ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA PELE Pele med proizvode na isti nain najmanje 150 milijuna godina.

To je jedini kukac koji proizvodi hranu koju jedu i ljudi. Med im je zaliha u zimskim mjesecima kada cvijee ne cvjeta i ne proizvodi biljne sokove. Proizvode med vosak otrov propolis pelud i matinu mlije. Anatomija i fiziologija pela Tijelo pele s vanjske strane prekriveno je pokrovom koji !titi unutra!nje organe a sastoji se iz tri sloja" - vanjskog ili kutikule - sredi!njeg ili hipoderma - unutra!njeg ili bazalne membrane. #utikula se sastoji od tri sloja. Povr!inski sloj ili epikutikula ima za!titnu ulogu srednji sloj ili egzokutikula u kojem se nalaze pigmenti od kojih ovisi boja pele i unutra!nji sloj ili endokutikula koji je ujedno i najdeblji. Tijelo pele obraslo je gustim dlaicama koje imaju razliitu ulogu a najva$nija je u opra!ivanju bilja jer se cvjetni prah %pelud& zadr$ava na njima i tako ga pele prenose na druge cvjetove. 'sim toga one ujedno slu$e i za skupljanje cvjetnog praha. #od mladih pela tijelo je gusto obraslo dlaicama dok ih starije gube tako da su im prsa i trbuh sjajni bez dlaica. ( hipodermu ili srednjem sloju pokrova su stanice od kojih neke lue hitin neke vosak a neke uestvuju u gra)i voskovih i otrovnih $lijezda. (nutra!nji dio ili bazalna membrana obavijaju unutra!njost hipoderma i organe koji se tu nalaze. Tijelo pele je gra)eno iz tri dijela a to su glava prsa i zadak. *a glavi se nalaze oi ticala i usta. Pele imaju dva slo$ena oka sastavljena od vi!e onih jedinica odnosno omatida. Prema nekim autorima broj omatida se kree od tri do osam tisua ovisno da li je u pitanju matica radilice ili trutovi. +vaka ona jedinica predstavlja zasebno oko tako da pela vidi sliku predmeta u obliku mozaika. *a ticalima se nalazi ulo mirisa i dodira. Pele dobro razlikuju mirise posebno trut kojemu je ulo mirisa izuzetno razvijeno. (sta pele sainjava gornja usna koja slu$i kao osnova ostalim dijelovima usta i nepokretna je. ,ornje vilice su parne i pokretne u jednom pravcu. +lobodni kraj im slu$i za uzimanje krute hrane izgradnju saa skidanje vo!tanih poklopaca. -onja vilica i donja usna odnosno neki njihovi dijelovi .ormiraju rilo. /ilo je organ u obliku cijevi u kojem je smje!ten jezik. 0a praktino pelarstvo va$na je du$ina rila a kod pele radilice se kree od 123 mm. Prsa pele se sastoje od tri prsna segmenta i prvog trbu!nog segmenta. *a prsima se nalaze krila i noge. Pela ima dva para krila. Prvi par krila je vei a drugi za jednu treinu manji. #rila su prozirna i opnaste gra)e. 0vukom koji krila proizvode u toku leta pele se sporazumijevaju. #od pela razlikujemo tri para nogu smje!tenih s donje strane prsa. *ajrazvijeniji je trei par nogu na kojem se nalaze ko!arice za smje!taj cvjetnog praha.

Graa tijela pele: 1. glava, 2. prsa, 3. zadak, 4. kolutii zadka spojeni membranom, . krila, !. noge, ". mirisna #lijezda, $. voskova #lijezda, %. jednjak, 1&. medni mje'ur, 11. srednje (rijevo, 12. (jevi(e za izluivanje, 13. zadnje (rijevo

Trbuh pele sastoji se od segmenata. Prvi trbu!ni segment je srastao s prsima a posljednji segment je modi.iciran u analni prsten. Predposljednji segment uestvuje u gra)i $aoke. +egmenti su me)usobno povezani opnom i pomini su !to omoguuje !irenje trbuha. Probavni sustav poinje od usta a zavr!ava se analnim otvorom. 4rana koju pela uzima dospijeva kroz jednjak u medni mjehur koji slu$i kao rezervoar. *a medni mjehur se nastavlja me)ucrijevo koje prelazi u crijevo. *ajva$niji dio probavnog sustava je srednje crijevo koje ima ulogu u resorpciji i probavi hrane. *a prijelazu iz srednjeg u tanko crijevo ulijevaju se sitne cjevice koje imaju .unkciju bubrega. 'stali dio probavnog sustava je naboran i po potrebi mo$e se !iriti. *a tom mjestu skuplja se izmet u vrijeme kad su pele sprijeene izlijetati iz ko!nice vani. 'rgani za disanje kod pela sastoje se od 10 pari odu!aka koji su smje!teni na prstima i zatku. *a njih se nastavljaju du!nici na koji se nastavljaju du!ini kapilari. 4emolim.a ima znaajnu ulogu u organizmu pele jer preko nje hranjive tvari se raznose po organizmu. 5ivani sustav pele je ganglijskog tipa. ,anglije su povezane komisurama i one upravljaju radom organa kod pele. 5lijezde voskovnice imaju samo pele radilice i nalaze se s donje strane od drugog do petog trbu!nog segmenta. /azvijene su kod mladih pela koje lue vosak. Mirisna ili nosanova $lijezda nalazi se s gornje strane !estog trbu!nog prstena. 'va $lijezda lui miris karakteristian za svaku pelinju zajednicu a njegova speci.inost se naslje)uje od matice. 5alac se nalazi na kraju trbuha a imaju ga pele radilice i matica. #od radilica slu$i za odbranu a kod matice za polaganje jaja i borbu s drugim maticama. Povezan je s $lijezdom otrovnicom.

+polni organ truta" 1. sjemenici 6. sjemenovodi 7. sjemenovod

+polni organ matice" 1. jajnici 6. jajovodi 7. sjemena kesica 8. dodatna $lijezda 5. $lijezde

+polni organ matice nalazi se u trbuhu i sastoji se od razvijenih parnih jajnika ili ovarija. ( neoplo)ene matice su mali ali nakon oplodnje postaju znatno vei. 9ajnici su gra)eni od jajnih cjevica ili ovarida u kojima sazrijevaju jajne stanice. *a jajnike se nastavljaju parni jajovodi ili ovidukti koji se spajaju i ine neparni jajovod ili vaginu. (z vaginu odnosno s njene gornje strane nalazi se sjemena kesica u koju se nastavlja sjemeni kanal ili ductus seminalis koji se ulijeva u vaginu. ( sjemenoj kesici se prilikom oplodnje deponiraju mu!ke spolne stanice ili spermatozoidi. + vanjske strane sjemene kesice su dodatne $lijezde koje su preko kanalia spojene sa sjemenom kesicom. +polni organi truta smje!teni su u trbuhu a sastoje se od dva sjemenika ili testisa. +jemenici su gra)eni od sjemenih cjevica u kojima se stvaraju mu!ke spolne stanice ili spermatozoidi. +jemene cjevice se spajaju u dva sjemenovoda i tvore jedan neparni koji se nastavlja u kopulacionu cijev a to je ujedno i zavr!ni dio spolnog organa truta. Matica 2 kraljica pela ali se najprije mora izboriti za taj polo$aj. *akon 13 dana od polo$enog jajeta mlada matica izlazi iz matinjaka i njezin prvi zadatak je da prona)e ostale matinjake u ko!nici i ubije matice u njima prije nego !to se izlegu. (koliko u tome ne uspije dolazi do borbe matica u ko!nici dok ne ostane samo jedna. *o to nije kraj jo! mora izletjeti iz ko!nice na oplodnju s trutovima i sretno se vratiti u ko!nicu.

#ada matica pone polagati jaja u ko!nici postaje neosporna vladarica ko!nice. (vijek je okru$ena pelama pratiljama koje se brinu o svojoj kraljici iste ju hrane i !tite od opasnosti. *jezin jedini zadatak postaje polaganje jaja o emu i ovisi opstanak pelinje zajednice. Postoji izreka" ) *ijen kao trut.). -a li je to zaista tako: Trut 2 mu$jak pele ima va$nu ulogu u $ivotu pelinje zajednice. /azvoj liinke truta je najdu$i i traje 76 dana. Mladi trutovi izlaze iz elija saa koja su !ira i vea nego kod pela radilica te je i on vei i deblji od ostalih pela. Trutovi nisu sposobni da se sami hrane ve ih hrane pele osim !to ih hrane vode brigu o njima iste ih i paze a kad postanu spolno zreli izlaze po prvi put iz ko!nice na tzv. orijentacijski let. 0a lijepih toplih i sunanih dana bez vjetra trutovi izlaze iz ko!nica i okupljaju se na jednom mjestu u zraku. *a to mjesto dolazi i matica na oplodnju ali oplodit e ju samo najbr$i od njih. *akon oplodnje trut umire a matica se vraa u ko!nicu. Postoji mi!ljenje da nakon !to se oplo)ena matica vrati u svoju ko!nicu pele izbacuju sve ostale trutove iz ko!nice jer im vi!e nisu potrebni. 4oe li pele izbaciti trutove ili ne ovisi o tome kakva je situacija u pelinjoj zajednici: ;ko je godina lo!a i nema dovoljno hrane pele se pona!aju vrlo racionalno i svi koji u zajednici nisu neophodni bit e izbaeni iz nje da bi ostali imali !anse za pre$ivljavanje. ( godinama kada ima dovoljno pa!e i nektara u ko!nici te je zajednica jaka trutovi ostaju u ko!nici cijele godine. *jihova je uloga tada odr$avanje topline zajednice a njihovo prisustvo u ko!nici djeluje umirujue na ostale pele. /adilica je tako)er $enka ali njezini su jajnici zakr$ljali i nije sposobna za reprodukciju. /azvoj matice i pele je do treeg dana $ivota liinke isti. Pele liinke do treeg dana hrane matinom mlijei %visokovrijedna hrana& a nakon toga odrede 10 2 60 najbolje razvijenih liinki koje e postati matice. *jih nastavljaju hraniti matinom mlijei dok ostale liinke nadalje hrane nektarom i peludom. *akon 102tak dana zatvore poklopce saa sa leglom i nakon 61 dana od jajeta iz elije saa izlazi mlada pela. 'dmah po izlasku oko nje se okupljaju starije pele i iste ju i hrane. ( ko!nici svaka pela prema svojoj starosti obavlja odre)eni posao pa tako razlikujemo" pele 'ranitelji(e %027 dana starosti& 2 hrane mlade pele i leglo pele graditelji(e %7210 dana starosti& 2 grade sae %lue vosak i matinu mlije& pele istai(e %10215& iste ko!nicu iznosei trunje i mrtve liinke ili pele te lepeui krilima na ulazu u ko!nicu ubacuju zrak u ko!nicu i odr$avaju potrebnu temperaturu %oko 65 =>& u ko!nici < pele stra#ari(e %15260 dana starosti& 2 uvaju ko!nicu od neprijatelja < pele radili(e %60 dana do kraja $ivota& donose u ko!nicu nektar propolis i vodu. Prema potrebi pele preuzimaju odre)ene poslove i prije tog roka. Prema 4ipokritu ?med je hrana bogova@. Med je slatka tvar koju pele izra)uju tako da skupljaju sokove nektara ili druge slatke sokove koje na)u na dijelovima biljaka obogate je tvarima svog tijela u tijelu prerade spreme u sae i puste da zrije. Nastajanje meda ,lavna sirovina za proizvodnju meda je nektar. *ektar je slatka tekuina koju izluuju $lijezde smje!tene u cvijetu biljke a ponekad i izvan cvijeta. Azluivanje nektara nastaje uslijed bubrenja biljnih stanica na povr!ini staninih opni izluuje se nektar u vidu minijaturnih kapljica. #apljice se spajaju s kapljicama iz susjednih stanica .ormirajui vee kapljice. Pod utjecajem vanjskih uvjeta %temperatura& nektar gubi dio vode i sadr$aj !eera u njemu se poveava. (dio !eera u nektaru iznosi 60 B 55C. Pele jezikom uvlae nektar u usni otvor i dalje u ?medni $eludac@ a kasnije ga prenose u posebne elije ?saa@. Med zrije u ko!nici dobivajui speci.ina svojstva. < < <

0a proizvodnju 1 kg meda potrebno je skupiti 7 puta veu te$inu nektara za !to je zadu$eno oko 600 000 pela. 9edna pela obi)e 150 cvjetova. Pele sakupljaju nektar u blizini ko!nica ali i do kilometar dalje od ko!nica. +vojstva i vrsta meda ovise o .lori u okolici ko!nica. !ste pelinja"a +elei +tacionarni

P!oiz#odnja meda $ "o%ni&ama Drcani med je izuzimanje zrelog meda iz okvira s vo!tanim saima postupkom koji se naziva vrcanje. Med u sau predstavlja med koji ostaje u posebnim sekcijama.

'tvaranje saa

Drcanje meda ME' I '()GI PELINJI P(OIZ O'I !ste meda Med nije industrijski proizvod. To je prirodni izvor ugljikohidrata. Eist prirodni pelinji med je skoro jedina namirnica koja se koristi u potpuno istom obliku u kojem je i proizveden. Med je jedan od rijetkih prehrambenih proizvoda koji se jo! uvijek ne mo$e vje!taki proizvesti a da mu kvalitet bude ravan istom prirodnom pelinjem medu. To je jedina hrana koja ima baktericidno svojstvo i antimikotino djelovanje !to znai da med ubija razliite bakterije i gljivice ili sprjeava njihov rast i razmno$avanje i na taj nain ih inaktivira. Postoji vi!e podjela meda i to prema geogra.skom i botanikom porijeklu ili prema izvornom materijalu od kojeg je dobiven. Podjela po geogra.skom porijeklu mo$e biti" < planinski < poljski. Po botanikom porijeklu je" < mono.lorni < poli.lorni. Prema izvornom materijalu od kojeg je dobiven" < nektarni ili cvjetni med < medljikovac. +vjetni med Potjee iz cvjetova razliitih biljki u manjoj koliini i izvan cvjetnih nektarija. 'visno o biljci razlikuje se po boji okusu mirisu i kemijskom sastavu. Mije!ani med je naje!e sluaj mije!ane .lore i ispa!e. Mono.lorni medovi su kod nas relativno isti medovi kao npr. od bagrema lipe kadulje lavande suncokreta ru$marina pitomog kestena.

,aduljin med #oristi se protiv prehlada jer omoguuje lak!e izbacivanje sluzi iz du!nika i bronhija pa i iz $eluca i jednjaka. Eaj s medom od kadulje ne smije se uzimati vru ve samo mlak. -agremov med Fijelo zelenkaste boje ima blag i prijatan okus. Drlo sporo kristalizira. Poma$e kod nesanice smanjuje stres i umiruje. *ipov med 5ute do crvenkaste boje sa karakteristinim mirisom lipe. Drlo je cijenjen kod pelara. Azrazito pozitivno djelovanje kod prehlada i upala di!nih puteva. *e smije se davati osobama koje pate od bolesti srca i krvnih $ila. .ed divlje tre/nje Med divlje tre!nje je osvje$avajueg mirisa i prepoznatljivog okusa. +akupljen za prvih toplih proljetnih dana u sebi nosi snagu i svje$inu proljetnog sunca. #oristi za osvje$avanje i jaanje srca i krvnih $ila. Med od voaka u na!im se krajevima obino ne vrca jer ga pele gotovo u cijelosti potro!e za razvitak legla. 0rijeskov med 5ute do tamno$ute boje. Trpkog ali prijatnog okusa. Frzo kristalizirajua vrsta meda %627 mjeseca&. #arakteristian za ,orski #otar i Giku. .ed od lavande #arakteristian za -almaciju i Primorje. 0latno$ute boje ima sna$no izra$enu i prijatnu aromu. Med od lavande u aju od kamilice metvice ili pelina smiruje organizam koristi se protiv nadutosti i pospje!uje mokrenje. -obro djeluje protiv migrene i vrtoglavice i preporuuje se onima koji boluju i od bolesti srca i krvnih $ila. 1un(okretov med 5ute je boje. Frzo kristalizira u obliku krupnih hrskavih kristala. Prepoznatljivog mirisa i vrlo o!trog okusa kada se ko!nice nalaze u blizini nasada suncokreta. 9ak med izrazito baktericidnih osobina koristan kod viroza i prehlada. Flagotvorno djeluje na di!ni sustav a zbog svojih jedinstvenih sastojaka povoljno utjee na regulaciju razine masnih kiselina u organizmu. .ed od pitomog kestena Tamno crvene do potpuno tamne boje karakteristinog pomalo gorkog okusa. Povoljno djeluje na ukupni probavni sustav djeluje na rad crijeva jetre a preporuuje se i kod oporavka od $utice i operacije $ui. 2epiin med +vijetlo $ute boje. 'dmah nakon vrcanja kristalizira. *ivadni med Darira u sastavu boji okusu i mirisu. Azrazito bogat med zbog raznolikosti cvjetnih i travnatih livada. Pogodan za djecu u razvoju starije osobe nadoknadu energije i bolje psiho.iziko stanje. +vojstva u mnogome ovise o istoi %zaga)enosti& okoli!a. /azlikuje se nizinski livadni i planinski %pa!njaki& livadni med.

.edljikova( 3medljika, medena rosa4 *e nastaje od peludi i nektara nego je proizvod kukaca iz roda jednokrilaca. Pele najvi!e skupljaju medljikovac koji daju !titaste i lisne u!i. To je med od bjelogorine i crnogorine medljike. Med od bjelogorine medljike je tamnocrvenkast rastezljiv slabog mirisa po hrastu pali u grlu. (glavnom je hrastov ili bukov medljikovac. Med od crnogorine medljike je jelov med i zelenkaste nijanse ugodnog okusa i mirisa spada u najcjenjenije medove u Huropi. *emijs"i sasta# meda ,lavni sastojci meda su !eer %oko 31C& voda %oko 1IC& i ostalo %oko 1C&. 'snovnu karakteristiku medu daje !eer a ostali dijelovi koji se u medu nalaze u manjim koliinama i presudni su za razlikovanje izme)u raznih vrsta meda %boja aroma ukus&. Jeer u medu sastoji se od tri vrste !eera" o Do+ni %e+e! %.ruktoza ili levuloza& kojeg u medu ima najvi!e oko 81C o ,ro$)ani !eer %glukoza ili dekstroza& oko 78C i o 'bini !eer %tr!ani ili saharoza& kojeg ima najmanje 126C. Me)usobni omjer raznih vrsta !eera u medu zavisi o izvoru odnosno cvjetnoj pa!i a donekle i o enzimu invertazi koja rastavlja obini !eer na gro$)ani i voni. Taj se enzim ve nalazi u cvijetu iz kojeg pele sakupljaju nektar ali je prisutan i u samom organizmu pele. 0reo med nema vi!e od 6C obinog !eera zato jer enzim invertaza rastavlja obini !eer na jednostavne !eere. Hnzim invertaza nastavlja svoje djelovanje u medu i poslije vrcanja ako grijanjem meda ili kakvim drugim postupkom nije bio uni!ten tako da stajanjem med zori tj. ima sve manje obinog !eera. 'stali sastojci meda njih oko 1C su dekstrini minerali proteini kiseline vitamini. *jihov je omjer u sastavu meda vrlo razliit u pojedinoj vrsti. Minerali su vrlo va$ni za rast i zdravlje ljudskog tijela. Poznata je vrijednost $eljeza kod stvaranja krvi ili kalcija za izgradnju kostiju. Med uglavnom sadr$i sljedee minerale" kalij sumpor kalcij natrij .os.or magnezij silicij $eljezo mangan bakar. Proteini kao sastavni dijelovi biljaka u med dolaze iz nektara i peluda. #iseline u medu uglavnom su jabuna i limunska a vitamina ima u vrlo malim koliinama. ( medu su prona)eni" vitamin > i neki vitamini F kompleksa. #oliina vitamina u medu ovisi o biljci s koje pele skupljaju nektar o zrelosti meda o peludu u medu itd. ;li i ta mala koliina vitamina dobrodo!la je nadopuna unosu vitamina u svakodnevnoj prehrani. Tako)er u medu su jo! prona)ena i eterina ulja koja mu daju karakteristinu aromu. Me)utim te su tvari vrlo labilne i lako ishlape grijanjem meda. Foja meda prvenstveno ovisi o zastupljenosti pojedinih medonosnih vrsta na pa!i ali i o utjecaju suneve svjetlosti manipulaciji medom. Anae tamnije vrste meda uglavnom su bogatije mineralima. 'sobine meda T#a! .inerali 5roteini ,oloidi ,#ojst#a "oje daj$ med$ Poveavaju nutritivnu vrijednost meda tamnije vrste meda bogatije mineralima -olaze u med iz nektara i peluda kao mali peptidi ili slobodne aminokiselineK u koloidnom oblikuK utjeu na pjenjenje i tamnjenje meda utjeu na zamuenje i kristalizaciju Eestice voska peludi i netopljivih tvari iz nektaraK na svojstva isto kao i proteini

6rganske kiseline 0itamini 7nzimi 7terina ulja 8vari boje

#arakteristine za cvjetni med utjeu na okus i aromu naje!e jabuna i limunska ( vrlo malim udjelima u medu 'sim invertaze dijastaza katalaza i .os.atazaK inhibin u tamnijim vrstama i medljikovcu ima anibakterijsko djelovanje *ajvi!e utjeu na speci.ian okus i aromu meda lako hlape grijanjem Proizvodi nastali propadanjem kloro.ila ili pigmenti %antocijani karoten ksanto.il tanin&

Lizikalno2kemijska svojstva meda su" < < < < < < < Polarizacija svjetlosti #ristalizacija Drenje meda 4igroskopinost meda i speci.ina te$ina Diskoznost meda +latkoa meda +enzorska svojstva meda.

5olariza(ija svjetlosti96ptika aktivnost: < G2ativna .ruktoza 2 zakretanje linearno polarizirane svjetlosti u lijevu stranu %za nektarni med& < Disoki udio -2dekstrina %zakretanje linearno polarizirane svjetlosti u desnu stranu mo$e pomoi pri otkrivanje prisutnosti medljike u medu. ,ristaliza(ija: Nastane kad gro$)ani !eer ne ostaje vi!e tekui u medu nego se pretvara u vrstu tvar kristale. #ristalizacija zahvaa samo jedan sastavni dio meda dekstrozu. -rugi dio levuloza i dalje ostaje u tekuem stanju i tvori tanki tekui sloj oko kristala dekstroze. Tako)er takav med mijenja i boju i okus. #ristalizacija ovisi o stupnju koncentracije !eera u medu i omjeru gro$)anog i vonog !eera. Jto je vi!e gro$)anog !eera a manje vonog kristalizacija je br$a i jaa i obrnuto. Med se u novom mladom sau sporije kristalizira a u starom br$e. Med spremljen u hladnim prostorijama prije e kristalizirati. #ristalizirani med gubi prozirnost a i okus mu se mijenja. +klonost meda kristalizaciji ovisi o omjeru glukoza2.ruktoza u medu. Medljikovac podlo$niji kristalizaciji zbog visokog udjela gro$)anog !eera. Drste meda s visokim udjelom vonog !eera %.ruktoza& mogu ostati neiskristalizirane i do nekoliko godina. *ajpogodnije temperature za kristalizaciju su 10 B 60=>. Aznad 63 => prestaje kristalizacija. :aknadno vrenje meda Mogunost kristalizacije je manja !to je sadr$aj vode u medu vei. ,u!i je med zasieniji gro$)anim !eerom i zato skloniji kristalizaciji. 0a vrenje vrijedi upravo suprotno pravilo. Jto je med rje)i to je skloniji vrenju ali te$e kristalizira. Med A. klase ne smije imati vi!e od 60C vode u sebi. Taj se postotak inae kree izme)u 17C 2 61C ve prema vrsti meda i stadiju zrenja. 0ato je va$no da se med iz ko!nica ne vadi prerano dok nije potpuno poklopljen. *aknadno vrenje meda mo$e biti posljedica prevelike koliine vlage u medu ili neadekvatnog uvanja i skladi!tenja. Med je potrebno uvati u suhim prostorijama. Lermentaciju meda uzrokuju kvasci koji mogu podnijeti visoke koncentracije !eera. /ezultat .ermentacije je gorak okus meda i pjena na povr!ini. Anae .ermentacija mo$e biti i ciljana u svrhu proizvodnje alkoholnih pia i octa.

;igroskopinost meda 4igroskopinost je svojstvo tvari da upija vlagu. Med je nakon vrcanja potrebno odlagati u posude s niskom relativnom vlagom i hermetiki zatvoriti jer med u protivnom lako poprima vlagu ali i strane mirise. Lruktoza je higroskopinija od glukoze. Med upija vlagu kada je ona u zraku vea od 10C i temperturi od 60=>. (dio vode u medu i speci.ina masa mjere se hidrometrom i re.raktometrom. 0iskoznost meda #onzistencija i ljepljivost meda ovise o viskoznost meda. Diskoznost ovisi o" 2 udjelu vode 2 temperaturi 2 omjeru gro$)aniMvoni !eer 2 udjelu dekstrina i guma. Medljikovac je viskozniji od nektarnog meda. 1latkoa meda Lruktoza je sla)a od glukoze i saharoze" o 137 g saharoze 100 g .ruktoze o 38 g saharoze 100 g glukoze 'dnos slatkoe meda je proporcionalan 35C slatkoe ra.iniranog bijelog !eera. 1enzorska svojstva meda +vjetlije boje meda bla$eg su okusa i arome a tamnije su sna$nijeg okusa i arome. +vijetle vrste meda su od bagrema djeteline lipe vrbolike i maline. Tamnije vrste meda su" livadni zlato!ipka metvica vrijesak. Tamne vrste meda su od" heljde crnju!e medljikovca. Pretjeranim grijanjem pokvarit e se i okus i boja meda. 'kus i aromu medu daju eterina ulja koja brzo nestaju iz meda inae najbolji med je tek vrcani med. 5ropolis Propolis je pelinji proizvod koji sadr$ava smolaste tvari !to ih pele skupljaju s pupoljaka drvenastih biljaka. ( prometu propolis mora sadr$avati najmanje 75C tvari koje se ekstrahiraju s alkoholom. *e smije sadr$avati vi!e od 70C voska ne smije sadr$avati katran ili njemu sline spojeve ni vi!e od 5C mehanikih neistoa i dijelova pela. Propolis sadr$ava vi!e od 700 sastojaka %.lavonoidi .enoli aromatski spojevi ugljikohidrati alkoholi ketoni terpeni i dr.& 66 minerala i 3 vitamina %> H i dr.&. #oriste propolis za za!titu ko!nice od hladnoe zatvarajui pukotine uvr!uju okvire mumi.iciraju !tetnike koje ne mogu iznijeti iz ko!nice i sprjeavaju izvore zaraze u ko!nici. Pele koje idu na skupljanje propolisa rijetko idu na skupljanje nektara. 9ednokratno donese u ko!nicu oko 10 mg propolisa a leti 728 putaMdnevno. Propolis ima antibakterijska antivirusna antigljivina i antiparazitska svojstva. 5elinji vosak Pelinji vosak je proizvod vo!tanih $lijezda pela radilica i najpoznatiji je vosak $ivotinjskog porijekla. To je kompleksna smjesa lipida i ugljikohidrata. Pele izluuju vosak za vrijeme pa!e. Dosak je u vo!tanim $lijezdama u tekuem stanju i bijele je boje a u dodiru sa zrakom stvrdne se u $ute vo!tane ploice 0 1I do 0 65 mg. Dosak ima ugodan miris tvrde vrste konzistencije i na sobnoj temperaturi lomljiv. +adr$ava manje elemenata nego pelud i propolis sa istog ili slinog geogra.skog lokaliteta. .atina mlije

Matina mlije je kremasta mlijenobijela i jako kisela tvar speci.inog okusa. Potjee iz mlijene $lijezda mladih pela radilica starih 5 do 15 dana. -o starosti od 7 dana sve liinke se hrane matinom mlijei a onda samo matice. #oliina matine mlijei u matinjaku kree se od 600 do 800 mg a u pelinjoj stanici 6 do 7 mg. Matina mlije je najbogatiji proizvod po sadr$aju aminokiselina %I esencijalnih&. Ama i vitamina F skupine H ; # i >. Az 1000 matinjaka mo$e se izvaditi oko 750 g iste mlijei. Drlo je osjetljiva pa se brzo treba smrznuti na 21I=> ili osu!iti lio.ilizacijom. 5elud Pelud je proizvod !to ga pele radilice skupljaju na cvjetovima i oblikuju u grudice. Pelud se sastoji od mu!kih spolnih stanica biljaka. 0a $ivot pele pored ugljikohidrata iz meda potrebni su i proteini masti vitamini i minerali koji se nalaze u peludi. Pele poinju skupljati pelud kada su stare 18 do 13 dana. Tijekom 1 dana pela prenese prosjeno oko 16 mg peludi a godi!nje potrebe pelinje zajednice su 70 do 80 kg peludi. Prosjeno 65C pela skuplja samo pelud 13C pored peludi sakupljaju i nektar a ostale samo nektar. 5elinji otrov Pelinji otrov proizvode pele radilice i matica. +intetiziraju ga u dvije otrovne $lijezde a skladi!te u otrovnom mjehuru a pri ubodu ubrizgavaju ga kroz $alani aparat. Fiolo!ka namjena pelinjeg otrova je da za!titi pelinju zajednicu od neprijatelja. Pelinji otrov je gusta opalescirajua tekuina gorka i kiselkasta okusa i speci.ina mirisa. 'su!en otrov je bijele boje topljiv u vodi i kiselinama a nije u alkoholu.