PASMINE IVOTINJA ZA PROIZVODNJU MLIJEKA ivotinje koje se koriste za proizvodnju mlijeka su: goveda, ovce, koze, kobile, bivolice,

magarice, kamile... ivotinje koje se uzgajaju radi mesa mogu se musti (mada se to obino ne radi), a one koje se koriste za proizvodnju mlijeka, uvijek na kraju, bivaju iskoritene radi mesa.

Proizvodnja kravljeg mlijeka u svijetu 2 $kupna proizvodnja u 2

!."2

#. godina

#. godini ! % miliona tona, sa ukupnim porastom &,2'.

Goveda (ovedarstvo je u svim razvijenim zemljama svijeta najva)nija grana stoarstva. $ tim zemljama udio govedarstva iznosi * "& ' vrijednosti stoarske proizvodnje, a % "! ' vrijednosti ukupne poljoprivredne proizvodnje. +lijeno govedarstvo utemeljeno je na uzgoju krava s visokim proizvodnim kapacitetom iznad * "& l mlijeka u laktaciji. Pasminom se naziva skup )ivotinja jedne vrste koje se me,usobno podudaraju u bitnim oznakama i svojstvima i te osobine sigurno prenose na potomstvo. (lavni kriteriji za podjelu pasmina goveda jesu proizvodne osobine. -anas postoje mnogobrojne pasmine goveda, a stalno se stvaraju i nove, tako da analogno tome postoje i brojne podjele, a svaka od nji. ima svoji. dobri. i loi. strana. -anas u svijetu ima %%# pasmina goveda, a priznata je 2!/ pasmina. $zgajivaima bi mogla koristiti podjela na: visinske " planinska podruja (simentalac) nizinske " (istono " 0rizijsko) stepske (sivo stepsko).

Prema geogra0skoj rasprostranjenosti, odnosno postanku, npr. simentalac " 1vicarska, 2.arolais i 3imusin 4rancuska5 6.ort.orn, 7ere0ord i 8ag9u (najskuplja) :ngleska5 ;lack i <ed =ngus " =berdeen, 1kotska itd. >ve pasmine u :uropi i svijetu svojom kvalitetom predstavljaju sam vr. potra)nje, a u restoranima i .otelima na jelovnicima su odresci s jasno oznaenom vrstom govedine, primjerice <ed =ngus bee0, te na taj nain ostvaruju i visoke 0inancijske rezultate. Prema proizvodnim osobinama sve se pasmine goveda dijele na: mlijene tovne kombinirane. 6vaka od pasmina ima svoj izraziti tip, izuzev kombinirani., gdje postoje kombinacije: mlijeko"meso (crno"bijelo govedo) meso"mlijeko (simentalac) meso"rad mljeko"rad (bua) izrazito radne pasmine i tipovi goveda (podolsko govedo, istarsko govedo). Mlijene pa !ine +lijeni tip goveda je grupa zreli. goveda, temperamentna, nje)ne, su.e i 0ine gra,e tijela, su.e glave s naglaenim kotanim izdancima.?rat je dug, tanak, trup dugaak, rep tanak, dug i kitnjast. 6tra)nji dio je prostraniji i dublji nego prednji (gledaju@i sa strane i odozgo tijelo je trokutastog oblika). <elativno je male mase tijela, randman oko ! ' sa velikom proizvodnjom mlijeka (! "# kg sa %"A' m.m.). Potjee od kratkoro)nog izvornog oblika goveda. Bma osobito prostrano i razvijeno vime: dugako prema trbu.u i mlijenom zrcalu, dublje u zadnjim etvrtima, sa subjektivnim znacima mlijenosti: tanki, dugi, kitnjast rep, mlijeno zrcalo s puno nabora, velika mlijena vena, tanka, elastine ko)a s dugim, 0inim dlaicama na vimenu, plosnata rebra s velikim razmakom zadnjeg i prednjeg rebra. >d mlijeni. pasmina kod nas zastupljena jedino .oltajnska pasmina. $ :uropi su poznate i druge pasmine: Cerse9 (Derzi), =9rs.ire (=irir), crveno dansko govedo i dr.

Eersi pasmina

=irir govedo

"ol #ein $ %&i'ij (o )ovedo >va pasmina goveda uzgojena je u 6=- na osnovi crno"arenoga goveda, porijeklom iz pokrajine 4rizija, koja pripada Fizozemskoj i Fjemakoj. Go je najmlijenije govedo na svijetu, iji je proizvodni potencijal vie od & kg mlijeka godinje po grlu, i stoga je najuspjenije bioloko sredstvo za proizvodnju mlijeka.

Prema uzgojnoj politici .oltaj pasmina bi trebala imati slijede@e po)eljne karakteristike: zrelost pasmine: srednje zrela te)ina odrasle krave: *! "& kg visina grebena krave: /HA"/%2 cm dob pri oplodnji: /%"/! mjeseci dob pri prvom telenju: 2H"2% mjeseci trajanje proizvodnog vijeka: !"* godina te)ina odraslog bika: // "/2! kg visina grebena bika: /* "/& cm laktacijska proizvodnja (H ! dana) odrasle krave: " mlijeko: A kg " masti: H,&' " proteini: H,H' " muznost: 2,2"2,% kgImin. kapacitet uzimanja su.e tvari: H,A kgI/ kg tjelesne te)ine) broj telenja " laktacija: !"* razmak izme,u telenja: H# dana.

7oltajn"0rizijsko govedo (krava i bik) Pasmina se preporuuje za visoku proizvodnju mlijeka. Govne sposobnosti vrlo su slabo izra)ene, osobito u pogledu kvalitete mesa. 7oltajn pasmina za.tijeva kvalitetnu .ranidbu velikim koliinama voluminozne krme i dodatnu is.ranu izbalansiranim koncentratnim obrocima. $vjet smjetaja i dr)anja moraju biti u sklopu standardni. normativa. =ko gospodarstva nemaju tradiciju mlijenoga govedarstva, ne raspola)u velikim koliinama visokokvalitetne krme i dobrim stajskim smjetajem, bolje je da ne dr)e tu pasminu. =ko se .oltajn pasmini ne osiguraju svi najpovoljniji uvjeti za proizvodnju, vrlo brzo nastupa rano izluivanje iz proizvodnje ili godinji remont. Ja .oltaj pasminu godinji remont kre@e se u normalni uvjetima oko 2! posto. $nutar pasmine postoje dva genotipa po boji, i to crno"bijela i crveno"bijela. 2rveno"bijela boja u .oltaj populaciji rijetka je i javlja samo u /' krava.

2rveno .oltajn"0rizijsko govedo Ko!*ini&ane pa !ine Si!en#al (o )ovedo $ kombinirane pasmine ubrajamo goveda u koji. je podjednako dobra sposobnost proizvodnje veliki. koliina mlijeka te izra)ena tovnost i prema koliini i prema kvaliteti mesa. Fajznaajniji predstavnik te skupine goveda u nas je simentalska pasmina. Kesto se naziva i doma@e areno govedo, a izvorno potjee iz 1vicarske. Prvi uvoz simentalca zapoeo je prije dva stolje@a, tonije /AA!. godine na jedan obiteljski posjed kod ?elike (orice, ali tek od /# !. godine bilje)imo uvoz simentalaca u ve@em broju. 6imentalac je za.vatio naa najplodnija podruja, krajeve koji su mu mogli osigurati dovoljno krme. Lao govedo kombinirani. svojstava (mlijeko, meso) postalo je vode@a pasmina kod nas. Fa simentalac (doma@e areno govedo) ima dobre genetske predispozicije za proizvodnju mlijeka, odline tovne sposobnosti i prvorazrednu kvalitetu mesa.

6imentalsko govedo (krava i bik) Prema uzgojnoj politici simentalska pasmina bi trebala imati slijede@e po)eljne karakteristike: zrelost pasmine: srednje zrela te)ina odrasle krave: *! "& kg visina grebena krave: /H*"/% cm dob pri oplodnji: /%"/* mjeseci dob pri prvom telenju: 2H"2! mjeseci trajanje proizvodnog vijeka: * godina te)ina odraslog bika: // "/H kg visina grebena bika: /! "/!& cm laktacijska proizvodnja (H ! dana): " mlijeko: ! kg

" masti: %, ' " proteini: H,&' " muznost: 2,2"2,% kgImin. kapacitet uzimanja su.e tvari: H,! kgI/ broj telenja " laktacija: * razmak izme,u telenja: H& dana.

kg tjelesne te)ine

Po)eljne vrijednosti za osobine proizvodnje mesa: porodna te)ina teladi: %/"%% kg zavrna te)ina u tovu: !! "* kg " dnevni prirast: /2 "/H g " neto dnevni prirast: A "A! g " randman topli. polovica: * "*H' " udio mii@a u trupu: *!' i vie. ;oja simentalca varira od )ute do crvene s bijelim arama, glava, noge i rep su bijeli s pigmentnim poljima. -laka mu je mekana, ko)a srednje debela, a djelomino pigmentirana. 6imentalac je dugovjean, vrlo prilagodljiv na klimatske prilike i tlo. Pogodan je za pau na nizinskim i brdskim mekanim travnjacima. S!e+a pa !ina Faziv je za ovu pasminu je i sme,e alpsko govedo. Go govedo ima znatno manje za.tjeve u pogledu .ranidbe od simentalca, a pogodno je za uzgoj u brdovitim i krakim podrujima. >sobito je pogodno za gospodarstva s ekstenzivnom govedarskom proizvodnjom. Proizvodni je potencijal sme,e pasmine krava oko ! kg mlijeka godinje, ali u naem uzgoju posti)e se samo oko HH kg godinje po kravi. Prema projekciji dugoronog razvoja govedarstva u :uropi sme,e govedo @e ostati jedno od glavni. pasmina u brdsko"planinskim podrujima.

6me,e govedo >va pasmina je dobro prilago,ena i na kreviti sredozemni pojas. +o)e se procijeniti da @e sme,e govedo preuzeti dananju ulogu sivoga goveda (oberintalca). 6uvremeni europski tip (;roMnvie.) poboljan je mlijenim amerikim sme,im tipom (;roMn 6Miss), pa se mo)e kazati da je naa sme,a pasmina danas mlijeno"mesna. (enotipove s ! ' i vie krvi ;roMn"6Missa treba smatrati mlijenim govedom. Prema uzgojnoj politici sme,a pasmina bi trebala imati slijede@e po)eljne karakteristike: zrelost pasmine: srednje zrela te)ina odrasle krave: * "& kg visina grebena krave: /H%"/HA cm dob pri oplodnji: /!"/& mjeseci

dob pri prvom telenju: 2%"2* mjeseci trajanje proizvodnog vijeka: & godina te)ina odraslog bika: // "/2 kg visina grebena bika: /! "/!! cm laktacijska proizvodnja (H ! dana): " mlijeko: !! kg " masti: %, ' " proteini: H,*' " muznost: 2,2"2,% kgImin. kapacitet uzimanja su.e tvari: H,* kgI/ broj telenja " laktacija: & razmak izme,u telenja: H& dana.

kg tjelesne te)ine)

Po)eljne vrijednosti za osobine proizvodnje mesa: porodna te)ina teladi: H#"% kg zavrna te)ina u tovu: %! kg " dnevni prirast: //! "/2! g " neto dnevni prirast: &! "A g " randman topli. polovica: !#"*/' " udio mii@a u trupu: !#"*2'. >vo je govedo jednobojno sme,e u razliitim tonovima. -laka je kratka, mekana, a ko)a pigmentirana. Bma vrste noge, osobito papke, to je velika prednost na strmim planinskim i alpskim panjacima. ?rlo je prilagodljivo govedo, dobrog zdravlja i vrlo otporno. >d kombinirani. pasmina mo)emo spomenuti sivo govedo, buu, podolsko i pincgavsko govedo (Pinzgauer). 6ivo govedo pomalo nestaje i jo ga neto malo ima u srednjoj i ju)noj -almaciji. Bzvorni je srodnik sa sme,im govedom. Porijeklo mu je iz doline rijeke Bnn u austrijskom Girolu (>berintall), pa mu otuda i ime oberintalac. Ga pasmina u europskim alpskim zemljama potpuno nestaje, pa se i u ju)nim podrujima 7rvatske postupno pretapa u sme,e govedo. 6ivo govedo ubraja se u lake pasmine s prosjenom te)inom od %! kg, relativno je nisko jer mu je visina do grebena oko /2! cm, a proizvodnja mlijeka je niska, samo oko 2! kg u standardnoj laktaciji. Lasno je zrelo govedo, pa je prosjena dob pri prvom telenju oko H* mjeseci.

6ivo alpsko govedo

;ua je doma@e primitivno govedo. Lod nas nema vie istokrvne bue. $glavnom su to sad kri)anci bue sa simentalcem i sme,im govedom. Podolsko govedo zadr)alo se u pojedinim mjestima Bstre i danas je pomalo svojevrsna turistika zanimljivost. Pincgavsko govedo (Pinzgauer) je planinska pasmina kombinirani. proizvodni. osobina. Bme NPinzgauerO potjee od imena okruga Jell am 6ee, u pokrajini 6alzburg, u =ustriji. Pincgavsko govedo se ranije uvozilo radi poboljanja karakterisitka bue, a danas ga nema istokrvnog. $logu poboljivaa pasmine preuzelo je simentalsko govedo.

Pincgavsko govedo 6ljede@i prilozi daju dodatne podatke za pojedine pasmine goveda, proizvodnju mlijeka, ue@e m.m. i bjelanevina i dr.:

Proizvodnja mlijeka simentalskog i sme,eg goveda u standardnoj laktaciji

6tandardna laktacijska proizvodnja mlijeka 7olstein goveda Ko'e Loze se uzgajaju gotovo u svim zemljama svijeta. Prema podacima (4=>, 2 .) danas se u svijetu uzgaja oko &2 milijuna koza, od toga najvie u dr)avama =zije (*H,2H') i =0rike (2#, &'). ;roj koza u svijetu, Lontinent ;roj koza =0rika 2 #.H%* 6jeverna i sredinja =merika /%.// Cu)na =merika 22.!!& =zija %!!.2%* :uropa /A. #* >ceanija *&& 6vijet (ukupno) &2 . ! grla (4=>, 2 .) ' 2#, & /,#* H,/H *H,2H 2,!/ ,/ / ,

Loze se uzgajaju gotovo u svim zemljama svijeta. Prema podacima (4=>, 2 .) danas se u svijetu uzgaja oko &2 milijuna koza, od toga najvie u dr)avama =zije (*H,2H') i =0rike (2#, &'). ?idljivo je, da su koze najbrojnije u podrujima oskudne vegetacije, s malo vode, gdje su mogu@nosti uzgoja drugi. vrsta doma@i. )ivotinja, osobito krupnije stoke, znatno manje. Fajva)nije zemlje po broju koza jesu: Lina sa oko /%A milijuna, zatim Bndija sa oko /2H milijuna, Pakistan sa oko %& milijuna, 6udan sa oko HA milijuna, ;anglade s oko H% milijuna, Bran sa oko 2* milijuna, Figerija sa oko 2% milijuna, :tiopija sa oko /& milijuna, Bndonezija sa oko /% milijuna, i 6omalija sa oko /2 milijuna koza. Go znai da deset vode@i. dr)ava po broju koza uzgaja oko *& ' ukupne populacije koza u svijetu. Ja razliku od =zije u kojoj se proizvodi oko & ' svjetske proizvodnje kozjeg mesa i =0rike s oko 22' kozjeg mesa, u :uropi su koze prvenstveno namijenjene proizvodnji mlijeka. $ 6jevernoj i sredinjoj =merici zastupljena su dva osnovna tipa koza. Cedan je namijenjen proizvodnji mlijeka, a drugi proizvodnji kozjeg vlakna i mesa. Gako je Geksas jedno od najve@i. i najva)niji. podruja uzgoja angora koza u svijetu koje se uzgajaju prvenstveno radi vlakna, a meso je drugi va)an proizvod. Fajvie kozjeg se mlijeka proizvodi u =ziji (!#,A#'), =0rici (2 ,H ') i :uropi (/&,2/'), to je ukupno na tri navedena kontinenta oko #&,%'. Proizvodnja kozjeg mlijeka u svijetu, +G tona (4=P, 2 Lontinent +eso ' =0rika 2.*&# 2 ,H 6jeverna i sredinja =merika /!# /,2 Cu)na =merika /A% /,% =zija &.# % !#,A# :uropa 2.2&2 /&,2/ 6vijet (ukupno) /H./#A / , .)

+e,utim, s obzirom na broj koza, najvie mlijeka proizvodi se u :uropi, koja s 2,!/' ukupne svjetske populacije koza proizvodi /&,2/' kozjeg mlijeka. Go potvr,uje i raniji navod da se u :uropi koze prvenstveno uzgajaju radi proizvodnje mlijeka i da se ta proizvodnja temelji na visokomlijenim pasminama (sanska, alpina, togenburka i anglo"nubijska). $ ukupnoj svjetskoj proizvodnji kozjeg mlijeka s najve@im udjelima participiraju Bndija (2%,2!'), ;anglade (#,A2') 6udan (#,/'), Pakistan (%,%%') 4rancuska (H,**') i (rka (H,% '). Prema podacima (4=>, 2 .) u :uropi se uzgaja oko /A. *#.&% koza, od toga najvie u (rkoj, oko !.2#H. (2#,2#'), zatim u 1panjolskoj 2.A&H. (/!,A#'), u <uskoj 4ederaciji /.&2 . (#,!2'), u Btaliji /.H*%. (&,!!') i u 4rancuskoj /./# .!2* (*,!#'). Pa !ine 'a p&oi'vodnj, !lije(a 6ve dananje va)nije mlijene pasmine koza nastale su u :uropi odakle su se, manje ili vie, rairile po cijelom svijetu. 6toga se :uropa, osobito njezin alpski dio (1vicarska, 4rancuska), smatra kolijevkom mlijenog kozarstva. $ /#. stolje@u smatralo se da 1vicarska ima /* pasmina koza. -anas se, me,utim, dr)i da 1vicarska ima samo sedam standardizirani. vlastiti. pasmina koza. Gri se pasmine uzgajaju u podruju =lpa (2.amois 2oloured, 6aanen i ?alais ;lackneck), a preostale (=ppenzell, Goggenburg, (risons 6triped, ?erzasca) se mogu na@i u njemakim, talijanskim i romanskim govornim podrujima. Fajve@u proizvodnju mlijeka ima sanska pasmina, zatim togenburka i amoise, a najmanju versa@a. +e,utim, sanskoj i togenburkoj kozi zamjeraju se ni)e koliine masti i proteina u mlijeku u emu i. znatno nadmauje amoise. -vi.a& (a an (a (o'a

6anska koza jedna je od najpoznatiji. i najmlijeniji. pasmina koza u svijetu. Prvenstveno se uzgaja radi proizvodnje mlijeka. +e,utim, radi visoke plodnosti (/A "2 '), dobri. dnevni. prirasta jaradi (iznad 2 gr) i veliine odrasli. grla (oko & kg) ta je pasmina za.valna i u proizvodnji kozjeg mesa. Fastala je sustavnom selekcijom na mlijenost u kantonu ;ern u 1vicarskoj, u dolinama rijeka 6imme i 6aane, po kojoj je dobila ime. $ 1vicarskoj se trenutno uzgaja oko /!. sanski. koza, to je 2!' ukupne vicarske populacije koza.

1vicarska sanska koza 6anska je koza mirna, dobro prilago,ena intenzivnom sustavu uzgoja i smatra se komercijalno vrlo podobnom pasminom. ;udu@i da ne podnosi tropsko sunce, u tim podrujima mora uvijek imati mogu@nost zaklona. Proizvodnja mlijeka u navedenim uvjetima znatno je manja. Prema kon0ormaciji trupa pripada skupini tjelesno najrazvijeniji. koza. Potpuno je bijele boje (katkad kremaste ili boje biskvita, sa sivim ili crnim pjegama na nosu ili oko oiju), pro0injenog izgleda, nje)ne kratke dlake, koja je u jareva obilnija i grublja, osobito u predjelu vrata, grebena i glave. Bzvorna (1vicarska) sanska koza nema rogova. (lava koza osrednje je veliine, 0ina, izdu)ena, ravnog pro0ila i plemenita izgleda, za razliku od jareva u koji. je kra@a, ira i malo grublja. $i su duge, pokretljive i polo)ene naprijed, a ne prema gore. Lo)a je tanka i elastina. ?rat je dugaak, tanak, osrednje mii@av a s obje strane vise resice, to ne mora biti pasminska odlika. -akle postoje muka i )enska grla sanske koze s resama i bradom, ali i bez nji.. Grup sanske koze dosta je dug, ali neto u)i. Prsni je ko dubok, osrednje irine i du)ine s dobro razvijenim zaobljenim rebrima i istaknutim grebenom. Ple@ke su iroke i dobro povezane s trupom. 3e,na linija je duga i ravna, a zavrava blago oborenim sapima. 3e,a, sapi i slabine slabije su mii@avi. Grup se nalazi na sna)nim nogama, srednje visine, paralelni. pri .odanju, koje zavravaju vrstim papcima sivosme,e boje. >dlika te pasmine jest dobra razvijenost vimena, naje@e okruglastog oblika te sisa pogodni. za strojnu mu)nju. 1vicarska sanska koza neto je via, 0inija i nje)nije tjelesne kon0ormacije od npr. sanske koze u Fjemakoj (njemake bijele) koja je ni)a, zdepastija i deblja. Gjelesna masa odrasli., tjelesno potpuno razvijeni. koza iznosi prosjeno oko * kg (! " & ), a jareva oko A kg (& "# ). >dlika te pasmine je izra)ena du)ina trupa, oko A cm u odrasli. koza te oko #! cm u jareva. ?isina grebena prosjeno je &% cm u koza, a A! cm u jareva. Plodnost koza je /A "2 '. Loze naje@e jare blizance, a nije rijetka pojava troje pa i etvero jaradi u leglu. Porodna masa )enske jaradi iznosi oko H,! kg, a muke oko %, kg. Carad bez problema u normalnim .ranidbenim uvjetima od poroda do klanja ostvaruje prosjene dnevne priraste od oko 2 gr u prosjeku. $ 1vicarskoj je za tu pasminu utvr,ena prosjena proizvodnja mlijeka, izme,u &! i A kg u laktaciji od osam mjeseci, a najbolja grla proizvode i vie od 2. kg mlijeka u laktaciji od 2A do H dana. $ boljim stadima ?elike ;ritanije zabilje)ena je prosjena proizvodnja mlijeka od /.2* kg s H,*A' mlijene masti i 2,A' proteina. /&an., (a an (a (o'a

4rancuska sanska koza slovi jednom od najmlijeniji. pasmina koza u 4rancuskoj. Pogodna je za sve sustave iskoritavanja, u intenzivnom (kojega jako dobro podnosi) daje najbolje rezultate. $ njenom 0ormiranju sudjelovale su vicarska sanska koza te bijele pasmine koza iz :ngleske, Fjemake i Fizozemske, koje su koritene za kri)anja s lokalnim auto.tonim kozama. -anas se u 4rancuskoj uzgaja oko *!. sanski. koza, od toga najvie u njenim jugozapadnim dijelovima, s tim da je oko / ' grla uvedeno u matine knjige. Gjelesna masa odrasli. koza u prosjeku iznosi oko & kg (! "# ), a jareva oko #2 kg, (A "/2 ). Postoje grla sa i bez rogova te muka i )enska grla sa i bez brade i resica. -laka je bijele boje s mogu@im pojavama pigmenta na vr.u nosa, uiju, vimenu i papcima. ;udu@i da je glavna odlika te pasmine visoka proizvodnja mlijeka, )enska grla imaju dobro i pravilno razvijeno vime koje zavrava dvjema paralelno postavljenim sisama srednje veliine. ?ime je s trbu.om dobro povezano. Loze prosjeno u laktaciji od 2H do H dana, proizvedu * do # kg mlijeka, s H,%' mlijene masti. Loze naje@e jare dvojke, a nije rijetka pojava trojaka i etvorki. u prosjeku plodnost je izme,u /# i 2 '. Nje!a(a ople!enjena *ijela (o'a >na je danas najbrojnija pasmina koza u Fjemakoj i na nju otpada oko 2IH ukupne populacije koza. Fjemaka oplemenjena bijela koza nastala je sustavnim kri)anjem lokalni. bijeli. koza sa vicarskim sanskim kozama. 6toga je eksterijerno i proizvodno vrlo slina sanskoj kozi iz 1vicarske. Gijelo koza prekriveno je bijelom mekanom dlakom, s tim da se nerijetko preko le,a i vrata pru)a svijetlo )uta ili ri,a pruga. (lava je nje)na, ravnog pro0ila i u pravilu bez rogova. ?rat je srednje dug, dobro povezan sa srednjim dijelom trupa. Prsni ko je dubok i irok. 3e,na je linija duga i ravna, zavrava kratkim repom. 6api su blago oborene. Prosjena tjelesna masa odrasli. )enski. grla je izme,u !! i &! kg, a jarevi su u pravilu neto te)i. Proizvodnja mlijeka umatieni. grla je izme,u /. i /.2 l u laktaciji. Ga pasmina, tako,er, je dosta izvo)ena, ponajvie u europske i mediteranske zemlje, zatim u Linu, ;razil i neke a0rike dr)ave.

4rancuska sanska koza

Fjemaka oplemenjena bijela koza

S&na #a (o'a 0.1a!oi .olo,&ed2 Ga je pasmina u :uropi dosta rasprostranjena. Prepoznatljiva je po kratkoj atraktivnoj dlaci boje divokoze koja se dosta tra)i. Gemeljna boja joj je kesten sme,a s crnim mrljama na licu, le,ima, trbu.u, donjim dijelovima nogu i repu. ?ie joj se spoitava dvojaka proizvodnost (mlijeko, meso) nego sanskoj pasmini. Podjednako se dobro snalazi u planinskim podrujima (od kuda izvorno potjee) i u nizinama. -obro podnosi .ladno@u i vru@inu. $ 1vicarskoj ima drugorazrednu ulogu i dodatni je izvor pri.oda uzgajivaima goveda i ovaca. Fjen glavni proizvod je mlijeko, iako se smatra da ima ni)u proizvodnju od sanske koze. -obra je i u proizvodnji mesa, a jarad se kolje s A"/! kg )ive vage. Ga pasmina uzgaja se u

razliitim zemljama svijeta, pod razliitim nazivima. Bsta boja je karakteristina i za 0rancusku alpsku mlijenu pasminu (2.amoise alpine)5 2amosciata alpina u Btaliji i (erman Bmproved 0aMn (oplemenjena njemaka sme,a koza) u Fjemakoj. =ustrijski pandan za amoise je GuQer.

6rnasta koza /&an., (a alp (a (o'a Ga pasmina porijeklom je iz vicarsko"0rancuski. =lpa. <asprostranjena je u cijeloj 4rancuskoj, a njenim glavnim sreditem smatra se podruRje Pa9s de 3oire. Go je najmlijeRnija pasmina koza u 4rancuskoj i zbog toga se dosta izvozi, osobito u podruje 6redozemlja. Ja.valna je u ekstenzivnim i intenzivnim uvjetima proizvodnje, u ravnicama i planinskim podrujima.

4rancuska alpina =lpina koze su srednje razvijenosti, dobro izra)eni. dubina. Gjelesna masa odrasli. )enski. grla je izme,u ! i A kg, jareva od A do / kg. Grup je vrst, s dobro razvijenim prsnim koem i jakim udovima, to je naslijedila od predaka. ivotinje su kratki. uspravni. uiju, s rogovima ili bez nji.. <ogovi rastu prema nazad u obliku jako savijene sablje. Feka grla imaju bradu i resice. Ga pasmina pojavljuje se u nekoliko boja. Fajpoznatiji i najraireniji tip je c.amois (a0ran) svijetlo)ute, odnosno sme,e boje, s crnim trbu.om i donjim dijelovima nogu te prepoznatljivom prugom koja se pru)a preko le,a do repa i vie manji. pruga na glavi. Postoje crna, bijela i arena grla, s tim da se bijela grla svrstavaju odma. u sansku pasminu. >stale varijacije ukljuuju pojavu bijeli. pjega na crnoj ili sme,oj podlozi, crno sa ili bez svijetli. nogu te SlamanteleeN tip (s platom) u kojega su le,a i slabine tamni, a vrat i ple@ke svjetliji. Lo)a im je 0ina i glatka, prekrivena kratkom dlakom koja je u jareva neto du)a na podruju vrata i ple@ki. (lava je srednje duga, blago ugnutog pro0ila i irokog ela. ?ime je pravilno razvijeno i s trbu.om dobro povezano.

+lijenost 0rancuske alpina koze vrlo je visoka i rezultat je viegodinje sustavne selekcije. Loze u laktaciji proizvedu od * do # l mlijeka. Plodnost im je tako,er dobra. ?e@ pri prvom jarenju oko H ' koza ima dvoje jaradi u leglu. 6 dobi se plodnost pove@ava i iznosi oko /A '. =lpina koze su otporne i prilagodljive. -obro podnose uzgoj u staji i na otvorenom, mogu se uzgajati u svim klimatskim uvjetima. 4rancuska alpina cijenjena je u 6=- gdje se mo)e susresti vie podvrsta s obzirom na boju. 2ou blanc je tip sa svijetlim prednjim i tamnijim stra)njim dijelom trupa te sa sme,im ili sivim pjegama po licu. 2ou clair je sa )u@kastosme,im ili a0ran)utim prednjim i crnim stra)njim dijelom trupa te arenim kombinacijama. Ga kombinacija boja tipina je za nekadanji tarentaise varijetet 0rancuske alpine. Nje!a(a &na #a (o'a Bzvorni njemaki naziv za tu pasminu je ;unte -eutsc.e :delziege, a engleski (erman Bmproved 4aMn. $ nas je za tu pasminu uvrije)en naziv srnasta, s tim da bi bilo primjerenije nazvati ju njemaka srnasta, s obzirom na postojanje manje ili vie slini. pasmina i naziva i u nekim drugim europskim zemljama. >na se pojavljuje u tri tipa boja. Prvi je 4ranconian tip, crvenkastosme,e do boje okolade sa crnim 0lekama na glavi i oko oiju, crnom prugom uzdu) le,a, crnim trbu.om i donjim dijelovima nogu iz ega proizlazi oit utjecaj vicarske amoise koze. 6c.MarzMald ili ;lack 4orest tip je svijetlo sme,i s manje tamniji. pjega, svijetlo sme,eg trbu.a i svijetlom prugom na licu.

Fjemaka srnasta koza G.uringian ili umski tip je boje okolade do sivosme,e sa svjetlijom ili bijelom prugom na licu i donjim dijelovima nogu. Ponekad se ovaj tip naziva njemakim togenburgom koji izvorno potjee od lokalni. auto.toni. t.uringian koza kri)ani. sa vicarskim togenburgom. 1amoise tipovi (2.amois 2oloured) prvi put su uvezeni u Fjemaku godine /AA&., radi oplemenjivanja razliiti. lokalni. tipova koza, ukljuuju@i i stare ;lack 4orest, 7arz, 6aQon i 8iesental. Faziv njemaka srnasta koza (;unte -eutsc.e :delziege) nalazi se u matinim knjigama od /#2A. godine. Pasmina je opisana kao visoko plodna, dugovjena i visoke mlijenosti. Lo)a im je meka i elastina prekrivena kratkom mekanom nje)nijom dlakom. ?e@ina )ivotinja je bez rogova. Loze u laktaciji u prosjeku proizvedu A2A kg mlijeka s H,%2' mlijene masti i 2,A' proteina. Lao pasminski nedostatak, navodi se ni)i sadr)aj proteina u mlijeku po emu je loija od njemake oplemenjene bijele koze. To)en*,&3(a (o'a Bme je dobila po (omjem Gogenburgu u 1vicarskoj odakle i potjee. Poslije sanske, togenburka koza je najva)nija za kozarstvo 1vicarske. Fajvie se uzgaja u sjeverozapadnom dijelu zemlje u kantonima 6c.M9z, 3ucerne i 6t. (alen. Jbog visoke plodnosti i mlijenosti, skromnosti i otpornosti dosta se izvozi u druge zemlje, ponajvie u ?eliku ;ritaniju, Fizozemsku, Fjemaku i u 6=- gdje se koristi za oplemenjivanje (pove@anje mlijenosti) auto.toni. pasmina, ili radi uzgoja istokrvni. )ivotinja.

Gogenburka koza Gako danas spomenute zemlje imaju svoje tipove togenburke koze. >sobito je cijenjena u :ngleskoj i 6=-. Gako,er je izvo)ena i u neka vrlo udaljena podruja, npr. Cu)nu =0riku, Ganzaniju, ?enezuelu i Laribsko otoje. 6matralo se da je ta pasmina kri)anac izme,u amoise i apenzel bijele koze. Gogenburka pasmina je neto manja od sanske. Prosjena tjelesna masa odrasli. koza je oko * kg, a jareva &!"A kg. (lava joj je lagana, ravnog do blago ugnutog pro0ila lica, irokog ela i gubice, plemenitog izgleda. $i togenburke koze srednje su veliine, iznutra bijele i naje@e uspravne. >ba spola mogu biti s rogovima, ali i bez nji., s resicama i bez brade. Cedno vrijeme, )ele@i dobiti )ivotinju bez rogova, u 6t. (alenu su svi rogati jari@i sustavno klani, uz istovremenu selekciju na mlijenost gdje su samo najmlijenija grla ostavljana za rasplod. $ :ngleskoj nisu bili tako rigorozni prema rogatim grlima te ve@i broj koza ima rogove. ?rat je srednje dug, dobro povezan, a prsni ko dug, plitak i zaobljen. 3e,a su duga, ravna i iroka, a sapi iroke. Foge su vrste, sna)ne, srednje visoke i pravilnoga stava. ?ime togenburke koze dobro je razvijeno, srednje veliine i jasne )lijezdane gra,e. Gijelo je prekriveno 0inom, tankom, pigmentiranom ko)om, obraslom kratkom i sjajnom dlakom. ;oja dlake mo)e biti osrednje sme,a do )u@kasta, mije siva do gotovo srebrnasta, sa svjetlijom prugom uzdu) glave. Bma bijelu prugu iznad oni. lukova sve do usta, a vr. nosa, rubovi uiju, donji dijelovi nogu i repa su sivobijele boje. -o navedeni. tipova boja dolo se selektivnim parenjem tijekom 2 . stolje@a. Bzvorni tipovi togenburke koze bili su tamniji. Po proizvodnim osobinama togenburka pasmina vrlo je slina sanskoj pasmini. Ja prosjenog trajanja laktacije od 2A do H dana koze proizvedu & "A kg mlijeka s H,2"H,*' mlijene masti i 2,A"H,2' proteina. >dlikuje se dobrom plodno@u. Pasminski standard je od /,&& do /,A# jaradi u leglu. An)lo$n,*ij (a (o'a =nglo"nubijska koza ubraja se me,u najrasprostranjenije i najva)nije pasmine koza u svijetu. -r)i se da izvoma nubijska koza potjee od dviju pasmina i to d)amnapari (jamnapari) i zarabi (zaraib9) te da je nastala u Fubiji (sjeveroistona =0rika), odakle je izvo)ena u brojne zemlje svijeta. -anas je najvie ima u :giptu (neki je stoga nazivaju i egipatskom), :tiopiji i Cu)noj =0rici. Fa temelju ove pasmine pojedine su zemlje 0ormirale vlastite tipove nubijske, odnosno anglo"nubijske koze, npr. ?elika ;ritanija i 6=-. Ga pasmina pripada skupini koza kombinirani. proizvodni. osobina (meso, mlijeko) iako je loije proizvodnosti mlijeka od pasmina vicarskog porijekla. +o)e biti u vie razliiti. boja, ali dominantne boje su bijela i arena. Loze i jarevi u pravilu su bez rogova, prepoznatljivi po ispupenoj crti lica i po velikim, irokim, objeenim uima. Gijelo je srednje razvijeno na vrstim, jakim i visokim nogama to rezultira ve@om isto@om vimena.

=nglo"nubijska koza =nglo"nubijska pasmina je, po uzoru na svoje pretke, dobre prilagodljivosti, osobito na tropske uvjete pa se dosta koristi za popravak proizvodni. osobina koza indijskog porijekla u razliitim zemljama svijeta (Japadnoj Bndiji, +auricijusu, +alaji, 4ilipinima itd.). 6labije podnosi .ladno@u i zimu pa se stoga u :uropi te)e prilago,ava. $ +alaji su popravljanjem mesnatosti doma@i. pasmina s anglo"nubijskom kozom zakljuili da se najve@a tjelesna masa posti)e pri krvnom udjelu od HI% anglo"nubijske i /I% lokalne pasmine. Prosjena tjelesna masa odrasli. koza je oko & kg, a jareva oko / kg. Ga pasmina je vrlo dobre plodnosti (na +auricijusu prosjena veliina legla iznosi 2,% jaradi) i prilino dobre mlijenosti. Fa Grinidadu je zabilje)ena najvia dnevna proizvodnja mlijeka u vr.u laktacije od 2 do % kg, prosjena za cijelu laktaciju /,2 kg. +eso te pasmine izvrsne je kvalitete, dosta sono. -r)i se, da jarevi u vrijeme pripusta lue manje intenzivan zada. od drugi. pasmina. $ laktaciji od 2%& dana koze proizvedu 22/ kg mlijeka. Fjena mlijenost u ?elikoj ;ritaniji i 6=- znatno je ve@a i slina mlijenosti ostali. mlijeni. pasmina, s tim da mlijeko sadr)i vie masti i proteina. Prema literaturnim podacima, anglo"nubijske koze u 6=- u laktaciji od 2%& dana u prosjeku proizvedu &#A kg mlijeka i H ,% kg mlijene masti. Jbog navedeni. osobina anglo"nubijska pasmina je najbolja a0rika pasmina za proizvodnju mlijeka. $ novije vrijeme dolazi do irenja te pasmine na jugoistok =zije (lndiju i 4ilipine). -osta se uzgaja u tropskim dijelovima 2entralne i Cu)ne =merike gdje ju obino nazivaju nubijskom. $ naoj bli)oj okolini je nema. Se&&ana Cedna je od najbrojniji. pasmina koza u Portugalu. -r)i se da i. je trenutno u uzgoju oko 2A . . Fastala je i uzgaja se u planinskim podrujima 6erra de :strela. Ga pasmina prepoznatljiva je po vrstim, jakim i dobro razvijenim rogovima u oba spola, te dugoj, gustoj i bujnoj dlaci crne ili crnosme,e boje. $ biti je to mlijena pasmina koza koja se esto koristi i za proizvodnju jare@eg mesa. Loze se dr)e na tradicionalan nain, naje@e u stadima od % do & grla na oskudnim panjacima. Loze prosjeno u laktaciji od 2/ do 2& dana proizvedu H do % kg mlijeka. >bino se koze jare u sijenju i veljai, a jarad dospijeva za klanje H do % dana ili s * do A kg tjelesne mase. ivotinje te pasmine relativno su duge. Gijelo je prekriveno svilenastom dugom, crnom, sme,om ili sivom dlakom. Grup je naizgled dosta razvijen, vrst i slabo mii@av. Foge su jake s vrlo vrstim papcima. (lava je blago konkavnog pro0ila, s malim .orizontalno polo)enim uima. ?e@ina )ivotinja ima resice. <ogovi su trobridni, osrednje jaki, spiralni i osobito razvijeni u muki. grla. Ov.e >vce su skromne, otporne, prilagodljive, izdr)ljive i vrlo korisne )ivotinje, zbog ega su jako rasprostranjene i uzgajaju se u gotovo svim dijelovima svijeta, osim na =rktici i =ntarktici. $ mnogim zemljama su glavni izvor proteina )ivotinjskog porijekla " meso, mlijeko, sir. Fajvie ovaca je u podruju oskudne vegetacije, na nepristupanim i krevitim planinskim panjacima gdje druge vrste stoke, osim koza, ne mogu opstati. -osta su zastupljene i va)ne u proizvodnji u siromanim podrujima sa

ekstenzivnom poljoprivredom (Lina, Bndija, Pakistan, 6udan i dr.), ali i u ekonomski razvijenim zemljama (=ustralija, Fovi Jeland, ?. ;ritanija, 4rancuska, 1panjolska, Btalija, itd.). ;roj ovaca u svijetu, grla (4=>, 2 %.)

Lontinent =0rika =zija :uropa Cu)na =merika 6jeverna i sredinja =merika >ceanija 6vijet (ukupno)

;roj ovaca 2!A.HHH %H#.&&A /HA.&2! *#.HH! /&.A*! /H%.!*% /. !A. *

' 2%,% %/,!! /H,/ *,!! /,*# /2,&/ / ,

Podjela ovaca obu.vata sljede@e osnovne skupine: /. pasmine ovaca za proizvodnju vune 2. pasmine ovaca za proizvodnju vune i mesa H. pasmine ovaca za proizvodnju mesa i vune %. pasmine ovaca za proizvodnju mesa !. pasmine ovaca za proizvodnju mlijeka *. kombinirane pasmine ovaca (meso, mlijeko, vuna) &. pasmine ovaca visoke plodnosti A. psmine ovaca za proizvodnju krzna i ko)ica #. pasmine ovaca za proizvodnju mesa i loja. $ ovom dijelu su najznaajnije pasmine ovaca za proizvodnju mlijeka i kombinirane pasmine ovaca. +lijeko je vrlo va)an proizvod ovaca, ponajvie u zemljama 6redozemlja. <ijetko se konzumira u svje)em stanju, a najvie se prera,uje u sir, a manje u jogurt. Jbog visokog sadr)aja su.e tvari, masti i proteina, proizvodi dobiveni od ovjeg mlijeka izvrsne su kvalitete i visoke .ranjive vrijednosti, pa su u mnogim zemljama poznati kulinarski specijaliteti u 4rancuskoj, 1panjolskoj, Btaliji, (rka, itd. Proizvodnja ovjeg mlijeka u svijetu, +G (4=>, 2 %.)

Lontinent =0rika =zija :uropa Cu)na =merika 6jeverna i sredinja =merika >ceanija 6vijet (ukupno)
Pa !ine ova.a 'a p&oi'vodnj, !lije(a

+lijeko /.*A&.& H.*A2.##/ 2.#*H.A%! H!.!H " " A.H& . **

' 2 ,!/ %H, & H!,#& ,%! " " / ,

Ja taj tip ovaca karakteristino je da se te)e privikavaju na razliite uvjete )ivota. Ja razliku od mesni. pasmina ovaca koje su uglavnom nastale u ?elikoj ;ritaniji. $ mlijenom ovarstvu jo nije uzgojena pasmina koja se odlikuje visokom mlijeno@u, a da se uzgaja u svim klimatskim zonama.

+lijene pasmine ovaca uglavnom su auto.tone pasmine odre,enog podruja, nastale sustavnom selekcijom na mlijenost, osjetljivije su pa nisu jako rairene (istono0rizijska ovca, sardinijska ovca, lakon, itd.). Jajednike odlike vanjtine mlijeni. ovaca su neujednaena tjelesna razvijenost, dug rep i loa kvaliteta vune. Jnaajne svjetske pasmine su: =Massi, 2.ios, Bstono0rizijska, 2omisana, 3acaune, 6arda. >d Sdoma@i.O pasmina poznate su: Paka ovca, Bstarska ovca, Lupreka pramenka, Gravnika (vlai@ka ili dubska) pramenka, 6vrljika pramenka itd. Lontroliranom selekcijom i kri)anjem doma@i. ovaca sa istono0rizijskim mu)jacima smanjuje se osjetljivost ove uvozne ovce na uvjete dr)anja i klimatske uvjete, a samim time dobila se otpornije potomstvo i pove@ava mlijenost ovce. -o sardinijske pasmine se teko dolazi jer je zabranjen uvoz iz Btalije, zbog bolesti plavog jezika koja tamo vlada. I #ono %&i'ij (a !lijena ov.a Bstono 0rizijska ovca najtipiniji je predstavnik mlijeni. ovaca. Fastala je u podruju granice Fizozemske i Fjemake, u nizini koja je u razini mora zati@ena nasipima. Go je vla)no podruje s bogatom i bujnom vegetacijom koja je pogodna za napasivanje ovaca. >vce su velikog tjelesnog okvira. Prosjena je visina ovaca &! cm, a ovnova A! cm. Gjelesna masa ovaca kre@e se od *! do #! kg, a ovnova od # do /2 kg. >vce daju prosjeno % kg, a ovnovi ! kg vune.

Bstono 0rizijska ovca Plodnost je vrlo visoka, na / ovaca dobije se 2 do 2H janjadi. Ga je pasmina ranozrela pa se )enska grla priputaju u dobi od * do A mjeseci, kad im je tjelesna masa izme,u %! do * kg. Prosjena mlijenost u laktaciji 2 dana kre@e se od ! do * kg, sa !,! do * ' mlijene masti i ! ' bjelanevina, to znai da se dnevna proizvodnja mlijeka kre@e od 2,! do H kg. Kesto pojedina grla daju / i vie kg mlijeka. Plodnost je vrlo visoka, na / ovaca dobije se 2 do 2H janjadi. Ga je pasmina ranozrela pa se )enska grla priputaju u dobi od * do A mjeseci, kad im je tjelesna masa izme,u %! do * kg. Prosjena mlijenost u laktaciji 2 dana kre@e se od ! do * kg, sa !,! do * ' mlijene masti i ! ' bjelanevina, to znai da se dnevna proizvodnja mlijeka kre@e od 2,! do H kg. Kesto pojedina grla daju / i vie kg mlijeka. ?isoku proizvodnju mlijeka omogu@uju bogati panjaci na kojima ovce pasu po volji te koncentrirana .rana kojom se dodatno pri.ranjuju. (odine /##!. te ovce uvezla je ?indija iz ?ara)dina za proizvodnju ovjeg mlijeka za potrebe svoje mlijene industrije. $ poetku su se uvozile bre,e ovce. ;ilo je problema s prilago,avanjem i ovaca i janjadi. +e,utim, janjenjem ilje)ica koje su kao janjci ojanjeni u 7rvatskoj znatno su smanjeni problemi u prilagodljivosti janjadi od isti. ilje)ica, odnosno kasnije ovaca. Bz ovoga se mo)e zakljuiti da su najve@i problemi bili u prilagodljivosti uvezeni. grla, a da su grla ojanjena u 7rvatskoj bila manje podlo)na stresovima.

Sa&dinij (a ov.a 6ardinijska ovca auto.tona je ovca s otoka 6ardinije u Btaliji. Jauzima oko 2& ' od ukupnog broja ovaca u Btaliji. Go je srednje krupna ovca. ?isina grebena )enski. grla jest *! cm, a ovnova &2 cm. Prosjena tjelesna masa ovaca kre@e se izme,u %! i ! kg, a ovnova izme,u * i & kg. $zgaja se najvie za proizvodnju mlijeka, ali i za proizvodnju mesa i vune. Proizvodnja mlijeka kre@e se od /A do H kg. 3aktacije traje /! do 2!! dana. Plodnost je vrlo dobra. >d / ovaca dobije se // do /H janjadi, porodne te)ine od H,! do H,A kg. Gjelesna masa janjadi u dobi od H dana kre@e se od / do // kg, u dobi od * dana /% do /! kg, a u dobi od # dana od /& do 2 kg. >vce ulaze u priplod u starosti od /2 do /! mjeseci. >vce se tijekom cijele godine dr)e na panjacima. 3jeti paa zna biti oskudna zbog sue, a zimi se ovce pri.ranjuju sijenom, manje koncentratom. ?eliina stada kre@e se od ! do ! grla.Ga se pasmina uvozila i uvozi za popravljanje mlijenosti primorski. ovaca. Ko!*ini&ane pa !ine ova.a 0!e o4 !lije(o4 v,na2 5i)aja 2igaja je srednjeranozrela pasmina. ?elikog je tjelesnog okvira pa za.tijeva velike koliine .rane, tijekom ljeta intenzivnu pau, a u zimskom razdoblju kvalitetno sijeno. $zgaja se u ravniarskim podrujima najintenzivnije poljoprivredne proizvodnje. Prosjena je visina grebena ovaca *& cm, a ovnova &! cm.

2igaja (ovan, ovca, janjad) Solav (o je'e& (a ov.a Ga pasmina ovaca dobila je ime po 6olavskoj jezerskoj dolini u 6loveniji. Fastala je kri)anjem doma@e, vjerojatno stare tresetne dugorepe ovce s bergamatskom i paduanskom ovcom. Fajvie se uzgaja u 6loveniji. Jbog svoje poliestrinosti i dobre plodnosti sve se vie uzgaja i u nas. Poboljanom .ranidbom janji se svaki. * do & mjeseci. Pripada u krupne ovce. ?isina grebena ovaca prosjeno je *& cm, a ovnova &! cm. Jbog velikog tjelesnog okvira vrlo je pogodna za proizvodnju mesa. +asa je ovaca od !! do *! kg, a ovnova od & do # kg. Porodna je masa janjadi od H,! do %,! kg. Canjad u dobi H do % mjeseca ima od H do % kg. Lvaliteta je mesa vrlo dobra.

>vca i janje solavsko jezerske pasmine $ laktaciji od /A dana mlijenost je ovaca od & do / l. Pripada u ranozrele ovce. >vce se janje u dobi od /2 do /! mjeseci. Plodnost je vrlo dobra, oko /! '. $ jednom ianju ovce daju 2 do 2,! kg vune, a ovnovi 2,! do H,! kg. ?una je bijele boje, a debljina vunski. niti kre@e se od 2A do H2 mikrometra. Ga pasmina karakteristina je po konveksnom pro0ilu, tj. nosna kost jako je ispupena, obrasla iskljuivo dlakom bijele boje. Latkad se oko oiju, a pogotovo u predjelu suzni. jama javljaju crne pjege. Bma duga, sputena u.a. Pa3(a ov.a Paka ovca uzgojena je na otoku Pagu. Go je ovca malog okvira, tjelesne mase H! do % kg, ovnova ! do * kg. Plodnost je do // '. $ manjim stadima, gdje postoji mogu@nost pri.rane prije pripusta, plodnost je i do /2 '. Porodna je masa janjadi od 2,! do % kg. Prvenstveno se uzgaja zbog proizvodnje mlijeka za izradu kvalitetnog pakog sira, odnosno muze se oko & ' ovaca. $ stadima za proizvodnju mlijeka provodi se planski pripust. >vnovi se putaju u stado sa ovcama u kolovozu da bi janjenje zapoelo krajem prosinca, a da ve@ina janjenja bude u sijenju. Fakon to pone janjenje ovnovi se izluuju iz stada. Canjad se odbija u dobi od % do ! tjedna. Canjci se kolju kada im je masa izme,u /! i 2 kg. +eso se dr)i najkvalitetnijom janjetinom, poznatom pod nazivom paka janjetina. >vce daju A do /H l mlijeka u /! do /A dana laktacije. Prinos je vune mali. >vce u jednom ianju daju / do /,H kg vune.

Paka ovca Li(a p&a!en(a

Go je auto.tona pramenka koja se uzgaja u planinskom podruju 3ike i (orskog kotara. Pripada u srednje krupne sojeve pramenke. ?isina je grebena ovaca oko *H cm, a ovnova oko *! cm. Gjelesna je masa ovaca ! do !! kg, a ovnova * do & kg. Plodnost je ovaca oko /H '. Porodna je masa janjadi od H, do %,! kg. $ dobi od tri mjeseca masa je janjadi od 2 do 2! kg. Canjad se kolje kada im je tjelesna masa 22 do 2! kg. +eso je odline kvalitete, poznato pod nazivom lika janjetina. Proizvodnja je mlijeka u ! mjesecu laktacije od & do A l. >d dijela mlijeka proizvodi se liki sir. Prinos je vune u jednom ianju od /,H do 2, kg. T&avni(a p&a!en(a Bme je dobila po Gravniku u ;osni i 7ercegovini. Pripada u srednjeranozrele pasmine. 6lu)i za proizvodnju mesa, mlijeka i vune. +e,utim, zbog nerijeenog tr)ita vune naglaena je proizvodnja mesa i mlijeka. Gjelesna je masa ovaca od * do & kg, a ovnova od A do / kg. Plodnost je vrlo dobra, oko /2 '. Porodna je masa janjadi od H,! do ! kg. Gjelesna je masa janjadi u dobi od tri mjeseca od 2! do 2A kg, a u napredniji. i do H2 kg. Canjad su dosta tra)ena zbog kvalitete mesa. $ pojedinim stadima provodi se planski pripust. >vce se priputaju u kolovozu, odnosno rujnu, janjenje se planira za sijeanj, odnosno veljau. Canjad ojanjena u to vrijeme dolazi na tr)ite u travnju odnosno svibnju, kada se odbija. Fakon toga ovce se muzu. Ja vrijeme mu)nje ovce se dr)e na panjacima i odvojene su od ovnova. +uzu se jednom dnevno u za to napravljenim torovima, u koje se s panjaka dotjeruju poslije podne. >vce daju oko & do /H l mlijeka, koje se prera,uje u poznati travniki sir. Fakon mu)nje ponovno se istjeruju na panjake da bi pasle no@u.

Gravnika pramenka I #a& (a p&a!en(a Ga pasmina nastala je na irem podruju Bstre, gdje se uzgaja i danas. Prema najnovijim podacima danas se uzgaja oko /H istokrvni. ovaca ove pasmine. Bstarska je pramenka ovca skladno gra,enog tijela, jake konstitucije, s naglaenom du)inom trupa. -u)ina je trupa za *,! ' ve@a od visine grebena. Prednji dio trupa dobro je razvijen, sa osobito izra)enom dubinom. ?rat je relativno dug i srednje mii@av. Lri)a su obino neto via od grebena pa se le,na linija blago penje od grebena prema kri)ima. Grup se nalazi na dobro razvijenim, vrstim i jakim nogama pravilnoga stava. (lava je osrednje razvijena s izra)enom konveksnom linijom nosne kosti u oba spola. >ba spola mogu biti s rogovima ili bez rogova. Gijelo je prekriveno otvorenim runom. ;oju runa teko je de0inirati kao konstantnu. +o)emo re@i da je temeljna boja runa bijela s crnim, sme,im ili crnosme,im pigmentacijama razne veliine. +e,utim, u pojedini. ovaca pigmentacija je toliko izra)ena pa mo)emo re@i da je temeljna boja crna odnosno sme,a. Fa glavi se tako,er nadopunjavaju crna i bijela boja. Grbu. i

donji dio nogu obrasli su dlakom.?isina je grebena ovaca &* do A cm, a ovnova A2 do AA cm. Gjelesna je masa ovaca od * do & kg, a ovnova A do / kg, pa je ubrajamo u krupne pasmine ovaca. Plodnost je vrlo dobra i kre@e se od /H do /! '. Porodna je masa janjadi od H do ! kg. Canjad u dobi /,! do 2 mjeseca posti)e masu od /! do 2 kg. Proizvodnja mlijeka u laktaciji kre@e se od /! do 2 l. 4ino@a je vunski. vlakana od H2 do H* mikrona. $ jednom ianju ovce daju /,! do 2 kg vune, a ovnovi 2,! do H,! kg vune.

Bstarska pramenka