ETIKA POSLOVANJA

Jedno od temeljnih pitanja i primarna zadaa etike poslovanja jest kako primijeniti etike norme i principe na suvremeno drutvo Etiku poslovanja strunjaci smatraju izvedenicom socijalne etike, kojoj je primarni cilj eksplikacija i aplikacija temeljnih etikih normi, vrednota i pretpostavki koje omoguuju ostvarenje drutva socijalne odgovornosti. Kljuno pitanje socijalne i poslovne etike jest, kako je mogue uskladiti pluralizam divergentnih subjektivnih interesa da bi se ostvarilo demokratsko drutveno ureenje pravine kooperativnosti? Etike norme i moralni principi koji omoguuju takvo drutveno ureenje u dananjem vremenu trebaju se zasnivati na temeljima argumentacije i autonomnosti naeg uma sa svrhom da se zatiti dostojanstvo ljudske osobe. emeljna odrednica teonomnog zasnivanja morala sastoji se u obrazlo!enju da nae moralno djelovanje ima svoj oslonac u zapovijedi, odnosno volji "o!joj#moralno postupamo jer smo djeca "o!ja. $.%ch&eitzer'zagovara kao temeljni etiki svjetonazor harmoniju s prirodom i strahopo tovanje pred !ivotom" (niverzalni etos ) predstavljao bi sintezu temeljnih moralnih naela koja su sadr!ana u tzv.svjetskim religijama, a svrha mu je promicanje meusobnog dijaloga, potivanja i uspostava trajnog mira meu religijama. za razliku od krana koji po *eberu ini dobro jer u tome vidi ispunjenje volje "o!je, zagovornik etike odgovornosti stoji iza svojih postupaka i svih posljedica koje proizlaze iz njih te smatra sebe odgovornim za svoja djela, a istodobno se odluuje za opcije s posljedicama koje e donijeti eto veu korist, odnosno minimalizirati tetu. +eina uglednih protagonista socijalne etike i politike ,ilozo,ije smatra da pravednost kao sto!erna drutvena vrlina i primarna vrijednost predstavlja klju u rjeenju prijepora kako je naime mogue izgraditi i ostvariti drutveno socijalne odgovornosti u kojemu e biti postavljeni temeljni principi u okviru kojih se mogu rijeiti pitanja vezana uz potivanje i nepovredivost ljudskog dostojanstva te ostvariti graanima minimum koji je preduvjet dostojanstvenog !ivota. -apadnoeuropska tradicija zasnovana je na . kardinalne vrline, odnosno vrednote# #$ /udrost0kompetentnost1
1

%$ 2dlunost0hrabrost1 &$ 3azboritost '$ 4ravednost (z taj kvartet etikih normi, europska tradicija poznaje i tzv.kranske vrijednosti#vjera, u,anje i ljubav.

T(A)I*IONALNE V(LINE 4laton u svom djelu 5r!ava upozorava na va!nost razmatranje 43$+E562% 7. ( europskoj kulturi i civilizaciji pravednost predstavlja temeljnu individualnu i drutvenu vrlinu koja je preduvjet sretnog i zadovoljnog !ivota. 6ema pouzdane de,inicije pravednosti. 4rvi pokuaj ) 8pravedno je rei istinu i dolino vratiti to se kome duguje9 -a moralno djelovanje nije dovoljno poznavanje univerzalnih etikih normi koje se bezuvjetno mogu primijeniti u svakoj prilici, nego je prijeko potrebno promisliti konkretnu situaciju i prosuditi je li na nju primjenjiva opeva!ea norma. %okrat ) pravedno je svakome udijeliti to mu pripada, odnosno to zaslu!uje 'jednaki sluajevi moraju se tretirati na jednak nain ' potivanje ljudskog dostojanstva i osobnosti ,unkciju ' na primjeru ,unkcionalnosti pokuava pojasniti kako sve to ima odreenu ima i vrlinu#onaj tko !ivi dobro i kreposno bit e sretan i zadovoljan

+asno !ivjeti, dru-ome ne na koditi, svakome nje-ovo udije.iti / temeljno naelo pravnih znanosti odnosno okvir za primjenjivanje zakona o pravnoj praksi. $ristotel# diobena, izjednaujua, korektivna i izjednaujua pravednost 4ravednost nam po svojoj strukturi ne doputa da ikome nanosimo tetu: 4ravednost 6E predstavlja bezuvjetno korist jaega: razimah# pravednost je pleone;ia ) pohlepa za to veim posjedovanjem, pretjerano htjeti uvijek imati vie. 6asuprot tome, %okrat polazi od uvjerenja da je pravednost jednakost svih

4leone;ia kao esencijalna suprotnost pravednosti u smislu jednakosti nee pomoi ljudima da postanu sretni: 4laton ) njegov polis predstavlja drutvo slobodnih u kojem nema potlaenih ni robova. -a njega je savreno drutvo ono u kojem su ostvarene one . vrednote: 7diopragija ) uvjerenje da svaki stale! polisa, odnosno svaki dio due treba obavljati svoj posao ) uvjetovanost postojanjem sklada i harmonije: 4latonov koncept pravednosti mo!e se dobro primijeniti na etiku poslovanja jer se njime reguliraju meuljudski odnosi te !eli pokazati kako se ti odnosi re,lektiraju na polis, odnosno svaku drutvenu zajednicu, kao to je i sluaj s tvrtkama i kompanijama. 4laton je dobro primijetio da uspjenost ne ovisi o pojedincu, nego i o njegovu polo!aju u drutvu ili radnoj organizaciji. emeljno naelo idiopragije podrazumijeva takoer da je potrebno postaviti prave ljude na pravo mjesto u smislu da se omogui svakome obavljati posao za koji je najvie nadaren tj gdje mo!e postii najbolje rezultate. (a0umski dio du e )onaj kojim mislimo, spoznajemo, promiljamo i kontroliramo svoje a,ekte Po!udni dio du e / onaj kojim izra!avamo sve svoje osjeaje i !elje za tjelesnim u!icima i nasladama. /eu njima smjeten je vo.jni tj odva!ni dio koji je izvor naih plemenitih !elja, nastojanja. /E<( 6J7/$ 3E"$ +=$5$ 7 %K=$5: 4rema 4latonu, temeljna svrha obrazovanja i odgoja je vratiti dui prirodan red i uspostaviti sklad meu njenim aktivnostima. (spostava reda u dui pojedinca, koja je istovjetna s vladavinom pravednosti, preduvjet je za ostvarenje reda i ozbiljnije pravednosti u polisu. Ideja )o1ra ispostavlja se kao najvii princip koji uspostavlja jedinstvo meu etikim normama. /i po svojoj naravi te!imo za 5obrim jer predstavlja ispunjenje i konani cilj svega naega htijenja. >ene u $teni u 4latonovo vrijeme bile su obespravljene, a 4laton ih u Dravi posve izjednauje s mukarcima# pravo na obrazovanje i izbor zanimanja, pravo na nesmetanu komunikaciju, pravo na izbor branog partnera. >ena je po 4latonu osoba sa svim zakonskim pravima kao i mukarac, dok je u $teni bila pod skrbnitvom najbli!eg mukog roaka.

2O)E(NE V(IJE)NOSTI3S4V(E2ENI ETI+KI P(AV*I

3

Jedno od osnovnih obilje!ja modernih demokracija jest ustavna zajamenost temeljnih ljudskih sloboda koja predstavlja okvir za ostvarenje dostojanstvenog oblika !ivota. ?ovjek de,iniran kao homo oeconomicus i homo faber odreuje svoj status u drutvu prvenstveno na temelju novca koji je prema miljenju njemakog sociologa 5"Simme.a, glavna pokretaka snaga drutvenog i gospodarskog razvoja. Adam Smith ) smatra da e tr!ite samo od sebe pod utjecajem tzv.nevidljive ruke postii paradoksalan uinak da e individualistika nastojanja za ostvarenjem vlastite dobiti rezultirati zajednikim blagostanjem sviju. Kant ) tvrdi da se diobena pravednost primarno odnosi na slobodu pojedinca, odnosno na prava slobode, a ne na redistribuciju materijalnih dobara. "rojni ugledni teoretiari ekonomije upozorili su da se ekonomiju ne mo!e istra!ivati samo sa mehanistikog gledita, nego da je prijeko potrebno u suvremenu ekonomiju integrirati etiku i postaviti pitanje kako ekonomija u cijelosti mo!e pridonijeti boljemu !ivotu, a istodobno sukladno odgovornosti prema buduim naratajima sauvati okoli i prirodne resurse. 4TILITA(I6A2 )cijela .@. 7 .A.str:: Kooperativnost, kao naelno najbolje rjeenje, polazi od pretpostavke da je i druga strana spremna na suradnju u to nikada ne mo!emo biti sigurni. (tilitarizmu se prigovara da tematizira samo meuljudski odnos, a da isputa iz vida pitanje osobne odgovornosti i obveza te da ne razmatra ulogu pravednosti u drutvu. E"Tu-endhat ) utilitarizam je ideologija kapitalizma jer on doputa da se rast ekonomije kao takav moralno opravdava bez obzira na pitanje raspodjele. =ogika kapitalistikog poslovanja ne temelji se na naelu pravednosti, nego se ravna po modelu pleone;ie. John (a7.s / najdosljedniji kritiar utilitaristike etike paradigme. 2n govori o B naela pravednosti# #$ %vaka osoba ima jednako pravo na u potpunosti adekvatnu shemu jednakih osnovnih prava i sloboda koja je spojiva sa istom shemom za sve, a u toj shemi jednakim politikim slobodama, i samo tim slobodama, valja jamiti njihovu vrijednost %$ 5rutvene i ekonomske nejednakosti trebaju zadovoljiti B uvjeta# a1trebaju se odnositi na slu!be i polo!aje dostupne svima pod uvjetima pravine jednakosti mogunosti b1trebaju biti od najvee koristi za najloije stojee lanove drutva %vrha prosvjeda nije promjena sustava, nego poboljanje demokracije i postojee politike.
4

5ra8anski nepos.uh treba biti artikuliran to je mogue razlo!nije i razboritije. *alter Kerber analizira uvjete pod kojima je dopustiv i opravdan graanski neposluh# #$ 5a se u nepoboljnim okolnostima mora raditi o tekim sluajevima jasne nepravde %$ 6enasili se otpor mora birati kao posljednji izlaz &$ ( vie grupa s istim pravom ne smije nastati opasnot za ,unkcioniranje pravednog sustava '$ 2teenje treih osoba mora se iskljuiti

6aelo na koje se pozivaju pristae graanskog neposluha jest da u demokraciji ne smije nita ostati skriveno i zatajeno. 9trajkovi su jedan od legitimnih vidova graanskog neposluha u kojima graani pokuavaju kod poslodavaca poboljati uvjete rada, ostvariti adekvatnu novanu naknadu za svoj rad. Etika pos.ovanja razmatra i analizira u kojoj je mjeri odreeno drutveno i institucionalno stanje nespojivo s dostojanstvom ovjeka, odnosno, u kojem je smislu stanje nepravedno. 4ravednost je vrijednost i vrlina drutvenih institucija. Komunitaristi se zala!u za smanjenje etatistikog utjecaja, zagovaraju jaanje udruga, asocijacija i institucija zasnovanih na tradicionalnim moralnim vrijednostima pri emu e pojedinac osjetiti stanovitu sigurnost zahvaljujui pripadnosti odreenoj zajednici. 4ovijest modernog zapadnoeuropskog drutva istovjetna je s povije :u ra0voja kapita.i0ma koji je 0asnovan na & teme.jna prin;ipa< #$ 4rivatno vlasnitvo %$ r!ite koje regulira privredna i gospodarska dogaanja

&$ /aksimalizacija dobiti kao svrha gospodarstva