5) Funkcionalizam Funkcionalizam u filozofiji uma jest gledite da se razumijevanje mentalnog ivota sastoji u razumijevanju njegovog funkcionalnog ustrojstva i da mentalna

stanja treba shvatiti kao funkcionalna stanja organizma.1 Da bismo znali to neko mentalno stanje jest, moramo znati koju funkciju ono ima u funkcioniranju organizma kao cjeline. Tako, na primjer, bol jest ono stanje koje upozorava na ote enja organizma i dovodi do izbjegavanja onoga to to ote enje uzrokuje. U specificiranju svih uzro nih uloga tog stanja nije dovoljno navesti podraaje koji ga izazivaju i ponaanje do kojega dovodi, ve treba uzeti u obzir i ukupno stanje organizma, to zna"i, ostala vjerovanja i preferencije koje dovode do tjelesne reakcije. Sporta na napornom treningu, "ovjek na zubarskoj stolici ili "ovjek koji vadi krumpir iz vatre ne e izbjegavati bol zato to znaju da moraju podnijeti bol da bi postigli ciljeve koje ele posti i. Dakle, ono to je bitno za neko mentalno stanje i ono to ga definira jesu funkcije koje ono ima u funkcioniranju organizma kao cjeline, to jest, uzro ne veze koje ono ima s: (1) vanjskim podraajima koji do njega dovode (2) drugim mentalnim stanjima (3) tjelesnim ponaanjem organizma do kojega ono dovodi Funkcionalizam je po svojem pristupu o"ito blizak bihejviorizmu. Ipak, klju"na razlika izme*u te dvije pozicije jest u tome to funkcionalizam priznaje postojanje i relevantnost mentalnih stanja. Prema funkcionalizmu predmet prou"avanja jesu i unutranji psiholoki mehanizmi koji za bihejviorizam predstavljaju irelevantni ili "ak nepostoje i sadraj crne kutije. Funkcionalisti"ka analiza uspjela je zahvatiti ono to bihejvioristi"ka nije, a to je intuicija da nae reakcije ne ovise samo o podraajima koje primamo ve i o mentalnim stanjima koje imamo; eljama, vjerovanjima, preferencijama, itd. U tom bi se smislu moglo re i da funkcionalizam predstavlja prosvije eni bihejviorizam. Funkcionalizam se, izme*u ostaloga, javio i kao reakcija na fizikalizam. Naime, zastupnici teorije identiteta tvrdili su da ono to je bitno za mentalna stanja jesu njihove neuroloke osnove u naim mozgovima. Dakle, to i to mentalno stanje je upravo to i to mentalno stanje, a ne neko drugo, zato to je identi"no s tim i tim fizi"kim odnosno neurolokim stanjem mozga. Bol je bol zato to bol jest aktiviranje C vlakana; neto jest bol akko jest aktiviranje C vlakana; bit boli je u neurolokom stanju u kojem se nalazimo kada nas boli. Funkcionalisti ne tvrde da neuroloka otkri a nisu istinita, niti pori"u aposteriorne teorijske identifikacije na kojima inzistiraju fizikalisti. Ono to fukcionalisti pori"u jest fizikalisti"ka teza da prava priroda mentalnih stanja jest u njihovoj neurolokoj osnovi. Funkcionalisti smatraju da prava priroda mentalnih stanja nije u njihovoj neurolokoj osnovi, ve u njihovoj funkcionalnoj ulozi. Dakle, to i to mentalno stanje jest upravo to i to mentalno stanje, a ne neko drugo, zato to ima tu i tu funkcionalnu ulogu u naem ponaanju - uzrokuju ga ta i ta stanja i dovodi do tih i tih stanja. Bol je bol zato to ima tu i tu funkcionalnu ulogu u naem ponaanju; neto je bol akko ima tu i tu funkcionalnu ulogu u naem ponaanju; bit boli je u funkciji koju ona ima u naem ukupnom funkcionalnom ustroju a ne u njenoj neurolokoj osnovi. Funkcionaliste, da se tako izrazim, prvenstveno zanima kako je ustrojen na software a ne kakav nam je hardware. Stoga osnovni funkcionalisti"ki prigovor fizikalizmu jest da je fizikalizam previe antropocentri"an i restriktivan u pogledu pripisivanja mentalnih stanja. Razlika izme*u ove dvije pozicije najlake se vidi na primjerima slijede e vrste. Zamislimo da se pojave vanzemaljci "iji je (1) kemijski i fizioloki ustroj potpuno razli"it od naih, ali im je (2) funkcionalni ustroj potpuno jednak ili barem vrlo sli"an naem. Zamislimo dalje da s njima komuniciramo isto kao i s drugim ljudima, da razmjenjujemo znanstvene i tehnoloke informacije, razna iskustva, sklapamo poslove,
1

Funkcionalizam u filozofiji uma javio se sedamdesetih godina dvadesetog stolje a, prije svega radovima Hilary Putnama, od kojih je moda najpoznatiji i najutjecajniji "The Nature of Mental States" iz 1975.

pri"amo viceve na koje oni reagiraju sli"no kao i mi, itd. Da li bismo takvim bi ima pripisali mentalna stanja? Prema fizikalizmu ne, prema funkcionalizmu da. Ako je bit mentalnih stanja u njihovoj neurolokoj realizaciji, kao to to tvrdi fizikalizam, onda vanzemaljci naprosto ne bi mogli imati mentalna stanja budu i da nemaju odgovaraju u neuroloku strukturu. Ako je, pak, bit mentalnih stanja u ulozi koju igraju u ukupnom funkcionalnom ustroju organizma, onda bi vanzemaljci imali mentalna stanja, budu i da im je funkcionalni ustroj dovoljno sli"an naemu. Ako vanzemaljci ne bi imali C-vlakana, prema fizikalizmu ne bi mogli ni osje ati bol. Za funkcionaliste bi bilo dovoljno da imaju fukcionalna stanja uzrokovana ote enjima organizma koja zajedno s ostalim funkcionalinim stanjima dovode do izbjegavanja onoga to ote uje organizam. Isto vrijedi i za sva ostala mentalna stanja. Budu i da bi u ovakvoj situaciji bilo sasvim prirodno vanzemaljcima pripisati mentalna stanja, ovakva situacija predstavlja reductio ad absurdum fizikalizma i prili"no jaku evidenciju u korist funkcionalizma. Ovaj misaoni eksperiment pokazuje da i u realnim situacijama mentalna stanja drugih ljudi identificiramo kao funkcionalna stanja organizma, a ne kao neuroloka stanja. Da li bi fizikalist ipak mogao tvrditi da vanzemaljci imaju mentalna stanja, ali da su im realizirana u druga"ijoj fiziolokoj osnovi? Ne bi! Fizikalist bi vanzemaljcima mogao pripisati mentalna stanja samo ako bi napustio okvire fizikalizma i mentalna stanja identificirao na neki drugi na in, na primjer, upravo kao funkcionalna stanja organizma koja su izazvana takvim i takvim podraajima i koja zajedno s ostalim mentalnim stanjima dovode do takvog i takvog ponaanja. Jasno, ako bi mentalna stanja vanzemaljaca identificirao na takav na"in, fizikalist vie ne bi bio fizikalist. Budu i da je prema funkcionalizmu bitno funkcionalno ustrojstvo a ne medij u kojem je ono realizirano, funkcionalizam je u principu spojiv i s kartezijanskim dualizmom. Ipak, funkcionalisti su u pravilu scijentisti"ki orijentirani i prihva aju op enito fizikalisti"ki svjetonazor. Oni smatraju da funkcionalna stanja naeg uma jesu fizi ki realizirana u neurolokim stanjima naeg mozga, ali odbacuju pretpostavku da vrste neurolokih stanja moraju odgovarati vrstama mentalnih, to jest, funkcionalnih stanja. Drugim rije"ima, funkcionalisti odbacuju fizikalizam vrste (type physicalism) ali prihva aju fizikalizam pojedinih instanci (token physicalism). To zna"i da odbacuju ja"u fizikalisti"ku pretpostavku da mentalno stanje iste vrste uvijek mora biti realizirano u neurolokom stanje iste vrste, ali prihva aju slabiju pretpostavku da mentalno stanje uvijek mora biti realizirano u nekakvom fizi kom stanju, ove ili one vrste. Stoga "esto govore o viestrukoj mogu nosti realizacije ideji da jedno te isto mentalno stanje moe biti neuroloki realizirano na vie razli"itih na"ina. mentalno stanje

razli"ite neuroloke osnove Pored toga, smatralo se da odbacivanje fizikalizma vrste i prihva anje viestruke mogu nosti realizacije otvara prostor i za autonomiju psihologije. Naime, ako bi mentalno stanje te i te vrste uvijek moralo biti realizirano u neurolokom stanju te i te vrste, onda bi se zakoni psihologije zapravo u potpunosti svodili na zakone neurologije. Budu i da ovakva potpuna eliminacija psihologije u korist neurologije ipak nije plauzibilna, fizikalizam pojedinih instanci izgleda

daleko prihvatljvija opcija koja nam, s jedne strane, omogu ava da zadrimo op u fizikalisti"ku sliku dok nas, s druge strane, ne prisiljava da negiramo autonomiju psihologije kao znanosti. Funkcionalisti funkcioniranje ljudskog uma nastoje objasniti u terminima Turingovog stroja.2 To je apstraktni stroj "ije je ponaanje u potpunosti odre*eno uputama u obliku slijede eg kondicionala: Ako je stroj u stanju S1 i ako primi input I1, onda e izvriti output O1 i pre i u stanje S2. U najjednostavnijem obliku Turingov stroj sastoji se od "ita"a poloenog na traci koja je podijeljena u polja a neka su polja ozna"ena znakovima. @ita" se kre e jedno mjesto ulijevo ili udesno, ovisno o tome u kakvom se stanju nalazio i o tome kakav je znak pro"itao. @ita" moe upisati znak u prazno polje ili obrisati upisani znak. Nakon obavljene funkcije, "ita" moe ostati u istom stanju ili pre i u neko drugo stanje. I tako dalje u nedogled. Mnogi jednostavni automati mogu biti opisani u terminima Turingovog stroja; strojevi za izdavanje parkirnih kartica, termostati, strojevi za kavu ili osvjeavaju e napitke, itd. Jasno je zato je Turingov stroj privukao panju filozofa u filozofiji uma. Funkcionalni ustroj stroja u potpunosti je odre*en s tri parametra: (1) inputom, (2) stanjem i (3) outputom. A upravo su to parametri kojima se moe odrediti i funkcioniranje ljudskog organizma: (1) vanjski podraaji, (2) unutranja mentalna stanja, (3) tjelesno ponaanje. Izme*u funkcionalnog ustroja Turingovog stroja i funkcionalnog ustroja ljudskog uma vlada potpuni izomorfizam. Stoga je i ponaanje ljudskog organizma najbolje opisivati kondicionalima kojima se opisuje funkcioniranje Turingovog stroja: Ako je organizam u stanju S1 i ako primi input I1, onda e izvriti output O1 i pre i u stanje S2. Potpuna lista ovakvih kondicionala istinitih za neku osobu predstavlja potpuni opis njenog funkcionalnog ustroja i to je ono to bi trebao biti cilj psiholokog istraivanja. Sva mentalna stanja organizma bila bi u potpunosti odre*ena funkcijama koje imaju u okviru ukupnog funkcionalnog ustroja organizma. Prema ovakvoj slici, bit mentalnih stanja i svjesnog iskustva lei u odgovaraju em funkcionalnog ustroju. Budu i da je mogu e napraviti strojeve "iji bi funkcionalni ustroj bio izomorfan naemu, Turing je vjerovao da je umjetna inteligencija mogu a. Stoga je predloio i uvjet kojega stroj mora zadovoljiti da bi mu se pripisala inteligencija, to je poznati Turingov test.3 Zamislimo da preko ekrana ili pisanih poruka komuniciramo s nekim ili ne"im to se nalazi u susjednoj sobi. Mi ne znamo da li je to kompjuter ili iv "ovjek. Ako bismo na osnovi razmijenjenih poruka zaklju"ili da komuniciramo s inteligentim bi em, onda bismo tome to se nalazi u susjednoj sobi, ma to to bilo, trebali pripisati inteligenciju. Ako bi se ispostavilo da je to stroj, stroju bismo trebali pripisati inteligenciju. Drugim rije"ima, ako je stroj dovoljno sloen da kod uspije stvoriti dojam da je inteligentan, onda on doista jest inteligentan.4 Tako funkcionalizam u filozofiji uma otvara mogu nost pripisivanja inteligencije strojevima. Ideja je sasvim jednostavna; budu i da se posjedovanje mentalnih stanja i svjesnog iskustva u potpunosti svodi na posjedovanje odre$ene vrste funkcionalnost ustroja, bilo to to ima jednak funkcionalni ustroj mora imati i jednaka mentalna stanja i svjesna iskustva. Stav se moe izrazit takozvanim principom funkcionalne invarijantnosti, koji bi glasio:
Alan Turing (1912-1954), britanski matemati"ar, jedan od utemeljitelja informatike i umjetne inteligencije, stroj po kojem je poznat osmislio je 1936. 3 Idjeu ovakvog testa Turing je izloio 1950. 4 Va niji filozofski radovi o funkcionalizmu, umjetnoj inteligenciji i takozvanoj kompjuterskoj metafori dostupni su u hrvatskom prijevodu u zborniku Nenada Mi"evi a i Nenada Smokrovi a Ra"unala, mozak i ljudski um.
2

Funkcionalni ustroj u potpunosti odre*uje svjesno iskustvo.5 Jasno je da je ovako jaka teza izazvala burne reakcije me*u filozofima uma. Velik broj autora smatra da se svjesno iskustvo ne moe svesti na funkcionalni ustroj organizma i da bi strojevi s izmorfnim fukcionalnim ustrojem ipak i dalje bili samo strojevi koji ne bi mogli imati mentalna stanja i svjesno iskustvo. Stroj koji bi zadovoljio nih kondicionala kojega bi zadovoljilo prosje"no ljudsko bi e ne bi mogao vidjeti, uti, osje ati, htjeti, razumjeti, odlu ivati, itd. Primjeri poznati u filozofskoj literaturi jasno ilustriraju ovu kritiku. Zamislimo da netko izgradi sistem vodovodnih cijevi i ventila "iji bi funkcionalni ustroj bio izomorfan naemu. Apsurdna je i sama pomisao da bi takav sistem mogao imati mentalna stanja i svjesni ivot. Ili, zamislimo da se milijardu Kineza povee malim radio stanicama to"no na na"in na koji je povezano milijardu neurona u naem mozgu.6 Da li bi se u tom slu"aju kineskom narodu javila mentalna stanja i svjesni ivot? Isto vrijedi i za kompjutore koji bili funkcionalno izomorfni naoj psihologiji, i kada bi uspjeli pro i Turingov test ne bismo vjerovali da mogu biti svjesni i imati mentlana stanja kao to ih mi imamo. Budu i da smo uvjereni da mehani"ki ili elektronski sistemi funkcionalno izomorfni naoj psihologiji ne bi imali svjesna mentalna stanja, ovaj se problem za funkcionalizam obi"no naziva problem otsutnih qualia. Qualia su subjektivne kvalitete naih mentalnog stanja, kvalitete koja se javljaju kada vidimo crvenu boju, ujemo visoki C, osje amo okus jabuke, itd.7 Qualia se ne mogu kvantificirati, nemogu e ih je izmjeriti ili iskustvo njihovog doivljaja prenijeti verbalnim opisom. One se doivljavaju. To su doivljaji okusa, mirisa, boja. Znati kako je to vidjeti plavu boju moe samo onaj tko ju je i sam vidio, znati kakav okus ima jagoda moe samo onaj tko ju je i sam probao, znati to je bol moe samo onaj tko ju je i sam osjetio, itd. Primjeri razli"itih sistema funkcionalno izomorfnih naem umu, kao to su sistem vodovodnih cijevi i ventila ili milijarda Kineza povezanih malim radio stanicama, pokazuju da funkcionalisti"ka analiza uma ne moe biti prihvatljiva zato to ne moe zahvatiti ono to je bitno za mentalna stanja i svjesno iskustvo. Pored funkcionalnog ustroja na um sadri i qualia, te stoga teorija uma koja ih izostavlja naprosto ne moe biti zadovoljavaju a teorija uma. Isto, samo u manje radikalnom obliku, pokazuju i primjeri obrnutog spektra. Zamislimo da je nekom spektar boja, okusa ili tonova od ro*enja obrnut; da mu je slatko ono to je nama slano, da mu je crveno ono to je nama plavo, itd. On je plavu boja, koja njemu izgleda onako kako nama izgleda crvena, nau"io zvati "plava". Zbog toga nema na"ina da otkrijemo da on plave predmete vidi kao crvene. Funkcionalni ustroj takvog "ovjeka bio bi potpuno jednak naem, me*utim, njegova mentalna stanja ne bi bila jednaka naima, stoga se posjedovanje mentalnih stanja ne moe izjedna iti ni s kakvim funkcionalnim ustrojem. Osim to strojevi ne mogu imati qualia, strojevi ne razumiju. Budu i da je razumijevanje zna enja jedna je od osnovnih karakteristika inteligencije, strojevi ne mogu biti inteligentni jer im nedostaje razumijevanje. Vrlo jaki i dobro programirani kompjuter koji bi zadovoljio Turingov test ne bi razumio zna enje znakova koji bi se pojavljivali na ekranu ili bili ispisani na papiru. Na input "Zahladilo je" takav bi kompjuter mogao dati output "Da, da, treba se dobro obu i". Me*utim, ne vjerujemo da bi bilo kakav stroj, ma kako bio sloen i sofisticiran, mogao razumjeti zna"enje iskaza "Zahladilo je" i "Da, da, treba se dobro obu i". On bi s tim iskazima mogao vrlo vjeto baratati, ali kao s "isto mehani"kim elementima. "Znao bi" koji odgovor treba dati na koji komentar, ali u istome smislu u kojemu brava "zna" koji joj klju odgovara. Stroj naprosto ne bi razumio to ti iskazi zna e. Poznati primjer koji ilustrira ovu tezu jest takozvana

Princip je formulirao i izloio David Chalmers u tekstu "Absent Qualia, Fading Qualia, Dancing Qualia" iz 1995. 6 Kineska nacija je poznati primjer kojega je izloio Ned Block u "lanku "Troubles with Functionalism" iz 1978. 7 Singular quale, plural qualia.

Searlova kineska soba.8 Zamislimo da smo zatvoreni u sobi i da kroz jedan otvor primamo poruke na kineskom, a da kroz drugi otvor izbacujemo odogovore. Jasno, ne znamo kineski pa te poruke za nas predstavljaju besmislene are na papiru. Me*utim, imamo skup uputa na hrvatskome koji nam kae: kada primi ovakav i ovakav niz znakova, izbaci onakav i onakav niz znakova. Primamo nizove kineskih znakova, uspore*ujemo ih s uputama i onda izbacujemo druge odgovaraju e nizove kineskih znakova. Kinez koji bi se nalazio izvan sobe i gledao poruke koje ulaze i izlaze mogao bi zaklju"iti da se u sobi nalazi netko tko razumije kineski. Jasno, mi znamo da unutra nema nikoga tko razumije kineski jer poruke na kineskom pismu za nas su besmislene are na papiru. I kada bismo izuzetno dobro funkcionirali u kineskoj sobi, are na papirima za nas ne bi ni o "emu govorile, one za nas ne bi imale nikakvog predmeta, ne bi nita predstavljale. Drugim rije"ima, proli bismo na Turingovom testu iako ne bismo nita razumjeli. Naa su mentalna stanja intencionalna, to zna"i da su usmjerena na neki predmet, ona su o ne"emu. S druge strane, stanja strojeva nisu intencionalna, ona ne stoje za neto, ona nita ne predstavljaju. Zbog toga strojevi mogu vrlo uspjeno baratati besmislenim nizovima znakova, ali e im uvijek nedostajati ono to bi nama nedostajalo u kineskoj sobi razumijevanje tih znakova. Isto tako, ono to "isto funkcionalna analiza ustroja ljudskog uma nikada ne e zahvatiti jest intencionalnost, to jest, razumijevanje zna"enja. To da razumijemo zna"enje to je nepobitna "injenica naeg uma koju funkcionalizam nikada ne e mo i zahvatiti. Zbog toga treba odbaciti funkcionalizam u filozofiji uma. Zbog navedenih problema neki su autori doli do zaklju"ka da od svih fizi"kih sistema funkcionalno izomorfnih naem umu jedino ljudski mozak moe imati mentalna stanja i svjesno iskustvo. Stoga se ta pozicija ponekad naziva ovinizam ljudskog mozga. Iako se nakon izloenih protuprimjera ova pozicija moe u"initi plauzibilnom, nije jasno zato bi od svih fizi kih sistema s jednakim funkcionalnim ustrojem samo ljuski mozak mogao imati svjesno iskustvo. Istina je da nije jasno kako bi sistem vodovodnih cijevi i ventila ili Kineza povezanih radio stanicama mogao proizvesti mentalna stanja i svjesno iskustvo. Ali isto tako nije jasno ni kako sistem neurona i sinapsi u ljudskom mozgu moe proizvesti mentalna stanja i svjesno iskustvo. Zamislimo da se u ne"ijem mozgu prirodni neuroni po"nu jedan po jedan zamjenjivati silikonskim "ipovima koji imaju sasvim jednake dimenzije i sasvim jednake funkcije kao i prirodni neuroni. Ako bi silikonski "ipovi bili funkcionalno identi"ni prirodnim neuronima, nije jasno kako bi postepenom zamjenom mogla nastupiti bilo kakva promjena u svjesnom iskustvu te osobe. Nikakva razlika ne bi nastupila kada bi se zamijenio jedan neuron, kada bi se zamijenila dva, kada bi se zamijenila tri, ... Kako bi se onda bilo kakva razlika mogla javiti kada bi bili zamijenjeni svi neuroni u ne"ijem mozgu? Ta bi osoba i dalje imala sasvim jednaka mentalna stanja i potpuni kontinuitet u svjesnom iskustvu. Iako bi umjesto prirodnog mozga imala umjetni, ta bi osoba i dalje imala sasvim jednaki svjesni ivot.9 Stoga bi ovaj zamiljeni primjer trebao pokazati da i neki drugi fizi"ki sistemi funkcionalno izomorfni naem mozgu mogu imati mentalna stanja i svjesno iskustvo. To jest, ovo bi trebao biti protuprimjer koj bi oborio ovinizam u pogledu ljudskog mozga. ovinisti se slau da bi silikonski mozak bio funkcionalno nerazlu iv od prirodnog, ali smatraju da bi postupnom zamjenom neurona nestalo svjesno iskustvo, ono bi odumiralo zamjenjivanjem neurona.10 Taj bi proces bio prava no na mora; ne bismo imali kontrolu nad naim rukama i nogama, ali bismo vidjeli da vre one pokrete koje i ina"e trebaju vriti; ne bismo mogli govoriti, ali bismo "uli kako izgovaramo to"ne odgovore na postavljena pitanja; ne bismo osje ali glad ni okus hrane, ali bismo primje ivali da nakon to cijeli dan nismo nita jeli halpljivo gutamo svoje ina"e omiljeno jelo, i tako dalje sve dok ne bismo u potpunosti ostali bez svijesti.11 Nae bi tijelo i dalje funkcioniralo jednako kao i prije, nitko ne bi mogao primjetiti
8 9

Primjer je izloio Joh Searle u "lanku "Mind, Brains and Programs" iz 1980. Ovu opciju zatupa David Chalmers u "lanku "Absent Qualia, Fading Qualia, Dancing Qualia" iz 1995. 10 Primjer je izloio John Searle u knjizi The Rediscovery of the Mind iz 1992. 11 Situacija podsje a na psiholoki fenomen poznati pod nazivom Blindsight. Oksimoron "slijepi vid" zapravo

razliku, ali na bi se svjesni ivot u potpunosti ugasio. Iako je ovaj misaoni eksperiment vjeto i primjereno smiljen, nemamo jasnih intuicija o ovome primjeru. Nije jasno to nam govore intuicije, da li bi postepenim zamjenjivanjem prirodnih neurona funkcionalno nerazlu"ivim silicijskim "ipovima svijest postepeno odumirala ili to zamjenjivanje ne bi dovelo ni do kakve razlike u mentlanim stanjima i svjesnom iskustvu. Ako vam se "ini da bi svjesni ivot ostao nepromijenjen, vae su intuicije funkcionalisti"ke. Ako vam se "ini da bi postepeno odumirao, vae su intuicije ovinisti"ke u pogledu ljudskog mozga.

sasvim to"no opisuje pojavu o kojoj se radi. Subjekti koji zbog raznih neurolokih ote enja imaju crne rupe u vidnom polju i ne vide predmete koji se nalaze u tim dijelovima polja. Ipak, oni daju prili"no to"ne verbalne odgovore o predmetima u tim dijelovima polja, to zna"i da ih ipak nekako detektiraju.