlaku, Moldaviju i Transilvaniju; Aleksandar Joan Kuza, iza bran za kneza Moldavije i Vlake 1859; Mihail Kogalnieanu, premijer za vrijeme vla davine Kuze), ili pak ideju monarhije (kraljevi Karol I i Ferdinand I). Sa strane se vide likovi rimskog cara Trajana i daa nskog kralja Deebala, simbola plemenitog porijekla Rumuna. Datum odtampan na vrhu plakata, 10. maj, u to vrijeme je bio nacionalni praznik u Rumuniji zato to je na taj dan Karol I proglaen za kneza Rumunije (1866), a zatim, na taj dan je proglaena nezavisnost Rumunije (1877) i proglaeno Rumunsko Kraljevstvo (1881).
Poslije uspjene karijere Draen Petrovi je tragino izgubio i vot u automobilskoj nesrei 1993. godine. Bio je vjerovatno jedini Hrvat koji je jednoglasno prihvaen kao nacionalni heroj modernog doba.
nacionalnim herojima? Kakvu vrstu heroizma oni predstavljaju? Kakav je odnos tog heroizma i heroizma u ratu i pokretu otpora? Zato je lik Draena Petrovia na potanskoj marki?
? Zato se sportske zvijezde ponekad smatraju
III-18. Savremeni istoriar o istoriji albanskog grba (2000) Nacionalni grb: dvoglavi crni orao ra irenih krila na crvenom titu. Na prav ljen je na osnovu heraldi kog simbola na cionalnog heroja era Kastriota Skenderbega (14051468). Prvi put se kao heraldiki simbol pojavio na Skender be go vom peatu. Na peatu je dvoglavi orao ra i renih krila i esto kraka zvijezda. Otisak peata je pronaen na dokumentima iz 1459. godine, kada su papa Pikolomini II i Kongres iz Mantove priznali simbole Skenderbega.
Gjin Varfri, str. 19
Zna li za neke sline vrste propagandnih plakata? Uporedi ovaj plakat sa sl. 16. Kakva je svrha takvih materijala? Sl. 28. Hrvatska potanska marka sa likom slavnog koarkaa Draena Petrovia (1994)
? Zna li za neke sline plakate u tvojoj zemlji?
nacionalne drave star i slavan? Zato je to danas znaajno? to ti misli o ulozi nacionalnih simbola?
? Zato istoriar tvrdi da je grb njegove
110
ETVRTO POGLAVLJE Sukob nacionalistikih ideologija

Stara metafora predstavlja Balkan kao evropsko bure baruta i sugerie nam da taj region ini skupina sitnih i gramzivih drava. Ta je predstava nastala krajem XIX i poetkom XX vijeka, a njenu primjerenost su dokazali balkanski ratovi i atentat u Sarajevu 1914. godine. Naravno, ona je u velikoj mjeri pogrena. Prvi svjetski rat jeste poeo sukobom Austrougarske i Srbije, ali nijesu ljudi s ovog podruja odgovorni za to to se taj sukob pretvorio u masakr globalnih razmjera. Osim toga, zloini poinjeni u jugoistonoj Evropi nalaze se veoma nisko na ljestvici uasa u XX vijeku. Ipak, to ne znai da pojedini oblici nacionalizma u jugoistonoj Evropi nijesu odgovorni za to to su doveli do besmislenih sukoba i stravinih zloina. U ovom nastavnom materijalu ne elimo da pruimo ilustraciju uasa koji su proizali iz nacionalnih sukoba u jugoistonoj Evropi. Mi smo, zapravo, pokuali da to izbjegnemo i panju smo usmjerili na argumente i ideologije koji na prvi pogled mogu djelovati legitimno, ali koji su ipak naveli ljude na nasilno postupanje. Vjerujemo da e kritiki pristup ovim istorijskim svjedoanstvima pomoi mladim ljudima da postanu zreli i odgovorni graani. U ovom poglavlju na cilj je bio da pokaemo da nacionalni sukobi ne traju vjeno. U stva ri, istorijsko iskustvo jugoistone Evrope, pa i drugih evropskih regiona, jasno pokazuje da svaki sukob prije ili kasnije mora i da se zavri, da e mrnju zamijeniti neki pozitivniji stav, da je bolji i sigurniji svijet zaista mogu, i da on upravo nastaje. Stva ra nje Evropske unije i odnosi izmeu Francuske i Njemake tokom posljednjih pet decenija pred stavljaju ohrabrujue primjere. Takav razvoj dogaaja, meutim, ne ukazuje na to da e nacionalna drava postati nevana ili da e je nestati. Uprkos oekivanjima da e nacionalna drava postepeno odumrijeti, sada je oigledno da e ona due vrijeme biti glavni inilac i evropske i svjetske politike. Za dana nje generacije i dalje je vano poistovjeivanje s vlastitom nacijom, a promjene kroz koje prolaze nacionalne drave i te kako utiu na na ivot. Zato moramo voditi rauna o tome da nae nacionalne drave budu dobar okvir za izgradnju zajednike budunosti.
IVa. Ideologije koje su doprinijele izazivanju sukoba

IV-1. Nacionalne predrasude prema Njemcima u Hrvatskoj (1866) Nikad ne bih volio plavu Njemicu. Jed nom, zlom sudbinom, sreo sam jednog takvog njemakog anela vjenog mira. Potvrdili smo uzajamnu ljubav, i onda je ta njemaka dje vojka poela da mi svira Les cloches du monastere a ja poeh da zijevam. A onda mi je itala Matesonovu Bergruin. A ja zaspah. I ta plavuanka je uzdisala po pola sata dnevno, i tako sedam dana a osmog dana je vie nije bilo. Ja volim hrvat ske avolice sa kojima se ovjek mo ra boriti vie no s njemakim Lujzama koje su mlake kao kakve slabo spravljene limunade.
enoa, str. 164
u pravu? Zna li za jo neke ovakve predra sude? O kome se pria najvie viceva u tvom okruenju? to misli, kakvu ulogu igraju ste reo ti pi i predrasude? Imaju li oni neku stvarnu osnovu? IV-2. Zato je dr Riza Nur odbio da se oeni strankinjom (1910)
? to pisac misli o mladim Njemicama? Da li je
Bili smo skuptinski poslanici. U to vrije me sam dobijao mnogo branih ponuda. Jed na od evo jaka/djevojaka je bila vrlo bogata i lijepa. Veoma je bila zainteresovana i mnogo se trudila oko mene. Srce mi se polako okre ta lo njoj. Bila je Albanka.
111
SuKOb NACIONALISTIKIh IdEOLOGIjA
Samo zbog toga se nijesam njome oenio. Go vo rio sam: Mora da bude Turkinja. Do sada u naoj porodici nije bilo tue krvi.
Nur, str. 318
Te rijeke su Dunav na jugu, Dnjestar kao istona granica, i velika pritoka Dunava, rijeka Tisa, kao zapadna. Na gotovo itavom tom podruju Rumuni ive u homogenim zajednicama, smatrajui svojima i neke krajeve s one strane granice.
Xenopol, I. str. 43
? Kako objanjava stav pisca ovog teksta? to misli o njegovoj odluci?

IV-3 Neki pogledi na grku megale idea (ideja velike Grke) razgovor profesora Nikolaosa Saripolosa i kralja ora I (1877) [...] Pod vlau Vae krune, Visoanstvo, jeste drava s prijestonicom u Carigradu, koja vlada Kritom, Tesalijom i Epirom, Trakijom, Makedonijom, Crnim morem sve do predjela blizu Trapezunta, Male Azije i egejskih ostrva, ne iskljuujui i moju zemlju, Kipar... Previe ste rairili granice Grke, prekide me kralj.
Politis, str. 63
Aleksandru D. Ksenopol (18471920), jedan od najistaknutijih rumunskih naunika i humanista krajem XIX vijeka. Obja vio mnotvo tekstova na razliite teme, ali postao poznat i priznat, i u Rumuniji i u itavoj Evropi, po radovima na temu rumunske istorije i teorije istorije. Ksenopol je sastavio prvi vietomni pregled istorije Rumunije.
identitet i rumunski nacionalni prostor? to misli, da li predstavljanje nacionalnog prostora mo e imati ideoloke i politike ciljeve? Zna li za sluajeve da je vie nacija polagalo pravo na istu teritoriju? Navedi neki primjer. IV-5. Nacionalne podjele u turskom parlamentu (19081914) Napadajui nas, unionisti (mladoturci) tvrdili su da smo se ujedinili sa neturcima i stranim elementima koji su izdajnici otadbine. To je bila la i neto to nema ni kakve veze sa stvarnou. Tano je da je u naim opozicionim redovima bilo Turaka, Arapa, Albanaca, Grka i Jermena, ali njih je bilo i meu unionistima. U stvari, veina njih su bili unionisti [...] Unioniste je bilo mogue istisnuti na legalan nain, uz pomo dobre organizacije. U to vrijeme Arapi su namjeravali da osnuju sopstvenu stranku. Valjalo ih je najprije nekako uvui u nau Vavilonsku kulu, pa ih tek onda savladati. To to mi imamo pravu Vavilonsku kulu nije neto loe pa i unionisti su isti takvi. U stvari, itava zemlja je takva i ta se tu moe? Na ravno da e i parlament biti takav. Arapi gaje veoma opasne nacionalistike ideje. Ukoliko neko napravi presedan na tom planu, posljedice mogu biti veoma ozbilj ne. Kao u austrijskoj skuptini. Takve ide je podravaju i Grci, ako ne otvoreno, onda barem u potaji. [...] Ja sam spreman da umrem za Tursku, ali to krijem kao tajnu. O tome ni kom
? Kako je u ovom tekstu predstavljen rumunski
Nikolaos Saripolos (18171887), strunjak za pravo, profesor univerziteta u Atini, u Memoarima opisuje razgovor s kraljem orem I (18631913), voen 1877. godine, kada je objasnio na koje sve te ri torije, po njegovom miljenju, Grka polae pravo.
? to misli, zato je kralj prekinuo sagovornika?

to je pisac elio da objasni kralju? IV-4 Istoriar Aleksandru D. Ksenopol o rumunskom nacionalnom prostoru (1888) U poreenju s drugim romanskim nacijama koje ine zapadnu Evropu zasebnim kontinentom, najvea nepovoljnost geografskog poloaja nas istonih Latina jeste to to smo izgubljeno ostrvo u okeanu tuinskih naroda. Sudbina je htjela da rumunski narod ivi everno/ sjeverno od Dunava i on je sada na velikoj teritoriji od 300.000 kvadratnih kilometara, teritoriji nita manjoj od italijanskog kopna, a veoj od polovine Francuske, zatvorenoj trouglom od tri velike rijeke.
112
ne govorim. Ukoliko bismo to ra di li [govorili o turskom nacionalizmu] otvo reno, onda bi i drugi imali do bar raz log da javno govore takve stvari. A to onda znai podjelu u zemlji i njeno nestajanje. Otadbina (vatan) prostire se od Skadra do Basre i Jemena. Sastavljena je od 72 i po dijela. Ta situacija je najslabija strana Tur s ke i izvor velike opasnosti. Zato ja drhtim na pomisao o stvaranju nacionalnih partija. U to vrijeme je Husein Cahid, uprkos tome to je Albanac, pisao o dominantnoj naciji koja je protiv Grka u Taninu. Istina, nije imenom pomenuo Turke, ali kada postoji ustavno ureenje, onda nije dozvoljeno koristiti izraz dominantna nacija. Bio sam razgnjevljen suludim stavom tog ovjeka i rekao sam: On to ini ili namjerno ili zato to mu je ambicija pre ko oiju nabacila gusti crni veo ne znanja. On nije kadar da vidi koliku tetu nanosi dravi. Nije bilo ispravno govoriti o dominantnoj naciji poto zemlju ini mnogo razliitih nacija (mileta). U suprotnom, ne bi moglo biti ustavnog ure enja. Drugaije bi bilo da Turska tim pod rujima vlada kao kolonijama koje imaju svoje zasebne zakone. Ali, onda ne bi bilo poslanika odatle. Kako bilo, Turska nema takvu mo. [...] Grci su se zaista razjarili. Bili su protiv te dominantne na ci je. Te su zakonske odredbe bile kao iskre u buretu baruta. Volio bih da je rekao Turci, a ne dominantna nacija. Ali on to nije rekao, nije mogao to da ka e. [...] Ipak, pokuao sam da okupim opo zi cione grupacije. Razgovarao sam s uglednim poslanicima. Arapi nijesu eljeli da se pri drue zajednikoj stranci. Abdalhamid Zoravi je bio njihov voa. On je bio u dobrim odnosima sa ukri Asalijem, pred stavnikom Damaska. [...] Priprijetio sam Arapima: Ako napravite tu arapsku partiju, mi emo napraviti tursku partiju i ujediniemo se sa unioni stima. A vieete/vi dje e te onda ko e izvui deblji kraj. Uplaili su se i prihvatili moj plan. Narodna stranka nije htjela da se pridrui zato to je imala podrku Gumulinelija. Uinio sam sve to sam mogao i na kraju sam i njih pridobio.
Nur, str. 328332
IV-6. Proglasi antikolonijalne borbe kiparskih Grka (1955) A. Uz Boju pomo, s vjerom u nau asnu borbu i uz podrku svih Grka i pomo Kiprana, krenuli smo u bitku za oslo ba a nje Kipra od britanskog jarma, uzimajui za svoj ratni pokli isti onaj koji su nam nai preci ostavili u amanet kao svetinju: POBJEDA ILI SMRT. Brao Kiprani, Iz dubina prolosti gledaju nas svi oni koji su proslavili grku istoriju time to su sauvali njenu slobodu: ratnici Maratona i Salamine; trista Leonidinih Lake de mo nja na i boraca u junakom albanskom ratu. Gledaju nas borci iz 1821, isti oni koji su nam pokazali da se tuinskog jarma mo e mo osloboditi samo ako stvorimo nacionalnu dravu. [...] Svi Grci nas gledaju i slijede, zabrinuti, ali i ispunjeni nacionalnim ponosom. Odgovorimo im djelima i pokaimo da smo ih dostojni. Vrijeme je da svijet vidi kako je meunarodna diplomatija nepravina i kukavika na rijeima, dok je duh Kiprana krepak. Ako nai ugnjetai odbiju da nam vrate slobodu, mi smo spremni da je osvojimo vlastitim rukama i vlastitom krvlju. Pokaimo svijetu jo jednom da dananji Grci nee dozvoliti da im neko stavi ja ram. Naa borba bie teka, nai ugnjeta i su moni i mnogo ih je. Ali, mi imamo duh. Na naoj strani je i pravo. Zato emo pobijediti. Svjetske diplomate, Gledajte ta mi inimo. Sramno je da u XX vijeku ljudi moraju da prolivaju krv za slobodu, taj boanski dar za koji se mi borimo na vaoj strani i za koji ste se vi, barem kako sami tvrdite, borili kada ste se suprotstavili nacizmu i faizmu. Grci, e/gdje god da ste, ujte na poziv: Naprijed! Svi zajedno za slobodu Kipra. [...] Voa Digenis
Grivas-Dighenis, str. 34
o kojima se govori u ovom odlomku? to misli, zbog kojih je ideolokih promjena i politikih stavova bio zabrinut pisac ovih redova?
? Kako mi danas moemo razumjeti probleme
113
SUKOB NACIONALIsTIKIH IDEOLOGIJA
Pukovnik, a kasnije general Georgije Grivas (18981974), izdao je dva proglasa. On se poslije slube u grkoj vojsci vra tio na Kipar da predvodi EOKA i za pone gerilsku borbu protiv Britanaca s krajnjim ciljem osloboenja Kipra od kolonijalne vlasti i ujedinjenja sa Grkom. Za ishod ove borbe vidi I-42.
B. 1. april Ustajte eco/djeco Grke i oslobodite zemlju Carstvo od 500 miliona podanika napada aicu ljudi ije je jedino oruje njihova dua, a jedini oslonac njihova vjera, no ovi monom Golijatu, koji raspolae materijalnom silom, uzvraaju snanim udarcima. Ova borba za pravdu raa moralnu snagu i budi najplemenitije ideale, upravljene protiv nepravde i nasilja. [...]
Ostvarili smo moralnu pobjedu. Carstvo je uzdrmano i ponieno. Kipar, za koji niko nije znao, pa ni diplomate, danas je u centru meunarodnih odnosa, on je mora za Angloamerikance i kancer za Engleze. Na naoj strani su svi ljudi kojima je sloboda na srcu. [...] Prolo je vrijeme predaje. Prolo je vrijeme ivota na raun malih i bespomonih. Danas e nadvladati pravda i moral. Ne mogu nas poraziti ni zli angloameriki savez, niti anglo-turska zavjera taj iznu eni poduhvat dvoje lukavih oportunista.
Papageorgiou, str. 138139
dava borbu za slobodu? Zna li neki drugi antiko lonijalni pokret iz sredine XX vijeka?
? Na koji nain voa kiparskog pokreta oprav
ovog proglasa? Uzmi list papira i nacrtaj tri kolone. Za svaki tekst odgovori na sljedea pitanja, uvijek imajui na umu da je proglas prije svega nain obraanja ljudima: Ko ga je napisao? Kome je upuen? Kada i u kojim okolnostima je napisan?
? Uporedi ovaj tekst sa I-9 i I-24. Koja je svrha
Navedi argumente koji su korieni kao opra vdanje borbe za slobodu. to primjeuje? Misli li da proglas, da bi posluio svrsi, treba da potuje odreena retorika pravila?
IVb. Konkretni sukobi

IV-7. Stjepan Radi, Hoemo nau hrvatsku domovinu unutar jugoslovenske zajednice (1918) Mi s vama (Kraljevinom Srbijom i Kraljevinom Crnom Gorom) hoemo jedinstvenu vanjsku meunarodnu dravnu granicu, [...] ali isto tako hoemo i nadalje zadrati unutranju svoju dravnu granicu hrvatsku, i to s ovih razloga. Prvo, mi Hrvati hoemo svomu seljakome narodu oivotvoriti potpuno njegovo seljako pravo prema posebnim naim prilikama i potrebama [...]. Drugo, mi Hrvati hoemo svoju hrvatsku dr a vu urediti ne samo na seljakom nego i na slavenskom temelju tako da, na primjer, njemaki jezik zamije nimo ekim i da nastojimo k sebi prenijeti i presa diti sve one eke uredbe i zakone koji su za nas; vi, naprotiv, prenaate uredbe i zakone iz tuega, ako i naprednog svijeta, pa se mi zbog toga neemo s vama bezuspjeno pre pi ra ti i biti u svim stvarima vjena manjina. Tre e, mi Hrvati kanimo sav svoj javni i vot urediti na kranskom i na Vilsonovom ovjeanskom temelju tako da se ugne mo svakoj mrnji i osveti, a vi ste,
114
brao Srbi, naprotiv, zbog svojih prevelikih pat nja kojima su krivi ne samo nai tuinski tlaitelji nego i naa braa Bugari, vi ste zbog toga i protiv te bugar ske nae brae tako ogoreni da, eto, neete ni uti o tom da i Bugari idu u nae jugoslavensko kolo, a zbog svoga junatva drite se sad prvim narodom ne samo meu Slavenima nego na cijelom svijetu. Mi to junatvo pri znajemo, ali taj va ponos bio bi velika smetnja tomu da uimo od svih, a napose od slavenskih naroda.
Radi, str. 211
IV-8a. Odluka Velike narodne skuptine (Podgorike skuptine), 13. novembar 1918. Srpski narod u Crnoj Gori jedne je krvi, jezika i te nje, jedne vjere i obiaja s narodom koji ivi u Srbiji i drugim srpskim krajevima... Na osnovu svega izlo enoga Srpska Velika Narodna skuptina u Crnoj Gori odluuje: 1. Da se kralj Nikola I Petrovi Njego i njegova dinastija zbaci sa crnogorskog prijestola; 2. Da se Crna Gora s bratskom Srbijom ujedini u jed nu jedinu dravu pod dinastijom Karaorevia, te tako ujedinjene stupe u zajedniku Otadbinu naeg troimenog naroda Srba, Hrvata i Slovenca.
Dimitrije Dimo Vujovi. str. 226228.
Stjepan Radi (18711928), politi ki voa Hrvatske seljake stranke, vo dei hrvatski politiar poslije Prvog svjet skog rata, ubijen u Skuptini, u Beogradu, zbog protivljenja dominantnoj srpskoj po li tici. Ovaj lanak je napisao neposredno po slije raspada Austrougarske, na dan ujedi nje nja junoslovenskih zemalja 1918. go di ne.
stalna (unutar jugoslovenske zajednice)? Da li on zagovara nezavisnost po svaku cijenu? to misli o njegovoj ideologiji (seljaka republi ka, slavizam)? Da li su ove ideologije danas zanimljive? IV-8. Proglas Srba, Hrvata i Bonjaka iz Bosne (1943) Danas narodi Bosne i Hercegovine preko svog jedinog politikog predstavnika, dravnog Antifai stikog vea Bosne i Hercegovine, trae da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska niti musli manska, bude slobodna i ujedinjena Bosna i Herce govina u kojoj e biti zagarantovana puna jednakost i ravnopravnost. Narodi Bosne i Herce govine ele da zajedno sa drugim narodima ravno pravno uestvuju u izgradnji narodne demokratske federativne Jugoslavije.
olakovi, str. 17
de samo ? Zato Radi trai da Hrvatska bu
IV-8b. Iz ekspozea crnogorskog delegata Anta Gvozdenovia pred Vrhovnim vijeem Konferencija mira u Parizu 5. marta 1919. godine Ne prihvatamo da Crna Gora postane srpska provi ncija pod vlau vladara kojeg ona nije izabrala i koji nije njen. Mi smo za to da se naa zemlja snano odupre gruboj i poniavajuoj aneksiji!... Ne protivimo se konfederaciji junoslovenskih zem a lja u kojoj bi svi koji u nju uu zadrali svoju potpu nu i kompletnu autonomiju... Traimo pravo koje se danas priznaje svim narodima: pravo da sami odluujemo o svojoj sudbini. Ali da bi se to pravo moglo ostvariti, mora prestati reim terora i samovolje pod kojim tako bolno stenje naa zemlja. Treba da pod vaom kontrolom Srbi smje sta napuste crnogorsku teritoriju... Tada e Crna Gora preko svog regularnog parlamenta najzad moi slobodno da iskae ono to trai.
erbo Rastoder, str. 84.
IV-9. Deklaracija Prvog zasijedanja Antifaistikog vijea narodnog osloboenja Makedonije (1944) Deklaracija Prvog zasijedanja ASNOM-a (Anti fai stiko sobranje narodnog oslo bo enja Makedo
115
? Kakvo je shvatanje o prirodi drave iskazano

u ovom tekstu?
nije) o osnovnim pravima graana demo kratske Makedonije: 1. Svi graani savezne demokratske makedonske drave jednaki su pred zakonom, bez obzira na nacionalnost, pol, rasu i vjeru. 2. Nacionalne manjine imaju pravo na slobodan ivot svoje nacije. 3. Svakom se graaninu garantuje bezbjedan ivot i imovina, pravo na poedovanje/posjedovanje imo vine i privatnu inicijativu. 4. Svakom se graaninu garantuje sloboda vjeroi spo vijesti i savjesti. 5. Svim graanima se garantuje sloboda go vora, tampe, okupljanja i udruivanja. 6. Na osnovu opteg, jednakog, neposrednog i linog prava glasa svako u demokratskoj Makedoniji ima pravo da tajno glasa. 7. Svaki graanin i graanka stariji od 18 godina, koji nijesu pod sudskom istragom, ima ju pravo da budu birani u sva izborna tijela narodne vlasti. Dok traje narodnooslobodilaka borba, a po odluci Vijea, moe se uki nuti princip tajnog i nepo sred nog glasanja. Mentalno zaostale osobe, kao i osobe optuene da rade protiv interesa narodnooslobodilake borbe, ne uivaju prava iz 5. i 6. take ove Deklaracije. 8. Svaki sposoban graanin ima dunost i ast da se, bez obzira na nacionalnost i vje roispovijest, kao vojnik pridrui narodnooslobodilakoj vojsci i partizanskim jedinicama. 9. Sve faistike i profaistike aktivnosti zabranjene su zato to su usmje rene protiv slobode i nezavisnosti nae bratske zajednice jugoslovenskih naroda. 10. Svakom graaninu se garantuje pravo da se ali na odluke organa vlasti na nain propisan zakonom. 11. Svaki graanin ima pravo da se ali i iznosi primjedbe svim organima dravne vlasti. Dravna vlast ulae napore da iskorijeni nepisme nost, da podigne nivo opte kulture i obezbijedi besplatno kolovanje. U manastiru Sveti Prohor Pinjski, na Ilindan, 2. avgusta 1944.
Deklaracija o osnovnim pravima gra ana demokratske Makedonije donesena je 2. avgusta 1944, na prvom zasijedanju ASNOM-a (Antifa istikog vijea narodnog osloboenja Makedonije). Ovo vijee, u kojem su dominirali komunisti, bilo je politi ko tijelo oruanog partizanskog pokreta koji se borio protiv njemakih i bugarskih snaga u Ma kedoniji, a na njegovom prvom zasijedanju postavljeni su temelji autonomne makedon s ke federalne jedinice u okviru zamiljene jugoslovenske zajednice ravnopravnih naroda. Zasijedanje je stoga bilo od presudne vanosti za stvaranje budue nezavisne ma kedonske drave. Partizanske voe su na mjer no izabrale 2. avgust, Ilindan, za dan objave makedonske dravnosti, zato to je na taj dan poeo i Ilindenski ustanak 1903. godine. Tako je preko mita o drugom Ilin denu naglaen kontinuitet oruane borbe. Meutim, mnogi od ovih sveano proklamo vanih stavova ostali su puko slovo na pa pi ru poto je Jugoslavija i Narodna Re pub li k a Makedonija unutar nje na kraju prerasla u dravu sa totalitarnim komunistikim sistemom.
IV-10. Tekoe antikolonijalne borbe na Kipru 19551959, analiza Georgija Grivasa, voe EOKA (Digenis) Mnogo monih aktera je postavljalo prepreke na moj put. To su: a) Englezi, koji su zastraivali i, kontroliui osnovno obrazovanje, stajali na putu napretka na e omladine; b) roditelji, koji su strahovali za ivote svoje ece/djece; c) uitelji, koji su se starali o kolskoj disciplini i obrazovanju svojih uenika; d) komunisti, koji su eljeli da pridobiju mlade za svoju stvar, iskljuivo u interesu partije; e) neki ljudi iz vlasti koji nijesu mogli da shvate kakvu e ulogu odigrati mladi, a po sebno kolarci, u oslobodilakoj bor bi koja je prerasla u oruani sukob.
Grivas-Dighenis, str. 3839
organizovanja borbe. Kakav stav ima drutvo u kojem ivi prema ukljuivanju mladih u politiku? (Razmisli o svojoj porodici, profeso rima, prijateljima, a onda i o drutvu u cjelini.) Do kog stepena, prema tvom miljenju, mladi ljudi treba da budu ukljueni u politiku? A u oruane sukobe?
? nijalne borbe navodi kao prepreke na putu
Analiziraj sve argumente koje voa antikolo
116
Sl. 29. Apel Kipra Ujedinjenim nacijama (sredina XX vijeka)
Karikatura F. Demetrijadisa u Istoria tis Kyprou, str. 243
Tekst karikature: Vaington, lord Bajron i Jovanka Orleanka: Dakle, svi nai napori su bili uzaludni? Tokom antikolonijalne borbe, grke vlasti, koje su zastupale zajednicu kiparskih Grka, etiri puta su se obraale Uje di nje nim nacijama traei pravo Kipra na samoopredjeljenje. Zahtjev za samoopredjeljenje je 1958. godine pretoen u zahtjev za nezavisnost.
nacije one predstavljaju? Na koje sukobe one upuuju?
? Zato su izabrane ove tri linosti? Koje
IV-11. Perspektive ljeviarske partije kiparskih Grka (AKEL)25 (1955) S vremena na vrijeme EOKA i Digenis brbljaju o udnim i uvrnutim stvarima, ako je vjerovati amerikom dopisniku koji ga je intervjuisao. Dopisnik je sugerisao da su Englezi Digenisa obuili
25
za komandosa. U posljednjem proglasu EOKA, koji je prenijela jedna atinska radio-stanica, Digenis je rekao da e Kiprani, ako Ujedinjene nacije odbiju da se pozabave pitanjem Kipra, dii u vazduh cijelo ostrvo, spaljujui i sebe i Britance. Ovim su proglasom Digenis i oni koji ga podr a vaju priznali jednu znaajnu injenicu: pitanje Kipra je u nadlenosti Ujedi nje nih nacija. to onda znae vatrene rijei i zbrka koje izazivaju u vezi sa tim pitanjem? To pitamo zato to oni priznaju da im cilj nije da razbiju nos Englezima. Poto je kiparsko pitanje u nadlenosti Ujedinjenih nacija, zato EOKA priznaje da je to to ju je napustila Atina, koju su podjarmili stranci, otvorena i gnusna izdaja? U Ujedinjenim nacijama, kao i prole go di ne, Amerikanci su nas napustili i izdali, dok je Sovjetski Savez glasao za nas. Nije li kriminal da mi ostajemo kao koljke priljubljeni za one koji nas izdaju i prodaju nudei nam vojne baze? Ako e, kako EOKA priznaje, pitanje Kipra biti rijeeno u Ujedinjenim nacijama, nije li onda
AKEL: Anorthotika Komma Ergazomenou Laou (Napredna radnika stranka)
117
oigledno da emo se najbolje odbraniti ako svi Kiprani nastupe zajedno emu se, meutim, EOKA protivi? Sve dosad reeno pokazuje da je EOKA u najboljem sluaju politiki zavedena i da se zbog toga ponaa avanturistiki. Vjerujemo da rjeenje kiparskog pitanja lei prije svega u jedinstvu i borbi kiparskog naroda i Grke. To je prva i osnovna stvar, a sve ostalo e iz toga proistei. Veliki politiki udar 2. avgusta na Kipru, koji je bio agresivna demonstracija narodnog je dinstva, dokazao je da su patriote na pra vom putu. Pustimo narod da jo odlunije nastavi borbu za ujedinjenje i nacionalna prava. On e pobijediti, uprkos otporima na koje nailazi, uprkos opoziciji i poku a jima podjele, suprotstavljajui se svemu tome.
IV-12. Kiparski Turci protiv EOKA, 1960. Teroristika borba kiparskih Grka se nastavlja Petoro mrtvih za deset dana! Makarios to mora da osudi. Namjere EOKA sasvim su jasne: ljude treba zaplaiti i teror nastaviti svom estinom. Ko god da stoji iza ovoga, na kraju e, nema sumnje, mo rati da se suoi s posljedicama svojih djela. U prvim mjesecima Republike tero ris ti ka organi zacija EOKA je ponovo krenula u borbu. Sa terori zmom je prestala kada su potpisani Ciriki i Londo nski sporazum. Akcije boraca EOKA, koji nastoje da ujedi ne Kipar sa Grkom, najprije su bile usmje re ne na ubistva i zastraivanje, a potom pritvorno, na stvaranje enosisa (unije). Da bi postigla svoje ciljeve, EOKA se upustila u teroristiku borbu, istovremeno tvrdei da su jedinstvo i saradnja ki par s kih Grka nuni. Bez izuzetka i bez kolebanja, svaki Grk koji se suprotstavi EOKA, izda njene ciljeve ili ne vjeruje u njene velike ambicije, bie izreetan mecima ili, kao to se to ve dogaalo, kidnapovan, muen i spaljen. Turska zajednica nikada nee zaboraviti ono to joj je injeno, kao ni teroristike napade kojima je bila izloena od strane ove organizacije, koja se na taj nain borila za ostvarenje svojih velikih ambicija. Ki par ski Turci su stoga potpuno svjesni zna aja i stvarnih ciljeva ovih teroris tikih akcija. Kiparski Turci e s gnuanjem odgovoriti na te akcije koje nijesu dobar znak za budu nost republike Kipar. Makarios26 mora osuditi te poduhvate terorista koji su odabrali smrt i strah. To je nuno zbog toga to su oni sada zauzeli vane pozicije.
Nacak27, br. 73, 7. oktobar 1960.
The New Democrat Newspaper, 7. avgust 1995, u: Sp. Papageorgiou, AKEL
EOKA: Ethniki Enosis Kyprion Agoniston (Nacionalna organizacija kiparskih boraca), tajna desniarska organizacija koja je predvodila antikolonijalnu borbu na Kipru od 1955. do 1959. godine. Njen cilj je bio ujedinjenje Kipra sa Grkom, dok se vo stvo kiparskih Turaka opredijelilo za sa rad nju sa Britancima. Tajna organizacija ki par skih Turaka, na ijem su elu bili turski ofi ciri nazvana Volkan, a 1958. godine preimenovana u TMT (Turske odbrambene snage) takoe je imala za cilj odra nje postojeeg stanja. Desniarska orijentacija EOKA do vela je do sukoba sa grko ki par s kim lje vi a ri ma, to jest pristalicama AKEL-a, stranke koja je prethodnih decenija pobijedila na mnogim lokalnim izborima jedinim izborima koje je britanska uprava dozvoljavala.
Makarios III (19131977), studirao na Kipru, u Atini i Bostonu, potom se 1948. godine vratio na Kipar. Poslije smrti Makariosa II, sa 37 godina postao najmlai kiparski arhiepiskop (1950). Britanci su ga prognali na Sejele 19561957. Izabran je za prvog predednika/predsjednika nezavisne Republike Kipar (na izborima odranim 13. decembra 1959), a 1961. godine mlada Republika je zahvaljujui njemu pristupila Pokretu nesvrstanih. U dravnom udaru 15. jula 1974. godine, koji je izvela grka vojna hunta, Makarios III je svrgnut s vlasti. Uspio je da pobjegne u London. Nakon toga su uslijedile turske invazije 29. jula i 15. avgusta i ostrvo je podijeljeno. Makarios se vratio na Kipar decembra 1974, a umro je 3. avgusta 1977. godine. 27 Nacak (ekira/sjekira) je bio neeljnik/nedjeljnik koji je izlazio od 1959. do 1963. godine. Izdavao ga je Rauf Denkta, ambiciozni nacionalistiki politiar koji je karijeru zapoeo pedesetih godina zalaui se za stvar kiparskih Turaka. Denkta se suprotstavljao umjerenoj politici Fazila Kuuka, prvog potpredednika/potpre dsje dnika Republike Kipar. Izabran 1960. godine za prede dnika/predsjednika Turske privredne komore. Za vrijeme sukoba dvije zajednice na Kipru, odlazio je u Tursku (19631964 i 1967). Predstavljao je turske Kiprane u pregovorima dvije zajednice koji su se od 1968. godine vodili pod pokroviteljstvom UN. Postao je voa kiparskih Turaka i to bio i 2003. godine, kada je doprinio odbacivanju tree verzije Ananovog plana.
26
118
Nakon prvog sluaja nasilja meu zajednicama, pod britanskom vladavinom 1958, koje je dovelo do neznatnog izmjetanja kiparskih Grka, poeli su pregovori iz meu Ankare i Atine koji su doveli do Ci ri ko-londonskog sporazuma iz 1959. Prema tom spo razumu, 1960. je osnovana Republika Ki par kao nezavisna drava, uz garanciju Velike Britanije, Grke i Turske. Britanski strateki interesi osigurani su dvijema voj nim ba za ma na ostrvu, a prisustvo Grke i Turske obe zbijeeno je rasporeivanjem kon tingenata od 950 grkih i 650 turskih voj nika. Kiparski Grci su bili podijeljeni u stavu prema Sporazumu, dok su kiparski Turci podravali Ustav, koji nije bio dat na referendume. Obje zajednice su optuivale onu drugu za pravljenje zaliha oruja i formiranje nezvaninih naoruanih bandi: u jednom trenutku, prije sticanja nezavisnosti, Britanci su zarobili brod Deniz, koji je dovozio oruje na ostrvo. Nakon dvije godine rastuih tenzija, ozbiljna rasprava oko Ustava stvorila je u decembru 1963. atmosferu u kojoj su izbili nasilni su ko bi izmeu kiparskih Grka i kiparskih Turaka. Linija podjele, poznata kao Zelena linija, ko ja je prolazila kroz Ni ko zi ju, povuena je u januaru 1964. Do znatnog premjetanja stanovnitva, preteno kiparskih Turaka, dolo je 196364. No, i po red toga, oko 50% kiparskih Turaka nastavilo je da ivi meu kiparskim Grcima do jula 1974, kada je, nakon dravnog uda ra u or ganizaciji grke vojne hunte protiv me u na rodno priznate vlade, to je izazvalo voj nu intervenciju Turske, 165.000 ki par skih Grka napustilo domove bjeei pred tur skom vojskom. I gubici u ljudskim i vo ti ma bili su ve i nego ranije. Britanska vla da je 1975. do zvo lila da se 8.000 ki par skih Turaka, koji su potraili utoite u njenim vojnim bazama, preseli u oblasti pod turskom kontrolom. To je uvrstilo pro ces fizikog razdvajanja za jed nica koje su do 1958. ivjele zajedno, u pri bli no istom procentu, irom cijelog ostrva. Kiparski Grci i kiparski Turci su se raz dvo ji li, a u obje zajednice ima mnogo raseljenih osoba u sopstvenoj zemlji.
I ja sam sanjao san o hrvatskoj dravno sti; taj san se mora ostvariti da bismo mogli krenuti dalje i poeti da dijelimo sudbinu itavog ostalog svijeta. Za mene je drava samo neizbjeno zlo. To vai i za hrvatsku dravu. Ali taj se san mora ostvariti, i to kao unutranje pitanje! Tek tada e minuti ta vjekovna elja [...] i tad emo poeti da sanjamo jedan drugi san san protiv drave.
Gotovac, str. 129, 159
Krajem ezdesetih godina na elu Hrvatske bili su relativno mladi komunistiki funkcioneri, Savka Dabe vi-Kuar i Mika Tripalo. Oni su eljeli veu samostalnost Hrvatske u okviru Jugo sla vije i pokuavali su da uvedu vie demokratskih sloboda u okvirima postojee komunistike vladavine. Taj pokret je popularno nazvan hrvatsko proljee, a ponekad i MASPOK. Imao je mnogo pristalica, naro ito meu studentima. Okonan je po et kom se damdesetih, kada je Tito s vlasti uklonio Savku Dabevi-Kuar i Miku Tri pa la, a mno ge njihove pristalice, naroito intelektualce, poslao u zatvor. Jedan od osuenika bio je i pisac Vlado Gotovac, ko ji je etiri godine proveo u zatvoru Stara Gradika.
drava nije nita drugo do neizbjeno zlo? to misli o paradoksu da je neko osuen kao neprijatelj drave zato to se borio za hrvatsku dravu? Da li je stvaranje nacionalne drave nuni korak ka potpunom nestajanju drave? IV-14. Memorandum Srpske akademije nauka i umjetnosti (SANU), 1986. Zastoj u razvoju drutva, ekonomske te koe, narasle drutvene napetosti i otvoreni meunarodni sukobi, izazivaju duboku zabrinutost u naoj zemlji. Teka kriza je zahvatila ne samo politiki i privredni sistem ve i celokupni javni poredak zemlje. Svakodnevne su pojave: ne rad i neodgovornost na poslu, korupcija i nepotizam, odsustvo pravne sigurnosti, biro krat ska samovolja, nepotovanje za ko na, rastue nepoverenje meu ljudima i sve bezobzirniji individualni i grupni egoi zam. Raspadanje moralnih vrednosti i ugleda vodeih ustanova drutva, nepoverenje u sposobnost onih koji
119
? to je pisac htio da kae tvrdnjom da za njega
Uporedi tekstove IV-10, IV-11 i IV-12 i pokuaj da razumije pozicije koje su u njima iznesene. Uzmi u obzir i tekstove I-42 i IV-6.
IV-13. Ciljevi hrvatskog proljea, kako ih se ea/sjea pisac Vlado Gotovac Kada neko nevin dospije u zatvor, taj nema ta da oekuje. On samo moe da eka. [...]
donose odluke praeni su apatijom i ogorenjem naroda, otuenjem oveka od svih nosilaca i simbola javnog poretka. Objektivno ispitiva nje jugoslovenske stvarnosti doputa mogu nost da se sadanja kriza zavri so ci jal nim potresima sa nesagledivim pos le di ca ma, ne iskljuujui ni tako katastrofalan ishod kao to je raspad jugoslovenske dravne zajednice. Pred onim to se zbiva i to se moe dogoditi niko nema pravo da zatvara oi. [...] U tome duhu je reenje nacionalnog pi tanja formulisao i teorijski razvio Spe rans (Kardelj28) u knjizi Razvoj slovenskega narodnog vrpraanja, koja je uglavnom po sluila kao idejni obrazac razvoja Jugoslavije ka konfederaciji suverenih republika i pokrajina, to je najzad i ostvareno Ustavom iz 1974. godine. Dve najrazvijenije republike29, koje su ovim Usta vom ostvarile svoje nacionalne programe, nastu paju danas kao uporni branioci postojeeg sistema. Zahvaljujui politi kom poloaju svojih lidera u centrima po li tike moi, oni su i pre i posle prelo mnih ezdesetih godina imale inicijativu u svim pitanjima politikog i privrednog sistema. Po svojoj meri i potrebama one su krojile drutveno i ekono msko ureenje Jugoslavije. [...] S obzirom na postojee oblike nacio nalne diskriminacije, dananja Jugosla vi ja se ne moe smatrati modernom i demo kratskom dravom. [...] U toj svetlosti Jugoslavija se ne pri kazuje kao zajednica ravnopravnih graana ili ravnopravnih naroda i narodnosti, nego kao zajednica osam ravnopravnih teritorija. Ipak, ni ova ravnopravnost ne va i za Srbiju zbog njenog posebnog pravno politikog poloaja, koji odraava tenje da se srpski narod dri pod stalnom kontrolom. Ideja vodilja takve politike bila je slaba Srbija, jaka Jugo sla vija, koja je napredovala u uticajno mi lje nje: ako bi se Srbima kao najbrojnijoj naciji dozvolio brz ekonomski razvoj, to bi predstavljalo opasnost za ostale nacije. Otuda kori e nje svih mogunosti
28
da se njenom privrednom razvoju i politikoj konsolidaciji po sta ve to vea ograni e nja. Jedno od takvih, veoma akutnih ogranienja jeste sadanji nedefinisani i pun unutranjih kon flikata ustavni poloaj Srbije. [...] Odnosi izmeu Srbije i pokrajina30 ne mogu se svesti jedino, a ni preteno, na formalno-pravna tumaenja dva ustava31. Re je prvenstveno o srpskom narodu i nje go voj dravi. Nacija koja je posle duge i krvave borbe ponovo dola do svoje dra ve, koja se sama izborila i za graansku de mo kratiju, i koja je u poslednja dva rata32 izgubila 2,5 miliona sunarodnika, doi ve la je da joj jedna aparatski sastavljena partijska komisija utvrdi da posle etiri decenije u novoj Jugoslaviji jedino ona nema svoju dravu. Gori istorijski poraz u miru ne da se zamisliti. [...] Bitnu teinu pitanja poloaja srpskog naroda daje okolnost da izvan Srbije, a pogotovo izvan ue Srbije, ivi veoma veliki broj Srba, vei od ukupnog broja pripadnika pojedinih drugih naroda. Prema popisu iz 1981. godine van teritorije SR Srbije ivi 24 odsto, odnosno 1.958.000 Srba, to je znatno vie nego to je u Jugo slaviji Slovenaca, Albanaca, Makedonaca, uzetih pojedinano, a skoro isto koliko i Muslimana. [...] Uspostavljanje punog nacionalnog i kulturnog integriteta srpskog naroda, neza visno od toga u kojoj se republici ili pokrajini nalazio, njegovo je istorijsko i demo kratsko pravo. [...] Radi zadovoljenja legitimnih interesa Srbije, neizbeno se namee revizija tog Ustava. Autono mne pokrajine bi mo ra le postati pravi sastavni delovi Re pub like Srbije, tako to bi im se dao onaj ste pen autonomije koji ne naruava inte gri tet Re pub like i obezbeuje ostvarivanje optih interesa ire zajednice. Nereeno pitanje dravnosti Srbije nije jedini nedostatak koji bi trebalo otkloniti ustavnim promenama. Jugoslavija je sa Ustavom iz 1974. godine postala veoma la ba va dravna zajednica u kojoj se raz mi lja i o drugim alternativama, a ne
Edvard Kardelj (19101979) bio je slovenaki uitelj koji je priao komunistikom pokretu i postao jedan od najviih rukovodilaca komunistike Jugoslavije. On je bio glavni ideolog titoizma koji se zalagao za jaanje federalizma. 29 Slovenija i Hrvatska 30 Kosovo i Vojvodina 31 Ustavi Jugoslavije i Republike Srbije 32 Broj srpskih rtava u dva svjetska rata veoma je kontroverzan.
120
sa mo jugoslovenskoj, kao to pokazuju sko ra nje izjave slovenakih javnih poslenika i raniji stavovi makedonskih poli ti ara. Ovakva razmiljanja i temeljno izvr ena dezintegracija navode na po misao da Jugoslaviji preti opasnost od daljeg rasto i va nja. Srpski narod ne mo e spokojno oe kivati budunost u takvoj neizvesnosti. Zbog toga se mora otvoriti mogunost svim nacijama u Jugoslaviji da se izjasne o svojim tenjama i namerama. [...] Bez ravnopravnog uea srpskog naroda i Srbije u itavom procesu donoenja i realizacije svih vitalnih odluka Jugo sla vija ne moe biti snana; a sam njen opstanak kao demokratske i socijalistike zajednice doao bi u pitanje. Jedna razvojna epoha jugoslovenske zajednice i Srbije oigledno se okonava sa istorijski istroe nom ideologijom, op tom stagnacijom i sve izraenijim regresijama u ekonomskoj, politi koj, moralnoj i kulutrno-civilizacijskoj sferi. Takvo stanje imperativno nalae korenite, du boko promi ljene, nauno zasnovane i odluno sprovo ene reforme celokupne drav ne strukture i drutvene organizacije jugoslovenske zajednice naroda, a u sferi demokratskog socijalizma i breg i plodotvornijeg ukljuenja u savremenu civilizaciju. [...]
www.haverford.edu/relg/sells/reports/ memorandumSANU.htm
IV-15. Stav Slovenaca o pitanju jezika u komunistikoj Jugoslaviji 1987. Odnosi u Jugoslaviji bili bi, bez sumnje, idealni da Slovenci znaju srpskohrvatski, a moda ak i srpski i hrvatski kao posebne jezike, a po mogustvu i makedonski; da Srbi i Hrvati govore slovenaki i makedonski i da Makedonci znaju, pored svog, i jo neki jezik. Slovenci se trude da to ostvare u praksi. Na primjer, slovenaka eca/djeca u osnovnoj koli moraju da ue srpskohrvatski jezik. Srbi i Hrvati, me u tim, obino ne ue slovenaki u osnov noj koli. To znai da se mi nesvjesno zalaemo za jednostrani pristup pitanju jezike ravnopravnosti. Slovenaki je je zik drugog reda u Jugoslaviji, to je inje ni ca koju potvruje i povrno ispitivanje situacije, i o kojoj svjedoe na hi lja de a la i viceva. Srbi i Hrvati su svjesni toga da im znanje slovenakog nije neophodno. U susretu sa Slovencima, vieli/vi dje li su kako su oni u ve i ni sluajeva spremni da im se obraaju na njihovom je zi ku. Vjerujem da bi Hrvati i Srbi, kada biste im rekli da treba da naue slovenaki, sebi po sta vi li sasvim logino pi tanje: Zato da uim slovenaki kada to vrijeme mogu da iskoristim za uenje jezika koji e mi biti potrebniji, jezika koji bih mogao da koristim u svakodnevnom ivotu, i od koga e presudno zavisiti moj boljitak i napredak u ivotu? Mnogi Slovenci, naroito oni koji rade u saveznoj administraciji, doivljavaju znanje srpskohrvatskog kao svoju moralnu obavezu, sve u nadi da e vlastitim pri mje rom podstai i druge graane Jugosla vije da naue slovenaki. To je, meutim, pogreno polazite, i Slovenci bi, kao i drugi, trebalo sebi da postave sljedee pitanje: Zato bih ja uio srpskohrvatski ako to vrijeme mogu iskoristiti da nauim neki korisniji jezik? Zato Slovenci, umje sto srpskohrvatskog, ne bi uili engle s ki, njemaki ili ruski? Odgovor lei u strahu koji prati Slo ven ce ve hilja dama godina. Zamislite Slo ven ca koji se nalazi u ino stranstvu u ne koj diplomatskoj ili vojnoj dele gaciji. Moe se odjednom nai potpuno sam pred skupom predstavnika svoje zemlje koji go vo re samo srpskohrvatski. On jedino moe da zakljui da se zatekao s predstavnicima zemlje u kojoj se govori srpskohrvat ski, a ne srpske ili hrvatske nacije. Tako
121
Memorandum SANU je bio objavljen u Veernjim novostima 1986. Od tada je kritikovan kao politika platforma srpskog nacionalizma i kao program za stvaranje Velike Srbije i osnova politike Slobodana Miloevia i ratova 90-ih. Autori Memoranduma govorili su da se radilo o nedovrenom dokumentu koji je objavljen da bi se omoguio napad na srpsku intelektualnu elitu. Oni se nijesu odrekli ideja koje su se nalazile u Memorandumu, to je omoguilo njegovu zloupotrebu u nacionalistikoj mobilizaciji.
da se Tito trudio da ogranii srpski uticaj u Jugoslaviji. Da li je to inio zbog toga to je u meuratnom periodu velikosrpska politika izazivala napetosti? Da li je negodovanje lanova SANU bilo opravdano? Procijeni, na osnovu onoga to zna, da li su takvog miljenja bili i predstavnici drugih jugoslovenskih republika?
? Pokuaj da razumije zato se u tekstu tvrdi
pitanje jezika postaje pitanje patrioti zma, pa ak i pitanje izdajstva. [...] A sada ono najvanije: kako se uopte mo ete direktno obratiti nekome ko je predstavnik drave ukoliko vas je obuzeo strah? Svako je imao takvo iskustvo. Sto jei pred komandantom, pred nadre enim, pred strogim uiteljem prije ili kasnije ete poeti da mucate. Slovenci mucaju jugoslovenski jezik. Samo kod kue, u svojoj porodici i u domaim institucijama, oni mogu da govore teno. To potvruje neoborivi princip po kom ljudi u sloenim dravama mogu biti jednaki samo ako znaju dva ili vie jezika. Iz toga se moe izvui jednostran zaklju ak koji sam u sebi sadri protivrjenost, jer rekavi to, mi smo rekli da Jugo sla vija nije zemlja jednakih nacija i jezika i da, s obzirom na to kakva je u praksi, ona to i ne moe postati. Problem jezika [...] ne upuuje na to da slovenako nacionalno pitanje poinje sa pitanjem jezika.
Stokes, str. 283284
jalno i duhovno blagostanje u skla du sa stvarnim uslovima i ljudskim potencijalima graana Slovenije.
Repe, str. 198
Prva opoziciona partija, Slovenska demokra tina zveza (Slovenaki de mo kratski savez), izdala je 8. maja 1989. godine Majsku dekla raciju. Ujedinjen sa drugim opozicionim partijama u Demos, Savez je pobijedio na izborima 1990. godine. Majsku deklaraciju je potpisao veliki broj drugih opozicionih partija i grupa.
? Analiziraj tekst.
IV-17. Fudbal i nacionalizam eanje/sjeanje jednog hrvatskog navijaa o putovanju na utakmicu Partizan Dinamo (1989) Pria se da su nam pripremili tople sen dvie u Beogradu. Nisu se trebali truditi. Atmosfera je sve toplija, kako je nestajao viski i konjak tako je raslo i raspoloenje. Vagon je bio izloen akustikom tero ru:Iz Zagreba grupa cijela, i krv nam je plavo-bijela!, a nisu izostale ni nacionalno obojene pjesme, ipak se putuje u Beo grad, a u ovo uzavrelo vrijeme prisustvo dva prilino tolerantna milicionera ni je razlog da se ne otpjeva song, donedavno jo nezamisliv za javnu upotrebu: Oj Dinamo poginut u za te, kao Stjepan Radi za Hrva te!. U zraku se osjea nacionalni na boj, sve se vrti oko Dinama, Zagreba, Hrvat ske, pa kad upitate 22-godinjeg studenta ekonomije iz dobro situirane obitelji zato putuje u Beograd kad je to danas opasno, i kad im je reeno da ostanu kod kue, budui ekonomist e rei: Putujemo jer volimo jedini pravi zagrebaki klub, jer nam to priinja zadovolj stvo, a uz to uivamo tui Cigane. Ako ih pitate da li im je to jedini sadraj koji ih ini zadovoljnim, Bruno e se nasmijati i rei da ne zna broja zanemarenih dje vojaka zbog Dinama. [...] Blizu smo stadiona, uje se huk tribina, pre ko vrhova Partizanovog kolosa blje ti dominantna kupola svetosavskog hrama. I Jug je ve pun gro bara, undertakersa i kako se sve ne zovu, nakrcan transparentima, u emocionalnom bunilu. Za goste iz Za greba oien je jedan separe bez mogu no sti
asimetrinih odnosa u saveznoj Jugoslaviji koja je, spolja gle da no, bila zasnovana na ravnopravno sti? Da li je bilo nekog praktinog rjeenja za to pitanje?
? to misli o nezadovoljstvu Slovenaca zbog
IV-16. Majska deklaracija Slovenakog demokratskog saveza (1989) Potpisnici ove deklaracije izjavljuju sljedee: 1. Mi elimo da ivimo u suverenoj dra vi slovena kog naroda. 2. Kao suverena drava mi elimo da sami odreu jemo u kakvim emo odnosima biti sa jugoslo venskim i drugim nacijama u reformisanoj Evropi. S obzirom na istorijske aspiracije Slovenaca da budu politiki nezavisni, slovenaka drava e biti zasnovana na: potovanju ljudskih prava i sloboda demokratiji koja podrazumijeva i poli ti ko vie stranaje drutvenom poretku koji e garantovati materi
122
do di ra. A Partizanov jug grmi: Par ti zan, Par tizan, to je pravi tim, Slobodan Miloevi ponosi se njim!. Ali, uvrede ne lete u koliinama na koje smo navikli pos ljednjih godina. Tu smo se rastali s BBB, jer povratak je uvijek opasniji dio puta. Naime, tada poinju obrauni grobara i pur gera po tamnim ulicama, a epilog je obi no isti vidimo se kod suca za pre kraje. Sve ee, sve razuzdanije i bez konica.
www.badblueboys.hr
anonimno ljudsko meso u rukama gospodara rata? Jer oni, gospodari rata u moje ime, ne pitajui me, odluuju u kojoj u zemlji i vjeti, kojim u jezikom pisati, kojoj u kulturi pripadati, odluuju hoe li pokloniti ili oduzeti ivot mojim bli nji ma, mojim prijateljima, hoe li sruiti mo je gra dove, odluuju o nazivu moje ulice, bri u moju prolost, odreuju moju sadanjost [...].
Ugrei, str. 121
Identitet se esto izraava kroz podrku nekom sportskom klubu. U drutvima u kojima nije dozvoljeno javno iskazivanje nacionalnih oeanja/osjeanja, kakvo je bilo i komunistika Jugoslavija, navijanje za neki fudbalski klub bilo je nain da se izrazi vlastiti nacionalni identitet. Od etiri najvea fudbalska kluba u Jugo sla viji, dva su bila iz Hrvatske, a dva iz Srbije. Bad Blue Boys su navijai zagreba kog Dinama, torcida navijai splitskog Hajduka, delije navijai beogradske Crvene zvezde, a grobari beogradskog Par tizana. Kako je raspad Jugoslavije bivao sve izvjesniji, tako su tue fudbalskih navijaa postajale sve ee, to je kulmi ni ralo na utakmici Dinamo Crvena zvez da u Zagrebu 1990. godine.
Dubravka Ugrei, roena 1949, poznata autorka romana, napustila je Hrvat sku 1993. godine zbog neslaganja s odno som prema ratu i nacionalnom jedinstvu koje je preovladavalo u javnosti.
Kako su politike promjene uticale na ivot obinih ljudi? Da li po li tiari razmiljaju o tome kako e nji hove odluke uticati na ivote lju di? Da li se u tom kontekstu politika propaganda moe posmatrati kao nain da politiari uvjere obine ljude u ispravnost svoje politike?
? Koje oeanje/osjeanje izraava spisateljica?
teta? Zato navijai pominju Stjepana Radia i Slo bo dana Miloevia? Opii nacionalne sukobe na nedavnim fudbalskim takmi e njima. to misli, moe li podrka fudbalskom klubu da bude izraz i ne kog drugog, a ne samo nacionalnog identiteta, recimo nekog lokalnog identiteta koji je, kao i nacionalni, nepomirljiv s drugim lokalnim identitetom? Moe li da nae neke primjere za to u tvojoj zemlji?
? znaajan za izraavanje nacionalnog identi
to misli, zato je fudbal po stao tako
IV-19. Odnos hrvatskog i srpskog jezika miljenje hrvatskog lingviste Stjepana Babia (2003) Kad sada uzmemo u promatranje hrvatski i srp ski knjievni jezik, tada je lako utvr di ti da meu njima postoje razlike. To nit ko ne nijee, niti moe zanijekati, sa mo se mno gi ne slau o znaajkama tih razlika. Mogli bismo o njima poprilino teoreti zi ra ti, no za ovu je priliku bolje da bu demo sas vim konkretni. Uzmimo jedan oit primjer. Ako pomiemo bira na radiju, ujemo raz li i te jezike i znamo koji je koji ako ga po zna je mo. Tako razlikujemo talijanski, francuski, pa njolski, ruski... Jednako tako razlikujemo kad govori na hrvatskome, a kad na srpskome. Kad na postaji A ujemo ovakav poetak: [...] Danas je 30. kolovoza. Meteorolozi najavljuju lijepo i vedro vrijeme, znamo da je to hrvatski, a kad na postaji B ujemo: [...] Danas je 30. avgust. Meteorolozi najavljuju lepo i vedro vreme, znamo da je to srpski.
www.fokus-tjednik.hr
IV-18. Spisateljica Dubravka Ugrei osuuje podjele i ratove devedesetih Jesam li se ikada zapitala koliko sam pro izvod dugogodinjeg finog runog rada sistema u kojem sam ivjela, a koliko vla stiti? I nisam li u ovom trenutku NITKO, samo brojka bez identiteta, nisam li
123
Tokom XIX vijeka nacionalni standar dni jezici nastali su od dijalekata koji se koriste na razliitim podrujima. U Hrvatskoj su lingvisti XIX vijeka od tri glavna narjeja tokavskog, kajkavskog i akavskog izabrali tokavski za osnovu zajednikog knjievnog jezika. Taj dijalekt je najblii srpskom jezi ku, i zapravo je osnova i srpskog knjievnog jezika. Za vrijeme komunistike Jugoslavije (19451991) jezik kojim su govorili Srbi i Hrvati nazivan je srpskohrvat ski (odnosno hrvatskosrpski) i esto su se mogla uti tvrenja da je u pitanju jedan je zik za koji se koriste samo razliita pisma. To kom raspada Jugoslavije i stvaranja novih nacionalnih drava, u prvi je plan iz bila ideja da su hrvatski i srpski dva potpuno razliita jezika, a bilo je i onih koji su i bosanski identifikovali kao zaseban jezik.
IV-21. Raspolueni identitet jedne mlade Hrvatice Ne volim gubitnike. Autsajdere. Ljude koji se moraju smijeiti. I biti pristojni. Ja ne volim ni Srbe u Hrvatskoj. Oni kada kau: Babi, uvijek dodaju: Iz Korule, A nisu iz Korule. Nego iz Dalmatinske zagore. Iz vukojebine u kojoj je Babi neto drugo. OK. I tamo ima Babia Hrvata. Ali Babi Hrvat nikad ne objanjava. I ne dodaje iz Korule. [...] A opet, neki ljudi su Srbi i osjeaju se kao Srbi. Misle da je to normalno, biti Srbin. Ono. Mama Srpkinja, djed lei na srpskom groblju u Benkovcu i neto mu pie irilicom na kamenu, u visokoj travi, imaju svoje slave, popovi su im dlakavi i smiju se eniti... A kad se mali Srbin rodi daju mu ime Alimpije ili Sava ili Tanasije. I taj mali Srbin i Srpkinjica Leposava znaju od malena da su to. Sve im je jasno. Oni mogu ponekad rei da su sa Korule, ali znaju da nisu. Kuite? Ali ja. Moj sluaj. To je frka. Ja n i s a m Srpkinja. A moram dodati Korulu. Ja n i s a m Srpkinja! Ja bih sada, ovaj as, najradije ustala i zaur lala u mrak: Nisam Srpkinjaaaaa!
Rudan, str. 1415
Srba i Hrvata? Paljivo pogledaj dva citata koje on navodi. to misli o razlikama izmeu te dvije re e nice? Da li su one dovoljne da bi se tvr dilo kako je rije o dva razliita jezika? IV-20. Reakcija na prikazivanje srpskog filma sa hrvatskim titlovima (1999) Veite se, poleemo, kae lik s films kog platna, a ispod pie: Veite se, po li je e mo. Ba tako. Onda se na platnu pojavi la ti nini natpis Beograd, jesen 1991, a is pod njega nam latinini titl objanjava: Beograd, jesen 1991. ... U kinu ludilo. Smijeh, suze radosnice i oduevljeno pljeskanje po koljenima, a jo nije prola ni prva mi nuta filma. Nema zbora, ovo je valjda najlue filmsko ostvarenje u povijesti filma, usporedivo moda tek s ostvarenjima filmova iz amerike nijeme komedije. Naravno, ovo su Rane i titlovi, prvi srpski film u slu benoj i su verenoj hrvatskoj filmskoj di stribuciji..., a sve ostalo ve je legenda.
Jurak
zi kom sporu ? to lingvista Babi misli o je
Ovo je odlomak iz romana Uho, grlo, no Vedrane Rudan (roene 1949. godine), spisateljice, novinarke i agentice za trgovinu nekre tninama. Glavni junak romana je Tonka Babi, ija je majka Hrvatica a otac Srbin.
Opii kakve probleme s identitetom ima Tonka Babi. Kakva su njena nacionalna oeanja/osjeanja? Kako obja nja va njenu ideju da Babi Hrvat ne mo ra da daje nikakva dalja objanjenja o svom porijeklu, dok Babi Srbin to mo ra da uini? Da li si uo za sline si tu acije raspoluenog nacionalnog identiteta u svojoj zemlji?
srpsko-hrvatskom jezikom sporu? Zato je to vano za nacionalni identitet? Da li je pitanje jezika stvar iskljuivo lingvista, ili time mogu da se ba ve i oni koji nijesu stru nja ci? Zato do lazi do smijenih situacija u sporovima o razlikama i slinostima srpskog i hr vatskog jezika?
124
klju i o ? to na osnovu ovoga moe da za
IV-22. Mirko Kova o nacionalizmu 2011. godine Mislim da sam postao svjestan nacije i pitanja oko nacije tek onda kad sam je osjetio kao neku vrstu
sramote. Da neko ubija, siluje, istrebljuje u ime nacije, dovoljno je da se odrekne te pripadnosti za koju nisi odgovoran, jer u naciju se ne ulazi kao u partiju, niti je tu tvoja volja odluujua, pa ako je tako, ja sam onda sve uinio da napravim otklon od te pripadnosti. Identitet je neto drugo, on se prihvaa, moe biti viestruk, ukrta se Meni je moralnost iznad nacije Dvadeseto stoljee bilo je mentalno poremeeno. U tome ludilu ovi nai mali narodi imali su istaknuto mjesto. Bojim se da se ta patoloka energija nije transformirala
Ona se mora kontrolirati, jest da je teko, ali zato postoji politika, inteligencija, postoje neki progra mi da se to svodi u podnoljive okvire.
http://www.portalanalitika.me/drustvo/tema/32789-ovdje-josima-patoloske-energije-.html
Mirko Kova (Petrovii kod Nikia, Crna Gora, 1938. godine), knjievnik. Jedan je od naji tanijih i najuticajnijih pisaca na prostoru bive Jugo slavije. Poznat po antiratnim i antinacionalistikim istupima.
IVc. Prevazilaenje nacionalizma

IV-22. Opti okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini (1995) Republika Bosna i Hercegovina, Republika Hrvatska i Savezna Republika Jugoslavija (Strane), priznajui potrebu za sveobuhvatnim sporazumom radi okon anja traginog sukoba u regiji, elei da pridonesu tom cilju i pomognu trajni mir i stabi lnost, potvrujui prihvatanje Dogovorenih te meljnih naela od 8. septembra 1995, Daljih dogo vorenih temeljnih naela od 26. septembra 1995. i sporazuma o prekidu vatre od 14. septembra i 5. oktobra 1995, primajui na znanje sporazum od 29. avgusta 1995. kojim je delegacija Savezne Republike Jugoslavije ovlaena da u ime Republike Srp ske potpie delove mi rov nog plana koji se odnose na nju, uz obavezu strogog i do slednog sprovoenja postignutog sporazuma, sporazumele su se o sledeem: lan I Strane e regulisati svoje odnose u skla du s na elima izloenim u Povelji ujedinjenih na cija, kao i s Helsinkim zavrnim dokumentom i drugim doku men ti ma Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju. One e pot puno potovati meusobnu suverenu jed na kost, sporove e reavati mirnim putem, i su zdrae se od akcije, pretnjom ili upo tre bom sile ili na drugi nain, protiv te ri to ri jalne ce lovitosti ili politike ne za vis no sti Bosne i Herce govine ili bilo koje druge drave. lan II Strane pozdravljaju i podravaju postig nu te do govore o vojnim aspektima mi rov nog re e nja i aspektima regionalne stabilizacije, kako je izloeno u Sporazumima u Aneksu 1-A i Aneksu 1-B. Strane e u potpunosti potovati i podravati ispunjenje obaveza pre uze tih u Aneksu 1-A, i u celini e se pri dr a vati svojih obaveza izloenih u Aneksu 1-B. lan III Strane pozdravljaju i podravaju postignute dogo vore o razgranienju dvaju enti teta, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, kako je izloeno u Spo razumu u Aneksu 2. Strane e u celosti potovati i pomagati ispunjenje obaveza preuzetih u njemu. lan IV Strane pozdravljaju i podravaju program izbora za Bosnu i Hercegovinu izloen u Aneksu 3. Strane e u celosti potovati i pomagati ispunjenje tog programa. lan V Strane pozdravljaju i podravaju postignute dogo vore o Ustavu Bosne i Herce go vi ne, izloene u Aneksu 4. Strane e u ce li ni potovati i pomagati ispunjenje oba veza preuzetih u njemu. lan VI Strane pozdravljaju i podravaju postignute dogo vore o osnivanju arbitrarnog suda, Komisije za ljudska prava, Komisije za izbeglice i prognanike, Komi sije za ouvanje nacionalnih spomenika, kao i javnih preduzea Bosne i Hercegovine, izlo ene u Aneksima 5-9. Strane e u ce lo sti potovati i pomagati ispunjenje obaveza preuzetih u njima.
125
lan VII Priznajui da su za postizanje trajnog mi ra od kljunog znaaja potovanje ljudskih prava i zatita izbeglica i prognanika, Strane su saglasne s odredbama o ljud skim pravima izloenim u Poglavlju Jedan Sporazuma u Aneksu 6, kao i odred ba ma o izbeglicama i prognanicima, izlo e nim u Poglavlju Jedan Sporazuma u Aneksu 7, i u celosti e ih potovati. lan VIII Strane pozdravljaju i podravaju postignute dogo vore o sprovoenju ovog mirovnog pla na, uklju ujui posebno civilne (nevojne) aspekte, izloene u Aneksu 10 ovog Sporazuma, te na meunarodne policijske snage, kako je izloeno u Aneksu 11 Spo razuma. Stra ne e u potpunosti potovati i po ma ga ti ispunjenje u njima preuzetih obaveza. lan IX Strane e u potpunosti saraivati sa svim entitetima koji su ukljueni u spro vo enje ovog mirovnog plana, kako je izloeno u aneksima ovog Sporazuma, ili koje je ovlastio Savet bezbednosti Ujedi nje nih nacija, u skladu sa obavezama svih Strana da sarauju u istrazi i gonjenju u ve zi sa ratnim zloinima i drugim kre njima meunarodnog humanitarnog prava. lan X Savezna Republika Jugoslavija i Repub li ka Bosna i Hercegovina priznaju jedna drugu kao suverene nezavisne drave u okvi rima meunarodnih gra nica. Dalji aspekti njihovog uzajamnog priznanja bie predmet naknadnih pregovora. lan XI Ovaj Sporazum stupa na snagu kada se potpie. Sainjeno u Parizu, 14. decembra 1995. na bo san skom, hrvatskom, engleskom i srps kom je ziku, s time da je svaki tekst jednako ve ro do sto jan.
www.ohr.int/dpa/default.asp?content_id=379
IV-23. Sporazum Maarske i Rumunije o razumijevanju, saradnji i dobrosuedskim/ dobrosusjedskim odnosima (1996) lan 1 Republike Maarska i Rumunija (nadalje Ugovorne strane) zasnovae svoje odnose na povjerenju, saradnji i uzajamnom potovanju. [...] lan 3 (1) Ugovorne strane potvruju da e se u svojim buduim odnosima uzdravati od upotrebe, i prijetnje upotrebe sile kojom bi ugrozile teritorijalni integritet ili politiku nezavisnost druge Ugovorne strane, kao i od svakog postupka koji nije u skladu s ciljevima Ujedinjenih nacija i Helsinke povelje. Takoe e se uzdr a va ti od podravanja takvih postupaka i nee dozvoliti treoj strani da koristi njihovu teritoriju za sprovoenje slinih akcija protiv druge Ugovorne strane. (2) Ugovorne strane e svaki spor koji se meu njima javi razrijeiti meusobno i iskljuivo mirnim sredstvima. lan 4 Ugovorne strane potvruju da e u skladu s princi pima i normama meunarodnog prava i principima Helsinke povelje po to vati nepovredivost zajednike granice i teritorijalni integritet druge Ugo vor ne strane. One dalje potvruju da nemaju nikakvih teritorijalnih pretenzija jedna prema drugoj i da u budunosti nee imati takvih pretenzija. lan 5 Ugovorne strane e, imajui u vidu ispu nja vanje ciljeva ovog Ugovora, stvoriti odgovarajui okvir za saradnju na svim po ljima od zajednikog interesa. [...] lan 7 Ugovorne strane e proiriti svoje odnose i sa radnju u meunarodnim organizacijama, uklju ujui i regionalne i subregionalne orga nizacije. One e podravati napore druge strane usmjerene na integraciju u EU, NATO i zapadnoevropsku za jednicu. [...] lan 14 Ugovorne strane e doprinijeti stvaranju klime tolerancije i razumijevanja meu svojim graanima
O mirovnom sporazumu kojim e se okonati rat u Bosni i Hercegovini 19921995. pregova ralo se u Dejtonu, ali je sam Sporazum potpisan u Parizu, e/gdje su bili i predstavnici specijalnog pregovaraa Evropske unije, kao i predstavnici Fran cuske, Njemake, Rusije, Velike Britanije i Sjedinjenih Drava. Veina konkretnih odre daba Sporazuma detaljno je izloena u 12 aneksa. 126
razliitog etnikog i vjerskog porijekla, to jest pripadnika raz li i tih kultura i jezika. One osuuju ksenofobiju i svaki oblik iskazivanja rasne, etnike ili vjerske mrnje, kao i diskriminaciju i predrasude, i upotrijebie djelotvorne mjere kako bi tome stale na put. lan 15 (1) a) U odreivanju prava i dunosti pripad ni ka nacionalnih manjina koje ive na nji ho vim teritorijama, Ugovorne strane e primijeniti Okvirnu konvenciju Savjeta Evrope o zatiti nacionalnih manjina, u sluaju da su odredbe te Konvencije po volj nije za manjine u poreenju sa odredbama domaih zakona. b) Ne zadirui u vaenje prethodne odredbe, Ugovo rne strane e u cilju zatite i razvoja etnikog, kulturnog, jezikog i vjerskog identiteta maarske manjine u Ru mu ni ji, i rumunske manjine u Maa rskoj, odredbe ko je definiu prava pripadnika tih manjina u dokumentima Ujedinjenih nacija, Evrop
ske organizacije za bezbjednost i saradnju i Savjeta Evrope, nabrojanih u aneksu ovog Spo razuma, sprovoditi kao pravno obavezu ju e. [...] lan 19 (1) Ugovorne strane e podrati i olak a ti direktan kontakt svojih graana. (2) Ugovorne strane e proiriti svoje kon zu larne odnose i pojednostaviti procedure pre laska preko granice i carinske kontrole, otvorie nove granine prelaze i pro i ri ti ve postojee u najveoj mo gu oj mjeri ka ko bi se olakao protok ljudi i robe. U tu svrhu e biti zakljueni odgovarajui sporazumi.
www.htmh.hu/dokumentumok/asz-ro-e.htm
o pitanjima bezbjednosti i visoke politike. Da li se te odredbe ti u ivota obinih ljudi? to mis li o po tonjim odredbama? Da li su one opravdane?
? Navedi glavne odredbe ovog Sporazuma
IV-24. Izjanjavanje Rumuna i Maara o meusobnim odnosima u podrujima s mjeovitim stanovnitvom (2001) Pitanje smatra nevanim ili ne daje nikakav odgovor 77%
Postoji konflikt Rumuni (ukupno) 3%
Postoji saradnja 20%
Rumuni u Transilvaniji Maari
5% 6%
46% 70%
49% 24%
wwwintercultural.ro/cart/interculturalitate_detaliu_capitol2-1.html#mirceakivu
to misli o injenici da ljudi koji ive u etniki mjeovitim djelovima Transilvanije u veem procentu nego stanovnici dru gih podruja ocjenjuju da su odnosi Rumuna i Maara dobri?
? Kakvi se zakljuci mogu izvesti iz podataka do kojih se dolo u ovom istraivanju javnog mnjenja?
127
IV-25. Okvirni Ohridski sporazum kojim je okonan oruani sukob u BJR Makedoniji (2001) Naredne take su dio dogovorenog okvira kojim se obezbjeuje budunost demokratije u Makedoniji i omoguuje razvoj vrih i bliskijih veza Republike Makedonije i evroatlantske zajednice. Ovaj Okvir e pro movisati miran i skladan razvoj gra an skog drutva uz potovanje etnikog identiteta i interesa svih graana Makedonije. Osnovna naela 1.1 Upotreba nasilja radi ostvarivanja po litikih ciljeva odbacuje se potpuno i bezuslovno. Samo mirna politika rje e nja mogu da obezbijede stabilnu i demokratsku budunost za Makedoniju. 1.2 Suverenitet i teritorijalni integritet Makedonije, kao i unitarni karakter drave, nepovredivi su i moraju se ouvati. Ne postoje teritorijalna rjeenja za etnika pitanja. 1.3 Multietniki karakter makedonskog drutva mora se ouvati i odraavati na javni ivot. 1.4 Moderna demokratska drava na prirodnom putu razvoja i sazrijevanja mora neprekidno da obezbjeuje da njen Ustav u potpunosti zadovoljava potrebe svih njenih graana i da je u skladu sa najviim meunarodnim standardima, koji se i sami neprestano razvijaju. 1.5 Razvoj lokalne samouprave kljuan je u ohra brivanju graana da uestvuju u de mo kratskom ivotu, i u promovisanju po to vanja identiteta zajednica.
http://fallj.macedonia.org/politics/framework_agreement.pdf
IV-26. Sport kao nain da se prevazie nacionalizam. Kiparski Grci navijaju za lokalni tim kiparskih Turaka (2003) Jo neto treba rei o Afaniji.33 U tom mjestu postoji fudbalski klub koji se tak mii u Prvoj ligi ever/ Sjever, i trenutno se na la zi nisko na tabeli tako da mu prijeti opasnost da naredne godine zavri u Dru goj ligi. Kroz nekoliko dana se igra vana utakmica, na kojoj e pasti odluka da li on ostaje u Prvoj ligi. Grci iz Afanije, koji su izbjeglice ve 28 godina, odluili su da u velikim grupama krenu i zajedno sa sadanjim stanovnicima Afanije navijaju u toj vanoj utakmici. Oni su ak objavili oglas u lokalnim grkim novinama pozivajui sve bive stanovnike Afanije da im se pridrue...
Report, 46, str. 27
? O kakvoj vrsti solidarnosti je ove/ovdje rije?

Uporedi ovaj tekst sa IV-17. to zapaa?
IV-27. Dva miljenja o brisanju zelene linije koja dijeli grki od turskog dijela Kipra (23. april 2003) A. Miljenje Nikosa Anastasijua, postavljeno na internetu Poslije jueranjeg dana vie nita nee bi ti isto. Preko dvije hiljade kiparskih Turaka i vie od hiljadu kiparskih Grka prelo je s jedne na drugu stranu, a mnogo politiara je samo posmatralo, nesposobno da u svojim uskim univerzumima shva ti veli i nu tog dogaaja. Prvi put od 1974. godine, isti oni koji su postavili barikade sada ih uklanjaju. Grci i Turci su prelazili s jedne na drugu stranu i ili kuda im je volja, poeivali/posjeivali su gradove i sela, pronalazili svoje stare i drage davno izgubljene prijatelje, a da ih pri tom po li cija nije pratila i ispitivala. Svuda su doekivani s ra dou, dobrodolicom, osmje sima i suzama radosnicama. Da, svu da! Graani zaista idu naprijed, oni su ispred politiara. Ovo, naravno, nije trajno politiko rjeenje koje nam je potrebno, ali ipak jeste moan kata li zator procesa koji vodi rjeenju.
Report, 46, str. 25
Okvirni sporazum je, uz posredovanje meu narodne zajednice, okonao oruani sukob u BJR Makedoniji. Potpisali su ga makedonski prede dnik/predsjednik i lideri svih veih politikih partija, a predviao je uvoenje niza ustavnih amandmana i promjena zakona kako bi se zajamila prava Albanaca i drugih manjinskih zajednica.
33
Afanija je selo koje su kiparski Grci napustili 1974. godine; danas u njemu ive iskljuivo Turci.
128
B. Turski uitelj iz Famaguste opisuje poetu/ posjetu porodici kiparskih Grka (2003) Danas nam je dolo nekoliko gostiju s one strane. Oni, izgleda, kao i mnogi (kiparski) Turci i Grci, ele da iskoriste priliku i poete/posjete mjesta e/gdje su roeni i mjesta e/gdje su proveli dio ivota. eljeli bi da oete/osjete radost ivota na cjelovitom ostrvu i da podijele oeanja/osjeanja koja jo ive u njihovim srcima. Nijesu doli pred nau kuu, ali su automobil zaustavili odmah iza ugla, kao da ele da se raspitaju za ulicu koja ve odavno nosi novi naziv. itelji ovog kraja su odmah prepoznali staro ime. Mocartova ulica. ena i ja smo se sluajno nali na kapiji. [...] Gospoa Eleni, ije smo ime tek naknadno saznali, rekla je: Moja baka je ivjela u kuici koja je bila ove/ovdje. eljela sam samo da doem i vidim tu kuicu. Jo uvijek pamtim kako me je baka ove/ ovdje dovodila da se igram ispod drvea. Ove/ ovdje su bile dvije palme. [...] Vrijeme je neumoljivo, i poto niko nije brinuo o kuici, ona je potpuno propala. Ali palma je jo uvijek tu. [...] Pozvali smo ih da uu. [...] Poto smo Kip ra ni, bilo nam je potrebno tek nekoliko minuta da se zbliimo. A onda je Eleni poela da nam pria svoju priu. [...] Sluala sam vijesti na radiju. Uklonie barikade. Jako sam poeljela da doem i vidim bakinu kuicu. Ostala mi je u tako lijepom eanju/sjeanju. Traila sam od doktora bolovanje da bih mogla da doem. [...] A on, Nikolas, objasnio nam je: Gledao sam kako ste demonstrirali. Jo uvijek mi u ui ma odzvanja ono to su ljudi tada uzvikivali: Irini, Mir za sve Kiprane, Kipar je dom i Turaka i Grka. A onda je nastavio: Vi e nijesam mogao da se suzdrim i zapla kao sam. Plakao sam za sve nas. Plakao sam i proklinjao one koji su Kiprane razdvojili jedne od drugih. Mi to nijesmo zasluili.
Njegove posljednje rijei e zauvijek u mom srcu plameti/plamtjeti kao vatra.
Report, 46, str. 25
Niko la sovu tvrdnju: Mi ovo nijesmo zaslu i li. Da li obini ljudi mogu imati neku ulogu u prevladavanju nacio nalizma? Kako? Zna li jo neku podijeljenu dravu ili podijeljeni grad u Evropi XX vijeka? Sl. 30. Linija razdvajanja (zelena linija) u Nikoziji (2003)
? arima vide u ovom tekstu? Prokomentariite
Koji se stavovi obinih ljudi o politici i politi
Ako je obrazovanje u prolosti doprinosilo jaanju nacionalizma, to misli, ta bi u budunosti moglo doprinijeti smanjivanju meunacionalnih napetosti?
? Zakljuno pitanje:
129
bIbLIOGRAFIjA
Bibliografija
Arhiva concursului ISTORIA MEA EUSTORY (Arhiv takmienja u istorijskom istraivanju MOJA ISTORIJA EUSTORY). ivko Andrijaevi, Crnogorska crkva 18521918. (Montenegrin Church 18521918), Niki, 2008. Ahmed S. Alii, Pokret za autonomiju Bosne od 1831. do 1832, Sarajevo, 1996. Atatkun Soqlev Ve Dmemecleri (Sabrani govori Ataturka), Istanbul 19451952. Besjede i proglasi kralja Nikole (Speeches and Proclamations by King Nikola), Cetinje, 2010. Vladan orevi, Crna Gora i Austrija u XVIII veku (Montenegro and Austria in the 18th Century), Beograd, 1912. Jim Bennett, Robert Brain, Simon Schaffer, Heinz Otto Sibum, Richar Staley, 1900: The New Age. A Guide to the Ewhibition (Novo doba. Izlobeni katalog) Cambridge, 1994. Dimitire Bolintineanu, Opere alese (Izabrana djela), Bucureti, 1961. Hristo Botev, Complete Works (Sabrana djela), Sofia, 1986. Mahmud Esad Bozkurt, Atatrk Ihtilali (Ataturkova revolucija), Istanbul 1967. Razi Brahimi, Kga Popullore e Rilindjes Kombtare (Narodne pjesme nacionalnog buenja), Shtpia Botuese Naim Frasheri, Tiran, 1979. H. N. Brilsford, Macedonia. Its Races and their Future (Makedonija. Njene rase i njihova budunost), New York, 1971. (C. I. Brtianu), Missiunea Cilor Ferate Romne. Studii politice, economice, sociale i tecnice, Paris, 1870. Cemal Pa Hatiralar (Meomari Kemal pae), Istanbul, 1959.
130
Ion Codru-Drguanu, Peregrinul transilvan, Bucureti, 1956. Rodoljub olakovi, AVNOJ i narodnooslobodilaka borba u Bosni i Hercegovini (19421943), Beograd 1974. . . B 19 (Hrestomatija bugarske istorije. Bugarski preporod, druga i trea etvrtina 19. vijeka), Sofia, 1996. Crnogorski zakonici. Pravni izvori i politiki akti od znaaja za istoriju dravnosti Crne Gore (ed. dr Branko Pavievi, dr Radoslav Raspopovi), Podgorica, 1996. Dinko Davidov, Stematografija. Izobraenije oruij ilirieskih. Izrezal u bakru Hristofor efarovi i Toma Mesemer, Novi Sad, 1972. (Dravne novine). K. Th. Dimaras, Koa ka (Korais i njegovo vrijeme), Athens, 1953. Ljubodrag Dimi, Istorija srpske dravnosti. Knjiga III. Srbija u Jugoslaviji, Novi Sad, 2001. (Dokumenti o bugarskoj istoriji), Sofia, 1931, t. 1. Edith M. Durham, Albanina and the Albanians, Selected articles and letter, 19031944 (Albanija i Albanci, odabrani tekstovi i pisma 19031944), Centre for Albanian Studies, London, 2001. Ser Henry Eliot, Some Revolutions and Other Diplomatic Experiences (Neke revolucije i druga diplomatska iskustva), London, 1922. Bernd J. Fischer, Albanian Nationalism in the Twentieth Century (Albanski nacionalizam u dvadesetom vijeku), in Peter F. Sugar (ed.), Eastern European Nationalism in the Twentieth Century (Istonoevropski nacionalizam u dvadesetom vijeku), Washington, 1995.
Dionyssis Fotopoulos, Athenian Fashions at the turn of the 19th centuru (Moda u Atini krajem 19. vijeka), Athens, 1999. Ziya Gkalp, Turkculugun Esaslari (Principi turkizma), Ankara, 1923. Vlado Gotovac, Zvjezdana kuga, Zagreb, 1995. ayo - , EOKA 19551959 General Grivas Digenis, Sjeanja na borbu EOKA 19551959, Athens, 1961. Josip Horvat, Politika povijest Hrvatske, vol. I-II, Zagreb, 1990. Ferid Hudhri, Albania and Albanians in world art (Albanija i Albanci u svjetskoj umjetnosti), transl. by Zef Simoni and Pavli Qesku, Athens, 1990. (Teme moderne i savremene istorije, obraene na osnovu primarnih izvora), Athens, 2003. IEE (Istorija grkog naroda), vol. 12. D. Ionescu, Albania. Revist popular, I, no. 35, May 31, 1898. George Ionescu-Gion, Studiul istoriei naionale n coalele noastre (Prouavanje nacionalne istorije u naim kolama), Bucureti, 1889. Gjin Varfi, Heraldika Shqiptare (Albanska heraldika), Tirana, 2000. - (11921974) (Srednjovjekovna i moderna istorija Kipra), Nicosia, Ministry of Education and Culture, 2001. Konstatntin Jirecek, (Bugarski dnevnik), vol. 1 (18791881), Sofia, 1995. Miodrag Jovii (ed.), Ustavi Kneevine i Kraljevine Srbije, Beograd, 1988. Ivan Frano Juki, Putopisi i istorijsko-etnografski radovi, Sarajevo, 1953. Dragan Jurak, kolumna Film & Video u Feral Tribune, No 707, April 5, 1999.
E. Kapsomenos, . (Dionisios Solomos. Antologija tema u Solomonovoj poeziji), Athens, 1998; Egnlish translation: Prof. Nina Gatzoulis, A Portrait of Dionysios Solomons and Two of His Poems, Http://www. helleniccomserve.com/solomos.html. Vuk Stefanovi Karadi, Prepiska IV (18291932), Beograd, 1988. Lyuben Karavelov, Lben Karavelov. (Sabrana dela), vol. 7, Sofia, 1985. Dimitrios Katartzis, , (Savjet mladim ljudima kako da izvuku korist iz francuskih knjiga, a da se sauvaju od njihovog tetnog uticaja, i o tome ta bi trebalo da bude glavni predmet njihovih studija), , (ed. C. Th. Dimaras), Athens, 1970. (Kathimerini Epta Imeres), 30/12/01, . (Posebno izdanje: zbogom drahmi), p. 4. Paschalis M. Kitromilides, 18 (Josip Mesiodaks. Balkanske koordinate u 18. vijeku), Athens, 2004. Ahmed Kondo, Jeronim de Rada. Flamuri i Arbrit (Jeronim de Rada. Albanska zastava), Tiran, 1967. Faik Konitza, Vepra t Zgjedhura (Odabrana djela), Tirana Naim Frasheri, 1993. Faik Konitza, Izbor iz prepiske 18961942, London, 2000. (Ustav bugarske kneevine), Sofia, 1879. Konstentin Konstantinov (Put kroz vjekove), Sofia, 1997. Christina Koulouri, (18341914). . . (Istorija i geografija u grkim kolama (18341914). Sadraj ideoloke implikacije. Antologija tekstova. Biblografija udbenika), Athens, 1988.
131
bIbLIOGRAFIjA
Emilij Laszowsky, Stari i novi Zagreb, Zagreb, 1994. Bernard Lewis, The emergence of modern Turkey, (Nastanak moderne Turske), Oxford, 1968. Rado Ljui, Knjiga o naertaniju, Beograd, 1993. Lina Louvi, , , (18751886), (Perigeolotos Vasilion; Satirike novine i nacionalno pitanje (18751886)), Athens, Hestia, 2002. Corneliu Mihai Lungu (coord.), De la Pronunciament la Memorandum 18681892. Micarea memorandist, expresie a luptei naionale a romnilor (Od Objave do Memoranduma. Memorandistiki pokret, izraz nacionalne borbe Rumuna), Bucureti, 1993. Titu Maiorescu, Opere (Djela), (ed. Georgeta Rdulescu-Dulgheru, Domnica Filimon), Bucureti, 1978. , - (Makedonium, antologija makedonske nacionalno-politike misli), Skopje 2003. Sp. Markezinis, (Politika istorija moderne Grke), Vol. B, Athens, 1966. p. Matalas, . . (Nacija i pravoslavlje. Avanture jednog odnosa. Od grke do bugarske izme), Herakleion, 2002. Memoari prote Mateje Nenadovia, Beograd, 1867. Monitorul Oficial, 19 julie 1921. Bodan Murgescu (coord.), Istoria Romniei n texte (Rumunska istorija u tekstovima), Bucureti, 2001. Hysni Myzyri, Shkollat e Pera Kombtare Shqipe (Prve albanske nacionalne kole), Tirana, 1978. Nacak, novine, 73, October 7th 1960. Rza Nur, Hayat ve Hatratim I (Moj ivot i sjeanja I), Istanbul 1992.
132
, II (Odabrani tekstovi o istoriji makedonskog naroda), dio II, Skopje, 1976. Konstantinos Oikonomos, . (Komentar kratkog odgovora obrazovanog uitelja gospodina Neofitusa Vamvasa o modernoj grkoj crkvi), Athens, 1839. Branko Pavievi, Radoslav Raspopovi, Crnogorski zakonici, tom IV (Montenegrin Laws, Volume IV), Podgorica, 1998. K.Ozturk, Atatrk, Istanbul, n.d. Paisiy Hilendarski, Slavonic-Bulgarian History [Slovensko-bugarska istorija], V. Turnovo, 1992. Spyros Papageorgiou (ed.), o o Ko o 1955-1959 [Arhivi tajne borbe Kiprana], Nicosia, 1984. Spyros papageorgiou, AKEL: (AKEL, druga grka komunistika partija), Athens, 1984. (Pathenon) asopis, December 1871. Nikola Pai, Sloga Srbo-Hrvata, Beograd, 1995. Branko Petranovi, Momilo Zeevi (ed.), Jugoslavija 19181988. Zbirka dokumenata. Drugo izmenjeno izdanje, Beograd, 1988. A. Politis, . 18301880 (Romantine godine. Ideologije i mentaliteti u Grkoj, 18301880), Athens, 1993. Aurel C. Popovici, Stat i Naiune. Statele-Unite ale Austriei Mari. Studii politice n vederea rezolvrii problemei naionale i a crizelor constituionale din Austro-Ungaria (Drava i nacija. Ujedinjene drave velike Austrije. Politike studije s ciljem da se rijei nacionalni problem i konstitucionalna kriza u Austrougarskoj), (ed. Petre Pandrea and Constantin Schifirnet), Bucureti, 1997. David Prodan, Supplex Libellus Valachorum or The Political Struggle of the Romanians (politika borba Rumuna u Transilvaniji tokom 18. vijeka), Bucharest, 1971.
Janko Prunk, Slovenski narodni vzpon (Uzlet slovenakog naroda), Ljubljana, 1992. M. Psalidopoulos (ed.), 19 . (Dokumenti o grkoj industriji u 19. vijeku. Prirodni razvoj ili dravna briga?), Athens, 1994. Gjorgji Pulevski, Izbrani tekstovi, Skopje, 1985. Stjepan Radi, Izabrani politiki spisi, Opatija, 1995. erbo Rastoder, Crna Gora u egzilu, II (Montenegro in Exile, II), Podgorica, 2004. Boo Repe, Viri o demokratizaciji in osamosvojitvi Slovenije (I. del: Opozicija in oblast) (Izvori o demokratizaciji i nezavisnosti Slovenije (Prvi dio, Opozicija i vlast)), Ljubljana, 2002. Report. Friends of Cyprus, issue no. 46, autumn 2003. (Sabrana djela Rige od Fere), vol. V (ed. Paschalis M. Kitromilides), Athens, 2000. Romnia chipuri i vederi (Romania in images and postcards), Bucureti, 1926. Vedrana Rudan, Uho, grlo, no, Zagreb 2002. August enoa, Zagrebulje, Zagreb 1980. . (Zastave slobode. Kolekcija nacionalnog istorijskog muzeja), uvodni tekst I. K. Mazarakis-Ainian, Athens, 1996. Slovenska kronika 19. stoletja (Slovenaka hronika 19. vijeka 18611883), Nova revija, Ljubljana, 2003. Srpska itanka za nie gimnazije i realke (Stojan Novakovi), Beograd, 1870. , , , (Hristo Stambolski, Autobiografija. Dnevnici. Memoari), Sofia, 1927, t. 2.
Gale Stokes (ed.), From Stalinism to Pluralism. A Documentary history of Eastern Europe since 1945, second edition, New York, 1996. Dubravka Ugrei, Ameriki fikcionar, Zagreb/ Beograd, 2002. A. E. Vakalopoulos, (Odabrani osnovni izvori o grkoj revoluciji), Thessaloniki, Vanias, 1990. Pashko Vasa, The truth on Albania and the Albanians, historical and critical essays (Istina o Albaniji i Albancima, istorijski i kritiki eseji), London, 1999. P. P. Petrovi Njego, Izabrana pisma (Selected letters), Beograd, 1984. Branko Petranovi, Momilo Zeevi, Istorija Jugoslavije 19181988 (History of Yugoslavia 19181988), Beograd, 1988. , . (I am Bulgarian. Poems for children). Plovdiv, 2005. Evgenios Voulgaris, (Razmiljanje o trenutnoj krizi u turskoj dravi), Kerkyra, 1851. Dimitrije-Dimo Vujovi, Podgorika skuptina 1918. (Podgorica Assembly 1918), Zagreb, 1989. Wayne S. Vucinich, The Otoman Empire: Its record and legacy (Tursko carstvo: istorija i zavjetanje) New Jersey, 1965. Martin Wein, Dooh, vidjeh, zapisah, Zagreb, 1966. A. D. Xenopol, Istoria romnilor din Dacia Train (Istorija Rumuna od Trajanove Dakije), 4. izdanje (eds. V. Mihescu-Brliba, Al. Zub), Bucureti, 1985. arl Irljar, Putopis po Bosni 18751876, Sarajevo, 1981. Za Hrvatsku, Zagreb, 1992.
133
BIBLIOGRAFIJA
Mape
Mapa 1: Dennis P. Hupchick, Harold E. Cox, The Palgrave Concise Historical Atlas of the Balkans, New York, 2001, map 25. [The Palgrave, Mali istorijski atlas Balkana] Mapa 2: Ibid., map 28. Mapa 3: Ibid., map 35. Mapa 4: Patrick K. O Brien (ed.), Phillips Atlas of World History, London: George Philip, 1999, p. 220. [Phillip's atlas svjetske istorije]
134
OCIJENITE OVU KnjIGU! Vae miljenje kao itaoca/itateljke ove knjige veoma nam je vano, i kao ocjena naeg rada i za planir anje naih buduih poduhvata. Centar za demokratiju i pomirenje u jugoistonoj Evropi (CDRSEE), zajedno sa brojnim kolegama i saradnicima, uloio je ogroman trud, vrijeme i dragocjene doku mente u projekat Nastava moderne istorije jugoistone Evrope, a rezultat je knjiga koju drite u rukama. Da bismo provjerili uspjenost naeg metoda, korisnost ovog poduhvata i vrijednost nae investicije, voljeli bismo da date svoju ocjenu projekta. Molimo za vae iskreno miljenje za ta e vam biti potrebno izvjesno vrijeme i trud. Poslije itanja ove knjige, ili ak njenog korienja u razredu, molimo vas da odete na na veb sajt, naete History Workbooks section i popunite obrazac za ocjenjivanje. Formular za evaluaciju moete nai na veb sajtu: www.cdrsee.org/jhp/evaluate_eng.html Ako hoete da nam se direktno obratite, piite nam na: info@cdrsee.org i va e-mail e biti direktno upuen nekome od koordinatora JHP. Ukoliko elite, piite nam na: Center for Democracy and Reconciliation in Southeast Europe (CDRSEE) Krispou 9, Ano Poli, 54634 Thessaloniki, Greece
135
CIP - , ISBN 978-86-303-1651-7 COBISS.CG-ID 19839504

WorkBook2 MN

Uploaded by

Document Information

Original Description:

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

WorkBook2 MN

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

NASTAVA MODERNE ISTORIJE JUGOISTONE EVROPE

Dodatni nastavni materijal

Nacije i drave u jugoistonoj Evropi

The European Unions's Instrument for Pre-accession Assistance (IPA)

NASTAVA MODERNE ISTORIJE JUGOISTONE EVROPE

Nacije i drave u jugoistonoj Evropi

Prvo poglavlje: Stvaranje nacionalnih drava: ciljevi i uspjesi

Drugo poglavlje: Ureenje nacionalne drave

NACIjE I dRAVE u juGOISTONOj EVROpI

Tree poglavlje: Nacionalne ideologije

NACIJE I DRAVE U JUGOISTONOJ EVROPI

etvrto poglavlje: Sukob nacionalistikih ideologija

NACIJE I DRAVE U JUGOISTONOJ EVROPI

128 128 128 128 129 129 130

STVARANJE NACIONALNIH DRAVA

NACIJE I DRAVE U JUGOISTONOJ EVROPI

NACIJE I DRAVE U JUGOISTONOJ EVROPI

1860. Osnovan univerzitet u Jaiju (1864. i u Bukuretu). 1861.

NACIJE I DRAVE U JUGOISTONOJ EVROPI

NACIjE I dRAVE u juGOISTONOj EVROpI

NACIjE I dRAVE u juGOISTONOj EVROpI

Mapa 1: Prikaz novonastalih balkanskih drava 18011862.

PRVO POGLAVLJE Stvaranje nacionalnih drava: ciljevi i uspjesi

STVARANJE NACIONALNIH DRAVA

ksovoj viziji? Zato Mesiodaks naglaava izuzet nost stare Grke?

? Kakav je odnos Evrope i Grke u Mesioda

NACIJE I DRAVE U JUGOISTONOJ EVROPI

Paisiy, str. 1920

? Zato je Pajsije napisao tu knjigu? Kako mi

? to autor misli o ulozi grke drave u Evropi?

STVARANJE NACIONALNIH DRAVA

? to autor misli o odnosu nacije i drave?

NACIjE I dRAVE u juGOISTONOj EVROpI

? Koje argumente iznose transilvanski Rumuni?

STVARANJE NACIONALNIH DRAVA

Dimaras, str. 8891

? Koje ideje, bliske idejama Francuske revolu

? Analiziraj retorika sredstva koja se koriste da

Kome se ovaj manifest direktno obraa?

NACIjE I dRAVE u juGOISTONOj EVROpI

hija u ? Prokomentarii stav bosanskih spa

balo da ? Koje je probleme ovaj hatierif tre

STVARANjE NACIONALNIh dRAVA

argumente koje autor koristi kako bi potkrijepio svoje ideje i uvjerenja.

? to je svrha ovog teksta? Pronai istorijske

NACIJE I DRAVE U JUGOISTONOJ EVROPI

Narodna skuptina Transilvanije

STVARANjE NACIONALNIh dRAVA

Rumuna? Kako objanjava injenicu da su mnogi zahtjevi meusobno slini?

? Koji su glavni zahtjevi Slovenaca, Hrvata i

NACIJE I DRAVE U JUGOISTONOJ EVROPI

? to je bio cilj turskih vlasti kada su izdale

Sultan od 1861. do 1876. godine

STVARANJE NACIONALNIH DRAVA

? Analiziraj nain na koji bi Bugarska trebalo da

NACIjE I dRAVE u juGOISTONOj EVROpI

je to bio i zva ni ni stav Osmanskog carstva?

? razloga on kritikuje predstavku? Misli li da

Prokomentarii stav Fuad-pae. Iz kojih

? to misli, zato su Bugari odabrali uniju sa

STVARANJE NACIONALNIH DRAVA

? Koji su pravi ciljevi Bugara i Rumuna, prema