Claudia Antist

Snaga prirodnih

sokova
pomou sokova

Osvjeavajui i zdravi sokovi od voa i povra

Tjedni plan za detoksikaciju i mravljenje Terapija sokovima: kako lijee sokovi Kombinacije za etiri godinja doba

Sadraj

Kako to bolje
Zalo sokovi? Pribor Ostali pribor

Voni koktel od groa i

iskoristiti sokove

13
15 19 20 25 25 37

ja huke Kraljevski napitak Koktel od ljiva Breskvini mjehurii Noni koktel Mandarina Hay Boansko milovanje Jabuke i jagode Sok od kupina i marelica Stimulirajui koktel Rajica i narana Jesenji uitak Superhranjivi sok Gasim e umska jagoda Uitak narane Osvjeavajui tonik s metvicom Naranada Fantazija od borovnica Jagode s kivijem Dijetno osvjeenje K i v i s malinama i salatom Mango i kivi Bomba

52 52 52 53 53 54 54 54 54 56 56 56 56 56 58 58 58 58 60 60 60 60 60 61

Prije nego to ponete... Kako i kada V o e i povre u ai

200 p r i j e d l o g a za zdravlje M r k v a , kraljica sokova V o n i sokovi Ananas rapsodija Voni Ferrari Voni grijeh Festival dinja Napitak bogova Ananas za zaljubljene Maline s naranom i ananasom 52 43 45 49 49 49 50 50 50 50

Zimski napitak Koktel od brokule Koktel od cikorije Mrkva koja osnauje Uvijek glatka koa Prokulica u drutvu Sok od povrtne salate Plodovi zemlje i sunca Jabuka za dobro jutro Aromatina jabuka Dodir crvene i zelene Tropska papaja Dodir crno i crvene Kao limunada Mumulo s naranom Orijentalni tonik Pasi flora Zaljubljena lubenica Ljetni sok Za vrue dano Egzotini dodir Groe za ljetnu egu Dijetni sok od marelico Sorbet od breskve Sirutka s jabukom Prijatelj suho koe Sok od groa H l a d n i pun od bobica A k o ste gladni... Kraljica groa Sangrija od grejpovog soka Brzi Gonzales l'un Thai Jagodi- bez laga 61 62 62 62 62 63 63 64 64 64 64 64 65 65 66 66 66 68 68 68 70 70 70 72 72 72 Vrtni koktel Slatko od cikle N o v i ivot Vege Jabuna rapsodija areni gaspaccio Biljni ekstrakt istaica Samba Zloesta cikla Tango rotkvice Rajica afrodizijak Rajice s klicama Breussov sok Tonik od povra Dodir zelene i naranaste M r k v o m protiv stresa Salata i cikle za bolji san Zeleni sok Koroma i crvena paprika

87 87 87 88 88 88 88 90 91 91 91 91 92 92 92 93 93 94 94 94 94 96 96 96 96 96 98 98 Bez glavobolje uz kupus i celer Umirujue povre Neunitivi koroma Luk i narana Salata, paprika i jabuka Pifia carrot Rabarbara, kruka i dumbir Popaj Cikla, jabukai celer Pikantan sok od rajice Rajica, pinati jabuke Virgin Bloody Mary Celer s mjehuriima ... i jo 6 ideja Tropski napitci i sokovi Ginger & Lied Strast Boanski nektar Frape od papaje Nebeska cesta Hawaii Daak Istoka Tropska papaja-mango Sok od eerne trske Karipski limun 100 100 100 100 101 102 102 103 105 106 106 107 107 108 108 109 109 109 109

98 98 98 99 99 100

Uvarci i ostali napitci Zeleni aj sa zainima Krastavac za razbuivanje Lassi s metvicom Hercules Mango ludilo Tropsko osvjeenje Poljupci strasti Gusti sok od avokada Gusti sok od avokada II. Ruiasti dodir S v i su ludi za ananasom Kombinacije Karipski napitak od ananasa i narane Delicija od manga Tropski okus Frapei, osvjeavajua pia i mlijeni proizvodi Frape od banane Frape oil datulja i klica s kefirom Mango i jogurt Frape od dunje i kruaka Kefir s jagodama Frape od banane i kupina Frape riinim mlijekom I assi od mrkve i metvice Voni lassi Lassi s metvicom Jogurt s krastavcem Sirutka od mlijeka s krastavcem Frape od banana i badema 120 121 I Id I Id I 16 117 l is 118 I IS 120 120 120 115 115 I 12 112 112 110 110 110 I II III II I 111 112 Napitak od kukuruza Krastavac s limunom za eloksikaciju Koktel od mrkve, jabuke i meda Relax Bakina metvica Carev odabir Carski nektar Napitak od ljiva Vr malina Maline i jabuka Mozaik od malina Pel i ka nov pun Proiavajui sok od narane Suneva eksplozija Sunani vinograd Slatki snovi Tropska plaa SoL od groa s metlom K a k o dobro kombinirati

123 123 123 123 124 124 124 124 126 126 126 126 126 127 127 128 128 128 128 130 130 130 130 133

Z d r a v l j e u ai Terapija s o k o v i m a Kure za ienje organizma Kura groem Proljetna kura jagodama i citrusima Kura na bazi javorovog sirupa i limunovog soka Post uz sokove Mravljenje postom Kura bazgom Kura kvascem i sokovima Kura sirutkom T e r a p e u t s k i sokovi Akne Alergije Angina pectoris Arteroskleroza Artritis
1

137 L 3 9 139 139 140 140 142 143 143 145 145 147 147 148 148 148 148 148 149 1 4 9 L 4 9 149 149 149 150 150 150 150 150 150 Giht Glavobolja Gripa Hemeroidi Hernija Impotencija Jetra Karijes Katar Kiselina u elucu Kolesterol Kolitis Koa Krajnici Krvarenje desni K v r g a v o proirenje vena haringi tis Lomovi Menstruai i ja Migrene Miini grevi 151 151 151 151 151 151 152 152 152 152 153 153 153 153 153 153 153 153 154 154 154

Astma Bronhitis Bubrezi Bubreni kamena Bursitis ir na dvanaestercu ir na elucu Cirkulacija Crijevne gliste Dermatitis Dijabetes Dijareja Ekcem (kona bolest)

ienje I lidratacija Mravljenje Praktino informacije o vou i povru Ananas Avokado Biinann Bijela repa Morska bolest Napetost Nesanica Neugodan zadah Niski llak Oi (zdravlje oka) Osteoporoza Ozljede Poviena temperatura Povieni tlak Probava Pros l,i (a Rak Slabokrvnosl Srce Tromboza Umor Upala mokranog sustava Upala tetiva Zatvor ivci u n i kamenac I (ranjivost voa i povra Vitamini i minerali Ugljikohidrati i enzimi 154 154 154 154 155 155 155 155 155 156 156 156 156 156 ! 57 157 157 157 157 157 158 158 159 I 59 160 Blitva Borovnicu Bivskva Broknla Celer enjak Cikla Cvjetaa Dinja Draguac Dumbir Grejp Groe Jabuka Jagoda Kivi Koroma Krastavac Krumpir Kruka

160 160 160 160 162 162 163 163 16 1 16-1 165 165 166 | 66 167 167 168 168 169 169 170 170 171 171 \ 72 172 173 173

Kupus Utnefa Umuti

Lubenica

174 174 175

175 176 176 177 177 178 178 179 na 179 180 180 181 181 182 182 183 183 184 184 185 185 Tablica minerala Kako djeluju minerali Tablica vitamina Kako djeluju vitamini Nadopune prehrani to nam donose? l'sencijalne masne kiseline Antioksidansi Vlakna Soj in leci tin Koenzimi Kvasac Penine klice Klice Med/ matina mlije i pelud Alge. Spirulina Dodaci prehrani u svakodnevnom ivotu Prehrambeni dodaci od ljekovitog bilja E n z i m i , prirodni stimulansi Kazalo sastojaka 208 225 233 207 203 205 186 187 t88 190 193 194 196 197 197 198 L99 200 201 202

luk
Mandarina Mango Marelica Maslaak Mrkva Narana Nektari Vapaja Paprtfei Perin Prokulica Ra/ciefl Rotkvica Soteta S/fltfci krumpir Sl/lDa paroga /?///<// Trenja

II

Zato sokovi?
J E D E M O VIE, ALI... H R A N I M O LI SE B O U E ?

S v e je vie n o v i h okusa i vie ili manje egzotinih gastronomskih iskustava, ali s v a k o d n e v n a hrana, hrana koja nas izgrauje/ esto je zamrznuta ili prepuna dodataka i pojaivaa okusa. Izvorna n a m i r nica, p l o d industrijski o b r a e n e zemlje, izgubila je okus. M i s l i m o na " p l o d " u o p e m smislu: bilo to povre, itarice ili voe. Najee p r o n a l a z i m o i z g o v o re poput: " T o je posljedica s u v r e menog naina ivota..." S v a k a k o , ali to se moe promijenili. M o e mo postupno uvoditi mala poboljanja koja e za krae ili d u e v r i jeme biti korisna za nae zdravlje i zbog kojih e m o se bolje osjeati. S u v r e m e n i tempo ivota s t v a ra paradoks: s mjesta uzgoja u p o lju, voe i povre do nas svaki put Stie sa sve vie ostataka tetnih kemijskih p r o i z v o d a , a sakuplja se nezrelo te je bezukusno (jedva

e d e m o vie, ali smo sve manje u kontaktu s o n i m to jedemo.

da sadri m a l o eera i p r i r o d n i h sastojaka) i ne donosi vitalnost koju bi trebalo. K a k v e to v e z e ima sa s o k o v i m a ? U s v a k o d n e v n o j prehrani s v e su prisutnija gotova jela, a to znai Ja h r a n o m unosimo sve vie umjetn i h sastojaka. S druge smo strane, m e d u o s t a l i m , u h v a e n i u igru e k s t r e m n i h okusa: sve je p u n o slade i p u n o slanije... P r e v e l i k a koliina pojaivaa okusa, esto umjetnih, dodaje se ovoj paklenoj igri koja teti naem zdrav Iju. Isto je s ekstremnim temperaturama: poevi od zamrznutih proizvoda, preko juha koje j e d e m o toliko v r u e da gotovo to ne opeku nae nepce, pijemo pia koja su s v a k i put sve hladnija. Teko pronalazimo vremena za kuhanje ili za au v o d e koju nai" tijelo trai i to nadomjetamo napitcima p u n i m eera koji nam pomau da izdrimo d a n . A nae nas tijelo, budui tla nije n a v i k l o

15

na tu

praznu energiju,

upozorava

u m o r o m . Z a t o smo na kraju dana iscrpljeni i izgladnjeli... Kada takvi d o e m o k u i , p i t a m o se da li k u h a t i ili kupiti brzu h r a n u male

hranjive vrijednosti? To je popi ribe koja grize vlastiti rep, v r l i i r se u k r u g , ali ne mora bili t a k O v d j e nastupaju svjei v o n i s< k o v i i s o k o v i od p o v r a .

Deset dobrih razloga za sokove... i jo jedan

1 Zapoeti dan dobrim prirodnim sokom znai zapoeti ga s dodatnom z a l i h o m energije koja nam je potrebna da bismo se bez napetosti suoili s dnevnim zadacima. Osim to su ukusni, sokovi su izvor zdravlja jer sadre visoku koncentraciju vitamina, minerala i oligoelemanata. Za razliku od veine ukusnih jela, sokovi ne izazivaju negativne nuspojave (ne sadre kolesterol, pomau u smanjenju stresa i napetosti...) Ne debljaju jer je rije o sastojcima koji imaju vrlo malo masnoe i openito malo kalorija. Nude beskrajno mnogo raznovrsnih kombinacija, to osvjeava svakodnevni meni. Sokovi su originalan i ukusan nain uravnoteivanja dijete. Od najjednostavnijih do najsloenijih, mogu se pripremiti u pet minuta. Nedostatak vremena vie nije isprika! Sokove se priprema brzo i lako. Kure za ienje o r g a n i z m a mogu se temeljiti na sokovima koji su blagotvorni za zdravlje i uljepavaju ivot. Kada stisnu vruine i mori nas e, z d r a v a su z a m j e n a uobiajenim napitcima u boci i, nije naodmet spomenuti, djeca ih vole u obliku sladoleda.

2 3 4 5 6 7 8 9

SOKOVI su korisni itavom organizmu

Kosti. Bijela repa sadri visok puslnlak kalcija; zato je sok od bijele repe vrlo dobar za djecu dok rastu. Guteraa. Prokulica sadri nune elemente za stvaranje inzulina; zato se preporuuje kod dijabetesa. P r o b a v n i trakt. Breskva i ljiva dobre su za sprjeavanje zatvora. Marelica zatvara i djeluje kontraktivno. Celer olakava probavu. pinat isti i regenerira probavni trakt. Krv. Cikla potie stvaranje crvenih krvnih tjeleaca, obogauje krv i poveava njezinu lunatost. Srce. Groe, jabuka, limun, limeta i enjak, meu ostalim, imaju izvrsna svojstva koja osnauju srce. J e t r a . Kupus titi jetru i suzbija bolesti. Minerali koji se nalaze u cikli blagotvorni su za jetru i unu vreicu. Bubrezi i mjehur. Lubenica, groe i borovnica proiavaju bubrege i urinarne traktove. paroge potiu rad bubrega i crijeva. G l a v a . Sok od celera olakava glavobolju. Sok od kivija, kao i od marelice i manga, idealan je za otklanjanje umora, stresa i poviene temperature. Groe je sedativ i pomae pri uspavljivanju. Kosa. Salata, zahvaljujui siliciju koji sadri, revitalizira kosu i kou. Krastavac i paprika donose zdravlje i vitalnost kosi, koi i noktima. Oi. Koroma se preporuuje se tretman za one bolesti i migrenu. Mrkva je dobra za vid. Koa i ten. Mrkva, slatki krumpir i avokado sadre vitamine koji su potrebni za zdravlje koe. Grlo i drijelo. Sok od ananasa i sok od umbira djelotvorni su u lijeenju faringitisa i blagotvorno djeluju na glasnice.

10 Budui da su lako probavljivi, izvor su brze, kvalitetne i zdrave energije. ... i jo j e d a n : Uvoenje sokova u svakodnevni ivot ulaganje je u zdravlje i vlastitu dobrobit. V o e i p o v r e n u a n su e l e ment s v a k o d n e v n e prehrane te je v a n o jesti ih u d o v o l j n i m k o l i i nama. S o k o v i od voa i povra d a ju energiju i, osim svoga p r o f i njenog okusa, ako ih kombiniramo s hranjivom i i uravnoteenom revitalizirajua p r e h r a n o m , imaju proiavajua, regenerativna svojstva. O v a knjiga jednostavan je p o ziv, najukusniji m o g u i , za malu promjenu u nainu prehrane koja moe zapoeti tekuom h r a n o m , o n i m e to pijemo. Na kraju knjige d a n e se d o d a t n e informacije za one koji ele nastavili o v i m putem. S a d a vas ostavljamo da se d r u ile s knjigom, uz jednostavnu, ali nipoto nevanu elju: U zdravlje!

1 7

Pribor
P R E P O R U U J E M O ITANJE O V O G I SLJEDEEG P O G L A V U A P R I J E P R I P R E M A N J A SOKOVA

Kuhinjski elektrini a p a r a t i lako n a m so lako moda ine ini, nije nam potrebno mnogo raznovrsnih elektrinih aparata. t o v i e, uz malo prakse i smisla za red, svaki sok ili napitak moe se pripremiti u gotovo pet minuta. R e d o v i t o pranje svega pribora ne traje due od tri m i n u t e . O s i m to je priprema sokova jednostavna i laka, ne oduzima mnogo vremena, -i rezultat je napitak koji e vai ukuani i prijatelji uvijek cijenili. S v a t k o radije koristi o d r e e n i kuhinjski pribor. J a , primjerice, v o l i m no za brzo g u l j e n j e k r u m pira koji se lako nabavlja i dobra je p o m o u p r i p r e m i m r k v e jer je ne treba prati niti se muiti u o b i ajenim struganjem. Z a b o r a v i t e reklame: nema razloga da si komplicirate ivot spek takularnim kuhinjskim aparatima. Nema maginoga univerzalnog

aparata koji obavlja sve zadatke. Za pripremu napitaka iz. o v e knjige najbolje je imati tri mala a p a rata: s t o l n i m i k s e r / b l e n d e r , c j e dilo i sokovnik. Koristit emo jedan, d v a ili sva tri, o v i s n o o receptu. S i g u r n o n e ke od njih ve imate, ali ako m o rate o d a b r a l i samo j e d a n , neka to b u d e s t o l n i m i k s e r jer uvijek daje j e d n o l i k u i bogatu gustou soku i z a d r a v a sav materijal koji je bogal v l a k n i m a . A k o ste snani, moele odabrat) cjedilo i cijediti voe r u k a m a ; p o stoje i klasina staklena i plastina cjedila i, na kraju, elektrina. Sokovnik S o k o v n i k je trenutano n a j o m i ljeniji kuhinjski aparat za izradu z d r a v i h sokova. Za ljubitelje sokova poslao je gotovo nezamjenjiv. S o k o v n i k a ima svih vrsta, boja i

bismo doli do gustih osla laka. Zato pri o d a b i r u modela o b r a t i l i

1

panju na to kako se o t v a r a . Je li to jednostavan i praktian zahvat? P r i ienju, zaboravite na p e r i l i cu suda. Najbolje ga je isprati v o dom odmah nakon svake upotrebe. Za to su d o v o l j n e d v i j e do tri minute. Prisjetimo se aforizma latinskih rta turista koji su jako voljeli k a v u : " K o r i s t i svoj za rezanje k r u m p i r a i jo jedan s ve om otricom. M n o g e vrste voa, a p o g o t o v o povra, imaju prilino debelu s o k o v n i k ee nego p o s u d u za kuhanje kave.

Ostali pribor
cijena, a najbolji su m o d e l i p r i stupani s v a k o m d e p u . P r e p o ruujemo klasine modele: obino su vei i dobro o b l i k o v a n i . A k o s v a k o d n e v n o pripremate sokove, vano je da sokovnik ima jak m o tor jer ete tako lake samljeli i t v r d i ' voe i povre. S o k o v n i k centrifugira i filtrira namirnice koje smo u m e t n u l i , pritiui ih uz k r u n i ribe - i to je s v e . Poeljno ga je r e d o v i t o istiti. S o k o v n i k ima p o s u d u za sok i p o s u d u za gusle ostatke voa te ga s v a k i put treba rastaviti tla Otar no Dobro je i m a l i najmanje jedan m a l i otar no, a jo bolje ako su d v a . Primjerice, klasini no No za guljenje N e p o s r e d n o ispod kore nalaze se mnogi korisni sastojci, a ne samo poznati pektin. Z a t o probajte v o u i p o v r u oguliti to tanji sloj kore. Ima voa koje se slavlja u mikser, a da ga p r e t h o d n o ne treba oguliti, ali za voe koje treba guliti, najvaniji je otar no. V e s m o p r e p o r u i l i no za guljenje ( v i d i sliku).

k o r u p a ete u b r z o

primijetiti

korisnost d o b r o g pribora. D a s k a za r e z a n j e Preferiram d r v e n u pred plast nom daskom, iako plastine daske znaju biti z a n i m l j i v o dizajnirane. Da bismo izbjegli klizenje daske, pod nju stavljamo v l a n u k r p u . M a l a etka za ienje povra Voe i povre koje se moe jesti S korom, treba temeljito oprati, a katkad i oistiti etkicom. lice i lopatice Prednost dajemo d r v e n i m i plast i n i m , pred metalnim. Jedna v a m m o e sluiti s a m o z a p r i p r e m u sokova. Cjedilo K o r i s n o je

odabrati

uistinu naj-

bolje, oil nehrdajueg elika i s

vrstom

rukom. Bolje je da silo nije

presi tno. N e k a b u d e srednje v e l i i n e kako bi propustilo i neto v i e od same tekuine. Mjerna posuda Mjerna posuda s v e l i k i m i lako itljivim mjerama bit e n a m korisna /a o d r e i vanje p r a v i h omjera. A b u d u i da e te s v r e m e n o m s v e manje trebati mjerenje, moe v a m p o slu/ili i kao... posuda za gotov sok. Ribe Odaberite
1

tnirnice nee baciti, a olakava se i i/ p r a n j e . C i t r u s e , a k o nisu uzgoja, obvezno ekolokog

prije p r i p r e m e d o b r o i t e m e l j i t o operite. istoa Pranje u istoj v o d i puno je lake nego pranje d r u g o g posuda jer je rije o p r i r o d n i m p l o d o v i m a koji gotovo da ne sadre masnou. Pazite da elektrini aparat priji* ^ s t a v l j a n j a i pranja iskljuite iz struje. K a o to s m o rekli, jedna ili d v i j e etkice d o b r o e v a m doi za i enje rupica ribea ili mreice ili filtra n a e l e k t r i n i m a p a r a t i m a (treba odstraniti ostatke mesnatog dijela p l o d a ) .

ribe od

I Hjelove koji se ne smiju s m o i ti, primjerice dio koji sadri m o tor, obriite v l a n o m k r p o m . Prije nego to s p r e m i t e isti p r i b o r , dobro ga osuite. Imajte na u m u da e o d r e e n o p o v r e jakih boja (bogato antioks i d a n s i m a ) , kao to su m r k v a i c i k l a , bez obzira na p r e t h o d n o pranje, lagano obojiti dijelove plastike (ako su bijele boji-). Nemojte se time optereivati, ali s vremena

nehrajueg elika. Najbolje da je s a m o stalan, a ni" u k o m binaciji s nekim d r u gim priborom ili privren na p o s u d u . Za skidanje ostataka s ribea u p o trijebit emo istu slastiarsku etkicu; lako se nita oil na

na v r i j e m e te dijelove s t a v i l e da se n a m a u I do 2 sata u v o d i u koju ete d o d a l i n e k o l i k o kapi l i m u n a ili octa. N a k o n toga ih d o b r o isperite h l a d n o m v o d o m . T a k o e p o n o v n o vratiti p r v o t n u boju. O d r a v a n j e m istoe i i s p r a v n i m u v a n j e m , priboru se p r o duuje trajnost i osigurava dobro funkcioniranje u pripremi sokova.

)5

Prije nego to ponete...

ISKUSTVO, SAVJETI, TRIKOVI I U P O Z O R E N J A ZA J E D N O S T A V N O P R I P R E M A N J E SOKOVA

Kako i kada
Uvijek svjee p r i p r e m l j e n i Velik dio vitamina (pogotovo v i tamina C) i minerala brzo se gubi kada d o d e u doticaj s v a n j s k i m utjecajima kao to su svjetlo, zrak i toplina, mijenjajui tako ne samo svoju h r a n j i v u vrijednost, v e i boju i o k u s . S v a t k o je v i d i o kako jabuka nekoliko minuta nakon g u ljenja /bog oksidacije postaje s m e a. to se d u e eka od p r i p r e m e soka do konzumacije, vie se i z gubi njegove korisnosti. A k o izn i m n o m o r a m o sok pripremiti r a nije, p o m o i e nekoliko k a p i l i m u n o v a soka jer l i m u n usporava proces gubljenja svojstava. Istaknut emo, kako to ne bismo Ponavljali za s v a k i recept, da se
s

odnosi samo rta tradicionalni sok od narane, ve i na sok od rajice i bilo koje d r u g e namirnice. N e k i se sastojci (ljekoviti) bilje, datulje, zaini) u g l a v n o m koriste suhi ili prosueni i katkad (bit e spomenuto) mokri. A l i u v i j e k imajte n a u m u o v o zlatno p r a v i l o : sokovi se moraju o d m a h piti i ne smiju se u v a t i due vrijeme (niti, dakako, grijali). Najbolji trenutak S o k je najbolji piti natate ili d v a 1

desetak minuta prije jela. M o e se piti i i z m e u obroka, ali nemojte ga piti n a k o n obroka jer esto zna oteati p r o b a v u . O p e n i t o , za d n e v n e sate p r e p o r u u j u se s o k o v i od citrusa, a za veernje s o k o v i od povra jer smiruju. S o k od salate, jabuke i celera, primjerice, pomoi e nam da zaspimo.

v i prirodni s o k o v i piju s v j e i i

o d m a h n a k o n p r i p r e m e . To se ne

Najbolje jednom dnevno A k o niste n a v i k n u l i n a s o k o v e , dobro ih je ukljuivati postupno, j e d n o m d n e v n o . U poetku ih n e mojte p r e v i e mijeati, treba z a poeti s najumjerenijima kao to su sok od jabuke ili m r k v e . N a k o n nekoliko dana poveajte koliinu i pripremite pokoji sok i n t e n z i v n i je}', okusa. To moe biti k o m b i n a cija narane i grejpa ili k a k v o p o vre, samo ili u kombinaciji s v o e m . Koliinu i vrstu soka o d r e d i te prema vlastitu u k u s u . Recepti i koliine D v i j e do etiri ae soka d n e v n o smatraju se p r i k l a d n i m d o d a t k o m p r e h r a n i , p o g o t o v o a k o se piju na prazan eludac. Vie od loga je previe. A k o je rije o postu ili kuri za ienje o r g a n i z m a na bazi tekuine, koliina m o e varirati od 2 do 4 litre d n e v n o , a l i je u tom sluaju najbolje potraiti savjet lijenika. S v i r e c e p t i u knjizi i s p r o b a n i s u , a podrijetlo im je raznoliko. Uz poneki ete recept nai i m a li komentar, " n a p o m e n u majstora .

Moda e vas neke prirodne n a m i r n i c e u p r v i m a h iznenaditi, ali s v e je s a m o pitanje isprobavanja i odabira okusa koji n a m se svia. K a d a je rije o k o l i i n i , s v r e m e n o m ete, zahvaljujui s v a k o dnevnoj praksi, pojednostavniti p r i p r e m u vlastitih sokova. T a d a e ve biti d o v o l j a n samo pogled na v o e i p o v r e koji su v a m na r a s p o l a g a n j u , tla bisle tono odredili omjere. S v e koliine koje n a v o d i m o s l u e tek kao o r i j e n t i r ; s a m i ete kroz p r a k s u i n t u i t i v n o d o i d o sokova koji e n a i n o m p r i p r e m e i koliinom vama odgovarati. A l i nikad vas nee prestati oaravati udesni okusi raznih kombinacija, koji se mijenjaju tek m a l o m p r o mjenom u koliini ili i z m j e n o m samo j e d n o g sastojka. O p e n i t o , n a v e d e n i su recepti, ako nije drukije n a v e d e n o , p r e d v i e n i za d v i j e osobe. S v i recepti koji v e n e sadre t e k u i n u , m o g u se p r i p r e m i t i u s o k o v n i k u , a mnogi i u (stolnom) mikseru/blenderu. Voda i led M n o g e osobe s o k o v i m a d o d a j u mineralnu gaziranu ili negaziranu v o d u . To nije preporuljivo jer se lime smanjuje izvorni okus sokova i njegova svojstva. K tome, voe pomijeano s v o d o m ( p o g o t o v o ako je rije o slatkom vou) tee je probavljivo. Recepti s v o d o m bolji su ljeti zbog tri razloga: 1. laki r a d m i k sera; 2. laki napitak i 3. e k o n o minost. N e k o l i k o t a k v i h recepata ukljuili smo i u o v u k n j i g u ; sjetite se da se u svima njima v o d a Cnoe z a m i j e n i t i v o n i m s o k o m (openito od narane ili jabuke). U zamjenu se moe upotrijebiti Zatitite z u b e A k o imate problema sa z u b n o m c a k l i n o m , bolji su kiseli s o k o v i ( l i m u n , narana, grejp...) utosmed i h tonova jer ne oteuju zube. i mala koliina v o d e kojom s m o isprali s o k o v n i k prije uporabe za d r u g u n a m i r n i c u . Z a led vrijedi isto to smo rekli za v o d u . A k o soku elite dati ljepi izgled, d o dajte kockice leda; ali openito (i suprotno suvremenoj tendenciji u p r o i z v o d n j i namirnica) nije d o b ro, sa z d r a v s t v e n o g stajalita, zloupotrebljavati ekstremne o k u s e i temperature.

Tropski okusi Zasebno poglavlje posvetili s m o s o k o v i m a od tropskog voa, iako ete ga p r o n a i i u d r u g i m receptima u knjizi. e l i t e li p r i p r e m i t i sok s tono o d r e e n i m v o e m , recepte ete lake pronai ako pogledate u Kazalo sastojaka na kraju knjige. to s t a v l j a m o - to emo i dobiti O v o je upozorenje v a n o i vrijedi za sve sokove koje p r i p r e m a m o , bez obzira na kuhinjski aparat i pribor kojim se sluimo. K v a l i t e t a namirnica ista je ona kvaliteta oito? Pri cijeenju soka ili p r i p r e m a nju namirnica u mikseru v e o m a smo paljivi to se tie istoe tih namirnica. No k a k o u s o k o v n i k idu i namirnice koje nije potrebno g u l i t i , istoa e t a k v i h n a m i r n i c a moda biti upitna. K a t k a d e n a m se, a da to i ne primijetimo, " p r o v u i " p o k v a r e no ili pljesnivo voe koje e n a m , kada ga i z m i k s a m o , unititi ostatak soka koji je ve bio p r i p r e m ljen. koju emo dobiti u ai. A l i zato pamtiti neto tako

Z a t o u v i j e k treba oistiti i d o b ro p r i p r e m i t i s v e sastojke i, d a kako, bez razmiljanja o d s t r a n i l i dijelove koji su prezreli ili p o k v a r e n i (bez obzira na to hoemo li ih c i j e d i t i , m i k s a t i ili s t a v i t i u sokovnik). I s p r o b a v a n j e novih okusa Istiemo: jedna od greaka na p o etku rada sa s o k o v n i k o m elja je da se to bre isprobaju s v i okusi i sve kombinacije sastojaka, osobito s i r o v o g povra. Treba biti strpljiv i nepce polako p o n o v n o n a v i k a vati na te zaboravljene okuse. Primjerice, sok od sirovog k r u m pira idealan je za prirodno lijeenje ira na e l u c u , ali ne moraju zbog toga s v i eksperimentirati s njegovim okusom... N e k e v r s t e p o v r a imaju p o seban, jak o k u s , a to d o b r o p o kazuje koncentrirani sok iz sokovn i k a . Z a t o treba i m a t i n a u m u da su s v i sokovi sakupljeni prehrambena promjena u ovoj knjizi umjerena, ali snana koja se moe pokazati r e v o l u c i o n a r n o m , no brze promjene ne traju d u g o . Zapamtite: malo-pomalo. Imat ete vie koristi.

18

B e z eera U H r v a t s k o j nema p u n o mjesta na kojima se moe popili siguran svjei sok. l a k o g a pripremaju pred v a m a , u n e k i m kafiima d o d a j u previe leda ili v o d e , a u d r u g i m tetan bijeli eer, i z r a v n o ili p r e ko konzerviranog voa iz kantice (gdje se nalazi u s i r u p u ) . J o je gore ako dodaju i jedno i d r u g o : - i previe lea i previe eera. A sve je to posljedica ubiranja v o a sa stabla dok je jo zeleno i nezrelo. D o b r o sazrelo voe na stablu bogato je p r i r o d n i m eerom, a njegov je sok, osim to je p u n o z d r a v i j i , i p u n o ukusniji pa mu ne treba d o d a v a t i n i k a k a v zaslad i va. Sezonske namirnice i namirnice iz biolokog uzgoja Najbolje je upotrijebiti sezonske n a m i r n i c e i n a m i r n i c e uzgajane u kraju u kojem i v i m o . T a k o se skrauje vrijeme od berbe do uporabe. Nije naodmet povezati se s p r o v j e r e n i m d o b a v l j a e m ; esto isti uzgajivai prodaju svoje v o e na g r a d s k i m trnicama pa v a s

mogu izvijestiti o tome k a k o je uzgajano i kada je brano. O d a b i r i t e najbolje voe i p o v r e koje je, ako je to ikako m o g u e, i z b i o l o k o g uzgoja ( o r g a n sko). Bioloke namirnice su, iako katkad malo s k u p l j e , p u n o zdravije. u kori. U Razmislite, velik dio uzgoju v l a k a n a voa i povra nalazi se uobiajenom koriste se jaki pesticii i kemijski p r o i z v o d i kojima se sprjeavaju bolesti i tjeraju nametnici. Najvei dio tih sastojaka zaustavlja se na v a n j s k o m d i j e l u n a m i r n i c a (na liu i kori), a m n o g i se ne m o g u odstraniti v o d o m . Z a t o se p r e p o r u u j e o d s t r a n j i vanje vanjskih listova (onih najzelenijih i bogatih v i t a m i n i m a i mineralima) ili guljenje. A l i ako smo sigurni da SLI n a m i r n i c e iz biolokog uzgoja, stavit e m o ih u s o k o v n i k bez bojazni za svoje zdravlje. P r i biranju voa i p o v r a izbjegavajte ono v e prerezano (veina minerala i v i t a m i n a C g u b i se u doticaju sa z r a k o m ) i ono najizloenije cesti (jer je izloeno v e em stupnju zagaenja). Zaobidite i voe i povre koje se sjaji jer je vjerojatno p r e m a z a n o voskom kako bi izgledalo privlanije, a organizam teko odstranjuje vosak. N i t k o nema p u n o v r e m e n a za kupnju pa je najbolje s a s t a v i t i listu i k u p i t i u p r a v o ono to n a m treba jer p r i r o d n i p r o i z v o d i bre propadaju i krae traju. Uz malo vjebe v r l o je l a k o : d o v o l j n o je isplanirati objede za tjedan koji Slijedi i sastavili listu potrebnih namirnica. P r i p r e m a sokova od povra Prije pohranjivanja

P o d o l a s k u kui najbolje j e o d mah oprati namirnice i tek ih onda s p r e m i l i u hladnjak. N i j e preporuljivo ostavljati namirnice u v o d i da se namau jer tako gube d i o svojstava, to se lako m o e provjeriti kod salate. V o e i p o v r e g u l i se i sjecka neposredno prije p r i p r e m e soka.

Sokovi od povra uglavnom su mnogo jaeg okusa i punijeg sa-

il

draja; zato je dobro rarijediti ih v o d o m ili dodati jabuku ili m r k v u . T a k o z v a n e zelene sokove (od pinata, b r o k u l e , salate il.) n i kada ne treba p r i p r e m a t i s a m e , v e razrijeene, kao to je reeno, u omjeru j e d n o g dijela z e l e n o g soka i tri dijela nekoga d r u g o g , lakeg soka. A k o je sok pregust, razrijeile ga sokom od limuna ili doker sokovimn od jabuke ili m r k v e jer se openito dobro sa s v i m e s i , i z u . Da biste pronali sok koji o d g o vara v a e m u k u s u , hrabro k o m b i nirajte kisele s o k o v e sa s l a t k i m a , a r o m a t i n e s b e z u k u s n i m a , voe s p o v r e m . . . ) , ali nemojte to i s probavati je o k u s i na prijateljima! dalje prejak, Ako uvijek

prije stavljanja u s o k o v n i k z a m o tate u list salate. Mjeavina okusa A k o p r i p r e m a t e razne v r s t e s o kova (od jagoda, dinje, celera...) jedan za d r u g i m , treba imati na u m u da se o k u s i j e d n i h i d r u g i h mogu poeti mijeati. Da biste to izbjegli, nakon p r i preme s v a k o g soka isperile cijeli sokovnik. Postoji i jednostavnije i praktinije rjeenje: nakon s v a k o g soka n a p r a v i t e sok od j a b u k e koji e prekriti s v e ostale o k u s e u sokovniku. Umjetnost z a v o e n j a oima i v e i privlane boje sokova mogu se mijeali u kombinacije koje jo vie istiu n j i h o v u a t r a k t i v n o s t p r i v l a e i i one koji nikada n i su isprobali recepte kao to je, primjerice, recept za sok od p i nata. M o e m o ih p o s l u i t i i u n e o b i n i m a a m a . N e t k o e prije posluivanja dodati listi m e t v i c e ili perina, ili ukrasiti au krik o m voa - n a r a n e ili l i m u n a ili, jo o r g i n a l n i j e , k a k v e d r u g e namirnice. N e k e s o k o v e moete posluiti u ljusci (kori) voa od kojega su n a p r a v l j e n i ( p r e t h o d n o dobro opranoj) kao to su k o k o s , dinja, lubenica, narana ili a v o kado... Ukusni i z d r a v i u k r a s i A k o koktelu d o d a m o licu pirea od jagode ili maline, dobit emo prihvatljivu notu profinjenosti. Z b o g v e e gustoe past e n a d n o ae, ostavljajui iza sebe originalne c r v e n e tragove. S o k u se moe dodati i istuen bjelanjak; nekoliko trenutaka nakon to preko njega ulijemo sok, " N e k t a r " nije n e k t a r N e elimo gubiti vrijeme n a u p o zorenja koliko malo koristi za z d ravlje imaju sokovi u boci, od kojih su mnogi pripremljeni d o d a v a njem v o d e s a m i m koncentratima voa (u kojima se nalazi i eer i konzervansi). Dovoljno je rei da nemaju n i k a k v e veze sa svjeim izronit e na p o v r i n u dajui n a pitku pjenast izgled. Ne smijemo zaboravili ni na djec u : ljeti e m o industrijske s l a d o lede koji su u g l a v n o m puni umjetnih boja, zamijeniti i z v r s n i m ledenim "lizalicama" od sokova.

moete dodati eera ili meda/ a l i zapamtite, lime elite poboljati sok, a ne sakriti i z v o r a n o k u s . Klice S o k o v e od klica p r o n a i ele na v i e mjesta u zdravi. B e z v e i h poles kota od klica moete n a p r a v i t i sok lako da ih knjizi. M a n j e su p o z n a t i , ali su v e o m a h r a n j i v i i

33

s o k o v i m a , njihovim v i t a m i n i m a i ostalim svojstvima. Na tritu je ono Sto se nalazi iza naziva " n e k t a r " kobno jer se, pod zatitom zakona, iskrivljava lijep koncept (koji tradicionalno o z n a a v a esenciju, " a m b r o z i j u " biljnog svijeta). T a k o se p o d u p r e pie na bazi eera i vode... i m i -

n i m a l n o g postotka voa. U ovoj knjizi pojam nektar upotrebljavamo da bismo vratili njegovo izvorno poetsko, klasino znaenje. J u h e , umaci i dresinzi N e k i temeljni s o k o v i od voa i povra m o g u posluiti i za p r i premu juha, umaka i sonih dreinga. Kada je rije 0 u m a c i m a , s o k o v i su temelj i z v r s n i h dresinga kao priloga r a z n o l i k i m jelima: dobroj zelenoj salati, k r u m p i r u peenom u penici, tjestenini... Ukusni ili t e r a p e u t s k i recepti? Oboje. Treba stalno imati na u m u poznatu l l i p o k r a t o v u m a k s i m u : " N e k a ti hrana bude lijek, a lijek hr,ina." D a k a k o , postoje s o k o v i koji su vie " z a u i t a k " i oni koji vie " s l u e z d r a v l j u " . U ovaj smo knjizi k o m b i n i r a l i s v e vrste recepata. S v a k i od njih ima vitalizirajua i energetska svojstva, m e u t i m , neki su vie za uitak, a d r u g i , ne manje u k u s n i , imaju istaknuto terapeutsko djelovanje. U p a m t i t e , to su k o m b i n a c i j e j e d n o s t a v n i j e , to su bolje. I to tla

s l

i , prema kineskoj tradicionalnoj

medicini, s o k o v i od voa vie jin (kao to su dinja i narana, p r i mjerice) te m o g u d o v e s t i o r g a nizam u stanje n e r a v n o t e e jer optereuju r a d slezene. Z a t o s u , u tom s m i s l u , najbolji s o k o v i od jabuke, kruke i m r k v e . T o l i k o o s o k o v i m a i njihovoj terapeutskoj vanosti. A l i ne b r i nite jer sve se moe p r i l a g o d i l i . A k o , primjerice, primijetite da je vas e l u d a c preosjetljiv na d o bar jutarnji sok od tri n a r a n e , dovoljno ga je uravnoteiti tako da na pola ae narane d o d a m o jo pola ae soka od m r k v e . Ili naranu zamijenite m a n d a rinom i p o l o v i c o m grejpa. I l i . . . N e m a izgovora! Svatko moe od o v i h sokova! IMAH KORISTI

to uiniti s mesnatim dijelom

Nakon to smo istisnuli sok iz voa i povra, moemo iskoristiti i bogatstvo njihova mesnata dijela. To je dio u kojem se nalazi najvei dio vlakana i manji dio minerala i vitamina. Mesnati dio jabuke slui kao sastojak u doradi kolaa i elea za povre. Moe se dodati i umacima kako bi se poboljala jela od tjestenine ili ribe (pokuajte, na primjer, s mrkvom, lukom, jabukom i malo vrhnja). Meso plodova moete i karamelirati u doi u jutrima kada ne stignemo pripremiti sok. Dobra su zamjena i intebogate hranjive ploke koje e dobro

gralni kolaii od vianja, jabuka, jagoda, kruaka... A dodamo li ih obinom jogurtu, ubrzo emo zaboraviti na industrijske jogurte i neemo vie poeljeti druge.

Jasno je, s mesnatim dijeom moe se ga ne elite u kuhinji, uvijek se moe ostale ivotinje ili kao izvrsno prirodno gnojivo. iskoristiti kao namirnica za kokoi i napraviti sve, osim baciti ga. Ali ako

iI

35

Voe i povre u ai
ODABIR VOA I POVRA UPOTREBA NE TAKO ESTIH N A M I R N I C A

Gotovo

s v e namirnice koje se

bez d o d a t a k a i ostataka fertilizatora, pesticida i tetnih k e m i j skih p r o i z v o d a . U najboljem s l u aju, nisu p r e p o r u l j i v i . U E u r o p s k o j uniji postoji z a kon koji u r e d u j e i titi s v e n a mirnice i proizvode ekoloke a g r i k u l t u r e , koji se lako razlikuju od ostalih j a m s t v e n o m m a r k i c o m . I, na k r a j u , n a m i r n i c e i p r o i z v o d i biodinamike agrikulture (koju su r a z v i l i sljedbenici uenja antropozofije Rudolfa Steinera) jo su j e d a n m o g u i p u t u potrazi za najveom kvalitetom, a u o v o m sluaju na v r l o suptilnoj razini, u namirnicama. Slijedi kratko poglavlje o manje estim n a m i r n i c a m a . Na k r a ju knjige pronai ete listu i k o mentare za ostale n a m i r n i c e .

nalaze u receptima o v e knjige lako ete pronai u t r g o v i n a m a , a ako se s a m o m a l o p o t r u d i t e , pronai ete i one manje este. T r g o v i n e ljekovitim biljem i d i jetetske trgovine sa svjeim p r o izvodima imaju u svojoj p o n u d i doista irok izbor n a m i r n i c a - od dumbira do sirupa od javora (ili "sirupa od k a d u l j e " koji je, vidjet ete poslije, i v r l o koristan za k u re ienja). T a k o se, uz m a l o i n i cijative, sve moe uvesti u ovaj svijet okusa koji je v e l i k d a r za organizam i p u n i ga energijom. I ne zaboravite: nema l i m e n k i . I izbjegavajte z a m r z n u t e n a m i r nice, o s i m u i z n i m n i m sluajevima. Umjesto toga, kao to e m o to isticati u cijeloj knjizi, ako je ikako m o g u e , uvijek birajte vo e i p o v r e iz. ekolokog uzgoja (organskog ili biolokog), to jest

umbir Omiljenost dumbira u Kuropi naglo raste. Doda li se u maloj koliini, sokovima (mrkva i narana, mrkva

dom u sokovima jer nisu najbolja kombinacija s voem i mogu izazvati probavne smetnje. V i e ili manje o r i g i n a l n o pie i napitci m o g u se dobiti i od soje i itarica (ria, jeam). P r e p o r u ujemo ih zbog njihove oite h r a njive vanosti i zato to su zbog rastue popularnosti postali izvrsna zamjena za kravlje mlijeko. Spirulinu Rije je o hranjivoj algi koja postaje sve omiljenija. U p o t r e b l j a v a se kao hranjivi dodatak, a poela se d o d a v a t i i s o k o v i m a (ali u v r l o malim koliinama jer ima jak okus mora). i jabuka Ltd.) daje u g o d a n , lagani) pikantan okus. L a k o ga je n a b a v i l i , i d o v o l j n o ga je o g u l i l i i cijeloga s l a v i l i u sokovnik. Priprema se i ribanjem. Aloe vera K a d a u ovoj knjizi govorimo o aha veri, mislimo na vrstu Aloa vera ajevi i napitci od itarica ajevi se u ovoj knjizi katkad j a v ljaju kao komplementaran sastojak soku, primjerice aj od m e t v i dodamo malo ce. No paljivo s ajevi ma i vobarbadensis, iako se i kod d r u g i h vrsta ispituju mogua terapeutska svojstva. A k o sokovima soka ili mesa aloe vere (25 ml) na e ukusni napitak post.ili iznimno koristan pri p r o i a v a n j u i regeneraciji o r g a n i z m a . Prodaje se ve obraen, ali je s k u p . Uspijete li nabaviti je truda. list aloe vere, vrijedilo Penina t r a v a I'rile- vie od trideset godina A n n W i g m o r e je u Junoj Americi p r e d stavila mlade izdanke penice takozvanu peninu t r a v u , a danas su poznati njezini jaki antikancerogeni uinci, hranjivost i opa regenerativna svojstva. Rije je o proklijalom zrnu penice ili slinih s j e m e n k i , a sok koji se od njih dobije bogat je k l o r o l i l o m , vitaminima, mineralima i oligogenic Mitima koji tite organizam.

V i e informacija o njoj pronai ete na kraju knjige. Dodaci p r e h r a n i V i t a m i n i , minerali i oligoelementi; k o e n z i m Q-10; lecitin, isoflavon i d r u g i p r o i z v o d i od soje; m e d , pelud i matina mlije; pivski k v a sac, penine klice; proklijale sje-

3 9

i z v o d a . D o d a n a s nisu p r i m i j e ene n i k a k v e n us pojave ili n e u inkovitost pri preporuenoj d o z i , ali je uvijek dobro prije se savjetovati s lijenikom. U t r g o v i n a m a raspolau obiljem i n f o r m a c i j a o h r a n j i v i m dodacima prehrani, k o ji su i u E u r o p i s v e omiljeniji. Na kraju knjige g o v o r i t e se jo malo o o s n o v n i m d o d a c i m a p r e h r a n i , kako bismo ih, kao m o gunost, mogli u z i m a l i paralelno sa s o k o v i m a , ili ak u njima. m e n k e ; alge (uz s p i r u l i n u ) ; ginseng, ehinncea, ginko... I dakako: enjak, l i m u n i luk koji, iako n i su prehrambeni dodaci, puno su djelotvorniji od mnogih... Z a l o se znanost vie ne zanima za ta tri u desna saveznika naega zdravlja? Vjerujemo da za to postoji s a m o jedan razlog: zato to se od njih ne m o e napraviti veliki biznis. S v e su tri n a m i r n i c e s v a k o m e nadom a k r u k e i to po prihvatljivoj cijeni. Z n a n o s t daje prednost lijekov i m a iz d a l e k i h zemalja... D o d a t k e koje o v a knjiga p r e p o ruuje, lako ete nabaviti u boljim ljekarnama i trgovinama l j e k o v i tog bilja. Slijedile u p u t e koje se nalaze na a m b a l a i s v a k o g p r o -

Mrkva,

kraljica sokova

MRKVA SE IZVRSNO KOMBINIRA SA SVIME I DJELOTVORAN JE ANTIOKSIDANS

na se da je m r k v a bogata bola k a r o t o n o m (provilaminom

je izvrstan d okcr u p r i p r e m i s o kova. S o k o v n i k je idealni aparat za istiskivanje istog i koncentriranog soka m r k v e . G u s t o u d o b i v a m o ako m r k v u p r i p r e m a m o u m i k s e r u , iako u tom sluaju treba d o d a ti v o d e (ili svjee p r i p r e m l j e n o g soka), zato to tako zadrava sva svoja v l a k n a . Za sok je najbolja sorta m r k v e nmiles. Evo nekoliko prijedloga za p r i p r e m u soka od mrkvo u mikseru (ako nije spomenuto drukije) u kombinaciji s drugim voem i povrem. Svi su oni, naravno, pog o d n i i za p r i p r e m u u s o k o v n i k u . A k o s e n e n a v o d i drukije, k o l i i na je namijenjena jednoj do d v j e ma osobama. B u d u i da se kombinira s gotovo s v i m vrstama voa i povra, m r k vu mnogi s p r a v o m nazivaju ''kraljicom s o k o v a " .

A ) . Karoteni su djelotvoran arttioksidans to m r k v u ine savrenom n a m i r n i c o m za ouvanje v i d a , ali i za usporavanje procesa starenja

jer rjeavaju p r o b l e m s l o b o d n i h rad i kala koji se s v a k o d n e v n o stvaraju u naem o r g a n i z m u . Ljubiteljima o s u n a n o g tena, k a r o t e n i pruaju zraka. M r k v a je a I ka I iza lor i rem i n a l i / . iior; pridonosi proizvodnji e r i trocita i poboljava obrambeni m e hanizam tijela, u r a v n o t e u j e i r e gulira p r o b a v u i uvijek je p r e p o ruljiva, posebno u posljednjem tromjeseju trudnoe i za v r i j e m e dojenja. O p e n i t o daje s n a g u , a posebno u sluaju anemije. To je veoma omiljeno p o v r e jer tvori prekrasan most prema v o u , tj. dobro se s njim kombinira pa i zatitu od s u n e v i h

45

cijeloj

knjizi

pojavljuju

se

Pastrnak, mrkva i narana 2 velika nasjeckana paslrnaka, I nasjeckana m r k v a i 2 oguljene narane J a b u k a , m r k v a i mukatni orai 2 jabuke, bez peteljke i nasjeckane na komadie, 3 m r k v e i malo naribanog m u k a t n o g oraia M r k v a , cikla i javorov sirup 3 m r k v e , 1 mala cikla, m a l o c i meta ili vanilije i pola ajne l i ce sirupa (od j a v o r a - j a v o r o v a melasa, ili jabuke). Od namirnica se n a p r a v i sirup. Crvena p a p r i k a , m r k v a i celer 1 crvena paprika, 2 mrkve i I korijen celera, sve nasjeckano. pinat, j a b u k a i m r k v a 4 nasjeckane m r k v e , 1 sveanj listova pinata i 1 j a b u k a , bez peteljke i nasjeckana Simfonija boja 1 m r k v a , 2 lista salate, 5 listova pinata, I korijen celera, pola avokada usitnjenog mljevenjem i 1 rajica. P r i p r i p r e m i s v e se n a m i r n i c e stave i s t o v r e m e n o u sokovnik. I z v r s t a n je sok protiv umora. Mrkva i jabuka 2 m r k v e srednje veliine, I jabuka i oko 0,5 I mineralne v o d e sok i d o d a mu se

sokovi s mrkvom. Jabuka, narana i mrkva 1 nasjeckana jabuka 1 oguljena i nasjeckana narana, 2 oguljene i n a r i b a n e m r k v e i 150 ml n a raninog soka (ili negazirane p r i r o d n i ' m i n e r a l n i ' vode) Mrkva i mandarina 250 ml soka od m r k v e i 2 o g u ljene i nasjeckane m a n d a r i n e Celer, m r k v a i j a b u k a 3 korijena celera s l i s t o v i m a , prerezana po sredini, 2 nasjeckane m r k v e i 2 jabuke bez peteljke i nasjeckane Cikla, m r k v a i j a b u k a 2 s i r o v e m r k v e nasjeckane na komadie, kana Rotkvica, j a b u k a i m r k v a 1 s v e a n j r o t k v i c a bez lia, I nasjeckane m r k v e i 1 j a b u k a , bez peteljke i nasjec-

To je klasina kombinacija u p r i premi sokova. Oguljene i nasjeck a n e m r k v e i j a b u k e sameljite zajedno s mineralnom vodom. A k o elite, sok moete d o d a t n o zainiti s nekoliko kriki limuna. V o d a se moe zamijeniti s o k o m od narane. O v a j se sok moe pripremiti i u s o k o v n i k u , bez vode. Rezultat je jednak, ali je okus jai.

K r u k a , m r k v a i perin 2 kruke bez peteljke i 3 nasjeckane m r k v e ; jedna lica svjeog perina, sitno nasjeckanog

1 jabuka, bez peteljke i nasjeckana i 3 nasjeckane m r k v e

16

47

Voni sokovi
Ako koliina soka, Uvijek namirnice. to nije drukije namirnica ovisi je o spomenuto, dovoljna veliini mogue, za voa biramo n i sljedeim malo vie njegovoj prirodno je od receptima jedne ae sonosti. uzgojene

kada

Ananas rapsodija
1-2 ananasa 1 kg breskve 0,5 kg jagoda 1 mala dinja 250 ml hladnog soka od jabuke 4 lice meda

Voni

Ferrari

pola lubenice 3 jagode 4 kruke srednje veliine pola litre soka od jabuke Za pripremu ovog jarkocrvonog soka s v e v o e oistite ( k o r u l u benice odbacite) i p r i p r e m i t e u s o k o v n i k u . A k o elite g a z i r a n o osvjeenje, dodajte pola litre gazi r,me mineralne vode, ali umjesto toga preporuujemo dobro o h l a eni sok od jabuke - lake se p r o bavlja, dok voda poveava taksativni uinak svega voa, pogotovo dinje, lubenice i groa (openito svega ljetnog voa). Posluite d o b ro rashlaeno.

Radei

po o v o m

receptu dobit

ete 10-12 aa soka koji vole s v i , pa ak i djeca. S v e v o e stavite u s o k o v n i k , ali ga moete i k o m binirati: jedan dio napravite u sokovniku, drugi u mikseru. Na kraju dodajte m e d i sok od jabuke !e dobro promijeajte ( d r v e n o m licom). Posluite dobro rashlaeno.

D r u g i p r i j e d l o g (/<i 4 osobe): 800 g lubenice i sok od 8 limuna

Napitak bogova
A jabuke 1 / 4 limuna

Voni g r i j e h
1 jabuka 1 narana 1 limun 1 breskva 3 krike ananasa nekoliko bobica ribiza O v o je bezalkoholna varijanta poznatog koktela Sex on the beach. V o e pripremite, izmijeajte u sok o v n i k u i ulijte u v e l i k i v r . D o dajte ribiz te posluite dobro rashlaeno. Operite

umsko voe po ukusu i nasjeckajte j a b u k e i

umsko voe, sve stavite u s o k o v nik te dodajte koricu limuna ( p o brinite se da ne sadri pesticide). Odmah p o s l u i l e . Akt) v a m j e ostalo jo umskog voa, ubacile ga u sok kao da v a m je sluajno upalo. O v o je ukusna nagrada koju si moete p r i u t i t i n a k o n izleta, pogotovo ako ste umsko voe ubrali p u t e m .

Ananas za zaljubljene Festival dinja

1 velika krika ananasa 1 / 4 dinje kantalupe (ute) 1 / 4 li mete Rasijecite d i n j u i i z v a d i t e k o tice. L i m e t u ogulite i nareite na komade. S v e izmijeajte u sok o v n i k u . A k o ste prije p r i p r e m e v o e u v a l i u h l a d n j a k u , sok e biti p r a v o osvjeen je. 6 jagoda alica bijeloga groa Nareite oienu ploku ananasa bez srike. Skinite bobice groa s granice i operite ih. O p e r i t e i jagode, odstranite im " z e l e n u kapicu'' i, ako ih ima, odstranite pljesnive dijelove. S v e voe stav i l i ' u sokovnik. Za ovaj se uitak

isplati potrudili nabavili sezonsko v o e . I ne obraajte panju za naziv, o v o je pie univerzalno, ak i za o n e " s l o b o d n o g " srca.

Kraljevski n a p i t a k
1 grejp 1 velika krika ananasa 1 jabuka 1 krika limete O g u l i t e grejp i pripremite ananas: odstranite mu koru i sredinji dio ili sriku koja je tvrda i vlaknasta,. Operite i nareite jabuku i limetu i sve voe istovremeno stavite u s o k o v n i k . O v o je pie d o b r o za gaenje poslijepodnevni' ei.

B r e s k v i n i mjehurii
1 breskva 1 narana pola limete gazirana voda po ukusu

Maline s naranom i ananasom

150 g malina 1 narana 1 vea krika ananasa O g u l i l e naranu i ananas i o d stranite m u sriku. N a r e i t e v o e i izmijeajte ga s m a l i n a m a u s o k o v n i k u . Popijte ga istog trena - jer teko je odoljeti!

O g u l i t e limetu i n a r a n u ; elite li jau a r o m u , s l a v i l e pokoji k o m a di kore (ali samo ako je voce i/ biolokog uzgoja). O p e r i t e breskv u , prereite je i i/vadile koticu. K a d a je sok zgotovljen, dodajte gazirane v o d e .

Koktel od ljiva
3 ljive 1 kruka

N o n i koktel
I velika krika ananasa 1 slatka jabuka 6 jagoda Operite i nareite jabuku i ananas, ogulite ananas i odstranite t v r d i sredinji d i o . O p e r i t e jagode i s v e zajedno pripremite u s o k o v n i k u . Sok se z o v e " n o n i k o k t e l " , ali ga moete pili u s v a k o doba.

Voni koktel od g r o a i j a b u k e
1 gro/cl bijelog ili crnoga groa 2 jabuke 1 krika oguljenog limuna O p e r i t e groe i jabuke i s k r i k o m l i m u n a ih pripremite u sok o v n i k u . O k u s se ne mijenja p u n o s l a v i m o li bijelo ili crno groe, mijenja se samo boja.

1 narana Najprije pripremile sok od kruke pa oil ljiva (bez kotica), a zatim od narane i - o d m a h ga popijte. Ubrzo ete osjetiti uinak koktela te osjetiti n o v u vitalnost, ali s v a kako pripazite na p r o b a v u : ljive imaju v e e laksativno djelovanje nego os|,ilo voe.

i>

Mandarina

Hay

Jabuke i j a g o d e
3 slatke jabuke 8 jagoda Operite, pripremite u s o k o v n i k u

3 mandarine (ili carske narane) 1 velika krika ananasa alica crnoga groa Od m a n d a r i n e , kao i carske (slatke) narane, u v i j e k ete d o b i t i sok koji je manje kiseo, a takav je izvrstan za p r o b a v u . O g u l i l e m a n d a r i n e , oistite a n a n a s , o d stranili' mu sriku i operite grozde. S v e istovremeno stavite u sok o v n i k i uivajte u ispijanju!

i posluite. A k o su jagode iz b i o lokog uzgoja, iskoristite i zelene peteljke i listove.

Sok od k u p i n a i marelica
alica kupina 5 marelica

B o a n s k o milovanje
Izaberite marelice koje nisu zele100 g bijeloga groa pola limuna 1 velika krika ananasa Istovremeno u sokovniku p r i p r e mite g r o e , o g u l j e n i limun i ananas bez srike. A k o imate crno groe, moete d o d a t i n e k o l i k o cijelih boba kojima ste o t k i n u l i peteljke. Kontrast u boji je v r l o originalan... a sok vrlo u k u s a n ! ne, ogulite ih (ako nisu iz biolokog uzgoja) i izvadile im koticu. Operite kupine i sve zajedno stavite u sokovnik. K u p i n e moete nadomjestiti nekim d r u g i m u m skim v o e m . Moji prijatelji u v i j e k najprije n a p r a v e sok od voa koje ima intenzivniju boju kako bi ostalim voem koje pripremaju poslije " o p r a l i " stijenke s o k o v n i k a .

Stimulirajui koktel
2 jabuke nekoliko listova koromaa 1 kruka, 1 mrkva dumbir (po ukusu) O p e r i t e k r u k u , koroma i jabuke i nasjeckajte ih. Ostruite i operite m rkvu. l i s t o v e koromaa s t a v i l e u s o kovnik s ostalim namirnicama. S o k procijedite i posluite, S o k pospile d u m b i r o m , d a l e koktelu egzotinu notu.

Izvrstan je u kombinaciji s malo soka od m r k v e . To je o k u s utjehe koji kine jesenje d a n e pretvara u ugodan doivljaj.

S u p e r h r a n j i v i sok
150 g groa 1 narana 1 kivi pola cikle srednje veliine Operite groe i ogulite c i k l u , kivi i naranu. U s o k o v n i k u p r i p r e m i te ciklu pa s v e ostalo voe. O v a j se sok posebno preporuuje t r u d nicama.

Rajica i n a r a n a
1 rajica, 3 narane

G a s i m e
Neto drukiji okus. Rajicu i n a ranu operite i izmijeajte u sokovn i k u . N a r a n u moete' i iscijedili, ali o v a k o imale manje posla i prljate manje pribora. J e d a n od sokova koji najvie osvje2 jabuke 200 g borovnica 1 manji bijeli ili crni grozd < . j i o / d < )

Jesenji uitak
4 velike jabuke , 4 velike kruke Nita lake: ogulite i nareite voce i p r i p r e m i l e ga u s o k o v n i k u . A k o soku elite dati neto drukiji okus, dodajte malo Cimeta U prahu.

avaju. Operite b o r o v n i c e i j a b u k e ; ako jabuke nisu iz biolokog uzgoja, treba ih oguliti. O t k i n i t e bobe s groa i sve namirnici- p r i premite zajedno u s o k o v n i k u . R i je je o i/vrsnom soku koji osvjeava u toplim ljetnim poslijepodne vima.

S6

umska j a g o d a
15 do 20 jagoda
2 kivija 1 narana Operite jagode, ogulite k i v i i s v e stavite u sokovnik. N a k n a d n o d o dajte svjei sok od narane. e l i t e li biti m a t o v i t i , p o s l u ite ovaj sok u visokoj ai s oeerenim r u b o m (sjetimo se, m e ti u I i m , da bi eer trebalo izbjeg a v a l i , pogotovo bijeli). R u b ae natrljajte l i m u n o m i au kratko okrenite na jastui od eera. P o sluite pie i uivajte.

Osvjeavajui tonik s metvicom

2 cvijeta metvice pola liice integralnog eera od eerne trske pola liice limunova soka 2 liice grejpova soka pola ae tonika

Zdrobite cvjetove metvice s pola liici' eera i uspite smjesu n a u . Z a t i m je n a p u n i l e z d r o b ljenim l e d o m . Dodajte pola l i ice l i m u n o v a soka, d v i j e liice grejpova soka i pola ae tonika. Ukrasite listovima metvice i krikama limuna.

Uitak n a r a n e Naranada
2 ili 3 narane 1 jabuka T k o to nije probao? O p e r i t e i n a reite jabuke i sve namirnice istov r e m e n o pripremite u s o k o v n i k u . I l i pomijeajte svjee ocijeen sok od narane sa sokom od jabuke. O v o je ukusan klasini napitak. O p e r i t e i ostruite m r k v u i p r i premite je u s o k o v n i k u . Dodajte ocijeenu naranu i l i m u n . Dobro promijeajte i o d m a h posluite. Sjetite se i ukusne varijante s jabukom. 1 narana 1 limun 1 mrkva srednje veliine

53

Fantazija od b o r o v n i c a
200 g borovnica 1 banana 3 narane 4 grejpa 150 g treanja bez kotica

Dijetno

osvjeenje

Ogulite kivi i mango, operite kruke i s v e izmijeajte u s o k o v n i ku. ('.otovom soku dodajte opranu svjeu m e t v i c u . O v a j sok moete pripremiti i tapnim m i k s e r o m .

1 komad dinje 2 kivija O g u l i t e dinju i kivije i pripremite ih u s o k o v n i k u . To je ukus u k o jem moete uivati bez bojazni od kalorija. O g u l i t e narane, grejp i bananu i s v e sastojke izmijeajte u s o k o v n i k u . Moete d o d a t i m e d , ali bolje je p r i v i k a v a t i se na prirodan u i v a t i u njegovoj p u n o i .
okus

Bomba
300 g crnoga groa 2 male banane 3 narane

Kivi s m a l i n a m a i salatom
2 kivija 100 g malina 1 salata cikorija

O g u l i l e narane i p r i p r e m i t e ih u s o k o v n i k u zajedno s o p r a n i m i otkinutim bobama groa. S o k izlijte u mikser, dodajte narezane banane i sve izmijeajte. O v a j e sok izgledati v r l o p r i v l a n o a k o ga posluite s listiima metvice i tankim plokama limete.

v o a , k o l i k o god kiselo bilo, i

Jag'ode s kivijem
150 cj jagoda (10 do 12 komada) 2 kivija srednje veliine Iskoristite o v o ukusno voe intenz i v n i h boja na najbolji nain. O p e rite jagode i ogulite k i v i . Izradite sok u s o k o v n i k u . O v a j je sok bogat vlaknima i v i t a m i n o m C. Dan O g u l i t e k i v i j e , operite m a l i n e i salatu te sve zajedno izmijeajte u s o k o v n i k u . Posluite dobro o h laeno. M a l i n e su voe koje kratko traje, a potraga za njima u u m i s djecom zabavna je i z d r a v a igra.

Jabuka za dobro jutro

2 jabuke pola crvenoga grejpa

M a n g o i kivi
pola manga 1 kivi 2 male kruke 1 granica svjee metvice

prije p r i p r e m e soka, v o e uvajte u h l a d n j a k u . No to je pitanje u k u sa, a ovisi s a m o o stupnju zrelosti voa.

Grejp ogulite, oprane jabuke n a r e ite i sve izradite u s o k o v n i k u . Ovaj sok izmeu obroka smanjuje glad te ublaava kruljenje koje se katkad javlja u elucu.

I i

A k o se osjeaj gladi javlja u j u t ro, razlog je vjerojatno " p a d r a z i no eera u k r v i " . To se lako rjeava promjenom nekih nezdravih preli ra m be n i h n a v i k a .

Tropska papaja
pola papaje 1 ili 2 jabuke pola limete 1 komad korijena umbira debelog jedan prst

Kao limunada
4 limuna 3 lice integralnog eera ili melase 1 I vode 6 listia svjee metvice U posudi zagrijte m a l o v o e , d o dajte eer ili melasu i mijeajte pet m i n u l a da se eer dobro o t o p i . Ugasite vatru i dodajte m e t v i c u ; pokrijte i ostavile a stoji jo d e setak m i n u l a . U meuvremenu ocijedite limune-. Sada je trenutak da dodate ocijeen l i m u n o v sok i preostalu v o d u i s n a n o p r o mijeate. Posluite dobro rashlaeno.

Aromatina jabuka
3 jabuke 1 mala lukovica koromaa ili sladia po ukusu Nareite jabuke i koroma i p r i premite ih u s o k o v n i k u . P r v i prijedlog: koroma zamijenite s l a d i e m , prethodno m a r i n i r a n i m (6 sati u v o d i ) . D r u g i p r i j e d l o g : malina i j a b u ka ( v i d i str. 127.).

O g u l i t e limetu i operite jabuke i dumbir. S v e zajedno izmijeajte u sokovniku te dobiveni sok ostavite po sirani. Papaju prereite popola i licom odijelite mesnati dio od koro. Promijeajte u mikseru zajedno s ve prije pripremljenim sokom od ostalih namirnica.

D o d i r crne i c r v e n e
alica crnoga groa pola alice slatkih treanja 1 jabuka (po elji)

Mumule s naranom
4 mumule 1 narana

D o d i r crvene i zelene
5 jagoda pola kivija 1 narana pola krike ananasa

Operite groe i trenje iz kojih ste i z v a d i l i kotice i p r i p r e m i t e sok u s o k o v n i k u . O v o t a m n o pie m o e se " r a z v e d r i t i " kockicama jabuke iji se okus savreno slae s okusom groa i treanja.

Sok je i n t e n z i v n e svijetle boje i p o m a l o neobina okusa. U k l o n i t e stabljiku, koru i kotice m u m u l a i pripremite ih u s o k o v n i k u zajedno s oguljenom n a r a n o m .

O v o klasino pie toliko j e p r o finjeno da ete ga sigurno p o n o v i ti. A to e biti lako jer voe moete jesti i pili koliko god elite.

< >

Orijentalni tonik
1 / 4 ananasa pola jabuke 1 komad umbira, debljine otprilike polovice irine prsta

potrebno ni v a d i l i kotice l u b e n i ce jer ih s o k o v n i k sam odjeljuje. (>vaj je sok dobar za ienje organizma.

Egzotini dodir
2 kruke 1 jabuka 1 / 4 limuna

Ljetni sok
alica bijeloga groa pola limuna pola celera bez lia 50 ml vode kocke leda (po elji) O g u l i l e limun i s boba ma groa

jestivo cvijee Kruke i jabuke operite i izvadite im sredinji d i o s koticama (ako nisu iz biolokog uzgoja d o b r o ih je i o g u l i l i ) . Zajedno s d r u g i m Voem, u s o k o v n i k slavite i etvrtinu oguljenog limuna. N a p i t k u ele dati egzotinu notu a k o ga ukrasite laticama jestivog cvijea bez tetnih sastojaka: laticama r u a, krizantema i dr.

O g u l i t e a n a n a s , izreite srei ite j a b u k e i operite umbir. Prije p r i preme u s o k o v n i k u , sve namirnice nareite. D u m b i r s o k o v i m a daje osobit o k u s , lagano zainjen.

Pasiflora
1 pasiflora (voe) 3 narane pola limete Ocijedite narane i li metu te soku dodajte oguljenu i n a r e z a n u pasilloru. Kratko sve sameljite u mikseru i posluite.

i celerom izmijeajte u s o k o v n i k u . Ulijte sok u vr i dodajte v o d u . M o e t e posluiti s k o c k a m a l e da.

Z a vrue d a n e
6 krastavaca 6 limeta 1 narana listovi metvice

G r o e za ljetnu e g u
150 g bijeloga groa pola limete Operite groe i pripremite ga u sokovniku. Ocijedite li metu i d o b i veni sok pomijeajte sa sokom od grozda. Posluite u visokoj ai i dodajte kockice leda. Uz ovaj izvrsni sok moete p o sluili oguljene bobe groa bez kotica.

Zaljubljena

lubenica

Operite krastavac (ili ga ogulite ako nije iz b i o l o k o g u z g o j a ) . O g u l i t e n a r a n u i limete, operite listove m e t v i c e i sve p r i p r e m i l e u s o k o v n i k u , ostavljajui naranu za kraj.

1 komad lubenice 2 limuna O g u l i t e v o e i p r i p r e m i l e ga u s o k o v n i k u . Nita lake, nije ak

Dijetni sok od m a r e l i c e
6 marelica 2 krike ute dinje (kantalupe) 1 breskva 1 liica sojinog lecitina A k o ih ne moete nabaviti iz b i o lokog uzgoja, marelice ogulite. U s o k o v n i k u pripremile marelice i dinju bez kore. breskvu ogulite i nareite te je posluite uza svjei napitak. S o k zainite sojinim lecitinom.

Sorbet izgleda jo privlanije ako se poslui u ai. A k o elite slatki sorbet, dodajte etiri lice s m e d e g eera, sirupa ili melase d o k ga pripremate u m i k s e r u . Nemojte koristiti m e d jer o n e moguava ispravno zaleivanje.

Sirutka s j a b u k o m
sirutka (ili 150 ml mlijeka) 1 jabuka

U sokovniku

pripremite jabuku

i dodajte joj lagano k i s e l u sirut-

Sorbet

od

breskve

k u . P r e t h o d n o isprobajte d o d a jui nekoliko kapi (ako je rije o prirodnoj tekuoj sirutki) ili najmanju ravnu licu (ako je u prahu). Posluite dobro rashlaeno. N a pitak je veoma osvjeavajui i zdrav. S i r u t k a je izvrsna za r e v i t a l i zaciju crijevne Hore. A k o j e v o lite ili se uspijete p r i v i k n u t i na njezin o k u s , postat e d o b a r p r i jatelj v a i h salata jer je moete upotrijebiti umjesto octa. V r l o je djelotvorna kod bezbrojnih tegoba i, u vanjskoj u p o r a b i , za rane i ekceme.

1 kg bresaka 4 narane Recept je p r e d v i e n za 4 osobe. Ogulite i nareite breskve. O c i j e d i te narane i zajedno s breskvama ih izmiksajte. Rezultat bi trebao biti glatka krema. Prelijte sadraj u m e t a l n u p o s u d u i ostavite u z a m r z i v a u 5 do 6 sati. O t p r i l i k e s v a k o g sata p r o m i j e ajte smjesu kako se ne bi s t v o r i l i v e l i k i k o m a d i leda.

Prijatelj s u h e koe
1 jabuka 5 velikih mrkava 1 komad dumbira O i s t i t e m r k v u , j a b u k u nareite na k o m a d e ili k r i k e i o g u l i t e dumbir. S v e pripremite u sokovniku... I ve je g o t o v o ! O v a j je sok rev i ta 1 iz i raj u i i koi daje iznimnu elastinost i m e k o u . Mogui" su razne varijante o v o g napitka, kao: m r k v a , jabuka i perin m r k v a , cikla i nekoliko listova salate ( m o g u se d o d a t i 1-2 lista blitve). m r k v a , krastavac, cikla.

svojstva. G r o e spada m e u najbolje namirnice koje postoje i uza svoje antioksidantsko djelovanje, uvijek je z a n i m l j i v o kao sredstvo za regeneraciju energije u bilo k o joj situaciji i u bilo kojim godinama. P o p i j e m o l i g a prije s p a v a n j a , p o m o i e n a m da se o p u s t i m o i zaspemo.

Hladni pun od bobica

100 g umskog voa (kupina, malina, ribiz...) ili 100 ml soka od borovnice 350 g dinje 1 grozd bijeloga groa

Sok o d g r o a
300 g groa S v a t k o je u nekoj prigodi p r i p r e mao sok od groa. V e s m o na j e d n o m u mjestu u knjizi g o v o r i l i o prednostima i nedostacima p r i reivanja sokova s koticama ili bez kotica, a sada e m o se samo prisjetiti njihova r e g e n e r a l i v n o g

U s o k o v n i k u p r i p r e m i t e sok od bobica i dinje. N a k o n loga dodajte bijelo groe iz kojega ste izvadili kotice. A k o o v o m p u n u d o d a t e kockice leda ili ga tri sata ostavite u z a m r z i v a u , mijeajui ga energino s v a k i h pola sata, dobit ete hranjiv i o r i g i n a l a n ljetni ledeni napitak koji e svatko rado popiti.

A k o ste gladni...
1 zrela banana, oguljena i narezana 1 oguljena i nasjeckana narana sok od pola limete 80 ml negazirane mineralne vode (ili sok od narane)

100 g bijeloga groa bez peteljki pola grejpa, oguljenog i nasjeckanog 1 liica listova metvice 80 ml negazirane mineralne vode (ili prirodnog soka od groa) S v e sastojke dobro miksajte pola minute. Procijedite i o d m a h p o sluite.

B a n a n e bi trebale biti prezrele jer soku daju gustou. O v a j sok uspjeno utauje g l a d . S v e n a m i r n i c e s l a v i l e u mikser i mijeajte pola minute. K a o to smo v e s p o m e n u l i , ova vrsta sokova s v o d o m nije toliko gusta, ali je j e d n a k o dobra. 1 I soka od crnoga groa 2 nasjeckane banane 250 ml soka od grejpa 1 narezana jabuka 250 ml soka od narane

Sangrija od grejpovog soka

Kraljica groa
S v o j i m cilrusnim okusom, slatkim i m a l o zainjenim, groe dodaje gustou napitku. Nemojte poiniti g r e k u izostavljajui g r o e jer o n o daje blagu slatkou kiselosti grejpa.

1 narana u krikama 1 nasjeckana breskva 1 tapi cimeta kocke leda 6 klinia Zagrijte klinie u s o k u od l i m u na i pustite ih da se n a m a u . P o mijeajte s v e ostale n a m i r n i c e . Ocijedite klinie i dodajte p u n u . Posluite s l e d o m . ih

B r z i Gonzales
3 narezane jabuke bez peteljke 4 ljive bez kotice 1 liica cimeta J a b u k e i ljive p r i p r e mite u s o k o v n i k u . P o s pite c i m e t o m , promijeajte i posluite.

J a g o d e bez l a g a
250 g istih jagoda 2 velika kivija, oguljena i narezana 2 narane (svjee ocijeen sok) 150 ml negazirane mineralne vode (ili sok od jabuke ili mrkve) 1 svjea samljevena crvena paprika

k o m a d leda u istu k r p u i razbijte ga t v r d i m p r e d m e t o m . N e preporuujemo previe h l a d na pia a l i , kao to s m o ve r e k l i , sve o v i s i o koliini, uestalosti... i svakoj osobi.

M a l i n e , sirup od javora i 4 lice v o d e (ili soka) miksajte d o k ne dobijete jednoliku tekuinu. A k o elite rjei sok, diljku. M j e a v i n u ulijte u ae za koktel i dodajte ostatak v o d e ili soka (po

dodajte

vie v o e

(ili soka) i procijedite ga kroz cje-

Superkruka
J a g o d e , kivije, sok od narane ili vodu izmijeajte u mikseru u Srela kruka, bez srike i narezana 250 ml soka od groa sok od 1 limete smjesu bez grudica. Ulijte mjeavinu u ae i umjesto uobiajenog laga, zainite svjeom crvenom mljevenom papri-

elji) te ukrasile cijelim m a l i n a m a i listiima svjee metvice. D r u g i prijedlog: Maline se mog u zamijenili jagodama. S i r u p o d j a v o r a i z v r s t a n je a n t i o k s i d a n s , poboljava ienje organizma.

Pun

Thai

k o m . I uivajte u n o v o m o k u s u .

D o b r o izmiksajte
sok od groa i k r u k u . Posluite u dvije ae i

Krema od borovnica
225 g borovnica 2 male zrele banane, oguljene 300 ml soka od narane 2 kuglice sladoleda od vanilije

300 ml soka od narane pola svjeeg oguljenog i nasjeckanog ananasa 1 zreli mango - oguljen, bez kotice i nasjeckan 1 komad dumbira - oguljen i narezan na 2,5 cm naribana kora limete 2 lice listia svjeeg korijandra 150 ml gazirane mineralne vode (ili soka od ananasa) S v e n a m i r n i c e dobro sameljite te posluile. S o k je v r l o osvjeavaj u i . N a v e d e n a koliina je /.a 4 osobe. N a p r a v i t e sok od ananasa, n a t o ite ga u visoke ae i stavite po strani. Dodajte kocke leda i p o s pite c i m e t o m i d o b i t ete v r l o aromatian sok. A k o nemate p o s u d u za drobljenje leda, zamotajte

A r o m a t i a n ledeni napitak o d a n a n a s a
3 krike ananasa malo cimeta u prahu drobljeni led po elji

dodajte sok od I i mete po ukusu.

Maline i sirup od javora

100 g malina 2-3 lice sirupa od javora 500 ml gazirane mineralne vode (ili soka od narane) nekoliko cijelih malina, listovi metvice za ukras

a k u borovnica ostavile po strani za u k r a s , a ostalu koliinu, zajedno s bananama i s o k o m od n a rane, izmiksajte. Miksajte d o k ne dobijete jednoliku smjesu. K r e m u ulijte u dvije alice i u k rasite s a u v a n i m m a h posluite. borovnicama. Dodajte kuglicu sladoleda i o d -

/ >

Junjaki afrodizijak
30 g listia prenog badema 2 zrele nektarine, bez kotice i narezane 1 oguljena i nasjeckana narana 60 ml mineralne vode ili soka od narane sok od limuna

Krema od kruaka i ljiva

1 zrela narezana kruka 2 zrele narezane ljive 80 ml soka od narane 15 g zdrobljenih pistaa bez ljuske

U mikseru pripremile jednoliku smjesu od badema, nektari na, n a rana i mineralne vode (ili soka od narane) i soka od limuna. Na kraju ulijte sok u alice i ukrasite ostatkom b a d e m o v i h l i s tia.

S t a v i l e k r u k u , ljive i sok od narane u mikser i mijeajte d o k ne dobijete jednoliku smjesu. P o sluite u dvjema alicama i u k rasite pislaom.

B r e s k v a u ledenoj vaniliji Kozmobiotski napitak od jagoda

150 g jagoda, opranih i narezanih 100 g amasakea 1 liica tahinija 0,5 I vode, prokuhane s pola liice soli i ohlaene Izmiksajte sve namirnice i dodajte jo v o d e ili jagoda, ovisno o e ljenoj gustoi. O v a j se sok moe n a p r a v i l i i od d r u g o g voa. B r e s k v u , bananu i sok od narane miksajte d o k ne dobijete j e d n o l i n u smjesu. Dodajte s m r z n u t i j o gurt od vanilije i jo malo mijeajte. Koktel od b r e s k v e posluite 1 mala breskva, zrela i bez kotice 1 mala banana, zrela i oguljena 150 ml soka od narane 1-2 velike lice smrznutog jogurta od vanilije

/ i

od mali, po mogunosti na k o m a diima leda u ai, P r i j e d l o g . O v a j se koktel moe p r i p r e m i t i i ako b a n a n u z a m i j e n i m o sa 180 g u m s k o g voa ( k u pine, maline, ribiz), a b r e s k v u l i c o m tekueg m e d a .

Trenje, jagode, sok od narane i bademe izmijeajte dok ne dobijete jednoliku smjesu. Posluite u aama s usitnjenim l e d o m (sok moete i procijediti). U k r a s i t e o s t a t k o m listia b a d e ma.

Pun od lubenice
1 lubenica sok od 2 limete 6 jagoda O v a j jednostavni ljetni sok moe se posluiti u kori lubenice. U tom se sluaju pije na dugaku i iroku slamku.

P i n k Panter
85 ej jagoda 110 g crnoga groa bez peteljki listii metvice za ukras J a g o d e i groe stavite u mikser i mijeajte d o k ne dobijete u j e d naenu smjesu. U k r a s i t e listiima metvice.

Pun od a n a n a s a
1 oguljeni ananas, izrezan i bez srike 600 ml soka od narane 1 dinja galia bez kotica, oguljena i narezana svje umbir od 5 cm, oguljen i narezan 2 sveanja listova svjee metvice

N a o t r c n i m noem odreite kapu lubenici. l i c o m i z v a d i l e mesnati dio lubenice, odstranile kotice i p r i p r e m i l e u m i k s e r u . D o d a j te i sok od l i m e t e te mijeajte 30 s e k u n d i . Na kraju dodajte jagode tako da ostanu plutati.

Pun od pasiflore
meso 4 pasiflore 4 male zrele banane, oguljene i narezane 2 zrela manga, oguljena, narezana i bez kotica 300 ml kokosovog mlijeka 300 ml soka od narane

S o k o d narane, a n a n a s , d i n j u , svjei u m b i r i sveanj listova svjee metvice izmiksajte u j e d -

D i n j a i kivi
300 g dinje kantalupe, oguljene i narezane 2 oguljena i narezana kivija 300 ml soka od narane ploke narane za ukras

Nektar od jagoda i treanja

50 g jagoda 150 g treanja bez kotica 150 ml soka od narane 30 g listia prenih badema (po elji)

noliku smjesu. A k o elite pitkiji sok, p r o c i j e d i te ga i prije no to ga ulijete u ae, posluite ga u velikoj p o s u d i . P u n u dodajte ostatak n a r e z a n o g voa i sveanj svjee metvice te o d m a h posluite. N a v e d e n a k o liina dovoljna je za 4 osobe.

a e za pun ostavite 20 minuta u D i n j u , k i v i j e i sok od narane z a m r z i v a u ili dok se ne zamagle od hladnoe. Miksajte banane, mango, k o k o sovo mlijeko i sok od narane dok ne dobijete j e d n o l i n u P u n ulijte u smjesu. i veliku posudu miksajte dok ne dobijete jednoliku smjesu. A k o elite rjei sok, procijedite ga. Posluite u aama na v i s o k o m s t a l k u , ukraeno plokama narane.

Ti

dodajte sjemenke i mesnati d i o pasiflore. Zasladile. Pije se o d m a h iz d o b r o ohlaenih aa. N a v e d e na koliina je za 4-6 osoba.

Ukusan napitak od dinje i g r e j p a

nekoliko kriki dinje 1 iscijeen grejp metvica po elji

Plavi uitak
2 nasjeckane jabuke 4 zrele ljive bez kotica 150 ml prirodnog soka od jabuke malo mljevenog cimeta J a b u k e , ljive i sok od jabuke izmijeajte u mikseru u j e d n o l i k u smjesu. S o k ulijte u ae i ukrasite mljevenim cimetom. Izreite grejp popola i iscijedite sok. S v e smiksajte i dodajte usitnjene listii- metvice te posluite ohlaeno. Druge kombinacije: rajica i l u benica, sok od dinje ( p o elji uz dodatak vina porto), kruke, k r u m pir.

Koktel od m a r e l i c a Koktel od pasiflore

2 pasiflore; meso i kotice izvadite licom 1 veliki mango, oguljen, bez kotice i narezan 150 ml soka od ananasa ili narane Marelice, j a b u k u , m a n d a r i n e i sok izmijeajte u mikseru u j e d n o l i k u smjesu. Posluile o d m a h . 4 zrele marelice, bez kotica i narezane na etvrtine 1 nasjeckana jabuka 2 oguljene mandarine 150 ml soka od narane (ili jabuke)

M a n g o , v o e pasiflore i sok izmijeajte u mikseru u jednoliku smjesu.

T8

Sokovi od povra
Pretpostavljamo da se od mrkve i voa moe dobiti sok bogata okusa, idi od pinata, salate, cikle, prokulice...? Da, i od tog povra! Da bismo nepce naviknuli na nov okus sirovog povra, savrene. Najbolje je odabrati sezonsko voe i prije ae. mogu upotrebe svakako Zapamtile da ublaili tek ogulili. Ako se ne spominje drukije, se intenzivni razrjedivaujem vodom. iz ekolokog u uzgoja; inae ga sluajevima, I do 2 poetku, najbolje je mijeali ga S voem koje je lako probavljivo, kao to su jabuka ili kruka, koje su za to

treba dobro oprati ili. okusi povra, Poetnici

pojedinim pogotovo bi ili u

recepti su predvieni za

trebali pripremali uvijek pili svjee

odvojeno i pripremljeni:!

naknadno pomijeali.

Ove sokove treba

Formula 1
2 mrkve 2 ake sojinih klica 4-6 korijena celera pola male cikle 1 aka perina 1 aka pinata (ili blitve, kupusa ili listova cikle) 1 kruka i/ili jabuka clumbir (2,5 cm, tanko oguljene kore) K a o zanimljivost, uz ovaj recept n a v o d i m o neke sastojke koje orga-

nizam d o b i v a preko o v o g u k u s nog soka. Na primjer: C i k l a sadri folnu kiselinu, v i t a m i n C , m a l o d r u g i h vitamina ( B , , li,, B, i B ,), kalcij, magnezij, fosfor,
5

kalij, natrij, bakar, eljezo i cink. P e r i n sadri betakaroten, v i t a m i n B , B, i B, (malo manje o v a

3

posljednja d v a ) ; kalcij, elje/o, fosfor, kalij i natrij. K r u k a sadri betakaroten, folnu kiselinu, v i t a m i n C, malo vitamina B,, B , B B i B ; kalcij, magnezij,
2 v 5 ()

fosfor, kalij; bakar u t r a g o v i m a , eljezo, magnezij i cink.

Superkoktel od p o v r a
4 mrkve 3 stabljike celera pola alice nasjeckanog koromaa pola jabuke 1 aka bobica perin

A p e r i t i v od pinata
I manji sveanj pinata (5 ili 6 listova) 4 mrkve pola jabuke D o b r o operite sve sastojke i p r i premite ih zajedno u s o k o v n i k u . p i n a t ima i n t e n z i v a n o k u s , ali je u ovoj razrijeenoj kombinaciji ugodan n e p c u . O v a j sok od p i nata jedan je od o n i h tzv. zelenih sokova.

A p e r i t i v i s ciklom
3 lista cikle 4 ili 5 mrkve pola zelene paprike 1 jabuka M o r a m o se ee sjetiti skromne cikle jer su neka njezina svojstva nevjerojatna. mogunosti. A p e r i t i v : O p e r i t e m r k v e i listov e cikle. P a p r i k u prereite p o p o lovici i izvadite sve sjemenke. O i s tite j a b u k u . S v e sastojke p r i p r e Ponudit emo tri

S v e pripremite u s o k o v n i k u .

Rajica iz vrta Duga

3 mrkve 1 list bijelog celera 1 jabuka pola cikle 1 aka perina N a k o n to ste ga tanko o g u l i l i , krastavac pripremite u s o k o v n i k u , posebno iscijedile l i m u n te o v a d v a soka zasebno uvajte po straO p e r i t e dobro sve voe i p o v r e , pripremite ga u s o k o v n i k u i ulijte u iroke ae. Z a p a m t i t e , ako je v o e i p o v r e iz b i o l o k o g uzgoja, moete ga p r i p r e m i t i bez guljenja, iskoritavajui tako m a k s i m a l n o njegova svojstva. n i . Dobro operite rajice h l a d n o m v o d o m , izreite ih na k o m a d e i izmiksajte, zainite sa 4 lice l i m u n o v o g soka i 4 lice soka od krastavca. Na kraju dodajte soli po elji. Ostatak soka od l i m u n a i krastavca sa l a k i . iskoristite kao zain za Dobro operite salatu, m r k v u i celer. J a b u k u ogulite i izvadite joj s r i k u . N a k o n toga s v e zajedno pripremite u s o k o v n i k u . O v a j je sok najbolje popiti 20 minuta prije jela. 3 lista salate 3 mrkve 2 stabljike celera pola jabuke 6 zrelih rajica 1 limun 1 krastavac

A p e r i t i v od salate

m i t e u s o k o v n i k u . O r i g i n a l n o je u o v o m receptu to to se koriste l i s t o v i , a ne plod cikle. O v a j sok ima v e l i k u h r a n j i v u vrijednost. Drugi prijedlog: 3 m r k v e , I cikla i I zelena paprika. O v o j e napitak koji daje mnogo energije. Z a t o , ustanite i vjebajte! Trei prijedlog: 6 m r k a v a , pola cikle i (po elji) nekoliko listova cikle.

SI

s ,

Turboenergetska rajica
3 rajice srednje veliine 1 limun pola lice rotkvice 1 stabljika celera pola enja enjaka 3 june lice jogurta

Ljetni aperitiv
2 zrele rajice 1 mali krastavac malo origana, bosiljka ili paprike (po elji)

Koktel od cvjetae
2 granice cvjetae sa stapkom 4 mrkve 1 slatka jabuka 1 aka perina

Koktel od b r o k u l e
3 granice brokule sa stapkom 4 mrkve pola jabuke Dobro operite povre i jabuku, p o -

S rajica odstranite zelene peteljke, rajice dobro operite. A k o m i s lite da je krastavac premazan v o s k o m , ogulite ga. S v e zajedno i z m i jeajte u s o k o v n i k u . O v a j ukusan sok, moete dodatno oivjeti s m a lo origana, bosiljka ili p a p r i k e .

O p e r i t e , izreite i p r i p r e m i t e u s o k o v n i k u sve sastojke, p o e v i od perina. S o k od j a b u k e (koji se, kao i sok od m r k v e , s gotovo s v i m e d o b r o slae) dodajete na kraju. Slatki okus o v o g soka s v a kome g o d i .

sebnu pozornost obratite na p r a nje brokule k a k o ne biste p r e v i d jeli kukce s a k r i v e n e u njezinim listovima. S v e sastojke pripremite u s o k o v n i k u i posluite o d m a h .

O c i j e d i t e l i m u n i sok sauvajte po strani. O g u l i t e enjak, operite rajice i celer i sve p r i p r e m i t e u s o k o v n i k u . Poslije dodajte l i m u n o v sok i j o g u r t . Promijeajte i pospite n a r i b a n o m r o t k v i c o m . O v a j j e sok pikantna okusa. D r u g a je mogunost da r o t k v i c u , umjesto da je ribate, stavite s o s talim sastojcima u s o k o v n i k .

Koktel od cikorije
1 salata cikorija 3 mrkve 1/4 salate O v o je jedinstven "koktel kalcij a " jer je v e o m a bogat o v i m m i neralom. M o e mu se dodati i p o koji d o b r o oien list k o p r i v e (stavite r u k a v i c e kako se ne biste o p e k l i ) da bi se dobilo jo v i e kalcija. P r i p r e m a se uobiajeno u s o k o v niku.

Zeleno iznenaenje
1 veliki list kupusa 3 jabuke List kupusa operite, zguvajte i usitnite u s o k o v n i k u . N a k o n toga operite i nareite j a b u k u , odstranite sriku, p r i p r e m i t e u s o k o v n i k u i d o b i v e n i sok pomijeajte sa s o k o m oci kupusa, iji ete okus jedva primijetiti.

Zimski napitak
6 mrkvi 2 granice bijelog celera 2 enja enjaka 1 aka perina

Operite i pripremite mrkve, celer i p e r i n . O g u l i t e enjak i usitnite ga u s o k o v n i k u s d r u g i m povrem. A k o u sokovniku najprije p r e r a d i t e enjak, sok od svih ostalih namirnica pomoi e vam da uklonite njegov m i r i s sa stijenki sokovnika.

S(

S7

M r k v a koja osnauje
6 mrkvi srednje veliine 2 crvene paprike 1 zelena paprika pola brokule N a m i r n i c e pripremite kao i obino te izmijeajte u s o k o v n i k u . P o sluite o d m a h kako ne bi izgubile svoja svojstva.

Prokulica u drutvu
1 zrela rajica 1 mrkva 1 granica celera 2 prokulice kocke leda (po elji)

N a k o n to sve namirnice operete i nareete, pripremile ih u s o k o v n i ku. Za ljetnih vruina posluite s kockama leda.

Uvijek g l a t k a koa Sok od p o v r t n e salate

6 mrkvi pola zelene paprike Operite i ostruite m r k v e . P a p r i k u prereite popola, odstranite sjem e n k e i peteljku. Ciste n a m i r n i c e pripremite u sokovniku. T r i k . A k o esto p r i p r e m a t e sok od m r k v e u s o k o v n i k u , vjerojatno e se njegovi dijelovi, bez obzira na r e d o v i t o pranje, lagano obojiti. Da biste ih oistili, ostavite ih n e koliko sati u v o d i u koju ete d o dati nekoliko k a p i v a r i k i n e . N a k o n toga ih dobro isperite s m n o go iste v o d e . P r i j e d l o g : dodajte stabljiku celera. Operite rajice i odstranite stabl j i k u . U v o d i operite b r o k u l e i p a p r i k u , odstranite sjemenke. N a stavite s celerom: odstranite mu listove. Na kraju ogulite enjak. U s o k o v n i k u najprije p r i p r e m i t e brokulu, zatim enjak, rajice, celer pa papriku. Zainite po ukusu. 3 granice brokule 1 eanj enjaka 2 zrele rajice 2 stabljike celera pola zelene paprike

Kada se naviknete na okus perina, vjerojatno ete ga poeti stavljati u sve s o k o v e od povra. V r l o je ukusan pomijean s malo rajice.

Sve" operite ( m r k v u i ciklu e t k i com pod mlazom vode) i ogulile narane. S v e zajedno p r i p r e m i l e u s o k o v n i k u , a sok posluite u v i s o k i m aama. J a b u k e moete zamijeniti k r u k a m a .

V r t n i koktel
1 eanj enjaka 3 granice brokule 2 lista kelja 5 mrkvi kajenski papar sol, ocat maslinovo ulje (po elji) 4 mrkve pola jabuke 1 komad dumbira Oetkajte i operite m r k v e , j a b u k u i u m b i r te sve zajedno izmiksajte enjak oistite, a ostale namirnice operite. enjak i brokule z a m o tajte u listove kelja i stavite u s o k o v n i k zajedno s m r k v a m a . Popaprite po u k u s u . e l i t e li p o jaati o k u s , dodajte s o l i , octa i m a s l i n o v o g ulja. 4 jabuke u s o k o v n i k u . D r u g a polovica jab u k e moe se iskoristiti za d r u g i sok ili salatu.

N o v i ivot

Vege

P l o d o v i zemlje i s u n c a
1 mala cikla 1 aka perina 1 krika ananasa

ava intenzivan okus cikle, moda e nekome ipak biti prejak. S v e se p r i p r e m a u s o k o v n i k u . Z a p o n i t e s p e r i n o m k a k o bi se njegov okus isprao ostalim namirnicama koje slijede. Ne p r e p o r u uje se vie od j e d n o g soka s ciklom d n e v n o .

2 granice bijelog celera

Slatko od cikle
O p e r i t e jabuke i celer i pripremite 3 male cikle 4 mrkve pola rimske salate 2 narane 2 jabuke ih u s o k o v n i k u . O v a se dva o k u sa d o b r o s l a u , a sok je v r l o ukusan.

O v a j sok se ne preporuuje poetnicima jer, iako ananas malo ubla-

91

Jabuna rapsodija
3 srednje velike jabuke 1 stabljika celera 3 srednje velike mrkve 1 limun

Koliina u o v o m receptu dovoljna je za est osoba. Da biste p r i p r e mili ovaj u k u s a n gaspaccio, operite rajice (ne treba ih guliti) i papriku stavite pod mlaz v o d e da odstranite sve sjemenke. O g u l i t e enjak i luk i n a p r a v i t e gusti

istaica
2 ili 3 mrkve (ovisno o veliini) pola krastavca pola cikle O g u l i t e i operite m r k v e , ogulite krastavac i ciklu te sve pripremite u s o k o v n i k u . O v a j je sok izvrstan za osobe koje jedu previe mesnih proizvoda i namirnica optereenih mau jer ima proiavajue d j e l o v a n j e , kao to mu i naziv g o vori.

Samba
6 mrkvi pola cikle 1 aka perina O p e r i t e m r k v e , ciklu i perin. N a k o n toga p r i p r e m i t e n a m i r n i c e u s o k o v n i k u tako da ponete i z a vrile s m r k v o m . O v a j je sok i z v r stan za d a n e ispunjene fizikom ili psihikom aktivnou: stresom, proljetn i m u morom...

O p e r i t e jabuke (ako izgledaju kao da su p r e m a z a n e v o s k o m , bolje je oguliti ih), operite celer i m r k v e . O g u l i t e l i m u n i pripremite ga u s o k o v n i k u sa s v i m o s t a l i m n a mirnicama. D r u g i p r i j e d l o g : O v a "jabuna r a p s o d i j a " varijanta j e sve o m i ljenijeg soka od jabuke i m r k v e . O b i n o se p r i p r e m a u j e d n a k o m o m j e r u tih d v i j u namirnica.

pire. Procijedite pire kako biste o d i jelili svu tekuinu te dodajte v o d u , krune m r v i c e - koje ste preth o d n o namoili u ulju i octu - te narezane bademe. Izmijeajte sve u m i k s e r u i p o s o l i l e po u k u s u . Posluite rashlaeno. rane. P o elji, moete d o d a t i sok o d p o l a n a -

Biljni ekstrakt areni gaspaccio

2 lista salate 6 zrelih crvenih rajica 1 zelena paprika 1 krastavac 2 enja enjaka pola luka krune mrvice od kruha starog 1 dan 1 aka oguljenih badema 1 I vode sol, ocat i ulje (po elji) pola narane (po elji) N a k o n to ste na uobiajen nain p r i p r e m i l i n a m i r n i c e , zguvajte listove salate i kupusa i p r i p r e m i te ih u s o k o v n i k u zajedno s bro kulom, jabukom i mrkvom. 4 lista kupusa 5 mrkvi 3 granice brokule pola jabuke

))

)I

Zloesta cikla
1 mala cikla 1 cikorija 2 limuna J o jedan izvrstan nain da se i s koriste svojstva cikle.

Rajica

afrodizijak

3 srednje velike rajice 2 mrkve 2 stabljike celera Operite i nareite rajice; v o d o m d o b r o operite granice celera, a m r k v e dobro oetkajte pod m l a zom vode. P r i p r e m i l e sve namir-

T a n g o rotkvice
6 rotkvica 2 krastavca srednje veliine 1 rajica 6 listova kupusa 1 cikla srednje veliine

nice u sokovniku i posluile d o b ro rashlaeno. Moete dodali malo integralnog eera od eerne trske, iako je bolje ne mijenjati prirodan ukus povra.

Rajice s k l i c a m a
O p e r i t e rotkvice i ciklu etkicom u hladnoj v o d i . Krastavce ogulile jer ih esto p r e m a z u j u v o s k o m da ljepe izgledaju, a taj se vosak ne odstranjuje v o d o m (ako su iz biolokog uzgoja moete ih p r i premiti u sokovniku s korom, s a m o ih operite). Operite rajice i listove k u p u s a i sve usitnite u s o k o v n i k u . P o elji moete d o d a t i jo j e d n u rajicu. N a z i v " t a n g o " p o v e z a n je s p i k a n t n i m o k u s o m rotkvica. 2 rajice 2 mrkve sok od klica (lucerna i penica) 1 krastavac 1 paprika 1 stabljika celera perina po ukusu Prije pripremanja s v i h namirnica u s o k o v n i k u i procjedivanja, p o vre dobro operite i nareite. Tako pripremljenom soku dodajte nekoliko lica soka od klica ( v i d i str. 95.).

95

B r e u s s o v sok
1 sirova cikla 2 mrkve 1 mesnati list celera 1 mali krumpir 4 rotkvice

D o d i r zelene i naranaste
5 listova pinata 5 mrkvi 5 listova salate 1 / 4 celera 4 granice perina Operite povre, pripremite ga

M o g u se iskoristiti i k o m a d i i stabljike i vri listovi. O v a j je sok njemaki lijenik prirodne m e d i c i n e R u d o l f Breuss p r e p o r u i v a o svojim pacijentima u lijeenju raka.

u sokovniku

i posluile dobro

ohlaeno. Od celera upotrijebite deblji dio stabljike.

M r k v o m protiv stresa Tonik od povra

1 brokula 1 sveanj celera 3 velike rajice 4 prokulice 3 velike mrkve pola svenja luka 2 granice perina Sve pripremile u sokovniku i posluite to prije. 1-2 mrkve 1 jabuka 2-3 prokulice

Salata i cikle za bolji s a n

100 g salate 100 g oguljene cikle Popijte prije spavanja. Pomae pri nesanici.

O g u l i t e luk i oistite celer, o d stranite velike listove. Odstranite vanjske listove prokulica. M r k v e oetkajte pod mlazom vode, ostalo sve operite. N a k o n toga namirnice su spremne za s o k o v n i k .

Z e l e n i sok
6 velikih listova salate 2 narezana mlada luka 1 / 4 narezanog krastavca 125 ml negazirane mineralne vode S v e n a m i r n i c e dobro miksajte o t p r i l i k e 30 s e k u n d i . Procijedite i o d m a h posluite. O v a j sok obogauje salata; tajna je u uporabi vanjskih listova salate (ako nisu pricani) jer su hranjiviji i bogatiji klorofilom. Z a t o ne bacajte vanjske listove! K r a s t a v a c s o k u daje s v j e i n u , a m l a d i l u k profinjen okus.

Bez g l a v o b o l j e uz k u p u s i celer
300 g kupusa 100 g celera j e d n o m d n e v n o na prazan e l u dac.

i s v i m s o k o v i m a dodaje posebnu notu. Pazile na koliinu jer je to biljka s j a k i m o k u s o m ; koliinu u v i j e k moete p o v e a t i . Nakon m a l o vjebe, vjerojatno ete ga d o d a v a t i s v i m svojim o m i l j e n i m salatama.

Umirujue povre
2 krike lubenice 3 lista kelja 1 rajica 1 stabljika celera

Luk i narana
1 luk, oguljen i nasjeckan 2 narane, oguljene i narezane 150 ml negazirane mineralne vode S v e sastojke k r a t k o izmiksajte. Procijedite i posluile. L u k je lake probavljiv i o m o guuje d o b r u kombinaciju s n a r a n o m u s o k o v i m a , ali i u s a latama.

S o k umirujueg djelovanja, protiv nemira i nervoze.

K o r o m a i crvena paprika Neunitivi koroma

1 mala nasjeckana lukovica koromaa 1 narezana crvena paprika bez peteljke 1 oguljena narana pola lukovice koromaa, sitno nasjeckane 1 oguljena i naribana mrkva 2 velike zrele narezane rajice 125 ml negazirane mineralne vode S v e namirnice pripremite u sok o v n i k u . D o b i v e n i sok p r o m i j e ajte i posluite. S v e sastojke miksajte pola minute. Procijedile sok i o d m a h ga p o s l u ite. K o r o m a je nabolje k o n z u mirali sirov jer je lak za p r o b a v u

Salata, p a p r i k a i j a b u k a
1 narezana salata 1 narezana paprika bez peteljke 1 nasjeckana jabuka bez peteljke S a l a t u , p a p r i k u i jabuku pripremile u s o k o v n i k u , promijeajte i posluite.

)8

Fina

carrot

Popaj
1 vrhom puna aka mladog pinata 2 oguljene i narezane narane 1 nasjeckane jabuka 125 ml negazirane mineralne vode

S v e sastojke miksajte pola minute. Procijedite i posluite. Z r e l e d o m a e rajice u v i j e k s u v r l o u k u s n e . Vrijedno je truda p o n o v n o n a v i k n u t i nepce n a ovaj sok. Svjee u b r a n e rajice s a m o naribajte (oguljene, a l i uvijek sirove) ili protisnite kroz preu za pire. O k u s d o b r o g u m a k a o d sirove rajice (s m a l o soli i ulja) n e u s p o r e d i v je s bilo k o j i m d r u g i m okusom. Tabasco e joj d o d a t i m a l o kantnosti. S u m b i r o m : okus soka o d d o mae rajice jednako je bogat kacia m u s e d o d a m a l o soka o d u m b i ra (1,5 c m ) . pi-

pola ananasa 2 velike mrkve pola limuna S o k m o e t e p r i p r e m i t i tako d a sve n a m i r n i c e izmijeate u s o k o v niku ili da m r k v u posebno n a r i bate. Objasnit emo postupak za ovaj d r u g i prijedlog: dobro o p e rite m r k v e i naribajte ih. O g u l i t e ananas, odstranite sriku i pripre m i t e ga u s o k o v n i k u . O c i j e d i t e pola limuna. N a r i b a n u m r k v u p o mijeajte sa s o k o m od ananasa i dodajte licu l i m u n o v o g soka; p r i posluivanju dodajte i k o m a d i e leda.

pinat se bez kuhanja sirov dodaje u sok jer je tako p u n o hranjiviji. S v e sastojke k r a t k o izmiksajte. Procijedite i posluite.

Cikla, j a b u k a i celer
1 sirova narezana cikla 2 nasjeckane jabuke 2 stabljike celera S v e sastojke izmijeajte u s o k o v n i -

Rabarbara, kruka i umbir

2 komada rabarbare bez listova 2 kruke bez peteljke, nasjeckane 1 lica narezanog umbira R a b a r b a r u , kruke i u m b i r p r e r a d i t e u s o k o v n i k u u sok. P r o mijeajte i o d m a h posluite.

k u , promijeajte i posluite.

Rajica, pinat i jabuke

3 narezane rajice 1 veliki sveanj pinata 1 jabuka bez peteljke i nasjeckana

P i k a n t a n sok od rajice
3 velike narezane zrele rajice 1 lica nasjeckanog bosiljka nekoliko kapi tabasca ili pikantnog umaka 80 ml negazirane mineralne vode

Rajicu, pinat i j a b u k u p r i p r e m i te u s o k o v n i k u . Promijeajte i p o sluite.

Virgin

Bloody

Mary

300 ml soka od rajice 2 narezane velike rajice sok od 1 limete 1 crveni feferon, narezan i bez sjemenki 1 lica eera (po elji)

O v o je recept za pikantnu i z a i njenu b e z a l k o h o l n u verziju k l a sinog koktela ce, d v i j e cijele koji se s l u i s

Celer s m j e h u r i i m a
2 velike stabljike celera s nasjeckanim listovima 1 narezana jabuka 150 ml mineralne vode

r o b l j e n i m l e d o m . S o k o d rajirajice, sok od limete, feferon i eer izmijeajte u m i k s e r u . P r e r a d i t e u gustu j e d n o l i k u smjesu te posluite u d v i je ae u koje ste prethodno s t a v i li drobljeni led. O d m a h posluite. S v e namirnice mijeajte kratko u m i k s e r u . Procijedite i posluite. A k o elite sladi sok, umjesto jabuke stavite m r k v u . S o k e bili jai ako celer pripremite u s o k o v n i k u i dodate ga jabuci, bez dodavanja vode. N e e m o g o v o r i t i o proiavaj u i m i blago a f r o d i z i j a k i m s v o j stvima celera. Da biste dobili p u n i okus, celer iskoristite cijeli, s listovima. No imajte na u m u da je celer jakog okusa te ga dozirajte po u k u s u .

102

Tropski napitci i sokovi

BEZALKOHOLNI KOKTELI, EGZOTINI I REVITALIZIRAJUI LJETNI NAPITCI

odrijetlo je tropskog voa r e lativno; tako k i v i dobro u s p i -

U cijeloj se knjizi provlae r e cepti koji s a d r e tropsko v o e . U o v i h nekoliko koje emo sada predstaviti, li su ukusni p l o d o v i g l a v n i sastojci. P r e d l o i l i su ih moji a m e r i k i prijatelji, o b o a v a telji koktela, koji su jednog dana o d l u i l i isprobati n o v e okuse bez alkohola. U Kaliforniji su otvorili bar u kojem se pripremaju isklju i v o p r i r o d n i s o k o v i - i doivjeli v e l i k uspjeh. S v i su recepti za 1-2 osobe. Z a i n i koje predlaemo na kraju ukrasit e svaki sok i dati zavrnu notu v a e m t r u d u . i v j e l i !

jeva u mediteranskoj k l i m i , iako to voe i z v o r n o d o l a / i i/, N o v e G v i n e j e . N a M e d i t e r a n u smo s e ve na vi kn idi na banane i datulje, koje se u d r u g i m zonama javljaju kao egzotino voe. R a n e jagode, pa ak i narane, d o n e d a v n a su u Velikoj Britaniji i istonom dijelu E u r o p e bile l u k s u z . N o o d r e e no voe ipak smatramo tropskim: ananas, kokos, jabuka custard (mreasta anona), gujava, mango, papaja, voe pasiflore...

Ginger & Fred

0,5 del soka od borovnice 0,6 del soka od grejpa 0,6 del soka od narane 0.3 del soka od umbira 1 lica meda 1 ploka narane kao ukras

Boanski nektar
1 del soka od ananasa 1 del soka od mandarine 0,8 del kokosovog mlijeka 1 banana narezana na kolutove naribani kokos

Izmiksajte sokove, kokosovo m l i S v e n a m i r n i c e , zajedno s lomIjenim l e d o m , izmiksajte. D o b r o promijeajte. M j e a v i n u ulijte u visoku ohlaenu au. Ukrasite k r i k o m narane. jeko i b a n a n u . Mijeajte d o k se ne zapjeni. Ulijte u d v i j e o h l a e n e ae i ukrasite ribanim kokosom.

F r a p e o d papaje Strast
120 ml soka voa pasiflore 90 g nektara gnjave 3-5 kapi ekstrakta badema mukatni orai za zain N a m i r n i c e mijeajte u mikseru S v e sastojke, osim m u k a t n o g oraia, pripremite u mjeau za koktel (siinker), zajedno s drobljenim ledom. Posluite u velikoj ohlaenoj ai i zainite s m a l o mukatnog oraia. d o k se ne n a p i t a k ne z a p j e n i . F r a p e ulijte u o h l a e n u a u i dodajte n a r i b a n i kokos po elji. K o l i i n a je dovoljna za 2 osobe. 120 ml soka od narane 120 ml soka od papaje 120 ml kokosovog mlijeka 1 banana narezana na kolutove naribani kokos

D a a k Istoka
180 ml soka od jabuke 120 g datulja bez kotica, namoenih zgnjeenih pola lice cimeta 2 klinia

Sok od eerne trske

O v a j je sok tipian za Santo D o mingo. T a n k o ogulile vanjski dio trske i p r o v u c i l e ga kroz valjkasto cjedilo. Dobit ete rezultat slian obradi u s o k o v n i k u . Sok posluite s malo drobljenog leda (vidi sliku). eerna trska u s v o m e p r i r o d n o m o b l i k u ne iza/iva pojavu karijesa, kao io bi se moglo p o m i s liti, i v r l o je hranjiva i korisna.

S o k od j a b u k e i d a t u l j e d o b r o izmijeajte u mikseru pa prelijte u pliu p o s u d u i kuhajte na laganoj vatri otprilike 30 minuta. P o s l u i le u zdjelicama.

Karipski limun Tropska papaja-mango N e b e s k a cesta

150 ml soka od ananasa 120 ml soka od gujave 60 ml soka od narane krika narane za ukras 150 g soka od papaje 70 ml soka od limete pola srednjeg manga, oguljenog i 150 ml soka od narane 120 ml soka od lubenice 90 ml soka od ananasa 30 ml soka aloe vere 1 lica pelinjeg peluda Sastojke izmijeajte u mikseru S v e sastojke mijeajte u mikseru d o k se ne sjedine. S o k ulijte u dvije dobro ohlaene ae tako da smjesa b u d e gusla i bez komadia voa. S o k ulijte u o h l a e n e ae i ukrasile krikama narane. S v e sastojke izmijeajte u mikseru d o k ne dobijete sok koji bojom podsjea na snijeg koji samo to se nije otopio. Sok posluite u velikoj ohlaenoj asi. narezanog, bez kotice 1 lica meda Od limuna i malo melase, meda od eerne trske ili integralnog eera napravite sirup. S i r u p mo-

Hawaii

S v e sastojke stavile u injea koklela (slinkcr) i snano potroile. N a pitak ulijte u dvije dobro ohlaene ae.

G u s t i sok od a v o k a d a
1 zreli avokado, oguljen, bez kotice i narezan 150 ml svjeega prirodnog soka od rajice (rajicu naribajte bez koe ili je protisnite kroz presu) 60 ml soka od limete 1 mali narezani zeleni ili 1 ean enjaka, sitno nasjeckan soli po ukusu svjea sitna crvena paprika, po ukusu limela (velika ploka) za ukras S v e sastojke osim soli, crvene p a p rike i limete izmijeajte u mikseru. N a p i t a k ostavite u hladnjaku jed a n sat i ulijte u velike dobro ohlaene ae. P o s p i t e solju i p a p r i k o m , ne mijeajte. U k r a s i t e krikom limete.

radite (u mikseru) u glatku k r e m u . Zainite po elji. Ulijte u p o s u d u (ili alice za juhu) te pospite naribanom korom limuna i sitnom crvenom paprikom.

T r o p s k o osvjeenje
120 ml soka od ananasa 120 ml soka od kivija 120 ml soka od papaje infuz (oparak) svjee metvice za zain S o k o v e s malo drobljenog leda m i jeajte dok se smjesa ne zapjeni. ete u v a t i u z a m r z i v a u ( s a m o jedanput!) ili h l a d n j a k u , ali ga je najbolje o d m a h upotrijebiti. e l i t e li s d r u t v o m uivati u osvjeonju, s i r u p u dodajte v o d e . Prije posluivanje dodajte sok od nekoliko svjeih limuna i (po elji) malo limete. Posluite u dvije, prethodno o h laene, vinske ae. ukusu. Na kraju zainite m e t v i c o m po

Ruiasti dodir
90 ml soka od breskve 60 ml soka od gujave gazirana mineralna voda granica svjee metvice S o k ulijte u mjea koktela, d o d a j te drobljeni led i dobro protresite. Posluite u dobro o h l a e n i m aama i d o p u n i t e m i n e r a l n o m v o d o m . Promijeajte i zainite svjeom metvicom.

Poljupci strasti
60 ml soka od voa pasiflore 1 lica sirupa (ili marmelade) od malina gazirana mineralna voda (ili sok)

Gusti sok od a v o k a d a II.

1 zreli avokado, oguljen, bez kotice 1 naranasta paprika, oiena 1 liica sjemenki korijandra sok od pola limuna 60 ml negazirane mineralne vode sol i sitna crvena paprika naribana korica limuna sitna crvena paprika za ukras P a p r i k u , a v o k a d o , sjemenke k o r i jandra, sok od limuna i v o u pio-

Svi su ludi za a n a n a s o m
1 mali zreli ananas, oguljen i narezan komad umbira (2,5 cm), oguljen 175 ml negazirane mineralne vode S v e namirnice stavite u stolni mikser i kratko mijeajte. Procijedite i o d m a h posluite. Koliina d o voljna za 2-3 osobe.

M a n g o ludilo
90 ml soka od manga 120 ml soka od bijelog groa 120 ml jabunog soka (ili jabunog vina)

1 krika narane za ukras

S o k i sirup ulijte u v e l i k u , dobro ohlaenu au i dodajte mineralnu v o d u ili sok, lagano mijeajui. Ukrasite naranom.

110

Ml

A n a n a s i u m b i r imaju digest i v a n uinak i izvrsna su k o m b i nacija. Tajna je u o d a b i r u zrelog ananasa koji je slatkog i p u n o g okusa (prepoznat ete ga po t o me to mu se l i s t o v i k r u n e lako kidaju).

Delicija o d m a n g a
60 g zrelog manga, zgnjeenog 3 velike jagode 30 ml soka od limete krike limete za ukras

S v e sastojke smiksajte, osim jedne jagode i limete, s malo drobljenog

Kombinacije
Sljedei recepti lako se pripremaju, a doputaju i m n o g e kombinacije. Probajte, svidjet e v a m se: " m a n g o , ananas i m r k v a kruka, ananas i mango narana, papaja i ananas groe, ananas i voe pasiflore

lea. Ulijte u velike, dobro ohla e n e ae za v i n o . U k r a s i t e jagod o m i limelom te dodajte leti.

Tropski okus
1 zrela banana, oguljena i narezana 1 zreli mango srednje veliine, oguljen, bez kotice, narezan na prutie sok od pola limete i naribana korica limete 60 ml soka od narane naribana korica limete za ukras

Karipski napitak od ananasa i narane

3 koluta ananasa sok od jedne narane Odstranite koru ananasa. Izreite tri koluta, izvadite sriku i nareite na k o m a d e . A n a n a s pripremite u s o k o v n i k u i dodajte ga soku od narane.

U mikseru izmijeajte b a n a n u , mango, sok, koricu limete i sok od narane. Mijeajte dok ne dobijete jednolinu k r e m u . Posluite je u alicama ukraenima n a r i b a n o m korom limete. Koliina je dovoljna za 2 osobe.

II.)

Frapei, osvjeavajua pia i mlijeni proizvodi

Frape je obrok. prava koti lou su kue izvrsna gozba eer nadopuna za i voa nepce, nam koje je prehrani, miks bolje neki pogotovo da a ili katkad Policija za nadzirano proizvoai nedozielo s i od dobra zamjena za Medna pela, omoguava Karipski manga i breskve te najmlae. Priprema frapea namirnica da niskom bi prikrili razinom kakvou dodaju vrlo izbjegnemo prirodnog sirupe koje

kvalitetu

ubrano

eera. proizvode spadaju vrijednosti odmara: od u malo stolni ndijeka najlake su i njegovih suhog probavljive uzeli u u derivata, i ali neki od voa,

Neki se frapei a i riiuo mlijeko

neki sadre sok ili Sokovi od soje hranjive da se

mlijeko od soje,

voa

ili itarica. iznimno ih obzir. zbog Zato,

Zobeno njihove ostavite

hranjive

napitke. visoke sokovnik recepala.

tee probavljivi, treba je glavni

svakako

mikser

pripremi

ovih

Frape od banane
1 banana 1 aa mlijeka V r l o je jednostavno: O g u l i t e bananu i pripremite je u mikseru zajedno s mlijekom. / b o g svoga sastava ban.ma se

ne p r i p r e m a u s o k o v n i k u nego u m i k s e r u . S v a t k o joj moe d o d a t i s v o j u " t a j n u " (npr. m a l o c i m e ta). N j e z i n karakteristian slatki okus daje o s n o v n i ton bilo kojoj kombinaciji sokova. K r a v l j e m l i jeko m o e se n a d o m j e s t i t i b i l j n i m m l i j e k o m , zobenim ili sojinim.

II .

F r a p e od datulja i klica s kefirom

3 datulje bez kotice 1 lica peninih klica 1 banana 150 ml kefira 2 lice integralnog eera cimet u prahu

Mango i jogurt
1 mango 250 ml infuza od metvice 0,5 I jogurta

Ogulite i nareite mango i zajedno s ostalim sastojcima izmijeajte u stolnom mikseru dok ne dobijete homogenu smjesu. Z a s l a d i l e integralnim eerom od trske po elji. Rashladite u h l a d n j a k u .

S v e sastojke izmijeajte u mikseru d o k se ne sjedine. F r a p e posluite d o b r o rashlaen i ukraen c i m e tom u p r a h u .

F r a p e o d dunje i kruaka
1 dunja 2 kruke 200 ml biljnog mlijeka O g u l i l e i nareite d u n j u i slavite je u posudu s mlijekom te zagrijte na laganoj v a t r i (oko 10 m i n u ta). N a k o n toga dodajte oguljene kruke narezane na k o m a d e i sve zajedno izmijeajte u mikseru. D o b i v e n i sok procijedite. Moete posluili hladno ili toplo. J a g o d e operite i nareite te i z m i jeajte u mikseru zajedno s kefir o m . Dodajte med i dobro i z m i -

Kefir s j a g o d a m a
150 ml kefira 10 srednje velikih jagoda 1 lica meda

jeajte. Posluite rashlaeno. Rije keif na t u r s k o m znai blagoslov, to upuuje na osvjeavajui u i n a k o v o g z d r a v o g napitka koji se v e n e k o l i k o stoljea pije na B l i s k o m istoku. Z b o g specifine fermentacije, kefir posjeduje sline kvalitete kao i jogurt (koji nastaje tzv. mlijenom fermentacijom).

F r a p e od b a n a n e i kupina
1 banana kupine po elji sojino mlijeko U m i k s e r u izmijeajte bananu kupine s i

Frape s riinim mlijekom

1 I riinog mlijeka sok i kora od jednog limuna 1 tapi cimeta med ili smei eer Na laganoj vatri kuhajte nekoliko minuta riino mlijeko, l i m u n o v u k o r u , cimet i smei eer. P o s u d u uklonite s vatre i neprek i d n o mijeajui dodajte l i m u n o v sok kako bi se okusi r a v n o m j e r n o izmijeali. N a p i t a k posluite h l a d a n ili topao.

m a l o sojinog mlijeka

te ulijte u a u . Sojino mlijeko dodajte po elji ovisno o gustoi koju elite postii. O v a j se napitak m o e p r i p r e m i t i i sa s o k o m ili zobenim mlijekom.

Slijedi nekoliko recepata s lassijem... s kojim moete pripremiti p u n o razliitih napitaka. Lcissi je napitak koji dolazi iz Indije. V e o m a je osvjeavajui i za nepce i za eludac, pogotovo nakon pikantnog obroka. A k o u n a z i v u napitka proitate Inssi, znai da ete u sastojcima pronai jogurt i v o d u jer - lassi je zapravo to. Ne z v u i ukusno, ali je tako osvjeavajue da e se nekima od vas ubrzo " p o d v u i p o d kou".

Lassi od m r k v e i metvice
1,5 kg svjee mrkve 60 dag svjee metvice 250 ml jogurta 2 lice smedeg eera 400 ml hladne vode

D o b r o operite m e t v i c u i m r k v e koje ste prethodno ogulili ili ostrugali. M e t v i c u dodajte u s o k o v nik, ostavljajui nekoliko listia za ukras. N a k o n toga dodajte m r k v u i izmijeajte.

Its

U dobiveni sok umijeajte jogurt, eer i v o d u . S v e zajedrio dobro izmijeajte u mikseru i posluite o d m a h . K o l i i n a je d o v o l j n a za 4 osobe.

Jogurt s krastavcem
1 alica jogurta 1 krastavac 1 lica nasjeckanog luka ili enjaka

Voni

lassi

Operite krastavac, nasjeckajte luk i pomijeajte zajedno s jogurtom u mikseru. Dobit ete gusti napitak specifina okusa.

1 alica jogurta 1 alica vonog soka 2 banane malo cimeta ili mukatnog oraia med ili integralni eer

S v e sastojke stavite u mikser (po elji i led) i mijeajte s r e d n j o m brzinom kako biste dobili g u s t u kremu.

S i r u t k a od mlijeka s krastavcem
200 ml sirutke od mlijeka pola krastavca A listia metvice kocke leda (po elji)

Lassi

metvicom
Operite i tanko ogulite krastavac. 1 jogurt O p e r i t e listie metvice i otresite kapljice v o d e . P r i p r e m i t e je u sok o v n i k u zajedno s k r a s t a v c e m i pomijeajte sa s i r u t k o m . P o s l u u je se dobro rashlaena ili s kockama leda.

F r a p e od b a n a n a i badema
4 banane 50 g badema u listiima pola litre bademovog mlijeka 1 lica meda O g u l i t e i nareite banane te ih s bademovim mlijekom i medom izmijeajte u m i k s e r u . Posluite u aama i ukrasile listiima badema.

K r a v l j e ili

biljno

mlijeko? Kravlje mlijeko u receptima o v o g poglavlja moete zamijeniti sojinim m l i j e k o m (ili z o b e n i m koje se lake probavlja).

1 alica koncentriranog uvarka od metvice mango ili breskva bez kotice 2 koluta ananasa I vilicom protisnuta banana pola lice meda M j e a v i n u pripremite U mikseru s kockama leda. Pije se hladno.

Dl

Uvarci i ostali napitci

RAZNI NAPITCI I UVARCI KAO DODACI SOKOVIMA U ovo poglavlje oni od neto mirisnu aromu ukljueni su le nekim sokovima, neki napitci u s to klicama sluaj sjemenki, daju uvarkom s i "posebniji", uvarci koji malim koliinama kao to je

metvice.

Zeleni aj sa zainima
1 liica zelenog aja 1 alica vode kora od narane i limuna

K r a s t a v a c za razbuivanje
2 kruke 1 sveanj drag ua 6 listova kupusa pola krastavca 2 rajice

mukatni orai vanilija u tapiima sok od limuna kocke leda (po elji) 1 liica integralnog eera

S v e sastojke dobro operite, ogulite i nareite na komadie te ubacite u sokovnik.

Listie aja stavite u ajnik, d o dajte koru od narane i l i m u n a , m a l o m u k a t n o g oraia, tapi vanilije i integralni eer. Z a t i m ulijte k i p u u v o d u , poklopite kako biste dobili infuz i ostavite da se o h l a d i . Prije posluivanja dodajte led, sok od narane i nekoliko kapi l i m u n a .

Lassi

metvicom
1 jogurt

1 alica uvarka od metvice mango ili breskva bez kotice 2 koluta ananasa 1 vilicom protisnuta banana pola lice meda

Svojini okusom sok nam doarava daleku Indiju.

dodajte limunov sok i med te promijeajte. O v a j je napitak bogat v i t a m i n i m a i v r l o koristan u l i jeenju bolesti koe, u z r o k o v a n e

Hercules
1 mrkva 5 listova pinata 2 lista salate 1 stabljika celera 1 rajica pola mljevenog avokada

nedostatkom v i t a m i n a B.

Krastavac s limunom za detoksikaciju

0,75 I soka od krastavca 250 ml soka od limuna naK o m b i n a c i j a soka od limuna i

Sve

povre dobro operite,

re/i te na k o m a d i e i sameljite. O v a k o m b i n a c i j a voa i p o v r a savreno djeluje protiv umora.

krastavca v r l o je ukusna i poznata po svojim proiavajuim i hran j i v i m svojstvima.

Napitak od kukuruza
200 g kukuruza 1 limun I I vode 1 lica meda

Koktel od m r k v e , jabuke i meda

1 I soka od mrkve 250 ml soka od jabuke med O v o je klasina kombinacija. J a b u ku i m r k v u posebno p r i p r e m i l e u s o k o v n i k u pa pomijeajte. Z a sladile m e d o m . Uobiajeno je na I mjericu soka od jabuke dodati I mjerice soka od m r k v e .

Iscijedite l i m u n i ostavite sok da stoji. Z a k u h a j t e v o d u s k u k u r u z o m i kuhajte 15 minuta. K u k u r u z ocijedite i tekuinu ostavite da se o h l a d i . U tekuinu

Relax
100 g salate 100 g oguljene cikle

jere namirnica, a moe posluiti i kao osnova za sljedee napitke:

Vr malina
maline cvjetovi hibiskusa cvjetovi kamilice voda cimet

Carski nektar
Popijte prije spavanja. 8 liica Carevog odabira pola I prokuhane vode

B a k i n a metvica
listii metvice cvjetovi kamilice sjemenke koromaa O v a j se recept, podrijetlom iz s r e dinje E u r o p e , p r i p r e m a s p a p r e n o m m e t v i c o m umjesto obine. Zasladite medom.

1 I soka od ananasa 1 I soka od borovnice 1 lica soka od limuna med

Sastojke ostavite da odstoje u prokuhanoj v o d i 10 minuta. N a k o n loga ih procijedite i tekuinu zasladite m e d o m . O v i m pitke: uvarkom moete p r i p r e m i l i i sljedee n a -

N a k o n to je u v a r a k p r i p r e m l j e n (prethodni recept), pomijeajte ga sa z a k u h a n o m v o d o m i o s t a l i m sastojcima i p o s l u i t e k a d a se cmladi. N i j e p o t r e b n o d o d a t n o rashladiti. D o b i t i ete od 8 do 10 aa napitka.

Maline i jabuka
8 lica Vra malina 1 I soka od jabuke pola I prokuhane vode krike narane

Carev o d a b i r
cimet listovi kupine preni korijen cikorije naribana kora od narane ipak korijen dumbira i sladia ginseng voda O v a j se uvarak moe pripremiti po vlastitom u k u s u mijenjajui o m 125 g suhih ljiva 1,5 I vode med (po elji) S u h e ljive kuhajte deset m i n u t a u v o d i . Ostavite da odstoje, p r o cijedile ih i saekajte da se ohlade. N a p i t a k j e d o b a r a k o patite o d zatvora.

N a p i t a k od ljiva

U 5 minuta n a p r a v i t e u v a r a k , o c i jedite i pomijeajte sa s o k o m od narane. N a kraju dodajte krike narane i posluite.

126

127

Mozaik od malina
cvjetovi hibiskusa preni korijen cikorije ribana kora narane suho voe u prahu (malina, kruka i jabuka)

Proiavajui sok od n a r a n e
limun i narana sok od klica lucerne (alfaalfa klice) med po elji gazirana voda

S a v r e n napitak za ljetne v r u i n e , gasi ed. Za p r i p r e m u ovoga l e d e n o g aja ulijte pola litre kipue v o d e na 4 liice u v a r k a , ostavite da odstoji 10 minula i procijedite. U v a r a k moete zasladiti m e d o m . D o d a j t e 1-2 ae h l a d n e v o d e i uvajte u h l a d n j a k u .

Vie o klicama pogledajte na str. 201./202.

Suneva eksplozija
cvjetovi hibiskusa listii kupine cvijet narane

P e l i k a n o v pun
cvjetovi kamilice listii metvice preni roga sjemenke piskavice sjemenke koromaa preni slad od jema vanilija

cvijet kamilice preni korijen cikorije korijen sladia badem (aroma u prahu) sok od narane

Sunevu eksploziju sladak je u v a r a k kojemu dodajemo sok od narane. Preporuuje se piti ujutro. M o e se zasladiti m e d o m . O v i m u v a r k o m moemo nograd. pripremiti Sunani vi-

S a v r e n o pie za djecu; ukusno je i zdravo. Njegov ugodan okus moe se d o d a t n o zasladiti m e d o m .

I 18

Sunani vinograd
6 lica Suneve eksplozije 0,75 I soka od bijeloga groa 0, 50 I kipue vode 2 lice meda

O v a j u v a r a k osnova je m n o g i m ajevima i vrlo je dobar /.a oputanje te protiv nesanice.

Tropska plaa
cvjetovi hibiskusa limun (meso) naribane kora narane, med U v a r a k pripremite s k i p u o m v o -

Z a h v a l j u j u i g r o u , ovaj je uvarak v r l o hranjiv i ima proiavajua svojstva.

Slatki snovi
cvjetovi kamilice listii metvice cvjetovi lipe listii kupine cvijet narane plod bijeloga gloga listovi pasiflore

o m . M o e se piti hladan ili topao.

Sok o d g r o a s medom
jedan grozd groa (oko 300 g po osobi/ai) sok od limuna (po elji) med (po elji)

G r o e operite i otkinite s g r o z da. Protisnite ga kroz preu i p r o cijedite, liicom gnjeei ostatke. A k o sok p r i p r e m a t e u m i k s e r u , nee izgubiti na h r a n j i v o s l i , ali e biti neukusniji (zbog kotica). I )oavanjem l i m u n o v o g soka d o bit ele kiselkast o k u s . e l i t e li slai sok, dodajte meda.

Kako dobro kombinirati

S L J U B L J I V A N J E V O C A I P O V R A . . . TE OSTALIH N A M I R N I C A

a bismo

najbolje

iskoristili

j e d n o s t a v a n test: jedno jutro dor u k u j t e s a m o sok o d n a r a n e . S l j e d e i d a n , sok od narane s m n o g o d v o p e k a , ajnih kolaia ili b i s k v i t a . Osjetit ete r a z l i k u im d v o p e k umoite u sok. To je zbog toga to itarice nisu k o m patibilne s kiselim v o e m . O n i najskeptinijj dvopek mogu z a m i j e n i l i slatkim p e c i v o m . V i d jet ete da su sastojci peciva (brano, k v a s , ulje i eer) toliko n e spojiva sa s o k o m da je d o v o l j n o probati samo j e d n o m pa da istog trena d o b i j e m o osjeaj "punog e l u c a " i lane sitosti. t o je k o m p a t i b i l n o s t ? " N e k o m pati bi 1 nost" podrazu mijeva da se d v i j e ili vie namirnica ne uzimaju zajedno tijekom istog o b r o k a , k a k o n e bismo oteali probavu. Openito gledano, nekim se osobama i n i da im o d g o v a r a s v e to j e d u , d o k d r u g e kada m i j e aju i najmanje koliine nekih n a mirnica imaju probavne smetnje

bogatstvo sokova, treba imati

na u m u da su esto najjednostavnije kombinacije najbolje. P r i t o m nisu sve kombinacije primjerene.

tovie, neke se namirnice uistinu loe slau. Poetkom X X . stoljea strunjaci su n a p r a v i l i i n t u i t i v n u klasifikaciju namirnica koju s u nekoliko godina poslije isprobali i u p o t p u n i l i lijenici H o w a r d H a y i L u d w i g W a l b . T o j e ono to znamo kao k o m p a t i b i l n o s t n a m i r n i c a . Da bismo razumjeli vanost cir. je

kombinacije namirnica, poznati lijenik Vicente li u prirodne Ferrandiz medicine obiavao

d a v a t i sljedei jednakom

primjer: "Pijete Dakako

mlijeko s octom pomijeano omjeru?"

da ne p i j e m o ; n i k o m e to nee pasti n a p a m e t . J e d n a k o t a k o , postoje dobre i loe kombinacije (kompatibilnosti) n a m i r n i c a , koje na izgubljeni instinkt i nae z a s palo n e p c e nisu s p o s o b n i poznati. e l i li tko p r o b a l i ? P r o v e d i t e pre-

( g a r a v i c u , dugotrajnu p r o b a v u , nadimanje, protjerano putanje vjetrova itd.). No n e k e su pogreke u probrani vanije od samog kombiniranja namirnica: npr. pretjerano u z i manje proteina ili neproporcionalno poveavanje unosa preraenih i umjetno uzgojenih p r o i z v o d a . P o z n a l i lijenik p r i r o d n e m e dicine clr. P u a r o A l f o n s o rekao je: " P r i unosu m a l i h koliina n e ma n e k o m p a t i b i l n o s t i . " D v i j e su vrste znanstveno d o kazanih nespojivih namirnica, p o g o t o v o ako se uzimaju u pretjer a n i m koliinama: organske k i s e l i n e sa k r o b o m p r o t e i n i sa k r o b o m . Ta e se nespojivost o d r a z i t i ovisno o starosti i slanju probanog sustava pojedinca (konstituciji ovjeka) te u sluaju pretjeranih dijela i loih p r e h r a m b e n i h navika. Treba izbjegavali mijeanje kroba ili branastih namirnica ( k r u h , itarice, krumpir...) s namirnicama kiselog okusa (veina voa) jer da bi p r o b a v n i fermenti sline (enzimi sline) m o g l i d j e l o v a t i na k r o b ; potrebni su im a l k a l n i , a ne kiseli uvjeti. S t o j e voe kiselije, uinak je g o r i .

Dobro je znati...
Umjerenost lako su sokovi uvijek izvor zdravlja, osobe koje pate od kandidijaze, hipoglikemije ili dijabetesa moraju ih umjereno konzumirati jer zbog velike koliine eera izazivaju brzo poveavanje glukoze u krvi. Oprezne trebaju biti i osobe sklone konim osipima i infekcijama probavnog trakta uzrokovanih gljivicama. U tim se je sluajevima najbolje posavjetovati s lijenikom specijalistom. Starije osobe lako starijim osobama sokovi pomau u probavi hrane, treba imati na umu da se veina korisnih vlakana (taksativnih) nalazi u onim dijelovima voa i povra koje odbacujemo pripremajui ih u sokovniku. U tom sluaju moe doi do zatvora. Adolescencija: ne samo sokovi Tijekom razvoja, organizam trai vei sokova moe omoguiti. Sokovi su, napitcima. Cikla od cikle dnevno. Nije dobro piti vie od pola ae soka unos proteina nego to to dijeta na bazi meutim, zdrava zamjena industrijskim

S o k o v i i itarice za doruak Omiljeni miisli (s voem) s p r a v o m spada m e d u najzdraviji doruak kada namirnice nisu zastupljene u jednakom omjeru, tj. kada koliina svjeeg voa nije jednaka koliini itarica (jedne namirnice mora biti manje); inae ete moda osjetiti teinu u elucu. Najbolje je sok popiti na p r a z a n eludac, a ostatak doruka pojesti malo poslije.

Probava proteina u elucu zapoinje z a h v a l j u j u i fermentu koji se u njemu izluuje ( p e p s i n ) , a koji p o t p u n o djeluje jedino a k o se nalazi u k i s e l o m e m e d i j u . A k o se u istom o b r o k u mijeaju v e l i ke koliine proteina i kroba ( m a h u n a r k e s k r u m p i r o m , k r u h sa s i r o m , itd.), oteava se p r o b a v a i j e d n i h i d r u g i h jer je e n z i m i m a sline otean pristup krobu, a pepsinu pristup proteinima.

Terapija sokovima
SOKOVI ZA BOLJI I ZDRAVIJI IVOT

Kure za ienje organizma

Lijenici prirodne medicine s o v o m su vrstom korisnog lijeenja zapoeli prije mnogo godina. Takv i h kura ima raznih vrsta, a u nastavku g o v o r i m o o najboljima i najee primjenjivanima. N e k o l i k o dana prije zapoinjanja k u r e poeljno je, ak n u n o , napustiti neke nezdrave navike k a o to su c i g a r e t e , a l k o h o l i teka hrana temeljena na m e s n i m p r o i z v o d i m a . T a k v a se vrsta kura i s u z d r a v a n j a od hrane nikada ne smije zavriti naglo, v e p o s t u p n o . K u r e koje slijede traju s e d a m d a n a , ali se prema potrebi mogu skratili. Ukljuivanje preh r a n e temeljene na s o k o v i m a od voa i s i r o v o g p o v r a u osobne n a v i k e s a m o jedan d a n u tjednu, zahtijeva m n o g o manje v o l j e , a korisni rezultati za o r g a n i z a m v i d e se v r l o brzo. K u r a m a za ienje, organi ( p o gotovo oni koji se brinu za istou

tijela: jetra, bubrezi i crijeva) p r o iavaju se odstranjujui ostatke i o t r o v e koji su se u njima n a k u p i l i . P r e d n o s t i su kura na bazi s o k o v a p r e d strogim postom u tome to se ne stvara zastoj u energiji i vitalnosti, ve se u tijelo i dalje unosi d o v o l j n o energije za nastavak a k t i v n o s t i , a s i r o v o v o e donosi i brojne m i n e r a l e i o l i g o e l e m e n t e (elementi govima). A k o se o d l u i m o za kuru na bazi sokova, dobro je znati koje je voe i p o v r e p r i h v a t l j i v o za njezino uspjeno p r o v o e n j e . D o b r o s u poznata proiavaj u a svojstva grozda ije je djelovanje posebno v a n o za rad jetre. Pogledajmo. u tra-

Kura groem
To je najpoznatija kura. Rije je o tradicionalnoj i najee upotrebljavanoj k u r i . Ta je kura najbolji nain pripreme za jesen i poetak " n o v o g a ciklusa rada ili uenja". To je dobar nain da oslobodimo

tijelo v i k o v a koje smo n a k u p i l i lijekom praznika. Branjeni nezreloga groa uskraujemo si njeg o v p o t p u n i o k u s bogat p r i r o d n i m eerima koje organizam m o e i z r a v n o asimilirati. P r i u z i m a nju nedozrelog voa, o r g a n i z a m e imati problema s p r o b a v o m . D o z r e l o voe s.iri puno v o d e . O v a kura nije nova, u s v o j i ju je
1

eer organizam neposredno o p skrbljuje energijom i v i l a l n o u . O t k r i v e n o je tla se neposredno ispod povrine koe groa nalazi snaan a n t i o k s i d a n s , resberitrol. Jo jedna vrlina koju se moe dodati o v o m dareljivome vou. No ne treba se z a v a r a v a t i o p r a v d a n j e m da grozile sadri taj sastojak (koji usporava starenje) dok pijemo vino i ampanjac...

na desetke tisua l j u d i . Rije je 0 izvrsnom nainu da se uvedemo u svijet proiavanja o r g a ni/ma, koliko u i n k o v i t o m i regenerirajuem, toliko i j e d n o s t a v n o m za pridravanje. O v a j e k u r a d o b a r nain p r o voenja " g o t o v o p r a v o g posta" koji je u i n k o v i t , a l i bez rizika jer s m a n j u j e ili potpuno ukida klasian post oil same v o d e (koji se, b u d i m o iskreni, u praksi v r l o malo provodi). Kura sirupom

limuna prua u p r a v o ono io je o r g a n i z m u potrebno u kuri za ienje organizma (poslu). K u r a traje otprilike s e d a m d a n a (moe se produiti najvie do d e set d a n a ) tijekom kojih se u z i m a sok pripremljen od j a v o r o v o g s i rupa i ocijeeno!', limuna. S v a k i se d a n pije S-10 velikih aa napitka (otprilike svaka d v a s a l a ) , a prije p r v o g uzimanja, prvi se dan uzme u v a r a k s lagano l a k s a t i v n i m djelovanjem. Kako pripremiti napitak

doba p r e p o r u i o i s a m I l i p o k r a l , a odrala se do naeg v r e m e n a , to nije malo j a m s t v o za njezinu isprobanu djelotvornost. Z a p o i nje tako da se p r v i d a n posti samo na v o d i . D r u g i se d a n uzima samo g r o e ( d o b r o p r o v a k a n o ili u o b l i k u soka) i la ko se nastavlja n a j m a n j i - tjedan d a n a . M o e se uzeti od 1,5 do 3 kg groa d n e v no (svatko koliinu treba uskladiti sa svojim potrebama). K u r u treba p r e k i n u l i postupno: p o d n e v n i obrok groa z a m i j e nite d r u g i m v o e m , n a k o n toga moete prijei na s i r o v u s a l a t u , a tek p o t o m na k u h a n o p o v r e . T a k o se treba hraniti tjedan d a na prije n e g o to se vratimo uobiajenoj p r e h r a n i . A l i uvijek postupno. Samo naprijed! O v a je kura jednostavna jer groani

Proljetna kura j a g o d a m a i citrusima

J e d n a k o su tako poznate i k u r e na bazi jagoda ( i d e a l n e za r a z doblje neposredno prije ljeta) te o n e na bazi n a r a n a ili citrus, i ( o v e posljednje je p o p u l a r i z i r a o profesor C a p o , po/nali neuropat X X . stoljea) ili kure na bazi jabuke i d r u g o g voa. P o s t u p a k je jednak o n o m e u receptu za k u r u groem.

nije ni lijek niti n a i n p r e h r a n e ; to je izvrstan nain ienja orgaizma na bazi j a v o r o v o g s i r u p a i l i m u n o v o g soka. K u r a nije usmjerena na o d r e e n u bolest, ve je to dobra opa terapija kojom emo, bez rizika, sprijeili ili se nositi s p o r e m e ajima i smetnjama kao to su alergije/ astma, kone bolesti, g i nekoloke bolesti, p o v i e n i tlak, artritis, reumatizam, zatvor, n a d u tost... Izvrsna je pomo u proi-

N a p i t a k se sastoji o d : 1 ae v o d e (po mogunosti mineralne ili izvorske v o d e , uvijek negazirane) 2 lice kvalitetnog biljnog sirupa (moete zamijeniti j a v o r o v i m sirupom, re/ullal nee izostati) sok od polovice limuna (ili limete) prstohvat kajenskog papra Najbolje bi bilo kada bi n a m ovaj napitak bio jedina hrana najvie deset dana, ali mu se moe dodati kap ili dvije metvice d n e v n o .

Kura na bazi javorovog sirupa i limunovog soka

O v a se poznala U kura prvi put isprobala prije pedesel g o d i n a . njezinu se korisnost uvjerilo

a v a n j u o r g a n i z m a te, u sluaju p r e t i l i h osoba, u mravljenju. J a v o r o v o v sirup je bogat oligoelementima i drugim korisnim h r a n j i v i m tvarima. Sa sokom od bezopasnome

III

K a o to s n i o i v k l i , naglo prekidanje posta ili poluposta (to je i Ova k u r a ) nije dobro za zdravlje. Da bismo p o t p u n o u k l o n i l i rizik, post treba zapoeti i za vri li p o s t u p n o . Na to treba jako p a z i t i . T a k o , p r v i d a n nakon zavretka k u r e pijte s a m o m a l o soka o d

sirupa od biljnog soka i v o d e . T e k kada smo sigurni u napitak i njegove blagodati, nastavljamo s postom, ali bi bilo dobro da nas p r i t o m pratiti lijenik specijalist. Post je jedna od najprirodnijih, najjednostavnijih i najdjelotvornijih terapija. To je n a i n p r o iavanja tijela - i uma - koje ljudsko bie o d u v i j e k p r o v o d i . Klasian je oblik posta na osnov i v o d e ; m e u t i m ; dobro j e v o d u nadopunili vonim sokovima. Ukusni sokovi savreno su drutvo za p r o v e d b u ovoga p r i r o d n o g i korisnog posta. Tijekom posta, s o k o v i od svjeeg voa opskrbljuju organizam energijom i vitalnou, koje su mu potrebne i p r i d o n o s i ' njegovu ienju. S v i osjeamo potrebu da se bar jednom godinje o d m o r i m o i isk l j u i m o iz d n e v n e i n l i n e . A p r o matramo li tijelo kao cjelinu, zalo ne d a t i godinji o d m o r i svojoj jelri, s v o m e p r o b a v n o m s u s t a v u i svojim bubrezima? T i j e l o je

Treba

mu

bar

nekoliko

dana

je jedan od najspektakularnijih i najvjerojatnijih rezultata. O v a k v o provoenje kura olakava upoznavanje vlastitoga tijela i shvaanje potrebe da ga u v a m o u d o b r u zdravlju... I s k u s t v o je pokazalo da tijekom trajanja k u r e ene prosjeno i z gube priblino 400 g, a mukarci priblino 500 g. J e d e n j e m voa ili povra u koliini do 1800 kalorija, moe se izgubili oko 325 g masnog tkiva. G u b i t a k kilograma ovisit e o koliini porcije. K a o to je znano, osobe koje imaju problema s pretilou, bre m r a v e od o n i h koje imaju samo pet kilograma vika.

" p r e d a h a " k a k o bi se temeljito oistilo. K u r a ienja, pol u post ili potp u n i post u p r a v o su to - p r e dah i odravanje zdravlja. P r e poruujemo kure za ienje organizma zato to su jednostavne i lako se p r o v o d e ; potreban je samo pozitivan mentalni Stav. D o v o l j n o je bili najmanje dvadeset i etiri sata (ali bolje neto d u e ! ) bez i k a k v i h namirnica osim u k u s n i h sokova o d p r i r o d n o g voa. K u r e se m o g u p r o d u i t i na tjedan d a na, a l i dobro je posavjetovati se s lijenikom i pronai r a v n o t e u koja o d g o v a r a s v a k o m pojedincu. Ne z a b o r a v i t e da ete trei d a n moda osjetili o d r e e n u nelago d u : bockanje u l e i m a , nestanak apetita i si. Ne morale se b r i n u l i jer to je dobar znak: tijelo se isti od otrova.

V O a

(narane). D r u g i

dan

sok o d

voa i dvije porcije juhe od povra (u p o d n e i naveer). Trei dan ve moete ukljuiti kakvi) svjee v o e za ruak i salatu za veeru. Sljedea tri dana p o s t u p n o u v o d i t e uobiajene namirnice, u poetku u malim koliinama: kuhano pov r e , itarice i malo integralnog kruha, jo voa i sokova, pokoja aa soka od jema ili rie... Zadnje

ete

prehranu

vratiti

jaja, sir i sloenija jela. M i s l i l e na tO da je vae tijelo tek oieno

Kura bazgom
Ljudska bia oil d a v n i h v r e m e n a uivaju u blagotvornim svojstvima bazge. Bazga se, ne bez razloga, smatra " s v e t i m " stablom i pridaje joj se sposobnost tjeranja zlih d u hova i privlaenja dobrih k u n i h d u h o v a ili [ara. S o k o d bazge p o tie odstranjivanje toksina iz tijela i proiava organizam. Njegova su g l a v n a svojstva:

tako

da nikako nemojte pretjera-

no optereivati svoj probavni sustav u prijelaznih 7-10 d a n a !

Post uz sokove
Moete provoditi i pol u post, io slui za vjebu. Dovoljno je prirodno produiti noni post: doruak ili v e e r u Zamijenite sa 2-3 ae

Mravljenje postom
Mravljenje? Z a r se postom m o gu izgubiti kilogrami? D a , i to je v r l o z d r a v o gubljenje kilograma. K u r a m a za ienje organizma p r i rodno se g u b i suvina teina. To

z a h v a l n o kada ga s v r e m e n a na v r i j e m e " u g o d i m o " , kada m u d a mo vremena da se oslobodi s v i h otrova koje je s k u p l j a l o i t a v e g o d i n e i koji ga jako optereuju.

I I

143

v i t a m i n C, koji ojaava o b r a m beni m e h a n i z a m organizma v i t a m i n B, i B , koji djeluju na

2

'-

krv i kou n i a c i n , umirujueg djelovanja k a r o t e n , koji osnauje i m u n o loki sustav i jaa kou i oi m i n e r a l i : natrij, kalij i eljezo. T v r e bobice bazge nisu jestive. D o b a r je sok od bazge koji se dobije p r o k u h a v a n j e m cvjetova, iako se u posljednje v r i j e m e u t r g o v i n a m a m o e kupiti isti sok o d bazge o b o g a e n m u m u l o m . A k o j e elite p r i p r e m i t i k o d kue, d o v o l j n o je u p o l a litre v o d e z a k u h a t i d v i j e v e l i k e lice cvjetova bazge. O s t a v i t e da odstoji deset minuta i ocijedite, a zatim dodajte o s a m lica sirupa od bazge - i sve je gotovo. P r i p r a v a k se pije topao, a a k o je p r e v i e g o r a k , dodajte pola liice m e d a . K u r a za ienje na b a z i soka od b a z g e i infuza cvjetova iste biljke stimulira bubrege, crijeva, lijezde znojnice te pojaava izbacivanje toksina, a istovremeno j a a o b r a m b e n i m e h a n i z a m o r g a nizma.

Kako kod kue pripremiti k u r u na bazi soka od b a z g e

Namirnice 2 june lice cvjetova bazge
9

Kura kvascem i sokovima

Rije je o k u r i koja na o r g a n i z a m i m a proiavajue i detoksikacijsko djelovanje, drenira crijeva i titi od bolesti k a o to je arteroskleroza. K o m b i n a c i j a " p o s t a " i "integralnog kvasca" v r l o je blagotvorna. T a k o p i v s k i kvasac pojaava djelovanje posta u k o m binaciji sa s o k o v i m a , i obratno. P o n e t e li s t e k u i m k v a s c e m (tako da ga ukljuite u n o r m a l n u s v a k o d n e v n u d i j e l u ) , v e krajem p r v o g a tjedna v i d j e t ete r e z u l tate, na primjer na koi. N a k o n j e d n o d n e v n o g posta i k v a s c a m o ete n a s t a v i t i u z i m a t i k v a s a c u svakodnevnoj prehrani, ali naj-

sac od cikle) tri puta na d a n (ako je rije o tekuem k v a s c u , u k u p na dnevna 70 m l ) . T i j e k o m pripreme i povratka na u o b i a j e n u prehranu., o b i n o se j e d a n sat prije jela i poslijepodne u z i m a aa kiselog kupusa s d v i j e lice kvasca. T i h dana obroci ne smiju biti obilni (treba p o s t u p n o p r i v i k n u t i eludac i crijeva na t e k u u dijetu da bismo se poslije p o n o v n o v r a t i l i na krutu h r a n u ) . U t o m sluaju najbolje je odabrati svjee i s i r o v e n a m i r n i c e : j a b u k u , salatu, povre kuhano na pari, j u h u oci p o v r a , lagani obrok od rie. koliina iznosi oko

pola litre vode 8 lica soka od bazge

Priprema 2. Pustite infuz da stoji 10 minuta, nakon toga procijedite. 3. Dodajte sok od bazge. Pripravak se pije topao; moe mu se 1. Zakuhajte cvjetove bazge u vodi.

dodati pola liice meda.

D a n prije poetka k u r e , drite se dijete bogate v l a k n i m a , koja e p o m o i u ienju c r i j e v a , i pijte alicu infuza bazge u j u t r o i naveer. U s e d a m dana, koliko traje kura, s v a k i p u t kada osjetite g l a d , popijte malo soka od bazge, ak d o o s a m puta n a d a n . N a k o n zavretka k u r e treba se v r a t i t i u o biajenoj prehrani slijedei savjete p o s t u p n o g prijelaza koje s m o n a v e l i za k u r u g r o e m .

d u e est tjedana. K u r a k v a s c e m sastoji se oci j e d n o g d a n a p r i p r e m e , est d a n a ienja (najvie) i jo jednog dana o p o r a v k a . I z n i m n o j e v a n o pri s v a k o m postu strogo se drati u p u ta i, osobito, p o s t u p n o se v r a a t i na ustaljenu p r e h r a n u . P i j e se m a l o manje od litre s o k o v a od p o v r a , podijeljene u s e d a m obroka. P o s t u p n o s e d o d a ju d v i j e (june) lice kvasca ( p r e p o r u u j e m o p i v s k i kvasac ili k v a -

Kura sirutkom
K u r a s i r u t k o m je djelotvorna, ali zahtijeva uzimanje v e l i k i h k o l i i na sirutke, tako da preporuujemo postupak koji je uobiajen u Njemakoj gdje se sirutka dodaje u odreene sokove, ime se e k s ponencijalno podie njihova nutricionistika vrijednost.

,45

Terapeutski sokovi
J E D A N SOK ZA SVAKU BOLEST A B E C E D A ZDRAVLJA ZA NAJEE P O R E M E A J E

nogi poremeaji koje e m o

u r a v n o t e e n u dijetu osobnim pot reba tri a.

prilagoditi

spomenuti u n a s t a v k u , m o -

gu bili s i m p t o m i neega puno o z biljnijeg od obinih bolesti, npr. ivotnih navika. Zato je vano potraili izvor bolesti jer e m o s i ' esto promjenom odreenih ivotnih navika (cigarete, alkohol, kava, vie tjelovjebe, pronalaenje v r e mena za uivanje u m a l i m i v o t n i m zadovoljstvima...) osloboditi mnogih smetnji. Uravnoteena d i -

S o k o v i koje n a v o d i m o u nastavku mogu se uzimali svaki d a n ; kada je p o n u e n o vie mogunosti, odabir ovisi o osobnom ukusu. O v i se recepti preporuuju za opisane bolesti i n j i h o v a je u i n k o v i t o s t isprobana. Vrijedi truda isprobati l j e k o v i tu snagu p r i r o d e i njezinih i z v a n r e d n i h svojstava, ali n a p o m i n j e mo da nema brzih rjeenja, vise ili manje u d o t v o r n i h . Postii dobro zdravlje i sprijeili bolesti moemo jedino vlastitim t r u d o m i upornou.

jeta, bogata v o e m i svjeim p o v r e m , koja o r g a n i z m u o s i g u r a v a potrebne hranjive sastojke, osnova je dobra zdravlja. S o k o v i koje p r e p o r u u j e m o p o m a u u borbi protiv m o g u i h poremeaja i d o nose dobre rezultate. U s v a k o m s l u a j u , olakat e lijeenje. A l i bit e p u n o djelotvorniji a k o ih u s k l a d i m o sa savjetima lijenika. O s i m uporabe sokova kao u k u s nih i d j e l o t v o r n i h l e r a p e u t s k i h mjera, d o b r o je o v u p r i r o d n u i

Akne
Z a uklanjanje a k n i i k o n i h n e istoa dobro je smanjiti k o n z u miranje masne hrane, o k o l a d e , mlijeka, vrhnje i njihovih derivata te uzeti:

I1 7

Sok 7
6 mrkvi I zelenu papriku Sok 2 3 mrkve 7 listova pinata

Sok 2 I k o l u l ananasa I eanj enjaka 1 mrkva

Sok 3 1 mrkva 150 g d r a g ua perin 2 krumpira

Bubreni k a m e n a c
Jabuka ima proiavajua i dreriana svojstva: 3 jabuke

Artritis
D o b r o je uzimati puno celera koji se moe pomijeati sa: I v e l i k i m kolutom ananasa pola crvenoga grejpa (to slaeg)

Sok 4 6 listova salate 1 k o m a d celera

1 alica borovnica

Alergije
M o g u se smanjiti p o m o u : I artioke 3 mrkve 1 stabljike celera

Bursitis
Da bismo ublaili posljedice o v e bolesti koja zahvaa zglobove, preporuuje se: I sveanj draguca 4 ili 5 m r k a v a pola jabuke bez kotica

Bronhitis
S o k od rotkvica i limuna pomae pri iskaljavanju katara. S u v i n o je spominjati da treba prestati puiti i nastojati prebivati na mjestima vie n a d m o r s k e visine, na istom i svjeem zraku te izbjegavati p r e tilost: 3 ljute rotkvice 2 limuna 2 luka I bijela repa 350 ml v o d e

Angina pectoris
O v a j p r i r o d n i sok moe ublaiti k r v n i tlak: 2 koluta ananasa, 1 papaja 2 luka i perin

Astma
S o k o v i utjeu na smanjenje sluzi koju u pluima stvara astma. O d a berite jedan od n a v e d e n i h sokova i pijte ga tjedan dana. Isprobajte ih redom d o k ne otkrijete koji v a m najvie o d g o v a r a . Preporuuje se uzimanje j e d n o g enja enjaka svaki dan. Sok 1 1 grejp 1 jabuka

ir na dvanaestercu
Da bismo ga sprijeili, treba piti sokove od: 3 krumpira 1 jabuke pola ae v o d e

Arteroskleroza
Umjerena tjelovjeba, v i t a m i n E i ovaj sok m o g u p o m o i . Pije se aa d n e v n o svakoga soka: Sok 1 6 ili 7 jagoda 3 mrkve 7 ili 8 listova pinata

ir na elucu
Za ir na e l u c u d o b r i su s o k o v i koji sadre v i t a m i n e B i C te b e takaroten: pola rajice i 2 stabljike celera I komad glaviastog kupusa (oko 10 c m )

Bubrezi
Treba pili puno v o d e (2 litre d n e v no) da bismo ih odrali z d r a v i m a ; preporuuje se i: 5 paroga, 50 ml v o d e 1 artioka, 50 ml v o d e

Sok 2 3 mrkve 6 ili 7 listova pinata

I is

Il)

Cirkulacija
Za cirkulaciju je najbolja tjelovjeba i, d a k a k o , sokovi. S o k u moete d o d a t i malo u m bira ili ljute rotkvice. isti sok od m r k v e .

nisku razinu ugljikohirata: I m r k v e 1 jabuka 4 lista salate 3/4 alice zelenih m a h u n a 4 prokulice

Giht
G i h t je bolest koja nastaje zbog p r e v e l i k e koliine mokrane kiseline, to je g o t o v o uvijek povezano s pretjeranom koliinom mesa i njegovih derivata u prehrani. O s i m zdravije prehrane, p r e p o r u ujemo: 1 limun 2 kruke

Gripa
G r i p u e m o lijeiti sokom o d l i muna i meda te: 1 k o m a d celera 2 m r k v e i 1 jabuka 1 narana

Crijevne gliste
Petnaestodnevna kura na bazi tikve i enjaka moe d a l i dobre rezultate u borbi protiv ovoga c r i jevnog nametnika. Najbolje je izmjenjivati d v a soka: Sok l pola t i k v e i 55 ml vodiSok 2

Dijareja
Preporuuju se dva soka koja mogu pridonijeli ublaavanju tegoba: 1 sveanj listova k o p r i v e I eanj enjaka 200 g kelja Blaa varijanta:

Hemeroidi
S o k o v i koji poboljavaju p r o b a v u , p o m a u i u sprjeavanju hemeroida: 7 listova pinata 1 mrkva pola stabljike celera Prijedlog: 1 bijela repa ili 1 k r u m pir i 100-150 g draguca.

Glavobolja
Alergije na neke n a m i r n i c e (osim alkohola i drugih otrovnih tvari) pridonose glavobolji. D n e v n i m p o v e a v a n j e m unosa voa i p o v r a u prehranu, sprijeit e m o glavobolje. A k o se bol nastavlja,

1 papaja (200-250 g) 1 kolut ananasa

I enjak n 275 ml v o d e

Ekcem (kona bolest)

K a d a je uzrok ekcema fiziki, m o emo ga lijeiti: Sok l 5 m r k v i i 1 stabljikom celera 10 listova pinata i 4 lista bijele repe 4 granice raguca ok 2 2 papaje i 2 m r k v e

razmislite o homeopatskom lijeenju, pa ak i o a k u p u n k t u r i . Jedna kura ienja pomae u otklanjanju tetnih t v a r i iz o r g a n i z m a i obino donosi pozitivne rezultate u borbi protiv glavobolje. P r e p o r u ujemo i d v a jednostavna soka: Sok 1 4 m r k v e i 2 stabljike celera Sok 2 3 m r k v e , 1 cikla i I krastavac

Hernija
Sprjeava se vjebanjem trbunih miia i z d r a v o m dijetom: I krastavac 3 mrkve 1 mala cikla

Dermatitis
A k o je uzrok nedostatak vitamina A, dobro je uzeti sok o d : 1 mrkve 1 jabuke 1 k o m a d a celera

Dijabetes
O s i m lijenikog savjeta, p r e p o ruuju se neki s o k o v i koji imaju

Impotencija
K a o i mnogi dodaci prehrani koji postoje na tritu, v i t a m i n E je dobra pomo. O v a j v i t a m i n emo

l>(

151

pronai

npr.

u giiisciigu,

peni-

Karijes
Za zdravlje zubi, osim maslaka k o p r i v e i kupusa (koji su vie-manje prisutni u s v i m s o k o v i m a ) , preporuujemo: Sok l mogranj i m r k v a

Kolesterol
M r k v e i jabuke s l i l e od tetnog kolesterola: 5 m r k a v a i pola j a b u k e u m b i r (otprilike 1 c m ) 1 sveanj perina

Krvarenje desni
C i t r u s i pomau u jaanju desni: l/l grejpa I kolut ananasa ( p r i b l i n o 2,5 cm) 1 jabuka 1 mala krika limete

nim klicama, m e d u i p e l u d u . P r e p o r u a m o v a m uzimanje namirnica koje osnauju, a ne toliko same a f r o d i z i j a k e . Z o b (sok ili mlijeko od zobi) isto tako djeluje kao i z v r s t a n osnaujui napitak. J e d n a k o djeluje i sok o d : Sok 1 3 m r k v e i I granice celera Sok 2 I jabuke i pola cikle

Sok 2
2 grozda crnoga groa pola alice treanja bez k o t i c i

Kolitis (upala debelog crijeva)

I ),i bismo sprijeili i lijeili kolitis, dobro je u z i m a l i vona v l a k n a , u/ mekinje i integralne itarice. Klasian sok: 2 jabuke i 2 m r k v e

Kvrgavo proirenje vena

P r e p o n u uje se tjelovjeba (bicikl), integralne itarice i sokovi od l i muna i narane.

Katar
Protiv katara dobro je uzeti I eanj enjaka s v a k i d a n te ovaj sok: 2 limuna 2 ljute rotkvice 35 ml tople v o d e M o e l e dodati 1-2 luka. U i n k o v i t a je i kombinacija oil 300 g pa pa je, 2 koluta .ina na sa i i grejpa.

Jetra
Sastojci p i v s k o g kvasca sprjeavaju probleme jetre; uz. to, treba izbjegavali alkohol i masnu hranu te pazili na opskrbljenost organizma v i t a m i n i m a g r u p e b. M o ete odabrati:

Laringitis
O s i m ispiranja grla m j e a v i n o m l i m u n a i tople v o d e , preporuuje se sok o d : 2 mrkve

Koa (obogaivanje osiromaene koe)

Pokuajte s o k o v i m a (koji se i m e usobno mogu kombinirali): meso papaje; sok oil limuna i krastavca; jabuka i cikla

2 koluta ananasa

Sok I
2 m r k v e , I cikla i 1 krastavac Sok 2 2 m r k v e , pola jabuke i k o m a d elera M o e t e d o d a t i i malo perina.

Lomovi
I ),i bi
se

Kiselina u elucu
" A l k a l n i " s o k o v i ublaavaju kiselinu u elucu: 2 ili 3 m r k v e pola krastavca pbla cikle s listovima

Krajnici
O s i m citrusa, pijte topao sljedei sok: 1 ljuta rolkvica 1 limun 2 luka 2 mrkve

obnovile, slomljenim

kos-

tima treba kalcij, proteini i v i t a m i n C. Z b o g toga je preporuljivo, uz omiljeni svje soka od narane, jednom na d a n uzeli sok od 450 g boraine ili sok od mogranja.

D o b r o je s v i m s o k o v i m a d o d a t i k o p r i v u i aku klica lucerne. P r e poruujemo: 1 k i v i (ili 1 narana) i 1 jabuka

Morska bolest
Protiv munine u vonji, prije p u ta uzmite: 2 jabuke 1 kruka

m o g u piti kao sok ili samostalno. Isto tako: 3 mrkve 6 listova pinata 1 krastavac

m o e asimilirati: kopriva i mogranj nam u lome mogu prirodno p o m o i . J e d n a k o tako i sok o d : 5 ili 6 m r k v i i 4 lista k u p u s a 4 granice perina i pola jabuke

Menstruacija
P r i r o d n o lijeenje problema ili neredovitosti k o d menstruacije: Obilna: 1 cikla i 0,5 kg koromaa Neredovitu: 2 jabuke i aka listova k o p r i v e Bolovi: sok od pola ananasa

k o m a d u m b i r a (od 2,5 c m )

Niski tlak
Z a o d r a v a n j e o p t i m a l n o g tlaka ne smijete piti a l k o h o l ni puiti, u/imajte enjak i m r k v u . U s l u aju niskog tlaka ili hipotenzije (pad k r v n o g tlaka pri prelasku u stojei poloaj): 3 m r k v e i 6 listova pinata

Ozljede
Za lijeenje ozljeda p o t r e b n i su proteini i v i t a m i n i C i K. V i t a m i n K n a l a z i se u k l i c a m a lucerne. Dobra kombinacija je: 200 g klica lucerne 150 g boraine 1-2 m r k v e

Napetost
( irode, jagoda i ananas najvie oputaju: I veliki kolut ananasa (oko 2,5 cm)

Migrene
R a z l o g m i g r e n e je ivana kontrakcija k r v n i h ila u mozgu. M o e m o ih lijeiti sa: 2 stabljike koromaa 1 mrkva

1 grozd (120 g) bijeloga groa

O i (zdravlje oka)
Uvijek je preporuljivo uzimati v i e v i t a m i n a A, j e d n a k o kao i betakarotena iz m r k v e , kao to ve svatko zna. P r e p o r u u j e m o : sok od papaje; sok od m r k v e , celera i koromaa ( m o e se dodati i p e r i n , d r a g u a c i klice lucerne).

Poviena temperatura
Poviena temperatura dobar je pokazatelj da o r g a n i z a m djeluje na u p a l e . N a p o v i e n u temperaturu treba gledati kao na saveznika koji nas obavjetava o istroenosti tijela. Z a t o se u v e l i k e grijei k a d a se u z i m a j u lijekovi jer ne ine nita, s a m o k o m p l i c i r a j u situaciju i u s p o r a v a j u o p o r a v a k . Treba lijeiti uzrok, a ne t e m p e r a t u r u . U s l u aju poviene temperature k o r i s tite h i d r o t e r a p i j u i pijte v o d u i

Nesanica
Celer i salata smiruju ivce i p o boljavaju san: 5 m r k v i , 2 stabljike celera i 2 lista salate. M o e se d o d a t i aka klica lucerne.

Miini grevi
O v a j sok, bogat kalcijem, pomae u sprjeavanju greva u miiima. 4 mrkve 4 stabljike celera 1 sveanj pinata 1 sveanj perin.)

N e u g o d a n zadah (halitoza)
A k o je p o v r e m e n , vaite list p e r ina. A k o problem ustraje, potrebno je saznati uzroke koji se obino kriju u p r o b a v n o m procesu i p r e hrambenim navikama. V r l o su k o risni enzimi ananasa i papaje te se

Osteoporoza
G u b i t a k kotane mase n a d o k n a uje se uzimanjem kalcija koji se

neke s o k o v e ,

pogotovo

citruse.

Prostata
Nadomjestak pripremljen od p a l me, kao i cikla, pomae pri p r o b lemima s prostatom. J e d n a k o lako i sok o d : 2 cikle, 1 jabuke i 50 ml v o d e

Slabokrvnost
Dobro je uzeti zeleno povre bogato eljezom: I draguac I cikla s listovima 4 mrkve

Umor
M r k v a i jabuka d v a su najbolja " o s n a i v a a " protiv umora i nedostatka energije koje nam priroda n u d i . Najbolja je kombinacija: 6 mrkvi 2 stabljike celera 1 sveanj perina enjak

P r e p o r u u j u se groe i celer, a za lijeenje upale sok od enjaka, kelja i luka. P o m a e i ovaj sok: 100 g bijeloga groa 100 g crnoga groa I jabuka

Povieni tlak
O s n o v n a je mjera sprjeavanje ili lijeenje pretilosti. Puenje i a l k o hol apsolutno su zabranjeni. P o trimo je uzimati I eanj enjaka d n e v n o s aom soka o m r k v e . I au soka po o d a b i r u : Sok l 3 koluta ananasa (i malo papaje) Sok 2 3 m r k v e , I cikla, krastavac; 3 narane

Rak
bilo bi lakomisleno bolest poput raka nastojali izlijeili samo sokov i m a . U n a z i v u " r a k " objedinjuju s> razliite i specifine bolesti po
t

1 v e l i k i sveanj pinata

Srce
Srce je d o b r o o d r a v a t i u formi laganim vjebama i izbjegavanjem kolesterola. Groe proiava k r v n i ' ile; sok oil p o v i c i proiuje i osnauje: 5 mrkava 6 listova pinata 4 lista salate 1/4 bijele r e p e 1 sveanj perina

U p a l a mokranog sustava
B o r o v n i c e , groe i a n a n a s p o mau u sprjeavanju upala: 2 slatke jabuke pola mogranja

v e z a n e s t u m o r i m a . D a k a k o da treba posjetiti lijenika, ali najvanije je odrati pozitivan mentalni stav i o p t i m i z a m . S o k o v i od sirovog voa i p o v r a m o g u biti h r a n j i v a p o d r k a , pogotovo oni bogati betakarotenom. Sok I (1 m r k v i 3 granice brokule (sa stabljikom) Sok 2 8-10 m r k v i i 1-2 cikle na d a n

U p a l a tetiva (tendinitis)
U lijeenju upale pomae p o v r e bogato silicijem, kao to su krastavac ili paprika. lijenik 4 m r k v e i 2 krastavca 2 ili 3 prstohvata c r v e n e paprike

Probava
Jabuka je v e l i k i ista p r o b a v n o g sustava. Prije nego to se uope pojave eluane tegobe, uzmite: sok o jabuke i koromaa (najbolje u j e d n a k o m omjeru)

Tromboza
Trombozu mora lijeiti specijalist. No i prehrana je vana te stalna konzumacija m r k v e i enjaka: 2 mrkve 1 ean enjaka I krastavac

Sok 3
marelica i m r k v a

1 manji sveanj perina

Zatvor
U z i m a n j e velikih koliina vlakana najbolje je sredstvo protiv zatvora. 157

E v o nekoliko prijeti los',.): Sok I I veliki kolut ananasa 4 mrkve 1 jabuka 1 sveanj perina ok 2 2 ili 3 j a b u k e 1 kruka

Hranjivost voa i povra

PRIRODNI IZVOR IVOTA I ZDRAVLJA

/ ao to smo v e r e k l i , openito .govorei, prehrana u indust-

unos najmanje sedam obroka p o vra i d v a obroka voa d n e v n o . to se tie zdravlja i energije, potv r e n o je da bi ovjek za o p t i malnu kvalitetu ivota trebao jesti od 50 do 7 5 % sirove hrane, no to nije uvijek lako zadovoljiti. N e m a j u svi ni volje ni vremena da se tome posvete. U s v a k o m sluaju, umjesto da pojedemo 2 kg m r k v e (to stvarno ne djeluje p r i v l a n o ) , m n o g o je praktinije i jednostavnije p o p i t i je u j e d n o m soku. M o d a i za v o l i m o s o k o v e te ponemo p r i r e i v a l i razna i z n e naenja najprije vlastitom n e p c u , a zatim i nepcu nae obitelji i p r i jatelja. O r i g i n a l n i kokteli od voa i p o v r a nisu s a m o z d r a v i , ve i vrlo ukusni i privlani. EVO k a k o djeluju s o k o v i .

rijaliziranim krajevima nije zdrava. U drutvu u kojem vlada uurbanost, u v e l i k e je prisutna tzv. brza hrana (koja d o b r o suzbija

ivci
P r i r o d n e n a m i r n i c e bogate vita m i n o m IJ, i 13,, pomau pri u v r ivanju ivaca. Isto tako: pola lubenice, 6 listova kupusa 2 rajice i 1 stabljika celera

osjeaj g l a d i , ali nije dobra i za probavu). Tako " v a r a m o " probavni sustav n e p r i r o d n i m i n e z d r a v i m p r o i z v o d i m a kao to su preni krumpir, slastiarski proizvodi ili okolada. U k r a t k o , " d a r i v a m o " na organizam prekomjernim k o l i inama zasienih masti, proteinima ivotinjskog podrijetla/ umjetnim dodacima i bojama. Siroti p r o b a v n i sustav mora probaviti viak proteina, masti i aditiva, a da bi u tome uspio, m o r a ju mu pomoi velike doze v i t a m i na i minerala kojih u o r g a n i z m u esto nema d o v o l j n o . K a d a se to d o g o d i , eludac mora poslati " v i k o v e " koje nije mogao p r o b a v i t i u j e t r u , bubrege i ostala t k i v a , stvarajui lako z d r a v s t v e n i problem i pretilost. Strunjaci /.a zdravlje savjetuju

uni k a m e n a c
Kombinacija povra koja moe po moi u otklanjaju kamenca: Sok l 6 m r k a v a , pola cikle 3 granice perin.) Sok 2 2 jabuke, 1 k o m a d celera 2 cikle Sok 3 1 cikla I krastavac listovi k o p r i v e

Vitamini i minerali
Dodatna doza vitamina i minerala odlazi i z r a v n o u stanice koje ili najvie trebaju (smatra se da 9 5 % ivotnih supstancija iz s o k o v a

158

ulazi i z r a v n e u krv). a k ni prehrana temeljena na prirodnim i proizvodima, inu uravnoteena

Mravljenje
D a n a s n a m moda namee p r o v o enje raznih, vie ili manje striktn i h , dijeta koje su esto varljive i nezdrave; milijuni ljudi (pogotovo m l a d i h ) pati od bolesti kao to su anoreksija i bulimija. Treba znati da je p r v i korak za e m o c i o n a l n u ravnoteu prihvaanje samog.) se be. P r i t o m treba prihvatiti da je viak kilograma prije svega z d r a v stveni, a ne estetski problem. M o d a se mijenja iz dana u d a n ; ono to je prije nekoliko stoljea bio pojam ljepote, danas se u potpunosti o d bacuje. Rije je o uspostavljanju p r e h r a m b e n e r a v n o t e e , a to e samo po sebi dovesti do toga da nestanu suvini kilogrami. J e d n o s t a v a n je recept za p o stizanje o v e ravnotee izbacivanje iz p r e h r a n e eera i alkohola te namirnica zasienih mastima. Treba kontrolirati i unos namirnica bogatih kalorijama (okolada, slatko...) te ukljuiti vie svjeih s i r o v i h proizvoda, integralnih i tarica i salata. U p u t n o je razne grickalice z a mijenili aom soka koji sadri m a l o kalorija i m a s t i , le unijeli malo vjebe u svoj ivot. Kivull.it

e biti oit: n e k o l i k o k i l o g r a m a manje i, ono to najvanije, usvojit e m o niz z d r a v i h n a v i k a kojih se poslije vie neemo htjeti odrei.

eg voa i povra su visokoenergetske n a m i r n i c e koje m a g i n o p r e o b r a a v a j u ovjeka u osobu zdravi- koe i blistavih oiju. S o k o v i su esto najjeftiniji i z a sigurno najuinkovitiji nain o d r avanja zdravlja u bilo kojem r a z doblju ivota. N o r m a n W a l k e r , pionir u irenju sokova u Sjevernoj A m e r i c i , koji je umro u 113. g o d i n i , rekao je: " N e postoji samo jedna n a m i r nica ( d a n a s m o e m o d o d a t i : ni v i t a m i n s k a n a d o p u n a ) koja bi posjedovala tako energetski u r a v n o teenu kombinaciju s v i h sastojaka v a n i h za z d r a v l j e . " S o k o v i imaju d u g u i s l a v n u p o vijest u a n a l i m a n a t u r o p a t i j e i zdravstvene mnogih zahvaliti koji prakse. T e m e l j s u kura u "udotvornih" nevjerojatnom kada

z d r a v a , ne sadri optimalnu k o l i hranjivih tvari, poglavito oligoelemenata... Z a t o se s o k o v i , k a d a se uzimaju u primjerenoj koliini, pretvaraju u vrijednu potporu zdravlju i energiji.

Praktine informacije o vou i povru

N a sljedeim stranicama d o n o s i mo saetak o h r a n j i v i m i lerapeulskim svojstvima najee k o n z u m i r a n o g voa i p o v i c i , nekoliko savjeta za njihov odabir i uvanje li- pripremu sokova. Ne zaboravile da s o k o v e treba popiti to prije nakon pripreme. V o e treba dobro oprati i osuiti prije uvanja. J e d n a k o tako, upamtite d a " z e lene s o k o v e " (gotovo sve od p o v r a) treba u z i m a l i razrijeene lakim s o k o v i m a (jedna mjerica z e lenog soka i Iri mjerice soka d r u g e vrste), kao to su sok od jabuke ili m r k v e .

Ugljikohidrati i enzimi
S o k o v i poveavaju koliinu e n z i ma (vidi poglavlje o enzimima na sir. 225.). P r e k o njih ne unosimo samo v i t a m i n e i minerale, ve i znatne koliine ugljikohidrata i enzima, koji s u , m e d u ostalim, o d g o v o r n i za apsorpciju i prijenos kisika te probavu i asimilaciju hranjivih tvari iz namirnica.

ienje
Proiuje i obnavlja o r g a n i z a m jer pogoduje odstranjivanju toksina iz tijela.

prolosti, za iji uspjeh moemo uinku nastupa organizam

***

dobije v e l i k u " i n j e k c i j u " antioksidansa i prijeko potrebnih vitamina i minerala. T a k o se p o v e a v a k o liina energije i obrambena s p r e m nost organizma koji se onda lake bori s o d r e e n i m bolestima.

Hidratacija
Odrasla osoba treba od I do 2,5 litre v o d e na dan. Veina voa i povra sadri visok postotak vode, zbog toga k o n z u m a c i j a sokova osigurava dobru hiralaciju.

N e t k o se m o e zapitati zbog ega sve te informacije. Sljedee se stranice m o g u i preskoiti, naravno. A l i kada j e d n o m za v o l i m o sokove, pitanje glasi: " K a k o smo toliko d u g o ivjeli bez toga p r i r o d n o g izvora m l a d o s t i ? " S o k o v i od svje-

U (

U I

162

,64

165

K(

I /

168

169

170

171

172

174

175

l/s

179

IM

is

18 i

Tablica m i n e r a l a
(mg na 1 00 g namirnice) . = nema podataka + = u tragovima

Kako djeluju minerali

B a k a r . N u a n je za p r a v i l n u apsorpciju eljeza, ali u v e l i k i m koliinama moe biti tetan. C i n k . titi i m u n o l o k i sustav. Pospjeuje osjet vida, mirisa i okusa. P o m a e siliciju u o d r a v a n j u z d r a v l j a kose, koe i noktiju. F o s f o r . P o m a e pri stvaranju zubi i kosti. U b l a a v a u m o r i regulira tjelesnu temperat u r u . P o m a e u apsorpciji masti. H r a n i mozak, p o g l a vito hipolalamus.

J o d . R e g u l i r a aktivnost titnjae. Djeluje antiseptiki i p o m a e u otklanjanju sluzi u dinim kanalima. K a l c i j . P o m a e u stadiju rasta i pri /.gruavanju k r v i . Regulira ritam rada srca. A k t i v i r a e n z i me za probavu masti i proteina. K a l i j . S t i m u l i r a r a d srca. D a j e zdrav izgled koi. Pomae u otklanjaju edema i otputa grenje miia. M a g n e z i j . Pomae pri izmjeni tvari u o r g a n i z m u i iskoritavanju hranjivih namirnica te je v a a n za miinu aktivnost. O d r a v a

186

r a v n o t e u i v a n o g sustava. N a t r i j . P o m a e u p r o b a v i . Pomae u oslobaanju tekuina iz organizma. Regulira razinu ugljinog dioksida. S i l i c i j . P o m a e pri o d r a v a n j u mladolikosti. Olakava bol koja nastaje zbog tendinitisa. Jaa nokte.

S u m p o r . i s t i c r i j e v n e stijenke. O d r a v a zdravlje zubi, noktiju i hrskavice. Pomae u stadiju rasta. titi jetru, e l j e z o . C r v e n e k r v n e stanice obnavija kisikom sluaju fizikog te pogoduje i psihikog d i n o m s u s t a v u . I d e a l a n je u umora. Nedostatak eljeza u z rokuje a n e m i j u .

Tablica vitamina
(mg na 1 00 g namirnice) * = nema podataka + = u tragovima

188

Kolesterol. Bolesti k r v o i l n o g sustava. V i s o k arterijski tlak. G l a v o b o l j e . Artritis. N e z a m j e njiv je za z d r a v l j e koe, jezik i p r o b a v n i trakt. Vitamin B
6

( p i r i d o k s i n a ) . jaa

imunoloki i ivani sustav. K o r i s t a n kod p r o b a v u ih p r o b lema i problema s k o o m . J e -

Kako djeluju vitamini

V i t a m i n A (retinol): Jara o b r a m beni i imunoloki m e h a n i z a m . Poboljava v i d . A k o j e p r i r o d nog podrijetla, nee nakoditi ni ako ga u z m e m o u p r e v e l i k i m koliinama. V i t a m i n B, ( t i a m i n ) : eer u k r vi pretvara u e n e r g i j u . S r c e . P o m a e u kontroliranju dijabetesa. A l k o h o l inhihira t i a min. Vitamin B, (riboflavin): O m o g u uje izmjenu ugljinog d i o k sida. D o b a r za sportae i d i j a betiara koji se loe ili rigorozno hrane. N j e g o v nedostatak moe dovesti do pucanja koe i kutova usnica. Vitamin B dik u
3

d i n i v i t a m i n koji sadri kobalt. Vitamin B

l 2

( k o b a l a m i n a ) . liner-

gija. A n e m i j a . V i t a m i n C (askorbinska kiselina). Antioksidans. Odgovoran za formiranje imunolokog sustava. Utjee na apsorpciju eljeza. Djeluje kao antiseptik i sprjeava u p a l e . K r v a r e n j e desni. P r e h l a d e i gripe. V i t a m i n D . O l a k a v a apsorpciju kalcija. Za starije osobe. S p r j e ava rahitis. Stvara se u koi nakon sunanja. V i t a m i n E. Antioksidans. Rane i o p e k l i n e . U sluaju m u k e impotencije i sterilnosti te k o d krvoilnih i neurolokih problema. V i t a m i n E je od p r e s u d nog znaenja u razdoblju t r u d noe.

( n i a c i n ) . Prenosi v o unutranjost stanica.

,90

Nadopune prehrani
P R E M A ZDRAVIJOJ P R E H R A N I , U R A V N O T E E N I J O J . . . I P U N O J ENERGIJE

ijekom godina nutricionisti su klasificirali h r a n j i v e sastojke

povru

koje s v a k o d n e v n o j e d e -

mo, teko ih je dobili u potrebnim koliinama kako bismo zadovoljili m i n i m a l n e d n e v n e potrebe. Z a to je, za dobro funkcioniranje o r g a n i z m a , dobro dodati poneki dijetetski d o d a t a k koji n a m o m o guuje da ih dobijemo u dovoljnim k o l i i n a m a . K a l c i j , klor, eljezo, magnezij, fosfor, kalij, j o d , natrij i s u m p o r , zajedno s ostalim elementima i o l i g o e l e m e n l i m a , v r l o su vani za o r g a n i z a m . No treba i m a l i na u m u da neki m i n e r a l i koji su u m i n i m a l n i m koliinama bitni za nae z d r a v l j e , u v e i m d o z a m a m o g u biti v r l o o p a s n i . TJ toj se g r u p i nalaze o l o v o , i v a , a l u m i n i j , arsen i k a d m i j . A l i nije dobro uzimati previe m i n e r a l a , kao ni d o d a t a k a p r e h r a n i , koje u prehranu valja ukljuili uravnoteeno, u omjerima koji odgovaraju naoj fizikoj kon-

kao "esencijalne" ili "neeseneijaln e " . l-lseneijalni hranjivi e l e m e n ti su one a m i n o k i s e l i n c koje l j u d -

ski organizam ne moe prirodno proizvesti te ih zbog toga treba osigurati p r e h r a n o m ili n a d o p u n o m prehrani. A k o d n e v n a potreba za njima prelazi 100 mg, minerali se svrstavaju U s k u p i n u esencijalnih. Neesencijalne hranjive elemente ili oligoelemenle tijelo prirodno proi z v o d i pa nutricionisti ne p r e p o ruuju s v a k o d n e v n o unoenje tih t v a r i u o r g a n i z a m . N e k i od tih oligoelemenata potrebni su organ i z m u u d n e v n i m dozama u mikr o g r a m i m a (1 m i k r o g r a m je 0,01 mil igram). A l i to se d o g a a s o n i m to jedemo? lako se sve esencijalne a m i n o k i s e l i n c nalaze u vou i

stituciji, godinama i svakodnevnoj a k t i v n o s t i . a k i m i n e r a l toliko potreban kao to je kalcij, m o e bili toksian a k o ga u z i m a m o u pretjeranim koliinama. Najbolje je odabrati d o b r o g nutricionista koji e n a m u tome pomoi (ali imajte na u m u da postoje nutricionisti koji su gorljivi zagovornici velikih koliina p r e h r a m b e n i h d o p u n a ) .

hov doprinos velik i da je dobro u naoj prehrani n a p r a v i l i mjesta za ove dodatke. Minerali osiguravaju graevni materijal za kosti i druga vezivna tkiva, omoguuju prijenos elektrinih impulsa i v c i m a i, na kraju, p o d u p i r u funkciju enzima u fiziolokim procesima (npr. od reprodukcije D N A d o p r o i z v o d nje proteina). Tri su, znai, vana ra/loga da ih ne zanemarimo, / n a se da nai preci nisu patili od pomanjkanja minerala. Z b o g ega se d a n a s , kada toliko pazimo na prehranu, suoavamo s t i m p r o b l e m o m ? D i j e l o m je to zbog nerazborita naina uzgoja, posljedica ega su p l o d o v i koji imaju m a l o minerala. U stabilnom e k o s u s t a v u biljke apsorbiraju minerale iz zemlje l i j e k o m rasta i raanja p l o d o v a . K a d a biljka u v e n e , m i n e r a l i se vraaju zemlji i ponovno ih koriste d r u g e biljke. A l i ako vrtlar iupa biljke ili v o e i p l o d o v e u e t v i , iz tog se ciklusa izuzimaju n j i h o v i m i n e r a l i . T a k o tlo p o s t u p n o gubi minerale i vrtlari ga moraju poeti gnojiti. A zbog pretjerane uporabe k e m i j s k i h gnojiva biljke nemaju do-

voljno potrebnih hranjivih tvari i o l i g o e l e m e n a l a , iako imaju j e d nak izgled, ili ak ljepe izgledaju nego prije nekoliko desetljea. Biljke su sada izloenije bolestima jer je, zbog nedostatka m i n e rala, njihov imunoloki sustav slabiji. Da bi se taj p r o b l e m rijeio, a p l o d o v i stigli do naeg stola, potrebno je m n o g o pesticida. Z a to svaki put plodovi imaju sve vie potencijalno toksinih supstancija koje su rizine za nae zdravlje, I s t o v r e m e n o se s m a n j u j e h r a njiva vrijednost voa i povra. U p o s l j e d n j i m j e desetljeima p r i sutnost o d r e e n i h minerala u n a mirnicama pala od 20 do 30 posto. I vita minski sastav moe varirati unutar iste sezone, o v i s n o o l o m e kada je plod ubran. Za organski uzgojenim n a m i r n i c a m a (iz b i o lokog ili b i o d i n a m i k o g uzgoja) potranja je s v e vea jer te n a m i r nice ne sadre pesticide i m n o g o su z d r a v i j e i hranjivije. Rije je o i z v r s n o m p o s l u za p o l j o p r i v r e d nike jer se njihov trud k o m p e n zira v i i m cijenama u prodaji i z a d o v o l j s t v o m to je njihovo v o e i povre hranjivije i zdravije te bez toksinih ostataka i pesticida. l a k o je bolje minerale i v i t a m i n e unositi i z r a v n o iz p r e h r a m b e n i h n a m i r n i c a , d o b r o je u p r e h r a n u ukljuiti vitaminske pripravke koji e smanjiti nedostatak h r a n j i v i h tvari voa i povra.

Sto n a m donose?
M o d a e m o se zapitati to m i nerali, te siune supstancije, p o sjeduju da su tako v a n i za nae zdravlje. D a n a s znamo da je n j i -

I)I

T a k o nae sokove moemo popratiti n e k i m dijetetskim d o d a cima koje e m o pronai u trgovinama zdrave hrane u obliku tableta ili kapsula. O d m a l o cinka koji e vratiti vitalnost naoj kosi do poznatog koenzima Q-10 k o ji, uz to to je jako koristan za k o u , p u n i organizam energijom potrebnom za cijeli d a n , postoje dobri m u l t i v i t a m i n s k i k o m p l e k s i , n a d o p u n e prehrani. Dodaci prehrani izvrsno se slau sa s o k o v i m a , ali ne zaboravite da je pol robno dobro jesti! U nastavku emo navesti neke od supstancija koje se u o b liku kapsula mogu pronai u trgovinama zdrave hrane, a sadre p r i r o d n e sastojke i korisne su za zdravlje. To su tablete bez eera i soli (i bez kroba koji moe izaz i v a t i alergiju) te bez u m j e t n i h z a s l a d i v a a . M o g u se pronai i k o n c e n t r a t i l j e k o v i t o g bilja koji sadre njihova a k t i v n a svojstva. Tako moemo saznati i koliku k o liinu o d r e e n i h elemenata posjed u j e o d r e e n o l j e k o v i t o bilje i kolika je njezina stvarna " s n a g a " i uinkovitost.

Esencijalne masne kiseline

M a s n e kiseline temeljne su strukturne jedinice lipida, tj. masti u naoj prehrani. O r g a n i z a m moe sintetizirali mnogo m a s n i h k i s e l i na, ali one koje ono ne moe sintetizirati u d o v o l j n i m k o l i i n a m a moraju se unijeti p r e h r a n o m te se nazivaju esencijalne masne kiseline. M a s n e kiseline m o g u bili zasiene, monozasiene i polizasiene, o v i s n o o stupnju na kojem se temeljni lanac molekula ugljika kombinira s v o d i k o m . D v i j e esencijalne masne k i s e l i ne su linolenska (omega-3 masna kiselina) i linolna (omega-6 masna kiselina), a u obilju ih n a l a z i m o u d j e v i a n s k o m ulju sjemenki lana, suncokreta i peninih klica. T a k o ulje od peninih klica, zbog velike koliine vitamina E, police vane fizioloki funkcije, poglavito m i inog i limfnog sustava. I Esencija I ne masne kiseline v r lo su korisne za o r g a n i z a m ; d j e luju na produkciju hormona i zdravlje imunolokog i krvoilnog sustava. Odravaju strukturu i funkciju staninih i subcelularnih membrana. Z a d u e n e su i za prijenos i eliminaciju kolesterola

iz organizma te odravanje koe i ostalih tkiva m l a d i n i i fleksibiln i m , to d u g u j e m o njihovoj f u n k ciji p o d m a z i v a a . K u p i t i se m o g u perlice biljne elatine ( m e k a n e su) ili n j i h o v sok u tekuem stanju: ulje od s u n cokreta, od peninih klica, lana ili ljubiice (nourka). M o e m o ih koristiti kao u l j e za s a l a t u ili k a o dodatni okus za omiljeni sok od povra. Ta se ulja preporuuju kod arteroskleroze, t r u d n o e i u menop a u z i . P o m a u i pri probavljanju m a s n e h r a n e i a k o je p o t r e b n o unijeti u o r g a n i z a m vee koliine v i t a m i n a E.

betakaroten, vitamin C i vitamin E. E s e n c i j a l n i su a n t i o k s i d a n s i i p i g m e n t i koje sail ri voe i p o v r e ( k a o resberilrol u g r o u , primjerice) i komponente koje nalazimo u n e k i m biljkama, kao polifenoli zelenog aja ili g i n k o , cink i selenij. Postoje i antioksidansi u obliku d o d a t a k a p r e h r a n i ; djeluju v r l o d o b r o , ali nisu n u n i , pogotovo ako se lei z d r a v o m nainu p r e hrane, danas a k t u a l n o m naturit i k o m ili m a l o bliskijem, poznatomu mediteranskom nainu. K o m p l e k s i p r i r o d n o g polifenola koji se d o b i v a od g r o a , b o r o v n i c e , ginka, ulja od ekstrakta sjemenki groa... m o g u se u z i mati sa s o k o v i m a .

Antioksidansi
Primjer: kava teti organizmu zato to p r o i z v o d i slobodne r a i k a l e koji djeluju na starenje. No protiv tih neprijatelja m l a d o s t i i m a m o a n t i o k s i d a n s e koje organizam nebrojeno puta d n e v n o stvara kako bi se zatitio. A n t i o k s i d a n s i se esto s p o m i nju u ovoj knjizi. Z a p a m t i m o da su m e u sadre n a j v a n i j i m a oni koji karotenoie kao to su

Vlakna
Nedostatak vlakana izbjei e m o ako u s v a k o d n e v n u prehranu u k ljuimo k r u h i integralne itarice te o b i l n u koliinu voa i povra. I s o k o v i sadre vlakna, ak i ako im se odstrani mesnati d i o koji ostaje n a k o n istiskivanja tekuine. "Vlakna" su sve hranidbene supstancije koje na o r g a n i z a m

I H

197

r t e moe p r o b a v i t i . S v r s t a v a m o ih u dvije g r u p e : topiva u v o d i i netopiva u v o d i . Vlakna topiva u vodi nalaze se u z o b i , p e k t i n u , g u a r u , j e m u , g r a h u i m o r s k i m biljkama, a n e topiva u peninim mekinjama, i n t e g r a l n i m itaricama, kori v o a i p o v r a te s u h o m v o u ; a p sorbiraju v e l i k u koliinu vode, policu rad crijeva i korisna su za itav p r o b a v n i sustav. V l a k n a prolaze kroz p r o b a v n i trakt istoi crijeva, pomaui im lako da bolje obavljaju SVOJU f u n k c i j u . Ljepljiva su te u s k l a u j u g l u k o z u u k r v i , usporavajui njez i n u a p s o r p c i j u u k r v n i protok. P o m a u i u sniavanju poviene razine kolesterola. U hrani trgovinama u obliku emo pronai pre prahu, vlakna dodatka

terija

pomae

reduciranju

trombocita u njima. U c r i j e v n o m traktu stvara tanki sloj v o d e , a lo sprjeava apsorpciju masnoe.

Sojin lecitin
Lecitin se koristi u n a m i r n i c a m a kao emulgator masnoa. To je vaan izvor fosfolipida (koje nalazimo u gradi s v i h staninih m e m brana) i potreban sastojak za sve ive slanice
ljudsko;;

organizma.

Zato i miine i i v a n e stanice sai .li /i> tu esencijalnu m a s n u s u p stanciju. Lecitin je i z v o r v i t a m i n a B, p o najvie kolina, i p u n o ga ima u u m a n j k u i soji. M a s n o e koje se nalaze u o r g a n i / m u , kao to su kolesterol i d r u g i l i p i i , m o g u se o l o p i l i u v o d i i lako odstranili iz organizma. L e c i t i n o m se i z v r s n o izbjegavaju tetne masti u arterijama i drugim vitalnim organima. Njeg o v a je p r e d n o s t , kada je rije 0 l e c i l i n u u g r a n u l a m a (postoji 1 lecitin u k a p s u l a m a , s m e k o m elatinom) to se izvrsno mijea sa s o k o v i m a .

( p e k l i n jabuke u

m e k i n j e od / o b i . . . ) , no a k o se h r a n i m o u r a v n o t e e n o , nisu n a m potrebna. P r o m o t r i m o primjer korisnosti v l a k a n a : pektin iz grejpa p o m a e u s n i a v a n j u razine " l o e g " k o lesterol, i i p r i d o n o s i " i e n j u " arterija; prevenira zaepljenje ar-

Koenzimi
N a j p o z n a t i j i je k o e n z i m Q-10 ili u b i k i n o n koji je postao vrsta " p e i za stanino izgaranje". S v a k a slanica naega tijela ima " p e za i z g a r a n j e " koja se z o v e m i t o h o n d r i j i koja je, uz p o m o koen/.ima Q - I 0 (supstancija slina

v i t a m i n i m a koji otapaju m a s t i ) , zaduena za stvaranje energije od n a m i r n i c a koje u n o s i m o . Z a t o je Q-10 posebno v a a n za osobe koje Se b a v e S p o r t o m ili i n t e n z i v n o ive. s godinama/ a d a n a s i nainom i v o t a , potroe s e s v e p r i r o d n e

I )S

199

zalihe o v e supstancije koje organizam posjeduje. Z a t o vrijedi t r u da svoju p r e h r a n u obogatili d o d a t n o m koliinom koenzima Q-10 koji o d m a h daje mnogo energije. No n j e g o v i se najbolji uinci ( p o m l a i v a n j e koe, prevencija s r a n i h tegoba ili n j i h o v o p o b o l j anje, o p e d o b r o stanje...) ne javljaju o d m a h . Rezultati e bili to v i d l j i v i j i i cjenjeniji, to su njegovi nedostaci u prirodnoj /alibi organizma bili v e i .

od neistoa (elemenata itarica i hmelja). Z a t i m se protiskuje k r o z p r e u k a k o bi se s m a n j i o sadraj v o d e i paljivo grije radi sprjeavanja procesa fermentacije te kako bi se omoguilo djelovanje supstancija koje se nalaze u stan i c a m a kvasca n a k o n otvaranja njihovih slijenki. P r v i p i v s k i kvasac u p r i r o d n o m stanju, koji se mogao korist ili u p r e h r a n i , d o b i v e n je 1930., ali se njegova upotreba u m e d i c i n i biljei 5000 g o d i n a prije toga. P i v s k i kvasac sadri iznimno a k t i v n e m i k r o o r g a n i z m e koji se brzo mnoe. U tom procesu nastaju gotovo s v i v i t a m i n i i proteini biljnog podrijetla, uz m i n e r a l e i oligoelemenle visoke bioloke v r i jednosti. V r l o je koristan u s v o m e i n t e gralnom tekuem obliku, ali je najpristupaniji suh, u pahuljic a m a ( u z i m a se jedna do d v i j e lice d n e v n o ) . A b u d u i da i m a gorak o k u s , izvrstan je u s o k o v i ma od voa i povra. U posljednje se v r i j e m e u t r g o v i n a m a m o e n a b a v i t i k v a s a c od c i k l e koji je slinih svojstava, ali boljeg okusa. P i v s k i kvasac v r l o je bogat oli-

goelementima (glulation, krom, selen) te posjeduje vie od t r i d e set r a z l i i t i h f e r m e n a l a n u n i h za o d r a v a n j e ivota. S a v r e n je za jaanje ivaca, flore. I k tome: o p t i m a l a n je za jetru sprjeava k r v o i l n e tegobe a k t i v i r a inzulin i reducira razinu eera u k r v i sliti k o u , nokte i kosu - najbolji je prirodni izvor kompleksa v i t a m i n a B. U poglavlju o kurama za ienje organizma pronai ete k u r u n a bazi sokova i kvasca. kiseline ( v i t a m i n V, linolejska k i selina). Penine klice izvrstan su izvor v i t a m i n a A, B (prije svega B5) i E (30 mg na lOOg) te minerala (cink, eljezo, kalcij, fosfor, bakar, magnezij...). O b i n o brano ne s a d r i p e nine k l i c e . Industrija ih u k l a nja radi dugotrajnog skladitenje brana, oduzimajui mu tako energetsku vrijednost. S a m o ih rijetka integralna brana, tjestenine i k r u h sadre. V e i n a integralnog kruha koji se proizvodi dodavanjem mekinja i n t e g r a l n o m b r a n u , n e sadri penine klice. P e n i n e klice p r e p o r u u j u se kao d o d a t a k prehrani u trudnoi proiavanje o r g a n i z m a i regeneraciju crijevne

Kvasac
P i v s k i kvasac u n i v e r z a l a n j e p r e h r a m b e n i dodatak. V i a k kvasca koji se dobije tijekom p r o i z v o d nje p i v a odvaja se, pere i isti

Penine klice
Penine klice nnjhranjiviji su dio zrnja. U p r a v o je tu smjetena v i talna, energetska i proteinska snaga o v e korisne itarice. Sadri 3 5 % proteina v i s o k e h r a n j i v e v r i j e d n o s t i , 8 % esencijalnih a m i n o k i selina, o k o 4 8 % ugljikohidrata, eere i otlako asimilirajue

prilike 1 2 % masti, m e d u kojima i loslolipid lecilin, 0 kojemu smo v e g o v o r i l i , te nezasiene masne

i dojenju./ za oporavak/ za razdoblja uenja, stresa, intelektualnog zamora i potitenosti te kao zatita od a r t e r o s k l e r o z e , anemije... M o g u se n a b a v i t i u perlicama i u k l i c a m a , p a k i r a n a t a k o da se u v a j u u h l a d n j a k u . S a v r e n e su za d o r u a k (1 lica sa s o k o m od voa ili povra) ili kao d o d a t a k s a l a t i . N a j z d r a v i j e ih je uzimati zajedno sa zrnjem peninih k l i ca. T e k proklijala penica sadri d v o s t r u k u koliinu kalcija i m a g nezija te v i t a m i n C. Uz to udeseterostruuje k o l i i n u v i t a m i n a B,, B i PP. provitamina A i udvostruuje koliinu
I 2

Klice
Izdanci proklijalih sjemenki m e u najboljim su i najrevolucionarnij i m namirnicama/ napose u h l a d n i m krajevima. P o n o v n o o t k r i v e ne prije otprilike dvadeset godina, s lakoom obogauju sve vrste salata, a dodaju se, ali umjereno (jedna aka) m n o g i m s o k o v i m a . K l i c i ' su savrene zimi kada nedostaje povra ili je p o v r e u z gojimo p o m o u kemikalija i u plastenicima. K a o to smo r e k l i , nije rije o najstarijoj ivoj n a m i r nici (postoje zapisi o klicama soje u K i n i iz 3000. g. pr. K r . ) . K l i c e su autentian izvor klorofila, e n zima i v i t a m i n a . N j i h o v je Uzgoj e k o n o m i a n , a kada ih p r i k l a d n o doziramo i kombiniramo, okus oznaava cijeli jedan n o v i svijel koji s v a k a k o treba u p o z n a l i . Klice spadaju U n a m i r n i c e bogate v i t a m i n i m a , mineralima i oligoelementima. Ta je n a m i r n i c a " u n a p r i j e d proba v i j e n a " pa se lak o a s i m i l i r a . Cijena n j i h o v a u z goja, kao i cijena g o t o v o g p r o izvoda je m i n i m a l n a ; klice su jed a n oil najjeftinijih izvora h r a njivih tvari koji postoje. Zahvaljujui sna/i rasta, te

s k r o m n e s j e m e n k e su

potpuna

Kuajte ih u s o k o v i m a , salali ili s k u h a n o m riom. O d m a h ete nauiti dozirati najukusniju k o l i inu za svoje nepce. Vae zdravlje e to znati cijeniti. U v i j e k .

manifestacija ivota. S a i l re h o r mone rasta, a proteini visoke bioloke vrijednosti i proces klijanja pretvaraju ih u autentino nutricionistiko u d o . K a d a d o d e u doticaj s v o d o m , kisikom i potrebnom toplinom, sjemenka postaje d v a p u t vea, razbija zatitnu ovojnicu i poinje se razvijali. A k t i v i r a j u se nje/ini enzimi i z a p o i n j e fantasti an proces u kojem se m i n e r a l n e soli u m n o a v a j u , obilno se stvaraju vitamini i lermenti, m a s t i se transformiraju, krob se pretvara u m a l t o z u i e k s t r i n , potie se d j e l o v a n j e najjednostavnijih eera koji omoguavaju efikasnije djelovanje probavnog sustava: bre se i lake oslobaa energija. Sjetile se a kada ih j e d n o m " p o n j e m o " ili k u p i m o u trgovini, obino ne traju d u e od tjedan d a n a (najbolje ih je k o n z u m i r a t i i m prije). Posebno p r e p o r u u j e m o k l i c e l u c e r n e : d o b r i s u prijatelji nae krvi, a njihov okus pretvara ih u klice / > < / / excellance. U razboritim koliinama, preporuuju se i klice luka, soje, p o r i l u ka i rotkvice.

M e d , matina mlije i pelud

S v i poznajemo m e d , prirodni zas l a i v a koji p r o i z v o d e pele u s v o m e n a p o r n o m r a d u u cvjetn o m svijelu. Vie od 50% njihovih sastojaka su monosaharidi ili jed-

203

nostavni eeri koji imaju iznimno visoko proiavajue djelovanje za p r o b a v n i trakt. M e d potie r a d jetre i v r l o je bogat kalorijama i f o s f o r o m , a uz to je i p r i r o d n i antiseptik. U vanjskoj u p o t r e b i , m e d je izvrstan p r i zacjeljivanju rana. U ovoj knjizi neemo puno g o v o r i l i o m e d u jer je dobro p o znat. S a m o e m o se kratko prisjetiti d o b r i h svojstava ostalih p r o izvoda koji dolaze iz saa: matina mlije, p e l u d i propolis. K a o to je znano, u 28 v r l o m a r ljivih dana pela radilica potroi toliko snage da umre. Iz istog jajeta iz kojega d o l a z i pela radilica, moe izai i pela matica; ovisi o h r a n i koju prima. M a t i n a m l i j e je ta koji pele h r a n a , s p e c i j a l n i sok radilice prikupljaju

prirodi.

N e zna s e k a k o pele

moe s a k u p i l i nektar s najmanje 1500 cvjetova. P e l u d , koji je esencija i v o t a , i z v o r n o je namijenjen r e p r o d u k ciji i h r a n j e n j u pela te o p s k r b i lijezda za p r o i z v o d n j u matine mlijei, fermenata i voska. Aminokiseline peluda su 6-7 puta jae od iste koliine aminokiselina jaja i sira. P e l u d je jednako lako bogat mineralima i vitaminima koje smo ve n a v e l i . Uz to: regulira djelov a n j e rada crijeva i jetre, vraa apetit, revitalizira organizam ( i d e a l a n k o d anemije). P o m a e i k o d psiholokih poremeaja, lakih d e presija i stresa. P e l u d p o m a e kod s p o l n e n e m o i , i m u k e ( k o d impotencije izazvane problemima s prostatom) i enske (pogoduje m e n s t r u a l n o m c i k l u s u i smanjuje nepOgodnosti m e n o p a u z e ) . I - jedan paradoks: p e l u d koji je uzronik m n o g i h alergija, pomoi e n a m da se zatitimo od alergija (astma, rinitis, peludna k i h a v i c a , bronhitis, alergijske migrene...). 1, na kraju, smedasti propolis, jedan o najboljih p r i r o d n i h a n t i biotika.

p r o i z v o d e taj u d o t v o r n i sastojak bogat proteinima i h o r m o n a l n i m supstancijama, a m i n o k i s e l i n a m a , duikom, vitaminima A, D i E, dekanskom B, C, kiselinom

(koja ima snano a n t i m i k r o b s k o djelovanje), eerima, mineralima i oligoelementima (kalcij, bakar, eljezo, fosfor; kalij, silicij i s u m por). L a k o je zakljuiti da djeluje osnaujue i p o m l a d u j u e , p o g o tovo pri fizikom i mentalnom u m o r u . U k u p n o gledajui, u v r l o kompleksnom procesu, djeluje izrazito p o z i t i v n o na e n d o k r i n e lijezde (prije svega nadbubrene) te na p r o i z v o d n j u s p o l n i h h o r mona, a uz to pomae i kod raznih poremeaja i bolova. S v a k i d a n kada pele slijeu na cvijee u potrazi za nektarom k a ko bi izradile m e d , prikuplja se viak sakupljenoga cvjetnog p r a ha. Pela na pai s v o j i m izluev i n a m a v l a z i gamete cvijea d o k ne s t v o r i loptice koje se s k u p ljaju na njezinim stranjim n o i cama. Te loptice cvjetnog praha su g r a n u l e pel uda biljaka koje obino n a l a z i m o u t r g o v i n a m a . S m a t r a se da jedna pela na d a n

A l g e . Spirulina
A l g e (agar-agar i karagen, dulse, k o m b u ili kelp, n o r i , w a k a m e ) trebalo bi ukljuiti u s v a k o d n e v n u prehranu. Umjerenim i postupn i m konzumiranjem n a v i k n u t e mo se na njihov neobian o k u s i o r g a n i z a m e imati koristi od njihovih bogatih svojstava. O v d j e e m o se p o z a b a v i t i s a m o spirulinom (Espirulina platensis) koja je danas poznata kao sredstvo za osnaivanje, protiv anemije i tetnog kolesterola te u dijetama za mravljenje.

za o d r e e n o jajace iz kojega e izai matica, pela koja je p u n o vea i moe ivjeti 60 puta d u e od pele radilice. To je kremasti bijeli sok, lagano pikantna, gorka i kisela okusa. Z a h v a l j u j u i njemu o d a b r a n a e pela proizvesti do 2000 jajaca samo jedne svaki dan nakon oplodnje (izmeu

300.000 i 450.000 jajaaca g o d i nje), to je j e d i n s t v e n sluaj u

u i

205

G o d i n o 1967. botaniaru J r . m u L e o n a r d o , koji je prolazio d o m o r o d a k o m trnicom u a d u , pozornost je p r i v u k l a modrozelena tvar u o b l i k u d v o p e k a . Od pradavnih vremena ene plemena su ovu Kanembus sakupljale

i u kuhanju (u juhama, salatama i dr.). S p i r u l i n a sadri mnoge v a n e supstancije: betakaroten ( I 5 p u ta v i e od m r k v e ) , eljezo, gamalinolensku kiselinu, m a n g a n , bakar... Tri je puta bogatija v i t a m i n o m E od peninih klica i s a d r i istu k o l i i n u kalcija, loslora i magnezija kao mlijeko. Z a o voljava potrebe vegetarijanaca za vitaminom B
l 2

a l g u , potom bi je suili i jeli kao pogau. Leonard je prouio njezin sastav i n a z v a o je spirulina. Od d r e v n o g a doba bogati je p o tencijal algi zaboravljen u E u r o p i , ali ga nije z a b o r a v i o i stari ameriki narod: A/teci. U vodama jezera Texcoco ( M e k s i k o ) s l u ajno je otkrivena ova alga koja se neko d a v n o sakupljala i slino p r i p r e m a l a . Danas se /na da su jezera sredinji' i istone A f r i k e te kenijski i eliopijski usjeci najbogatija nal. i /ila spiruline (gdje joj je p r i r o d n o stanite), a uzgaja se na s v i m kontinentima ( v r l o je hranjiva s p i r u l i n a koja se uzgaja u m o r u o k o I l a v a j a ) , u K i n i (u moru i u m j e t n i m uzgajalitima), J a p a n u . . . Z a h v a l j u j u i studiji i/ osamdesetih godina dolo se do zakljuka da spirulina moe p o stati jedna od v a n i h namirnica 2 1 . stoljea. D a n a s s e m o e n a b a v i l i prije svega u p r a h u , a upotrebljava se

(10 g p o k r i v a 5 3 %

preporuenih d n e v n i h potreba). Posjeduje i 7 0 % proteina v i s o ke hranjive vrijednosti, v r l o u r a v noteenih i lako asimilirajuih, te 5% o r g a n i z m u prijeko potrebnih masti koje n a l a z i m o i u s u h o m vou i nekim vrstama biljnog ulja. B u d u i da je bogata m i n e r a l i m a , police korisne a l k a l i n i zi raj u e uinke u k r v i . Njezin je okus, iako n eo dreen , prodoran (podsjea na o k u s anice). Ne z a b o r a v i l e da je rije o novoj namirnici, dosad nepoznatoj u naoj tradicionalnoj p r e h r a n i . Z b o g toga ju je p r i k l a d n o uzimati u kapsulama. K u h a n i m gustim i rijetkim j u hama dodaje se liica s p i r u l i n e po o s o b i , a moe se d o d a l i i u m a c i m a i pjenama (mousse).

D o d a c i prehrani u svakodnevnom ivotu

Z a r uistinu trebamo toliko d o d a taka prehrani? N a r a v n o da ne trebamo. Idealno bi bilo kada bi svaka osoba prepoznala one najvanije le ih odabrala i uivala u n j i hovoj korisnosti. Ne moemo o d o ljeli napasti da ne ispriamo priu 0 s v e m u io je pisac Pernano S a n chez D r a g o uzimao " s v a k o jutro n a k o n tuiranja, prije d o r u k a " : 4 k a p s u l e p r a h a od r a k o v o g o k l o pa (Young vital); 1 jogurt, I licu p e l u d a , I licu soj i nog lecitina, 1 d o z u crvenoga ginsengd, 150 mg troiiiulila, malo maline mlijei, I kapsulu vitamina ioligoeleinena-

ta o b o g a e n i h a n l i o k s i d a n t i m a , 5 tableta spiruline, 6 perlica ulja od nourka, 6 perlica ulja p l a v e ribe, 2 enja enjaka, 1 licu javorov o g sirupa, I tabletu selena, 1 kapsulu koenzima Q10, 3 kapsule pande" (Unearia tortnen"maje

tosa), 3 k a p s u l e g i n k a , 20 kapi Serumdala na dlan ruke (apsorpcija p u t e m koe; dobiva se o liinki d u d o v a s v i l c a ) , I licu hrastove sjajnice (ganodertna lucidum) koja sadri germanij. 1, na kraju, 3 g v i t a m i n a C" i Ig vitamina E. Pisac n a v o d i i ehinaceju (o kojoj e m o malo vie saznati poslije). K a o io smo ve rekli, rije je o neemu... v r l o o s o b n o m !

Nakon

206

o v e prie m o e m o se zapitati je li u o p e potrebno jesti tri puta na d a n . U s v a k o m sluaju, d o b r o je istaknuti vanost o v i h d o p u n a prehrani u odreenoj ivotnoj dobi. Dvadesetogodinjaci trebaju p u n o manje n a d o p u n a p r e h r a n i i u m a n j i m koliinama. Isto vrijedi za v e l i k napor (intelektualni, f i ziki ili s e k s u a l n i itd.). esto se to s v e d e na 3 do 5 dodataka, ne vise. U vanjskoj upotrebi to je jedan od najboljih saveznika koe; lijei i najvee opeklina i kone bolesti. Z b o g svojih poznatih prednosti za

brezu,

najbolje

pod

nadzorom

specijalista. B i j e l i glog (Crataegus monogijna) O v a ljekovita biljka osnauje srce zahvaljujui flavonoidima. P o z n a ta je po tome to poboljava c i r k u laciju, regulira arterijski krvni tlak i sprjeava potekoe sa sran i m r i t m o m . U sluaju k a r d i o v a s k u l a r n i h problema kojima su uzrok i v c i , a oituju se kao lupanje srca i pritisak u predjelu srca, preporuuje se uzimanje 30 kapi bijeloga gloga otopljenog u soku. Borovica stava Bijela breza (Betula verrucosa) N j e z i n i flavonoii pozitivno djeluju kod urinarnih tegoba. U terapeutske s v r h e koriste se l i s t o v i , biljni sok i kora. Ima d i u r e t s k i uinak: jedna je od najefikasnijih biljaka za poticanje i z l u i v a n j a tekuine. P o m a e i pri stvaranju u i . e l i m o li s k i n u l i n e k o l i k o kilograma, bijela breza moe pritom biti v r l o uinkovita. Treba piti sok od grejpa i uzimati bijelu (Juniperus se communis) kao ugodan koje borovice, koji e m o lako pronai u t r g o v i n i u o b l i k u dema. Taj se ele p r o i z v o d i od bobica borovice sazrelih na suncu i v r l o je ukusan. l i i c o m o v o g elea m o e m o z a mijeniti eer od trske ili m e d koji stavljamo u sok. Provjereno otvara apetit u djece. Z b o g svojih protuupalnih svojborovica lijek p r e p o r u u j e osobama

Prehrambeni dodaci od ljekovitog bilja

Aloe vera (Aloe barbadensis) esto se koristi kao prirodni laksativ koji isti i obnavlja crijeva.

zdravlje, aloe vera je danas jedan je o d najeih dodataka p r e h r a n i , te ete je bez problema pronai u bilo kojoj trgovini ljekovitih bilja. V i e informacija str. 38.

pate od gihta i reume te osobama koje imaju potekoa s bubrezima. K o r i s t e se bobice. Z a h v a l j u j u i diuretikom djelovanju pomae u i z l u i v a n j u m o k r a n e kiseline iz organizma, a kako ima i antiseptiko djelovanje, olakava tegobe pri infekciji urinarnog trakta, npr. u p a l i mokranog mjehura. V o u od kojega p r i p r e m a m o sok o v e treba dodati malo elea od

.208

B o r o v n i c a , obina

(Vaccinium myrtillus)
Ekstrakt obine borovnice koristi se za poboljavanje cirkulacije te odravanje organizma. krvnih Njezini ila itavog flavonoidi

p r o b a v n o m traktu, eluca, tankog crijeva, guterae, debelog crijeva i plua. V r l o je jak antioksidans, a zbog svojih termikih svojstava i uinkovit u p r o g r a m u kontrole teine. N e uzrokuje nuspojave, ali ako ga u z i m a m o nou ili uveer, moe izazvati nesanicu. Ne trebaju ga uzimati osobe s p o v i e n i m k r v n i m tlakom.

gljivina i protuvirusna svojstva: enjak je jedan od najboljih l i jekova za p r e h l a d u i g r i p u . U s p jeno se primjenjuje u sluaju h i poglikemije i visoke razine kolesterola. Proiruje i k r v n e ile, a to pogoduje boljem f u n k c i o n i r a n j u k r v o i l n o g sustava. U c r i j e v i m a djeluje antibakterijski, i m e p o goduje p r o b a v i , rjeava crijevne potekoi" i nadutost.

uvruju ono tkivo, poboljavaju onu cirkulaciju i poveavaju udio kisika i energije u o k u . Bosiljak (Ocimini basil icum) limuna i ka dovoljna je /a zatitu od loe p r o b a v e i greva u c r i j e v i m a te nadutosti i eluanih greva. Crna bazga (Sambucus nigra) koriste

Bosiljak je izvrstan sa sokom od rajice, m a l o soka od malo soli. Svjee ubran, koristan je za z d r a v l j e . O s i m to je v r l o a r o m a t i a n , osobito djeluje na p r o b a v n i trakt i i v a n i sustav. U o e n a su njegova antibakterijska i antihelmintika svojstva (unitava crijevne nametnike). M a l a koliina mljevenog bosilj-

enjak jedna od

(Allium

sativum)

D o d a v a n j e m enja enjaka b i lo kojem soku od povra, smanjit e m o rizik od k a r d i o v a s k u l a r n i h bolesti i razinu kolesterola te p o moi u regulaciji k r v n o g tlaka. N e k e e osobe moda osjetiti laganu iritaciju u probavnom traktu, ali to se moe dogoditi jedino ako se redovito uzimaju vee k o l i i n e enjaka. Prema elji, m o emo odabrati i uljni ekstrakt enjaka pakiran u kapsule (ono to poznajemo kao isti enjak u perlicama) koji e m o uzeti s o m i l j e n i m s o k o m . Tako se izbjegava lo z a d a h koji enjak uzrokuje. D i v l j i kesten

Veoma korisna biljka za zdravlje, najkorisnijih. enjak ima antiseptika svojstva i v e se u antiko doba upotrebljavao u borbi p r o t i v m n o g i h bolesti, ukljuujui i najopasnije kao to su kuga i kolera. U s t a n o v l j e n a su njegova antibaklerijska, anliparazitska, protu-

U t e r a p e u t s k e se s v r h e

bobice. Od njih se dobiva osvjeavajui sok koji poboljava otpornost i zdravije organizma. E k s t r a k t bobica jer s m a n j u j e bazge pokazao trajanje i

se u i n k o v i t i m lijekom za gripu njezino simptome. Potie znojenje i i z l u i v a n j e urina te se p r e p o r u u j e kod zatvora i bubrenih kamenaca. a je v a c (Camellia si lies is)

(Aesculus hippocastanum)
Ima protuupalna svojstva i sprjeava oticanje k r v n i h ila. titi ve-

Karakteristike ajevea vezuju se uza zatitu slanica, ponajvie u

'll

ne i osnauje kapilare te je v r l o korisna kod potekoa s h l a d n i m s t o p a l i m a , u m o r o m u nogama i loom c i r k u l a c i j o m . D i v l j i kesten m o e se k u p i t i kao bioloki p r e parat od biljnih ekstrakata u o b l i ku k a p i . Ima snaan uinak u lijeenju hemeroia i pri proirenju v e n a . D v a d e s e t a k kapi otopi se u soku i uzima n e p r e k i d n o d v a mjeseca, nakon ega emo sigurno osjetiti njegovu uinkovitost. umbir (Zingiber officinale)

i ima p r o u u p a l n a svojstva te se preporuuje osobama koje pale od artritisa. To je i jedan od najboljih prirodnih lijekova za munine koje se pojavljuju u v o n j i . P o k a z a l o se da sprjeava zgruavanje k r v i (ne preporuuje se osobama koje imaju problema s hemoragijom ili uzimaju lijekove za z g r u a v a n j e krvi). U terapeutske s v r h e koristi se korijen ili, tonije, podanak biljke, z a p r a v o podzemna stabljika biljke. Koristi se za p r o b a v n i trakt. N e m a nuspojava, ali u nekih o s o ba moe izazvati povienje arterijskoga k r v n o g tlaka. N e p r e p o ruuje s i ' ni osobama koje pate od unih kamenaca. Prahom svjeeg korijena d u m b i r a posipa se sok ili salat .i. Cinko (G i itko bi I oba)

kao a n t i o k s i d a n s i , to znai da titi stanice od oksidacije. G i n k o iri m o d a n e i periferne k r v n e ile i v r l o je d j e l o t v o r a n pri k r v a r e n j i m a , kao to su npr. h e m e r o i d i i k v r g a v o proirenje v e n a , te kod bolesti k r v o i l n o g s u s t a v a , nedostatka pamenja i koncentraciji .
1

Pripisuju

mu se

i z v a n r e d n a svojstva, najvie zbog mogunosti poboljavanja c i r k u lacije k r v i i protoka energije u m o z g u . S m a t r a se da p o m a e u sprjeavanju adhezije trobmocita i stvaranju ugruaka. Preporuuje se starijim osobama koje pate od gubitka pamenja i m e n t a l n i h disfunkcija. D o v o l j n o je u j u t a r n j i sok d o d a l i 20 do 30 kapi biolokog pripravka Ginseng (Panax ginseng) ovoga biljnog ekstrakta ili prije jela uzeli jednu k a p s u l u . Da bi I ret m a n d a o rezultate, treba ga p r o v o d i t i od tri do est mjeseci iako je djelovanje o v e supstancije na m o z a k trenutano i poinje se zamjeivati v e nakon jednog sata jer potie aktivnost modanih valova. J e d i n e su mogue nuspojave blage p r o b a v n e smetnje, glavobolja i blage alergijske reakcije. U v e O v a j e biljka p o d r i j e t l o m i z K i ne i Koreje gdje se koristi v e tisuama godina. Prirodna m e d i cina u terapeutske s v r h e koristi samo korijen ginsenga. Uiva velik u g l e d kao osnaiva i eliksir dugovjenosti. Bogat je v i t a m i n i ma B i C te esencijalnim kiselinama i aminokiselinama. Posebno se preporuuje osobama izloenima v e l i k o m i n t e l e k t u a l n o m i fizik o m n a p o r u (poveava otpornost likim dozama moe proizvesti uzimaju muninu. Osobe koje

D u m b i r je jedan od najboljih d a nas p o z n a t i h s t i m u l a n s a c i r k u lacije i probave. Provjereno je da u t r u d n o u reducira m u n i n u i povraanje. Olakava probavu

lijekove protiv zgruavanja k r v i , n e s m i j u u z i m a t i g i n k o jer o n pojaava protok krvi te moe d o i do h e m o r a g i j e ( s v a k a k o je potreban medicinski nadzor).

D r v o ginko podrijetlom je iz. K i n e i J a p a n a , staro oko 250 milijuna godina. D a n a s je to jedna od n a j ee koritenih biljaka za poticanje a k t i v n o s t i mozga i protoka krvi. D r v o g i n k o raste u Umjerenoj k l i m i . N j e g o v i svjei listovi s a d r e a k t i v n e f l a v o n o i e koji djeluju

'I j

organizma na Stres i osnauje sredinji ivani sustav), pri o p o r a v ku te u sluaju umora i depresije, smanjene doba. borbu koncentracije, umora i z a z v a n o g p r o m j e n o m godinjih Iako se protiv upotrebljava za umora, pokazalo

obinoj divljoj biljci utih cvjetova i crnih pjega. Sadri hiperiein (crveni pigment koji se d o b i v a gnjeanjem b i l j ke). Z a h v a l j u j u i toj a k t i v n o j k e mijskoj s u p s t a n c i j i , g o s p i n a je trava d j e l o t v o r a n a n t i d e p r e s i v i anksiolitik. Pokazala se kao v r l o u i n k o v i t a u rjeavanju blagih i srednje jakih depresija. Posjeduje i prolubakterijska i p r o l u v i r u s n a svojstva. M o e m o je uzeti kada

U trgovinama se n u d e preparati biljnih ekstrakala u k a p i m a ili tabletama s t a n d a r d i z i r a n i h doza. Da bi lijeenje bilo d j e l o t v o r n o , potrebno je otopiti tridesetak kapi ekstrakta u ai soka i p o s r k a t i prije spavanja. A k o s u n a m drae pilule, treba uzeti tri puta na d a n po jednu. Preporuuje se uzimanje gospine trave neprekidno tijekom etiri ili pet tjedana, kako bismo uoili rezultate, iako je prije zapoinjanja tretmana dobro posavjetovati se sa specijalistom. G o s p i n a trava n e uzrokuje n i k a k v e kontraindikacije, iako n e ke osobe svijetle puti tijekom tretmana moraju izbjegavati izlaganje s u n e v o m svijetlu jer m o e doi ilo o p a s n e kone reakcije. Izlaganje suncu trebaju izbjegavali i t r u d n i c e i dojilje. Grimizna rudbekija (Echinacea ameriki purpurea) Indijanci ublaavali O v a biljka, kojom s u sjevernoz m i j i n u g r i z , i d a n a s se koristi zbog svojih i z v a n r e d n i h svojstava koja je ine i z v r s n i m p r i r o d n i m lijekom. Vjeruje se da p o v e a v a Otpornost o r g a n i z m a i stimulira njegove m e h a n i z m e obrane u s l u aju upale i infekcije (jak je i m u noloki stimulans). G r i m i z n a rudbekija p r e p o r u u je se u lijeenju infekcija dinih i m o k r a n i h putova te u lijeenju i dezinfekciji p o v r i n s k i h i d u b i n skih rana. M o e se koristili kao zatita te za o p o r a v a k od p r e h l a d e , gripe, viroze i ostalih infekcija. Poveava proizvodnju i aktivnost bijelih k r v n i h stanica i interferona (prirodna supstancija koja se nalazi u o r g a n i z m u , vana za o b r a m beni sustav i aktiviranje limfocita). P o v e a v a i stvaranje antitijela i reducira proliferaciju o d r e e n i h

se da ima u m i r u j u e i oputajue djelovanje. U trgovinama emo ga n a b a v i l i u obliku pilula. G o s p i n a trava (Hypericum perfora luni) G o s p i n a trava poznata je i kao trava s v e t o g I v a n a ili z v o n a c . Ekstrakt svoju ove biljke opravdava veliku p o p u l a r n o s t zbog Rije je o

p a l i m o o d naglih promjena r a s poloenja ili primijetimo s i m p t o m e m a l o d u n o s t i , razdraljivosti, probleme sa s p a v a n j e m , tjeskobu, nestabilnost i strahove. Korisnost o v e biljke d u g u j e m o i inhibicijskim svojstvima morioaminooksidaze ( M A O ) koja p o v e avajui razinu kemijskih e l e m e nata u m o z g u , sprjeava tegobe sa i v c i m a . G o s p i n a trava poboljava raspoloenje, pomae pri e m o c i o n a l n o j nestabilnosti, p s i hosomatskim simptomima (ovo ukljuuje poremeaje p o p u t m i g rene ili glavobolje, sranih bolesti i openito u m o r a ) te p e r i o d i n i m e m o c i o n a l n i m poremeajima koji nastaju zbog nedostatka s u n e v e svjetlosti.

d o b r i h rezultata koje je dao kao nadopuna prehrani.

215

J u n o a m e i iki g r m b o l d o

je kao d o p u n a zdravlju koe, k o se i noktiju. Pokazalo se da ima p r o t u u p a l n a iuretska i protualergijska svojstva. Zato je veoma omiljena u lijeenju artritisa,

crijeva, potie p r o b a v u i posebno se preporuuje dojiljama. U g o d n a je okusa. Lincura (Gciiliana lutea)

(Peumus boldus)
Listovi o v e biljke djeluju igestivno i diuretski l e s u dobri u lijeenju unih tegoba. Za bolju p r o b a v u liicu listova bolda izmijeajte u soku od povra tri puta na dan. To je trajno zeleni g r m iji se listovi sakupljaju tijekom itave godine. Kopriva rodnoj (Llrticn dioica)

zadravanja tekuina u o r g a n i z mu i gib ta (njezine su mogunosti upotrebe neograniene). M o e se pripremiti u s o k o v n i k u (1 lica) s drugim sokovima.

O v a biljka otvara apetit, ali ima gorak okus. K o r i s t i se samo k o rijen, a p r e p o r u u j e se kod p o manjkanja teka, slabe p r o b a v e i tijekom o p o r a v k a .

O v a je biljka vrlo cijenjena u p r i m e d i c i n i , sadri visoku i i koncentraciju tetnih o r g a n i z a m a . A k t i v i r a j u i i m u n o l o k e funkcije i napadajui v i r u s e titi od infekcija, a n e k e njezine a k t i v n e k o m p o n e n t e p o tenciraju aktivnost itavo;-, i m u nolokog sustava (potiu kotanu sr i limfno tkivo na p r o i z v o d n j u vee koliine bijelih k r v n i h s t a n i ca koje su ranje c r v e n i h oligoelemenala krvnih stanica

Koroma

(l'oenicnliim

vulgare)

Lucerna

(Medicago sativa)

K o r o m a ( d r u g i n a z i v i : anis, k o mora), vrlo otporna biljka koju se nalazi uz rubove putova, posjeduje antigljivina, antibakterijska i p r o t u u p a l n a svojstva. Sjemenka koromaa djeluje kao univerzalno sredstvo za jaanje probavnog sustava i ublaava crijevne greve. Pomae i u isputanja plinova iz

L u c e r n a (alfaalfa) sadri v e l i k u koliinu hranjivih vrijednosti kao to su proteini, karotenoidi, v i t a m i n i B, C i H, kalcij, eljezo i kalij. Pomae u ciju. Ljuta p a p r i k a (Caps i cum fru lescens) Poboljava cirkulaciju, posjeduje antikoagulacijska svojstva te s t i mulira p r o b a v u i uinkovito u n i tava mnoge vrste tetnih bakterija. Potie znojenje. J e d a n je od n a j boljih lijekova za lijeenje prehlad e , iritacije grla te openito i n fekcije dinih putova. Istrauje se njezino djelovanje u mravljenju. reguliranju razine kolesterola te p r a v i l n u k o a g u l a -

klorofila, zbog ega potie s t v a osnauje o r g a n i z a m . B u d u i da je v r l o bogata silicijem, korisna

Zaduene

za suzbijanje

infekcija). Vjeruje se da o t v a r a apetit i poboljava p r o b a v u . Da bismo iskoristili njezina s v o j stva, s v a k i d a n trebamo u s v o m e o m i l j e n o m soku razrijedili 20 kapi biolokog pripravka biljnog ekstrakta g r i m i z n e rubekije ili je u z i m a l i u tabletama.

'1/

ju

pri pretjeranom n a k u p l j a n j u M a s l a a k je jedna od biljaka s

ima umirujua svojstva (prirodna je blaga pilula za spavanje). V r l o je u i n k o v i t a u o t v a r a n j u teka i sprjeavanju munine tijekom trudnoe. J e d n a k o tako, djeluje na sredinji i periferni i v a n i sustav (olakava p r o b a v n e potekoe uzr o v a n e i v c i m a ) . Nasjeckano lie izvrstan je dodatak vonoj salati. Po elji ga m o e m o d o d a t i (jednu liicu) i s v o m e o m i l j e n o m soku. Metvica (Mentha piperita)

gastrointestinalnih smetnji. I z v r s na je sa s o k o m od l i m u n a , iako s v i m sokovima dobro odgovara njezin okus. Obina jela (Abies alba)

tekuina u o r g a n i z m u . najveom k o n c e n t r a c i j o m kalija; s t i m u l i r a r a d u i i jetre i potie p r o b a v u (otvara apetit), sprjeava stvaranje u n i h k a m e n a c a i p o mae u razgradnji masti. U i n kovita je kod nadutosti. N e z a mjenjiv je sastojak proljetne k u r e Majina duica (Thymus vulgaris) To jc z d r a v a i korisna biljka s j a k i m antibakterijskim djelovanjem. V r l o je uinkovita u borbi protiv bronhijalnog kalja i h r i p a v c a te bronhijalnog katara. Djeluje antiseptiki na dine putove. Pokazala se u i n k o v i t o m u poboljavanju apetita i p r o b a v e te u p r o i z v o d nji ui. Nezamjenjiv je dodatak k o d d u g a k i h i tekih p r o b a v a . B u d u i d a ima j a k u a r o m u , treba je umjereno koristiti. Maslaak (Taraxacum officinalis) Trajna zeljasta biljka zlatnoutih cvjetova, koja olakava tegobe s jetrom i u n i m m j e h u r o m . L i s t o vi i korijen imaju diuretska i laksativna svojstva pa se p r e p o r u u Matinjak (Melissa officinalis) Matinjak, koji je poznat i kao melisa, zeljasta je biljka koja djeluje protiv greva i kao anksiolitik te za ienje organizma. S o k od j e d ne lice o v e biljke pomijea se s d r u g i m s o k o m i pije d v a p u t na d a n ili se tijekom k u r e u k o m b i naciji infuz. sa sokom koristi njezin

N j e z i n i izdanci imaju balzamina svojstva, djeluje protiv kalja i za iskaljavanje; d o v o l j n o je otopiti licu ili liicu sirupa obine j e le ( l a k o ete ga nai u b i l j n i m ljekarnama) u soku od k r u k e i d o d a t i liicu meda. S o k je dobar za respiratorne tegobe, pogotovo protiv kalja od prehlade. Origano (Origanum vulgare)

Z n a n a su njezina aromatina, antiseptina i analgetika svojstva. O t v a r a tek i umanjuje koliinu p l i n o v a u tijelu. Istie se j a k o m a r o m o m mentola koju d a j u njezini listovi. Potie probavu i stvaranje u i . P r e p o r u u j e se u s l u aju g r e v a p r o b a v n o g trakta i

O m i l j e n je u borbi protiv s u h o g i p l u n o g kalja zbog svoje u i n kovitosti protiv greva i pri iskaljavanju. Koristi se i kod b r o n h i t i sa i astme. Posjeduje protugljivina i protubakterijska svojstva i v r l o je u i n k o v i t u lijeenju bakterijskih i gljivinih infekcija. Potie p r o b a v u i p o m a e u isputanju plinova iz organizma. K o r i s t a n je k o d bolne menstruacije. Pasiflora (Passiflora incarnata)

S m i r u j e i koristi se u borbi s n e s a n i c o m , p o v i e n i m k r v n i m tla-

'is

>\)

la. P o m a e u o b n o v i minerala u organizmu, poboljava zgruavanje k r v i , ima diuretska svojstva i potie r a d bubrega. P r e p o r u u j e se k o d bolesti bubrega i mjehura, za sprjeavanje cisti i gihta te u sluaju pretilosti, visokoga k r v n o g tlaka, ispadanja kose i nakupljanja vode u organizmu. A k o imate p o t r e b u za eim m o k r e n j e m i p r i t o m osjeate peckanje, preslica k o m , v e g e t a t i v n o m stigmatizacijom (distort in neurovegetative!). Nek o l i k o s e listova p a s i f l o r e p r i p r e m i u s o k o v n i k u ( d o v o l j n a je jedna mala lica dva puta na u s d a n ) i l i s e u z m u p e r l i c e biljne elatine koje emo kod pronai problema trgovinama prirodnom hranom. U i n k o v i t a je propadanja, a r t e r o s k l e r o z o m , slabosti, o p e g gubitka pamenja, vrtoglavice, povienoga krvnog tlaka, nesposobnosti koncentracije te smanjene r a d n e sposobnosti. v a m moe pomoi u rjeavanju tih problema, m e u t i m ne zaboravite da i m a d i u r e t s k i u i n a k . U ai soka treba otopiti samo 10-15 kapi poljske preslice ili otprilike 20 g suhe biljke p r i p r e m i t i u s o k o v n i ku i pomijeati sa s o k o m .

Sikavica (Silybum nim marianum) cvijetom ije Zeljasta biljka okrunjena p u r p u r bodljikavim sjemenke imaju snane f a r m a k o loke u i n k e na jetru. P r e p o r u u j e se k o d p r o b a v n i h s m e t n j a , za d o d a t n o lijeenje kroninoga v i r u s n o g hepatitisa te k o d c i r o -

vica se m o e n a b a v i t i u o b l i k u sirupa koji se mijea sa s o k o v i m a . K r v je v r l o brzo apsorbira. N e m a nikakvih ozbiljnih nuspojava, o s i m to uzrokuje lake eluane smetnje u s m i s l u l a k s a t i v n i h u i naka u p r v i m d a n i m a lijeenja. Sladi (Glycyrrhiza glabra) K o r i j e n sladia, koji spada u p o r o d i c u m a h u n a r k i , ima p r o t u v i rusno i protubakterijsko djelovanje i stoga je djelotvoran u borbi protiv gripe i prehlade, kalja, i n fekcija d i n i h p u t o v a te ira na elucu. U medicinske se s v r h e k o risti od srednjeg vijeka. Smanjuje upale i ublaava neke alergijske reakcije. esto se koristi za uravnoteenje hormona u razdoblju prije menopauze i neposredno

ze. t i t i jetru (sprjeava njezino p r o p a d a n j e te s t i m u l i r a regeneraciju oteenih stanica) i djeluje kao antioksidans. P o v e a v a i z l u ivanje ui i sprjeava stvaranje u n i h kamenaca. Sikavica daje d o b r e rezultate p r i o b n a v l j a n j u stanica oteenih a l k o h o l o m , vraajui i h p o n o v n o u z d r a v o stanje. A k t i v n e k o m p o n e n t e s i k a v i c e sastoje se od sloenih struktura b i o f l a v o n o i d a s a n t i o k s i a n t n i m svojstvima n a z v a n i h s i l i m a r i n koji s p r j e a v a oteivanje z d r a v i h stanica jetre i p o t i e r e g e n e r a c i j u oteenih. S i l i m a r i n sprjeava prolaz toksina kroz stanine m e m b r a n e u njihovu unutranjost te neutralizira toksine supstancije koje usprkos s v e m u u s p i j u p r o d r i j e t i u njih. P r v i rezultati v i d l j i v i s u d v a tjedna n a k o n poetka lijeenja. S i k a -

menstruacije. D o k a z a o se i k o d kroninog umora, ali ga treba u z i mati paljivo. K o r i s t i se s a m l j e v e n i k o r i j e n , p r a h i c r n i ekstrakt koji s a d r i visok postotak glicerinske kiseline koja zaustavlja aktivnost enzima koji rastvara i unitava p r i r o d n e h o r m o n e organizma, kortisol. S l a d i je i kortikosteroid (prisu-

Poljska preslica (Equisetum arvense) Poljska preslica zeljasta je biljka koja sadri obilje silicijevih s o l i , zbog ega utjee na jaanje kose, koe, noktiju, kosti i k r v n i h i -

>H

l,in LI h o r m o n i m a koje izluuju nad bubreno lijezde) koji ima svojstva slina kortisonu. K u p u j e se u prahu ili kao t e kuina. N i j e ga dobro uzimati u v e l i k i m k o l i i n a m a jer p r o i z v o d i nuspojave kao to je povieni tlak, glavobolja i z a d r a v a n j e tekuina u o r g a n i z m u . Srednja doza je 5 do 15 g r a m a korijena u najvie est tjedana. Moete ga pomijeali sa sokom i s m a l o obranog m l i jeka. Ne smiju ga pili osobe s dijabetesom, trudnice i osobe koje imaju povien k r v n i tlak. Stolisnik (Achillea millefolium)

Tetivika

(Smilax

aspera) koja

U lerapeutske s v r h e koristi se korijen o v e biljke. U s v o m e o m i ljenom soku moete otopiti 20 kapi biolokog pripravka svjee valerijane i dodati liicu meda. Taj sok treba piti prije odlaska na s p a v a n j e . K a t k a d e se kao nuspojava pojaviti eluane smetnje, a u z i m a n j e v e l i k i h koliina u z r o k u j e tjeskobu, g l a v o b o l j u i m u n i n u . U nekih osoba ima s u p rotan uinak - uzbuuje ih u m jesto da ih smiruje. Ne smije se u z i m a t i u t r u d n o i i tijekom

Teli vika je r v o l i k a biljka

se obino koristi u borbi protiv o d r e e n i h bolesti koe kao to su akne, ekcemi i psorijaza (smanjuje nadraenost i u p a l u ) te kao ista otrova iz k r v i . P o m a e u e l i m i n a ciji mokrane kiseline. U i n k o v i t a je i u lijeenju reume (ima protuupalna svojstva); djeluje kao jak iuretik (pojaava mokrenje), lako se vee na otrove u o r g a n i z m u i pojaava znojenje. Valerijana (Val err i an a officinal is) Valerijana je biljka p r i r o d n i h umirujtiih svojstava. S a d r i valerijansku kiselinu i v a l e r a n o n koji imaju kovita vanu kod funkciju u ivan o m sustavu. Valerijana je u i n nesanice jer djeluje kao relaksanl i v a n o g s u s t a v a i sedativ. P r e p o r u u j e se u s l u ajevima uzbuenja, razdraljivosti, i v a n e napetosti te za s m i renje m o d a n e aktivnosti. Uz to smanjuje nervozu i potie san. V a lerijana je dobra i protiv greva, a moe biti korisna koti crijevnih greva koji se javljaju zbog nadraenosli debelog crijeva.

dojenja. Zlatnica (Solidago virga-aurea) Zlatica je poznata po svojim konstipacijskim i i u r e t s k i m svojstvima (savrena je za pretile osobe, za uklanjanje tekuine iz organizma). P o m a e koti proirenih vena, slili k r v n e ile i v r l o je u i n k o v i t a kod dijareje. P r e p o r u u j e se s v i m osobama koje pate od bubrenog kamenca, upale m o k r a n o g mjehura, hemeroida i gihta.

Iako mu je o k u s prilino gorak, v r l o je aromatian i pomae kod p r o b a v n i h potekoa, u zacjeljivanja biljaka gobe i rana u i protiv grevaln

je jedna od Olakava

najee koritenih medicini. te-

prirodnoj

p r e d m e n s t r u a I ne

h e m e r o i d e te p o g o d u j e

otputanju tekuina iz tijela. N e m a nuspojava, ali se ne preporuuje uzimanje u v e l i k i m k o liinama u l ruti noi i lijekom dojenja. liica stolisnika dovoljna je da bismo osjetili njegov pozi tivni uinak.

Enzimi, prirodni stimulansi

ENZIMI SU VANI ZA IVOT. T R E B A M O IH DA B I S M O OBNOVILI I POBOLJALI ZDRAVLJE

nzimi su prirodni sastojci koje

proizvode
za

svi ivi

organizmi,
razliitih

O p e n i t o , e n z i m i imaju p u n o veze s mitskim " i z v o r o m mlad o s t i " , ako se primjereno u r a v n o tee s p r e h r a n o m i tjelovjebom. I s t r a i v a n je i njihov o d n o s s g u b i t k o m tjelesne teine, k r o n i n i m poremeajima i bolestima i m u n o lokog s u s t a v a te d j e l o v a n j e na viruse, u sluajevima raka i poremeaja cirkulacije. Te smo podatke o enzimima n a veli zbog d v a razloga. P r v i je razlog vanost polaganog k o n z u m i ranja i izluivanja sline pri k o n z u m i r a n j u sokova kako bi se to bolje asimilirali. D r u g i je razlog taj to e terapija e n z i m i m a u bliskoj b u d u n o s t i znaiti n o v i korak u z d r a v l j u i prirodnoj m e d i c i n i .

u k l j u u j u i i l j u d s k i . D a n a s se v i e od 3000

zna

e n z i m a koji u s k l a u j u e n e r g i j u , prijeko potrebnu ljudskom tijelu. P r i s u t n o s t enzima u o r g a n i z m u u primjerenoj koliini moe s p r i jeiti i izlijeiti razne bolesti, u k ljuujui i one d e g e n e r a t i v n e i smrtonosno. Prije nekoliko godina

zapoete

su terapije e n z i m i m a , koje se sada vie ne koriste samo za poticanje bolje p r o b a v e i metabolizma openito. N j i h o v n a p r e d a k p o v e z a n je s i s t r a i v a n j i m a u v e z i s i m u n o l o k i m s u s t a v o m koji u v e like o v i s i o o p t i m a l n o j o p s k r b i

enzimima.

> i!}

Jesu li nam enzimi potrebni? S v i v i t a l n i procesi sastoje se od sloenih k e m i j s k i h reakcija p o znatih kao metabolizam. I'n/imi su " k a t a l i z a t o r i " : potiu kemijsku reakciju i time omoguavaju metabolizam. N j i h o v a djelotvornost u v e l i k e o v i s i o o k o l i n i . Na enzime utjeu i m b e n i c i poput koncentracije kiseline, lunatosti, inhibitora i supstrata. Uz to su vrlo specifini: svaki enzim potie samo jednu vrstu kemijske reakcije. Nita se u tijelu ne dogaa bez energije, a energija se ne m o e ni upotrijebiti niti proizvesti bez e n z i m a . i v o t s v a k e stanice ovisi o kemijskim reakcijama koje trebaju neprekidan dotok energije i enzima. Stanice energiju d o b i v a ju od proteina/ u g l j i k o h i d r a l a i masti koje u n o s i m o , ali im je u tome potrebna pomo enzima. Tijelu su potrebni e n z i m i ne s a m o r a d i p r o b a v e i apsorpcije k o n z u m i r a n i h namirnica, ve i radi npr. reguliranja rada i v a n o g sustava. O d a k l e dobivamo enzime? Tradicionalno je hrana glavni izvor enzima. N o zbog temperature k u -

hanja, radijacije namirnica, duine skladitenja, njihove prerade, zam r z a v a n j a , dehidracije i a d i t i v a esto b u d u uniteni te je postotak enzima u namirnicama mnogo m a n j i . O d g o v o r je na to svjee voe i sirovo povre (puno bogatije a k t i v n i m e n z i m i m a ) , a k o je organski, tj. ekoloki uzgojeno. S v e u s v e m u , treba nastojali da dodaci uvijek budu izvrstan s v a k o d n e v n i d o d a t a k prehrani. O b n a v l j a n j e probave Kada se pri poetku hranjenja u ustima p o n e i z l u i v a t i slina, zapoinje sloeni proces p r o b a v e . P r o l a s k o m kroz gastrointeslinalni I r a k i n a m i r n i c a se usitnjava, i z d v o j e n e h r a n j i v e s u p s t a n c i j i ' se apsorbiraju, a ostatak se uklanja. Enzimi omoguavaju djelovanje p r o b a v n o g sustava i prisutni su U s v i m etapama o v o g procesa. Z n a m o da n a m i r n i c e koje k o n z u m i r a m o sadre proteine, masti i u g l j i k o h i r a t e , m e u t i m da bi se transformirale u tvari koje organizam moe upotrijebiti, potrebne su tri g r u p e enzima koje ih probavljaju: proleaze, a m i l a z e i lipaze.

Proleaze tak

razgrauju

proteine projednu

enzime) nastavljaju s p r o b a v o m . Pepsin (eluana zdravu proteaza) kou, probavlja p r o t e i n , tj. stvara v r s t e miie, kosti... Ostali vani eluani enzimi su renin (koji odjeljuju m i n e r a l e iz m l i j e k a ) , e n z i m i amilaze (koji poinju d j e l o v a t i t a m o gdje e n z i m i sline prestaju d j e l o v a l i na ugljikohirate) i eluana lipaza (koja odjeljuje masti kako bi s p r i jeila v i r u s e i alergije i zatitila tijelo). P o k r e t a n j e eluca n e p r e kidno oslobaa tekuine u tank o m c r i j e v u , d o k se krute n a m i r nice pretvaraju u kau probavljene hrane. G l a v n i n a se p r o b a v e i a p s o r p cije dogaa u tankom crijevu d u g o m 7 metani, promjera 2,5 c e n t i me l a ra. Na kraju debelo crijevo z a v r a v a zahtjevan zadatak probavljanja saimajui, skladitei i izluujui ostatke namirnica. Kolon ili d r u g i d i o debelog crijeva s a d r i v e l i k u k o l i i n u bakterija koje proizvode enzime koji djeluju na ostatke h r a n e , na v l a k n a , cel u l o z u , sluz koju je izluio p r e t hodni dio crijevnog sustava. Z b o g svega toga, lako je zakljuotporne

koji su sastavljeni od d v a d e s e aminokiselina. Svaka djeluje samo na tea za

vrstu aminokiselina. Lipaze razgrauju masti i ulja (lipide), fosfolipide (lecitin) i i estere (koleeere sterol). A m i l a z e razgrauju ugljikohirate najvanije ( s a h a r o z u , laktozu i fruktozu).

Vie vakati
Ne z a b o r a v i m o da bolje vakanje znai bolje z d r a v l j e . B u d u i da probava zapoinje u ustima s e n z i m i m a , n a m i r n i c e koje u n o s i m o m o r a m o dobro provakati. Sto due vaemo, e n z i m i imaju vie v r e m e n a za djelovanje. v a k a n j e je o d l u u j u i i m b e nik u p r o b a v i namirnica jer e n z i mi djeluju samo na povrinski dio hrane. D u i m v a k a n j e m vei e dio hrane bili izloen e n z i m i m a , to e p r i d o n i j e l i boljoj p r o b a v i . Uz to, veina s i r o v o g voa i p o vra sadri c e l u l o z u (tj. v l a k n a ) koju je prije oslobaanja hranjivih tvari i njihove probave potrebno usitnili. K a d a hrana stigne u e l u d a c , eluani sokovi (koji sadre

327

iti da e n z i m i imaju o d l u u j u u f u n k c i j u LI apsorpciji n a m i r n i c a od trenutka kada stignu u crijevo do trenutka kada prelaze u krv, m o b i l i z i r a j u i i transportirajui hranjive tvari. Problemi i rjeenja Katkad nije d o v o l j n o s a m o se i s p r a v n o h r a n i l i . M o e doi d o problema pri v a k a n j u (bolesno zubalo ili desni, npr.), nedostatka kojega enzima ili stresa. Uz to, bilo koja bolest koja se pojavi i utjee na izluivanje k l o r o v o i n e kiseline u e l u c u , utjee i na i z l u i v a n j e e n z i m a : ozljede, kemoterapija, kirurki z a h v a t i , kronine bolesti, r e u m a t i z a m (od cisline fibroze do I r b u n i h oboljenja), depresije ili kronini bolovi i emocionalni stres koji moe izazvati poremeaje kao to je s i n d r o m n a d r a e n o g crijeva. K a o to m o e m o j e d n o s t a v n o zakljuiti: da bismo poboljali p r o b a v u . . . m o r a m o osigurati v i e enzima. Z b o g enzima koje sadre, neke n a m namirnice u tome mogu p o m o i , primjerice prirodno u z gojen ananas. Ananas sadri

bromelin koji razlae proteine. No toplina koja se stvara u procesu konzerviranja bromelin. Bolju probavu osigurat emo ako jelo zaponemo svjeom salatom, p o v r e k u h a m o samo na pari i a k o sol (indirektni inhibitor e n z i m a ) koristimo u m a l i m k o l i i n a m a . A k o se jede meso koje je najtee probavljiva n a m i r n i c a , treba uz njega uzeti i n a m i r n i c e bogate e n z i m i m a kao to su kiseli k u p u s , enjak ili luk. T a m a r i ( u m a k od japanske soje), ako nije p r e v i e slan, j e d a n je od najstarijih Drugi posrednika bogati enzima. izvori enzimima unitava enzime pa a n a n a s u k o n z e r v i ne sadri

d j e l o v a n j e enzima (koji unitava acetilkolin).

kolinesteraze

dobro ne p r o b a v l j a m o ili apsorb i r a m o ono to u n o s i m o u o r g a n i z a m , m o e se dogoditi da e m o trebati dodatne enzime. M n o g i su r a z l o z i za u z i m a n j e e n z i m a , ali ih v e i n a u z i m a r a d i olakavanja probave. U kojim ih koliinama treba

neurotransmiter

Kolinesteraza je kljuna za i v ani s u s t a v , m e u t i m , pesticidi j e unitavaju. O p e n i t o , d o p o s t u p n e intoksikacije sloenih s u s tava e n z i m a d o l a z i zbog z a g a enosti nae okoline pesticidima koji, s d r u g e strane, m o g u izazv a l i h i p e r a k l i v n o s t , paralizu m i ia i v a c a , p r o b l e m e s v i d o m , potekoe u disanju, bolove u t r b u h u , povraanje, dijareju, slabost i t d . I m n o g i teki m e t a l i ( o l o v o , iva...) sprjeavaju djelov a n j e e n z i m a . Z b o g svega toga najbolje je o d a b r a t i ekoloki u z gojene n a m i r n i c e . Treba li nam vie enzima? Z b o g pesticida, uvjeta uzgoja i loeg stanja tla, transporta, s k l a d i tenja i kuhanja to smanjuje razinu hranjivost naih namirnica, mnogi uzimaju enzimatskc d o d a t k e ( p o p u t minerala i v i t a m i n a ) . D a , potrebno n a m j e vie e n z i ma. A l i treba imati na u m u da su to s a m o d o d a c i i da ih treba u/i mali jedino kao d o d a t k e u r a v n o teenoj prehrani. A k o , primjerice,

u z i m a t i ? R a z l i k u j e m o se - a i e n z i m a l s k i se p r o i z v o d i razlikuju po sastavu i snazi, tako da svak a k o treba slijediti savjet lije-

su papaja, s l a d i p r i p r a v c i koji se m o g u n a b a v i l i u t r g o v i n a m a z d r a v e hrane ( u g l a v n o m u k a p s u l a m a , ali i za otapanje u v o d i ili v o n o m soku). Ne z a b o r a v i l e da su neprijatelji enzima namirnice (ukljuujui i v o e i p o v r e ) uzgojene v o d o m z a g a e n o m pesticidima. N a b i o kemijskom podruju pesticidi m o gu utjecati na ljude j e d n a k o kao to utjeu na k u k c e koje u n i tavaju, tj. tako da s p r j e a v a j u

Kako reaktivirati enzime u pet koraka

1. Detoksikadja (kura ienja ili post i mnogo sokova).

2. Uravnoteena i "reaktivirajua" prehrana. 3. Enzimatski dodaci, vitamini i minerali. 4. Dnevna tjelovjeba (radi poveavanja unosa kisika u organizam). Pozitivne misli i stav.

5.

riika i paljivo itati svi- upute. I 11/i mi se obino dobro podnose pa a k o izazovu nadutost ili osjeaj sitosli, treba s a m o smanjiti d o z u . D u g o se vjerovalo da se e n z i m i , koji se uzimaju kao dodatak, ne m o g u a p s o r b i r a t i . D a n a s se smatra da e n z i m e moemo r a z l i ito a p s o r b i r a t i , ali prije svega preko mehanizma poznatog kao pinocitoza. U o v o m procesu e n z i me, n a k o n povezivanja s receptorom koji se nalazi u sluzi crijevne stijenke, te iste stijenke apsorbiraju u krv. Izvori su enzima razliiti: a n a nas, papaja, fermentacije mikroba (poput gljivica Aspergillus). Enzima tski p r o i z v o d i p r e h r a m b e n e industrije/ m e d u ostalim, sadre p a p a i n , pan krcat i n , tripsin, bromelin, proteazu, a m i l a z u , lipazu ili l a k t a z u . N e k i enzimatski p r o izvodi p o t p u n o su zatieni te se otapaju tek u tankom c r i j e v u , a ne u e l u c u . A k o je ikako mogue, gavajte p r i p r a v k e od svinjski- guterae. izbjegovee i te p r o l a z e kroz c r i j e v n e stanice i na kraju se oslobaaju

Enzimi za mozak? U p a m t i l i ' da je za brigu i hranjenje neurotransmitora potrebno u k l j u iti est imbenika: enzimi koenzimi glukoza vitamini minerali aminokiseline

koja daju osjeaj silosti. N j i h o v sloeni sastav ugljikohirata p o tie luenje serolonina u mozak. Te su n a m i r n i c e bogate i e n z i m i m a . Prednosti lijeenja e n z i m i m a E n z i m i su veoma vani u i t a v o m procesu i aktivnosti cirkulatornog sustava, ali to nije tema o v e knjige. Na kraju e m o saeti prednosti lijeenja e n z i m i m a (samo neke!) u kombinaciji sa svjeim v o e m i p o v r e m i openito u u r a v n o teenoj prehrani. E n z i m i p o n o v n o p u n e baterije o r g a n i z m a ! T a k v a vrsta lijeenja: Brza je, uinkovita, bez znaajNe oslabljuje imunoloki s u s nijih i kroninih nuspojava. tav i k o m p a t i b i l n a je s d r u g i m lijekovima. M o g u je primjenjivati i dijabeSmanjuje potrebu za uvoenjem M o g u je primijeniti pacijenti Pojaava uinak antibiotika. U i n k o v i t a je u lijeenju posU i n k o v i t a je u lijeenju v e n U b r z a v a zacjeljivanje rana. tiari. d o d a t n i h lijekova protiv bolova. s v i h godita.

to jesti i to ne jesti
1. lesti mnogo svjeeg voa i sirovog povra (ili to manje termiki obraenog). 2. Dobro je jesti mnogo enjaka i luka (lo zadah moe se izbjei boljom higijenom zubi). 3. Smanjiti unos namirnica koje

E n z i m i su sastavljeni od a m i n o kiselina koje s u , ni vie ni manje, nego rezultat proteina koje jedemo. Te su aminokiseline p r e t h o d nici neurotransmitora i, ako a d e k v a t n o a s i m i l i r a m o proteine, nalaze se u k r v i . Enzimi za mravljenje? E n z i m i su katalizatori s v i h r e a k cija koje se dogaaju u tijelu, u k ljuujui i vanu funkciju kontrole teine. Ipak, nije p r o n a e n a ni jedna kura za pretilost, ali su znanstvenici otkrili neke njezine razloge. Tako su u sluaju n e d o statka enzima neki od najeih simptoma u m o r , prerano starenje i p o v e a n j e teine. K a d a b i s m o se o p t i m a l n o hranili, dajui p r i o ritet proteinima, v i t a m i n i m a , m i neralima i enzimima u njihovu prirodno ispravnom odnosu, naa bi se oekivana ivotna dob p o v e ala i bili bismo puno vitalniji. Svjee voe i povre ima vlakna

inhibiraju enzime kao to su lea, kikiriki i soja (pogotovo ako je rije o sirovoj ili loe kuhanoj soji.

4. Nemojte kuhati u posudu od aluminija. 5. Stavljajte u hranu to manje soli. 6. Izbjegavajte rafinirani eer i brano (i njihove proizvode). 7. U prehranu ukljuite integralne itarice. 8. Pijte bar jedan svjee pripravljeni sok dnevno. 9. Izbjegavajte previe topla i previe hladna jela i pia. 10. Izbjegavajte kavu. Zamijenite je ajevcem ili biljnim ajevima.

trombolskog sindroma. skih i arterijskih bolesti.

Kazalo sastojaka

A A l g e , 40 s p i r u l i n a 205 A l o a v e r a 40, 108, 208 A m a s a k e 74 A n a n a s 16, 49-50, 52-54, 64-65, 7 2 , 76, 78, 90, 100, 105, 107-108, 110-113, 120, 1 2 3 , 126, 150, 148, 152-155, 157, 1 6 2 , 186, 189, 228 A r t i o k a 148-149 A v o k a d o 16, 3 3 , 47, 6 5 , 110, 124, 163, 177, 180, 186, 186 B B a d e m 39, 74, 76, 92, 106, 1 2 1 , 128 B a n a n a 6 0 - 6 1 , 6 5 , 70, 73, 76-77, 8 1 , 107, 1 1 2 , 115-116, 118-121, 123, 162, 186, 189 Bazga 1 4 3 , 144, 210 B i j e l a b r e z a , l i s t o v i 208 B i j e l a r e p a 16, 149, 1 5 1 , 164, 187, 189 Bijeli g l o g Boraina 130, 209 I53, I55 B l i t v a 68, 8 3 , 164, 186, 189 B o r o v i c a 50, 209 B o r o v n i c a 56, 60, 6 8 , 73, 74, 78, 106, 126, 149, 157, 1 6 5 , 186, 188, 210 Bosiljak 8 6 , 100 B r e s k v a 16, 49-50, 5 3 , 65-67, 70, 76, 78, 80, 110, 1 1 5 , 120, 1 2 3 , 1 6 5 , 179, 186, 188 B r o k u l a 96, 164 C C e l e r 1 3 , 16, 26, 3 2 , 4 1 , 46-47, 64, 70, 78, 83-88, 91-92, 94, 96-98, 100, 102, 124, 148-152, 154-155, 157, 1 6 2 , 166, 1 7 3 , 184, 186, 189 C i k l a 16, 2 3 , 46, 68, 78, 8 3 , 90, 94, 96-97, 100, 102, 134, 151-153, 155-157, 167, 187, 189

C i k o r i j a 60, 87, 94, 126, 128, 187, 189 C i m e t 5 6 , 70, 72, 73, 77, 78, 109, 115, 116, 118, 120, 126, 127 Cvijee, jestivo Cvjetaa 189 a j e v a c 210, 231 a j e v i 3 8 , 39, 4 1 , 4 3 , 122, 123, 128, 130 enjak 16, 40, 7 1 , 86-88, 9 1 , 9 2 , 1 1 1 , 120, 150, 1 5 2 , 154-157, 167, 172, 186, 189, 207, 2 1 1 , 231 i l i 11 I o k o l a d a 147, 159, 160 D D a l u I je 2 5 , 105, 109, 116 D i n j a 28, 3 5 , 49, 60, 6 5 , 68, 76, 78, 79, 135, 168 - k a n t a l u p a 5 0 , 66, 76, 168, 174 - z e l e n a 186, 189 Draguac 123,149-151,155, 156, 164, 169 66 70, 87, 168, 174, 187,

u m b i r 16, 37, 54, 56, 6 2 , 64, 6 5 , 68, 72, 76, 8 1 , 9 1 , 100, 1 0 1 , 106, 1 1 1 , 112, 126, 1 5 2 , 154, 169, 187, 189, 212 G G i n s e n g 40, 126, 1 5 1 , 207, 213 G i n k o 40, 197, 2 1 2 , 213 G o s p i n a t r a v a 214, 215 G r e j p 26, 27, 3 5 , 5 2 , 58, 60, 70, 78, 106, 152, 153, 170, 198, 208 - crveni 62, 148 215 Grimizna rudbekija

\ I ni uz od m e t v i c e 110, 116 J J a b u k a 1 6 , 25-26, 3 2 , 3 5 , 3 8 , 46-50, 52-54, 56, 5 8 , 62-68, 70-72, 77-79, 83-87, 9 1 , 9 2 , 9 9 , 100, 102, 105, 109, 110, 124, 126, 128, 145, 148-156, 1 6 1 , 163-169, 1 7 1 , 173, 178-179, 186, 189 J a b u k a c u s t a r d 6 5 , 1 0 5 , 186, 188 J a g o d e 3 3 , 49, 48, 5 3 , 58, 60, 6 2 , 6 5 , 7 2 , 74, 76-78, 8 1 , 105, 1 1 2 , 117, 138, 148, 154, 1 7 1 , 179, 186, 188 J a j e 1 4 2 , 205

J a v o r o v s i r u p 37, 4 6 , 7 3 , 1 4 1 , 207 J o g u r t 3 5 , 6 5 , 76, 86, 116-118, 120, 1 2 3 , 207 K K a m i l i c a 126-128, 130 K e f i r 116, 117 K e l j 7 1 , 98, 150, 155 K i v i 16, 56, 58, 60-62, 7 2 , 77, 105, 110, 153, 172, 186, 188 K l i c e 3 2 , 40, 2 0 1 , 202 - l u c e r n e ( a l f a a l f a ) 1 0 1 , 128, 1 5 5 , 203 K l i n i 70, 109 K o k o s 3 3 , 6 5 , 1 0 5 , 107 - m l i j e k o 77, 107

G r o e 16, 49, 56, 6 5 , 70, 7 3 , 78, 8 1 , 112, 130, 1 3 1 , 139, 140, 144, 154-156, 165, 168, 170, 1 7 1 , 173, 178, 186, 189, 197 - b i j e l o 5 0 , 52, 54, 64, 6 6 , 68, 70, 110, 130, 154, 155 - c r n o 50, 54, 6 1 , 63, 70, 74, 1 5 2 , 155 G r o i c e 170 G u j a v a 1 0 5 , 106, 108, 111

H
I libiskus,

Dunja 116

cvijet

127, 128, 130

K o p r i v a 86, 150, 152, 153, 1 5 5 , 157, 216 K o f i j a f i d a r 7 2 , 111 K o r o m a (komora, anis) 16, 4 9 , 5 4 , 56, 6 2 , 84, 97-98, 126, 128, 153-155, 162, 187, 189, 206, 217 K r a s t a v a c 16, 6 5 , 66, 68, 78, 8 4 , 8 6 , 70, 7 1 , 9 4 , 98, 100, 120, 120-124, 151-156, 169, 170, 180, 182, 186, 189 K r i z a n t e m a 66 K r u m p i r 29, 7 8 , 9 6 , 134, 135, 149, 169, 171, 176, 183, 187, 189 K r u k a 3 5 , 4 6 , 4 9 , 52, 54, 56, 59, 6 5 , 66, 73, 74, 78, 8 3 , 100, 112, 116, 123, 1 5 1 , 154, 157, 158, 168, 173, 186, 189, 219

L i m u n 16, 2 5 , 27, 3 2 , 40, 4 7 , 50, 5 2 , 54, 58, 60, 64-67, 74, 78, 80,

M a r e l i c a 16, 4 1 , 54, 67, 69, 78, 156, 177, 186, 188 Maslaak 178,218 4 0 , 203, 204 M a t i n a mlije M a t i n j a k 218 M e d 3 2 , 40, 49, 60, 76, 80, 8 1 , 106, 109, 117, 118, 120, 1 2 1 , 124, 126-128, 130, 144, 1 5 1 , 165, 1 7 5 , 184, 2 0 3 , 204, 209, 219, 223 Melasa 46, 6 3 , 66, 109 M e t v i c a 3 2 , 39, 58, 59, 6 1 , 6 3 , 6 6 , 7 0 , 7 1 , 7 4 , 76, 78, 110, I I I , 116, I 18, 120-121, 126, 128, 130, 142, 219 - i n f u z 110, 116 - u v a r a k 120, 123 M l i j e k o 4 3 , 6 5 , 1 1 5 , 1 2 1 , 147, 1 6 3 , 2 0 6 , 227 - r i i n o 1 18 - z o b e n o 115, 1 2 1 , 151 - k o k o s o v o 77, 107 - s o j i n o I 15, 118, 121 - s i r u t k a 67, 120 - k r a v l j e 3 9 , 115 - b i l j n o 116, 121 M o g r a n j 152, 1 5 3 , 157 M r k v a 16, 2 3 , 3 7 , 38, 45-47, 54, 58, 6 5 , 68, 88, 9 1 , 96, 98, 1 0 2 , 124, 148, 149, 1 5 1 , 1 5 2 , 154, 156, 178, 187, 189

M u k a I n i o r a i 46, 106, 120, 123 M u m u l e ) 64, 144

81/

84, 86, 92, 94, 100,

109, 1 1 1 , 118, 123, 124, 126, 128, 130, 139, 149, 151-153, 165, 1 7 3 , 1 7 5 , 186, 188, 219 L i n c u r a 217 I i p a , c v j e t o v i 130 L u b e n i c a 16, 3 3 , 4 9 , 50, 64/ 77, 98, 108, 135, 157, 175, 186,

N
N a r a n a 1 3 , 25-26, 3 3 , 3 5 , 3 8 , 4 6 , 47, 50, 5 2 , 5 3 , 58, 60-66, 70, 72-74, 7 7 , 78, 8 0 , 8 1 , 9 1 , 9 2 , 98-100, 106-108, 110, 1 1 2 , 1 1 3 , 1 2 3 , 126-128, 130, 133, 140, 149, 153, 155, 170, 179, 1 8 3 , 184, 186, 189 Nektarina O Ocat 9 1 , 92 O r i g a n o 8 6 , 219 P P a p a j a 62, 7 5 , 78, 1 0 5 , 109, 112, I 18, 150, 180, 186, 189, 228, 230 Papar, - kajenski 141 P a p r i k a 16, 4 6 , 7 1 , 7 2 , 8 5 , 8 6 , 88, 9 1 , 9 2 , 94, 9 8 , 99, I I I , 148, 157, 180, 1 8 6 , 189 P a s i f l o r a 64, 77, 78, 1 0 5 , 106, 110, 1 1 2 , 130, 219, 220 P a s t r n a k 46, 173 P e l u d 40, 108, 1 5 1 , 2 0 3 , 204-207 74, 78, 179

189

Lucerna (alfaalfa) 155, 203

101, 128,

L u k 3 5 , 40, 9 0 , 96, 99, 120, 148, 149, 1 5 2 , 1 5 3 , 1 7 2 , 176, 187, 189, 2 0 3 , 228, 2 3 1 - m l a d i l u k 98

Kukuruz 124

M
M

K u p i n a 54, 68, 8 1 , 186, 189 K u p u s 16, 7 1 , 8 3 , 86, 92, 94, 98, 123, 149, 1 5 2 , 155, 157, 174 - k i s e l i 1 4 5 , 228 L l.assi 118, 120-123 L i m e t a 16, 50, 5 2 , 5 3 , 6 1 , 62, 6 4 , 6 6 , 6 8 , 72, 73, 77, 78, 101,

L j e k o v i t o b i l j e 40, 196, 208-20')

M a j i n a d u i c a 218 M a l i n e 3 3 , 5 2 , 60, 6 2 , 73, 76, 78, 110, 127, 128, 186, 188 Mandarina 107, 176 M a n g o 59, 7 2 , 77, 78, 105, 109, I I I , 112, 116, 120, 123, 177, 186, 188 3 5 , 4 6 , 54, 68,

109/

I 10, 112, 153, 174

>u

Perin 3 2 , 4 6 , 6 8 , 7 1 , 8 3 , 8 4 , 87, 90, 9 1 , 9 3 - 9 6 , 102, 148, 149, 152, 154-157, 167, 169, 1 8 1 , 187, 188 Piskavica, sjemenke 128 P i s t a i 74 Porto, vino 78 Penica 39, 202 - klice 32, 4 0 , 116, 1 9 6 , 197, 201, 202
R

- od javora 207

37, 4 6 , 72, 1 4 1 ,

S j e m e n k e 3 9 , 3 8 , 77, 8 5 , 2 0 2 , 2 0 3 , 221 - k o r i j a n d e r a 111 - piskavice 128 - k o r o m a a 1 2 6 , 217 S l a d i 62, 1 2 6 , 1 2 8 , 162, 221 Sladoled 17, 7 1 , 7 4 S m o k v a 3 9 , 1 8 6 , 188 S o j a , 3 9 , 4 0 , 2 0 3 , 231 - klice 202, 2 0 3 - lecitin 67, 198, 207 - m l i j e k o 115, 118, 121 S o j i n lecitin 67, 1 9 8 , 207 Stolisnik 222

R a b a r b a r a 100 Rajica 13, 2 5 , 4 1 , 47, 5 6 , 7 8 , 80, 84-86, 88, 91-96, 98, 1 0 0 - 1 0 2 , 1 1 1 , 121, 1 2 4 , 1 4 9 , 157, 166, 172, 176, 180, 182, 187, 1 8 9 , 2 1 0 R i b i z 5 0 , 6 8 , 7 6 , 1 8 6 , 188 Ria 3 9 , 1 4 5 , 2 0 3 Kiino m l i j e k o 118 R o g a 128 Rotkvica 46, 86, 94, 96, 1 4 9 - 1 5 3 , 182, 203 R u a , latice 66
S

ipak 126 ljiva 1 6 , 52, 72, 74, 77, 78, 1 2 6 , 1 8 4 , 186, 188 p a r o g a 16, 7 1 , 1 4 9 , 1 8 4 p i n a l 16, 32, 4 6 , 4 7 , 7 1 , 8 1 , 8 4 , 8 5 , 9 6 , 100, 102, 124, 1 4 8 , 150, 149, 154, 156, 169, 178, 187, 1 8 6 , 1 8 9 u m s k o v o e 50, 6 8 , 7 6
U

T i k v a 150 T r e n j a 6 3 , 72, 76, 8 0 , 185, 186, 188 - k o t i c e 41 Trska, e e r n a 5 8 , 9 4 , 1 0 9 , 116, 209

Z
Zaini 2 5 , 3 9 , 1 0 5 , 1 0 6 , 123, 169 Zelena m a h u n a 1 5 0 Zob 151, 198 - m l i j e k o 1 1 5 , 1 1 8 , 151

itarice 15, 38, 3 9 , 1 1 5 , 133, 135, 1 5 2 , 1 5 3 , 1 9 7 , 1 9 8 , 201, 231

Salata 16, 68, 96, 98, 99, 154, 160, 183, 187, 189, 202 S a l a t a cikorija 6 0 , 8 7 Sirup 37, 6 6 , 144, 2 1 9
T

Ulje, m a s l i n o v o 9 1
V

T a b a s c o 100-101 T a n i n i 74 Tetivika 222 Valerijana 222, 2 2 3

V r h n j e 3 5 , 147
> is

339