I

Sve to ste oduvijek eljeli znati o ki ...

ali niste znali koga biste pitali!
Otkrijte
Mo kare
Elementari prirunik koji e vam pomoi shvatiti
univeralni zakon uzroka i posljedice ... te otkriti nain njegove
primjene u cilju stvaranja boljega ivota.
Knjigom Mo ka/me ugledna vidovnjakinja i duhovna
iscjeliteljica Mar T Bro e pomoi e vam
- poravnati raun u "karmikoj banci"
- ustanoviti razliku izmeu puke seksualne privlanosti i
dubok, trajne ljubavi.
- shvatiti odnos izmeu karine i reiacije - te to se s
vaom karmom dogaa nakon mrti
- otkiti najvaniji korak koji moete nainiti prema istinskj
fnancijskoj sigosti.
- uti "knk poziv na budenje" u obliku bolesti i drugih
nevolja.
- osloboditi se prolih pogreaka. razoaranja i izdaja ... te
pronai istinsku sreu koj j teite.
BibliotekNOWWlCl
Knjiga 2
Urednici: Vladimir Jakoli, prof. i Nada Jakoli, prof.
Mar T Browe
MO KME
!TP KORPION, Babonieva 4, 10000 Zagreb
tel./faks: 01/4635-341, 01/4635-342
e-adresa: itp-skorpion@zg.htnet.hr.
Za nakladnika: Ratko Ostoji
Korektorica: Iva Jakoli
Fotografja i idejno-likovno rjeenje naslovnice: Vladimir Jakoli
Raunalna izvedba naslovnice i slog: Zdeslav Ostoji
Tisak: Grafocentar, Sesvete
L!! - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i sveuilina knjinica - Zagreb
UDK 291.23
129:29
BROWNE, Mary T.
Mo kae: kako razumjeti prolost i
oblikovati budunost / Mary . Browne: s
engleskoga prevela ^leksandra Mihaljevi
Barlovi. - Zagreb: korpion, 2005. -
(Biblioteka Novi 'idici; knj. 2)
Prijevod djela: The power of karma.
953-6405-77-6
. KarIa -- Studija
451129040
lBN 93-40-11-

Maq1. 8rowne
MO.KE
Kako RZUMJETI PROLOST j
OBLIKOVATI BUDUNOST
S engleskoga prevela
Alel-sandra Mihalj\ri Barlovi
korpion

Zahvale
to je ,arma - i kako utjee na mene?
Uvod
1. Karma
2. Karma i reinkarnacija
3. Karma i zdravlje
4. Karma i seks
5. Karma i novac
6. Karma i mo
7. Karma i ravnotea
Popis afrmacija
SARA
1 1
13
15
21
43
73
105
139
173
201
223

Sto je kna - kako

utjee na mene?
Karma je univerzalni zakon uzroka i posljedice. anjete ono to
ste posijali. Dobivate ono to zasluujete. Vi ste ono to jedete.
Ako dajete ljubav, primate ljubav. Osveta se okree protiv osvet
nika. Sve se vraa, sve se plaa.
"Kara" doslovce znai "postupak". Dobri postupci znae
dobru karmu. Loi postupci znae lou karmu. Svaki je ovjek
sam odgovoran za svoje postupke, a svaki postupak izaziva reak
ciju koja je u svakom pogledu jednaka i primjerena postupku.
Karma je pravda. Ona ne nagrauje niti kanjava. Karma ne
iskazuje naklonost jer moramo zasluiti sve to primamo. Karma
nikoga i nita ne predodreuje. Svoje uzroke stvaramo sami, a
karma savreno uravnoteeno prilagouje posljedice.
Mnogi smatraju da svoju karmu nikako ne mogu promijeniti -
sve je predodreeno. zato bi se trudili mijenjati svoju situaciju?
To je ono to ih plai. Takvi ljudi vjeruju kako ovjek mora biti
pasivan da bi prihvatio stvarost karme. To jednostavno nije isti
na, Karma je aktivna. U tren oka moemo donijeti odluke koje e
oblikovati nau budunost i preobraziti ona podruja naega
ivota koja nas ine nezadovoljnima.
13
Karmu bismo mogli usporediti s bankom. Karmika banka je
nepristrana, asna, nepotkupljiva, nepogreiva i stabilna ustano
va. Svaka osoba u cijelom univerzumu ima svoj raun u tom
golemom spremitu. Sa svakim ispravnim postupkom na svoj
raun polaete dobru karmu. Svaki lo postupak stvara lou
karmu. Krajnji je cilj potpuno izravnavanje rauna. Kad to posti
gnete, ovladat ete svojom karmom.
14
Uvod
Vie od dvadeset godina koristim svoj dar jasnovidnosti kako bih
pruala savjete drugima. Radi privatnih seansi u tom su mi se raz
doblju obratile tisue ljudi. Moj se rad najveim dijelom odnosi na
pomaganje drugima da prepoznaju svoj e probleme, a kad ih priz
naju, predlaem im rjeenja. Ja ne upravljam niijom sudbinom.
Mnogo vremena provela sam razatrajui najee tekoe u
umovima mojih klijenata, prijatelja i znanaca. Bez obzira na to je li
osoba direktor jedne od 500 najuspj enijih amerikih tvrtki,
Oscarom nagraeni glumac, odvjetnik, psihij atar, broker s Wall
Streeta, telefonist, tajnica, student, majka ili novinar, zaj ednika nit
povezuje sve ivote. Poj edinane se okolnosti razlikuju, ali su
potrebe sline: svi ude za zdravljem, ljubavlju, sigurou i ravno
teom. Meutim, paradoksalno je da mnogi ljudi vjeruju kako e
te ciljeve najlake postii manipulirajui seksom, novcem ili moi .
Ljudi mi dolaze u nadi da im moji psihiki darovi mogu pomoi
tako to e im otkriti najbolji nain za ostvarenje njihovih elja.
Glavno arite i najzanimljiviji dio mojega posla oduvijek su
bila, i zauvijek e ostati, osobna, privatna savjetovanja ljudi
razliitih poslovnih i drutvenih poloaja. S godinama se moja
praksa toliko proirila da je postalo nemogue primiti sve koji su
traili osobno proricanje ili iscjeljivanje. Morala sam neto podu
zeti. Pisanje je bilo najpraktiniji nain da svoje znanje i isku tvo
1 5
otkrijem veem broju zainteresiranih.
Moja prva knjiga Ljubav na djelu nadahnuta je seansom s kli
jentom koj i mi je rekao: "Doao sam k vama jer nastojim prona
i Boga". Ljudi mi dolaze zbog mnogih razloga. Nekoliko ih j e
dolo i z puke radoznalosti. Neki su doli s tono odreenim
pitanjima poput: "Hou li se udati za svojega deka?" "Koj u bih
poslovnu ponudu trebao prihvatiti?" ili "Koliko dj ece vidite u
mojoj budunosti?" No, tada me je prvi put netko zamolio da mu
pomognem pronai Boga.
Bilo je to potkraj osamdesetih - u vrijeme "ja" narataja. Ljudi
su osjeali ispraznost, duboku duhovnu prazninu. U toj sam knj i
zi otkrila kako vjerujem da j e sluenje drugima na bilo koji izve
divi nain naj izravniji put prema Bogu. ovjek ne mora biti
Mahatma Gandhi ili Majka Tereza da bi ivio smislenim ivotom.
ovj ek ne mora biti nadobudan dobroinitelj ili "otira" da bi
sluio. Svak in pomoi drugome jedan je korak blie Bogu -
svaki j e ivot j ednako vaan. Knjiga Ljubav na djelu itateljima j e
ponudila duhovan pristup slobodi i srei.
Zkot poslje smrti napisala sam zato to je svaki drugi kijen:
traio da mu pomognem shvatiti to se dogaa kada umremo.
Povijest je samo u vrijeme ratova zabiljeila toliko mnogo tragi
nih smrti mladih mukaraca i ena. Prema mojem miljenju,
depresija koj a vodi u oaj, bolesti poput Parkinsonove - koja j e
do tada pogaala samo starije osobe - i epidemija AIDS-a bile su
meu najeim razlozima rastueg zanimanja za zagrobni ivot.
Sposobnost vidovitosti pruila mi je uvid u zagrobni ivot i omo
guila osobno iskustvo koj e mi je bilo potrebno da bih napisala
tu kjigu. Kjiga Zivot posije smrti i dalje nailazi na dobar oda
ziv, to smatram dokazom da ljudi mogu prevladati strah od smni
i tako razviti dublje potovanje prema svetosti ivota.
Kjigu Mo kamcpiem zbog toga to mi klijenti i sluatelji
16
mojih predavanja u posljednje Vlij eme na) esce postavljaju
pitanja vezana za zakon karme te njezin izravan utjecaj na nae
svakodnevne ivote:
l. Je li sve U naim ivotima predodreeno?
2. Zato je moj ivot tako zbrkan iako inim sve to mogu da
bih bio dobar ovjek?
3. Hou li ikada prona srodnu duu?
4. Zato j e moja majka umrla od raka? Bila je najbolja ena
na svijetu.
5. Oba ljam sav efov posao, ali on nikada nije zahvalan i
zarauje dvadeset puta vie od mene. Zto mi se to dogaa?
6. Izgladnjujem se, odlazim u teretanu, brojim svaku kaloriju,
ali i dalje imam petaest kilograma vika. Lijenik kae da
je s mojom titnjaom sve u redu. Zato je moje tijelo takvo?
7. Zakeo se da me voli. Zato me vie nije nazvao?
8. Je li seks putem interneta nevjera?
9. Posjetio sam astrologa koj i mi je rekao da u biti slavan?
Kada?
10. Vjerujete li u reinkaraciju? Podvrgnuo sam se regresiji u
proli ivot i reeno mi je da je ovo moj poslj ednji ivot na
Zemlji.
1 1. elim ostaviti supruga radi ljubavnika. Hoe li mi se to
osvetiti?
12. Zato se to dogaa meni? Ispatam li zbog neega to sam
uinio U prolom ivotu?
Rje "kara" pojavljuje se u asopisima, novinam i na tele
viziji onoliko e to koliko se neko ponavljao izraz "sve se vraa,
1 7
sve se plaa" i "dobiva ono to si zasluio". Rije, za koju mnogi
smatraju da joj je mjesto iskljuivo u istonjakom rjeniku ili O
rjeniku newagea, postala je neizostavan dio naega argona.
Postalo mi je kristalno jasno da u drutvu vlada oajnika
potreba za tumaenjem karme, reinkamacije, predodredenosti i
slobodne volje. Bilo je potrebno raspriti zablude o tome da nam
se sve dogaa sluajno, pukim sluajem, da ivimo smo jedan
ivot, da nam neke svemone sile odreuju put i da nemamo
mo donoenja vlastitih odluka.
Osjea se snana potreba za praktinim nainom razumije
vanja djelovanja karme, ali i oblikovanja vlastite karme. Bez rein
karnacije nema karme, pa je bilo potrebno podrobno objasniti
nerazmrsivu vezu izmeu ta dva naela. Karma i reinkaracija
pr dugo su bile zagonetke. Ni jedan oblik trajne preobrazbe -
tjelesne, duhovne ili psiholoke - nije mogu bez poznavanja
karme i njezina izravnog utjecaja na sve aspekte naih ivota.
Vizualizacije, afrmacije, pozitivno razmiljanje, iscjeljujue medi
tacije, invokacije i ostale sline tehnike zapravo su gubitak vre
mena ako ne razumijemo karmu.
U prouavanju karme presudno je vano razumijevanj rav
notee. iveti u ravnotei znai posjedovati unutarnji mir te isto
dobno biti u miru s vanjskim svijetom. To je sklad. To je ono to
ljudima nedostaje na LV j ili onaj nain - neki su savreno zdra
vi, ali nemaju novca, nek uivaju u sjajnom seksualnom ivotu,
ali 5 ezposleni, neki imaju novca, ali su bolesni, nek imaju
mo, ali nemaju ljubav.
Uvjerena sam da je sve karma i to je misao vodilja mojega
ivota. Kada drugi prihvate moje duboko vjerovanje u karmu i
reinkaraciju, vjerujem da e razviti strpljenje u odnosu prema
sebi i prema drugima. Naposljetku, emu urba? Pred nama je
vjenost. Na raspolaganju nam je mnogo vremena da se razvije-
1 8
mo i pronaemo sreu. Mogli bismo jednostavno postupati kako
najbolje zamo u situacijama u kojima se naemo.
Mogunost duhovnog rast iznimno je velika ak i kada smo
suoeni s tekim trenucima, a znamo da nas u budunosti oeku
ju jo muniji trenuci. Ako upamtimo da je sve karma, na je
budunost unaim rukama.
1 9

1. Kara
ODAKE JE POTEK KMA?
Zbrka koja vlada na podruju shvaanja karme nimalo me ne
iznenauje. Upitate li deset ljudi to znai ta rije, dobit ete
deset razliitih odgovora. "Nije li to sudbina?" "Nije li to ona rije
koja se ezdesetih godina mogla uti u Woodstocku?" "Mislim da
karma znai da sam u neemu pogrijeio." "Nije li to neto veza
no za budiste?" "O, da, to znai usud!" Veina ljudi zna da Deset
zapovijedi potjee iz Biblije, ali ne znaju odake potjee karma.
Karma i reinkaracija su temeljna naela budizma, ali su o
njima pouavali i sustavi ezoterine flozofije kao to su pitagorej
ska i Platonova kola. No, za nae praktine potrebe, zapoet u
s Adamom i Evom.
AA lEVA
Potreba za zdravljem, seksom, novcem i moi roena je onoga
trenutka kada je duh uao u fiziko tijelo i kada je bio prisiljen
ivjeti u materijalnom svijetu. Odluujui trenutak bio je onaj u
kOjemu su Adam i Eva protjerani iz Rajskog vrta.
Dobili su sve, uz jedan uvjet: ne jesti plodove sa stabla spoz
naje
dobra i zla. Oni su pojeli plod. Prekrili su zakon. Platili su
cijenu. Njihovu karmu nije odredio ni jedan bog; odredili su je
21
sami. Adam i Eva proerani su iz savrenog ivota. Od tog su se
trenutka svi morali itekako trucUti da bi zasluili sreu. Vie nita
nije bilo besplatno. Tjelesnost je postala preduvjet duhovnog
usavravanja. Jednostavno reeno, morali smo raditi za hranu i
skonite, izlaziti na kraj s osobnim odnosima, suoavati se sa
zdravstv nim \ koama i potom umrijeti.
Karma je roena s ovjeanstvom. Pria o Adamu i Evi meta
fora je za ulazak duha u fziko tijelo. "Rajski V
"
mogao bi ozna
avati svijet duha - mjesto na kojemu vladaju ljepota i sklad i na
kojemu dua boravi nakon smrti tijel a. Protjerivanje Adama i Eve
pruilo nam je priliku za uenje u cilju razvoja due. Fiziki svijet
svakome od nas nudi nebrojene mogunosti da napokon naui
mo ivj eti u ravnotei - skladno. esto se ispostavlja da su naiz
gled teki karmiki udarci najbolje to se moglo dogoditi.
MODA SE PITATE KO SAM UPOZNALA KMU
Prije svega, kao vidovita osoba njegujem priroeno vjerovanje u
zakon karme. Moj psihiki dar omoguuje mi spoznavati a da mi
se nita ne kae. Karma mi je oduvijek bila potpuno smislena.
Kao drugo, potvrdu toga vjerovanja pronala sam prouavajui
budizam, hinduizam, judaizam, kranstvo i teozofju. Tree,
duboke rasprave s mojim Glavnim Uiteljem potvruju da je
karma jedini mogui ispravan, razborit, sveobuhvatan, razuman,
logian. stvaran, inj enian, zdravorazumsk odgovor na pitanje
zato se loim ljudima dogaaju dobre stvari ili zato se dobrim
ljudima dogaaju loe s ari. etvrto, uvidjela sam djelovanje
karme u svojem ivotu i u ivotima svih osoba s koj ima sam dola
u dodir.
Svi su ljucU podvrgnuti djelovanju karme bez obzira na to shva
aju li njezin zakon. Primjerice, dobili ste obavijest o uinjenom
prometom prekraju iako niste vdjeli zak zabrane parkranja.
22

Svm ste silama nastojali uveriti policajca da to nije vaa pogreka.

No
, kajeni ste jer ste prekrili zakon. Nepozavanje zakona nije
opravdanje. Tko od nas nije doivio takvo to?
MOJA NEOBI NA KMA
Neki su ljudi roeni da bi bili pjevai, znanstvenici ili slikari, a
drugi se raaju s psihikim dqrovima. Stotine ljucU su me pitale:
"Zato ste vi roeni s darom vidovitosti, a ne ja?" Na to mogu
odgovoriti samo: "Roena sam s darom vidovitosti . Zacijelo sam
ga razvla tijekom prolih ivota. Moja mi kalma omoguuje da
odaberem kako u ga primijeniti u ovom ivotu. "
Kao i svi darov, i taj je dar beskoristan ako ga primatelj ne kori
sti. Iz ira se nikada nee razviti stablo ako ga se ne posadi. Da bih
svoj dar oblikovala u orue za pomaganje drugima, morala sam
razviti motivaciju. disciplinu, intospektivost, strpljenje, ustrajnost
i smisao za humor. Ljudi s psihikim darovima raaju se od poet
ka ovjeanstva.
Prvo, istinsko iskustvo vidovitosti koje pamtim doi jela sam
sa sedam godina. Sestra i ja preselile smo se u Iowu, k baki
Grace. Moja pratetka Maye bila je vlasnica mjesne mrtvanice.
Jednoga me je dana zamolila da doem k njoj i javljam se na
telefon umjesto nje. Rekla mi je to tono moram uiniti ako tele
fon zazvoni i otila. Ozbiljno shvativi svoj posao, sjedila sam u
njezinu uredu i zurila u telefon. No, uskoro me je obuzeo nemir
pa sam proetala mrtvanicom. Ne znajui to me je privuklo
onamo, nala sam se pred prostorijom u kojoj se kasnije toga
dana trebalo odrati bdijenje.
Bilo je rano pa jo nije bilo n*oga iz obitelji preminule osobe.
l dalje previe uplaena da bih ula, stajala sam pred ulazom u
prostoriju u kojoj se nalazio lijes i sluala tiinu one vrste koju ov
jek doivi kada ue u crkvu. Soba je bila ispunjena mirisom
23
cvijea i votanim mirisom svijea. Odjednom mi se uinilo da
cvjetni aranman lebdi u zraku, Na trenutak se doimalo da cvije
e visi u zraku, a tada se polako poelo ketati uokolo. Zatvorila
sam oi i ponovno ih otvOlila oekujui da privenje - koje je
zacijelo bilo plod moje mate - nestane. Ai, nije nestalo. Cvijee
je i dalje lebdjelo u zraku. Tada sam ugledala jedva vidljivu sjenu
ene koja je drala cvijee u rkama. Blistavo se nasmijeila,
m hnula jednom rukom, vratila cvijee na mjesto i nestala. U
tom sam trenutku krenula ravno prema lijesu. U njemu je leala
ena koja je drala cvijee. Nisam se uplaila. Osjetila sam kako
me je preplavilo silno uzbuenje. U tom sam trenutku bila potpu
no sigurna da smrt ne postoji. Kada sam baki rekla to se dogo
dilo, ona je jednostavno kimnula kao da razumije. Rekla mi je da
to nikome ne spominjem jer mi veina ljudi ne bi vjerovala. "Ti
posjeduje dar. Budi zahvalna na njemu", rekla jc. Baka Grace je
bila vrlo praktina ena. Bila je duboko predana svojoj katolikoj
vjeri. Nikada nije govorila o psihikim pojavama. Moj neobini
dar nije bio njegovan u kunom okruju. Pa ipak, baka mi je na
jednostavan nain potvrdila da je u redu biti vidovit i to mi je bilo
dovoljno da se u tome osjeam sigurno. Nikada nisam osjetila
potrebu postaviti joj pitanja o psihikim sposobnostima. Usto,
znala sam i da je baka rekla sve to je o toj temi kanila rei.
Jedna od mojih najbliskijih prijateljica iz djetinjstva podsjetila
me je da se moja sposobnost tonog lociranja izgubljenih pred
meta pojavila jo dok smo bile djeca. Netko bi rekao: "Ne mogu
pronai kljueve", a ja bih odgovorila: "Nalaze se iza tree knjige
na polici u tvojoj spavaoj sobi". Ona bi otila pogledati jesu li
kljuevi tamo. Svak put se vraala s kljuevima i upitala: "Kako
si znala?" Nisam im mogla racionalno objasniti kako sam znala jer
nisam bila ak ni u blizini kue te osobe. Moda vam je udno to
to sam tako lako prihvatila svoju sposobnost. Pouavali su me da
se ne hvalim, a meni je bilo posve normalno pronalaziti stvari. To
24
-
je
jednostavno bilo dio mene. Dogadalo se tako e to du s

lju
di u mojoj blizini naviki na to te su moju sposobnost poceb

mati zdravo za gotovo. Nitko nije "podizo prainu" zbog mOjih

psih
ikih darova. Mislim da je to najvaniji razlog zbog kojega
sam
oduvijek s lakoom plihvaala samu sebe. Kad sam prona
la
dnevnik koji sam pisala dok mi je bilo dvanaest godina, izne
nadila sam se proitavi: "Znam da sam ve ivjela i da u ponov
no ivjeti". ini se da sam u re' inkarnaciju vjerovala i prije no to
sam ula tu rije. Iako je baka potvrdila da posjedujem "dar",
nikada nije govorila o prolim ivotima, a u naem gradiu u lowi
nije bilo knjiga o metafizici. Moje vjerovanje u drevnu flozofiju
reinkarnacije nije proizalo iz utjecaja okoline ili znanosti.
Jednostavno mi je bilo logino da sam ve ivjela.
Bila sam kreativno dijete, pjevala sam u vrlo ranoj dobi i uvi
jek sam iskazivala veliko zanimanje za kazalite. Po zavretku
srednje kole upisala sam se na Sveuilite Iowe kako bih studi
rala glazbu i dramu. Tijekom kolovanja pola sam radnog vreme
na radila u kjiari. Tada sam prvi put dola u dodir s knjigama iz
podruja metafzike, napose s djelima o karmi, reinkarnaciji i
ivotu poslije smrti. To me zanimanje nije napustilo ni kada sam
napustila koled i preselila se u New York.
Tijekom prvih godina ivota u New Yorku bila sam razapeta
izmeu bavljenja glumom i prouavanja metafzike. Moje su psi
hike sposobnosti jaale i izotravale se, a u meni se razvila i
snana elja Z pomaganjem drugima. Dok sam sjedila na audi
cijama, uvijek sam mogla ustanoviti tko e dobiti ulogu im bih
se osvrnula uokolo: u umu sam vidjela tko e biti izabran.
Po
gledala bih tu osobu i jednostavno bih znala. Razgovor s reda
teljem esto smo morali ekati i po nekoliko sati, a ja sam to vri
j
eme provodila proriui ljudima koje bih ondje srela. To se
dogaalo samo po sebi; poela bih razgovarati s nekm i uskoro
bih primila psihiki uvid. Drugi bi uli to govorim i zaas bi se
25
oko mene skupila gomila. Glumci su poznati po irini uma pa su
uvaavali moj dar i izraaval i zahvalnost za proricanje.
U tom razdoblju ivota osjeala sam oajniku otrebu za
vodstvom, ali nisam zala gdje bih ga pronala. Nije mi bila
potrebna osoba koja bi me pouia kako da razVjem sposobnost
jasnovidnosti . Bio mi j e potreban netko tko e me pouiti kako da
pristupim svojim sposobnostima i kako da ih iskoristim na najbo
lji mogui nain. U samostalnim rouavanjima gorljivo sam se
usredotoila na uenja Helene Petrovne Blavatsky. Potekla je iz
ruske plemike obitelj i , a 1873. godine dola j e u Sjedinjene
Ame ike Drave i utemeljila Teozofsko drutvo. Bila je obdare
na iznimnim psihi kim sposobnostima, putovala j e, uila u Tibetu
i i znimno mnogo pisala.
Njezno najpoznatije djelo jest Tajno uenje u kojemu podrob
no tumai karmu, r inkaraciju, znanost, flozofju j religiju.
Poruka koja se neprestano ponavlja glasi: najuzvieniji smisao
ivota jest sluenje oveanstvu. Karma nam omoguuje da
ovladamo sobom i nauimo iveti u ravnotei s cjelokupnom
prirodom. Reinkaracija i kanna jedina su logina objanjenja
naizgled neloginih dogaaja koj ima obiluju nai ivoti.
Prihvatite li to uenj e, samo je po sebi razumljivo da verujete
kako rtve ne postoje. Privlairo samo one situacije koje smo
sami stvoril i . Sretan jli nesretan "sluaj" ne postoji jer se nita ne
dogaa sluajno.
Dosegla sam stadij na koj emu vie nisam mogla sluiti dvojici
gospodara: kazalitu i svojoj elji da pomaem ljudima koristei
svoje psihi ke darove. Tada sam odustala od glumake karijere,
a usmena mi j e 'predaja od toga trenutka poela dovoditi kijen
te. Bila je to velika promjena za mene, ali nikada nisam poalila.
Stara izreka kae: "Kad je uenik spreman, pojavljuje se ui
telj". S klijentima sam radila neto vie od godinu dana prije no
to sam upoznala svojega Uitelja. Zovem ga Lawrence iako mu
26

tO
nije pravo ime. T ime potujem njegovo pravo na privatnost,
ali
je s
ve vezno za njegova uenja ostalo neizmijenjeno.
MOJA KM S LWENCEOM
Svojega uitelja Lawrencea prvi sam put vidjela u snu koji se
ponavljao. Kad sam ga prvi put sanjala, bilo mi je oko deset godi
na. Sanjala sam sljedee:
B sm u nekoj kui mjmo sam sjed/a na prostrc na podu.
N mogla ustanovt gdje se tono nalazi, a/i dnajo se
da je posnjed' bio trpsko pod'uj jer su uokolo rasle divne
paJe, a u loncia je bio egoto CVjee. U toj skromnoj
kui bila sam mima, uha i sigura. U sobu je uo vlo Vsok
mukarac tamnoplaVh oiu kakve jo nim Vdjela i p
mi rku. Pvat sam je i zgedala se u njegovo lice, slute
i da ga moram tono zpamt On se tada nasmJj :io, kao
da mije pritao misl, i rekao: "Ja sam tvoj Ute!: Nee me
zaboraVti Surest emo se kada z t doe vrijeme. "
Lawrencea sam pri put osobno srela prije ve od sedamna-
est godina, jednoga prelijepog proljetnog dana u njujorkom
Central Parku. "Unutarji glas", koji je dio moj ega dara, ponukao
me je da poem u park. Posrijedi je sposobnost primanja poruka
putem mentalnog sluanja razgovijetnog glasa. Probudila sam se
s porukom: "Odjeni se i to prije poi u Central Park". Onamo
sam stigla bez odreenog oekivanja.
Sjedila sam na kupi nesvjesna Lawrenceove prisutnosti sve
dok
mi se nije obratio imenom. Okrenula sam se prema njegovu
glasu, a ok prepoznavanja u treutku je prodrmao cijelo moje
bie. Bio je to Uit lj koj ega sam sanjala od ranog djetinjstva.
Osj etila sam duboko potovanj i ushit. On me je primio za ruku
i
\trenu me smirio.
2/
Lawrence nije duh, ve mukarac, ovjek od krvi i mesa. Vrlo
j

.
sok, prlino mrav i doima se kao da je u ranim pedesetim.
Cml se d

ne s
.
tari. Ima prelijepe plave oi kakve jo nisam vidje
la, a dubl

a nJeg
.
va razumijevanja i suuti doima se nezemalj
som. Pa Ipak, pOjavnost nije ono to ga razlikuje od drugih, ve
njegova duboka duhovnost, njegova aura savrenog sklada.
Moram naglasiti da Lawrence sam odluuje o tome s kim e se
sastati i kada. Mnogi su me ljudi pitali mogu li ih upoznati sa svo
jim iteljem. Na
.
to mogu odgovoriti samo da to nije u mojoj
mocI. La

ence Ima potpuni nadzor nad svojim emocijama i

sposoban Je po volji izvoditi zapanjujue psihike pothvate. Te
darove nikada ne iskazuje bez vrlo dobrog razloga. esto istie
da

rimj
.

na psihikih moi moe biti opasna i uznemirujua ako

motIv DIJe
.

ouavanje ili sluenje. Od naega prvog susreta,

Lawren
.
ce I Ja sastajali smo se na mnogim mjestima irom svijeta.
a n

ki se
.
nain osjeam POput vojnika koji prima zapovijedi i
Ispunjava Ih bez pogovora, znajui da e mu se razlog otkriti
kada za to doe vrijeme. Pa ipak, vrlo rijetko komuniciramo
osobno. Katkad mi se javi pismom ili telefonom. No, najee sa
mnom komunicira metafziki, aljui mi jasno oblikovane misli.
Tada
.
:
uj
.
em
.
njegov glas, a on mi prua upute ili smjerice dok
J a u tlsml Sjedim i sluam njegove poruke.
"
.
aziva

ga Uitelj
:
iako mi je jednom zgodom rekao:
Dijete mOJe, za one kOJI su otkrili svoje istinsko duhovno jastvo
n
.
p

stoje ni uitelji ni uenici. Takvoj su osobi svi jednaki.

clt
.
eIJa

ora pronai u sebi i to otkrie podijeliti s drugima. To

Je diO tvoJe karme. Na taj e nain i oni biti blagoslovljeni unu
tarjim mi rom .i ravnotezom. "
PA
Je.nom smo se sastali u Parizu. Primila sam njegovo pismo u
kOjemu me je uputio da otputujem onamo. Rekao mi je da ga u
25

odreeno vrijeme ekam na ulazu u Rodinov muzej. Zajedno

sm
o etali muzejem i prouavali remekdjela. lii ljenje je najve
a
umjetnost" , rekao je
.
Prouavali smo oblike skulptura. Lawrence je znalaki govo
rio o tim umjetnikim djelima i o ivotima umjetnika. Dobro poz
naje umjetnost te njeguje potovanje prema umjetnikom daru i
lje
poti djela.
"Potrebni su mnogi ivoti da bi se razvio dar poput
Rodinovog", rekao je. Kiparska remekdjela Augustea Rodina i
Camillea Claudela Lawrence je usporedio s naim ivotima. Ta su
umjetnika djela poprimila oblik ruke, djeteta koj e vriti , para u
ljubavnom zanosu i ovjeka zadubljenog u duboke misli. Sva su
zapoeIa kao mramor, kamen ili glina. Umjetnikove su misli preo
brazil e sirovine u velianstvene oblike te u promatraa izazvale
duboke i raznovrsne emocije.
"ivot je umjetniko djelo u nastajanju. Svatko posjeduje
poprilino veliku mo oblikovanja vlastite budunosti . Veliki kpar
ne bi besciljno klesao kamen. Odluio bi koji oblik eli stvoriti i
posvetio se oblikovanju svojega umjetnikog djel a. Mudar ovjek
promisli prije no to neto uini ili reagira", rekao je Lawrence.
Razgovarali smo o karmi, reinkaraciji i o tome kako nai pro
li ivoti utjeu na nau sadanjo t. Tri puta je istaknuo da o pro
lim ivotima najvie moemo doznati razmatrajui svoj sadanji
ivot. Rekao je: "Umj etnici stvaraju vlastite tvorevine, a ovjean
stvo stvara vlastitu sudbinu".
Lawence je iz Pariza otputovao nekoliko dana prije mene.
Rekao mi je da se vratim u Rodinov muzej i da neko vrijeme pro
vedem razmiljajui o skulpturama. Obeao mi je da emo se
uskoro vidjeti. "Shvatit e zato sam za sastanak odabrao upra
Vo to mjesto." Vratila sam se u Rodinov muzej i polako proua
v
ala svako umjetniko dj elo. Pred skulpturom c !cnscur
29
(Mislilac) stajala sam u gotovo meditativnom stanju. I tada mi je
sinulo. Jasna spoznaja da imamo mo oblikovati svoju budu
nost i upravljati svojom karmom na razinama o kojima nismo ni
sanjali pogodila me poput groma. Zamisao otkrivanja vlastitih
iskustava - prolih, sadanjih i buduih - poela je poprimati
jasan oblik.
Na svoj dubokouman, ali ipak pragmatian nain, Lawrence
prenosi svoju mudrost i daje veliki doprinos usmjeravanju svih
nas. Jednom sam ga upitala o odnosu osobne odgovorosti i
pojedinane kare. On se nasmijeio i dgovorio: "Dijete moje,
hoe li odbiti spasiti utopljenika mislei da mu karma nalae
umrijeti? lli e skoiti i spasiti ga z o to je ti tvoja karma nalae
da mu pomogne iveti?"
Odgovorila sam: "Spasila bih ga zato to me je karma dovela
u poloaj u kojemu to mogu uiniti. Njemu je karma moda
naloila da osjeti strah, ili da uniti odjeu - ali ne i da umre.
Karma je dvosmjera ulica. Sv smo mi duni uiniti sve to je u
naoj moi da bismo pomogli svima koji nam se nau na putu."
Lawrence je dodao: "Kad bi dopustila da se netko utopi iako
si mu mogla pomoi, stvorila bi vrlo lou karmu".
MOJ EO UL
Po pitanju poimanja psihikih sposobnosti vlada poprilina
zbrka. Izaz "psihike sposobnosti" z neke ljude nosi uvmute
konotacije: predodbe Ciganki koje gataju gledajui u kristalne
kugle, ploe z komunikaciju s duhovima koje sriu poruke, pro
ricanje iz tarot karata i podizanje stolova na seansma kojim pre
minuli alju pozdrave.
Otkako je Noel C ward napisao sjajnu dramu Nehajni duh,
javnost se uhvatila z njegov predloak duhovnog medija U liku
madame Arcati. Margaret Rutheford odigral a je njegovU
30
predodbu medija z prenoenje poruka duhova, ekcentrinu,
prilino aavu lakrdijaicu na biciklu. Jedan od mojih ciljeva jest
razotkrivanje takvih zabluda. Voljela bih metafziko osloboditi
tajnovitosti, ali udesno ostaviti netaknut . Jedna od najeih
zab
luda jest poistovjeivanje vidovite osobe i medija. Nita nije
dalje od istine.
'
,
Medij je osoba koja djeluje kao provodnik ili kanal z preno
enje poruka izeu ivih i duhova mrtvih. Vidovita je osoba
sposobna primati saznanja izvan podruja pet osjetila. Zbog toga
su
psihike sposobnosti poznate i kao " sto ulo".
Sve poruke koje primam od preminulih dolaze u moju glavu,
u moj
Moji psihiki darovi oituju se na sljedei nain. im pogledam
osobu, bez ijedne izgovorene rijei spoznajem injenice o njezi
nu ivotu. Primjerice, osoba sjedi, a ja "dozn jem" njezino zani
manje, osobne odnose, strahove, zdravstveno stanje ili mjesto
roenja. Ta mi sazanja katkad stiu u slikma. To se naziva
jasnovdou.
Najee mi se u umu pojavljuju rijei, a taj se oblik psihiko
ga dara naziva sposobnou psiikog spozavanja. Posrijedi je
mentalna svijest u kojoj sznanja spontano pritjeu u um bez
posredovanja vida ili sluha. Jo jedan oblik psihikog dara putem
kojega primam saznanja jest spos bnosl pSihikog sluanja. To,
jednostavnim rjenikom, znai "jasno sluanje". Posrijedi je spo
S
O
bnost sluanja glasovnih poruka u umu, neujnih onima koji ne
P
O
S
jeduju to psihiko osjetilo.
Osim predvianja buduih dogaaja, sposobna 5 UVdjeti i
kako prolost uee na sadanje ili budue okolnosti. Tijekom
s

anse na temelju klijentova sdanjeg ponaanja predviam naj

Ve ojatniju mogunost. Slobodna S volja uvijek moe umijeati i
31
prouzroiti drugaiji j hod te tako promijeniti karmu. Primjerice,
vidim da e odreena glumica dobiti ulogu \ brod ejskoj predsta
vi ako poe na audiciju. Ona ne odlazi na aUdiciju. injenica da
nije dobila ulogu posljedica je njezine odluke. Svojim je postup
kom promijenila svoju karu.
U mojem je radu vrlo vano procijeniti koliko osoba u tom tre
nutku moe podnijeti. Ljudi se razlikuju po sposobnostima i tem
peramentu. Teko bolesni ljudi ele doznati sve pojedinosti o svo
jem zdravstvenom stanju, dok drugi ne ele uti sve odjednom.
Moja je odgovornost osjetiti osobu te govoriti tako da moje rije
ei budu prihvatljive i plodonosne. Izravnost i iskrenost potrebno
je ublaiti suosjeanjem i ljubaznou. Gruba otvorenost u nekim
je sluajevima in dobrote. Mnogi su ljudi uplaeni kad dou k
meni; oekuju da u im navijestiti skoru propast.
Ako na obzoru opazimo neto nepovoljno, zdrav razum
govori da moemo uiniti potrebne korake da bismo to izbjegli.
Ono to se u trenutku proricanja doimalo neugodnim u budu
nosti moe pokazati da to uope nije bila loa vijest. Recimo da
vidim kako je neka ena u vezi s vrlo neasnim mukarcem.
Govorim joj pojedinosti koje dokazuju da sam sposobna otkriti
njegov karakter. Ona ne eli uti da je njezin voljeni pokvarenjak
jer se nada da e je oeniti. Savetujem joj da ne uri kako bi sa
znala vie o njegovu ponaanju. Ona bi zbog toga mogla biti
razoarana, ali vrijeme dokazuje da je proroanstvo bilo tono.
Ona prekda tu vezu. Bilo je bolno, ali je, dugorono gledano,
izbjegla veliku patnju.
Ako ustanovim da kijent ima zdravstveni problem, savjetujem
mu da odmah posjeti lijenika. Proricanje nije zamjena za lije
niki pregled. Vidovnjaci nisu lijenici, a odgovorni vidovnjaci
nikada i ne pokuavaju pruiti medicinski ili psiholoki savjet, koji
spada u nadlenost medicinskih strunjaka. Kijentu moete rei
32

da
ste opazili tjelesni ili mentalni problem, aU se o

tada mor
osa y
eto va ti s odgovarajuim medicinskm strunjakom. eki
udi posjete i dva
.
eset li,enika
:
ali
.

i jean d njih

e
"
u

plje

ta
noviti uzrok njiho oJ bolesu. NjIma IznOSim svoJe VIenje
uacije o kojemu se potom mogu posavjetovati s lijenikom.
Lyle i zo soli
Kad je doao k meni, Lyle je iigled o strano. Bolov

e vi

od
odinu dana, a ni jedan lijenik nije uspio ustanovlt sto ruje u
g . . , .
redu s njim. Bio je na rubu oaja, nesposoban za rad ! oSJeca

Je
kao da silazi s uma. Dok sam sjedila i promatrala ga, u umu ml s
pojavila rije " 01". "Ovo e vam moda zvuati suludo, Lyle, ah
mislim da imate problem sa solju", rekla sam mu.
"Kako to mislite?" upitao je gledajui me s nevjericom.
"Ne mogu vam rei nita vie od toga jer ne vidim nita osim
toga. Zamolite lijenike da provjere mogunost poremeaja
vezanih za sol."
Lyle me je nazvao dva mjeseca nakon nae seanse. Otiao je
U Mayo kliniku na sistematski pregled. Lijenike je zamolio da
provjere mogunost problema vezanih za sol. Lijenici su zadnji
dan ustanovili neravnoteu soli. Danas se osjea sjajno, vratio se
na posao i vrlo je zahvalan.
Katkad tijekom seansi s klijentima primam poruke od njiho
vih voljeni h preminulih. Nikada ne pokuavam privi duhove
pre
ma materijalnom svijetu, ali ako karma toj osobi nalae pri
manje poruke, ona e je primiti. Ne ulazim u stanje nalik transu;
Uvijek sam potpuno svjesna to govorim osobi koja je preda
mnOm. Dok primam te poruke, sa mnom u sobi nisu duhovi.
Moji uvidi proizlaze iz svetih darova jasnovidnosti i sp
,
sobnosti
p
Sihikog sluanja. U umu vidim slike ill ujem rijei. Cesto sam
S
P
O
S
o
bna usredotoiti se na "astraini zaslon" primjenjujui oblik
33
psihikog usredotoenja koji mi omogucuJe probiti barijeru
izmeu zemlje i duha. U tome mi pomae moj duhovni vodi "
Bijelo Pero.
BIJELO PERO
Bijelo Pero sam itateljima predstavila u svoje prve dvije knjige.
Mnogi su mi postavljali pitanja o njemu. Moj odnos s njim
pobrkati su s mojim odnosom s Lawrenceom. A njih su dvojica
razliiti kao no i dan.
Bijelo Pero je duhovni vodi. On nije uitelj, ve zatitnik i
poveznik. On me titi od negativnih utjecaja kada je to mogue i
pomae mi uspostaviti vezu izmeu zemlje j duha.
Taj krupan indijanski prijatelj u djetinjstvu mi je esto dolazio
u svijest. Kad sam doznala njegovo ime. bila sam dvadesetogodi
nja kinja. Utisnuo mi ga je u um u obliku glasovne poruke. U
umu sam zaula jak. jasan i razgovijetanglas. "Ja sam Bijelo Pero.
Ako ti budem potreban. pozovi me mojim imenom. Nikada neu
biti daleko od tebe. Pratim te otkako si se rodila." Bijelo Pero je iz
plemena Dakota Siouxa. Mislim da bih ga mogla dobro opisati
izra
z
om "bez-besmislica".
On nije uvijek uz mene. Jednostavno obavi to je potrebno i
odlazi za nekm drugim poslom u svijetu duhova. Svi vidovnjaci
i mediji uivaju zatitu duhova. Velika je ast ako vam va vodi
otkrije svoje ime. Da. on je dua, ili duh; nazovite ga kako elite.
Da biste ga vidjeli. morate biti vidoviti jer on ne posjedujC fziko
tijelo. ve samo duhovno.
U dananjem svijetu ljudi oajnikiude z duhovnim vodii
ma. Prvo pitanje koje mi mnogi klijenti postavlja|u glasi: "Vidite li
moje vodie oko mene?" Ljudi koji pitaju z vodie veinom su
usamljeni. oaloeni ili u bludi. vrsto se dre z svoje prij
telje ili roake koji su "preli na drugu stranu", u svijet duhova.
34
Zbog
toga smatraju da bi njihove bake, ujaci. supruzi, supruge,
ljubavici ili kumovi mogli biti njihovi duhovi vodii. Ljudi trae
sav' ete od mrtvih zbog toga to se ne pouzdaju u vlastito prosu
ivanje ili u iv,t. Mudar e ovjek prihvatiti mogunost komu
nikacije izmeu svjetova. ali e ekati da karma odlui prenijeti
mu poruku. Vrlo malo ljudi ima duh vnog vodia. Pa ipak. svi
smo sposobni obratiti se svojim viim jastvima i od njih zatraiti
smjernice. Ta se sposobnost razvija putem sluanja glasa koji se
pojavljuje kada se povuemo u tiinu. Mogli biste svoje vie
jastvO zamoliti z snagu kako biste mogli uiti iz svih svojih isku
stava. Za to vam nije potrebna pomo iz svijeta duhova. Bijelo
Pero ne donosi odluke umjesto mene. Moja je karma primanje
njegove pomoi u psihikom radu. Duboko potujem njegov
uzvieni duh. Njegovu pomo nikada ne shvaam olako niti oe
kujem da e umjesto mene obaviti ono to moram obaviti sama.
Ponovit u: duhovni se vodi ne pojavljuje tek kao posljedica
elje, ve je posrijedi kannicko naslijee. Oni koji imaju duhov
ne vodie, zasluili su ih.
Nakon to steknem psihiki uvid u ovjekove probleme. pre
dlaem praktine i duhovne metode njihova razrjeavanja.
Mnoge probleme moemo izbjei uvianjem da svi nai postup
ci i sve nae reakcije oblikuju nae ivote. Ao djelujemo u skla
du sa ivotom, uivamo dobru kanuu ljubavi. zdravlja, ispunje
nja, sigurosti. sree i nadahnua. No. za razliku od toga. ako
djelUjemo neskadno. u svoj ivot privlaimo lou karmu nesre
e. bolesti , nesigurosti i nesuglasja.
Kae se da slika vrijedi tisuu rijei. Dakle. dopustite da vam
sliko
vito predoim ako izgleda privatno savjetovanje sa mnom.
Beth sp
aava svoj brod kji tone
je Beth stigla. opazila sam da je na putu prema razvodu. Ona
I
n
j
e
z
i
n
s
uprug prestali su komunicirati na svim razinama i duboko
35
su zmjerali jedno drugome. Meu njima se odigravala prava
borba za prevlast. "Beth, ako se tak o ponaanje nastavi, dovest e
do razvoda", predvidjela sam. Ona je neko vrijeme utjela, a tada
je rekla: "Boe, na je odnos vrlo lo, ali ne elim razvod. " Uspj ela
sam joj otvoriti oi za njezinu negativost i "uvidj ela" da bi posljed
nji pokuaj mogao spasiti njihovu vezu. Beth je rekla da e dati sve
od sebe. "Molim vas", preklinjala me je, "dajte mi smjerice jer ne
znam kako bih promijenila tu situacij u. "
Odgovoril a sam j oj : "Najprije morate vrsto odluiti da ete
svoje neugodno ponaanje promij eniti u pozitivno djelovanje.
Drugo, prestanite za sve optuivati supruga. Oboje stvarate taj
problem. Tree, budite ljubazni, sluajte ga, a kada poelite vika
ti, izbrojite do deset. etvrto, kupite si biljenicu i zabiljeite sve
to j e dobro u vaem braku. Na poetak popisa stavite svoj e troje
djece i nastavi te odatle. Biljeenje i promiljanje dobra ini ga
stvamij i m. "
"Nisam vam rekla da imamo troje dj ece, da znam biti vrlo
neugodna prema suprugu i da viem na njega. " Beth se doimala
zaprepatenom kad je to rekla.
"To je moj posao, Beth. Od mene se oekuje da znam i ono to
mi se ne kae" , odvratila sam. To j oj je pomoglo da se pouzda u
moje smj erice. Zamolila me je da ih ponovim. Pruila sam joj
komad papira i rekla joj neka ih zapie. Beth je otila s bi lj ekama
i vrstom odlukom da e spasiti svoj brod koji j e tonuo.
Ponovno me posjetila nakon deset mjeseci. Zadivila me je
svojim pozitvnim stavom. "Mary", rekla je, "naa j e seansa imala
iscjeljujui uecaj na mene, a kunem se da j e neto prelo i na
mojega supruga. " Poeli su se ljubazno i s potovanjem ponaati
j edan prema drugome. Nije bilo Iako, ali su promijenili svoj u
karmu i spasili brak.
36
pRiNO ORUE
Da bi vam kjiga Mo kare sto bolje koristila, savjetujem vam
da kupite nekoliko stvarica. To nije neizostavno, ali vam jamim
da ete mnogo uspjenij e oblikovati sva podruja svojega ivota
ako postupite tako.
1 . Dnev Mo kane
Ku
pite biljenicu. To moe ' bi ti biljenica s crtama ili bez
'
njih,
obojenih ili bijelih listova. Na biljenicu ne morate potroiti pre
vie, jednostavno kupite onu koja vam se doista svia. Naslovite
je Mo karme i koristite uz ovu knj igu.
Ne paniarite i ne strahuj te - od vas se nee traiti da piete
vie no to moete napisati s lakoom. ivot me je pouio da, ako
se od nas oekuje previe, naposljetkU ne uinimo nita. Iz vlasti
tog iskustva znam da zapisivanje moe biti od velike pomoi. Da
nisam pisala dnevnike, ne bih mogla razmotriti dogaaje iz vla
stitog ivota. Da nisam biljeila svoj ivot, ne bih opazila svoje
osobne borbe i pobjede. Zato, nabavite biljenicu. Uvj erit ete se
koliko je biljeenje djel otvorno.
2. Kice u boji
Bit e vam potrebne j kice u boji. Njih ete koristiti itajui
poglavlja od drugog do estog. Predlaem sljedee boj e:
Karma i reinkaracij a
Zdravlje
Seks
Novac
' Mo
Ravnotea
37
bijela
plava
riasta
zelena
ljubiata
uta
Kartice emo koristiti do kraja knjige Mo kare da biste na
njih zapisivali opomene, afrmacije, molitve i praktine upute.
Shvatite ih kao duhovne podsjetnike. One e nam pomoi mije
nj ati negativna ponaanja u pozitivna i tako stvarati novu, dobru
karmu. Sv to |cpotrebno zapisati na karice otisnuto je masni m
slovima.
Primjerice, uzmite plavu karu i zapiite ovu monu afrmaciju:
Nekontrol i rani gnjev stvara negati vnu karmu. Poguban je
za moje zdravlje, moj posao, moje prijatelje, moj u obitelj
i moju duu. Pronai u nai n da obuzdam svoj bijes.
Kartice ete drati na lako dostupnom mjestu i itati i h to
ee. Kao to sam ve spomenula, kartice su sjajni podsjetnici .
stanu u dep, moete ih magnetom privr titi na vrata hladnjaka
ili uokviriti i staviti na radni stol. Imajte ih pri ruci i itajte sve dok
vam te lijei ne dopru do due. Od materij alnih orua potrebno
vam je jo samo vaa omiljena pisaljka.
U ovoj u vam knjizi predloiti razne duhovne vjebe:
1 . Medi tacija
Vei na je lj udi pokuala meditirati, al i su odustal i zbog pre
zaposl enosti . Za meditaciju ne morate odvajati sate. tovi
e, nekol i ko mi nuta mediti ranja moe biti djel otvornije nego
odreivanje tonog vremena za meditacij u. Meditacija je
mi saona aktivnost, pozitivno stanje uma. Da bi ste medi ti ra
Ii, ne morate isprazniti um niti zatvoriti oi .
Usredotoite se na odreenu zami sao i l i predodbu. Za
predmet meditacije moete uzeti gotovo bi l o to: ljubav,
snagu, opratanje, si gurnost i l i ravnoteu. Jedi ni neizosta-
38
p
van
uvjet za meditaciju jest sljedei : ne smijete dopusti i da
e neko drugo pitanje i l i problem upletu u va misaoni pro-
s
.
ces. U umu morate zadrati izabranu mi sao. To mozete
i zvesti i dok se bavite drugi m aktivnosti ma; pri mjerice, dok
ekate u redu na blagajni i l i u banci . Zadrite mi sao, al i
okruje ne gubite iz vi da. Meditirajte o l jubavi i skl adu dok
ekate i vrijeme vam proi mnogo bre. Mediti rati bi ste
mogl i i prije spavanja, tako to ete umu dopustiti da otplovi
prema mi sl i ma o opratanju ili suosjeanju. Tko ete mi rni
je spavati i na vrijeme se probuditi u tom stanju spokOJ a.
U medi taciji moemo pri mijeniti svoju mo usredotoe
nja kako bi smo se osl obodi l i l oe i l i stvori l i dobru karmu za
svoje ivote. Moramo prihvatiti injeni cu da je u dananje
vrijeme urbe i previranja vrijeme postal o dragocjenost.
Meuti m, kad upoznamo mo meditacij e, pronai emo
renutke za prakticiranje te navi ke. Svaka akti vnost pri
kojoj ste potpuno usredotoeni na njezi no dovrenje
zapravo je obl i k medi tacije. i enje l adice moe biti obl i k
meditacije. Taj je zadatak potrebno obavljati sa smi renom
predanou, sve dok ga ne dovrite. Vaa mi saona aktiv
nost ostaje usredotoena na l adi cu pa pritom ne mi sl ite na
potara, na to kako morate obaviti kupnj u, odgovoriti na
pi sma i l i nai niti pl an za veeru. Kada god vam mi sl i odl u
taju od zadatka koj i m se bavite, vratite ih l adi ci . U nastav
ku knji ge istrait emo mnoge obl i ke meditacij e.
2. Preispitivanje
Posrijedi je mental na vjeba promatranja samoga sebe.
Budui da je bol na, i zi skuje hrabrost. Potrebno je samo
neko vrijeme provesti u pozornom promatranju odreeni h
.
podruja vl astitog ivota. Predmet naega preispitivanja
39
moze biti bi l o to: emoci onal ne reakcij e, koritenje vreme
na, ponaanj e prema drugi ma i tako dalje.
Ova nam vjeba pomae shvatiti one dijel ove ivota
koje teko pri hvaamo. Moj Ui telj Lawrence je uen ov
jek pa esto citira Pl atona: "Nema vee tragedije od
i vljenja neupoznatog ivota".
to je neupoznati ivot? To je i vljenje bez poznavanja
uzroka zbog koj i h i ni mo to to i ni mo ili zbog koji h smo
ui ni l i ono to smo ui ni l i u prolost i . To je ivot u koj emu
ni kada ne stajemo da bi smo promi sl i l i prije no to djel uje
mo. Osoba koja ivi neupoznatim ivotom rei e, primje
ri ce, "Ne znam zato . . .
sam potiten.
ne mogu pronai i sti nsku ljubav.
previe pij em.
ne mogu pronai zani manje koje bi me usrei l o.
ni kada ne dovravam zapoeto.
sam neprestano umoran.
me ne potuju.
I skuajte sljedei jednostavan obl i k preispitivanj a: svake
noi prije spavanja razmotrite dogaaje toga dana. To je
vrsta duhovnog pregl eda. Ako ustanovite da ste se pona
ali neuravnoteeno i stvori l i lou karmu, obeajte sami
sebi da ete sutra postupati bolj e. Ova e vam vj eba
postati jasnij a kada upoznate druge obl i ke prei spi ti vanja
opisane u ovoj knj izi .
40
3. Vi zual i zacija
Posrijedi je metoda primjene mate u cilju stvaranja men
tal ni h predodbi . Potrebno je ui u oputeno, usredotoeno
stanje promiljanja. Pri mjeri ce, zamislite se sretni m. U taj
okvi r ne stavljajte odreenu osobu, dogaaj , materijal nu
vrijednost l l i bi l o koju drugu elju. Jednostavno zami ljajte
kako hodate ul icom, sjedite na plai , leite pod kronjom
stabla i l i gledate u nebo. Ne ograni avajte svoju sreu uvje
tujui je nei m ili nekim izvan sebe. Zadrite tu predodbu;
ui vajte u protoku smi reni h, spokojni h, uravnoteeni h osje
aj a. Ponovite nekol i ko puta dnevno. To je samo jedan jed
nostavan primjer primjene tehni ke vi zual izacij e. Otkrit u
vam jo mnogo drugi h nai na da pomou sposobnosti
vi zual i zacije svoju lou karmu promijenite u dobru.
4. Afi rmacija
Afi rmacija je potvrda duhovne isti ne kojoj je svrha pomoi
nam da prevl adamo pogrean stav. Tehni ka se temelji na
ponavlj anj u jedne pozitivne reenice i l i izjave (pri mjeri ce:
"I z dana u dan sve vi e napredujem". Emile Coue).
5. Molitva
Vei na lj udi mol itvu koristi kao sredstvo traenja neega
to nisu zasl ui l i : "O, Boe, mol i m te da me nazove".
"Mol i m t e da pobijedim u utrci . " "Mol i m t e da dobijem na
l utrij i . " "Mol i m te da mi automobi l upal i . " I sti nska mol itva j
potvrda viega j astva koje svi )osi mo u sebi . Mol itve u oVOJ
knjizi osmiljene su tako da podupi ru nau eljU da bude
mo mi l osrdnij i , suosjeaj nij i , uvi avnij i , si gurniji i uravnote-
eniji lj udi .
41
6. Broj etrdeset
Broj etrdeset u ovoj e knjizi odi grati vanu ul ogu vezanu
za vrijeme potrebno za iskuavanje pl ana preobl i kovanja
dijel ova nai h i vota. Ostvarenje odreene promjene
mogl o bi trajati etrdeset sekundi , mi nuta, sati , dana, tje
dana i l i mjeseci . Svaki broj i svako kol i i nsko odreenje u
ovoj knjizi i ma svoj razl og, bez obzira na to je li potekao iz
Lawrenceovih uputa, opetovanog osobnog i skustva i l i iz
povijEsni h dokaza.
Primjerice, osobno koristim broj etrdeset zbog toga to
u sebi nosi snanu metafziku si l u. To je broj dovrenja.
Mojsije je na plani ni proveo etrdeset dana, a I sus je etrde
set dana bio iskuavan u pustinji . Kad je Noa sagradio arku,
kiilo je etrdeset dana, a Izraelci su etrdeset godi na l utali
pustinjom. KOrizma traje etrdeset dana, a I sus je etrdeset
sati bio mrtav prije no to se vratio u ivot. ivot poinje u
etrdesetoj . Stonehenge ini etrdeset stupova poredani h u
krug kojemu promjer iznosi etrdeset koraka.
42
2. Kamai reinkaci]a
OBANJENJE KE
Karma j e dugo bila na loem glasu. Verujem da j e razlog toj
nepravdi injenica da je veina ljudi uope ne razumije. Karma
je vrlo pogreno shvaena. Posve je uobiajeno optuivati je ako
osjeamo da nam j e ivot dodijelio loe karte. "Takva mi je karma
pa jednostavno moram biti gnjevanusamljenbez nOVCa/poti
ten/pogreno shvaen/profesionalno neispunj en". Ljudska nas
priroda potie traiti kivca za stanje svojega ivota u svemu i
svakome osim u sebi .
Ne mislite li da j e udno to to ljudi dobro u svojem ivotu vrlo
rijetko pripisuju karmi? lznimno je neuobiajeno uti nekoga da
kae: "Moja je karma sjajna. Imam divnu obitelj , dobro zdravlje.
mnogo prijatelja. dovolj no novca i odlian posao. Zacijelo postu
pam ispravno. "
Upamtite. kao to sam ve napomenula. da karma
v
ui kako j e
Sve u prirodi podreeno zakonu uzroka i poslj edice. Zanjete ono
to ste posijali. Dobivate ono to zsluujete. Vi j este ono to
jedete. Ao dajete ljubav. primate ljubav. Osveta se okree pro
tiv
osvetnjka. Karma doslovce znai "djelovanje". Dobri postupci
ine dobru karmu. Loi postupci ine lou karmu. Svaki je poje
dinac iskljuivo sam odgovoran za vlastite postupke, a svaki
43
postupak izaziva reakciju koja je u svemu jednaka primjerenosti
postupka. Ako, primjerice, stavite ruku u vatru, opei te se. Za
to ne moete optuiti vatru. Bol je prouzroena vaim nedostat
kom zdrave prosudbe. Nedostatak zdrave prosudbe izazvao je
bol. Nadajmo se da je jedna pouka dovoljna da zakljuimo: s
vatrom valja biti oprezan.
Uzmite dvi je biele kartice i zapiite:
1 . Karma znai djelovanje. Dobar postupak donosi
dobru karmu.
2. Karma znai djelovanje. Lo postupak donosi
l ou karmu.
N mojte zaboraviti da karma moe biti dobra i loa. Vatru
moemo upotrijebiti za grijanje i l i za kuhanje hrane koju
moemo podijeliti s drugima. Ljudi doivljavaju ve kazni nego
nagrada zbog toga to je njihovo ponaanje bilo vie sebino
nego nesebino. Dobru karmu ne moramo ekati. Moemo je
odmah stvoriti. Svaki je trenutak prilika za oblikovanje ivota i
uspostavljanje bolje karmike ravnotee.
Uzmite bielu karti cu i zapiite:
Ako je moje ponaanje vie sebino nego nesebi no,
doivljavam vi e l oe karme nego dobre.
Karma nije izvan nas. Mi, iesmo naa karma. Teko? Nego to!
Ali, to e vam promijeniti ivot kada shvatite ljepotu i pravednost
toga boanskog zakona.
Uzmite bielu karticu i zapiite:
Ja jesam moja karra.
11
Kara je pravednost. Ona ne nagraduj niti kajava. Ispatat
em
o Z
bol koju smo prouzroili , a uinjeno dobro donijet e
nam
radost. Kara ne iskazuje klon osti jer moramo zasluiti sve
to
pri
mimo. Mi jesmo takvi kakvi j smo zbog svoji h prolih
po
stLIpaka, misli i elja. Svojim sadanjim ponaanjem gradimo
svoJu budunost. Karma ne predodreduje ni kome i nita. Svoje
uzroke stvaramo sami, a karma savreno skl adno prilagoava
posljedice.
Uzite dvije biele kartice i zapiite:
1 . Ja jesam takav kakav jesam zbog svoji h proli h
mi sli, postupaka i elja.
2. Svoju budunost gradi m svoji m sadanji m mi sl i ma,
postupci ma i eljama.
Svakoj je tuzi ili boli, radosti ili uitku mogue pronai uzrok
! naim postupcima tijekom o og ili pro Vlog ivota. Plemeniti
postupci i konstruktivno razmiljanje stvaraj u pozitivnu karmu.
Dobru karmu stvaramo svaki put kad smo optimistini , suosje
ajni , paljivi ili ljubazni . Tada u ivotu doivljavamo vie ljuba
vi, si gurnosti i ravnotee. Posijete l i dobro sjeme, poet ete
dobru etvu.
Uzmite bijelu karticu i zapiite:
Plemeniti postupci i konstruktivno razmi ljanje stvaraj u
Pozitivnu karmu.
Ljubav privlai ljubav, velikoduno donosi obilje, a sila pozitiv
nog
djelovanja raa dobrom karmom sree i ravnotee. Suproto
taIne,
ako raziljamo ili se ponaamo neodgovoro, sebino,
Po
hlepno, neuviavno, osvetiki, zlobno ili neljubazo, stvaramo
15
lou kanu. Posljedice take negativnosti jesu nesuglasje, nesigur
nost i previranja. Nai postupci ne moraju biti zli da bi nama ili dru
gima donijeli patnju kao po ljedicu naega ponaanja. Manji nedo
statak uviavosti mnogo puta povrjedi druge.
K: UNINA BAK
Ponovit u to sm ve rekla o karmi : karika banka je nepristra
na, asna, nepotkupljiva, nepogreiva i stabilna ustanova. Svaka
osoba u cijelom univeu ima svoj raun u tom golemom spre
mitu. Kada god postupite ispravno, polaete na svoj raun; svak
neispravan postupak stv ra dug. Kraj nji cilj je potpuno
uravnoteenje rauna. To zai da ste

U pluu": nemate dugova

niti neplaenih rauna.
Svaki je ovjek potpuno odgovoran za svoja ulaganja. Po tom
pitanju ne vrijede izgovori poput: "Zaboravio sam poloiti novac na
raun pa moj ek nije imao pokrie". Upamtite da je karmika
ban < neprstana i da vas nesvjesnost o pogreci ne stiti od njez
ne posljedice. Naknadu za nedoputeno prekoraenje platit ete
bez obzira na razlog. Nikoga ne zanima to to ste zboravili porav
nati raun ili to to jednostavno niste zali uiniti. Na ovaj ili onaj
nain na it ete da ste iskljuivo sami odgovori z svoj raun u
kannikoj banci. Dobit ete ono to ste zsluili.
Karmu iz prolog ivota nikada ne smijemo koristiti kao oprav
danje z nerazboritost u ovom ivotu. Uzimo za prmj r osobu
koja godinama znemarje prijavu porez na dohodak - i izvlai
se. No. jednoga dana ste pismo Poreze uprave. a u njemu raun
z neuplaeni porez uvean z kamate. Moda e proi godine, ali
e dug prije ili ksnije doi na naplatu. Moete se izvlaiti na siro
mato, moliti za milost, optuiti potara z proputenu isporuku ili
psa koji je pojeo uplatice, a ete ipa plat dug. Moda e vam
obutaviti plau, zplijeniti imovinu, a moda ete ak i zvrit u
ztvoru, ali e potraitelj naplatiti ono to mu dugujete.
46
Vi moete tvrditi da je to "nepoteno" sve dok na vrbi ne
rodi
groe, ali ete biti prisiljeni platiti. To j e va, i samo va
karmi ki dug.
Moramo se suoiti s injenicom da je sve prolo, sadanje ili
budue kalma, u dobru i zlu, u bogatstvu i siromatvu, u bolesti
i zdravlj u, do tielesne smrti i u sljedeem ivotu. Dobru ili lou
karm
u stvaramo svojim mislima i postupcima. To nije mistina,
apstraktna new age "fora". To j e. logian, zdrav razum. Va raun
] karickoj banci jest sinteza onoga to inite u sadanjosti te
onoga to ste uinili U prolosti. B dunost nam je ponUena da
je
oblikujemo kako god elimo. Mi se moemo suoiti sa svojim
problemima i teiti pronalaenju lleenja, ili m emo n prestano
iznova onavljiti iste sulude postupke. Karmika banka vam
nee oprostiti dugove. Nee vas ni teretiti za ono za to njste
odgovori . Mnogi su ljudi imali ozbiljnih problema sa svojom
kreditnom sposobnou, ali su smogli snage i bili dovoljno disci
plinirani da bi se vratili na pravi put. J dnako ako moemo
nauiti odravati dobro stanje svoj ega karmikog rauna, pola
gati temelje buduem boljitku, duhovnom i fnancijskom.
Vi jeste svoja karma to znai da s e vlasnik svoje karmike
banke. Prestanite optuivati druge ljude i okolnosti za svoje
dugove. To su vai problemi i vi ih morate rijeiti.
Iznimno je vano upamtiti da karma djeluje u oba smjera:
prihvatit zaslugu za svoje mudre odluke. Sve dobro to proizla
z iz osiguranog rauna stvorili ste /nitko drugi nije zsluan
za to. Karmiku banku nije mogue potkupiti. anjete ono to ste
p
osijali i dobivate ono to zaslu jete. Sve se vraa i sve se plaa.
Stii e vam sve to vam pripada.
.
47
NE MOEE GA PONIJEI SA SOBOM
_ ILI MODA MOETE?
Kada "prijeemo" u svijet duhova, svoj karmik raun ostavlja
mo na Zemlj i . U svijetu duhova ne tvarate karmu. Stanje na
vaem raunu, bez obzira na to je li pozitivno ili negativno, osta
je upravo onakvo kakvo je bilo kada je vae fziko tijelo umrlo.
Va e se duh ponovno roditi i zatei svoj raun te odluiti hoe
li pol iti na njega ili e uzeti . To objanjava prividne ivome
nepravde. Svaki razuman ovjek mora se upitati zto se netko
raa bogat i moan, a drgi. koji se doima kao da zasluuje
mnogo vie, mora izlaziti na kraj sa siromatvom i ponienjima.
Ili, zato se netko rodi slijep, a drugi sa savrenim vidom. Sve to
ovisi o raunu u karmi koj banci!
AKAA
. uli smo za banku sjeanja, mjesto na koj emu podsvijest pohra
njuje podatke do kojih ne moemo doi po volji i u trenu. Sve
promjene stanja vaega karrikog rauna pohranjene su u
akai. Zamislite golemu arhiv u kojoj se nalaze biljeke o svim
po rupcima svih ljudi u svim ivotima. Akaa je nevidljivo
podruje koje okruuje na univerztun. U tom su podruju
pohranjene biljeke o svemu to se ikada dogodilo u svemiru.
Moete ga zamisliti i kao "psihiku arhivu" u kojoj j e pohranjen
beskonaan broj podataka. U akai su pohranjene sve misli , svi
postupci i sve reakcija svakoga od nas u svim ivotima.
I ZBEGAVANJE KMI KOG BUMERNGA
Pojava zvana "karmiki bumerang" vrlo je vaan element ove
knjige. Bumerang je postupak k ji se vr a pocinitelju. Drugim
rijeima, povrijeeni ste na isti nain na koji ste nakanili povrije
diti nekoga. Nek bumeranzi ne djeluju trenutno. Neki se oitujU
48
nakon nekoliko edana, ili ak godina.
Mno sman
:
j u d

mogu uiniti to god i se prohtije, koliko
go .bilo s
.
eb
.
lc

o, J da e proi bez osIjediea. Nita nije dalje

od Istine. PnmJence, prokl etstvo se vraa onome tko ga '
.
-
k ' li ' .
Je Izre

o,

Jeo

T nedunim roacima ili plijateljima koj i su bili u

nJegovoJ bliz1n1 kad je izrekao proketstvo.
Stella doivljava siloviti buera
Moja
.
kij
.
enica Stella prokela je osobu kojoj je bila vrlo zavidna.
Udaril a Je sakom o srcI i viknula: "Mrim j e! Ona ima sve a '
. .

l '
.
' Ja
nemam rusta. vO jela bih da je mrtva! "
"Obuzdajte se, Stella. Nemojte vie nikada rei takvo "to"
rekla

am. "Zar

e shvaate koliko je opasno iskazati takav bijes ;

nega
?
st? To Je zlo. Moglo bi se okrenuti i nauditi vama ili vai
ma blIzjima. "
"Nije me briga. Mrim j e! " nabusito j e odgovorila, Nisam

ogla

initi ta j er je njezin razum poklekuo pod iracional

)m gnj e
,
om I
.
zaviu. Nekoliko mjeseci poslije doznala sam da
]e St

lla Izgu?lla
,

sao . p
.
otroil a uteevinu, da j

je SUplUg
OstaVO, a
"

,
aJ ka
}
oJ je dozIVjela eak modani udar. Zena koju je
prokela ZIvJela J e sasvim dobro. Bila sam duboko oal oena
kada sam doznala to je Stella u inila samoj sebi.
Stellin siloviti bwnerang zastraujui j e primj er kako nam se
oree

i krmiki

ostupci bro osveuju i dovode do osobne

p o

as
,
tl . Ali nemojte se zavaravati: odgovori smo i za prizem
e sitni ce sak

dne

o

i

ota - o kojima gotovo i ne razmilja-

o.

ste lJ se Ikada IZVkalJ na s radnika ili prijatelja koj i to nije

zaslUZI o? Ta n tl'

,
. ega vnost ne moze tek tako nestati. a neki nain
ce nam se 0'0' N d vra . e ostatak potovanja platit te tako to e
netko
drugi vama uskatiti duno potovanje,
49
Lois je prisiljena suoiti se s gbom istinom
Prije vie od deset godina, dvadesetosmogodinja Lois zavela je
Morrisa, bogatog, oenjenog ovjeka i oca dvoje djece. On se
razveo od supruge s kojom je dvadeset godina bio u braku i
oenio Lois. Prole j e godine Morris ostavio Lois zbog ene koja
bi mu mogla biti ker. Bumerang. Iako je potrajalo deset godina,
Lois je naposljetku zavrila kao i Morrisova rva supruga. Bila je
preneraena, ali se morala suoiti s grubom istinom. Zaklela s
.
e
da vie nikada nee ui u vezu s oenjenim mukarcem. MOrriS
j e, zbog svojega sebinog ponaanj a, bio u vrlo Joem odnosu sa
svojom djecom i do danas je vrlo nesretan covjek. Bumerang.
Slijedi nekoliko pouzdanih savjeta koji e vam pomoi da iz
bjegnete bolan bumerang. Zapiite ih u svoj dnevnik Mo karme
i upamtite ih.
1 . Razmislite prije no to djelujete.
2. Prema drugima se ponaajte onako kako elite d se om
ponaaju prema vama.
3. Ne uzimajte ono to vam ne pripada (primjerice, tueg
supruga, radno mjesto ili bankovni raun).
4. Vaa dua bilj ei sva l postupak. Nita ne prolazi
neopaeno.
5. Dobivate ono to zasluuj ete pa stoga teite ljubavi, sigur
nosti i ravnotei.
6. Osveta se okree protiv osvetnika. Nikada se ne osveuj te.
K JE POVANA S RElNKARNACIJOM
Zakon karme nije mogue razdvoj iti od naela reinkaracije.
Reinkarnacij a, koj a je takoer temelj mojega uenja, govori da
ne ivimo samo jedan, ve mnoge ivote. Na Zemlju se vraamo
sve dok vlastitim trudom ne dosegnemo "savrenstvo" .
50
Savrenstvo j e stanje potpune nesebinosti . Sve elje za tjelesnim
uicima zamijenjene su potpunom posveenou slu nj u ovje
anstvu. ovjek je, u sutini, zbroj s ih svoji h ivota. ali se mora
usredotoiti na nastoj anje da najbolje proivi sadanj i .
Karma i reinkaracija su potpuno ispr pleten . Svatko od nas
stvara karmu, dobru ili lou, svakom svojom milju i l i postupkom.
Reinkaracija i ivoti u materijalnom podruju Zemlje omoguu
ju nam poravnati karmu i, naposljetku. ovladati sobom.
Niz ivota prua nam mogunost da se razvijemo u prelij p ,
smirene, ispunjene i nesebine ljude pune ljubavi. ezapamena
iskustva nisu izgubljena. Ona su dio naih umova i proteu se
kroz nae osjeaje, sklonosti . ukuse i ud.
ivot nije zavretak, ve neprelnuti slijed. S materijalnoga
svij eta "prelazimo" \ svijet duhova, no ei sa sobom s a iskustva
koja smo prikupili tij ekom niza ivota. U podruju duha boravi
mo sve dok dusa ne bude spremna za daljnje prikupljanje zna
nj a. Tada se ponovno raamo u fizikom tijelu ako bismo nasta
vili uiti i poravnavati svoju osobnu karmu. Preuzimamo svoj kar
mi
.
raun i nastavljamo raditi na njegovu poravnavanju.
NE V SE
Zamisao povratka na Zemlju mogla bi biti neugodna mnogima
od onih koji proivljavaju teke ivote. Mnoge sam ula kako
govore: "Ne vraam se" . Time zapravo govore: ' ' Nisam sretanI I .
Oni tragaju za sreom i o jeaju se bespomonima u nastoja
nju da ostvare taj ciJj . Svojim sam kl ijentima pokuala pomoi da
shvate kako jedan ivot nije dovoljan da bi se stek iskustva
potrebna z stvaranje sree jednako kao to ni jedan dan u k l i
ne bi bi o dovoljan za stjecanj sveuiline diplome.
injenica je da emo se u fizikom tijelu radati sve dok ne
dovrimo kolovanj e i dok se ne usavri mo. Na Zemlju emo se
vratiti kako bismo poeli oslj edice svih svoji h postupaka te
51
stekli dodatno znanje i mudrost na putu prema ovladavanju
sobom. Raamo se kako bismo dosegli stanje potpune
ravnotee: mentalne, tjelesne i duhovne. Kada to postignemo,
vie se neemo morati inkamirati na zemaljskoj razini.
Na ovom j e mjestu potrebno jasno odrediti ovladavanje
sobom. Posrijedi je:
- savreno tjelesno i mentalno zdravlje
- upravljanje svim oblicima psihikh pojava
- sposobnost razumijevanja svih jezika
- potpuna hrabrost u svakoj situacij i , ak i u onima u koj ima
je ivot u opasnosti
- potpuna nesebinost
- apsolutna vjera u zakon karme
Iz akae, uslijed prouavanja drevne mudrosti i u razgovorima
s Lawrenceom doznala sam da proces ovladavanja sobom zahti
jeva otprilike osam stotina inkaracij a na Zemlji . Jedina osoba za
koju znam da je dosegla to stanje razvoja jest Lawrence.
RADOBLA I ZMU DVA ROENJA
Razdoblja izmeu dvije inkaracije mogu biti dua ili kaa.
Dijete roeno u zemlji u kojoj vlada glad, koje j e ivjelo n koliko
sati ili dana, moe se gotovo odmah ponovno roditi. Ta mala
dua u tom kratkom ivotu nee imati vremena stvoriti dobru ili
lou karmu.
Uzvena dua, koja je ovjeanstvu potrebna da bi mu pomo
gla na tono odreeni nain, moe e ponovno roditi bre no to
je to uobiajeno. Ta e uzvena dua pristati na to da se prije vrati
na Zemlju jer njeguj e snanu elju za sluenjem ovjeanstvu.
52
Primjeri take vrte sluenja su predvoenje odreene religije,
pronalaenje cjepiva koje moe spasiti milijune ivota, raanje
glazbenoga stila koji e blagotvoro djelovati na ivani sustav ili
sluenje potrebama politike kanne odreenoga naroda. Te veli
ke usluge ovjeanstvu iziskuju osobu dubokog duhovnog karak
tera ili s iznimno velikim iskustvom' i darom. to dua dosegne
viu razinu duhovnoga razvoja, to s vremenom sve vie sama
odluuje o vremenu i mjestu svojega ponovnog roenja.
Filozof poput Pitagore, velik uitelji poput Gandhija i Helene
Petrovne Blavatsk, ili gl zbenici Mozartova ranga moda se nee
reinkarirati tisuama godina. Razlog tomu moe biti dugo
ekanje odgovarajueg okruja koje e podupirati ostvarenja
takve osobe. Te uzviene due slue ovjeanstvu tako to nas
nadahnjuj u iz svijeta duhova. Oni uvijek na odreeni nain daju
svoj doprinos na materijalnoj Zemlji ili u svijetu duhova.
Mnogo j e zabluda vezanih za vrijeme izmeu dvije inkaraci
je. Neki su me klijenti pitali: "Kako u znati gdje da pronaem
svoje dijete/partnera!roaka! prij atelja ako se ponovno rodi prije
no to ja umrem?" Naglaavam da veina normalnih ljudi (za
razliku od istinskih genija ili velikih uitelja) u svijetu duhova
ostaje osamsto do tsuu dvjesto godina. Nije mogue da e se
vai voljeni vratiti na zemlju prije no to vi preminete. Nai e nas
voljeni ekati kada doe vrijeme da iz materijalnog svij eta prije
emo u podruje duha. Hodajui dolinom smrti neemo osjea
ti strah jer e nas ekati oni koje smo volj eli na Zemlj i , koji su pre
minuli prije nas i koji e n m pomoi prijei u svij et duhova.
KO SE ITAU ZAISI U AI
Kao to sam ve objasnila, svi podaci o naim pro Vlim ivotima
pohranjeni su u akai. Iznimno velik dio znanja vezanog za
. karmu i reinkaraciju stekla sam zahvaljujui sposobnosti "ita
nja" zapisa u akai . Taj vid mojega psihikog dara omoguuje mi
53
izravan pristup podacima o neijoj prolosti, \ ovom ivotu i u
proli ma. Tako mogu otkriti i kako su oni koji borave u svijetu
duhova.
Da bih dobila tone podatke o neijim prolim ivotima,
moram proitati zapis u akai. To iziskuje osobitu vrstu psihike
usredotoenosti te mnogo energije i vjebe. U nekim sam trenu
cima mogla s lakoom prodrijeti kroz zidove te takozvane arhive
i proitati zapise vezane za odreenu osobu. No, bilo je trenuta
ka kada je bilo vrlo teko ili nemogue prodrijeti kroz balijeru i
ui u U kozmiku banku sjeanj a.
Dva su razloga toj nedosljednosti po pitanju sposobnosti ita
nja zpisa u akai . Kao prvo, katkad ne raspolaem potrebnom
psihikom energijom. Drugo, neke informacije ne smijemo doz
nati, pa ostaju nedostupne.
No, zapisi i z akae esto su korisni . Primjerice, j edan od moj i h
klijenata ima osobito di jete. Djeak j e u treoj godini poeo ita
ti iako ga nitko nije pouio. S etiri godi'e svirao j e vrlo sloena
klavirska djela, takoer bez pouke. Ni otac ni majka ne sviraju ni
jedno glazbalo, a otac, uz to, nema sluha. Proitavi njegov zapis
u akai , uspjela sam im pomoi da ga shvate. Vidjela sam da je
ta mala dua u prolom ivotu bila udo od djet ta. Na njegovu
sreu, roditelji vjeruju u reinkaraciju. Budui da vjeruju kako je
dijete svoje darove donijelo iz prolog ivota, lake im je poticati
razvoj njegovih sposobnosti u ovom ivotu.
No, neka pitanja vezana za proli ivot nisu jednostavna kao
to je darovitost toga djeaka. Susrela sam ljude koj i pate od fobi
j a, poput straha od vode i l i mraka, koje naizgled nemaju temelj
u ovom ivotu. Takve su fobije esto prenesene iz prologa
ivota. Karma nam nalae da ih razrij eimo u ovom ivotu.
Nemojte gubiti vrij eme ljutei se zbog toga to se ne sjeate pro
lih ivota. Tko se sjea to je mislio kad mu je bilo tri mjeseca,
a kamoli onoga to se dogodilo prije roenja?
51
Uzmite dvije biele kartice i zapiite:
1 . Neu gubiti vrijeme ljutei se zbog toga to se ne
sjeam prol i h ivota.
2. O prol im ivotima najvie doznajemo razmatrajui
sadanj i .
Moj klijent Ji m bi o je opsjednut sw glazbom koj i su svirali
bg-bandov i zbog toga je bio uvj eren da je ivio u etrdesetim
godinama dvadesetog stoljea. Roen je 1 955. godine pa se, da
su njegovi osjeaji istiniti , morao roditi gotovo odmah nakon pro
loga ivota. Tijekom seanse sam uspj ela ustanoviti poneto o
nj egovu pokojnom djedu. Tijekom cijele trudnoe Jimove majke
djed je svirao glazbu Bennya Goodmana i Glenna Millera.
Nastavio je svirati sve do smrti, kada su Jimu bile dvije godine.
Jim se toga nije sjeao, ali je o tome upitao majku i doznao da je
bilo tako. Ispostavilo se da Jim nije doivljavao karmu iz prolo
ga ivota, ve ukus koji je razvio u ovom ivotu.
Zakon karme govori da je pravedno sve to nam se dogaa,
bez obzira na to je li dobro ili loe. Privlairo samo ono to smo
zasluili putem svojih osobnih izbora u ovom i u svim prolim
ivotima. Bilo nam j e potrebno mnogo ivota da skupimo karmu
koju doivljavamo u ovom ivotu. Samo je po sebi razumljivo da
u jednom ivotu nemamo dovoljno vremena da odradimo cjelo
kupnu karmu. Mozemo samo nastojati to bolje postupati u situa
cijama u koj ima se nalazimo. Prolost se dogodila; to ne moete
promijeniti. Ali moete promijeniti svoj stav i svoje ponaanje
danas i u budunosti. Oni koj i nisu upoznati s reinkaracij om
moda nee shvatiti smisao odreenih dogaaja u svojim ivoti
ma. Zbog toga bi mogli zakljuiti da je ivot nepravedan.
55
MOEMO LI DOKATI REINKNACIJ?
Najvaiji razlog zbog kojega ljudi ne vjeruju u reinkaraciju jest
njihova nesposobnost da se prisjete prolih zivota. Veina ljudi,
poput Jima, ne sjea se ni prvih godi a ovoga ivota. Veina
umova jo nije razvijena dovoljno da bi se sjeala dalje od odree
ne toke. Pokajte se sjetiti kako ste se osjeali tijekom prvih est
mjeseci svojega ivota. Kad izvedete taj jednostavan pokus, bit e
vam mnogo jasnije zato se veina ljudi ne sjea prolih ivota.
Mnogi vjeruju da su njihove due besmrtne. To nije znanstve
no dokazano, ali je prihvaeno. Ja sjedim z svojim raunalom,
piem i diem. Ne vidim zrak, ali sam sigura da postoj i. Mnogo
toga prihvaamo ne traei dokaze.
Sposobnosti mogu biti mnogo bolje potvrde prolih ivota
n go sj anj a. Mozart, glazbeno udo od djeteta, genij Einstein i
udo od djeteta koj e u treoj godini ita i pie bez i kakve pouke,
sjajni su primjeri prenoenja darovitosti iz prologa ivota u sada
nji . Neki od mojih klijenata Aerikanaca osjeali su da vie pri
padaju u Italiju, Francusku ili Egi pat. Jednostavno osjeaju da im
je dom negdje drugdje i vjerojatno su ondje ivjeli u prethodnoj
i nkaraciji . U odreenom se narodu raamo s tono odreenim
razlogom, ali je mogue da smo na drugim mjestima ivjeli sret
nije, dulje i ispunjenije ivote. To objanjava prividan paradoks
inkariranja u jednoj zemlji uz osjeaj snanije sklonosti drugoj
etnikoj skupini.
"Sve mi je bilo vlo poznato. Hodao sam ulicama i prepozna
vao kue koj e nikada do tada nisam vidio. Tri mjeseca nakon
dolaska te no sam govorio egipatski . Reklo bi se da sam godina
ma uio jezik, iako sam se tada pIVi put susreo s njim. To me je
uznemirilo, ali i uvjerilo u mogunost reinkaracije", rekao mi j e
klijent Amerikanac koj i ivi u Egiptu.
Uzmite bijelu karticu i zapiite:
56
Sposobnosti mogu biti bolj e potvrde prol i h i vota
nego sj eanja.
Jeic pobjeuje stra od vode
Jessica mi se obratila kako bi otkrila zbog ega se strahovito plai
vode. Ni jedan dogaaj u ovom ivotu nije mogao objasniti tu
fobiju. U elji z prevladaVanjem toga iracionalnog straha iskua
la je sve, a izmeu ostaloga teaj plivanja, psihoterapiju i mpno
zu. Nita joj nije pomoglo. jezini su roditelji bili posve siguri da
se nita nije dogodilo u razdoblju kada je bila premlada da bi to
upamtila.
Reka sam Jessici da je njezin strah vjerojatno posljedica neu
godnog dogaaja iz prologa ivota te da u pokuati doi do
saznanja o njezinim prolim ivotima. Jasno sam j oj dala do
znanja da katkad ne uspijevam doi do tih saznanj a. Zagledala
sam se u kut i osjetila poznati, intenzivan pritisak u elu i oima.
Uspjela sam prodrijeti u ak u i uvidjela da se Jesica utopila
u velikom jedrenjaku. Jedrenjak sam prepoznala kao grki jer
sam na njegovu boku vidjela natpi Seien. (Ispostavilo se da je
to grka rije koja znai "morska sirena".)
U umu sam promatrala niz predodbi i vidjel jaku oluju koja
je zapoela bez upozorenja. Svi su putici poginul i. Predodbe su
izblijedjele. Pogledala sam Jesicu i rekla joj kako je to sve to joj
mogu otkriti . Ona je odgo orila da se uvijek strahovito plaila
otputovati u Grku. Dodala je: "Uvijek sam osjeala da u, ako
otputujem u Grku, ondje umrijeti ".
Reka b joj da ne treba brinuti - da se utapanje ve dogo
dilo. Ona je taj traumatian doivljaj i dalje uvala u svoj j pod
svijesti. Sazanja o prolom ivotu, koja sam uspj ela primiti, izvu
kla su taj dogaaj na povrinu. Vrijeme e otkiti hoe li to Jesici
pomoi da prevlada svoju fobiju.
57
Sa zadovoljstvom mogu izaviti da je Jessica doista pobijedila
strah od vode. Jednoga jutra nedugo nae seanse probudila se
bez straha. Nij e mogla objasniti to se dogodilo. Rekla je da se
osjea kao da nikada nije ni imala fobiju. Njezini su roditelji bili
zaprepateni kada im je rekla da sa svoj im dekom ide na plau.
Napredovala je polako, ali je ve prvoga dana na plai uspjela
zakoraiti u plitku vodu. Nakon nekog vremena j e nauila pliva
ti, a ak i planira s obitelji otputovati u Grku.
Istinitost uvida u proli ivot potvrena je utjecajem na
Jessiinu fobiju. Straha se uspjela osloboditi zbog toga to je proi
zao iz onoga to se ve dogodilo. Jessica je poruku primila
zbog toga je zasluila primiti pomo pri prevladavanj u toga stra
ha. Upamtite da dananji problem ne mora cijeloga ivota ostati
problem.
Uzite bielu karticu i zapiite:
Moj dananji problem ne mora cijeloga ivot ostati problem.
DEA V
Deja je francuski izraz koj i znai "ve vieno". Deja vu osj e
aj se pojavljuje kada osoba osjea da se ono to ini prvi put ve
dogodilo. Takvi se osjeaji esto pojavlj uju pri prvom posj etu
nepozatom mjestu. To mj esto moe biti toliko poznato da ov
j ek prepozaje ulice i kue koje u ovom ivotu jo nije vidio.
Druge situacije odnose se na ljude koje do tada j o nismo upoz
nali. S nj ima odmah osjeamo povezanost, odboj nost ili iznim
nu bliskost pa osjeamo kao smo tu osobu ve upoznal i .
Lawrence mi je rekao: "Sva istinska deja vu iskustva povezana
su s neim 'i prologa ivota to je ostalo nerazrij eeno. Pronai
vremena za prepoznavanje i istraivanje svojih deja vu doivlj aja,"
Uzmite bJjelu karticu i zapiite:
58
Isti nski deja vu doivljaj povezan je s nei m iz prologa
ivota to moram razrijeiti.
Connien deja N
Mnogi su mi . klijenti tijekom godina govorili o svoji m deja vu
doivlj aji ma. Osobito se sjeam ene po imenu Connie. Posjetila
me je nedugo nakon to se vratil a iz Mai nea. eui plaom,
upoznala je mukarca po imenu Ken. im ga je ugledal a, pr pla
vio j u je osjeaj olakanja. "Poeljela sam ga pozvati i upitati ga
gdje je bio. Svladale su me emocij e, bila sam presretnC jer ga
ponovno vidim. " Upitala me j e zvui li to suludo budui da ga j e
prvi put vdjela.
Upitala sam je kako se on ponaao prema njoj. Rekla mi je da
se doimao zbunj enim i da ju je upitao jesu li se gdje sreli jer se i
ona njemu doimala poznatom. "Otili smo na kavu i razgovarali
kao stari prijatelji . Ken je rekao da radi s amcima. Kad je spo
menuo amce, preplavio me je osjeaj straha i usamljenosti. To
j e bilo vrlo udno. Osjeala sam se kao da proivlj avam situaciju
koju sam ve dozivjela", dod la j e.
Conni e je Kenu dala svoj tel efonski broj . Dogovorili su e da
e se sastati sljedei vikend. Uspj ela sam proniknuti u njezin pro
li ivot: "Nesumnjivo ste doivjeli deja vu. Vas dvoje ste se doi
sta ve sreli - u prolom ivotu. U tom vas je ivotu Ken napustio
i otisnuo se na more. Imajte na umu da se to ve dogodilo. Zto
se prema njemu nemojte ponaati kao da smatrate da vas
ostaviti . Vrijeme e pokazati u kojem e smjeru va odnos krenu
ti u ovom ivotu. Predviam da ete ostati zajedno. "
Ta seansa s Connie dogodila se prije vie od dvije godine.
Nedavno se vratila i bilo mi je drago kada sam doznala da su ona
i Ken zajedno. Planiraju vjen nje j svadbeno krstarenje.
59
Jack hod svoji putem
Moj prijatelj Jack, glumac, mnogo je govorio o svojim d 'j a vu
doivlj aj ima. "Uvijek sam bio opsjednut svime vezanim Z New
York. Odrastao sam u Denveru, ali se ondje nikada nisam osje
ao ugodno. Gledao sam flmove ija je radnja smjetena u New
York i svaka mi je scena bila vrlo poznata. Moja sestra se sjea
kako sam kao estogodinjak znao opisati dijelove New Yorka
kao da sam ondje ivio.
Prije petnaest godina napokon sam se preselio u New York. Bio
sam vrlo sretan i osjeao sam se kao da sam konano po o ivje
t Upoznao sam mukarca, Stevea, koj i mi je postao ljubavnik.
Prvi put smo se sastali za ranim rukom. Sjeam se kako sam sta
jao pred restoranom i gledao ga kako prelazi ulicu i dolazi mi u
susret. Zaprepastio sam se jer sam bio posve iguran da ga pozna
jem. Sjeli smo za stol i poeli razgovarati . Sve mi je na njemu bilo
pozato - kako se smijao, drao salicu, odmicao kosu s ela te
osobito nain hoda. Oduvijek sam primjeivao kako ljudi hodaju.
Znao sam oponaati nain hoda Johna Waynea, Charliea
Chaplina i Jimmyja Cagneyja. Nisam zaboravljao nain na koji
osoba hoda. Steve je bio sloena osoba, temperamentan, udljiv,
ali ipak ljubazan. Mnogi ga nisu shvaali, ali ja sam ga razumio
im smo se prvi put sastali . Jednostavno sam ga poznavao.
Steve je obolio nekoliko mjeseci nakon naega prvog sastan
ka. Uplaio sam se pa sam sa sestrom razgovarao o toj situaciji.
Znao sam da e biti teko, ali sam znao i da mi moja karma
nalae brinuti se za njega. Negdje u podsvijesti osjeao sam da b
u nekom drugom ivotu Steve brinuo za mene. Ponovno smo se
sastali da bismo uravnoteili na odnos. Jako sam ga volio, ali je
to bilo mnogo sloenije no to e doim lo na povrini ."
Steve je umro nekoliko mjeseci nakon to sam upozala Jacka.
Uspjela sam proniknuti u njegov proli ivot vezan z Stevea.
60
Jackov deja V doivljaj bio j e vrlo stvaran. On i Steve su ve
bili zajedno. Steve je njegovao Jacka u vrijeme epidemije \jez
dane kuge u dvanaestom stoljeu Francuskoj . U tom je ivotu
Steve ozlijedio nogu pa je hodao prilino ukoeno. To je bio
zaetak njegove duboke svijesti o nainu hoda drugih ljudi.
Steve je vlastiti ivot izloio opasnosti kako bi ostao s Jackom i
njegovao ga. Jack je u ovom ivotu ostao uz bolesnoga Stevea.
Njegova snana potreba za odlaskom u New York imala j e dvo
jaku svrhu. Jack je morao uravnoteiti svoju karmu sa Steveom,
a njegov profesionalni karmik uspjeh bio je v zan za New York.
Uvid u proli ivot potvrdio je Jackove osjeaj e o dubini nje
gova odnosa sa Steveom. Njegova potreb za odaskom u New
York nije proiz la iz prologa ivot proivljenog u New Yorku.
Onamo su ga uputile njegove sadanje potrebe. Steve mu svako
ga dana nedostaj e. No, ipak je zahvalan za mogunost da pomo
gne voljenom prijatelju.
VJEBA: RAMOTRI TE SVOJ OSOBNI DEJA VU
Razmi lj anje o vl asti ti m deja vu doivljaj i ma mogu vam
pomoi da bolje shvatite rei nkarnacij u. Ova vjeba moe
bi ti kori sno orue za obl i kovanje sadanjeg i vota.
Sjedite u ti i ni i pokuajte se sjetiti kada ste osj eal i da
poznajete osobu koj u ste je prvi put ugl edal i . Razmi sl ite o
toj osobi i razmotrite svoj odnos s njom.
Kako ste se upoznal i i gdje? Koji su se osjeaji tada
pojavi l i ? Kako je taj odnos utjecao na vas? Je l i va odnos
bi o kratkoga vijeka ili ste jo uvijek u vezi s tom osobom?
Je l i zavretak bi o sretan i l i ruan? Jeste l i zbog deja vu
osjeaja s tom osobom provodi l i vie vremena? Jeste l i i z
toga odnosa i zvukl i vrijednu pouku?
61
Sada isti postupak mental nog propi ti vanja usmjerite
mjesti ma na koj i ma ste bi l i . Zbog ega ste osjeal i da ste
ve bili ondje? Privlae l i vas odreena mjesta? Pl ai te li
se posjetiti neka mjesta - ili ste na neki m mjesti ma od
prvoga trenutka osjeal i strah? Ne urite s razmatranj em.
Katkad se sjeanja na takve osjeaje pojave odmah, a kat
kad dol aze kasnije.
Deja V doivljaji nisu uvijek ugodni . a osjeaj poznavanja -
ugodan ili neugodan - nije izravna posljedica neke situacije iz
prologa ivota. No, budui da mnogi jesu, prisjeanje na svako
deja V iskustvo moe nam pomoi u nastoj anju da shvatimo i
povj rujemo u reinkaraciju. Pokuajte esto izvoditi ovu vjebu
jer je za otkriv nje jeanja skrivenih u podsvijesti esto potreb
no odreeno vrijeme.
Uzmite bijelu karticu i zapiite:
Budi strpljiv. Za otkrivanje sjeanja skriveni h u podsvijesti
potrebno je odreeno vrijeme.
Kada god pronaete nekoliko slobodnih minuta, sjedite U tii
ni i pokuajte se ptisj etiti ljudi , mjesta, osjeaja i l i o jeta koji bi
mogli upuivati na deja V. To e vam mnogo pomoi u shva
anju neprekidnosti ivota. Uvidjet ete i kako pitanja iz prologa
ivota mogu imati snaan utjecaj na situacije u sadanjem ivotu.
Sjeanje na prole ivote nije nuno da bi na sadanji ivot
bio lijep, smislen i sretan. Nuno ;et ivj eti estito i s ljubavlju u
sadanjem trenutku. Posljedi ce svoj i h sadanj i h postupaka
doivljava t emo do kraja ovoga ivota. Svoju budunost obliku
jemo svojim sadanjim ponaanjem. Nastoj mo da nam umovi
uvijek budu otvoreni za dar znanja.
62
Katmu iz prologa ivota nikada ne smijemo koristiti kao
opravdanje za nerazboritost u sadanjem ivotu. Na bljelu karti
cu zapiite sl jedei koristan savjet: ) O .
Prije no to zaroni u podruje mogunosti iz prol i h
ivota, uvijek razmi sl i o obrasci ma u sadanjem ivotu.
UKRATKO O TERAPIJI REGRESIJE U PROLE IVOTE
Trenuto vlada prava pomama za seansama regresije u prole
ivote. U sklopu takvih seansi osoba se podvrgava hipnozi ili opu
tanju. a ztim j e se vodi u vrijeme ili na mjesto moguega pro
log ivota. Takav oblik terapije moe biti koristan ako ga izvodi
iskusna osoba razvijenjh psihikih sposobnosti ili psihoterapeut.
Sinteza psiholokog i metafizikog moe biti djelotvora metoda
iscjeljivanja. Mnoge fobije i druge traume nisu utemeljene u
ovom, ve u prolom ivotu.
Vjerujem da su neki ljudi u hipnotiziranom stanju sposobni
proniknuti u zapise u akai. To ne znai da su sposobni p volji
itati akau. opu"tenom sta ju nalik transu na p vrinu izlaze
skrivena sjeanja na prol ivot . Takva je pojava vrlo rijetka. aji
j e mogua. Ako osoba primi tone informacije o prolom ivotu,
posljedice e biti vidljive U sadanj em. Takva bi saznanja trebala
biti od velike pomoi pri razrj avanju sadanjih u'aumi, fobija i l i
opsesij a.
Uzite bielu karticu i zapii te:
Ako osoba pri mi tone i nformacije o prolom ivotu,
posljedice e biti vi dlji ve u sadanjem.
Neki vrsni psi hijatri svoj im pacijentima pomau regresijom u
prole ivote, Takvi su lijenici vrl o hrabri . Veina se lijenika plai
da ih njihovi kolege izop'ti ako se usude javno prizati da
63
vjeruju u reinkaraciju ili vidovitost. Nedostatak znanstvenog
dokaza glavni j e izgovor Z odbacivanje svega "paranormalnoga".
Pa ipak, zdravi skepticizm sam po sebi nije lo. Gotovo sva
iitavanja prolih ivota nisu tona. Najmanje pedeset klijenata
reko mi je da zaju kako su proiyel i prolu inkaraciju. Temelj
toga uvjerenja svima je bio jednak: do tih su saznanja doli tije
kom seanse regresij e u proli ivot. Takvi su ljudi veinom vrlo
nesretni u jednom ili vie sljedeih podruj a ivota: posao, lju
bavni odnosi, obitelj ili novac. Mnogi pate od depresije ili oaja.
Koji bi ozbiljan profesionalac takvim ljudima mogao rei da su
potpuno ovladali sobom? To ne samo to nije nei stinito, ve je i
bezobziro. Najbolji nain da pronaete pouzdanog sD`njaka
za regresiju u prole ivote jest da vas na njega uputi osoba koj u
potujete i koj a je bila na seansi. DrUgi nain jest knj iga koju j e
napisao strunjak za regresiju ili lanak o njemu, u kojemu su
izesene praktine i podrobne informacije o njegov radu.
Logino je da naa osobnost u ovom ivotu ovisi o tome kako
smo se ponali u proli m i kako se ponaamo u sadanj em votu.
Stoga, ako stekne te uvid ! proli ivot, prouite dobivena sazna
nja i ustanovite kako vam pomau da u sadanjosti ivite mudrije.
KOLEINA K
Zkoni reinkaracije i karme vrijede i Z drave i rase kao i za
pojedince. Drv ini skupina ljudi povezanih politikom, kultu
rom i karom. Nije teko opaziti razliku izmeu Talijana,
Francuza, Japanca i Aerikanca. Jezici, tradicij e i ukusi znatno
se razlikuju. Karma jedne drave obuhvaa karmu svih poj edina
ca koji i ve u njoj . Drgim rijeima, svi smo se rodili O odreLno
vrij eme, u odreenoj zemlji, rasi i vjeri .
Lawence mi je j ednom zgodom rekao: "Dananji preporod
na svim podruj ima metafzikoga velikim je dijeloI prouzroen
64
inj enicom da se mnoge due iz starih civil izacija Egipta i Grke
raaju u naem zapadnjakoH svjetu. "
Ovo ne mora bi ti naa posljednj a zemaljska inkaracija, ali je
veina na j edan od mnogih ivota proivjel a u tim civi lizaci jama.
Drutvene se odgovornosti ne moemo osloboditi. Svi mi
moramo uiniti sve to moemo kako bismo pomogli svijetu koji
nas okruuj e. Svaka drava ili vl adavina utemel j ena na nepravdi
propast e prije i li kasnije. Ni jedan in sluenja drugome nije
beznaajan. Moramo se upitati nalae li karma gladnome da
bude gladan ili nama naa karma nal ae da ga nahranimo. Zar
emo si dopustiti ivot u izolacij i C, u cilju naega bogatstva i
moi , ne obazirati se na druge zemlj e? U tom emo se sluaju svi
ponovno roditi u si romatvu i nemoi.
Ne smij emo zboravti da 5C nova karma raa svake sekunde.
Zbog toga bismo tebali biti osjetljiviji na pooebe drugih. Vijesti o
tragedijama u raznim kajevima svijeta putem satelita zaas stiu
na nae televizore, radio prij amnike i raunala. Gtovo da ne
moemo ostati nesyesni nesrea i katastrofa koj e se dogaaju dru
gima. Ravnotea e se u svijetu uspostavi ti tek kada svi na 5Vf
mogue naine damo svoj doprinos boljitku itavog ovjeanstva.
Na podrj u pomaganja dIgima nema beznaajnih postupaka.
" S drugima postupaj onako kako bi postupao sa sobom", vrlo
je duboka izreka koj a govor o karmi . Razmislite o dubini tih rije
i . Svi postupci izzivaju reakcije. Svi smo meusobno povezani
univerzalnom kanom. Vrati t e nam se sve to smo ui nil i i sve
to ne uinimo.
KI KO IENJE
U karmikoj banci brisanje nij e mogue. Uinj eno ne moe bit j
izbrisano. Moemo priznati pogreke i odluiti ispraviti odreene
situacije, ai prol ost ne moemo promijeniti. To objanjava zato
65
mnogi ljudi osjeaju da im ivot uope ne pruza priliku. "inim
sve to mogu da bih bio dobar ovjek, ali doivljavam samo
tekoe. " Tu zagonetku moemo objasniti spoznajom da ne
razrjeavamo samo pitanja i z ovoga, ve i iz prolih zivota. Osob
koja ustraje u ispravnom ivljenju bez obzira na pritiske s kojima
se suoava, stvara dobru karmu za budunost. Da bismo doivje
li nagradu za svoja dobra djela, ne moramo uvijek ekati drugi
ivot. (Primjerice, Charlene je dala eton za vonju podzemnom
eljeznicom eni koja je rekla da je zaboravila novanik. Dva
tjedna poslije, elei platiti kavu, ustanovila je da je zaboravila
novac pa je platio mukarac koji je stajao iza nje u redu.) ivot
moe u trenutku okrenuti nabolj e.
Prosj ean je ivot mjeavina olaganja na raun i uzim nja s
njega, srea i nesrea. Onaj tko vam kae da vam moe otkriti
kako da se rijeite sve svoje prole karme jest varalica, prevarant.
Jedna mi je klijentica rekla kako je "istaici karme" platila pet
tisua dolara. Pomislila sam da se ali jer mi je to zvualo suludo.
"Je li istaica koristila Wind sredstvo za ienje?"
upitala sam.
"Izgovorila je mnogo bajal ica na jeziku koj i nisam razumjela",
odvratila je djevojka.
"To bi se moglo nazvati karmikom prijevarom ili karmikom
lukavtinom. 'ienje' prole karme nije mogue. Jednostavno
je logino da ete patiti ako ste nekome nanijeli patnju. Vi iz toga
moete neto nauiti i napredovati u ivotu stvarajui novu,
dobru karmu. ao mi je to ste toliko novca potroili na ono to
nije mogue", objasnila sam j oj .
''Ta je ena vrlo poznata pa zacijelo zna to radi ", rekla mi j e
klijentica.
"I vrag je poznat, ali to ne znai da bismo trebali postupati
kako on kae" , otro b1 odvratila.
66
Klijentica je shvatila poruku. Uvidjela je da je zmisao "ie
nja karme" potpuno besmislena. Napustila me je rastuena ali
mudrij a.
'
KMA I SAOUBOJSTVO
Samoubojstvo ni kad nije predodredeno. Posrijedi j e uvijek
odluka donesena u sadanjoj inkaracij i . esto se poini u tre- .
nutku nepodnoljive emocionalne boli ili krajnje bespomonosti .
Neki u tom inu vide jedini izlaz iz patnje. Oni koje je amoubo
jie ostavio za sobom osjeaju iznimno jaku tugu, ali i grizoduje,
preneraenost i gnjev zbog tako neprirodnog zavretka ivota.
Novine su prepune pria o raznim ljudima koji se na samou
bojstvo odlue uvjereni da e tako stati na kr j svojoj bol i . Ta
pojava nije ograniena na odrasle. U dananje vrijeme zabrinja
vajue veliki broj tinejdera i ak mlae djece odluuje okona
ti vlastiti ivot. Bila sam zaprepatena kada sam doznala da broj
samoubojstava u naoj zemlji premauje broj ubojstava.
Samoubojstvo nije prihvatljivo. To je in nasilja nad duom.
Osoba koja sama sebi oduzima tjelesni ivot, ne umire. Njegov
duh ostaje izmedu zemlje i svijeta duhova sve dok ne doe vrije
me njegove prirodne smrti. Trenutak prirodne smrti jest onaj tre
nutak u kojemu bi tijelo umrlo da se nije dogodilo samoubojstvo.
Oduzimanje vlastitoga ivota karmiki je ispravno samo u
sluaju potrebe za zatitom vie istine. Tada je sam ubojstvo in
hrabrost i nesebinosti, cin od boanskom ztitom. Uzmimo za
plirnjer da ste lan poketa otpora i da ste zarobljeni. Znate da e
vas muiti ne bi li vas prisilili da otkrijete imena drugih boraca.
Sami sebi oduzimate ivot kako biste ih zatitili te na taj nain
zatitili i vii cilj : slobodu. Takav se in ne kajava ve se tuje.
Kara vas nije prisilila da se pridruite pokretu otpora. Tu ste
odluku smi donijeli. Karma vas je dovela u situaciju koja var je
67
omoguila donoenje te odluke. Stoga ishod vaega zrobljenitva
i vaa odluka da okonate vlastiti ivot kako biste spasili druge nisu
bili predodreeni. Takvu uzvjenost i plemenitost izrazio je Sydney
Caron, koji je dao svoj ivot kako bi spasio prijatelje: ' 'o je mnogo,
mnogo bolje od svega to sam u ivotu uinio; doivio b
mnogo, mnogo dublji spokoj kakav jo nisam upoznao" (iz P o
dva gada Charlesa Dickensa). Sydneyjevo je samoubojstvo potak
nuto najviim idealom: spaavanjem ivota prijatelju. Tako je spa
sio ivot i prijateljevoj supruzi, keri i ocu te sluio svojoj domovi
ni. Takav je in nesebinosti ka rm iki prihvatljiv.
Ljudi koj i poine samoubojstvo veinom nisu zli. To su shrva
ni ljudi koji su izgubili svaku nadu; njima nedostaje hrabrosti ili
spoznaja da u ivotu uvijek ima nade. ivot je postao vrlo slo n
pa se doima da s miru moemo nadati samo nakon smrti.
Uzmite bijelu karticu i zapiite:
Gdje je ivot, ima i nade.
Meu ljudima koji vjeruju u karmu i reinkaraciju malobrojni
su oni koji poine samoubojstvo. To vjerovanje govori da ne umi
remo to znai da se ne moemo ni ubiti.
,
Uzmit bielu karticu i zapiite:
Budui da ne umi remo, ne moemo se ubiti.
Silovit udaac
Samoubojstvo razorno uee na sve koj i su njime pogoeni .
Samoubojstvo ne razlikuje dob, rasu ni spol; svi osjeaju silinu
njegova udar . Katkad nema jasnih nagovjetaja da bi si netko
68
mogao oduzeti ivot. Ali, znakovi upozorenja u nekim sluajevi
ma bljete poput neonskih natpisa i govore: "Pomozite mi !
Pomozite mi ! Pomozite mi ! " Stoga moramo nastojati biti svjesni
patnje drugih ljudi. Samoubojstvo je u mnogim sluajevi ma
mogue sprijeiti. Takvim ljudima Ioramo pokazati da postoje i
drugi izlazi osim samoubojstva. Ao dopustimo da se netko ubije
iako smo to mogli sprijeiti , stvaramo strahovito lou karmu.
Lawrence mi je j ednom zgodom rekao: "Poriv za oduima
njem vlastitoga ivota jai je u godinama koje su djeljive sa
sedam bez ostatka. " Ta me je izjava potaknula na razmiljanje.
Od sluaj eva s koj ima sam se upoznala u sklopu svojega posla,
gotovo su se svi uklapali u taj sedmogodinji ciklus. Lawrence mi
nije pruio dodatno objanjenje o tome zato je sedmica najra
njivija. Jednostavno mi je rekao da je tako. U tim je vremenskim
razdobljima uputno poveati oprez.
Velika j e razlika izmeu ljudi koji poginu i onih koji sami sebe
ubiju zbog toga to s plae suoiti sa ivotom ili to jednostavno
ne ele. Neke se smrti isprva doimaju kao samoubojstva, ali se
kasnije ispostavlja da su bile nehotine. Primjerice, ovjek je
podvrgnut terapiji zbog tekih emocionalnih probl ema. Dobri
doktor propisuje mu lijek koji bi mu trebao pomoi. No, tragi
nim sluajem, lijek izaziva abnormainu reakciju. Pacijent se ubije.
Lijeio ga je vrstan lijenik i uzimao je propisanu koliinu lij eka.
elio je ozdraviti . Takav se in ne mora smatrati ubojstvom j r Je
pacijent nastojao poboljati svoj ivot.
Lj udi koji poi ne samoubojstvo ne odl aze u pakao
Karma osobu ne kanjava za samoubojstvo jednako kao to ni
val nema namjeru utopiti ovjeka. Pogreno j e, pa ak i okutno
misliti da ljudi koji poine samoubojstvo automatski odlaze u
69
pakao. Samoubojica ostaje izmedu zemlje i svijeta duhova sve
do trenutka kada bi "umro" da se nije ubio. To nije pakao, ali i ak
nije nimalo ugodno sluati tugu onih koje ste ostavili za sobom.
Posrijedi je svojevrsna zemlJa " edoija", to takoer d kazuje
da se ovj k ne moe ubiti. Duh ne umire. Bez obzira na nain,
smrt je nal i k svlaenju kaputa, paljenju odjee i proglaavanju
samoga sebe mrtvi m. Istina je da vie nemate tjelesno pokriva
lo, kaput. Ai ste i dalje i vi . Bumerang! Mislili ste da ete biti
i . niste.
Ljudi moraju shvatiti da u svakom ivotu mora pasli odree
na koliina kie. Bolesti i strah od boli najei 5L razlozi za oko
nanje tjelesnog ivota. Ai , ako ivot okonate prije no to se
nj egova karma odvila do kraj a, istu bolest i bol proivjet ete u
nekom drugom ivotu.
EUTANAIJA
To j e osj etljivo pitanj e jer mnogi veruju da imaj pravo okona
ti vlastiti ivot ili patnje voljenih osoba. Ali, u ubojstvu nema ni
trunke milosra. eljela bih da ljudi sagledaju iru sliku. Kada
karmu bolesti razrijeite prirodn m smru, s njom je zavreno.
Poivat ete u miru i ponovno se roditi slobodni od l e muke.
Zto biste cijeli sljedei ivot opteretili tom boleu?
Lawrence mi je o tome govorio vrlo gorlj ivo. "Ljudi suosjea
ju i zbog toga jeruju da je milosrdno ubojstvo ispravno", rekao
je. "Al i , takvo je suosjeanje pogreno usmjereno. Tko ima pravo
odluiti o neijem ivotu ili smrti, ukljuujui i svoj ivot ' smrt?
Zakon karme po tom je itanju vrlo odluan sudac. Ako vam
karma nalae teku smrt. morate je prihvatiti jer e se u suprot
nom ponovi ti u sljedeem i votu. S moubojstva ili potpomognu
te smrti ne znae okonanje patnje. To su poeci jo vee boli :
duhovne patnj e. "
70
K NIJE OGRNIENA ROKOM
Posljedice sh naih postupaka vratit e nam se u ovom ili u
buduem ivotu. Smrt ne brie karmu. Samo je odgaa. ivjet
ete onoliko ivota koliko e vam biti potrebno da poravnate svoj
raun u karmikoj banci. Reinkarirat ete se sa svim svoj im ulo
zima i dugovi ma u karmikoj banci koje ste ostavili kada ste
umrli. e morate uriti jer kraj nee doi prije no to ovladate
sobom. Karma nije ograniena rokom.
zmite bielu karticu i zapiite:
Karma nije ograni ena rokom.
71
3. Kamai zdravlje
Medicina je ve umijee nego znanost.
PACELS
Zdravlje je svi ma neprocjenjivo vrij edno. Neke su bolesti prou
zroene prirodnim uzrocima, a nekima su uzroci nepoznati.
Bolesti prouzroene prirodnim uzrocima imaj u korij ene u sada
njem ivotu. Bolesti neobjanjivog podrijetla (one koje nemaju
temelja u obiteljskoj anamnezi, prehrani, okruju ili psihi) prou
zroene su karrom. Takve se bolesti prenose iz prolog ivota.
Uravnoteenje karme donosi zdravlj e. Neki ljudi cijeli ivot
proive s odreenim tjelesnim problemom, dok ga se drugi oslo
bode na vrijeme da bi mogli uivati u ivotu. Karriki zdravstve
ni problem ne mora trajati cijeli ivot. S njim ivimo sve dok ne
uravnoteimo karmu.
Tjelesno zdravlje jedan je od najboljih primjera djelovanj
zakona uzroka i poslj edice. Koliko ste se puta prehladili ili razbo
ljeli od gripe zbog toga to ste bili potpuno iscrplj eni? Razlog
tome moe biti mentalna ili tjelesna premorenost. Dopustili ste si
premoren o st, a posljedica je obolijevanje. Bumerang je bio oit.
No, uzroci nekih bolesti nisu tako oiti. Emocije se esto
poprilino nagomilaju prije no to se tijelo pobuni. Vae e se
73
tijelo pobuniti ako je prisiljeno ivjeti O stanju neravnotee. Takva
vrsta zdravstvenog problema ne predstavlja osobitu zagonetku.
Katko razdoblje samopropiti anja trebalo bi iznjedriti b ozna
ju. Na veini radnih mjesta moete uti mantru: "Znao sam da ' u
se razboljeti , al i jednostavno nism mogao usporiti" . T ste situa
ciju mogli izbjei da ste "posluali" svoje tijelo i predahnuli.
Prezaposlenost izzvana perfekcionizmom moe naruiti zdra
vlje. To je mogue izbjei usporavanjem mentalne ili tjelesne
aktivnosti . Da bismo ivjeli u skladu dobroga zdravlja, moramo
potovati svoja tijela i svoje umove.
zmite plav karticu i zapiite:
Potovat u svoje tijel o i svoj um kako bi h i vi o u skl adu
dobroga zdravlja.
Zdravlje drugih moramo potovati tako to i h neemo zarazi
ti svojim zrazim bolestima. Koliko ste se puta razboljeli na rad
nom mjestu zbog toga to vam je netko drugi prenio gripu? To
nije uvijek mogue izbjei jer se simptomi esto ne pojave na vri
j eme pa svoj problem prenesete drugome. No, ako ne date sve
od sebe da zatitite druge od svoje zarazne bolesti, stvarate lou
karmu.
Uzmite plav karticu i zapii te:
Dat u sve od sebe da ni koga ni kada ne zarazim bi l o
kojom boleu.
Tu su i spolno prenosive bolesti. Osoba koja zna da je
zaraena - herpesom, ADS-om, genitalnim bradavicama i sl . -
ima moralnu odgovornost o tome obavijestiti potencijalnog par
tnera prije bilo kakvog tjelesnog kontakta.
74
Pogreno shvaanje moe prouzrociti tezak bumerang. Bila
sam zaprepatena kada mj je klijent koji je bolovao od ADS-a
rekao da ni jednome od svojih seksual nih partnera nije rekao za
svoju bolest jer za t nije osjeao po ebu. Rekao je: "Dogodit
e im se ono to je njihova karma. " Upitala sam ga o nj egovoj
odgovorosti da partnera upozori na opasnost. On je zamisao
osobne odgovorosti oholo odbacio rijeima: "To nij e moj pro
blem". Na to sam mu rekla: :' Oh, itekako jest, dragi moj. To je
ravno ubojstv. " (ie ga nisam vidjela, ali sam kasnije uja da je
umro.) U sljedeem e ivotu pretrpjeti istu vrtu smrti kakvu je
prouzroio u ovom ivotu.
Neki vjeruju da se ne smijemo uplitati ako karma nekome
nalae patnju. Zar e ijedna asna lijenica ostaviti pacijenta u
mukama ako mu ih moe olakati? Zar e ijedan dobar
Samaritanac ozlijeenome uskratiti pomo? Ne zaboravimo da
je naa dunost pokuati sprijeiti tragediju ako nas j e karma sta
vila u pol oaj da pomognemo. Ao bolujemo od zarazne bolesni,
duni smo to otvoreno priznati . O nekim zdravstvenim problemi
ma nije uvijek lako govori ti , ali je karma prij evare vri teka. Neki
vrlo fi ljudi pate od neugodnih zdravstvenih problema.
Uzmite plav karticu i zapiite:
Prijevarom se stvara teka karma.
Joyce ostavlja Gayja
Joyce je bila u depresiji kada me je posj etila. Bila je zaruena za
momka o imenu Gary. Kada je otila lijeniku na redovit godi
snji pregled, zaprepastila se dozna i da boluje od herpesa.
Lijenik joj je rekao da se zaraziti mogla jedino putem spolnog
odnosa. Gary j e bio njezin jedini ljubavnik pa ga je upitala o
/5
tome. On je ispra poricao. ali je naposljetku priznao da je jed
nom spavao s osobom koja mu nije nita znaila. Zacijelo se tada
zarazio. Iako joj se mnogo puta ispriao, Joyce je ipak prekula
s njim. Rekla mu je kako mu vie nikada nee moi vjerovati .
Gary je tu kratku pustolovinu skupo platio. Izgubio je divnu enu
i dobio spolnu bolest. Bumerang!
Kad smo raspravile tu situaciju, Joyce j e rekla kako j e zahval
na to nije gore prola. Bila je zahvalna i na tome to se to dogo
dilo prje vjenanj a. Bio je to veliki ok na vie razina. Duboko
ju je potreslo otkrie da ju je Gary mogao tako po rijediti . A i
strano je imati herpes koj i e je doivotno pod jeati na
Garyjevu izdaju.
Joyce me je ponovno posjetila godinu dana nakon naega
prvog sastanka. Imala je novog partnera. Za herpes mu je rekla
dva tjedna nakon njihova prvog sastanka. Nije ga eljela zaraziti ,
ali ni stupiti u intiman odnos s osobom koju je tek upoznala. On
je sj ajan momak i oboje uivaj u u toj v zi . S v seljem sam joj rekla
da pred njima "vidim" divnu budunost. Joyce je svojom estito
u stvorila novu, dobru karmu i privukla estitoga muskarca.
IOTNA SI
Svi se raamo s odreenom koliinom energije. Ta j e energija
poznata i kao ivota SIla. Energija s godinama slabi , a tijelo
poinje klonuti ili, u mnogim sluaje0ma, propadati. Izbjegavanje
zabrinutosti i umora pomae odrti zivomu silu i zdravlje.
Uravnoteena mjera tjelesne aktivosti blagotvoro djeluje na
ivomu eneriju, a tijelo cini gipkjim i jaim. Preerano, opsesiv
no vjebanje zapravo je zlouporaba ivotne ile pa se tijelo moe
pobuniti i oslabjeti. Lawence o tome ima j asan stav. Jednom mi
je rekao: "Dijete moje, duhovo razvij ena osoba nikada ne bi bez
dobrog razloga prela s j ednoga kraja sobe na drugi . Takva osoba
ne eli tratiti ivotnu ilu."
76
Uzmite plav karticu i zapiite:
Pretjerano, opsesivno vjebanje zlouporaba je ivotne si le.
Nacy zlora. svoju ivotnu silu
Nancy je vjebala tri do etiri Sqta dnevno. Ako bi koji dan pro
pustila vjebanje, postajala bi histerina. Naglasila je kako se jed
nostavno ne osjea dobro ako ne odradi dnevnu obvezu tranj a,
vjebanj a na steperu i intenzivne aerobike. Upitala sam j e: "Zar
uope imate energije z bilo to drugo?" Uvjeraval me j e da se
zahvaljujui takvom rasporedu vj banja osj a sjajno i da je
mnogo izdrljivija. A, doimala se anoreki no: same kosti i koa.
Dola sam u iskuenj e da poem u kuhinju i napravim joj sen
dvi. Ustanovila sam da je pretrpjela mnogo ozlj da, gleanj joj
je bio omotan zavoj ima, na koljenima je imala oiljk , ali je ipak
na tavlj ala vjebati.
"Nancy, od ega bjeite? upitala sam je.
Pogedala me j e kao da sam sila s uma i odgovOlila: "Ni od
ega. "
"Nancy, u zivotu raspolaete odreenom koliinom energije.
Ako j e svu potroite na vjebanje, u drugom dijelu ivota patit
ete od nedostatka energije. " (Bilo joj je dvadeset i pet godina.)
"Ne vjerjem u to", rekla je. Uporo j e tvdila da se ne osj ea
dobro ako ne vjeba. Vidjela sam da e se slomiti ako ne uspori .
Nije me posluala.
Ponovno me je posjetila za dvanaest mjeseci. Onesvijestila se
na poslu, nakon ega je primljena u bolnicu radi kajnje iscrplje
nosti i pothranjenosti. ivot ju je prisilio da uspori i uvidi to ini
sama sebi. U bolnici je provela vie od mjesec dana. Taj ju je
dogaaj uplaio dovoljno da bi promijenila svoje ponaanje.
77
Poela je vjebati etiri puta tjedno po etrdeset minuta i paziti na
pr hranu. I dalje je bilo dana kda joj je bilo teko obuzdati elju
za intenzivnijim vebanjem, ali se svim silama trudila zadrati
ravnoteu.
"Nisam shvatila to ste mislili kada ste mi rekli da u potroiti
svu ivotnu silu. ok boravka u bolnici pomogao mi je da to shva
tim" rekla mi je Nancy
"Bolje ikada nego nikada, Nancy", rekla sam.
"Sada vie ne preerujem s vjebanjem i osjeam se mnogo
bolje, a imam j mnogo vie enerije za ostale aktivnosti . Mogo
sam vremena troila na tranje i tako proputala ivjeti. Hvala
vam na pomoi. Vae upozorenje shvatila sam tek u bolnici.
Zacijelo ste mislili da sam luda kad sam zadnji put bila ovdj e" ,
rekla je sa suzama u oima.
Nancy je nauila da energiju i ivotnu silu ne smijemo uzima
zdravo za gotovo. alosno je to je morala zavriti u bolnici da bl
se trgnula i shvatla to ini. Uit se moe i na laki nain:
"Razboritost u svemu", kako je govorila moja baka. Ta jednostava
izeka u sebi nosi veliku mudrost. Dugorno gledano, razboritost
e vas potedjeti mnogh boli i utedjeti vam mnogo enerije.
ovjekova narav ima presudno vanu ulogu u nj egovu zdrav

stvenom stanju. Izljevi bijesa, neprestana razdraljivost, gnjev l
histerija mnogima su postali uobiajen nain ponaanja. Lju?i
polude, a j edini im je izgovor da si ne mogu pom?c1 .
"Jednostavno sam takav. " "Eksplodiram i izbacim sve to oSJe
am." " Gnjevan sam po prirodi . " Takve sam izgovore ula nebr
?

jeno mnogo puta. ini se da mnogi u naem drutvu smatraju

kako je posve u redu ponaati se bezumno.
Posljedice neugodne naravi ut j u na tjelesnu ravnoteu.
Bumerang-efekt takvoga ponaan' a moda ete ekati godina
ma, ali ete ga doivjeti. Kada god izgubimo ivce i eksplodira-
78
mo, tratimo poveliku koliinu ivotne sile. Osim toga, tako razor
no djelujemo na svoje tijelo i ivani sustav. eluane tegobe,
osipi, ispadanje kose, glavobolje i bol u leima uestale su tego
be izazvane negativnim mentalnim i emocionalnim navikama.
Smatram da bi spoznaja sposobnosti popravljanja vlastite
naravi mogla biti blagot\oma. N jprije moramo prepoznati one
elemente u svojoj naravi koji i nama i drugima donose nezado
voljstvo. Kada ih prepoznamo, ' malo istinskog ouda sposobni
smo promijeniti svoje postupke i reakcije. Konacni rezultat bit e
zdraviji tjelesni, mentalni, drutveni i duhovni ivot. A takvim
pozitivnim djelovanjem uvamo zivotnu silu.
Uzmite p/a v karticu i zapiite:
u ivotu dobiva odreenu kolii nu ivotne sile. Ne trati jel
Neug dna narav i o'aenje ivotne sile nisu jedini uzroci bole
sti. A, uvjeravam vas da se neete osjeati sjajno dokle god
ivte u stanju uzrujanosti. Zajedni k imbenik u ivotima mno
gih mojih klijenata i velikoga dijela ovjeanstva jest visoka razi
na gnjeva koji se oituje u pitanjima poput: "Zato ja?" ili "Zato
mi moja karma odnosi samo tekoe?"
Karmu ne smijemo k01Stiti kao opravdanje za neugodnu
narav i neumjerena ponaanja, imbenike koj i vode u bolest.
Dobro je zdravlje najee posljedica pozitivnog razmiljanja i
djelovanja. Prije no to za sadanji zdravstveni probl m optuimo
proli ivot, trebali bismo preispitati ovaj ivot i prouiti svoje
navike. Ljudi koji kre prirodna pravla dobroga zdravlja - loe se
hrane, piju velike koliine alkohola, pue, ne vjebaj u, nikada se
dovoljno ne naspavaju te su uvjjek razdraljiv i ljuti - ive u
zabludi ako za svoju bolest optue karmu iz prologa zivota.
Sljedea vam ve pmo unovit je li uzk oene bole
u ovom i u prom . Umte soj dnevnik Mok e i zpite.
79
VJEBA: KORI JEN PROBLEMA
1 . Zapi ite sve svoje zdravstvene probl eme i l i tegobe:
umor, al ergije, probleme s koom, gl avobolje, i spadanje
kose i l i sl abi nokti , promjene tjelesne tei ne, prehl ada koja
se ne povl ai , oteene l ijezde krvarenje desni , itd.
2. Paljivo razmotrite svoj popi s i budite potpuno i skreni
prema sebi . Je l i koji od t i h problema prouzroen l oi m
navi kama u ovom ivotu? Probl emi u sadanjem i votu
mogu bi ti puenje, konzumi ranje pretjerani h kol i i na al ko
hol a, nepravi l na prehrana i nedostatak tjel esni h akti vnosti .
Ti se probl emi najee rjeavaju umjerenou, di sci pl i
nom i l i odri canjem. S druge strane, neki vas si mptomi
moda upozoravaju na vei probl em koj i zahtijeva struno
medi ci nsko l ijecenje. Ako ustanovite da zdravstvene pro
bl eme ne pri vl aite l oi m navi kama i ne nalazite im uzrok
u ovom ivotu, posrijedi je karma. Taj ste probl em donijel i
i z prol oga i vota. Upamtite da karma nije ograni ena
rokom. Ako ste u prolom ivotu svoje tijelo zl ostavlj al i
pretjerani m odavanjem ui ci ma i bi l i ste uvjereni da ste se
i zvukl i - varate se! S tim ete se probl emom suoiti u ovoj
i nkarnacij i , i l i u sljedeoj , sve dok ga ne razrijeite.
Poanta gl asi : bez obzira na uzroke, probl em je potreb
no rijeiti u sadanjem ivotu.
Bolest ko prven blaoslov
Blesti nisu uvijek nesree: Bolesti mogu biti i karriki pozivi na
buenj e.
Moj klijent Mitchell radio je sedamdeset sati tjedno te patio od
migrenskih glavobolja i bezvoljnosti . Brak mu je bio u kritinom
stan'u jer z suprugu i ker njj imao vremena. Zi ot mu je bio
80
potpuno neuravnoteeno Spavao je vrlo malo, loe se hranio i
ru,e htio posluati nikoga od onih koji su mu savjetovali suprotno.
NJ

ova

pruga,
.
bra majk

i kolega govorili su mu da se na taj
naCIn umstava. Al! Mach eli je nastavio iVjeti neuravnotezeno.
.
P

sj etio me je radi savjetovanja, ali su ga zanimala samo

PJja n.ov. i moi . Bio j e opsj ednut to brim zaradivanjem
?
lhJuna I mIlijuna
.
dolara. Upozorila sam ga na nj egovo zdravlje
Ist

knula kako VIdim mogunost eluani h problema opasnih

po ZIVOt. On se ogluio na moje upozorenje. Rekla sam mu kako
njegova aura otkriva da je na rubu loma. On nije elio sluati o
zdra

tvenim problemima. A, aura ga je zainteresirala pa me j e

zamolIO da mu j e objasni m.
AURA
Aura j e duhovna bi t koja isijava iz ljudi, ivotinja i stvari.
vei n

I,ui aura nije vidljiva. No, neki, POput mene, spo
som s

J vIdjetJ. Aura je psihi ka tvar nalik oblaku, a stvaraju je
nase mISl!. Svaka misao ima svoju vibraciju i boju. Boje i 'braci
je naih aura mijenjaju se sa sv kom milju. Misli koje bro produ
oz na un
.
n

maju trajan
.
uinak. To su "prolazne misl i ". Druge,
mt nZlvne ili cesto ponavljane misl i , stvaraj u snane aure koje
znatno utjeu na nae ivote.
Bro,ne nijanse svake boje otkrivaj u razn osjeaje ili proble
me
:
Mltch

lJov

je aura bila tamne, zagasito sive boje; potpuno
ga J o VIjala upozorila me na njegovu depresij u i gla obolje.
Da J e sIva boja bila svijetla, rotumaila bih j e kao strah. Dok
smo razgovarali o njegovoj elji za velikim materijalnim uspje
hom, u auri se pojavila tamna naranasta
.
Ta rujans naranaste
otkriva pretjeranu ambiciju. Svjetlija naranasta go orila bi o

o
,

osu. Iz podruja eluca isijavala je arkocrvena boja, otkriva

JUCI probleme s eluanim ulkusima.
81
Aure katkad vldim, a katkad ih o jeam. Posrijedi je samo
osj tljivost na vibracije. Osoba mora po

j
.
edovati r

v
zvljene psihi
ke sposobnosti da bi vldjela aure; to niJe znak VlSeg uo

nog
razvoj a, ve oblik jasnovidnosti. Poznato j e da su mnogi ljudi bez
osobitih duhovnih sklonosti sposobni vldjeti aure.
Boja i vlbracija aure izrave su posljedice razin

na
.
kojoj
osoba razmilja i djeluje. Aura zrai ljepotom, zdravljem I sa
dom razmjero karakteru osobe. Vrijedi i suprotn

: zaVist,
mrnja, pohlepa, ljubomora i drugi oblici
.

tvn
?
stJ takoer
isijavaju iz aure. Boje aure mozemo proml
!
emt1 JedinO promJe
nom prirode svojega razmiljanja i ponaanja.
Kad sam Mi tchellu objasnila pojam aure, ponovno sam ga
pokuala uvjeriti da poe na sveobuhvatan lij
.
e

ki
?
regl

+
Predloila sam mu i da neko rijeme posveti preispItIvanJu svoJ lh
ivotnih navlka kako bi uvidio koliko mu je ivot neuravnoteen.
Mitchell jednostavno ni j e bi o spreman suoiti se sa injenicama:
zdravlje, sklad, samoouvanje ili ravnotea. Bio je na putu prema
velikoj nevolji . Vie mu nisam imala to rei. Sam je mo

ao
odluiti kako e proivj eti svoj ivot. Nisam se mogla uplesti u
nj egovu karmu. est mjeseci posl ije ula sam da je hi t

o preve
zen u bolnicu j er mu je prokrvario ul kus. Zamalo Je

ro.
Oporavak je zahtij evao gotovo godinu dana odmora, praVllne
prehrane i izbjegavanja stresa.
Mitchell se na drugu seansu vratio kao drugi ovjek. Rekao ,e
kako je nj egova bolest bila prikriveni blagoslov i kako j zb
?
g nje
promij enio svoj ivot. Napustio je svoj po

ao i

oeo radm kod

kue. ivlo je sasvlm dobro i vle nije biO opsjednut
.
o
.
vcem.
Uivao je u drutvu supruge i k rio Glavobolj a, depreSij a l ul k
- izravne posljedice stresa - su nestali.
Mitchell je mogao umrijeti, ali je umjesto toga odab

ao promj
nu. Tako je uspio ozdraviti i uivati u ivotu. Morao Je odstranltl
82
one dijelove svoje osobnosti koji su mu stvarali losu karmu.
Obavio je sjajan poso promjene naina ivota.
"Kakva mi je sada aura?" pi tao me je.
"Prelijepe pl av boje, a ta nijansa ot kriva potovanje prema
svetosti ivota" , odvratila sam.
MRNJA: OPASNA EMOCJA
Mrnja pogubno djeluje na zdravlje. Jednostavno nije mogue
istodobno mrziti i biti zdrav. Ono to nam drugi uini ni kada nas
ne moe povrijediti toliko koliko naa reakcija na povredu pa
moramo dati sve od sebe da bismo mrnju unitili u zaetku.
Strpljenje i snoljivost naj bolja su oruja pro iv mrnj e.
Neobuzdana mrnja i l i gnjev najei su uzroci umobolnosti.
Zamislite da su naa tijela iznutra povezana icama (poput svje
tiljke). Nakupljanje negativnosti ukorijenjene u mrnji ili gnjevu
moe prouzroiti kratki spoj .
Razislite je Ii mrnja ikada rijeila ijedan problem? Dakako,
nije. Mrnja samo p jaava nau zbrkanost i oteava nam razrje
avanje sukoba.
Lawrence mi je mnogo puta ponovio; "Usredotoi se na rje
enj e umjesto na problem". Mrnja uvijek privlai negativnu
kannu. U srcu punom Ijubavl mrnji nema mj esta. No, usprkos
tore, katkad osjeamo mrnju, al i ipak moramo uiniti sve to
moemo da bismo je prevladali i ponovno uspostavili karmiku
ravnoteu.
VJEBA: PREVLADAVANJE MRNJE
Sjedite u ti i ni i usredotoite se na ono to mrzi te.
Dobro to promotrite. Je l i posrijedi osoba koja vas je uvri
jedi l a? ef koji vas je poni zi o? Supruni k i l i lj ubavni k koj i
83
vas je prevario i l i ostavio? Osjeate li tu emociju prema
l anu obi tel ji i l i prijatelju?
Budui da ste se suoi l i s problemom, kreni mo u potra
gu za rjeenjem. Usredotoite se na osl obaanj e. Zami sl i
te kako se va um osl obaa mrznje, kao ruka koja se otva
ra i i sputa konfete. Rijei i l i mi sl i proete mrnjom zamije
nite reeni cama opratanja i l i razumijevanja. To bi vam u
prvih nekol i ko pokuaja mogl o biti teko i l i nemogue. Ne
odustajte! Ako mi sao opratanja moete zadrati samo
nekol i ko sekundi , zadrite je. Ovu mi saonu vjebu svakod
nevno i zvodi te etrdeset dana za redom, a zati m j o
etrdeset, ako moete. To je presudno vano za vau
sreu i ovl adavanje sobom. Mrnje se morate osl oboditi !
Dobru karmu izvrsnoga zdravlja ne moete poeti na polju
mrnje.
Uzite dvije pJave kartice izapiite:
1 . Usredotoi se na rjeenje umjesto na problem.
2. Mrnja uvijek pogubno djeluje na zdravlje.
JASNI SLUVI KE IZ PROLOG IVOTA
Svaki tjelesni problem je odraivanje kanne, bez obzira na to j e
l i mu korijen u ovom i l i prolom ivotu. Velika kunja jest na pri-
stup rjeavanju toga problema.
Uzmite pJav karticu i zapiite:
Svaki tjelesni problem je odraivanje karme iz ovog i l i iz
prolog i vota.
84
Babaa: prim]erestitosti
Barbara je roena s jednom rukom mnogo kraom od druge.
Ona j e prelijepa ena snanog, vitkog tij ela. guste, dive kose.
ljupkh crta lie i izrazito razvijenog smisla za humor i sti l . Njezinu
defonniranu ruku zaboravljate za nekoEko minuta j er tjelesna i
duhovna ljepota zasj enjuju tu nesavrenost. A, injenica je da je
ona prisiljena ivjeti s deformirnom desnom rukom.
Barbarina j e majka prolvjela nonalnu trudnou - nije pui
la ni ti je pila alkohol i kofein; nije uzimala ak ni aspirin. Barbarini
su roditelji u sretnom braku i imaju jo troje dj ce roene bez tje
lesnih nedostataka. Dok j e Barbara bila dijete, roditelji su je vodi
li raznim lijenicima pa j e pretrpjela brojne bolne terapije i obli
ke lijeenja. U dvanaestoj je godini zamolila roditelje da odusta
nu od pokuaja ispravljanja njezine ruke. Odluila je pronai naj
bolji nain ivljenja s tim problemom.
"Djeca su okrutna" , rekla mi j e. Rugala su joj se i to ju je jako
boljel o. Ai , Barbara ikome nije dopustila da j oj oduzme dosto
j anstvo. Obitelj je dobro postupala s njom. ali je ona ipak znala
da teko prihvaaju njezinu nesavrenost. Otac se povukao jer
nije znao kako bi razrijeio voj osjeaj krivnje. Majka se prema
nj oj nikad nije ponaala kao prema djevojci koja ima problem
te je tako odbijala priznati neke od tekoa s kojima se Barbara
suoavala. Reakcije njezine brae i sestara bile su razli ite. od
tuge do ljubomore. Jedna je sestra osjeala da Barb zbog svoje
ga nedostatka uiva vie pozornosti. S vremenom je Barbara svo
ji m primjerom pomogla i roditeljima i brai i sestrama.
Najvanije j e to da j e Barbara znala kako svoj u ruku ne moe
produljiti. Mogla je utjecati samo na svoj pristup tom problemu.
Pomogla sam j oj tako to sam joj objasnila kako probl me iz
prologa ivota moemo prenij eti u sadanj i . Njezinu deformira
nu ruku nisam mogla objasniti okolnostima iz sadanjeg ivota.
85
Posrijedi je oito bila karmika si

uacija
.

rouzro

na p

a
njem u rethodnom ivotu. Barban se to cmllo sa

vl
:
logl
.
c

lm.
Iako se nije sjeala prolih ivota, nije osjeala d

JU ) e ova) Zlv

t
prevario ili da je prema njoj bio nepravedan. UmJest

toga
: .
svo1u
je kunj u prihvatila kao posljedicu postupaka u p

oslom
.
Zl

O.
Barbara je zatena za fnoga mladia koji got
?
O I ne pnm
};
cu
j e nj zinu tuku. Studira povijest umjetnoSU pO,
,
uze

mstvo.
esto se naali sa svojom zadivljujuom posobnoscu tlpkan)a
jednom rukom. Osim toga, potpuno je svjesna da brojni ljudi ive
s mnogo teim defonnacijama.
Barbara je sjajan primjer osobe koja j e prihvatil

svoj prole

i usprkos njemu stvorila prelijep ivot. U ovo
:
n
:
IVOtu obbku)e
svoju budunost, ali i svoje budue ivote. N)ezma sp

bnost
uspjenog ivljenj a s karmi kim problemom
.
uravo.ezu)e
.

e
uravnoteenu kanu s kojom j e roena. Vise se nece rOdlt1
.
s
defonnacijom. Svojim pozitivnim pristupom ivotu Barbara IZ
minute u minutu stvara novu, dobru kannu
.
Lu: samo dobri u mladi
Luke je umro od raka dok sam pisala ovu knj igu. io j

.
vita
.
an
mukarac star trideset i dvije godine, suprug mOJe prIjatelJIce
Dee i otac dvaju sinova starih pet i nepune dvije godine.
Dee me je u svibnju nazvala i rekla mi da i ma lou vijes

. ue
j e patio od bolova u leima. Odlazio je na mase,
.
.
a
?
s)etlo

e
i kropraktiara. Bol se nije povukla pa je posjetIo li)ecmka o
?
ce
prakse koji je u poetkU smatrao kako nema razlo

za zabrmu
tost. Samo etiri mjeseca prije Luke je poeo radItI na
.
novo

,
sjajnom radnom mjestu. Tada je, za potreb

ivo
:
nog oSlguranJ

,
bio na sistematskom lijeni kom pregledu 1 dobiO potvrdu da )e
posve zdrav.
Lukeov je lijenik bio zabrinut zbog j aine boli pa ga je upu

tio na niz pretraga. Nalazi nisu bili samo zaprepauj ui, ve
86
tragini. Iako nije pui o, Luke j e bolovao od rij etkog oblika raka
plua. Rak se poput umskog poara proirio cijelim tijelom. U
njegovu j e tijelu bilo toliko tumora da ih nije bilo mogue odstra
niti a da to ne prouzroi paralizu. Bol u leima bila je prouzroe
na pri tiskom tumora na kaljenicu.
Kako se to moglo dogoditi? ' je obitelj lijepo ivjela. Luke j e
nedavno bio diplomirao poslovo upravl janje i bio j e presretan
zbog novog radn g mjesta L odlinoj tvrtki. Dee, vrlo uspjena
spisatelji ca, veselila se tome to e Luke moi provoditi vie vre
mena s obitelji budui da je zavrio studij .
Dee mi j e tu vijest saopila s mjeavinom nevjerice, straha i
vrste odluke da se bori za Lukeov ivot. Razgovarale smo o
mogunostima lije njao Lawrence mi je rekao za aj koji se pri
prema od posebne biljke i koji j e pomogao mnogima koj i su imali
tumore. Nabavila sam taj aj , a Dee je od Lukeovih l i jenika
zatraila miljenje; nisu imali nita protiv. (Osobno nikada ne pro
pisujem medici nske terapije. Izriito sam zahtijevala da Dee
zatrai doputenje medicinskog tima.)
Luke j e pio aj tri puta dnevno dok su ga lijeili kemoterapi
jom i zr enjem. Nakon Lukeove smrti Dee mi je zahvalila za aj .
Zog njega su ona i Luke osj eali da poduzimaju neto u cilju
poboljavanja zdravlja iako su medicinsk nalazi bili sve loij i .
Ona j e u toj tragedij i bila sj ajna. Luke se s boleu borio hrabro,
s ljubavlju i smislom za humor. Nakon prve dijagnoze ivio j e
samo est mjeseci.
Nesumnjivo je da j e ta bolest bila j asan karmiki sluaj . Luke
je ispunio svoju zemaljsku dunost i zbog toga je osloboen
z malj ske razi ne. Sada j u svijetu duhova, u stanju savrenoga
sklada. ekat e Dee, svoje sinove, prijatelje i obitelj kada doe
njihovo vrijeme za prelazak u svijet duhova. Upamtite da u svije
tu duhova boravimo osamsto do tisuu dvjesto godina prije no
87
to nae due budu spremne Z raanje u sljedeu zemaljsku
inkarnaciju.
Grci su to lijepo rekli : "Samo dobri umiru mladi". Ta izjava nije
deprimirajua, iako je mnogi tako pogreno shvaaju. rci u
smatrali da je tjelesna smit najuzvieniji dar dui . Smrt za nJih lJe
bila utjena nagrada, ve dar dobrodolice. Dee ivi sa sjeanjem
na uzvienost suprugove due. Vrlo je tuna, ali ipak uvjerena da
je uinila sve to je mogla da bi Lukeu pomogl vjeti sve dk
nije umro. Ona nije samo hrabra, ve i sjajan pnm)er osobe kOJa
djeluje u skladu a svojim vjerovanjima.
Ljudi me esto pitaju to im j e initi kada se situacija doima
neizdrivom.
Uzite plav karticu i zapiite:
Ovu u kunj u svladavati iz mi nute u mi nutu.
K I OVISNOSTI
Mnogi su mi klijenti rekli kako se neki lan njihove obitelji oslo
bodio ovisnosti - puenja, alkohola, droga i li neke druge tete
navike pretjerivanja - ali je potom ipak umro od bolesti vezane
za tu ovisnost. Vrlo je vano shvatiti da se svih ovisnosti moramo
osloboditi na Zemlji . Tako se oslobaamo pa se neemo morati
ponovno roditi sa istom ovisnou. Kad pobijedimo ovisnst,
oslobodili smo se loe karme zlostavljanja samoga sebe. VIe
nikada ne moramo prolaziti bolan postupak odvikavanja! Dobra
se kanna stvara u trenutku prevladavanja ovisnosti. Nikada nije
prekasno!
Ovisnost je prisilna, nekontrolirana navika. Svi 5 mi bori
.
m
kako bismo prevladali neku vrstu ovisnosti, bez obzira na
.
to Je l:
kemijske prirode (droge, alkohol, kofein ili eer) ili nedrugi
oblik kompulzivog ponaanja (kockanje, ienje, gledanje tele-
88
vizije, vjebanje, kupovanje, prejedanje, interet ili seks). Svaki
oblik ovisnosti naruava ravnoteu naega tjelesnog, emocional
nog i duhovnog ivota. Ovisnosti nam uskrauju slobodu.
Strano je imati "potrebu" Z neime u usporedbi sa svjesnim
odabirom uivanja u tome. Jeste li ikada vidjeli osobu koja
proivljava krizu apstinencije od nikotina, kofeinsku glavobolju,
simptome odvikavanja od droge ili se bori s porivom Z konuzi
miranjem alkohola? Ti su trenuci muni za osobu koja osjea
potrebu. Oni koji to promatraju ne mogu uiniti mnogo vie od
pruanja potpore i suosj eanja. Ao smo susretljivi, ali istodobno
neumoljivi prema osobi koja se bori s ovisnou, stvaramo dobru
karmu. Takvoj osobi moete slati pozitivne misli koje e joj pruiti
snagu, pa ete poeti dobru karmu koja proizlazi iz pomaganja
onome tko je u nevolji. Ovisnu je osobu teko odvratiti od pr d
meta njegove udnj e, ali je najgori lijek esto najdjelotvorij i .
Mnogo j e teorija o uzrocima ovisnosti. Neki i h strunjaci sma
traju naslj ednima. Primjerice, poznato je da su neki ljudi roeni
s tjelesnom ovisnou o kemijskim tvarima koj e su primali u
majinoj utrobi. Dokazano je i da okruje ima vanu ulogu u obli
kovanju osobnosti ovisnika. Ako u jednom ivotu ne prevladate
ovisnost, ponovno ete se roditi sa sklonou pretjeranom oda
vanju ui cima.
Promatrala sam stotine klijenata ovisnika ije su ovisnosti
nastale \ ovom zivotu i li su posljedica kanne iz prolog ivota
.
Kod mnogih je ta sklonost bila prisutna u cijeloj obitelji , dok kod
drugih obitelj ka sklonost ne postoji . Poznajem obitelj s pet sino
va. Dva su mladia ovisna o alkoholu, a trojica nisu. Njihov je
otac pomalo pio dok je bio u morarici, ali se nikada nije propio.
S vremena na vrijeme popije neko pivo, ali inae ne osjea elju
Z alkoholom. Majka ne voli alkohol, a godinje popije moda
dva alkoholna pia prilikom drutvenih okupljanja. Djeacima
nije nedostajalo ljubavi, a roditelji su uinili sve to su mogli da bi
89
s|nOvlmaa|kOhO||arimapOmOg|dasc|z||cc.LO|mascdautO
Ob|tc|| ncma n| tc|csn|h n| ps|hOlOklh tcmc|a Ov|snOst|. Mc
zabOravtcdanc|v|mOsamOstaru karmu, vc|stvaramOnOvu.
T|sum|ad||OvsnOst razv||| uOvOm|vOtu | b|t cpr|s|lcn|bOr|
t sc dab|c prcv|ada| | . B|l|supOznat kaO "mOmc|za zabavu", a
Oplanccb||O, |O OdrccnO mcr|Ouv||ckcsts|mptOmnczrc
|Ost|.
UOvOm trcnutkucdancs|ntr|czanvcpctgOd|na.Lrug|c
svcstan svOcga prOb|cma, a||On|csmOgaOsnagc dagaprc
v|ada. b|tc| mu dalc pOmac, al| susvcsn| da Onsm mOra
prOna| snagu za prcvladavanc Ov|snOst|, tOn|tkO nc mOc u|
n|u um|cstO ncga. /kO m|ad| ustrac u tracnu puta, znam da
cga prOna|. lrcsudnO cvanO n|kada nc Odustat Od prcvla
davana OvsnOst kOa namOduz|ma s|ObOdu.
ovaka Ov|snOst | || bOlcst ukOr||cncna c u s|lOv|tO| strast|.
ovaka takvastrast mrna, gncv, pOuda, Osvcta, scb|nOst|l|
pOh|cpa - utcc na ustrOstvO OsObc, rckaO m| c Lavrcncc.
Tc ckstrcmnc cmOc|c dcluu na |vOuu s|lu t|c|a takO da
cncrg|a u t|c|u tcc zbrkanO. TakO sc naruava pr|rOdan| tOk
cncrgckO|pOdravazdrav|c. Mcsm||cmOOaavat| cr Ov|
snOst | strast| mOguc prcvl adat!- | |vct| zdrav|c OvOm i u
slcdc|m|vOtma.
| akO c zatOpOtrcbna aka vO||a | mnOgO d|sc|p| |nc, Ovck c
spOsOban nauit| kOntrOl|rat| ravnOtcu tc takO pObOlat| svO|c
zdrav|c | pOvcau raz|nucncrg| c.
Um|tcplavu kartlcu | zap||tc:
Ako svoj u ovisnost ne prevladam u ovom ivotu, s nj om
u se roditi i u sljedeem ivotu.
: j . \% . 1
90
PRIMJENA VOLJE
MnOg su Odgaan| u uvcrcnu da OvckmOc Ostvarlt| tO gOd
pOcl| akO pOscduc dOvO||nOaku volu da tOOstvar|. M|ta n||c
da|cOdst|nc. Mcu|ud|mav|adaOpazabludada mOvOlc
zamcna za razvcnuspOsObnOst.
La, vOl|a c prcsudnO vaan|mbcn|ku vakOm Ob||kuprOn
cnc ||| |z|ccna, al| |O||cpOtrcbnOpridm|t| OdgOvara|uc dc
|Ovanc. VrlO c bczObz|mO Optu|vat| |udc da nc pOscdu|u
dOvO|nO snanu vOl|u Z prcvladavanc Ov|snOst| . Uzm|mO za
pr|mcr pucnc. lOznacm mnOgc kO| | su mnOgO puta pOkuat|
prcstatlpu|| , mOa|cmakaumrlaOdbOlcsti |zazvancpucncm.
MnOgOcputapOkua|aprcstat| , al||cdnOstavnOn|cmOgla.ZbOg
tOga c nc mOcmO smatrat| s|abOm |l| lOOn OsObOm, vc |ud
sk|mb|cmOptcrccn|mncr| c|vmprOblcmOm.MckOsc vr|cmc
usp|cvalasuzdravat|Od pucna, a||cpOtrcbab|laprcakadab|
OscOduprlapacuskOrO pOnOvnOpOc|apu|u.
VanO cdacpOkuala. Kads rc|nkam|ra,pOnOvnOcOsc
pru|t| mOgunOstdascOs|ObOd|tcnavlkc. UstupcudugOvana
n|cz|nOm karm|kOmraunu nalaz|tc sc stavkapr 'tati puit
MO|a c sc maka pOnOvnO rOd|t| tc pOnOvnO razv|t| Ov|snOst O
c|garctama ,|l| OOnOmObl|ku Ov|snOst|kOi cprcv|adavat|uvr|
cmckadasc pOnOvnO rOd|) . lOnOvnO cpOkuat|prcstat|pu|t|
tcpr|c |l| kasn|c dOb|t| b| !ku prOt|vtc Ov|snOst|.
ovc | c prOblcmc pOtrcbnO razr|c|t dOk |vlmO u matcr|al
nOm sv|c!u. Kad pOb|| cd|mO tctnu nav|ku, u lcdccm |vOtu
vc nccmOmOrat| prOlaz|t|bOlOdvkavana.JcdnOstavnOrcc
nO, nccmOsc rOd|t| sa clOm Odavana u|c|ma.
ovsmO upOznal| l|udc kO| n| kada n|supui||, prc|cranO p|||
a|kOhOl, uz|ma|| l|ckOvc kO| |m n|su b||| pOtrcbn| | kO|| n|kada
n|su b||| ncum|crcn| u hran|, scksu, kupOvanu | l | nckO| drugO
akt|VOst| u kO|O mnOg| prctcru| u. 1O nc zna| da su bOl| | Od
91
drgi h. Takvi su ljudi svoje ovisnosti prevladali u nekom od pro
lih ivota i li imaju druge probleme koje moraju rijeiti .
Istina j da bi moja majka ivjel a due da je prestal a pui ti.
Dok je umirala, Lawrence mi je rekao da njezina navika nije pre
nesena iz prolog ivota. Bila je prouzroena stresovima u ovom
ivotu.
Osobno mogu pOMdit da je vrlo teko prestati puiti . Bil mi
je potrebno najmanje sedam pokuaja da svladam nikiskg
zaja. Sa zadovoljstvom mogu rei da sm prestala pUSIU prIje
gotovo dvadeset godina; vie uope ne osjeam elju za pue
njem. Puila sam zbog toga to sam bila vrlo osjetlj iva, a puenje
me je prividno smirivalo. Danas znam da to nije bio najbolji nain
suoavanja s osjetljivou. (Sigura sam da tu naviku nisam pre
nijela iz prolog "ivota. Proi tala sam svoje zapise u akai i utano
vila da nisam puila ni u jednoj prij anjoj inkaraciji.)
Isprva je bilo iznimno teko, ali , kao i L svemu, s vremenom je
bilo sve lake. Taj podatak iznosim zbog toga to smatram da OVl
snost nije mogue prevladati dok smo pod njezinim nadzorom.
Osim toga, doima se nemoguim zamisliti budunost bez naih
"prijatelja" cigareta, droga, pia ili nezdrave hrane.
"Ne preputaj se negativnosti . Loe se navike moe osloboci
ti samo ako ostane pozi tivna, ako nastavi djelovati i ako si
dobra prema sebi i drugima. Mora iz sveg srca poeljeti prestti
puiti jer u supromom nema gotovo nikakvih izgleda. A za to !e
doista potrebna volja. Dakle, volju moemo ojaati, a ta nam Je
mo od velike pomoi u borbi za prevladavanje ovisnosti", nagla
sio je Lawrence.
Neke ovisnosti ne moemo prepoznati bez odreenog oblika
introspekcije. Primjerice, neki ljudi smatraju da nji hovo opijanje
nije ovsnost jer piju samo pivo i vino, l i ne i estoka pia.
Zanemaruju injenicu da ipak mnogo piju i da time nanose bol
92
sebi i svojima voljenima. Drugi smatraju da nemaju problema s
drogom jer pue "samo" marihuanu - svaki dan. Ne uzimaju
heroin niti kokai n, ali pue marihuanu, a to je protuzakonito.
Marihuana je droga koj a ih dri L magli i koja im oduzima ener
giju potrebnu za ostvarenje snova. Oni ne mogu prestati pui ti .
Ne mogu ili ne ele priznati da je to ovisnost.
Uzite svoj dnevnik Mo kare
1 . Zapiite svaku sklonost pretjeranom uivanju u onome to
izaziva ovisnost: alkohol, droge, hrana, sek, cigarete, kocka
nje, potreba za nadziranjem drugih i sl .
2. Sedam dana opaajte kako t roblemi utjeu a va ivot.
Budite iskeni. Tek nekoliko reenica na kraju dana otkrit e
vam vladate li sobom. (Ako ste previe mamuri, drogirani ili
kalje te toliko da ne moete ni drati olovku, opasno ste neu
ravnotezeni . )
3. Osmoga dana proitajte to ste zapisali proteklog tjedna.
Opaate li obrazac? Ako ste ovisni , trebao bi biti sasvim jasan.
Zanimljivo je da veina ljudi otkriva odr eni oblik ovisnosti.
4. Nainite popis navika kojih biste se eljeli osloboditi. Trebali
biste biti spremni odluiti k je biste se ovisnosti najprije treba
li osloboditi u ovom razdoblju ivota. Podvucte je. Ne prisi
ljavajte se prihvatiti vie d jednog izazova odjednom. Ako si
postavite preteak zadatak, porazi t ete samoga sebe. Tada
zaponite s ostvarenjem svoje odluke.
Pczoatcjedaje o|cj sedam |zvcrsvase p|cmjeoe U cvcj oi
v]eo| sedamdaoat|eoa|co|t| dcvc|joczap||zoavaojep|co| ema
Uzmite dvije plave kartice i zapiite:
1 . Mo volje l ei u moj oj vjeti ni nj ezi na usmjeravanja.
93
2. Svakoga u se dana usredotoiti na svoj ci lj i boriti se
za njega.
Prevladavanje bilo kojeg oblika ovisnosti iziskuje osobn

pr

danost. Ovisnosti se mogu prevlada i na mnogo naina. Pn

kavanju od odreenih tvari mogla bi vam biti otrebna meII

ska pomo. Apstinencija bi mogla biti pogubna

.
ako se tokICnl
.

tvari ne oslobodite na odgovarajui nain. Skupma za pot
.
poru Ih
mudar prijatelj te vrsta odluka presudno su vi
.
u b

r?

za
.
slo
bodu. Kad se suoite s injenicom da ste OVISni , pn

IIJeru
v
te
napustiti ego i prihvatiti smjernost.
.
pamtite
,
da svoJe prosie
ivote veemo za sadanje, a sadanje za buduc . obr

arma
proizala iz oslobaanja od bilo koje ovisnosti prenOSI se ZJedno-
ga ivota u drugi .
. , .
Na najvii cilj j est uivanje u ostatku ovoga ivota i u s!JedecI

ma. Moramo biti obj ktivni te svoje vrline i nedostatke sagledan
bez uljepavanja. Isprva e biti teko, all e iz dana u dan,

o
pomalo biti sve lake. Ne oajavaj te. Ako u prvom p

kus ,

posrete, utanite i krenite ponovno. Ako ostanet

u

orl, dOI

ete bitku. lmajte na umu svu dobru karmu kOJ U cete stvonu
kada se oslobodite.
Uzite plav karticu i zapiite:
Moj najvi i ci lj jest da kao bolja osoba uivam u ostatku
ovoga i u sljedeim ivoti ma.
K
I UGWIKOHIDRTI
Moda e vas iznenaditi injenica da me od deset klij

at .t
upitaju mogu li predvidjeti kada e sm
.
raviti
:
Pitaju
.
me
:
J li lm
karma takva da nikada nee bi ti mrav\ . Neki to pitaJu L sa11,
.
do
su drugi pritom smrtno ozbiljni. Poznat mi j koliko pate Oni kOJI
94
mukotrpno nastoje izgubiti pet neeljenih kilograma i koliko oa
javaju oni koji pate od opasne pretil osti . Pretilost je u naem dru
tvu uobiajena, ali smo istodobno opsjednuti cijetama i tjelov
j ebom. Za mnoge to postaje zaarani krug od mravljenja do
debljanja i naposljetku do odustajanj a.
Ljudi znaju. biti vrlo grubi kada je lije o tuoj tjel esnoj teini.
kolarci svoje pretile vrnjake naZivaju "debeljko", "prai" ili
"svinja". Takve uvrede cijeloga zivota ostaju u sj eanju, a mogu
prouzroiti nisko samopotovanje, depresiju i raze poremeaje
prehrane. I odrasli mogu biti vrlo bezobziri pa tako odbijaju
zaposliti pretile osobe, zbijaju grube a e na njihov raun ili se
j ednostavno ponaaju kao da pretila osoba ne postoj i .
Svi oni koji nisu optereeni problemom pretilosti trebali bi biti
obazrivi prema onima koje mui taj problem. Neki lj udi imaju
karmiki problem s tjelesnom teinom jer su u prolom ivotu
zlorabili svoja tijela ili su bili bezobzirni prema onima koji nisu bili
mravi. To je bumerang.
Pretjerivanje u jelu ili nepravilna prehrana nisu jedini uzroci
problema s tjelesnom teinom. Predispozicija za odreeni tjele
sni tip ili metabolizam moe biti karmika. ovjek se moe rodi
ti sa zdravstveni m problemima koji mogu utjecati na zdravlj e,
kao to su, primj erice, dijabetes ili problemi sa zglob vima koji
oteavaju vjebanj e. No, ako elite izgubiti na teini, bez obzira
na to je li karmiki prouzroena, uputno je prestati traiti oprav
danja za nedostatak samodiscipline. Naglaavam tu injenicu
zbog toga to, alei se zbog neega to moete promijeniti
stvarate lou karmu.
Ljudi mog preoblikovati svoja fzika tijela. To moe biti vrlo
teko, ali zar bilo to vrijedno postiemo lako? Dijete mogu biti
mukotrpne. Vjebanje moe biti muenje ako stajalite uskrae
nosti ne zmijeniro stajalite integracij e. Ao osjeamo da nam
je neto uskraeno, u nama se raaju gnjev i samosaaljenje. S
95
druge strane, integracija znai da radost koju doivljavamo ostva
rujui svoje ciljeve zamjenjuje sve negativne osjeaje. Sa zado
voljstvom inimo sve to je potrebno da bismo ostvarili svoje
snove. Postaje nam lako prestati initi ono to nas iri nesretnima!
Uzmite plav karticu i zapiite:
Soje stjali1 uskenot zmijenit u stjalitm intrcije.
Davidov kiki sub
Slijedei primjer govori o pogreno shvaenom karmi kom
razogu z retilost. Kad smo se upoznali, David je teio 1 35 kilo
grama i rijetko j e izlazio iz stana.

tovie, upravo ga je krajnji oaj

izvukao iz stana j potaknuo da me posjeti . Nije osjeao nimalo
samopotovanja i bio je u tekoj depre iji .
ll
Dav de , vidim da posj edujete iziman slikarsk dar" , bilo j e
prvo to sam rekla.
"Kako ste to otkili?" Doimao se iznenaeno.
"Niste li doli k meni zato to vas zanima moja psihika sposob
nost da otkijem ono to mi se ne kae?" rekla sam b mij homo
"Da, upravo sam zato doao" , odvratio je. ' Mogu li vas neto
pitati?"
"Svakako, pomoi u vam kako god u moi . Svaki ovjek
ima mnogo pitanja koja mora razrijeiti . U jednoj seansi nije
mogue rijeiti sve. Rado bih se usredotoila na pitanja koja su
vam najvanija, Davide", objasnila sam.
"Zato mi je karma takva da ne mogu smraviti? Sv koga jutra
govorim sam sebi da u se pridravati dijete. Tri ili etiri dana
uspijevam sasvim dobro. Zapravo, gotovo otpuno izgladnim, a
tada se slomim i pojedem sve to mi se nae pri ruci . Nakon t ga
sam toliko deplimiran da jedem sve vie." Zaplakao j e.
96
"Davide, moete li mi rei zato ste toliko ljuti na majku?"
upitala sam.
Pogledao me je kroz suze i rekao: "Mrzim j e. Uvijek mi je govo
rila kako sam debeo i kako se stidi kada je vide sa mnom. Broj ila
mi j e svaki zalogaj i vikala na mene ako bih jeo neto to deblja.
Nisam bi o osobito debeo, ali je m
o
j a majka bila opsj ednuta mra
vou. Mislim da nikada nije teil
a
vie od 54 kilograma, a bila j e
visoka 1 63 centimetra. Post
a
o sam strnjak za krijumarenje
hrane."
"Davide, karma vam ne onemoguuje vitkost: Karma vam je
dala majku koju ste imal i . Nemojte pogreno tumaiti karmu",
rekla sam s osmijehom.
"Zar mislite da sam svoju majku izabrao s odreenim ciljem?"
upitao je zaprepateno.
"Davide, u procesu raanja nita nije sluaj no. S roditeljima
nas povezuju spone iz prolih ivota. Moda ste vi u prolom
ivotu sa svojom majkom postupali tako kako je ona u ovom
ivotu postupala s vama. Hamlet je rekao: 'Moj Horacij e, ima vie
stvari na Zemlji i na nebesima no to se i sanja u vaoj flozofji ' . "
"Mislite na ono to nije uvijek onakvo kakvim se doima?" upi ..
tao je David.
"Upravo tako", odvratila sam. "Ne elim rei da se vaa majka
ponaala ispravno, ali se vi ipak morate osloboditi prolosti . Ona
vam vie ne stoji za vratom - vi odluujete o tome to ete sta
viti u usta. Jasno mi je da se prejedanjem pokuavate osvetiti
majci, ali tako kodite samo sebi. Ne tratite dragocjenu energiju
na gnjev prema majci . Tu biste energiju mogli konstruktivno
upotrijebi ti. "
"Kako?"

ivnuo je postavivi to pitanj e.

"Davide, j ednim udarcem mogli biste ubiti dvije muhe. Mogli
biste smraviti i svijetu pruiti priliku da uiva u vaoj umjetnosti . "
97
Zastala sam kako bih mu dala priliku da odgo ori. On je zami
ljeno uti o. Priekala sam jo min tu i dodala: "Lake je presta
ti previe jesti nego nastaviti ivjeti u samonametnutom zatvo
r, Davide. "
"Zar doista vidite da bih mogao smraviti i postati uspjean sli
kar? Kako da ponovno zaponem? Uvijek doivim neuspjeh",
rekao je s nagovjetajem samosaaljenja.
"Davide mislim da ste sjajan ovjek i vrlo darovit umjetnik.
Suoili ste e s karmikom kunjom ivljenja s neobazrivom nj

kom. Veina lj udi svoje majke smatra neobazrivima na ovaj Ih
onaj nain. Razmi lite o svemu dobrome u svojem iot i to e
vam pomoi da krenete novim putem prema zdravlj
.
u l
.
skladu.
Zaponite s malim koracima. Nitko ne moe gIaovat1 t: daa
da se potom ne prej ede. To je jednostavno pretesko. Vecma ljudi
prohoda prije no to pone trati, zar ne?" upitala sam.
Jo smo neko vrijeme r zgovarali o njegovoj maj ci . "Zapravo
je ne mrzi m, ali sam vrlo ljut na nj u. Lake mi je kada zna: a
nas vee karma iz prolog ivota. Nikada nisam shvaao zasto Je
toliko bezobzira prema meni . Njezino ponaanj e nisam mogao
objasniti niime iz ovog ivota. Prema drugim je
..
bila vrlo ljubaz
na i nikada nije vikala na tatu. To je doista zarumlJlva tema za raz-
miljanj e", dodao je.
.
"Svoj um moete bez ogranienja hraniti pozitio energ
,

j om. Ali, za svoju nediscipliniranost prestaDIte optuz1VatJ karu ,

rekla sam s osmijehom.
David je pristao poeti pisati dnevnik Mo ka/me i biljeiti SV?j
unos hrane. Preporuila sam mu i da zapone program hodanja
- etrdeset minuta polagan g hodanja tri puta tjedno.
Savjetovala sam mu i da vrijeme hoda ja pr?d:j i kada osjeti da
bi mu godilo vie tjelesnih aktivnosti . Hodanje je takodr treba?
biljeiti kako bi si olakao novu tjelesnu i mentalnu dIjetu. All,
najprije j morao poi na lijeniki pregled!
98
Rekla s mu da e morati biti vrlo strpljiv i predan te naui
ti ojeti sebe ako eli smraviti i ostat vitak. A da bi oprostio
maJI
:
o:at
.
e d
.
osegnuti razumijevanje. Te je vrline mogue
ratJ Zlvljen]em IZ trenutka u trenutak. David me je nazvao
gdlU dana nakon naega sastanka. Izgubio je 27 kilograma i
oSJecao se kao drugi ovjek.
.
.
Maj je u njemu i dalje s vremena na vrijeme izazivala gnjev,
ali on niJe dopustio da ti negativni oSjeaji ut j u na njegov ivot.
Katkad
.
bi osro
.
i preje se zbog pogrenih razloga. Ta j e
. pOsrtanja pnhvatlo I uspio se brzo vratiti na pravi put.
"Volio bi
a vidite j ed od moih slika", rekao je. I Rad sjaj
o napreduje l ponovno UZJvam u slikanju. " Kad je spustio slua
liCU, pomislila sam: napokon se oslobodio pogenog poimanja
:. David j e prihvatio odgovorost za svoje Postupke i poeo
uZI
.
va u svakom trenutku svojeg ivota. Shvatio je da se u svoje
obiteljI raamo zbog karme iz prolog ivota, ali smo slobodni
odabrat kako emo se u ovom ivotu postaviti prema njima. Ta
.
e mu spzaja ostati za cijeli ivot, prenijet e je i u sljedee
ZIvote. U IdJet e da je poravnao karmu sa svojom majkom i vie
se nee morati Suoavati s takvom traumom. Njegov mi je poziv
uljepao dan.
Spa
Lawrence mi je jednoga dana govorio o savrenstvu. "Dananje
prenaglaavanje savrenosti fzikoga tijela izravno je povezano s
ijenicom da danas iv mn ge due koje su neko ivjele u sta
roJ Spa:ti
. ?rk su grado i njegovali razli ite ivote fi lozofije.
Sparta Je dijelom bila vjebaonica, a dijelom poligon z borbu
prsa ? rsa. Graani su neprestano vjebali. Drutveni svetona
zor bIO Je u potpunosti usredotoen na odgajanje j usavravanje .
snani h, lijepih ljudi . Deformiranu novoroenad su usmrivali.
Od supruge se nije oekivalo samo da raa Sportae, ve i da
99
razv|ja v|as:|:e n||e :e sudje|uje u na:j

a:e|js|.
_
s,or

:o

na
S,ar:anc| su najve| d|o vrenena ,rovod.|. u usavrsava

j u :.}e|a.
8|:| naj|je,| nu|arac u S,ar:| za nj|h je b|o vrhunac |juds|o

a
zanosa. !|je, je z|o|nac noao sauva:| |vu

|avu osn.:.
:a|vo b|e sna:ra|o b| se r|jehon. Sje:| se |o| ||o je ||,ova sacu-
vano |z :oa ,ov.jesno razdob|ja, a sv| ve||a, u savrens:vo o|o
a nu|o :|j e| a
!ad san razn|s|.|a o :one uv|dje|a san |o|||o je |o|

no
8azn|s||:e. nara:on| vjebaon|ce na sva|on |ora|u, :o,|c

,
body bUling| ob|||ovanje :|je|a bo| | O||n,.j

|e |re nedvo}-
beno o:|r|vaju s||nos: naea suvreneno sv:je:a s drevnon
S,ar:on. Vodu danas u

ajveoj nj
'
r|

d||:|raj

d|zajner| nes|!

-
n| ens|on ob|||u :|je|a. ?ene nas:oje .z|eda:. ,o,u:
.
body av
dera ||| djea|a |a|o b. se ,r||aod||e :renu:noj nodi . S on.na
|oj| n|su u ,r|njerenoj :je|esnoj !orn| u ve|n| s|ua,e
`
a

os:u

a
no |ao s |zo,en|c|na |a|o je jedan od :roje |jud. ,re
`

3o|o:|nja je ,osvuda na |nov|na, u nov.nana, na :e|ev.z|,| .
na |n:erne:u.
O enu razn||ja ,re||nuo ne !awrence.
|v|je| n| o:|r|va za,anjujue uv|de | raz|oe nn
.
o

a.
A||, n|je || :o ,r|||no jedno

:
'
an

v|e

je 3r|a

voo s. n| o
a:ens|on na|nu |vo:a |oji je b.o sasv.n druac.j. re||a san
L|je:e noj e, radov. se raz|||uj u. o je |ao da us,ored| |ew
or| | 8os:on. A:ena | S,ar:a su se u dru:venon ,o|edu zna:
no raz|.|ova|e. A:enjan| su njeova|| nav.|u |nnas:||e zb

:oa
:o su c|jen||| zdravo :|je|o, a|| ne do :e njere |ao S,ar:

nc|. ?Ir
:oa, A:enj an| su nnoo s|obodno vrenena ,rovod.|. s|

sa
'
c

|ozo!e ,o,u: i|a:ona A:enjan| su |vje|| nnoo uravno:ezen.}e
) Vo|.:e svoje :|je|o |ao boans|o sjed|:e svoj

e .

[a|o e:e
s,]j avanje zbo njeove nesavre irev.se vre

ne
n:ro|oo na razn||janje o nrav|jenju. ,rehrana boa:a b

e|a
nev|nana: 8ez u|j||oh|dra:a Sano u|j||oh|dra:.: e|u.ne
1 00
8ro}anje |a|or|ja 8ez nasnoa 8ez eera Sano voe o:reb

o je shva:|:| da e.e :a|v|n ,rena!aavanjen :je!esnoa i

azva:| buneran e:e|. |njes.o da bude:e o,s}ednu:| svoj|n :.}e!on, od!uno za,on|:e s ,r.njerenon ,rehranon | :}e!e- snon a|:|vnou `an|n van da nee:e snrav|:| n|:| zadr:| odovarajuu :je!esnu :e|nu a|o os:ane:e o,sjednu:|. Os|n
:oa, ne,res:anon nea:|vnou s:vara:e |ou |arnu.
O,sjednu:os: ob|||on z||oa :|je|a noe prouzro|:| de,re
s|ju, oaj | neuravno:eenos:. S,ar:anc| su njeova!| s,artans||
na|n |vo:a - je|| su dobro | unjereno | |vje!| s|ronno. la|o su
b|!| o,sjednu:| svoj|n :|je!|na, ,oreneaj| ,rehrane n|su |n b|!|
,ozna:| Anore|s|ja bu!|n|ja ,rejedanje | re:j erano vjebanje
s|

p:

n| su neunjeren

|v!jenja

dravo se t|j

!o os:|e |on_
b|

n
-
odovara}uce ,rehrane, |re:anja i razn||j anja.
Os:varenje b||o |ojea c||ja, ,a :a|o | onoa vezaoo za :jeu
:e|nu, | z|s|uje sanod|sc|,||nu A||, sve nora za,oe:| odovara
}u|n s:aja!|:en
Helen mijenja svoje tijelo i svoje stajalite
!!|j en:|ca ,o |nenu ie!en ,osj e:||a ne je :re| ,u:. Od zadnje
seanse ,ro!a je od|na dana. 8|!a n| je ,o:rebna c|je!a n|nu
:a da je ,re,oznan. 8||a j e :r|naes: |.!orana ! a|a sjajno
odjevena | obav|jena auron sre:ne ene. ie!en | z!eda:e sjaj
no. |enoj:e se uvr|jed|:| a!| |z| eda:e |ao drua osoba . ,r|
n|} e:| ! a san.
Sjea:e !| se |ada san zadnj| ,u: b| |a ovdje' u,|:a|a je.
V|s||n da se sjean |a|o s:e se ,oa|||| da n|s:e s,osobn|
snrav|:|. 8|!| s:e u de,res|j| , ,re,un| nea:|vn|h osjeaja | vr! o s:e
se na!ju:||| na nene' odvra:|!a san
8e||| s:e n| da se ,res:anen saa||jeva:| }er noj| ,rob|en|
n|su nerje|v| ' re||a je sa sn|jehon.
101
"ini se da ste me posluali", rekla sam.
"Toga sam dana otila od vas s osjeajem da ste bili neo jetJjivi
na moje potrebe. Naglasili ste da moram promijeniti stajalite ako
elim promijeniti odreni dio svojega ivota, tijela ili bilo to
drgo . .avetovali ste mi da svakoga ' utra nakon buenja nekoli
ko minuta raziljam o mJ z to mo u biti zabvalna. Nekoliko
te puta ponovili da se m rstati aliti zbOR onoga .to mogu
promiJenIti. Zbog toga to u nezahvalnou prvui pravu nevo
lju. Taj mi . s doimao
o
im i nedovoljno vidovnjakim,
ali me je neto naeralo da pokuam." asmijeila se.
"Helen, zar ste oekivali da u vam savetovati da zapalite svi
jeu, nosite kristalnu ogrlicu ili kupite ar bni tepih?" naalila
sam se.
"Tako neto", rekla je.
Helen se doista trudila preobraziti svoje misli proete samo
saaljenjem u misli proete pozitivnim djelovanjem. ivot joj se
polako ali siguro poeo mijenjati . Prije toga su joj dijete uvijek
bile mune, ali taj put, nakon nekoliko mjeseci , vie nisu. Helen
je poela razmiljati o tome to bi dobro mogla uiniti za svoje
tijelo umjesto da neprestano bude ljuta zbog toga to mora izbje
gavati hranu koja deblja. Svakoga je jutra po nekoliko vanih
minuta provodila u mislima o razlozima za zahvalnost.
Na Helen nije bio oit samo gubitak tjelesne teine; oslobodi
la se negati vnosti i to je inilo najveu razliku u njezinu izgledu.
Toga se dana na odlasku zarekla da e zadrati takvo stajalite.
"Zahvalnost je udesna", rekla je Helen odlazei prema dizalu.

otpunO"fe upvu, Helen", dod l sam dok su se vrata

dizala zatvarala.
Lawrence i ja smo dugo raspravljali o samodisciplini.
"Lawrence", rekla sam, "budui da samodisciplina veini ljudi ne
dolazi spontano, moe li mi otkriti kako se to moe olakati?
102
Pojam discipline me pomalo zbunjuje zbog toga to podrazumi.
jeva silu. Istinska integracija ne iziskuje silu zbog toga to ovjek
eli uiniti ono to je potrebno d bi ostvario eljeni i1j. "
Lawrence se naslonio i nasmijeio. "Dijete moje", rekao je,
"zvui tako ozbiljno! "
Bila sam pr iljena nasmijati se samoj sebi. Bio je u pravu.
Opustila b se i posluala.
..J
.
zahtijeva disciplinu. Vel i ki glazbenik ili
sr ar vi zapanjujue disciplinirano. Ali-,-pogledaj rezultate'
Zato bi bilo dru aije za onoga tko eli stvoriti tijelo kakvo bi
yolio imati?
Ljudi se esto bune protiv bilo kojeg oblika discipline jer ih
podsjea na djetinjstvo. Tada u bili prisiljeni pisati zadau ili jesti
povre, a oni su se moda eljeli igrati ili jesti slatkie. Smatrali su
da to ograniava njihovu slobodu. Jednostavno, ali istinito.
Mnogi su ljudi djeca u tijelima odraslih. Razmotrimo to ovako:
ako si navikla jesti samo slatkie, neko e se vrijeme morati disci
plinirati ako eli uravnoteiti prehranu. Tvoja e se sklonost s
vremenom promijeniti, imat e vie energije i vie nee udjeti
za hranom koja ti kodi. Bit e spontano sklona dobroj, zdravoj
hrani. Disciplina ti je u tom sluaju dobr posluila i dovela te do
integracije. To je ono emu tei. Kada se to dogodi , slobodna si .
Vie ne osjea udnju za hranom koja deblja. Uz istinsku integra
ciju nema potrebe za sij om.
Disciplinu nipoto ne smijemo izjednaa ati s perfekcioniz
mom. Jednostavno postupaj kako najbolje zna i budi zadovolj
na time to se razvija u skladu s vlastitim ritmom. Nemoj se lju
titi na sebe svaki put kada krene prema svojem cilju i ne uspije
zadovoljiti svoja oekivanja. Prihvati svoje pogreke i nedostatke
sa zahvalnou za priliku da iz njih neto naui. Ljutnja zbog vla-
titih nedostataka oblik je negativnosti i stvara l
O
u kanTu. Cula
*
1 03
si da je samosaaljivanje odbojno. Doista je tako. Oslobodi se i
kreni dalj e. "
Neko smo vrijeme sjedili u tiini, a tada je Lawrence ponovno
progovorio. "ivot e niz osloba<nja od l oih navika .. Navike
" m
t umiru. _Destruktivne je potrebno zamijeniti konstruktivni-
. Ako 2 oslobodi stre na0e!_ ali j ne zamijeni novom,
osjeat e ispraznost, prazninu tamo gdje je neko bila navika.
Lj udi u svojeeljene ciljeve uraju gledati s radou i entuzijaz
mom, a ne kao da im je to kamen oko vrata. Sve za oinje i
zavrava s IjubayJjujeti rub RreI1uvojmu_najboljem
j asw. Uivaj u putovanju, ne samo u dolasku na odredite. "
Slijedi nekoliko korisnih savjeta koj i e vam pomoi postii
eljeni oblik tijela. Uzmite svoj dnevnik Mo kare.
l . Zapiite sve to pojedete, kol iko god koliina bila mala.
2. Obeajte sami sebi da ete tako postupati sljedeih etrde
set dana. Upamtite da broj etrdeset u sebi nosi snanu psihi
ku silu. To je broj dovrenja.
3. Razmotrite popis kako biste ustanovili zato vae tijelo nije
u stanju ravnotee.
4. Odluite da ete se etrdeset dana pridravati zdrave,
niskokalorine dijete. Takoer zabiljeite sve to pojedete.
Promjenu ete opaziti u dnevniku i u ogledalu.
\ ( qo Lc ej
1 04
q. 8M8 50K5
Seks je mona prirodna sil a. Ta sila moe stvarati i razarati. Seks
nije samo tjelesni nagon, ve je i vrlo sloen, mistian i duboko
zagonetan. Seks stvara ivot, izraava ljubav, a moe raspiriti lje
potu i kreativnost. Seks moe biti izraz najistijeg duhovnog
jedi nstva dviju dua. Posljedica toga sjedinjavanja j est osjeaj
povezanosti dvoje ljudi koji osjeaju kao da su jedno.
Mnogi ljudi putem seksualnog ina pokuavaju obnovti pove
zanost s Bojom silom, s viim jastvom u sebi. ivotom su toliko
ovladale tjelesne potrebe svakodnevnog ivljenja da smo zabora
vli duhovne potrebe. esto se osj eamo izgubljeno, isprazno i
usamljeno. Zahvaljujui tom snanom i trenutnom osjeaju pot
punog sjedinjenja s drugom osobom osjeamo gotovo abnor
maInu povezanost koja je vrlo slina zaboravljenom osjeaju
jedinstva s Bojom silom.
Kao nain oslobaanja od osjeaja razdvoj enosti , seks je divan
ako proizlazi iz ljubavi i povjerenj a. Seks moe biti uitelj . U njemu
uimo volj eti na prisnoj , duhovnoj razini. Razvij anje uravnoteenog
seksualnog odnosa iziskuje obazrivost, osjetljivost i strpljenje. S
druge strane, ako se seks primjenjuje kao sredstvo iskoritavanja,
manipuliranja, nadzora, muenja ili z krajnje sebino zadovolje
nje, esto dovodi do pucanja povezanosti, bijesa, usamljenosti i
oaja. Posljedice mogu biti i potencijalno srtonosne bolesti .
1 05
Seks moe biti zamka. Mnogi ljudi postaju nerazboriti kada ih
netko snano seksualno privlai. Vi im moete savjetovati da ne
ure, ali oni najee ostaju gluhi na takva upozorenja. Nije li raz
borito ekati da pronaete pravu osobu koja je dokazala svoj
karakter? Posrijedi je zdrav razum, ali zdravorazumsko prosui
vanje odlazi u vjetar kada osobu potpuno svlada privlanost
prema nekome.
ZUENOST
Jill me je posjetila u stanju koje je graniilo s histerijom. Bila je
zaljubljena u Tima i nije bila sposobna misliti ni o emu osim o
svojemu voljenoru. Meutim, u svemu tome bilo je i nekoliko
problema: Jill je imala supruga, Tim je imao suprugu. Oboje su
imali po dvoje djece. Ali, Jill je samo ponavljala: "Nikada nisam
doivela takav seks. Nevjerojatan je. Tim i ja smo ludi jedno za
drugim. Zaljubljeni smo do besvij esti. Ne mogu j esti ni spavati.

ivim za nae zajednike trenutke."

"Jill, kako biste se osjeali kada biste otkili da va suprug ima
strastvenu vezu?" upitala sam je.
"Osjeala bih se uasno, ali, to mogu? To se jednostavno
dogodilo izmeu Tima i mene. Nismo to traili. To je zasigurno
naa karma" , odvratila je.
"Jill, sve j e karma", objasnila sam joj . "Mislim da vjerujete kako
je va odnos s Timom predodreen."
"Zar nije?" upitala je.
"Ne, predodreena vam je kunja" , odvratila sam. "

ak i ako
osjeamo udnju, uvijek imamo slobodu izbora. Ljudsk je to to
ste osjetili privlanost. Ali ste sami odluili prepustiti se toj pri
vlanosti. Nemojte pogreno protum iti karmu ili optuivati
sudbinu za svoju vlastitu odluku da s Timom poinite preljub."
"To nije preljub", otresla se Jill.
1 06
"JiU, kako biste to nazvali u ovom trenutku?" upitala sam.
"Tima ste poznavali manje od mjesec dana i tri puta ste bili u
spolnom odnosu. "
"Kako to znate?" osomo je upitala. Nekoliko je trenutaka ut
jela, a tada je pr govorila neto ljubaznije. "Zaboravila s m da
razgovaram 5 vidovnjakinjom. Ali rije 'preljub' ne odraava nau
ljubav."
"Bi li vam bilo prihvatljivije kada bih to nazvala 'preljubom od
srca'?" upitala sam je.
"Na je odnos vrlo duhovan", dodala je.
"Jill, bojim se da vam je sO'ast zamaglila raZlin. Strast moe
biti duhovna ako b temelji na potovanju i meusobnom pozna
vanju karaktera. Uspostavlj anje takvoga odnosa iziskuje vrijeme.
Vi jednostavno niste i mali dovoljno vremena da se upoznate. /
morate misliti i na to kako vae ponaanje utjee na drge."
Pogledala sam je i vidjela da je oekuju velike nevolje ako
nastavi tim putem. Njezin bi suprug doznao, razveo se od nje i
zatraio potpuno skrbnitvo nad djecom. Tim ne bi ostavio
suprugu, a Jill bi gorko poalila jer nije postupila drugaij e.
Pokuala sam joj to saopiti to sam obazrivije mogla. Ogluila se
na moje rijei. Naljutila se na mene i prigovorila: "Niste u pravu.
To je istinska ljubav i ne moemo se suzdrati."
Rekla sam joj da jo uvijek ima vremena izbjei nevolje koje
.
e proizai iz te zbrke. Trebala se prestati viati s Timom sve dok
se oboje ne razvedu. To su mogli obaviti dostojanstveno i asno.
Vrijeme e pokazati trebaju li biti zajedno. Jill je rekla: 'Jeste li
poludjeli?

to ako on pronae drugu dok ja polako rjeavam

situaciju?"
"Niste li reki da je posrijedi istinska ljubav? Niste li pobrkali
ljubav i poudu?" upitala sam je.
"Ne! " otresla se.
107
Objasnila sam joj karmu izmeu nje i njezina supruga te izme
u Tima i njegove supruge. Ona nije eljela ni uti za osobnu
odgovorost. "Jill, to elite od mene? Da vam laem? Doli ste
radi jasnovidnog tumaenja svoj e situacij e. Rekla sam vam to
vidim u budunosti te da niste rtva sudbine. Slobodni ste doni
j eti odluke kojima ete osigurati bolji ishod. Zar ne moete sagle
dati iru sliku? Nikada neete biti sretni ako druge unesreite svo
jom sebinou. Mogue je da se zaljube oni koji nisu slobodni.
Ali, istinska ljubav nee nestati zato to se to dvoje prema drugi
ma upletenima ponaa odgovorno i s potovanj em. S druge stra
ne, seksualna privlanost moe nestati jednako naglo kao to se i
pojavi l a, ako nije ukorijenjena u stabilnom odnosu. "
" to podrazumijevate pod 'stabilnim' ?" upitala j e Jill.
"Jedna stara kineska izreka kae: ' Ne sudi kuu po boji zido
va' ' ' , odvratila sam.
"Ne shvaam" , odvratila j e.
"Kua izvana moe biti prelij epa, ali j e mogue da j oj temelji
nisu vrsti. Razborita e osoba pregledati cijelu kuu prije no to
je kupi. Nerazborita e osoba rei da joj nije vano ono to nije
vidljivo na prvi pogled. Svia joj se boja zidova pa je kupuje bez
daljnjeg pregleda. Vrijeme pokazuje da je kua u prilino loem
stanju. Ljudima, kao i kuama, moramo pruiti priliku da se
pokau pouzdanima, a za to je potrebno vrijeme. "
Jill j e zaplakala i rekla: "Zato se jednostavno ne bi h malo
zabavila? Naporo radim i brinem se za kuu i djecu. Uivam u
seksu s Timom i on me voli. Seks sa suprugom nikada mi nij e bio
osobit. Nisam ni znala koliko .sam jadna sve dok nisam upoznala
Tima. "
"Je li vam zabavno varati supruga i Timovu suprugu? Zar ne
moete sknuti svoj e ruiaste naoale i Uvidjeti da e vam se
bumerang vratiti ako se ne ponaate Oskladu sa zakonom karme?"
1 08
"to time elite rei?" upitala je kroz suze.
Ponovla sam joj Lawrenceove rij ei: "Lako je biti dobar i
paljiv prema partneru ako smo zaljubljeni u njega. Lj udi koji su
zaljubljeni u nekoga drugoga, ali se prema partneru i dalj e pona
aju s ljubavlju i potovanj em, ive u skladu sa zakonom karme .. "
"Jill , situacija j e prilino jednostavna. U svemu tome morate
pronai pouku. Utedjet ete si mnogo boli ako se pobrinete za
svoje obveze kod kue i tada ustanovite kako e se odvijati veza
s Timom. Znam da vjerujete da ste zaljubljeni i da je sve to vrlo
intenzivno, da naruava ravnoteu. Ali, nemojte unitavati svoj u
budui sreu doputajui da vam seksualna strast potpuno oduz
me sposobnost razboritog razmiljanj a. "
Duboko sam udahnula i pogledala j e. l dalje je bi l a zaluena.
Bila je luda od elje za Timom. Tu j e situaciju morala razrijeiti
slobodnim izborom. Uinila sam sve to sam mogla kako bih joj
pomogla izbjei tragediju. Ako se asno i obazrivo ponese prema
svima upletenima, ponjet e dobru karmu. To e u njezinu sta
nju biti teko, gotovo nemogue. Ako se preda svojoj udnji za
trenutnim zadovoljenjem, ponjet e lou karmu prouzroenu
sebinim i neodgovorim ponaanj em. Vrijeme e pokazati.
BUMERG
Jill se vratila za nekoliko mjeseci. Izgledala je uasno. Njezine
prve rijei bile su: "Mislim da ete rei: 'Rekla sam vam. ' "
"Sluajte, draga moja", rekla sam joj , "j a vam nisam

ajka
.
ni

i
savj est. Zar mislite da mi je drago vidjeti nezadovolj ne I depnml

rane ljude? Pokuala sam vas upozoriti da ste krenuli nizbrdo. VI
odluuj ete kako ete ivj eti svoj ivot. "
Jill se ispriala i rekla kako nij e bila ljuta na mene; bila j e ljuta
na sebe. Ispriala mi je to se dogodilo od naega poslj ednj

g
susreta. Njezin je suprug sve doznao. Primijetio je da se Jill
1 09
ponaa kao da neto skriva. Upitao ju je ima li ljubavnika, ali je
Jill to uvjerljivo porek.a. On joj nije povjerovao pa je unajmio
detektiva da je slijedi.
Detektiv je zabiljeio tono koliko je Jill vremena provela s
Timom i u kojim su hotelima bili. Te je biljeke, zajedno s fotogra
fjama Tima i Jill kako ulaze u hotele i izlaze iz njih, predao njezi
nu suprugu. On joj nije otkrio da zna za njezinu vezu, ve je mje
sec dana utio, a tada j u je pritisnuo svim dokazima.
Potpuno preneraena, Jill ije ogla drugo doli priznati .
Njezin je suprug pobjesnio i obasuo je svim moguim uvredama.
Ojec su bila kod kue i ula su kako se njihovi roditelji svaaju.
Jill je poela plakati , ali je i dalje govorila da joj je ao i da je za
ljUblj ena. Njezin je suprug tada nazvao Timov suprugu i sve joj
rekao. Ona nije ni slutila da njezin suprug ima lj ubavnicu pa je
doivjla ivani slom. Jillin e suprug poeti lou karmu koj u je
stvorio svojim osvetnikim inom. Ov zla nikada ne ine dobro.
Usprkos bijesu, nije smio nazvati Timovu suprugu.
Tim je rekao Jill da se vie ne eli viati s njom jer mu je to
"prevelika gnj avaa". Odbijao je sastati se s njom, odgovoriti na
njezine pozive i na e-mai poruke. Jedan od Timovih kolega
rekao je Jill da su Tim i njegova supruga odluili spasiti brak.
Jillin razbjenjeli i ponieni suprug podnio je zahtjev za raz
vod. Traio je da se Jill iseli iz kue i da mu se dodijeli potpuno
skrbnitvo nad djecom. Jill je unajmila odvjetnika, ali je cijelo vri
jeme prek.injala supruga da joj prui jo jednu priliku. Takav raz
voj dogaaja nije me iznenadio, ali me je zaprepastilo to se sve
dogodilo tako brzo.
Bumerang. Jill je svojim postupcima izazvala suprugovu reak
ciju. Tim uope nije bio zaljubljen u Jill , a ispostavilo se da je slab
i sebian. Jill je bila u vrlo loem stanju koje je mogla izbjei da
je Tima upoznala prije no to s upustila u vezu s njim.
1 1 0
"to li sam samo mislila?" upitala je Jill.
"Niste mislili; ponaali ste se kao da ste zarani. Seks je za vas
bio zmka, a ovo je posljedica. Nitko vas nije mogao natjerati da
ga sasluate jer se niste ponaali razumno. Trebali biste strogo
preispitati svoj ivot i otkriti to je uzrok vaim autodestruktivnim
skonostima. "
"to mogu uiniti da bih rijeila taj problem s svojim supru
gom?" upitala je Jill. Savjetoval a sam joj da uzme dvije ruiaste
kartice i zapie:
1 . Strast bez vrstog temelja teak je udarac za nau
sposobnost rasuivanja.
2. Djelovat u u skladu s najvi i m nael i ma nesebi nosti .
Samo tako mogu izvui svoj brak iz stanja u kojemu se
naao.
Savjetoval a sam joj i da kupi biljenicu za dnevnik Mo karme
te postupi prema sljedeim uputama:
1 . Iskreno zapiite sve to se dogodilo. Prouite to ste zapisali.
2. Suoite se sa injenicama. Prolost ne moete promijeniti,
ali moete uiti i nje.
3. Pobrojite dobro u svoj m ivotu i budite zahvalni na njemu.
To e joj pomoi u pokuaju da popravi odnos sa suprugom.
Jill i njezin suprug jo uvijek ive pod istim krovom, ali je situa
cija daleko od skadne. Ona plaa cijenu za svoje postupke.
Suprug je podnosi dok se ne snae. Sve se vraa, sve se plaa -
ne uvijek tako brzo, ali se vraa na ovaj ili onaj nain. Pouka je
sljedea: da je Jill bila strpljiva i da je postupila estito, uvidjela
bi da Tim nije "pr"nc na bijelom konj u", izbjegla bi patnju i slom
1 1 1
te zdrala supruga. I shvatila bi da zaluenost nije karmika
situacija ve pitanje izbora.
DEBBIE PREVA TRGEIJU U FASU
Debbie je dola k meni u stanju ivanog sloma. Upoznala je mla
dog Europlj anina koj i je bio u posjetu Americi i ludo se zaljubila
u njega. Nakon tri tjedna poznanstva napustila je Sjedinjene
Drave i preselila se u Francusku kako bi bila sa svoj im voljenim.
Svi koj ima je stalo do nje pokuali su je uvjeriti da malo prieka
prije no to tako drastino promijeni ivot. Ali , ona j e dopustila
da joj strast pomuti razum. Za nekoliko dana uvidjela je da j e nje
gov obrazac prilino neuobiajen. Znao je bez obj anj enja nesta
ti na nekoliko sati , a vraao se hladan i nezainteresiran.
Debbie j e sa sobom ponijela svu uteevinu, a njezin joj j e
volj eni , zajui da ona ne govori fancuski , ponUdio da e joj
otvoriti bankovni raun. Nakon to j e dva dana ekala da se
vrati, Debbie se prepustila histerij i , zamiljajui sve strahote koje
su mu
'
se mogle dogoditi. Naposljetku j e otila u mali kaf koj i su
nekoliko puta zajedno posj eti l i . Prila je vlasniku i rekla mu da j e
njezin deko nestao. ovek se nasmijao. Rekao j e: "Nadam se da
mu niste dali novac. On j e obian igolo. " Debbie j e odjednom
shvatila da je prevarena. Nije joj preostalo nita drugo nego naz
vati obitelj i zamoliti da joj poalju novac za povratak kui .
Debbie tu stranu situaciju mogla izbj ei da j e priekala neko
vrijeme i upoznala toga mladi a. Seksualna joj je privlanost
pomutila razum. K meni je dola jer je elj ela da j oj kaem da j e
bila rtvom karme. Rekla sam joj kako smatram da j e t o neugod
no iskustvo nedvojbeno posljedica nerazboritosti i seksualne pri
vlanosti .
"Za svoju nerazboritost ne smijete optuvaHkarmu. Da ste bili
samo malo strpljiviji i discipliniraniji , mogli ste izbjei mnogo
1 1 2
patnje. Dugorono gledano, Debbie, sve je to ivotno iskustvo i
u tom je pogledu sasvim u redu", rekla sam. "Izvucite pouku iz te
situacije i nastavite dalj e. Vrijeme lijei rane, pa e zal ijei ti i
vae. "
Savetovala sam joj da sljedeu tvrdnju zapie na ruiastu
karticu:
Karma ne poznaje re . .
Savjetovala sam joj i da uzme svoj dnevnik Mo kane te da:
1 . Pobroji sve ljude koji su joj savjetovali da ne odlazi u Pariz s
tim bijednikom.
2. Zapie razloge zbog koj ih su joj savj etovali da ne postupi
nepromilj eno.
3. Promotri ta dva popisa i dobro ih proui . Tako e u budu
nosti znati s kim bi trebala raspraviti svoj e dvojbe.
4. Pobroji svu dobru karmu u svojem ivotu: obitelj, prijatelje,
injenicu da nije bila tjelesno ozlijeena i da joj je povrijeen
samo ego, itd.
Ta e joj vjeba pomoi da objektivnije sagleda svoju zabludu
o tome da je bila rtva karme
.
Debbie mi je zahvalila na pomoi.
"Moda biste na popis svojih planova trebali staviti i uenje
fancuskog j ezika", naalila sam se.
"to je vama? Pozli mi ak i kad vidim fancuski kruh", rekla je
i nasmijala se. z trenutak je dodala: "Nisam se dobro nasmij la
otkako j e sve to zapoelo. "
' ' Debbie, smijeh j e jedan od najboljih lij eko a Z stres. Smijeh
oputa ivani sustav i prua osjeaj ugode. Humor je za veinu
1 1 3
ljudi zaboravljena vjetina. Malo je onih situacija u kojima nema
nita komi no. Vi ste svoju ljubavnu pustolovinu shvatili kao
grku tragediju, a sada ste je pretvorili u fancusku farsu. Vrlo ste
mudri . " l sama sam se nasmijala.
Toga je dana otila s osmijehom i 5 vrstom odlukom da nee
doputiti da se takvo to ponovi. Ona doista nije bila rtva ' Debbiena
e kara ostati uravnoteena bude li postupala promiljeno.
ZAUBWENOST U SEKS NIJE UVIJEK
ZAWUBWENOST
Budimo iskreni: sv mi elimo biti "zaljublj eni". Ako elimo biti
iskreni, moramo priznati da se plaimo samoe. Pod pojmom za
ljubljenosti podrazumijevamo intimnu, duboku i potpunu pove
zanost s drugom osobom. Posljedica takve povezanosti jest osje
aj ushienja i uzbuenj a. To se ne moe ni sa ime usporediti .
Vjerujemo da e ta veza zalijeiti nae rane, da emo se u njoj
osjeati siguri, eljeno i voljeno. l, dakako, vjerujemo da e tra
jati zauvij ek. Meutim, ako veza pukne, uobiajene reakcije su
depresija, gnjev i elja za "poravnavanjem rauna". Teko nam j e
priznati da smo u taj odnos uli samo zbog tjelesne privlanosti .
Seksualna privlanost moe biti trenutna, ali ljubav iziskuje vrij e
me jer obuhvaa uenje.
Ken je sigo sletjela
Dok sam se nedavno vraala iz Pariza u New York, stjuardesa
Karen ispriala mi je kako je u ivotu jednu lou vezu zamjenjiva
la drugom. Bila je svjesna da neprestano ponavlja isti obrazac.
Priznala je da se u seksualne odnose uputala prij e no to je imala
vremena bolje upoznati svoje ljubavnike.
Rekla je kako j oj je najvea elja da bude udana i da ima
djecu. Upozorila sam je da samu sebe osuj euje ponavljanJem
1 1 4
postupaka koji je ne vode eljenom cilju. "Ali, ja volim seks!
Samo se tada osjeam potpuno ivom! " ustrajal a j e.
Karen j e bila razapeta izmeu udnje za seksualnim zadovo
ljenjem i potrebe za dubokom povezanou koja dolazi uz brak i
djecu. Potpuno ivom osjeala se samo u seksualnom odnosu
zato to je L tim trenucima osjeala duboku povezanost s dru
gom osobom. Budui da si nije uzela dovoljno vremena za
izgradnju vrstih temelja, vze utemeljene iskljuivo na seksual
noj privl anosti nakon odreenog su vremena zavravale. Karen
nije znila da je podsvjesno zapravo oajni ki udjela za poveza
nou s !ojom silom u sebi.
"Uivanje u seksu samo po sebi nije loe, ali biste trebali pro
misliti prije no to mu se prepustite ako elite privui smislenu
vezu", rekla sam j oj .
"Kako da privuem osobu koja e mi pruiti i dobar seks i
sigurost?" upitala je.
Objasnila sam joj dobru karmu koja proizlazi i z strpljivosti i
upoznavanja osobe te je uvjerila da moe zasluiti ono emu tei.
"Karen, predloit u vam nekoliko vjebi koje e vam pomoi da
prestanete privlaiti gubitnike" , rekla sam.
Karen se poalila da nije disciplinirana i da ne moe izvoditi
teke vjebe ili vjebe koje zahtij evaju mnogo vremena. Rekla
sam j oj : "U redu, ali nemojte mi oduzimati vrijeme traei savjet
ako ga niste spremni prihvatiti . Karen, trebali biste pronai malo
vremena za razjjanje. U ljubavnom ivotu niste sposobni biti
objektivni . Uvjerena sam da se ta negativna znaajka oituje na
svim podrujima vaega ivota. Ne osj ec,e zahvalnost za to to
vam pokuavam pomoi i time otkivate zapanjujui stupanj nar
cisoidnosti. Veini bi ljudi bilo teko voljeti osobu koja je toliko
zaokupljena sobom. "
Karen se doimala pomalo zaprepatenom mojim ukorom, ali
1 1 5
j e na njega ipak odgovorila zauujue odluno. "Dajte mi te
vjebe", rekla je i dodala "molim vas. "
Odgovorila sam j oj : "Sljedeu reenicu zapiite na riastu
karticu. Upamtite j e - i provedite u djelo".
Priseem da ni u kojem sl uaju neu ui u i nti man odnos
s neki me sve dok od naega upoznavanja ne proe
najmanj e etrdeset dana.
Bi l a sam iznenaena kada je rekl a: "To nee biti teko".
"Karen", rekla sam, "kupite bilj enicu za dnevnik i naslovite j e
Mo kare. Opisat u vam vrlo vane vjebe koj e morate izvo
diti ako elite razviti sposobnost prosuivanj a. " (preporuila sam
joj vjebe koje sam preporuila i Paul i , pa u ih opisati na kraju
Pauline prie.)
Paua u zci seka
Paula se udala za ovjeka koj ega j e poznavala samo dva mjese
ca. Oarao ju j e toliko da nij e sluala one koj i su joj savj etovali da
prieka. Njezine su prij ateljice bile zabrinute i prekinjale su je da
ne srlja u brak. Dogovorile su joj sastanak sa mnom prije vjen
anj a. Ja sam j e takoer pokuala odvratiti od vjenanj a. Rekla
sam joj kako vidim da je taj ovjek laljivac i da spava s drugim
enama. ak sam joj rekla i ime jedne od tih ena. No, to je jo
gore, vidjela sam i da je taj ovjek mentalno neuravnoteen te da
j e opasno sklon nasilju. Plaila sam se da e j e povrij editi. Paula
se doimala opinjenom privlanou prema svoj emu izabraniku.
Moje rijei nisu ni najmanje utjecale na njezinu odluku. "Seks
moe biti zamka" , rekl a sam joj .
" Kako to mislite?" ljutito je upitala.
"Pa, ovjek ne mora bi ti genijalac da bi ustanovio kako va
1 1 6
seksualni odnos s tim ovjekom utjee na vae rasuivanj e. Seks
moe biti divan i sjajan, al i moe i dovesti u zabludu pa ovjek
vidi i ono ega nema. " Postavljaj ui joj pitanja o njezinom izabra
niku, ustanovila sam da o njegovoj prolosti ne zna nita.
Neprestano je ponavljala kako zna da je on voli i kako nikada nije
toliko uivala u seksu.
Kad je otil a, saalila sam se nad njom jer sam znala da srlja u
veliku nevolj u. Pa ipak, s druge strane, znala sam da ne mogu
zaustaviti karmi ki bumerang. To je bio njezin ivot. Ja mogu
samo savjetovati kako najbolje znam; nakon toga sve ovisi o
tome to e osoba odlui ti .
Paula se vratila za est tjedana. Inae klijentima gotovo nika
da ne doputam da se vrate tako brzo jer ne zagovaram ovisnost,
a moja se predvianja u tako kratkom razdoblju uglavnom ne
mijenjaju dramatino. Ali , Pauli je bilo potrebno razj anj enj e.
Tada j e u braku bi l a dvadeset i jedan dan. Suprug j e ve prve
brane noi poeo vikati na nju i nazivati je kurvom. Kroz suze
mi j e rekla da ju je vrijeao izrazima koj i su previe gnjusni da bi
ih ponovi l a. U sumanutom bij esu razderao joj je donje rublj e na
komadie. Paula je prestravlj ena istrala iz hotelske sobe omota
na samo runikom. Hotelski je slubenik pozvao policij u, a hotel
ski je lijenik Pauli dao sredstvo za smirenj e.
Radi sigurnosti se vratila k roditelj i ma i unajmila odvjetnika
kako bi ponitila brak. ovjek ju je neprestano zvao i prijetio da
e je ubiti. Koliko god da se ta situacija doima nevj eroj atnom, s
njom sam se, naalost, susrela mnogo puta. "Mary" , rekla je Paula
izmeu dva jecaj a, "kako to mogu izbjei u budunosti?"
"Paula, od ovoga trenutka morate nauiti odradlti domau
zadau. Sjajno j e upoznati osobu koja vas privlai, ali, kada uspo
stavite odnos, pred vama je teak zadatak. Privlanost je naje
e trenutna; upoznavanje zahtijeva odreeno vrij eme. Karakter
osobe moete ue2?nati jedino promatranj em, doivljavanjem i
1 1 7
druenjem, a to iziskuje vrijeme. " !Jrijee prosuivanja razvija
s kao i svaka druga jetina - balet, slikanj e, sviranje - pona
vljanjem i disciplinom
.
Pauli sam savj etovala da kupi biljenicu za dnevnik o
ke i kartice u boj i . Slijedi vjeba koju sam preporuila njoj i
Karen.
AVJ EBA: RAZVI JANJE SPOSOBNOSTI PROSUi VANJA
S vremena na vrijeme posjeti me nedvojbeno i ntui i vna
osoba, a takvim kl ijenti ma savjetujem da sl ijede svoj u i ntui
cij u. Nj i hove ivotne prie dokazuj u da je nj i hova i ntui cij a
pouzdana. Al i , to nij e uvijek tako. Tijekom godi na sam pri
mi l a stoti ne lj udi koji su, poput Karen i Paul e, bi l i shrvani
tugom, oaj ni i l i poni eni j er su, po tko zna koji put, ul i u
i nti man odnos s osobom koj u ni su poznaval i . Svi ma i m j e,
naal ost, bi l o zajedni ko to da su sl ijedi l i svoj prvi pori v.
Bumerang! Kol i ko bi patnje izbjegl i da su samo pri ekal i ?
Uzmite svoj dnevni k Mo karme. Najtonije su one pri e
koje se zabi ljee to prije nakon doi vljenog i skustva.
1 . Zabi ljeite svoj pNi doj am o osobi s kojom bi ste mogl i
ui u pri snij i odnos. Zabi ljeite i nadnevak.
2. U dnevni k [ na ruiastu karti cu koju ete uvi jek i mati
kod sebe) zapi i te: Bez intimnih odnosa n9manje etrde
set d
C
a (Ako vas netko pokua nagovori t i , odmah ga
ostavi

To je neonsknak .l. oji vam govori da vas ta
osoba ne pOtuJ e. Izostanak potovanja uvi jek raa nega
ti vnom mom. )
3. Bi ljeite razvoj svojega odnosa - tek nekol i ko reeni ca
1 1 8
dnevno. To vremenski nije previe zahtjevno. Uvijek i maj
te na umu: zdrav razum u svemu, uklj uuj ui karmu . (Je l i
nazvao kada j e obeao da e nazvati ? Je l i potvrdi o pl ano
ve? el i l i ona upoznati vae prijatelje? Roake? el i l i ona
vas upoznati sa svoj i m prijatelj i ma i l anovi ma obi telj i ?
Gdje ste bi l i ? O emu ste razgovaral i ? Kol i ko l ako raz
govarate?)
4. Budi te presretni ako moete zapi sati da i osoba koja
vam se svia vas prouava na i sti nai n. To znai da trai
ljubav na pravom mjest u. Kao to ste vi .
5. Ako nakon etrdeset dana jo uvijek budete zajedno, to
bi mogl o znai ti da je va predosjeaj proao kunj u vre
mena. Karma jo nije odl uena pa nastavite dostojanstve
no, estito i s oprezni m opti mi zmom.
6. Ako nakon etrdeset dana vi e ni ste u vezi , trebal i bi ste
bi ti potpuno i skreni prema sebi . Proi tajte svoje bi ljeke.
Moda ete bi ti povrijeeni i l i postieni , al i barem i mate
uvi d u i nj eni ce. Povijest se ne mora ponovi ti . Promjenom
obrasca mij enjate svoj u karmu.
Osam mjeseci kasnije Karen me je nazvala i izvijestila me da
je vjebu izvodila redovito. Ponosno je rekl a: "Ve etiri mjeseca
izlazim s divnim ovj ekom. On kae da sa mnom eli budunost. "
Paula je jo uvjek sama. Vie ne prima prijetee telefonske
pozive. I dalje odrauje domau zadau. Sa zadovoljstvom eka
ovjeka s karakterom.
Judy novi napadaj
Judy me je posjetila u napadaju bijesa i zatraila da joj kaem gdje
e upoznati mukarca svoj ih snova. Izlasci su j oj dosadili i bila je
umora od samoe pa je traila utjehu i pomo pri pronalaenju
1 1 9
istinske ljubavi. Bila je vrlo gnjevna zbog svojega nesretnog dje
tinjstva. Reka sam joj kako smatram da mora iscijeliti rane iz dje
tinjstva da bi bila dovoljno slobodna za privlaenje partnera. To
joj se nije svidjelo. Oekivala je da u je, zahvalj ujui svojoj spo
sobnosti jasnovidnosti, uputiti na mjesto sastanka sa savrenim
mukarcem.
Potom sam joj objasni1a kako njezino nisko samopotovanje
utjee na njezinu sposobnost da privue dobrog mukarca.
Podrobno sam joj ispriala njezino djetinj stvo. Otac je napustio
obit lj kada je njoj bilo sedam godina, a majka je pala u depresi
ju. Judy nikada nije shvatila zato j e tata otiao pa se osjeala
odgovorom za to. Njezina majka nije bila sposobna pruiti keri
njenost, pohvalu ili ohrabrenje. Judy je zbog toga bila gnjevna i
zbunjena. Njezina je aura plamtjela gnjevom. Njezina je prolost
postavljala prepreke ostvarenju zdrave, uravnoteene sadanjo
sti. Judy je bila zapanjena svim tim j asnovidnim spoznajama.
Sjedila je u tii ni, a suze su joj se slijevale niz obraze. "to mogu
uiniti?" upitala je koz jecaje.
Dala sam joj rastu karticu i rekla joj neka zapie:
ist ne mogu promijeniti, al i mogu promijeniti nain
\
na koj i joj doputam da utjee na mene u sadanjosti.
Potom sam joj opisala vjebu meditacije za koju sam znala da
e joj pomoi osloboditi se gnjeva:
-1aane samcpc|c.aa sjednite na ti hom mjestu na
kOjemu vas nitko nee ometati. Nekol i ko mi nuta zami ljaj
te sebe sretnom. U tu predodbu nemojte uvesti drugu
osobu. Jednostavno zami ljajte kako odlazite od kue s
vesel i m izrazom l i ca i poskona koraka. Dan je prel ijep, a
vi ste potpuno bezbrini . Zadrite tu predodbu kol i ko god
1 20

dugo moete. Vjebu izvodite dva puta dnevno. Pripazite

da u predodbu ne uvodite drugu osobu. Osjeate se sjaj
no zbog toga to ste i vi i to je dan prel ij ep. OSjeate se
-
-
sjajno samo zbog toga to ste to to jeste. Ovu kratku
meditacij u izvodite etrdeset dana za redom. Nakon
etrdeset dana moete odl uiti hoete l i nastaviti s nj om.
Promjena u vama vjeroj atno e vas potaknuti da nastavite.
Kratka, uestala razdoblja meditacije mogu bi ti mnogo dje
lotvornija od pri si l nog jednosatnog medi ti ranj a.
Judy sam rekla i za dnevnik Mo kan e te joj savjetovala da
ga nabavi i zapie:
Ono to vol i m kod sebe.
Ne preputajte se negativnostima. Ni tko ni je savren.
Je nastavno navedite sve to je dobro, pa makar to bili lijepi
zubi, zdraVa kosa lij eRe ruke, razvijen osjeaj Z boj, ljubav
privotinjama, vaa do?liedna tonost, ljubaznost prema
drugima, spremnost na pomaganj e. Popisu naknadno dodajte
svaku pozitivnu znaajku koje se sjetite. esto razmatrajte taj
popis. Uivajte u svakom dodavanju nove pozitivne znaajke. To
e vam pomoi da realno sagledate svoje vrline i uroditi samo
potovanjem.
Potom sam Judy preporuila da sljedeu vjebu pone izvodi
ti kada osjeti da je spremna za nju.
VJEA OPRATANJA
OQrostite ocu to to vas je napustio i majci to to je bila slaba.
ate odobravati nj ihovo ponaanje, ali se morate pokua
t zamisliti u njihovoj ulozi . Sjetite se da je prolost svrena. Z to
1 21
se usredotoite na oslobaanje od prolosti stvaranje sjajne
budunost. " Tada sam zautj ela.
"Kako da to uinim?" upitala j e.

akoga dana odvojite nekoliko minuta za objektivno proma

tranje oj ih roditelj a", savjetovala sam joj. aljite im misli
proete ljubavl. Uvidite da su i oni ljudska bia koja moraju
{razrijei ti vlastitu karmu. Diite i osjeajte kako s dahom osloba
ate gQv. Gnjev prema nj i ma vraa vam se poput bumeranga.
Zbog toga nIste SOsobni privui uravnoteen odnos utemeljen
na ljubavi. Zatim zamislite da o svojim roditelj i ma njegujete pozi-
~ .~ ~
|tive .Qseaje. To bi isprva moglo biti teko, ali potrudite se. S
"
vremenom ete Uvidjeti da se va gnjev rasplinuo i poet ete
privlaiti divne |, .e odrequjte si rokove; napredujte jz sata
u sat, iz dana u dan. "
.
7 -5 -CC'
' .
KIK VEZE
Kasn i je sam objasnil." Judy da se raamo onim roditelj ima koj e
nam j e odredilo nae iskustvo iz prologa ivota, kao to mi j e
Lawrence objasni o:
"Ljudi moraju shvatiti karmi ke veze koje ueu na nae
ivote. Svi s koj ima smo se zbliili u ovom ivotu bili su nam bli
ski i u proloj inkaracij i . Dua vae majke u ovom ivotu u pro
lom j e ivotu mogla biti vaa ker. Va suprug u ovom ivotu
mogao je biti va brat, sestra, roditelj ili dijete. Ni j edno roenje
nije sluajno. Nai roditelj i , braa i sestre, rasa, dravljanstvo i
spol uvj etovani su naim karmikim naslijeem. Ali, karma nika
da ne smije biti opravdanje za tekoe. ena koj a neprestano
bira nezrele mukarce nesposobne za ozbiljnu vezu ne bi smjela
pobrkati karmu i svoj nedostatak mudrosti . Umjesto toga, treba
l a bi preispitati samu sebe i Uvidjeti zato ponavlja i ti obrazac.
Kad prepozna probl I, rjeenje bi trebalo uslijediti vrlo brzo.
122
Proces samopropmvanja neprocjenji o Je vrijedan u naem
nastojanju da uravnoteimo sve svoje odnose."
Judy se vratila godinu dana poslije. Bila je u vezi s doista sjaj
nim mladiem po imenu Matt, i zbog toga na sedmom nebu.
Upoznala ga je jednog posl ijepodneva, dok j e sjedila U kafu i
pisala dnevnik. Matt j e zapo v eo razgovor s njom i od tada su
zajedno. Judy se oslobodila svojega gnjeva prema roditeljima i
zbog toga se osjeala kao druga osoba. I dalje izvodi vjebe, ali
joj je mnogo lake zamisliti se sretnu - j er to doista jest.
Judy vie ne porie svoje djetinjstvo i ne pati zbog njega.
Cinini e ljudi rei da ovjek ne moe prestati iveti u prolosti
ako nije godinama govorio o njoj . To nije tono. Neprestano pre
tresanje neega to ne moemo promijeniti katkad raa samo
tugom i depresijom. Svaki pozitivan in poboljat e nau sada
nju situaciju i stvoriti dobru karmu koja proizlazi iz ljubavi i opra
tanj a. Razgovor o prolosti moe biti blagotvoran, no, beskrajno
"pretresanje" prolosti bez pomirenja djeluje destruktivno. ovjek
je sposoban suoiti se s onime to njegov ivot ini neskladnim i
a 3 uspostav veu ravnoteu. No, o u odreenoj toki posta
je estruktJvno jer aruava na unutarji mir. Onemoguuje
nam uivati u sadanjem trenutku. Neprestano nas odrava u
stanju bumeranga! Na na se gnjev neprestano vraa.
Jednostavna, prethodno opisana meditacije pomae vie no to
mislite. Pokuajte i rezultati e biti oi t.
Jednostvno prest
Lawrence j e jedne veeri doao k meni pa smo dugo raovara
li o ozbiljnim posljedicama ivlj enja u rolosti. "Prolost ,
sjeanja. Svoje oSjeaje o tim sj eanjima moemo promijeniti
jednako kao to moemo promijenit j i svoj e stajalite. Dijete

moj e, mora pomoi ljudima da uvide negativne posljedice
ivljenj a u prolo ti . lV.Qdl samo oaju, a ako ode prepalekp,

. ~
1 23
posljedice su neravnotea i l i ludilo. Jedan od najvanijih uzroka
nedostatka radostf jest uporno odravanje nezadovoljstva zbog
neRravdi iz prolosti. To se moe usporediti s psom koji juri za
svojim repom. Vjerujem da je protuon'ov za tu boljku najee
jednostavo prestati kada ustanovi da doputa umu prebirati
po prolosti. Stani , duboko udahni i zamisli lij epu sliku. Zalazak
sunca, more, planinski vrh, nasmijano dijete, pucketanje vatre u
kaminu - to god eli. Um je sposoban odravati samu j ednu
misao odj ednom. To je pomalo nalik alkemiaru koji malovrijed
nu kovinu pretvara u zlato. Predodbu prole nepravde mogue
\j e zamijeniti sadanjom ljepOtom. Jednostavno, da, ali vrlo dje
lotvoro. Pokusaf ! '
K I ZEBRINE PRUGE
"Znam da e biti sposoban promijeniti se ako mu pomognem. "
"Potrebna joj je samo moj a ljubav i bit e sposobna prevladati taj
problem opijanj a. " "Oh, znam da Tony spava s drugim enama i
da je uvijek bi o takav. Al i , vjerujem mu kada mi kae da me voli
i da e prvi put biti potpuno vjeran jednoj eni. Kad smo zajed
no, on j e drugi ovjek. " "Znam da Bi ll u protekih dvadeset godi
na nije bio sposoban zadrati posao due od nekoliko mjeseci, ali
sam uvjerena da e uz moju nepokolebljivu ljubav uspj eti
zadrati novi posao. " "Sarah samo misli da je lezbijka. Potrebno
je samo da iskusi istinsku ljubav s mukarcem poput mene. "
Navela sam samo nekoliko primjera svega to sam tij ekom
godina nebrojeno mnogo puta ula od svojih klijenata. Ljudi vje
lRosobni promijeniti ustrojstvo druge osobe. Ja im
kabor el V' re moe/e promijeniti zebrine pruge koje
strojstvo osobe. Znaajke svojstvene dui moe promijeni
ti samo osoba ko'a i h osjeduje. Nikada nije na odmet pokuati
pomoi , ali je ohoodluivati e bol j e za drugoga.
*
Egoistino je i uzaludno vjerovati da moete ili biste trebali
1 24
W
mijenjati drugoga. Mi moemo mijenjati vlastite l oe navi ke, a
m u to_me_ mogu pruiti potporu. No, velika je razlika
izmeu loih navika i osobina. Osobine su "zebrine pruge" koje
odreuju karakter osobe. To su tetovae koj e ni je mogue uko
niti bez transpl antacije koe.
Ka prep
o
znati zebrine pruge
Priroena osobi na, ili zebrina pruga, jest ponaanje koje osoba
ponavlja od djetinjstva:
- navika laganj a, ak i ako za to nema razloga
- krenje svih obeanja
- potreba za veim brojem seksualnih pannera, ak i ako
je osoba u zadovoljavajuoj vezi
- potreba za tajnovitou
- ovisnosti koje oteavaju rasuivanje
- izostanak istinskog kajanja bez obzira na to kol iko je puta
osoba povrij edila drugoga
- nesposobnost zadravanj a radnog mj esta
- seksualna orijentacija
Primjerice, ako vam netko kae da je homosekual ac, on j est
homoseksualac. Homoseksualnost j e sasvim u redu i moe biti
sutinski dio neijega ustrojstva. Jednako tako, ako smatrate da
je netko homoseksualac, a ta osoba sebe smatra heteroseksual
cem, nemojte misliti da imate "karmiku dunost" pomoi joj da
prizna. Ako vam netko kae da ni jednom partneru nije bio vje
ran, vjerujte mu. Ako netko kae da ne eli prestati s pretjeranim
opijanj em, on to ne el i l
1 25
K I KNDAINI
Kundalini je sanskrtska rije za hinduistiki pojam zmijolike sile
koja poiva u korijenu kraljenice. Ta se sila podi uz kralj enicu
i oslobaa se na razliite naine. Mogue j u je osloboditi putem
potpuno tjelesnog ina seksualnog odnosa. Mogue ju je oslobo
diti i kao izraz njenosti ili putem umjetnikog stvaranja. Ljubav,
kreativnost i duhovne tenje omoguuju toj, esto uspavanoj
energij i , da se oslobodi u skadu s prirodom.
Kundalini energij u moemo nauiti kanalizirati u kreativno
izraavanj e, ali ne potiskivanjem, ve usmj eravanjem.
Primjereno kanalizirana kundalini postaje kreativna, kao to j e
sluaj s glazbom, likovnom umj etnou i l i poezijom. Ako j e zlora
bi, osoba moe postati neuravnotezena; primjer j e potpuna zao
kupljenost seksualnom udnjom i prenaglaavanje nie prirode.
Ljudska se bia sastoj e od tjelesnog i duhovnog jastva. Duhovno
je jastvo poznato kao uzvienije tijelo. Tjelesno predstavlja niu
prirodu. Covjek moe sam odluiti kako e kanalizirati tu svetu
energij u. Ako je um usredotoen na ljubav, ljepotu i sl uenje ru
gima, kundalini e tei uravnoteeno i skladno.
Lawence mi je govorio o seksu i energij i. "Seksualni je nagon
ukorij enjen u ovjekovu strahu od usamljenosti. Kundalini ener
gija je strastvena, kreativna vatra koj a gori u svima nama.
Zlouporaba te energije uzrok je opsjednutosti ovjeanst a sek
sualnom udnj om. Mnogi frustrirani ljudi ne obavlj aju svoj istin
sk kreativan posao i zbog toga ulaze u besmislene sekualne
odnos . Takvi seksualni odnosi omoguuju oslobaanje potisnu
te ivotne energij e, ali nedostatak lj ubavi ostavlja osjeaj ispraz
nosti . Depresija j e esta posljedica pogreno usmjerene kundali
ni energije upotrijebljene u takvim odnosi ma. Ispraznost i oaj
donose samo lou karmu zbog toga to je dragocjena ivotna sila
ualud potroena. Ljudi moraju nauiti kanalizirati tu energiju
kako bi posljedice bile ljubav i ravnotea u ivotu i poslu. Takvo
1 26
preusmjeravanj e energije donosi dobru karmu zbog toga to se
koristi za stvaranj e. "
Nastavio je: "Kada se dvije duhovno usmjerene due zaljube,
dolazi do potpunog stapanja dua i tij ela. Potrebno je preispi tati
shvaanje seksa kao puke zabave. Spolno prenosive bolesti upo
zoravaju nas na nastalu neravnoteu. Trenutno zadovoljenje jest
upravo to: t
e
k trenutni zanos.

to tada? Ljudi moraju prei pitati

sami sebe. Svatko moe odabrati kako e kanalizirati energij u
koju nosi u sebi. Hoe li tu energiju kr ativno upotrijebiti za,
primj erice, odnose ispunjene istinskom ljubavlju, glazbu, likovnu
umjetnost, pisanje ili sluenje drugima? Ili e je protratiti na zao
kupljenost seksualnom udnjom i na prenaglaavanje ovjekove
nie prirode?" Zautio je i ekao da odgovorim.
Rekla sam da me zapanjuje veliki broj ljudi koji mi dolaze s
problemima vezanim za seks. Osjeala sam da su mnogi od njih
zbunj eni jer su smatrali da je seks uzrok nji hovog nezadovoljstva.
Istinski uzrok bila je elja da pomou svojih sposobnosti daju
doprinos cijelom svijetu. Takvi su ljudi samo napola ivi pa se u
seksualnom odnosu nakratko osj eaju ispunjeni ma, a zaas opet
osjeaju prazninu - zaarani krug. Smatrala sam da e objanje
nje kundalini mnogima pomoi da ponu ivjeti ispunjenijim
ivotom, utemeljenim na kreativom radu i dubokim odnosima.
"Sek moe biti prelijep ako j e izraz duboke l j ubavi", rekao j e
Lawrence i ti m rijeima zavrio na razgovor. Razmiljajui o
tome, sjetila sam se prie svojega p ijatelja Jamesa.
Jaes, dovtost i kundini
Jamesa sam upoznala u ljeto 1 989. godine, na odmoru u malom
odmaralitu na Cape Codu. Bila sam s skupinom prijatelja i svra
tili smo u mali klub da bismo ga uli kako svira klavir. Bio je pri
lino poznat, pa je kaf bio prepun. James je bio tridesetogodi
nj ak, naoit na djeaki nain i oputeno armantan. Njegov
127
veliki klavir okruivali su stolci, a ene su e otimale za mjesta naj
blia Jamesu. On je bio usredotoen na redovite goste, svirao je
po njihovim eljama i razgovarao s njima izmedu dvije izvedbe.
Gdinama sam uila glazbu i profesionalno se bavila pjeva
njem pa stoga znam mnogo o glazbi . Jamesj e zapoeo niz popu
larih melodija i poznatih djela, a zatim ga je preknuo i odsvirao
Rahmanjinovljevu " Rapsodiju na Paganinijevu temu" , nastavio
Brahmsovim "Intermezzom" i zavrio jedom od najboljih izved
bi Grshwnove "Rapsodije u plavom" koj u sam ikada ul a. Bila
sam zapanjena njegovom iznimnom darovitou.
Upoznali smo se kada je James uzeo stanku. Odmah mi se svi
dio pa smo se dogovorili da emo se sastati za rukom. Brzo smo
se sprij atelj i li , a on mi je rekao da je magistlirao glazbu

a
Juilliardu. elio j e biti klasini pijanist i skladatelj. Diplomirao j e,
godinu dana svirao koncerte u malim dvoranama u okolici New
Yorka, a tada su mu ponudili mjesto pijanista u klubu na Cape
Codu. James j e tu ponudu prihvatio jer j e bio umoran i jer je
oajniki elio stalan prihod, a namjeravao je ostati

amo es

mjeseci. Tada j e ve prolo sedam godina otkako je pnhvatIo taj
posao. Odmah sam osjetila da je vrlo tuan zbog toga to nije
ostvario svoj i tinski dar i strast: klasinu glazbu. Vidjela sam I da
j e ljut na samoga sebe zbog toga to j e iz jedne isprazne seksual
ne veze ulazio u drugu.
Kad sam mu rekla to sam vidjela, bio j e pomalo zapanj en.
"Pogodila si " , rekao j e. Priznao je da se samo u seksualnom inu
osjeao malo bolje. Tijekom seksa se nakratko osj eao ivim, ali
se odmah nakon toga osjeao isprazno i sebino. Nije elio niko
ga povrij editi, ali jednostavno nije mogao prestati s tim vezama
za jednu no.
Rekla sam mu to sam obazrivije mogla: "James, ti iznutra
gori zbog toga to ne kanalizira svoj u istinsku kreativnu energi
j u. Ta potisnuta kreativnost trai nain da se izrazi. Ti zapravo
1 28
udi za snaom povezanou koju ti donosi kreativnost - za
osjeajem povezanosti s Bojom silom u sebi. Zbunjen si pa trai
u pogrenom smjeru. Odrva seksualne odnose koji imaju
malo ili nimalo smisla jer se u tom trenutku osjea povezanim.
Ta je povezanost privremenapa si na kraju jo tuniji . "
James je zaplakao. Moje bU ga rijeci duboko dirule. Obeao
je da e od toga dana svjesno nastojati promijeniti svoj ivot.
Usredotoit e se na kanaliZIranje svoje energij e prema kreativ
nom radu. elio je pokuati pronai enu koja bi ga privlaila i s
kojom bi ga vezala strast prema glazbi. Prosie su dvije godine
otkako smo postali prijatelji . U meuvremenu su mu objavljene
t skladbe koj e j e izveo u Sjedinjenim Dravama i u Eurpi.
James je duboko zaljubljen u j dnu mladu enu. Opisuje je kao
svoju najbolju prijateljicu, najveu oboavateljicu ijedinu ljubav
nicu.
"Put nije bio lak, ali to uope nije vano. Sve j e bolje j bolje",
rekao mi j e kad smo zadnji put razgovarali. James j e vrlo zahva
lan za sve, ukljuujui i svoj zdra razum. Sada poznaje svoju
mo usmjeravanja seksa i energije u kreativnost i istinsku ljubav.
Uzmite ruiastu karticu i zapiite:
Kundal i ni energija sl ijedi smjer mi sl i . Razmi ljaj o ljepoti,
skl adu, ravnotei i sl uenju pa e ti put bi ti savreno
jasan.
Ovu karticu drite u depu, koristite j e kao kazalo i l i j e uokvi
rite i postavite na radni stol. Ne zaboravite da kundalini energija
moe naruavati ravnot u ako nij e pravilno usmjerena. To nije
igraka. Posrij edi j e sveta sila koj a nam moe don|[eti vitalnost i
kreativnost. Jednostavno reeno: ne trati kako ne b|oskudijevao.
1 29
KRMIKI ODNOSI
Se|sua|na }e pr.v|anostvr!oa|a, a|. bezemoc.o

a!nepoveza
nost| moe b|t. zbunjujua ov}e|moe pom.s!.t. d

a } e za|ju

b|j en a|. vr.} eme preesto ot|:|va da n|}e osjeao |}ubav

vec
samot}e|esnupr.v|anostVeut|m,a|o}ese|spovezan

'jub

v|j u ta|avodnos n|}esamot}e|esn| ve | dubovan

!osr.}ed.} e
stapanjedua
7a|vaj e|jubavpovezanaspro|om|sadan}on
'
|armom.vo
|jenomsmo osobom | upro|om.votu..||u

vez| .7a pod

esna
povezanostpr|donos.posvemano}st

b.!nosodnoa. Osjecamo
da tuosobupoznajemov.enostob.smooce|.va| Da|

|o, ne
moemo:e| dasveveze |zpro|o|votadonoseradost|sad.
Kat|adp|aamo|arm||| du. !r|mj e:.ce moda ste

u pros|o

|votu prevar|!. ne|u duu a sada se do.

a da ste v.

reva

en.
Najp:ij e morate pre.sp|tat. svo}e

ponaa

} e u

ovo

z|votu te|
tadapo|uat.ustanov.t|anj ete! . |armu.zpros|oz|vota.
IMAO LI SVOJU SRODNU DUU?
udnjazasjed.njavanjemsdruomosobomupred

nom|jubav
nom odnosu j edna je od najdub|}.| pot:eba s |ojom

se :a

sva|o |juds|ob| e. Devedesetposto moj . |

. je

ata

| doznat|
|a|oe.|adaprona.svojupravu'}ubav | |su}emozdaprona
||.|zraz|o}.msenajeeop|su}etajosobanodnosjestsrodna
dua.No .st|naj edasrodneduenepostoj e
o b. | ot|r|t. |a|o te|ao
-
ra_
`
v
`
r |o} | sam s
|awrenceom vod||a o tem| srodn|| dusa. !:.m.!a sam poru|u
|o}ommeje pozvaodadoemuhdartownaot

uVart|

s
V|neyard. 7o } eb|o tre|putda}e .zabraoto

drucje|aom}

stonaeasastan|a. Sasta|.smose .zvan turst.

|esezone pa j e
naoto|uo.!om. :no.bezte|oasamdob.| asvojuom|!}enusobu
upans.onuDaeu
130
|awrencemeje zamo!.o dase sastanemou p:e||}epomvrtu
zvanom Vy 7o. na |appaju|dd.c|u |o} ea od Ldartowna
d.}e|i |rat|a vonj a traje|tom Kao . uv.je| :azova:a!. smo o
mnooemu U }ednomtrenut|u:azovoradota|nu!|smotemu
srodn||dua |awrence}eoto}tem.re|aos|}edee.
!ojamsrodneduemoeseop.sa.| |ao v}e:ovanjedasedoo
d||osvo}evnnorazdva}anjepr.|ojemusut}e!esna .du|ovnap:.:o
da razdvojene. Zbotoa n. jeono!juds|o b.e samoposeb| ne
moeb|t|potpunoOn.|c]|veru}uuteorijusrodneduesmatra}u
du.se morw o sjed|n|t| s druom po|ov.com |a|o b.smo posc!.
. "
savrenstvo.!osr|]ed|]e!osnamb!udaSva||jeovje|potpunsam
po seb. Pe.n|anac.ja . |a.a,po:vrdu ,otpunostsva|eoobe

Bomantijubl}etpreestoseo.steujesa udnjom z
- =
dru:m d.je|omsvojeajastvaodnosnozasrodnomduom.
.
Sv| su |jubavn. odnos. nastavc. veza .z pro!o . vota Zbo
zajedn. |epov|}est.tedv.}edueosj eaj u} a|up:.v!anost.pove
zanost.7o } e|aodapr.}ate|jstvoduodvadesetod.nauspo:ed.
mospoznanstvom|oj etra}ete|ne|o!||ot} edana 7o n|suodno
s|srodn.|dua !osr|}ed.su|arm.|.odnos|
Se|ua|nasepr.v! anost esto porenopo.stov}eu}es.st.n
s|om |jubav|j u. 7a strast moe b.t. |reat.vna .!. dest:u|t.vna
:eduvjetzasretan,u:avnoteeni predanodnosjestv:stteme!}
obostranopovjerenj a postovan} a pr.jate!}stva . se|sua|ne pr.
. .,V.s!.moaj etoonoza.me!}ud.udeovo:e.os:od
noj u..)No .njen.cajestdaj enaovomp!anetuusva|omt:e
nut|u mnoo on.| s |oj.mab.smomo!.stvo:.t| dubo|u vezu
Karmaneman| |a|vuu|ouuuspje|u|!.neuspj e|una.||jubav
n| bveza |}ubavnevezenepucajuuv|je|zbop:ob!ema.zp:o
|oa|vota. U ova}.votdonos.moznaa}|e|ojeeut}ecat| na
nae od! u|e 7e e znaaj|e utjecat. i na nae :ea|c|} e
|stodobno, nae djet| n}stvo znatno utjee na nau sadanju
|armuusv|modnos.ma
131
\
1\
Kathy gadi svoju buduost
Moja kijentica Kathy za sobom ima etiri braka. Svaki put kad se
udal a, bila je uvjerena da se povezala sa svojom jedinom istin
skom srodnom duom. Nakon svakog raskida padala je u dubo
ku depresiju. Kathy je bila draga i ljupka ena; zanimala ju je
l ikovna umjetnost i voljela je knjievnost i glazbu. Najvei dio
ivota provela j e skapajui i raskidaj ui brakove pa j e bilo vrij e
me da se zaokupi aktivnostima koj e joj odgovaraju i kojima bi
mogla sluiti drugima.
S njom sam prvi put razgovarala odmah nakon razvoda et
vrtog braka. Uspjela sam joj skrenuti pozorost na nekoliko
duboko ukorijenjenih traumi iz djetinjstva. Otac joj je umro kada
su joj bile tri godine, a ouh j e nju i njezinu majku napustio kada
joj j e bilo deset godina. Njezina j e majka, u oajnikoj elji da
pronae drugog supruga, neprestano izlazila s mukarcima i
svoju mladu ker ostavljala samu. Kathy je razvil a dubok strah od
samoe. Vjerovala j e da e joj sreu i sigurost donijeti samo
mukarac za kojega e se udati .
Kathyna je majka umrla ne pronaavi svoju "pravu ljubav" .
Keri je na samrti rekla: "Ako se ne uda, nikada nee biti sret
na" . Kathy je negdje usput naila na zamisao srodne due, no,
nikada ni je u potpunosti shvaala to to znai . Ona je zapravo
traila izlaz iz usamljenosti . Pogrijeila je vjerujui da sigurnost i
sreu moe pronai u vanjskim odnosima. No, najprije je mora
l a i zgraditi vrst temelj u sebi . Kad to uini , privui e zrelog
mukarca koji e joj odgovarati. Morala j e pronai orue pomo
u kojega e svoje nisko samopotovanje pretvoriti u osjeaj
vee vlastite vrijednosti . "Moda je moj a karma takva da nikada
neu pronai istinsku ljubav" , rekla je uzdahnuvi .
"Kathy" , odvratila sam, "ne smijete optuivati karmu za svoj
odabir supruga. Karma je odredila da neete imati oca i da e
132
vam majka umrij eti . Prolost ne moete promijeniti . Izvucite
pouke iz nje i stvorit ete novu, dobru karmu. Usavravajte svoju
sposobnost procjenjivanj a karaktera. Pronaite vremena za
opaanje vlasti tih vrlina. "
Zadnjim je razvodom steka dovolj no novca da neko vrijeme
nije morala brinuti zbog posla. Priznala je da je seksualna privla
nost bila temelj svih njezinih brakova. "To samo po sebi oito nije
dovoljno vrst temelj Z izgradnju ivota", rekla sam. Kathy je
smijehom potvrdi l a da se slae sa mnom. Lakulo joj je i kada j e
shvatila da ni j e iscrpila sve potencijalne srodne due.
Kathy je naposljetku privukla sjajnog mukarca. No, prije toga
j e marljivo radila na jaanju unutarnje snage. Kathy i njezin
suprug imaju dvoje dj ece, a ona ih pouava da budu neovisni ,
j ak, paljivi i ljubazni.
Lv SEKS I INTERNET
Pojava interneta ne utjee samo na na poslovni , ve i na privat
ni ivot. Tij ekom osamdesetih i dobrim dijelom devedesetih godi
na dvadesetog stoljea mnogi su mi klijenti postavljali pitanja
vezana za upoznavanja potencijalnih partnera putem oglasa.
Nebroj eno mnogo ljudi pitalo me j e hoe l i upoznati svoju pravu
ljubav ako odgovore na odreeni oglas. Da, ta je metoda u nekm
sluajevima bila djelotvora, zbog toga to je karma odreenoj
osobi nalagala da na taj nain upozna odgovarajueg partnera.
Pretraivanje virtualnog raunalnog svijeta u dananje se vri
jeme pridruil o oglasima, barovima za samce i posrednikm
agencijama kao najvanija metoda pronalaenja moguih lju
bavnika. Neki ljudi net koriste kao posrednika za sklapanje poz
nanstava, a drugi kao suvremenu inaicu "telefonskog seksa" , pri
emu ostvaruju sekualni odnos bez osobnog kontakta. Gotovo
me svakodnevno trae da jasnovidno odgovorim na pitanja
vezana Z brblj aonice na interetu.
133
Slijedi nekoliko primjera onoga to svakodnevno sluam ili me
pitaj u u vezi intereta: "Kakva je karma za varanje partnera
putem i nterneta?" "Hou li svoju istinsku lj ubav pronai
pretraujui virtualni svijet?" "Zato j e lake nekome otvoriti duu
putem emaIIa: "Trebam li unajmiti "interetskog detektiva" da
mi isporui sve suprugove emaII poruke?" "Otkako mi j e otac
umro, moja j e majka ovisna o brblj aoni cama. Je Ii to zdravo?"
"Je li udno to to moja supruga ustaje usred noi i sate provodi
na interetu?" "Nikada nikoga nisam tako doivjela. Znam da se
nismo osobno upoznali , ali emaII poruke su divne. Je l i to veza
iz prolog ivota?"
Pty otkiva d tipknje ne ini . stvau vezu
Patty su dvadeset i etiri godine. Strahovito je pretila i zbog toga
neprestano oaj ava. Prije nekoliko godina poela j e upoznavati
mukarce putem interneta. Tako je nastojala uspostaviti odnos
bez osobnog susreta jer se plaila da e je zbog debljine odbaci
ti . Kad me je posjetila, bila j e oajna i ispriala mi sljedeu priu.
S Markom se godinu dana dopisivala na netu prije no to je
skupila dovoljno hrabrosti da se sastane s njim na j avnom mje

tu.
Sastali su u kafu sat vremena udaljenom od njezine kue. "Cim
su nam se pogledi susreli, shvatila sam da sam zaljubljena.
Razgovarali smo puna dva sata i rekao mi je da je i on zaljubljen
u mene. Zatim me j e uzeo za ruku i zamolio me da spavam s
nj im", rekla j e.
Zavrili su u motelu. Patty je do tada doivjela samo jedno sek
sualno iskustvo. Osjeala je da se daje iz ljubavi. Mark ju je uvj e
rio da je voli i da j e prihvaa takvu kakva jest. Prije odlaska joj je
rekao da e se uskoro ponovno vidj eti . Patty je bila pomalo ljuta
na sebe jer je tako brzo otila u krevet s nj im, ali je bila uvjerena
da im je to bilo sueno.
1 34
Vratila se kui i poslala Marku emaII poruku. On joj nije
odgovoro, a za nekoliko j e dana promijenio emaII adresu. Patty
je pala u depresiju. Njezin posj et bio j e jedan od rijetkih sluaje
va kada je uspj ela smoi snage za izlazak iz kue. "Rekao mi je da
me voli " , ponavljala je i nezaustavljivo plakala

tty je ponj el a

karmu za svoje ponaanje. Nije napravila domau zadau.
Trebala Je bItiStrpljiva i otkriti Markovu pravu osobnost.
' ~

"Sretni ste to se nije dogodilo neto mnogo gore. On j e

~ . a -
mogao biti uboj ica, perverznjak ili vas zaraziti spolnom boleu.
Tipkanje ne ir stvaru vezu", reka sa j oj . Predvidjela sam da
"
e pronai dobrog mladia.
_
!roblem ni ' e bio u interetu.
Problem je bio u njezinom nedostatku samo otovanja i u neraz-
~ ~
bQrsti. Savjetovala sam joj da kupi biljenicu za dnevnik Ao
xame i uputila je u vjebu razvijanja sposobnosti prosuivanja.
Patty jo nije pronala Onog Pravog, ali postaje strunjakinja za
umijee prosuivanja. Znam da e s vremenom pronai pravog
mukarca, a i ona to zna. Primjenjujui umijee prosuivanja,
Patty aktivno stvara dobru karmu.
Mikova zagonetk
Mike je stigao prilino uzrujan. Slutio je da ga supruga vara
putem intereta, ali to nije mogao dokazati . Vj eroj atno j e oeki
vao da u se poigrati Sherlocka Holmesa i rijeiti tu zagonetku.
To su doista bile "osnove, dragi moj Watsone". tovie, znakovi
su bili toliko oiti da Holmes vjerojatno ne bi prihvatio taj sluaj .
Prisilio bi Mikea da se suoi s injenicama.
Mike i njegova supruga vie nisu bili u seksualnom odnosu.
Ona j e, sjedei za raunalom, ostajala budna najmanje do etiri
ujutro. Lozinka im j e neko bila zaj ednika, ali je njegova supru
ga to promijenila. Kada j u je Mike upitao za razlog, otresla se:
"Jednostavno elim imati svoj u". Mike je rekao kako se osjea
1 35
[ I
I I
I
krivm jer nema dokaza, ali mu je suprugino ponaanje govorilo
da neto nije u redu.
"Vidim da vaa supruga s vama nije bi l a intimna vie od
godinu dana. Ne mislite li da je to prilino dugo, ako se uzme u
obzir da ona vas jo uvij ek snano privlai ?' Priekala sam nj e
govu reakciju.
"To nije zato to ja nisam pokuao", rekao je s tugom.
"Mike, misl im da vaa supruga do etiri sata ujutro ne sjedi za
raunalom zato to kupuje. to bi drugo mogla nego komunici
rati s nekim u brbljaonici? Volj ela bih da vam mogu rei da stu
dira putem intereta, ali to ne vidim. Mislim da biste taj problem
trebali to prije razrijeiti . "
Nekoliko j e trenutaka utio, a tada je upitao: " to mislite o pri
jevarama putem interneta? Mnogi ljudi to ne smatraju nevjerom
jer nema tjelesnog kontakta s drugom osobom. Jednostavno ne
znam kako da se postavim prema tome. Suludo j e bit ljubomo
ran na raunalo. "
"A to je s vjerou uma i duha? Takvo krenje povlai za
sobom ozbiljnu karmu jer se mentalna i duhovna veza nastavlja
i u sljedeim ivotima. Tijelo umire, a duh nastavlja ivjeti . Nova
tehnologija suoava nas s novim karmikim pitanjima koj a valja
razmotriti: tko bi pomislio da emo se suoiti s nevjerom proiza
lom iz tipkanja? Tko bi pomislio da e se e-malj nai na
optuenikoj klupi? Znamo da nita ne umire, ali tko bi znao da
nita ne moe ni biti izbrisano? Sve j e to zapanjuj ue. Ai, inter
net ostaje." Zastala sam.
"Volio bi h da ga nisu ni izmisl i li ", rekao je Mike ogoreno.
"Ljud sami odluuju kako e koristiti interet", nastavi l a sam.
"Optuiti ga za nevjeru vae supruge isto je to i optuiti val da je
uopio oveka koji j e plivao u nepoznatim vodama. " Ponovno
sam zastal a, a zatim nastavila' "Mislim da je va brak optereen
1 36
istinskim problemima i savjetujem vam da ih razrijeite tako to

te po

govarati sa suprugom. Ovakva situacija traje predugo.

Idite kCI I razgovarajte s njom. "
Toga mu dana nisam rekla da mu u budunosti vidim razvod.
Morao se suoiti s problemima i sa suprugom te pokuati razri
j ei ti situacij l. Nisam eljela da se ' osjea bespomono prije no
to uope pokua popraviti stanje. Karmu njihova odnosa nisam
smjela skatiti kako j e ne bi ponavlj ali u sljedeem ivotu. Kara
e otkriti nain razrjeavanja njihovog nesretnog braka.
Pitala sam se je li Mi ke toliko naivan na svim podruji ma svo
j ega ivota. "Neka su pitanja preve bolna da bismo ih priznali
sve dok bol ne postane nepodnolji va. Jednostavno se nada da
nisi u pravu jer istina previe boli " , rekao je Mike sa suzama u
ocima. "Zacijelo msli te da sam jako glup" , dodao je.
"Mislim da ste k meni doli zato da vam potvrdim ono to ve
znate. To nij e glupo, ve razborito. Vjerujem da ste previe naiv
ni kada su posrij edi karakteri drugih i to vam moe nanijeti bol .
Pokuaj te iz toga izvui pouku kako ne biste ponavljali autode
strukti Ve obrasce. Zacijelo ne elite biti hodajui ranjenik",
rekla sam,
Mi ke se vratio gotovo godinu dana poslije. Ostavo je supru
gu. Odlazili su psihoterapeutu, ali ona nije eljela prekinuti s vr
ualnim sekom. Nije eljela priznati da je to pogreno. Vjeroval a
Je da ne vara supruga dokle god ne ulazi u tjelesni odnos. Mike
ije mogao ivjLti s patnjom zbog njezine izdaje pa ju je nakon
sest mjeseci ostavio. Jo uvijek je tuan, ali mu je ipak mnogo
lake. "Nisam se mogao s raunalom boriti za supruginu naklo
nost", rekao je s osmijehom.
"Mike, raunala ne varaju, ljudi varaju", reka sam mu na
Odlasku.
Uzmite t riste kartice i zapiite:
137
1 . Raunala ne varaju. Ljudi varaj u.
2. Ti pkanje nije odravanje stvarne veze.
3. Nitko ne umi re j ni ta ne moe biti izbrisano.
Bez hrane i vode ne moete ivjeti , al i bez seksa moete. Seks
moe bi ti prelijep, ali tu ljepotu moramo odravati na ivotu tako
to emo privlaiti odnose utemeljene na ljubavi. Razmislite prije

to net

as

rivlaoso.a ojima sj

om - odJo! AlI pnce1a)te na)man)e cetrdeset dana ,|l|

etrdeset puta etrdeset dana, ako je mogue) prije no to se
u
"
ustite u seksualnl Odnos. Ne biste l i trebali upoznati osobu prije

^
. m
no to -o ustite da o.Ios_pQ?tane t"elesan? . 1.ar je ek toliko
vaan dut n e a sRremni riski rati ivot? Njenost nam je
svima potrebna, ali je moemo dobiti i bez sekualnog odnosa.
Boja je sila u svakome od nas. Nikada nismo sami. Ako smo zao-
~
kup Teni slueIj bezuvj etnom ljubavlju prema svima, nee-
mi zaokuplj eni mislima o seksu. S lakoom emo priekati
prav osobU koj emo svoju lj ubav izraziti na duhovan, sek
sualni nain.
Uzmite ruas/u karticu i zapiite:
Bez hrane i vode ne mogu ivjeti, al i bez seksa mogu.
0 ! . A
1 38
. 8M8 D0V8C
Vj erujem da u proteklih dvadeset godina ni j edan klijent nij e iza
ao iz mojega stana a da me nije pitao neto o novcu. Svatko ima
pokoje pitanje vezano za novac. Pitaju me kako da plate kolo
vanj e, zdravstvenu skb ili dug na kreditnim karticama i ak trae
savj ete o ulaganjima Ga sam vidovj akinja, nisam brokerica! ) .
Mnogi ele doznati hoe li ikada biti slavni . Bogati pitaju vidim l i
da e ostati bogati - i l i postati jo bogatij i .
Uvjerenje da j e novac uvijek najvanij i postalo j e dio svj etske
kane otkako su Adam i Eva pojeli jabuku pa su protjerani i z
Rajskog vrta. Njihova j e pohlepa iznjedrila nau potrebu za zara
ivanjem. U poetku se nisu razmjenj ivale valute, ve se prim
jenjivao sustav trampe. ovj ek je, primjerice, mogao trampiti
meso za voe, drvo za ivotinj ske koe, ili rad za hranu - prilino
jednostavan sustav. Dakako, danas je mnogo sloeniji zahvalju
jui bankama, osiguravajuim kuama, Wall Streetu i slinome.
Lawrence posjeduje zadivljujue znanje o povijesti i esto mi
je govorio o novcu. Na dananji ivot sklon j e usporeivati sa
starim civilizacijama. On vjeruje da moemo mnogo nauiti pro
uavajui kako su ljudi ivjeli prije no to je ovjeanstvo svlada
l a
elj a za prolaznim materijalnim dobrima. Drugim rij eima,
Pohlepa je u dananje vrijeme prihvatljiva pa veinu vremena i
energije troimo na stjecanje ;1iar koje zapravo nisu presudno
1 39
vane Z| nau dobrobit. tovie, ono to je nekad bilo zadovolja
vajue, mi bismo smatrali bijednim.
Trgovina je proizala iz potrebe za robom i uslugama. Kako je
vrijeme prolazilo, ljudi su prieljkivali sve vie stvari , sve vie
uitaka. Bilo je j ednostavno logino izmisliti kreditni sustav. I tako
je postupanje s novcem postalo jedna od najveih kunji naega
duhovnog razvoj a. Neki lj q eruj ovek u materij alnom
svi"etu ne moe biavan. To je apsurdno. Svijet je oduvijek
; bio materijalistiki u odreenoj mjer. Nije vaan materijalizam -
vao je kako mi ou njemu.
-m
S jedne strane, novac moe prouzroiti zavist, ulkuse, srane
tegobe, ivani slom, razvod, nezdravo nadmetanje, korupciju,
nedostatak samopotovanja i oaj . Ljudi koji imaju manje novca
mogli bi prezirati one koji imaju vie. Nije ni udo da se ljubav
prema novcu naziva "izvorom sveg zla" ! Meutim, bilo bi pogre
no rei da moramo biti siromani ako elimo ivjeti krijeposno.
S druge strane, novac - primjereno i uravnoteeno upotrije
bljen - moe donijeti slobodu.
Novac moe ublaiti stres ako ga imamo dovoljno da bismo
platili raune. Novac nam omoguuje udoban dom, dobru
hranu, lijepu odjeu, obrazovanj e, zdravstvenu skrb i zabavu.
Sloboda od novanih briga omoguuje nam da vie vremena
provedemo U promiljanju duhovnih pitanj a. Takva nam sloboda
omoguuje da pomognemo drugima i da uivamo u svojoj obi
telj i , prijatelj ima, prirodi i hobijima.
Novac znai slobodu ako je osoba dovoljno mudra da se ne
vee za njega. Siguran ovjek moe ivjeti i bez novca, i to je
istinska sloboda. Veina onih koji tvrde da novac jest sloboda
zapravo su robovi zaraivanj a, brojanja ili zabrinutosti zbog toga
to nemaju.
Posve j e u redu imati novac. Sasvim jednostavno, zakon
140
k ne kae: "Dobiva ono to si zasluio". Ako imate novac, to j e
zbog toga to ste u ovom ili L prolom ivotu zasluili pravo imati
ga. Osoba kojoj j e stalo do toga da ivi ivotom dobre karme
prihvatit e bogatstvo, ivjeti lagodno i pomagati drugima.
OSLOBODITE SE GRIZODUJA
I IZBJEGNITE BUMERANG
Emma raspolae ogromnim nasljedstvom koje joj je ostavila nje
zina baka. Deset godina odlazila j e na psihoterapiju ne bi li se
nauila nositi s bogatstvom. Ne odustaje od grizoduja jer osjea
da taj novac niime nije zasluila te tako veliku koliinu energije
trati na oajavanje.
Kad me je posjetila, bila je u negativnom raspoloenj u.
Objsam }kako novac ne bi dobila ga nije zasluila L
prolom ivotu. Zar se nije pitala zato se rodila L bogatoj obite
IJi?lsta ulaSm da nita nije sluajno i da se zbog karme raa
mo u svoju obitelj .
"Emma, da sam na vaem mjestu, oslobodila bih se grizodu
j a. Ono je znak nezahvalnosti kojom stvarate lou karmu. Zato
tu energij u ne biste usmjerili razmiljanju o tome kako svojim
novcem moete pomoi drugima? Nisu li vam te bevmislice ve
dojadile?" Priekala sam odgovor.
"elite rei da bih zbog osjeaja krivnje mogla ostati siroma
na. To nije poteno" , kratko je odgovorila.
"Mnogi siromani ljudi bi p mislili da je nepoteno to to je
tako nezahvalna djevojka dobila tako mnogo. Ali, dobivamo ono
to smo zasluili u ovom ili u prolom ivotuIma, ne zabora
vite da u svakom trenutku stvaramo svoju sadanju i buduu
karu. Zbog toga vam predlaem da prestanete predbacivati
samoj sebi . To je sramota. Mogli biste divno ivjeti, ali vi se samo
alite. Dakako, mogue je da ete se zbog svojega prijezira
1 41

prema novcu roditi u krajnjem siromatvu. No, moglo bi se
dogoditi i da bogatstvo izgubite u ovom ivotu. A, mnogo je toga
gore od si romatva - primjerice, rak, sljepoa, usamljenost.
Razmislite o svemu to imate osm novca i kako biste se osjeali
kada biste to izgubil i . Predlaem da odmah prestanete s negativ
nou i ponete se ponaati dostojanstveno, velikoduno i zah
valno. Pronaite dobrotvornu ustanovu u koju vj erujete i daruj
te dio toga novca zbog koj ega se osj eate krivom. Novanim
davanjem moete pomoi na tisue naina. Nemojte samo sjedi
ti i liti zbog svojega bogatstva - uinite neto s nj im, smjesta ! "
Zavrila sam. Emma j e nekoliko minuta sjedila u potpunoj tii
ni, a tada je j ednostavno rekl a: "Hou".
Emma je imala o emu razmisliti. Bila sam iznenaena kada
se za est mjeseci vratila potpuno drugaij a. Prestala je odlaziti na
psihoterapiju i utemeljila je zakladu za stipendiranje likovnih
umjetika. ini se da su strah od siromatva i povrijeenost bili
dobri lij ekovi za njezinu boljku grizoduj a. Nakon zadnje seanse
otila j e sposobna )edos/a|Do ,res/au osjeati da ne zasluuje
mnogo. Rekl a mi je da su je moje rijei o karmi pogodile poput
munj e. Stidjela se svoje dotadanje nezahvalnosti . Bila sam sret
na zbog nje i zbog umj etnika kojima e pomoi zahvaljujui svo
j emu novom stavu prema naslij eenom bogatstvu.
Uzmite ze/eru karticu i zapiite:
ahval;;je prvo pravilo duhovnog razvoja- \
NOVAC I SAMOPTOVANJE
Potrebno j e razotkiti zabludu da je novac mjerilo karaktera te
da su bogatstvo i mo preduvj eti sree. Na svij etu nema tog novca
koji ovjeku moe pruiti istinsko samopotovanj e. To se postie
samo ivljenjem u skladu i ravnotei s cjelokupnom prirodom.
1 42
Istinski unutarji mir nije mogue kupiti. Mogue ga je zaraditi
stvaranjem dobre karme u svim podruj ima ivota. To, dakako,
nije ni u kakvoj vezi s novcem.
Samopotovanje je za mnoge relativan pojam -_ako imamo
manje od svoj ih susjeda, poinjemo oajavati. Posljedica je
zavisC a zavist stvara karmu teke bolesu.
*
Uzmite ze/eru kanicu i zapiite:
Isti nsko samopotovanje stjee se samo uravnoteeni m
i vljenjem.
Louise se oslobaa opsesije
Louise je vrlo privlana, uspjena poslovna ena udana za sjaj
nog mukarca i majka tri divna sina. Ima sve razloge za sreu, ali
se ipak doimal a vrlo potitenom kad j e dola k meni . Nedavno su
j oj dijagnosticirali dobroudni tumor u ustima. Promatranjem
sam ustanovila da je u proteklih est godina imala est dobroud
nih tumora.
Louise je svojoj sestri Manni zavidj ela na bogatstvu. Bila je
opsj ednuta potrebom da dostigne svoju sestru. Martha se udala
za multimilij unaa i imala j e dvoje djece. ivjeli su vrlo raskono,
Louise im je zavidjela na tome. Tu sam priu ve ul a. Zvualo
je kao predloak za !m ror. sestrinsko suparnitvo, iluzije o
novcu, zavist i tragian zavretak barem jednoga lika. Louise j e
bi l a u tjel esnoj , emocionalnoj i duhovnoj nevolj i . Bi l a joj je
potrebna moja pomo.
"Martha mi neprestano govori o svoj im novim konjima, o
putovanjima i o svim svojim bogatim i monim prijateljima.
Mene uope ne ukljuuje u svoje planove. Prema meni se pona
a kao prema jadnoj , siromanoj roakinji . Kad j oj kaem da joj
zavidim na nj ezinom nainu ivota, ona odgovori: "udno, ja
tebi nikada ne zavidim' ."
143
"Louise, svojom upornom, nezdravom zaluenou
Marthinim fnancijskim poloajem stvarate bolesti. Jeste Ii ikada
pomisWi kako je karma vaoj sestri donijela ono to ona ima, a
vama je donijela vaivot? Morate pronai nain da Eresranete s .
. tieuravnoteenim ponaa njem prije no to privuete ozbiljni
j eravs

ne proD eme. " miIl te, zato se u vaem tijelu

neprestano pojavljuju tumori? Energija iz vaega tijela ne izlazi

n. Yeu nedostatak samopotovanja, gnjev

z

inog
.
ain}ivota i jaka st stvaraju te nakupine
negativnosti . Ao ne prestanete takvim ponaanjem, ]edan od
_h

mora mogao bi posti .:loudan. "

"Sto da uinim? Jednostavno ne mogu podnijeti to to svi
znaju da ona ima sav taj novac. Ja sam je upoznala s njezinim
suprugom, ali ona mi nije ni zahvalila. to sam uinila u prolom
zivotu da mi je karma tako loa?" Poela j e jecati.
Saalila sam se nad njom. ivjela je u mranom tunelu samo
nametnute zavisti. Louise je bila uvjerena da se ovjekova vrijed
no t temelji na noVe stekao. ' karmi nije imala pojma.
Mir j e mogla uspostaVfti jedino promfenom svojega stajalita. Bit
e m teko pomoi joj , ali sam odluila pokuati.
"Louise, najprije se rijeite zablude da je vaa zavist poslj edica
arffe L prosloga ivota. To je najobinije ' karmiko izvlaenj e' .
Vi ste odgovori za svoj sta prema sestri u ovom ivotu. Istina je
da vas vee veza i z prolog ivota. U ovom ivotu niste pr put
zajedno. Ali, svoje trenutno ponaanje ne moete niime oprav
dati. Zelite li u sljedeoj inkaraciji prolaziti istu kunju?"
Pogledala sam j e U oi i priekala reakcij u.
"Zacijelo se alite! elite li rei da bih ovo mogla prolaziti i u
sljedeem ivotu?" upitala j e.
"Ne, ne alim se. I da, mogli biste. Svoju ka IU morate urav
noteiti dok ste na Zemlji. Ako je ovaj put ne poravnate, morat
ete se truditi sve dok ne uspijete. "
144
" A to j e s njezinom karrom?" tugaljivo j e upitala.
"Mene u ovom trenutku zanima vaa karma, budui da ste vi
ovdje. "
"Al i , cime ja stvaram takvu karmu?' upitala je .
"Kao pro, svoji

gnvom usmj erenim prema Marthi i njezi
nu novcu stvate tumore. Drugo, nedostatkom zah alnosti za
sve d

bro to imate U svojem ivotu stvarate lou karmu. Tr e,

dragocjenu energiju tratite .na ono sto zapravo nije problem.
T ko ete s vremenom privui problem. etvrto, svojoj djeci
niste dobar uzor. Peto, Marthu ne moete promijeniti; moete
promjeniti samo sebe. Vi se ponaate glupo. To j e sramota",
otro sam rekla.
U Louiseinim j e oima bljesnula ljutnja, ali se ugrizla za jezik i
razmislila o mojim rijeima. "Nikada to nisam tako shvatila.
Vidjela sam samo kako ljudi mi le da je Martha bolja zato to je
puno bogatij a. eljela sam da mi ona prizna zaslugu, da se osje
am va

n

. ..ar d

ista mi
:
I it
:
?
a su

tumori nastali
.
z
,
bog

ojeg
#'
samopnJezlra To Je zastrasuJ uce. All morate shvatitI - SVI ljudi
koje poznajem Juju druge po tome koliko no ea posjedu
ju. " Louise je zastala, a tada je ponovo zaplakala.
"Mislim da biste se trebali poeti druiti s uviavnijim ljudima.
Zar i va suprug tako razmilja?" upitala sam.
"Ne. On misli da sam luda jer neprestano nastojim porasti u
Marthinim oima. Njemu novac nije toliko vaan kao meni. On
smatra da imamo mnogo i da bih trebala uivati u naem votu.
Kad pomislim na njega, uvam da ga je moja opsjednutost zcije
lo izluivala. On je mnogo bolji ovjek od mene", rekla je kroz suze.
"Louise" , rekla sam blago, "da nemate svoj ih vrlina, on bi vas
do
sada e ostavio. Ne poriite ono to je dobro u vama.
Pokuajmo pronai nain da prevladate negativno i istakete
pOZitivno. Morate se osloboditi opsesije sestrom i odbaciti
145
uvjerenje da ljudi vri jede onoliko koliko novca posjeduju. To je
presudno vano da biste pronali nain za oblikovanje zdravij e,
sretnije i uravnoteenije budunosti. Vaa j e karma u vaim ruka- .
ma ! " uzviknula sam.
"Kako da se oslobodim opsj ednutosti ?" upitala j e.
OSLOBAANJE OD OPSEIJE
"Kao prvo i najvanij e, morate shvatiti to je opsesi j a. Opsesija
ima dva znaenj a. Sa stajalita jasnovidnosti, posrijedi je oblik
opsj ednutosti. Opseda vas udnja za nei m. Ta udnja potpuno
obuzima vae bI i os svojevrstan mentalni entitet. Taj se
r entitet uhvati za vae mentalno tijelo, za vau auru i hrani se
ponajem odreene zamisli. Jednostavno reeno, taj entitet
' h!anite neprestano ponavljajui : Martha, fO ac Marrha, novac.
l Entitetse poistOVj euje s vaom negativnom mantrom i odrava
opses) u.
"Drugo znaenje ima psiholoki temelj - posrijedi je fksacij a. ,
Prirodan tok intelekta je poremeen j er je odreena zamisao
umu onemoguila jasno razmiljanje. Louise, vi ste opsj ednuti
udnjom za sestrinim novcem i odobravanjem. To moete ispra
viti samo konstruktivnim razmilj anjem. Morate se prisiliti zamije
niti nezdravu mantru kompulzije dobrohotnom, skl adnom
matrom. " Zastala sam kako bih ustanovila je li shvatila.
"To je lake rei nego uiriiti", rekla je s oitim samosaaljenjem.
Savjetovala sam j oj da uzme zelenu karticu i zapie:
Opsesija moe dovesti do umobol nosti .
" Lake je osloboditi se opsesije nego izai iz umobolnice.
Nastavite li odravati tu upornu fksaciju, smrtno ete se razbo
ljedli potPo poludjeti", rekla sam el ei je prodrmati .
146
"Je li doista tako ozbiljno? Je li taj entitet vrag?" upital je sa
strahom u glasu.
"Da, vrlo je ozbiljno. I ne, nije vrag. Vrag se ne bi zamarao tak
vom besmislenom opsesijicom. Negativna sila koju neki nazivaju
vra om previe je zaokupljena lzazjvanjem ratova i raspirivan
jem mrnj e, pohlepe i f j bilo cega to bi negativno utjecalo na
tisue ljudi. Zato bi se zamarao najobinijim sestrinskim supar
nitvom? Vi i Martha niste Kain i Ael, zar ne?" naalila sam se.
"Recite mi ve o tom entitetu. Zbunjena sam. To je zastrau
jue", dodala je Louise, napokon uvi to joj govori m.
"Entitet o kojem\! . govorim j est zlonamj eran elementa! .
sre i j e

blik ivota koji nije razvio fziko tijelo. Moete ga

zami liti kao bie nalik duhu koje se zakvai za va um i uiva
ponavljati June, besmislene zamisli. S tim moe nastaviti samo
ako mu dte.-Strah moe biti koristan ako vas ponuka da
o:tvarite promjene u svojem ivotu. A vi imate razloga za strah.
Svoji-izopaenim razmiljanjem privlaite nesreu. Nije li vam
d2Jdilo ivjeti u tom samonametnutom oaju?"
Razgovarale smo j o neko vrijeme i Louise j e odluila presta
ti razmiljati o sestrinom i poeti razmiljati o svojem ivotu.
Savetovala sam j oj da kupi kartice i biljenicu za dnevnik Mo
kane.
Uzmit dvije kartice i zapiite:
1 . Opsesi vnu misao prijeko je potrebno zamijeniti
konstruktivnom.
2. Konstruktivna mi sao je ona koja pogoduje zdravlj u i
unutarnjem mi ru.
Prmjeri konstruktivnih misli jesu:
"Stii e mi sve to mi pripada ako o t nem pun lj ubavi i dob r. "
1 47
"U meni je mir dobre karme. "
"Usredotoit u se na dobro u svojem ivotu. "
Opsesivne rijei zamijenite rijeima poput "prijateljstvo",
"dobrohotnost", "veza" , "jedinstvo", "blagotvorost" , "iscjeljenj i
"ravnotea" .
Va um ne moe misliti dvije misli odjednom. Trebali biste biti
budni i promatrati svoje misli poput j astreba. im opazite da se
pojavljuje negativna fiksacija, zastanite, udahnite i :n,c:/apromije
nite rjei. Vjeba vci savrenstvu pa stoga ne odustaj te. Opsesija
e s vremenom izgubiti mo i rasplinuti se. Upamtite da samo vi
moete promijeniti svoju karmu. Biljeite svoje osjeaje u dnevnik
o xannc.Tako ete lake opaziti rezultate svojega truda.
Kad je otil a, bila sam uvj erena da e dobiti bitku. Sa zadovolj
stvom mogu rei da sam bila u pravu. Vratila se za godinu dana,
a sestru tom prigodom gotovo da i nije spomenula. Bila j e zaoku-
pljena svoj im'slom i obi telj i . Tumori se vie nisu pojavili. .
.

Leov bumerag
Novac je oduvijek sluio kao mjerilo uspj eha ili neuspjeha. Ljude
u fnancijskim tekoama esto se smatra lijenima ili jadnima.
Razgovarala sam s ljudima koji ne ele priznati da im j e potreban
posao ili financijska pomo jer se plae da e ih smatrati gubitni
cima. Takav j e stav okrutan i moe se poput bumeranga vratiti
osobi koja ga njeguj e.
Leo poznaje sve. Vrlo j e uspjean i cij enjen, a uspj eh mu omo
guuje mnogo slobodnog vremena. Jednom je primijetio: "to se
vie uspne, to manj e mora raditi zato to moe platiti drugima
da umjesto tebe obave napore poslove".
Leov dobar prijatelj izgubio je posao i zamolio ga za pomo.
Leo j e rekao: "Svakako, odmah u poduzeti neto". Njego je
148
prij

elj ekao i naposljetku a na

.
zvao
.
trtjed

na nakon to mu je
UputiO

olbu .
.
.
Leo ne samo sto nIJe UCInIO nIsta da bi mu pomo-

gao, vec se rme potrudio ni uzvratiti mu poziv. A moglo je biti
p

ve ako. Telefonska preporuka njegovom je nezaposlenom

prIj atelju mogla znaiti mnogo.
*
Nakon nekog vremena Leu je na poslovnom planu krenulo
'
nizbrdo . lasovanjem ga izbacili iz vlastite tvrtke, a loa ula
ganj a odvela
_
su ga u dugove. Poeo je nazivati ljude i traiti
pomo,
!
k mu pozivi nisu uzvraeni, bi o j e zaprepaten.
Bumerang! '

.
Leo j e n

ei nain nauio da se sve vraa i plaa. Izreka:

li
S
drugima postupaj onako kako bi elio da postupaju s tobom"
postala j e Leov moto. Danas j e vrlo svjestan koliko j e vano
pomagati drugima. U sva om sluaju, bolje ikada nego nikada.
L

o je jo uvi j ek bez novca, ali posao oekuje s neto vie opti

mizma, a pomaui ljudima, ak i na svoj odnedavno skroman
nain, napokon ima uolro miljenje o sebi i svojem ivotu.
Vidjel

sam kak

mnogi ljudi stvaraju i gube bogatstvo. Zbog
toga budite opreZnI po pitanju osuivanja financijskih i ostalih
situacija u kojima se drugi nalaze. Nemojte se ogluiti na poziv
Upomo. Sljedei bi mogao biti va f
Slijede dva korisna savjeta koje valja zapisati na dvije zccnc
kartice:
1 . Ni kada ne proputajte pri l i ku da pomognete drugome.
2. Sljedea osoba kojoj e biti potrebna pomo mogl i
biste biti upravo vi.
Lawence j e rekao: "Novac ni j e teko stei . Gotovo svatko
moe
t _ . b k
.
eCI ogatstvo a o Je za to spreman rtvovati sve ostalo.
Mno
go ' i k b" b
. .
Je a e !I ogat nego biti mudar. Bogatstvo nije mjera
149
duhovnosti. Duhovnos se oituje u razboritom postupanju s
bogatstvom- te u dobstvU. "
STR
Ustanovila sam da mnoge od mojih klijenata mui osjeaj straha.
U ljudima koji se strahovito plae siromatva ula sam paniku:
"Moja je majka neprestano ivela u strahu da emo sve izgu
biti. To se nije dogodilo, ali ja ivm u istom strahu. "
"to e biti sa mnom ako u starosti ne budem imao novaca?"
"Jako sam bolestan, ali ne mogu uzeti ni jedan dan bolovanja
j er e me otpustiti i izgubit u povlastice. Ne znam kome da se
obrati m. "
"Znam da imam milijune, al i ipak brinem zbog novca. Sve su
se moj e prijateljice udale za bogate mukarce. to ako j a ne
pronaem bogatoga?"
Osobi koja j e u paninom strahu zbog novca savjetujem da u
dnevnik Mo kare zapie sljedea pitanja. O njima je potrebno
promisliti i potom na njih odgovoriti potpuno iskreno.
(l)Privl aite li lou karmu time to dragocjenu energiju tratite
na zabrinutost zbog novca iako imate i vie nego dovoljno?
Budite oprezni. Zbog toga biste mogli izgubiti sve to imate ili
se u sljedeoj inkaraciji roditi u krajnjem siromatvu.
2. Ako nemate dovoljno novca za zadovoljavanje vlastitih
potreba, stvarate li lou karmu time to ste usredotoeni na
problem umjesto na rjeenje? Smjesta promijenite arite.
Sjetite se da j e promjena naina razmiljanja prvi korak prema
romjeru karreegativo razmiljanie jednako je neimati ..
ni , a pOZitivno raziljanje donosi obilje.
1 50
3. Vjerujete li kako vam je sueno da nikada nemate dovoljno
novca? Novana se kara, kao i svaka druga, moe promije
niti u tren oka. Ako danas nemate dovoljno novca, to ne znai
da ga ni sutra neete imati dovoljno. Moda ete morati vie
raditi, promijeniti zanimanje ili se ak preseliti na mjesto koje
nuei vie mogunosti . Ai , svakako moete zaraditi vie.
4. Jadikujete li umj esto da radite? Prestanite s tim!
U IE WAVI PREMA NOVCU
Gethe je rekao: "Sve je na svijetu mogue izdrati osim vjenog
blagostanja". Kao to sam ve spomenula, novac sam po sebi nije
korijen sveg zfa. Zla moe biti sebina, bespotedna, bezobzirna
i opsesivna ljubav prema njemu.
JUDITIDN NAUM
"Uvijek dobivam ono to elim! " Bile su to prve rijei koj ima mi
se obratila ena po imenu Judith.
"Zato tada imate potrebu razgovarati sa mnom?" upitala sam.
"Mislila sam da biste mogli potvrditi ono to ve znam", odgo
vorila j e.
"JUdith", rekla sam, "ako uvijek dobivate ono to elite, zato
se ljutite na Harrya koji nema elju spavati s vama?"
"Kako znate njegovo ime?" Doimala se gotovo uplaenom.
Objasnila sam joj da mi moj psihiki dar omoguuje spoznati
one pojedinosti koje mi ljudi sami ne otkriju. "JUdith, vi ste nemi
losrdni. Uzimate sve to elite. To uklj uuje i tue suprge. "
Z

stala sam i priekala nj ezinu reakcij u. Nekoliko trenutaka nije

bl
.
la sposobna odgovoriti. Znala sam da sam stroga prema njoj ,
ah sam vidjela da e u budunosti doivj eti mnogo nevolja ako
ne preispita svoje ponaanje.
1 51
"Nisam ja kriva ako ena nije sposobna usreivati svojega
mukarca, a osim toga, ne elim njega - elim ono to mi on
moe dati", odgovorila j e.
Ja sam isti as upitala: "Kako biste se vi osjeali kada bi se
neka ena okomila na vaega supruga kako bi dobila njegov
novac?"
"Neka pokua! Ja ionako nemam supruga. Ne bih mogla biti
sretna samo 5 jednim mukarcem. Potrebna mi je raznovrsnost",
odvratila j e.
Pomislila sam da se ali . Malo je ljudi tlko bezobziro.
Promotrila sam je i shvatila da je posve ozbiljna. "Dakle, kako da
dobijem Harryja?" bestidno j e upitala.
"Budite oprezni sa elj ama", upozorila sam je. "Mislim da ste
na putu prema velikoj nevolji , ali jo uvijek imate vremena pro
mijeniti smj er."
"Sluajte", rekla j e, "elim vei stan i vie novca. Harry j e naj
bogatiji ovjek koj ega poznajem i elim dio toga kolaa. Ako ga
namamim u krevet, uvjerena sam da e mi dati sve to poelim.
Oito j e da Harry nij e zadovoljan seksom kod kue, a j a mogu
rijeiti taj problem. Ne volim ga, ali mi se prilino sviC: a, a oIm
njegov novac", rekla je sa smijehom.
"Harry je oenjen i ima troje djece. Trebali biste razmisliti zato
se elite opteretiti loom karmom tako to ete manipulirati
mukarcem ne biste Ii dobili njegov novac. Zar vam nije ao nje
gove obitelji? Priznali ste da ga ak ni ne volit", dodala sam.
"Moj uspjeh u ivotu ovisi o tome koliko uspjeno odvlaim
mukarce u krevet", odvratila j e.
Neupuenost u karmika pitanja nee j e zatititi od posljedica
njezinih postupaka. Ona je j ednostavno bila bezobzi rna. el jela
je ono to je smatrala da joj Harry moe dati i to je bilo sve
Predvidjela sam da e ga os oj iti , ali e joj to donijeti veliku
152
nevolj u. "Neete biti sretni , Judith. Jo nije prekasno da se pre
domislite. Savjetujem vam da Harryja ostavite na miru i da se
uredotoite na potragu za slobodnim mukarcem." Znala sam
da nee prihvatiti moj savjet.
Mnogo mjeseci poslije Judith me je ponovno posjetila. "Bil i ste
Q pravu", pli.znala je. Primijenila je svoje seksualne vjetine d bi
odmari l a Harrya od njegove obitelj i . On je otiao od kue i
unajmio stan za njih dvoje. Za nekoliko je mjeseci bankrotirao.
Kad se pr selila k Harryu, Judith je otkazala svoj stan i ostavila
posao. Stoga j e bila prisiljena poeti i z poetka. Harryeva je
supruga podnijela zahtje za razvod, a Judith vie nije eljela biti
s njim. Harry je zbog stresa doivio blai srani udar, pa mu je
Judith dopustila da ostane s njom dok se ne oporavi.
"Napokon shvaam to ste mislili kada ste rekli da svoji m
postupcima privlaim lou karmu. Sada ispatam jer sam iskori
stila Harryj a da bih dobila ono to elim. Jasno mi je da sam
samu sebe zavaravala govorei kako istinsku ljubav ne elim toli
ko kol i ko novac", rekla je. "Kako se mogu rijeiti te loe karme?"
upitala j e.
T
"Lou karmu ne moete izbdsati to je uinjeno, uinjeno j e.
Zbog toga je uputno razmisliti prije no to progovorimo ili djelu
jemo. Zivot e vas postaviti pred situaciju u kojoj ete platiti cije
nu za svoje postupke. Iz prolosti moete nauiti mnogo. Te vam
spoznaje mogu pomoi da ne ponovite pogreku. Za sada mora
te biti dobri prema Harryu i pomoi mu da se oporavi . Nemojte
razmiljati o sebi , ve o Harryu. Zaposlite se i samoj sebi obeaj
te da tako vie neete postupiti . Na taj nain ete stvoriti novu,
dobru karmu" , rekla sam joj .
Uzmite zelenu karticu i zapiite:
Lou karmu ne mogu izbrisati, ali mogu izvui pouku i od
ovog trenutka poeti stvarati dobru karmu.
1 53
Judithina pria nije neuobiaj ena. _nogi ljudi moraju
doivj ti zakon karme na djelu da bi ga shvatili. Judith j e pomo
u seksa eljela dobiti novac. U tome nije bilo ljubavi. Na tei je
nain shvatil ako svoj im postupcima namjero povrijedimo
druge ovrjeujemo i sebe. Bumerang.
_
_
,l *q + I
Paelin novi hit
Pamela raspolae nasljedstvom zbog kojega ne mora raditi.
Lijepa j e i ima sjajnu liniju koju moe odravati bez dijeta. Jedini
oblik tjelesne aktivnosti nju j e kupovanje uslijed kojega prije
e jedanaest raskrija, od Saksa na Petoj aveniji do Bergdor
Godmana, al i se ipak neprestano ali. ini se da s lakoom pri
vlai mukarce, vjerojatno zbog toga to posjeduje osobinu
domiljatosti koju neki smatraj u zabavnom. A i novac ne kodi .
ini mi se da je mene shvatila kao oblik zabave. Ali , mislim da
joj na razgovor nije bio osobito zabavan. Veliki dio razgovora
provela je alei e zbog svojih noktiju, prilino uzrujana zbog
toga to j oj je jedan pukuo. Bila je poput junakinje iz romana -
razmaena bogatai ea koja ivot shvaa kao dugi niz zabava. Sve
vezano uz nju bilo je otmjeno: njezina odj ea, fizura i adresa.
No, rekla mi j e da joj je " dosadno, dosadno, dosadno" ! Iako joj
nije bilo do putovanja u Europu, eljela j e otii nekamo. Bilo j oj
je mrsko izvan sezone odlaziti na jug Francuske, a Itali j a je posta
la previe "obina". alila se da je New York sumoran | da mu
nedostaje ari, a ni jedan mukarac kojega je upoznala nije j e
elio dugo zabavljati. Dojadile su joj sve zaave te sezone i j ed
nostavno vie nij e mogla podnositi svoje glupe prijateljice.
Pomislila sam: kako takva osoba uope moe imatpriateJe?
Meutim,

aokupila me j e. Nedvojbeno j e u meni probudila

radoznalost. "Sto bih ja mogla uiniti za vas?" upitala sam j e.
da mi otkijete moju budunost'\ lakomisleno je odvrati-
1 54
la. "Zar to nije va poso? elim da me zpanjite svojom sposobno

u otkrivanja onoga to vam ja nism rekla", rekla je brsei nokte.

"Pamela, ovo nije salonska igrica", reka sam. " Imam previe
posl da bih radi vae zabave izvlacila zeeve iz eira. "
Doimala se zaprepatenom, ali se bro sabrala. "Pa, draga,
nisam vas eljela uzrujati, samo mi j e trebalo neto novo i druga
ije pa sam pomislila da biste mi vi to mogli dati . "
Rekla sam j oj kako bi bolji lij k za svoju dosadu mogla prona
i u pokuaju da neto od svojega velikog bogatstva i vremena
i koristi za pomaganje drugima.
"Zato bi h to inila? Ovo je Amerika. Zar si ljudi ne mogu sami
pomoi?" upitala j e.
Sada sam ja bi l a zaprepatena. Kad sam uvidjela koliko je sli
jepa za patnju koja je okruuj e, stala sam bez rijei, a ona se i
dalje alila na sve te se pitala zato su ljudi tako glupi i "sirovi ".
Sebe j e smatrala inteligentnijom od svih. Svoje j e roditelje sma
trala glupima, susjede priprostima, a prij ateljice dosadnima.
Pitala sam j e li ikada itala.
"Nitko nije napisao nita vrijedno itanja", odvratila j e.
"Pamela", rekla sam pri kraju s anse, "morate shvatiti da je
ivot koji ivite samo kap u moru vjenosti . Ako se ne trgnete i ne
pokuate uiniti neto za drugoga, u sljedeem ete ivotu biti
vrlo nesretni. Ao ne prestanete jadikovati i ne razvijete barem
malo zahvalnosti, u sljedeem ivotu neete imati njta, ba njta.
Kako uope podnosite samu s be? Samo se alite kako je sve
uasno i kako su svi ljudi dosadni. Ako zastanete da biste dobro
promotrili sebe i ispraznost svojega ivota, moda ete imati toli
ko z ravog razuma da se barem malo uplaite. Probudite se prije
no to bude prekasno! Dobil ste vrlo mnogo, a mislite da vam
ovaj planet sve to duguje. U vama nema ni trunke zahvalnosti .
Nikada nisam upoznala tolik samoivu osobu. "
1 55
Zastal a sam pomislivi da sam otila malo predaleko. Nadala
sam se samo da e j e ta ok-terapija barem malo trgnuti. Ali,
Pamela je samo zatreptala i uzdahnula: " Pa, trebala bih krenuti.
Moram stii u Saks prije zatvaranja. Treba mi nona krema. "
Ustala j e i rekla da j e pre retna jer me j e upoznala. Jednako sam
tako mogla razgovarati i s hladnjakom. Gotovo sam joj r kla da
njezin ivot vidim kao besplodnu pusto, a ona na to uope nije
odgovorila! Na odlasku je pohvalila moj "udoban" stan.
S olakanjem sam zatvoril vrata i prasnula u smijeh. Ne
moete doprijeti do svakoga. Ljudi naposljetku moraju sami
odluiti kako e ivj eti svoj ivot. Ja samo mogu dati sve od sebe
da ih uputm u pravom smjeru. Pamela zacijelo uiva u tom sta
nju negativnosti jer bi u suprotnom neto poduzela i promijenila
ga. Kad napusti materijalni svijet, mogla bi je zaprepastiti spozna
ja da u svijetu duhova nema Saksa ni Pete avenije. Moda e se
dogodit neto to e j e probuditi, ali je to malo vjerojatno. Njezin
istinski problem jest prevelika koliina novca. Pamela je ivi
dokaz da bogattvo nije isto to i srea.
Zato sam deset mjeseci poslije bila vrlo iznenaena kada j e
Pamela nazvala kako bismo dogovorile j o j edan sastanak.
"Pamela, zato me elite ponovno vidj eti?" upitala sam. "Mislim
da za vas ne mogu vie nita uiniti . "
"Oh, samo mi se uinilo da je vrijeme za kontrol u", odvratila je.
"Pamela", rekla sam, "ja nisam va zubar. "
Ona se, kao i inae, nije dala smesti ve j e nastavila. "Pa, raz
miljala sam o onome to ste mi rekli i mislim da je vaa zamisao
da pokuam biti zahvalna prilino zanimljiva. Zapravo je ne razu
mijem, ali sam mislila da moemo jo jednom porazgovarati o
tome ako moete pronai malo vremena z mene. "
Nekoliko sam trenutaka razmilj ala o tome i ma li smisla
odrati jo jednu seansu, ali sam ipak zakazala sastanak.
I 55
Stigla j e u dogovoreno vrijeme, pretrpana vreicama i bez daha.
"Nadam 5 da ne kasnim", rekla je. "Bila 5 na ruku s prijatelji
com, a ona je bila tako puna vijesti da je vrijeme samo proletjelo."
"Je li ruak bio ukusan?" upitala sam.
"Hrana j e bila uasna", odgovorila je. "A ozraje! Pomislila
sam da sam se izgubila i zavrila u nekoj jefinoj zalogajnici . Vie
nigdje ne moete dobiti dobru uslugu. " Zastala je kako bi dosla
do daha. "Izgledate sjajno, Mary T Gje ste pronali tu haljinicu?"
upitala j e.
"Ne sjeam se, draga", odvratila sam. Mislila sam da e se taj
sat otegnuti jer je Pamela priala bez prestanka, ne dajui mi pri
liku da doem do rijei . Naposljetku sam uspj ela ubaciti:
"Telefonom ste mi rekli da eli te uti vie o temi zahvalnosti. "
"Da, elim. Nikada nisam ula da netko o tome govori tako
kao vi . Je li to iz neke nove vrste psihologije?" upitala je.
Nastojei sakriti preneraenost, rekla sam: "Zar nikada niste ni
za to bili zahvalni?"
"Dakako. " Nasmijala se. 'Zahvaljivanje je znak dobrog odgoja. "
"To nije ono na to sam mislila", rekla sam. "Jeste li ikada osje
tili zahvalnost Z sve dobro to ste u ivotu dobili?" Priekala sam
odgovor.
Blijedo me je pogledala kao da joj je to neto posve nepozna
t. Uspjela sam rei neto na to nije imala odgovora. sam pri- _
horistila da .l oj kaem kako su

e povlastice u kojima j e
.
l!oje je uzmala zdravo za gotovo- izged, zdrave, mate- t
rij
a imovina, obitelj i prijatelji - zapravo divni darovi te da bi
tr

bala biti duboko zahvalna za sve tQ jo m toga. !ilo je

da i dalje ne shvaa pa sam joj predloila da naini popiS
I
Svega pozitivnoga u svojem ivotu, svega na em bi mogla biti
na. SaVjetovala sam joj da kupi biljenicu za posebgn '
vnik i naslovi ga Ao kane.

I5/
Lice joj se razedrilo pa sam na trenutak pomislila da sam
doprla do nje, da je napokon shvati la. Ali, ona je tada poela
uzbueno brbljati kako je to sjajna zamisao z novu drutvenu
igricu: svojevrsnu potragu za blagom pri kojoj bi svi morali nai
niti popis onoga za to su zahvalni. Pobjednik bi bio onaj koji bi
u najkraem vremenu sastavio najdui popis. Svim e svoji m pri
jateljicama kupiti dnevnike jer zna gdje se prodaju najbolji.
Za usti la sam rigovor, ali sam tada pomi li la: To zna? Moda e
barem netko jz tga neto nau6 I to vrijedi truda.
Pamela mi je na odlasku zahvalila na zamisli za koju je smatra
t la da e postati "hit". Ne bj Jj bllo sjajno, pomi lila sam, kad bj se
i t dojta dogoc o - kad bj zhvalnost postaja "hj("? Ovaj bi pla
jbeno postao sretniji. Pamelin motiv nije bio nese-
an, ali , tko ne riskira, ne proftira.
NE KITE UNIVERUMU
Meu stanovitim metafzikim i li takozvanim duhovnim pokreti
ma z kontrolu uma vlada strano, opasno vjerovanje. Pripadnici
tih skupina tvrde da je univerzum zainteresiran za fnancijska
pitanja svojih tovatelja. "Dokaz" istinske "prosvijetljenosti" je t
neprekidan dotok novca pri emu osoba ne mora ni prstom mak
nuti. Privlaenje novca na taj nain naziva se "svijeu o obilju".
Moda se pitate to podrazumijevam pod izrazom "na taj
nain". Da biste neto postigli , svoje biste misli trebali nadzirati
tehnikama vizualizacije, koncentracije, inkantacije, meditacije .
kontemplacije. Navedene tehnike same po sebi nisu ni negativ
ne ni pozitivne. O motivu osobe koja ih primjenjuje ovisi hoe l i
u svoj ivot privi dobru ili lou karmu. Ako j eljeni rezultat
-
- --
faterijalistiki (novac, mo s k) umjest duhovan (si

st,
l sklad, nesebinost), posljedica e biti nativna kara.
Radei s pozitivnim stavom, vie novca poteno moete stei
158
ak i

z vrlo
.
malo domiljatosti. Tako ne stvarate negativnu
kar
mu Jer dobIvate ono to ste zasluil i . A, budite oprezni : uzi
njem novca ili bilo ega drugoga to niste steki vlastitim kon- *
truktivnim radom stvarate l ou karmu. To je vrlo opasno - tjel _ {
sno, mentalno, duhovno i, dakako, karmik.
;
Cl i t sta ca magija
Carol
.
je vje
.
rovala da joj univerZum duguje novac. Posjetila me je
eleI znati a e jOj
.
stii novac. Namamljena obeanjem
bogatstva, pnmjenjlvala Je mnoge tehnike oitovanja te ekala
da se njezine elje ostvare. Bila je toliko opinjena eljom da pri
vue sav novac koji joj univerzum "duguje" da je svaki zarad ni
dolar troila na radionice, vrpce, predavanja, seanse kod vido'v
njaka i slino. Naposljetku j e otputena jer je zbog seminara izo
staj ala s posla.
Njezino

e
.
je stanje uznemirilo. Imala j e "stakleni" pogled
kakav
.
sam VIdjela kod ljudi koji su bili pripadnici nekog kulta.
Obazl1vo s m joj pokuala objasniti zakon karme. Ona me je
neprestano prekidala pitanjima o novcu . . . novcu . . . novcu - toli
ko a sa ba ?risiljena rei joj da zauti. Zanijemila je od gru

ostJ mOJI
.
h nJeC!. Tom sam se metodom posluila jer sam se pla
I

a da srlja u propast i oajniki sam joj eljela pomoi da je iz

bJegne, ako to bude mogue.
Svrimjena okul

ih
.
mo! u cilju ost arenja osobnih elja *
pravo Je zloupo!:aba se I moze se nazvati crom magijom",
ekla sam. Pogledala me j e kao da govorim "kneski ". Zato sam joj
to podrobno objasnila sljedeim rijecima: "?veka titi samo nje- *
gc: dobr
.
ota
.
uhvtite za

eku misao i izdvojite je od dru

vara

2dr

n

obl

k Sva tv oblik p

aje e)eental.
'
-
: enca l Je nevdlJVl entitet u nmltJvnom stadIj U razvoJa. Ti su
entI teti p .
.
k '1
. .

.
ozna l I a v e, utv,re. patuljCI , VI en] aCI , m alici , trolo-
ml I tako dal. Ako ste vidoviti , mogu postati vdlj i v. Ai.
159
nemojte se zavaravati . To to ih vi ne vidite ne znai i da ne
postoje. Slijepac nije vidio boju, ali zna da postoj i . Elemental dje
luje prema ovjekovim uputama. Upute proizlaze iz snanih
misaonih oblika stvorenih ponavljanjem i nadziranjem wna.
Elementali djeluju u skladu s vaim uputama.
Razislite: novac dobivate od nekoga. Recimo da odluite
pronai stoti u dolara. Duboko se usredotoite i ponavljate:
"Pronai u stotinu dolara". Potom izvedete vjebu nadziranja
uma pri kojoj zamiljate kako hodate ulicom i nalazite upravo
toliko novca. Mo vaih misli privlai elementala koji za vas oba
vlja taj posao. Moda e proi tjedni ili mjeseci prije no to
doivite posljedicu svojega sebinog postupka. Ali. jednoga ete
dana hodati ulicom. spustiti pogled i ugledati novac. Nemojte se
previe uzbuivati . Netko je taj novac morao izgubiti da biste ga
vi pronal i . To j e mogla biti neija socijalna pomo. mirovina
vae bake. novac kojim je neki student trebao kupiti knjige ili
neija 'zliha za cre dane' . Poanta: to nije bio niti jest va
novac." Zastala sam. a tada nastavi la: "Elemental j e rtvi skrenuo
pozorost tako to joj je poslao misaoni oblik zbog kojega je ispu
stila novac. Primjerice, vaa je baka upravo unovila nalog za
isplatu socijalne pomoi i, u trenutku dok je novac spremala u
novcanik, pomislila je da je glaalo ostavla ukljueno i zabrinu
la se. U stanju rastresenosti ispustila je novac na ulicu umjesto da
ga spremi u novanik. Elemental joj je poslao zamisao glaala.
Zbog toga kaem da je takav postupak kaa univerzwnu. Zbog
vaeg je intenzivnog misaonog oblika netko izgubio novac kako
biste ga vi mogli pronai. Jamim vam da ete prije ili kasnije, u
najgorem moguem trenutku ustanoviti da vam je novanik pra
zan. Bwnerang! Izgubill te novac ili su vas okrali" , dovrila sam
objanjenje i priekala jezin odgovor.
Carol je netremice i bez rijei zurila u mene. Zato sam doda
la: "Razmotrite vlastiti ivot. Nastoje 'i uz ma]c truda dob
~
1 60
iz
gubili ste sve. Zar ne uviate bwnerang? Pozitivno razmiljanje
'poduprto odgoarajuim djelovanjem donosi dobro. Zato
oismo se poigravali silama koje ne razumijemo?" upitala s
Carol je napokon progovorila. "Mary T. kada u tono prona
i novac?" Vie se nije vratila.
Uzmite zelenu karticu i zapiite:
Poziti vno razmi ljanje poduprto odgovarajui m
djelovanjem donosi dobru karmu.
I BAKOT
Du ove morate latiti. T sam injenicu ve mnogo puta pono
vila. Iz nje proizlaze ozbiljna pitanj a. Kada je objavljivanje ban
kota karmiki prihvatlj iva odluka? Posrijedi J e teko duhovno
pitanje. O mogunosti objavljivanja bankrota razmislite tek kada
ste uinili sve to ste mogli da biste ga izbjegli. to podrazumije
vam pod "sve"?
Uzmite svoj dnevnik Ao karme i odgovorite na sljedei kar
miki upitnik. Prepiite pitanja i uz njih zabiljeite odgovore.
Odgovori e vam pomoi da obj ektivno procijenite svoju fnan
cijsku situaci ju.
este l i pronali drugi ili trei posao da biste otplatili dugove?
este li ijedan dolar potroil i na neto to vam nije bilo
prijeko potrebno wnjesto da ste platili raun?
(Jeste li se javili svima kojima dugujete kako biste dogovoril i
nain isplate?
este l i promijenili nain ivota kako biste smanjili mjesene
trokove?
este li prerezal i svoj e kreditne kartice?
1 61
Jeste li prodali sve vrijedno da biste nabavili novac?
_Jeste li u potraza st1nir satom pretrai
.
i svogue
izvore - casopIse, knJIge, teleVlZIJu, mudre pnjatelj e.
Tijekom godina primila sam mnoge klijente koj i su ucinili sve
navedeno, ali ipak nisu bili sposobni Vl'atiti dugove. Okolnosti koje
su prouzroile njihovu fnancijsku propast bile su izvan njihova
nadzora. z neke se fnancij ko stanje brzo promijenilo, uspjeni
su se poslovi nali pod utjecajem bumeranga. Druge je odgovor
no izlaganje riziku zakonitog posla dovelo do propasti . Naj agicniji
su slu ajevi u kojima je bolest ispraznila bankovni raun obitelji i
odnijela imovinu, ostavljajui jedino mogunost posuivanja
novca putem kreditnih kartica, uz veliku kamatnu stopu. U takvim
je sluaj evima bankrot prihvatljivo duhovno rjeenje.
Herber privaa datio rjeenje
Moj klijent Herbert naao se u jednoj od takvih tekih situaci ja.
Kad me j e posjetio, bio je u dubokoj depresiji . Potroio j e svu
uteevinu i podignuo drugu hipoteku na kuu kako bi pokrenuo
vlastiti posao. Radio je osamnaest sati dnevno, gubio na teini i
neprestano je bio napet. Koliko god se trudio, rauni su se gomi
lali jer posla jednostavno nije bilo dovolj no. A tada je u podru
ju u kojemu je Herber ivio bez upozorenja zavladala recesij a.
Herbert je prodao svoj vrijedan automobil, djecu je upisao u
dravnu skolu, pokuao prodati kuu, ali ipak se nije uspio izvui .
Njegova supruga Lucy prodavala je domae kolae i kekse kao
bi mu pomogla. Pokuala se zaposliti, ali posla jednostavno nIJe
bilo. Herbert j e bio na rubu ivanog sloma.
Rekla sam mu da u bliskoj budunosti ne idim d e se nje
gova nepovoljna poslovna situacija promijeniti . Razgovarali smo
o mogunosti ma, ali ja sam vidjela samo bankrot. U njegovoj
sam auri vidjela da e doivjeti potpuni slom ili ak umrijeti ako
1 62
se
ne rastereti. Rekla sam mu to sam vidjel a, obazrivo, ali
odluno.
Herbert je to teko primio. Pokrio je lice rukama i zaplakao,
vie zbog iscrpljenosti nego zbog sam saaljenj a. Nedugo nakon
seanse zatvorio je posao i objavio bankrot. Obitelj se preselila u
mal i stan, a Herbert se zaposlio u prijateljevoj eljezarij i . Lucy jo
uvijek prodaje kolae, a djeca sa vim dobro napreduju u
dravnoj koli. Herbert je ponien jer nije uspio platiti dugove.
No, utjehu nalazi u spoznaji da je poduzeo sve sto je mogao kako
bi poravnao svoj karrik raun. Drastinom j e rjeenj u pribje
gao tek kad je situaciju pokuao rijeiti na sve mogue naine.
Herbert j e svima nama jasan primjer karmi ki prihvatlji ve,
duhovo uravnote ne objave bankrota.
Kelly je uhvaena M djelu
Kelly je stigla odjevena u skupu dizajnersku odjeu. "Sve je
novo", pohvalila se kad je sjela. Bilo j oj j e otprilike dvadeset i pet
godina i bila je visoka, vitka, a njezina j e fizura podsjeala na
razdoblje )aza. Pogledala me je i rekla: "Upravo sam objavila
bankrot pa si mogu priutiti ovaj sastanak".
"Nadam se da se alite", odvratila sam.
"Ne", rekla je.
"Na kreditnim karticama napravila sam dug u iznosu od tride
set tisua dolara. Jedva da sam uspijevala plaati kamate, a
kamoli glavnicu. Zbog toga sam odluila objaviti bankrot. "
" J t o vas uope ne zabrinjava?" upitala sam.
"Zato bi me zabrinjavalo? Pa svi to ine", odgovorila j e.
"Ne, Kelly, nije istina da svi objavljuju bankrot, H takv e v s
stav
dovesti u eliku kann iku nevolju. Ni te poravnali svoj dug;
v samo mislit da j este. Niste pokuali srediti svoju situaciju. Troili
Ste
na ono to vam nije bilo potrebno, a tada ste jednostavno
1 63
odluili svima rei da vas ostave na miru. ivot e vas na ovaj
!
li
onaj nain prisiliti da odraste te i prihvatite odgovorost z svoJe
postupke. Sada se hvalite jer si m

ete priutiti sastanak

m

om
zato to ste iskoristili druge. Na kOj em ste planetu odrash . upItala
sam je.
"Kako znate da sam kupovala ono to mi ni je bi lo potrebno?"
izazvala me j e.
"Oprostite, Kelly mislim da svatko doista mora i mati etrnaest
pari Manolo Blahnik cipel a. "
"Upravo i h toliko i mam. " Bila j e oito zaprepatena tom jasno
vidnom sitnicom.
Pa ipak, Kelly nije poalila
.
Ponaala se kao da joj svij

t dugu
je ono to eli. Pohvalila se da je "preko veze" ve dobIla novu
kreditnu karticu. Jedva je ekala da ponovno krene u kupnJ u.
Naglasila sam joj da e na ovaj i l i onaj nain biti prisiljena pla
titi dug. ivjela je od tueg novca. Dodala sam da ne tako dal

koj budunosti vidim i probleme s poreznom sluzb

m .
.
!
ada
. .
Je
priznala da je obavlj ala neke samostalne poslove Z k
.

J e niJe pnJa
vila porez. Usprkos tome, Kelly je iz mojega stana ousla k
.
a

da Je
sve u najboljem redu. Nije ul a ni rijei od onoga to sam JOJ rekla.
Za godinu i pol susrela sam Kellynu prijateljic

.
.
Kelly je d
.
?

vatila porezna sluba. Budui da nije mogla pl

.
a tit I

rez kOJI J

dugoval a, bila je prisiljena napustiti New York I vratit
:
se k
:
O

I
teljima u Albany. Roditelji nisu bl agonaklono gledah na nJ

zm
odnos prema nepotivanju novca. Sada kao konobarica radI po
dvije smjene dnevno kako bi platila porez, a preostalo zaradu
daje roditeljima. Cipele je gotovo u bescjenje prodala u proda
vaonici rabljene odjee i obue. Bumerang'
Uzmite etiri zelene kartice i zapiite:
Ui ni t u sve to je mogue da bi h platio svoje dugove
1 64
prije no to uope razmi sl i m o objavi bankrota.
2 Budem li u ovom ivotu zl orabi o novac, u sljedeem u
se roditi u nei mati ni .
U univeral noj karmi koj banci otpis nije mogu.
Dugovi ne zastarijevaj u.
Pitam se j esu l i ljudi svj esni da e u sljedeem ivotu biti pri-
siljeni suoavati se s novanim tekoama ako u ovom ivotu zlo-
rabe novac. to. mislite, zbog ega se odreeni ljudi raaju u siro-
matvu, umjesto u blagostanju? Loa novana karma nedvojbe- *
no proizlazi iz ponaanja u prolim ivotima. Kellyne su nevolje
mogle imati korijene u prolom ivotu, ali je njezino ponaanje u 4
ovom ivotu oito moglo biti dovoljno za stvaranje loe karme.
Na Zemlju e se vraati i svaki put zabrlj ati ako ne usvoj i vanu
pOUku: ispravno postupanje s novcem jedna j e od najvei kunji
s kojima se duh suoava. Nemojte zabrljati !
KMA I DOPRINOS
ivimo u svijetu u kojemu je jedna etvrtina ovjeanstva sposob
na trenutno olakati patnje cijelom svijetu. Svatko ima mogunost
dati onoliko novca ili rada koliko moe kako bi olakao patnje
drugih. Mnogi od onih koji uivaju u daru novca nemaju nita
Protiv dobrotvorog djelovanj a. Ti ljudi u sebi nose elju za
pomaganjem drugima. Oni nikada ne daj u da bi dobili neto
zuzvrat. Oni daju zbog toga to im je to prirodno poput disanja
- i ispravno. To je znaajka cjelovite osobe u ovom svijetu.
Nesvjesnou o potrebama prikraenih stvaramo vro lou
kagjudi mi dolaze i govore: "Kad se obogatim, zapoet u s
dobrotvornim djelovanjem. " U ivotu nisam ula neto toliko
na
rcisoidno. to elite - bolnik odjel koji e nositi vae ime?
Mj
esto u upravi sveuilita? Vitra u katedrali? Moj odgovor glasi :
1 65
"to ekate? Zaponite odmah. Moete li odvoj iti koji dolar za
beskunike?"
Uzmite dnevnik Mo kane i zapiite sljedee j ednostavne
savjete za oblikovanj e svoje karme doprinosa.
Pronaite vremena da se osvrete oko sebe. Ustanovite
kako u ovom trenutku moete dati svoj doprinos.
,oduzmite bilo to da biste pomogli drugima. To ne mora
biti neto veUko. Dolar od osobe koja i ma malo Nij edi kao i
milijuni dolara od vrlo bogate osobe.
C Novac nije jedino to ini velikodunost. Ako smatrate da
novca imate samo onoliko koliko vam je potrebno, u dobrot
vore svrhe moete darovati i svoje Vi, eme,
_Ao ne osjeate unutarnju elju za davanjem, moete
nauiti davati. Ljepota elje za sluenjem pozitvno e djelova
ti na svj etsku, ali i na vau osobnu karmu
Zar ne elite pomoi drugima zato to je to plemenito?
Svakoga dana prolazim pokraj starakog doma u svojoj njujor
koj etvrti . Tako sam upoznala mnoge stanare toga doma. Oni
za lijepih dana u svojim koli cima sjede pred ulazom i uvaj u pro
matrajui prolaznike. Ti m divnim ljudima moete uljepati dan

ako im u
j
utite nekoliko rijei .

e teko rei: :Dobar dan, ko

ste?" Nije teko pomaknuti im kolica ako ele sjediti tamo gdj e j e
sunca. Moj dragi prijatelj Harold rado mi pokazuje najnovi
je fotograf, e svoje voljene unuice. Uivam prolatrati ga kako
se smije i smijei dok mi pokazuje slike. Dovoljno je i pet minuta
da biste nekome pomogli da se osjea 'anQ. Mogi su ljudi u
Greenwch Villageu svjesni onih koj i ive u starakom domu. No,
naalost, mnogo j e i onih koji i h nisu svjesni.
Da biste stvor divnu kam1U doprinosa, dovoljno j e osvruti
se uokolo dok hodate ulom. Ne morate davati samo novac!

1 66
Moete dati i dobrotu, veselje te pLzoIost. Ako nam ka1`a *
donese dug Ivot, J mi emo jednoga dana biti stari . Zar se ne
-adate da e vas netko primijetiti dok budete sjedili kolCIma *
Qjui koj u rije ohrabren,a? Takav in ne zahtijeva novac \
nt mnogo vremena. Potrebno je .amo malo energije. z sluaj
raste zaboravili: ljubav raa ljubavlju.
.
+ -
Mnogo je lae biti ljubazn nego neuviavan. Mnogo je lae
bit
l
svstan nego iveti u mraku poricanja. Jo nikada nisam srela

sre:nu sebinu osobu. Roeni smo da bismo davali, a neki od nas
su to zaboravil i . Ne elim uti opravdanja poput: "Kako da pomo- [
gnem drugome kada ne mogu pomoi ni sebi?" Jednostavnim t
tinom pruanja ruke drugom ljudskom biu mogi biste prekinuti
-egtivan kanniki obrazac i privui bujicu dobroga.
!
v
Ljudi mogu biti motivirani na davanje zbog toga to vjeruju da
e im se njihov "dar" na nek nain vratiti. Takvo djelovanje nije
pozitivno jer j e razlog za davanje sebian. Mnogi vrlo bogati ljudi
pompozno i uz tiskovne konferencije daruju mnogo novca.
Razlog tome esto j e iZbjegavanje poreznih davanja j stjecanje
pozitivnog publiciteta. Istina j e da taj novac pomae potrebitima.
No, takva veUkodunost nije istinska ve j e posrijedi velianje
ega darivatelja. Istinska radost poizazi iz davanja bez obzira na
priznanj e. Dakle, dajte od sebe kada god moete, bz oIra na
PliJa.UvaTte u inu davanja. Vjte ga. "ere se da smo
svi karmiki povezani .
____
Uzmite zelenu karticu i zapiite:
" U sljedeem ivotu i sami biste mogli biti poput beskunika
na kojega u ovom ivotu ne obratite pozornost.
Kada sljedei t na ulici opazite beskunika, dobr ga pogJL
te, Ako ne obratite pozornost na njega, u sljedeem tu
mOg bite se nai L njegovokoi . Neki tvrde da ljude moramo
-----
1 67
pouavati samodostatnosti, a to podr zurijeva uskraivanje
"milostinje". Sjajno. Istina je da je uputno pokazati osobi kako da
posije sjeme koje e iz godine u godinu raati plodovima. Ai,
dok osoba ne raspolae sj emenom, zemljom, oruem i znanj em,
mogli bismo joj dati hranu i vodu.
Uzite dnevnik Mo kane i izvedite sljedeu vjebu vjesnosti:
lvascga daoa zao| |]e|te oa] mao]e|edoc dcoc d]e' c Tc
} mce o|t| davao]e ocvca oessuo| su, |]uoazocst p|ema
oescme oapcs| u, satv|emeoa|tao]as| |]epc] csco| | | | p|u-
ao]ecocgaco' | sa pcmc|za sc] p| m]et|te pct|eou
Vjeba e vam pomoi opaziti skad koj i proizlazi iz dobre
karme svakog doprinosa koji izvire iz srca . . U davanju budite jed
nostavni , ali 50sljed!.
Vjennje
Prole sam jeseni primila poruku kojom me je Lawrence pozvao
da se sastanemo u Santa Feu u New Mexicu. To me nije osobito
iznenadilo jer onamo esto odlazim posjetiti dvije divne dame o
kojima skrbim. Tako smo istodobno porazgovarali i pobrinuli se
za posao. Kad sam stigla u hotelsku sobu, zazvonio je tel efon.
"Dijete moje, vidim da si stigla na vrijeme", rekao je Lawrence.
Savjetovao mi je da se odmorim jer sam prela dug put od New
Yorka do New Mexica. Rekao j e da e me sljedeeg poslijepod
neva u etiri sata ekati na jednom od mojih omiljenih mjesta.
Dan j e bio savren. Odvezla sam se u gradi Ojo Caliente,
otprilike sat vremena vonje udaljen od Santa Fea. Gradi je ime
dobio po uvenim izvorima mineralne vode. Lawrence i ja sasta
li smo se u neobinom malom kafu u sreditu grada.
Lawrence posjeduje neobinu sposobnost da se posvuda
doima kao da je kod kue, bez obzira na to gdj se sastanemo.
1 68
Stigao je odjeven u pl avu koulju od trapera, ka/ hlae, a na
nogama je imao udobne cipele. Preko ruke je nehajno prebacio
plavu jaknu. Smij eio se sa sjajem u oima. "Prilagodljivost je
umijee" , rekao je prihvaajui moju ruku.
Nasmijala sam se. "U tvojem je sluaju znanost . "
Naruili sro ruak i nekoliko minuta sjedili u tiini. Lawrence
je znao to se dogaalo u mojem ivotu. Kao to sam ve spome
nula, sposoban j e pritati moje misaone obl ike, a kad mi j e
potreban, dovoljno j e da pomislim na njega. eli o j e provj eriti
kako napreduj em sa svojim karmick projektom i odgovoriti na
pitanja o kojima sam razmilj ala. Tiinu je prekinuo rij eima:
"Ispriaj mi o vj nanju na koj emu si bila proli mjesec".
Moja klij entica, vrlo bogata pripadnica visokog drutva, svojoj
je keri j edinici priredila raskono vjenanj e. Tisak je tom
vanom dogaaju posvetio veliku pozornost. Uzvanici su bili
ugl edni lanovi visokog drutva, a prijam je odran u najboljem
njujorkom hotelu. Nije se tedjelo kako bi upravo to vjenanje
bilo vjenanje godine. Prisustvovala sam mu jer sam tu klijenticu
poznavala ve deset godina i bila mi j e vrlo draga. Prijam j e bio
sjajan i svi su se zabavlj ali.
"Pa, bilo je divno", odgovorila sam. Ispriala sam mu pojedi
nosti i dodala da me zanima to on misli o troenju dva milijuna
dolara na vjenanje.
"Razmisli o tome koli ko je ljudi zaposlila tvoja prijatelj ica.

Kroj aice, cvj eare, hotelsko osoblj e, vozae taksija, konobare,
dobavljae hrane i vina, postolare, prodavae u robnim kuama
(
i tako dalje. Na taj je nain pomogla gospodarstvu grada, svi su
e dobro zabavili, a tvoja si je prijateljica to lako mogla priutiti. *
Z
ena koja je svojoj keri priredila takvo vjenanje zapravo je vrlo t
Plemenita", odgovorio je.

Moram priznati da me je njegov odgovor iznenadio. Proitao
mi
je
misli. "Zato si toliko zapanjena mojim odgovorom? Ti
1 69
* pOkuava pOu|tI |udc praktnm nac|nma stvaran|c dObrc
* karmc pOmagana drug|ma, n||c |takO Vcru|cm daje tOvc
_nanc ma|O dvOstrukusvrhu. ov|susc dObrOzabavl pac n|
1 hOva radOst Odas|a|a pOztvncmsaOncOb|kcpOcclOm gradu,
_amnOg| su |ud zaradl| ", dOdaOc.
r||agOd|vOst Ovs| O asnOm uvlanu da sc u Odrccnm
|vOtnm OkOlnOst|ma na|azmO kakO bsmO sc razv| .Karm_
cdanO, OsOba_rvla Odrccnu stuacu zbO_tO_a tO z nc
m nctO nau|t.. KOlkO gOd sc Ogcn _rOb|cm dOmg
. .
ck|m, s vrcmcnOg c r|

_. cm_c

| c

c ||k sc c |t c| a|
mudar utcl|. svaanc prOmcnc zskuc mnO_O vrcmcna. A
smsaO za humOr nkada n|c suvan. lOnOvnO c zastaO Otp|O
gutla a]a. N|sCascmOrampr|agOdt OvOm kasnOmsatu.
UzcOmccza ruku,OtpratlOdOautOmOb||a|savctOvaOm da
prOm|s||m O nacm razgOvOru. U|vala sam u lcpOt| zalaska
sunca nad plan|nama. sca|a sam dubOku zahva|nOst za
mOgunOst uvana u_ razm|ala

O pn1a_OdlvOst tc O
t

mckakO istnska_rOmcnaza_Oc|nc |znutra.

o|cdcacdnOstavnavcbapOmO|cvamakOstcOptcrcc
nhnanc|skm brgama. UzmtcsvO dncvnkMo kare.
(api tajte se: "Kol i ko sati dnevno provedem razmi lj aj ui
o novcu, a kol i ko o svojem duhovnom razvoju?" Zapi ite
odgovor. Sljedeih sedam dana postavljajte si isto pi tanje i
zapi sujte odgovore.
Ako na kraju tj edna ustanovite da novac domi ni ra vai m
t mi sl i ma, da vam odnosi najvei di o vremena i energije te
\ vas ostavlja i scrpljeni ma, vrijeme je da promijenite ari te.
i Oito je da pitanji ma duha ne posveujete dovolj no vreme
na. Moda se pitate kako ete promijeniti arite.
1 70
2. Promijenite svoj nai n razmiljanja. Jednostavno se
uzdignite u sviesti kako biste razmi ljal i o onome to pogo
duje uspostavljanju ravnotee:.
.
. Pri mjeri su prijateljstvo, Iu
v, priroda, gl azba i, najvanije, sl uenje drugi ma. t
3. to vi e puta dnevno odVOj i te po nekol i ko mi nuta da
bi ste se usredotoili na ono to i ni duhovnu ljepotu.
4. Na kraju svakoga dana ukratko opiite kako se oSjeate. _
Bit ete zapanjeni otkrivi da je zabri nutost zamijenjena
fi m skl adom. Te dragocjenosti ni su materijal ne, ve
duhovne. Na nji h ne utjeu promjene na tritima novca.
Na ras;l aganju su svi ma i u svakom trenutku. Kada na
taj nai n promijenite svoje arite, osjetit ete vel i ku prom
jenu u svojem stavu. Zabri nutost e svoje mjesto ustupiti
dubljem unutarnjem mi ru.
* D , O ' . '
1 71
b. Kara mo
MIT MOI
Mo je prolazna. Politike, gospodarske i drutvene okolnosti
mogu se promijeniti u trenu. Novine su prepune napisa o
dravnim udarima, korporacijskim preuzimanjima, politikim
skandalima i gospodarskim previranjima. Ti dogaaji mogu dove
sti do drastinih promjena vodstva na mnogim podruj ima. ov
jek u jednom trenutku moe biti "ef' , a u drugom podreeni .
Borba za premo moe unititi obitelj , prijateljstvo i ljubavnu vezu.
Ljude privlae oni na monim poloajima. Mnogi smatraju da
e i sami postati utjecajniji ako budu vieni u drutvu mone
osobe. No, moramo imati na umu da mo nije samo priroeno
pravo vladara, nagrada za vojno napredovanje ili posljedica poli
tike pobj ede. Mo ne ivi samo u uredima direktora najuspjeni
jih tvrtki . Mnogo je vrsta moi; fi nancijska, politika, drutvena,
emocionalna i l i duhovna.
Priznajmo da svi elimo imati odreenu mo u svojem ivotu.
Svi imamo potrebu osjetiti da u svoj em svijetu imamo odreenu
v
anost, mo, utjecaj ili vrijednost. Mnogi j e prepoznaju u svojem
Utj ecaju kod kue, na radnom mjestu, u crkvi ili u zjednici .
Mo moe i trebala bi imati pozitivan utjecaj u naim ivotima.
^o je ispravno primjenj ujemo, mo moe u nae ivot doruj ti
1 73
vei sklad i ravnoteu. Jeste li ikada doivjeli onaj divan osjeaj
koji e pojavljuje kada smognete snage oduprijeti se iskuenju
kao to je puenj e, prejedanje ili preputanje neobuzdanoj prova
li bijea? Jeste li pronali vremena da biste pomogli nekome tko
5 osjea iwstavljenim i usmljenim? Taj in dijeljenja moi sa sla
bijim ja oboje. Dobri efovi svoju mo primjenjuju tako da se
njihovi podreeni osjeaju potovanima i potrebnima. No, odre
eni oblici moi mogu net ti u tren oka. Stoga nastojmo dosei
Jstsku mo. Trajno je ono to je istinsko. Ono ne ovisi o vanjskim
utjecajima.
Lawence mi j e govorio o istinskoj moi . "Istinska se mo
odraava u unutarjim znaajkama osobe. Te se znaajke razvi
jaju putem pozitivne primjene volje i neprestane tenje stvara
nju dobre karme putem razmiljanja i djelovanja koje koristi ov
jeanstvu. Ljudi koji ude iskljuivo za moi j ive za nju, zane
maruju sve ostalo u svojem ivotu. Obitelj , ljubav i zdravlje neki
su od zanemarenih aspekata ivota koji otpadaju kako bi put
prema moi bio neometan. Kada je udnja z moi prejaka, ov
jek gubi vezu s ostalim ljudskim biima. Prije ili kasnije u nji hovu
se svijetu dogodi stanoviti neuspjeh koji dovodi do usamljenosti ,
tjelesne ili mentalne iscrpljenosti ili ak preuranjene smrti . "
Uzmite dvije lubiste kartice i zapiite:
1 . Mo bi trebala imati pozitivnu ul ogu u mojem ivotu.
2. Isti nska mo odraava se u moji m unutarnj i m
znaaj kama.
Londov slom
Leonarda nita nije moglo sprijeIti upretjeranom radu. Po cije
le je dane provodio u uredu pa si je uzimao vrlo malo ili nimalo
vremena za odmor. Zbog toga je pretrpio blai modani udar.
1 74
Primlj en je u bolnicu, a lijenik ga je izriito upozorio da mora
usporiti . Leonardova je supruga bila vrlo zablinuta, ali on je nije
elio posluati . Pokuala ga je uvjeriti da se rastereti, ali joj j e on
otresito odgovorio neka ga prestane gnjaviti . Drugi dan nakon
otputanja iz bolnice vratio se na posao. Svoje obveze nije zelio
prepustiti drugima; sm trao je da ih samo on moe obaviti Kako
valj a. Leonard je upao u poznatu kolotecinu: previe rada, loa
prehrana i nimalo tjelesne aktivnosti . Neprestano je ponavljao
kako do etrde$ete eli biti multimilijuna. Njegovoj supruzi
bogatstvo nije bilo vano. ivjeli su vrlo dobro, a ona je smatra
la da bi Leonard trebao biti zahvalan za ono to imaju i pokuati
vie uivati u ivotu. Ai , on nije nip to elio izostati s posla.
Smatrao j e da j e vrij eme novac, a novac daje mo. Jednom me
j e posjetio. Upozorila sam ga da vidim kako etrdesetu nee
doivjeti ako ne uspori. Ali, on je neprestano pitao vidim li da e
biti bogatiji i moniji.
Leonard je u trideset i devetoj godini umro od sranog udara.
Ta j e tragedija bila posve nepotrebna. Da je Leonard posluao
upozorenja koja j e uo od lijenika, supruge i mene, danas bi
vjeroj atno bio iv. Kad sam nakon pogreba razgovaral a s njego
vom suprugom, rekla mi je kako joj je ao to nije bila stroa
prema njemu. Uvjerila sam je da je uinila sve to je mogla da bi
mu pomogl a. Taj je ovjek zbog svoje ambicije tragino umro
premlad.
"Ambicija moe biti strana", rekla mi j e Leonardova supruga
kroz suze. "Besmislena, kad malo bolje razmislite. Leonard je imao
mnogo razloga za ivot, ali njemu nikada nije bilo dovoljno. "
"Mo moe pomutiti razum. Leonard od ume nije vidio drve
e", blago sam rekla. "Radoholiartvo" je danas u modi, a njime
ne
dobivate nita ako zvrite kao dio st tistike. ovj k m ze
dobro raditi i ivj ti a da se ritom ne dokraji . Moj znanac Henry
Vodi golemu korporaciju, ali se nikada ne doima preoptereenim
1 75
poslovnim pitanjima. Ako je tjedan bio osobi to tezak, u petak
rano odlazi iz ureda. Iako nikada nita ne zanemaruj e, ne eli se
unititi zbog posla. Mnogo j e vremena posvetio izboru vrsnog oso
blja i zna da je dobar ef sposoban rasporediti odgovorosti
.
Snagu obnavlja estim odlascima u prirodu. Opisala bih ga rije
ju "umjerenost" .
Henr mi je rekao: "Ne pretjerujem u piu, kao ni u jelu i tje
lesnim aktivnostima. Svaki dan ivim umj ereno. "
ovjek ne mora bi ti na elu korporacije da bi stekao isti nsku
mo. Svatko moe jvjeti poput Henryj a. Isprva se moze doimati
teko, ali je mnogo lake nego neprestano ivjeti u stanju nape
tosti. Henry posj eduje istisku mo. On upravlja svoji m ivotom,
ne doputa da ivot upravlja nj ime.
Izbjegavanje sloma
Svi s vremena na vrijeme osjetimo preoptereenost radom ili
ivotom openito. ini se da nam svaki oba ljeni zadatak dono
si po dva nova. Ali , prisiljavamo se izdrati ak i ako se u naem
energetskom sustavu dogodi kratki spoj .
Slijedi nekoliko jednostavnih vjebi za i zbjegavanje sloma:
@ Nemojte s

akodn

no i v,

ti k

o ,a
.

te pri ti snuti
.
r

ko
y vi ma. To moze skrati ti vas Zivot I UCl nl tl vas zl ovolj ni ma
. Posl uajte svoje tijel o; ono e vas sasvi m jasno dati do

znanj a da je preoptereeno. Stres se oituje u nizu razl i i
g ti h tjel esni h probl ema, a meu njima su probavni por

e-
aj i , nesanica, i vani tremor, ko' osi i i srane tegobe.
* Prepoznajte znakove upozorenja i usporite. Ako na nj i h
obratite pozornost, izbjei ete ozbi lj nije probl eme.
.
@a stresne se trenutke ri remite tako to sa opustI
ti ka a Q uhva ite pri l i ku. To e vam dati snagu potrebnu
_ za pravovremeno obavljanje poslova.
1 76
3. Zastani te i zapi tajt e se: "Zatbi h se doveo do toke
sl omal" Kad napustite ovaj svijet, nee vam se sudi ti
prema vaem bankovnom raunu i l i nas16Vu, v prema
tome koliko ste sl ui l i drugi ma. Sl uenje je i sti nska mjera
kval itete i vota.
-
Na kraju svakoga dana se zapitajte: "to sam danas
ui ni o za drugog

?"
Jednostavne ' prilagodbe ponaanja mogu nas zatititi od
iscrpljivanja zaliha energij e. Slijedi vrlo korisna i djelotvora
vjeba:
?
koga j utra odvojite pet mi nuta za mental no organi zi
ranje dana koji je pred vama. SVjesna sam da vei na lj udi
i ma mnogo posl a, al i to moete obavi ti dok pri premate
kavu, dok se brijete, tui rate i l i dok djeci pripremate kol
sku ui nu. To vrijeme iskoristite da biste se usredotoi l i na
ono to je toga dana potrebno ui ni ti . Upamtite rije
"potrebno": posrijedi su neizostavne obveze u tom razdo
blj u od dvadeset i etiri sata. NemOjte pOi stovjetiti ono to
je potrebno ui niti s oni me to el ite ui ni ti i l i s oni me za
to biste vol jeli pronai vremena.
Va mental ni popi s "neizostavni h" zadataka mogao bi bi ti
sljedei :
p

kovati . Na vrijeme sti i na posao. U podne pri sustvo

vati posl ovnom ruku. Usredotoiti se na kl ijente za koje se
valja pobri nuti danas. Dogovori ti isporuku odjee i z kemij
ske i sti oni ce. Potvrditi rezervaciju za veeru s prijatelji
com. frije spavanja petnaest mi nuta i zvodi ti vjebe i ste
zanj a. Podesiti budi l i cu za sutra.
1 77
Drugi popi s mogao bi bi ti :
Pobri nuti se da se svi probude. Pri premi ti kavu; podsjetiti
supruga da na povratku s posl a kupi cvije
.

z maj i n
roendan. Svi ma ponudi ti doruak. Otpratiti djecu do
postaje kolskog autobusa. Pospremi ti kuu. Pl atiti

e-
sene raune. Ri jei ti obveze - kupi ti nami rni ce, svratiti u
potu, nabaviti kol ski pri bor. Odrijemati . D

ati dje

u
na autobusnoj postaj i . Drui ti se s nji ma. PosJetiti baku Jer
j oj je roendan.
Dake, Z takvo mentalno sastavljanje rasporeda vjerojamo je
; bil
manle od pminuta. Nemojte s
.
e uzrujavati zbog
,onto ne moetebavitoga dana. Uzru]

nost
.
vam samo
_oduzimako-potrebnu energiju vjebu Iz
.
vodlte svak
?
ga
juta najmanje etrdeset dana. O azaJte prom]en

..
u sVJ
.

.

t spoloenj u. og biste primijetiti da ste pribranI] I, -.?

em
.
I1 I l
[i avnotezenIJ l . a ij
.
e
:
e koliko,e_ta vj korisna,

J e
n
J e

da ete s njome na:tavltl nak<n cetrdeset dana - mozda cak
_do kaja vota.
AMBICIJA
Abicija je uvijek negativn

. fo elimo dati ono na,b

lje od
sebe bez obzira na okolnosti . okree nas duhovna motJV1ranost.
Razlika izmed duhovne motiviranosti i ambicije vrlo je velika.
Uzmimo za primjer razliku izmeu sigurnog nastupa i
.
a

re

ivno
sti moemo je usporediti s razlikom izmeu rukovanja l pljuske.
Abicija je udnja za svjetovnim uspjehom ili i . Proeta je
zaVC te povezana Izranjem, a

resivno

_ 2hle
?

.
Pketaka sila ambicije jest stjecanje boljega polozaja. AbICl

a
je suprotost smjemosti i duhovnoj ravnotei . lci

zna J
osoba samoiva i najee vrlo odbojT. a. Shvaanje ambicIoznosti
1 78
kao pozitivne znaajke pogreno je shvaanje toga poj ma.
Abicioznost moe biti sastavnica u ustrojstvu onoga koji tei
moci, ali je posJJealca najee slom.
Neu robovati ambi ciji .
; Usredotoit u se na izvrsnost, a ne na tenju moi .
Merilline bezuspjene metode
Merrill je bila opsjednuta ambi cioznou. Odluila je uspeti se
korporacijskom lj estvicom i bila je nezaustavljiva u svojoj tenji
za viim poloajima. Radila je esnaest sati dnevno, a privatnoga
ivota uope nije imala. Spavala je nemirno, neprestano je bri
nula da nije uinila dovolj no i bila je razdraljiva i mrzovol jna.
Zapravo, nitko je nije volio. Radila je bez obzira na to kako se
osj eala, poput robota. Jedne je zime tri mjeseca bila bolesna, ali
nije
uzela ni dana bolovanj a. Izgubila je vezu s prijateljima j er je
bila prezauzeta poslom da bi uzvratila nj ihove pozive. Oni su j e
naposlj etku prestali nazivati.
Upitala sam je o tome, a ona mi je odgovorila da e dobiti
Promaknue bez obzira na cij enu. Otac j oj je jednom rekao da
1 79
nikada nee postii nita, a ona je eljela dokazati da nije bio u
pravu makar je to dokrajilo. Lice j oj je bilo zgreno u grimasu
krajnj e, nepokolebljive odlunosti . erriU nikoga nije sl uEa, a
najmanje mene. Upozorila sam je da e doivjeti ivani slom
ako ne uspori. Posjetila me je jer je eljela doznati kada e biti
promaknuta. "Merrill , doista ne vidim promaknue. Na poslu
imate konkurenciju koje niste svj esni pa vidim da ete na sada
njem poloaju provesti jo najmanje godinu dana" , predvidjela
sam. Bijesno j e odjurila.
Nakon nekog vremena objavljena su promaknua, ali Merrill
nije bila meu promaknutima. ef j oj j e rekao da cijeni njezinu
marljivost, ali da joj nedostaju komunikacijske vjetine potrebn
za to radno mjesto. Uvidjevi da joj je potreban odmor, predloio
joj je da uzme nekoliko slobodnih tjedana i odmori se. "Sljedee
godine emo procijeniti va napredak", rekao j e.
Merrill je bi l a shrvana i utonula je u duboku depresij u. Upravo
se zbog depresije vratila porazgovarati sa mnom. Rekla sam joj
kako izostanak promaknua nije kraj svjeta. "Morate si uz;e
vremena za ivot i uivanj e", reka sam. 'posv u @u marljLvo
aditi, ali v ste napeti do toke pucanja. ao mi je to niste pro
maknuti . Znam da ste vrlo razoarani . " Priekala sam da joj te
rijei "sjednu" i nastavila: ,"Katkad se ispostavlja da su naoko
razore situacije bile vrlo korisne. Vama je pruena prilika da
ponovno procijenite svoju poslovnu situaciju. Zar doista elite
nastaviti ivjeti ovako kako ste ivjeli? Na rubu ste ivaca i zabo
ravli ste zabavljati se."
-
Merrill je gnje zurila u mene, a tada je rekla kao da me
uope nije sluala: "Ne mogu vjerovati da mi je ef rekao da mi
nedostaju komunikacijske vjetine. Ja jednostavno nastojim da
svi daju najbolje od sebe. to j e u tome loe? Ako ja mnogo
radim, neka i drugi mnogo radel "
1 80
"Nismo vi jednako sposobni ", rekla sam. "Ne smijete oekiva
ti
da sv posao shvaaju kao vi. Da, dobro je eljeti valjano radi
ti.
ali, ini mi se da ste prestro prema drugi ma. ovjek moze
istodobno biti vrst i ljubazan. "
"Namjeravala sam postati generalna direktorica prije dvade
set i osme godine, a sada to vie nije mogue", rekla je.
"Zato prije dvadeset i osme?" upitala sam j e.
"Uvijek sam si postavljala rokove. Koled sam zavrila u dvade
set i prvoj , a diplomirala u dvadeset i treoj godini. Uvijek sam sma
trala da sam sposobna napredovati bre od drugih. To mi je vano. "
"To nije dobro za vas, Merrill. _ ivot moe biti nepredvidljiv, a
vi morate biti posobni prilagoditi se. Ne smijete ivjeti u tako
strogir'O kvirima. Ako ostanete toliko usredotoeni na ciljeve, u
ivot nikada neete dozi\eti mir . .to ite . .a Rodruju
duhovnog razvoii?"
=
"Ne razumijem vas. Crkve me uope ne zanimaj u", rekla j e.
Objasnila sam j oj da pod time podrazumijevam sluenje dru
gima i UVlaOSt. Ona me Je sluala jednim uhom, oito nezain
teresi rana za taj dio razgovora. Kad je vrij eme istekl o, Merrill j e
otila gnjevno rekavi da e sljedei put bi ti promaknuta. Nita je
nee zaustaviti . eljela j e mo koju je donosilo promaknue.
Morala je samo raditi marljivij e. Ali, ja sam znala da Merrill svo
jom neumoljivom ambici oznou nikada nee stei istinsku mo.
To je tragedij a, ali su pred njom jo mnogi ivoti tijekom kojih e
svladati tu pouku.
RODITEI I MO
U procesu raanja nita nij e sluajno. Qkoj a preuzima no;U
psobnost inkarira se u okruje koj e joj je potrebno da bi u@v
noteila karmu i ostvarila razvoj . Za odgoj djece vezana je ozbilj
na arma. Roditelji imaju obvezu pouiti dijete da razlikuje
1 81
dobro od zla jer su karmiki odabrali odgojiti ih:. Roditeljima j e
d
unost pomoi djeci
d
pOStanu j aki , uraoteeni i dobri ljudi .
u moraju pOOavati ) komunikacij i . Roditelji moraju bi

uz
sd)O ako l i hpromatra , SlUali, raspravlja.! s njima i
'eravali i h. Ako roditelji zanemare dj etetov mali in okrutno
sti , iz toga.- ?e propusta moe razviti teka Karakferna mana.
Ro
d
telJ i i .
.
vrl o onu karmiku ul o u u ivoti ma
svoj e dj ece.
I . b , \ ^
Tom: jabuka ne pada daleko od stabla
Moja kijentica Annie ima estogodinj eg sina Toma. Prvoga dana
kole j edan je osmogodinjak Tomu oteo ruak. Tom se naljutio,
ali se nije suprotstavio jer se osjeao bespomonim, a uiteljici
nije elio rei jer se plaio da e ga stariji djeak povrij editi .
Naposljetku je o tom problemu razgovarao s maj kom koj a
n
u je
pokuala objasniti zato se neka djeca ponaaju nasilniki . Zalo
sno je, ali istinito: dj eca, kao i odrasli, mogu biti zla. Ponaaju se
.
okumo jer se osjeaju mono kada se okome na slabijega.
Annie je Tomovoj uiteljici napisala poruku kojom ju je upo
zorila na ponaanje toga nasilnog djeaka. Uiteljica je bila zah
valna za tu informaciju i starijega je djeaka pouila da e snosi
ti posljedice svoj ih postupaka. Djeak je prestao drugima otima
ti hranu. Tom se vie ne plai' odlaziti u kolu.
Potrebno je paljivo pouavati
"Ako drugima dajemo mo da nas mue, doputamo im da stva
raju lou karmu", rekao je Lawrence i sljedeom priom potkri
j epio svoju tvrdnju:
Neko davno ivio je lav koji je prodirao svakog ovjeka
na koj ega bi naiao. Velik je Uitelj priao lavu i rekao:
1 82
"Zato prodire ljude koji ti ne ine zlo? ini neto vrlo
pogreno j za to e platiti. Stvara lou karmu oko sebe. "
Uitelj se za nekoliko mjeseci vratio kako bi ponovno 'dio
lava. Iznenadio se vidj evi da j e ivotinja teko ranjena i da
krvari. " to ti se dogodilo, lave?" upitao je. "Rekao si mi da
prestanem prodirati ljude zato to je to vrlo pogreno i
posluao sam te" , odgovorio je lav. ''Nisam rekao da ne smi
je rikati i plaiti ih", odvratio je Uitelj . "Sada ti j e tvoja
krotkost naudila, a i dopustio si svim tim ljudima da stvore
negativnu karmu j er si dopustio da te izmlate. "
Pria o lavu moe se primijeniti na nae drutvo. Dj cu j e
potrebno pouavati kako e se zatititi. Moramo i m pokazati
razliku izmeu dobra i zla. Moramo palj ivo sluati kak bismo
uli ak i najtiu riku
.
Moramo ih pouiti da je zadirkiv nje okrut
no i nepri hvatljivo te da se moraju zauzeti za pravdu kada op ze
nepravdu. Moramo preuzeti osobnu odgovorost za karmiko
ponaanje u naem drutvu. Ravnodunost nas nee zatititi od
posljedica drutvenih karmi kih bumeranga.
Dananji uasi pucnjava u kolama otrjenj ujua su kitika
nae drutvene karme. Uzmite svoj dnevnik Ao xarme i odgo
vorite na sljedea pitanja:
1 . inim li bilo to zbog ega se netko osjea bespomonim,
nemonim, oajnim ili izdvoj enim?
2. Plaim li se progovoriti kada naslutim nevolju zato to sma
tram da to nije "moj a stvar"?
3. Prihvaam li moralnu odgovornost da prijavim svaki doga
aj koji bi mogao iman opasne ili ak tragine posljedi ce -
koliko god se doima beznaajnim?
4. Dajem l i drugima do znanja da mogu razgovarati a mnom
ako za tim budu imali potrebu?
I5J
5. Je li moje ponaanje dovoljno estito da bih mogao sluiti
kao primjer drugima?
Prouite svoje odgovore i ako opazite da morate ispraviti
svoje ponaanje, unie H odmah. Ne gubite vrijeme alei > ili
izmiljajui opravdanja. Posrijedi su pitanja ivota i smrti pa
nemate vremena za odugovl aenje. Navedena vjeba ne koristi
samo poj edincima, ve i drutvu u cijelosti.
Povij est je kronika ovjekove borbe. Ona je ukupan zbroj kar
mikih postupaka i odgovarajuih reakcija. Tijekom stoljea smo
bili suoeni s izborom: opredijeliti se za dobro iii za zlo. Borba se
nastavlja, a svaki novi dan stvara povijest. Povijest nas moe
upamtiti kao plemenito drutvo koje je titilo slabij e, slono radi
lo z dobrobit sviju te promicalo ideale slobode izbora i osobne
odgovornosti. Pripazimo da nas ne upamte kao sebino, narci
soi dno, nepoteno drutvo. O tome sami odluuj emo.
Budunost j e u naim rukama. Dananji su postupci sutranja
povijest.
Uzmite dvije ljubjaste kartice i zapiite:
1 . Povijest je kroni ka ovjekove borbe.
2. Dananji su postupci sutranja povijest.
Iga moi: Rutia pra
Moja prijateljica Ruth bila je ogorena kada j e njezin deko oko
nao nj ihovu estogodinju vezu. No, ipak mi j e neprestano
govorila da je nesretna i da namjerava prekinuti taj odnos. Bila je
bijesna jer joj je on oduzeo mo i prvi okonao vezu. "Kako se
usudio donijeti tu odluku a da o njoj nije raspravio sa mnom? J
sam eljela njemu rei da je gotovo! " viknula j e.
1 84
ikadnisam v ela da se ta o ponaa. Rekla sam joj da se
s ;aa r. erazumnoo -na je tada svoj gnjev usmjerila prema
`fti. "K o bi ti mC_aznati kako se ovjek osjea kada ga netko
!
:aci`
Ruth, svi sm
o u dredenom trenutku svojega ivota doivjeli
\ laciranje. Nem zaboraviti da si. ti eljela prekinuti ", odgovo-
v
.
_g |
sa
m,
" Ali , ram elje c da on to \li ni . Sada misli da j e to bi l a nje-
\
,'a zar.isao. S\; zaklj uiti da je on u naoj vezi imao glavnu
ri

"
,
od atila je.
Ruth : 2 bil a izar sebe j er se osjeala nemonom. Pokuala
' | \!
je urazumi '
-X orei j oj kako bi trebala biti zahvalna j er nije
h
1 [alap-euzeti I ' kannu D to to je povrij edila svojega deka.
, | I je ' 2rojatn prekinuo zbog toga to je slutio kraj. Tebi
}JI|' `
slorjeno srce . rekla sam cj . "Povrijeen ti je ego, "
Ruth : e bilo ! bnc neko vrijeme da shvati kako j e njezin
n, t l vei problem po eba za nadziranjem drugih. Ona nije volje
la svojesa dek - voljela j e voditi glavnu rij e, Tada sam joj
p
I l lila orua ! 6 Joj pomi razvii stinsku mo p:izalu iz
5
_ j (ospoaje l I)ub = No Predlozlla sam lOl da uzme lublcastu kar-
lil ' U
i zie:
Samospoznaja zaetak moi .
" Nosi je sn s'or i esto je pogledaj. Koristi je kao kazalo",
[ Jla san.
"
to odr
az '11ije - pod ' sar'ospoznajom' , Mary?" upitala je
Hi l t.
" PozNvati samoga sebe zna biti svjestan vlastitih vrlina i sla
ul/;ti te zati U . :v_ O ati njima. Kad dosegnemo takvu samospoz
rI, u, sposobni
o vladati vcjim odnosima i uivati u nj ima.
1 85
* Prenapuhani ego moe biti velika prepreka istinsk zadovoljava
juem odnosu s drugom osobom jer bismo mogli poricati vrline
drugoga i l i vlastite slabosti. To moe dovesti do "borbe za pre-
vlast" - tenje da se vodi glavna rije. Veina ljudi nije upoznala
svoje istinsko jastvo, a posljedice toga propusta su zbunj enost,
gnjev i lani ponos. Zbog toga je samospoznaja doista zaetak
moi", odgovorila sam.
Potom sam joj rekla da uzme jo jednu uOas!u karticu, zapi
e sljedeu moli tvu i primijeni je kada god se osjeti nemonom:
,
Mol i m svoje vie jastvo da mi pomogne svladati sve
J prepreke na putu prema osobnoj srei .
Savjetovala sam j oj da uzme svoj dnevnik Mo xarnc i na vrh
stranice zapie:
VJEBA Z STJECANJE JASNOG UVI DA
Zamol i l a sam Ruth da po sredi ni strani ce povue okomi tu
crtu kako bi dobi l a dva stupca. U l ijevi je stupac trebal a
zapi sati naj manje deset sretni h trenutaka u nj i hovoj vezi u
zad nj a tri mjeseca. U desnom je stupcu trebal a navesti sve
to ju je u toj vezi i ni l o nezadovolj nom. Ruth je pi sal a pri
l ino dugo. Kad mi je pokazal a to je zapi sal a, opazi l a sam
da su u l ijevom stupcu bi l a samo tri zapi sa. No, u desnom
stupcu bi o je etrdeset i jedan zapi s.
Ruth je zahvaljuj ui toj vjebi stekla potpuno j asan uvid.
Posrijedi nije bila bol zbog gubitka ljubavi , ve samo problem s
egom. Vjeba je vrlo korisna jer nam pomae preispitati i otkriti
istinsku prirodu bilo koj eg podruja ivota. Upoznavi samoga
sebe isvoje motive, sposobni smo poeti stjecati mo odlunosti .
I 55
Sa zadovoljstvom mogu rei da je rad u unutarnjem svijetu
pomogao Ruth da privue nov, skladan osoban odnos. Vie ne
vodi bitke za nadmo. Radost veze s ravnopravnim partnerom
uinila j e Ruth mnogo ljubaznij om, mnogo uviavnijom osobom.
Svoje kartice uvijek ima kod sebe, a nainila j e i preslike za
mnoge prijatelje. Ruth j e poela dob\U karmu divnoga odnosa te
karmiku rado'st koj a proizlazi iz pomaganja drugima. I dalje je
pokree el j a za dubljim razumijevanjem vlastitog i sveUkupnog
ivota. Ruth je sjajan primjer djelotvorosti samospoznaje u stva
ranju bolje, sjajnije budunosti.
MAJA
Mnogi, naalost, poistovjeuju ljubav s potrebom da budu glav
ni, da nadziru ili posjeduju drugu osobu. To nije istinska mo. To
j e naya, a ta rije na sanskrtu znai "iluzija" ili "zabluda" .
Lawence j e na} objasnio na sljedei nain:
Stara pria govori o ovjeku koj i hoda ulicom i, opazivi
zmiju, poskoi od straha. Prie blie i uvidi da to nije zmij a,
ve komad ueta. Nasmije se sam sebi shvativi da j e rea
girao na ono to nije bilo stvarno.
Lawrence tvrdi da j e istinska mo proeta estitou. Istinska
s< ne elji na strahu, zastraivanju, dominaciji ili si l i . Ona
i iz pravednosti, asti, potenj a, snoljivosti i samopoto
vanj a. Korijeni su joj i u nevezanosti .
Uzmite uOas!u karticu i zapiite:
Isti nska mo proizlazi iz nevezanosti.
I5/
MO NEVANOSTI
Mnogi su mi tijekom godina rekli da nevezanost shv aju kao
ravnoduno ponaanje. Smatraju da je nevezanost u svojem
najgorem obliku potpuni izostanak osjeaj a. Neki smatraju da j e
posrijedi "gubitni ko" ustrojstvo - izostanak ambicioznosti ,
nezainteresi ranost za stjecanje. Meu ljudima vlada zabluda da
ne moemo ivj eti u ovom svijetu i biti potpuno nevezani j er
ovj ek moe bi ti nevezan samo ako ivi u samostanu, zarekne se
na siromatvo, odrekne se svih odnosa i l i ivi sam u umi . No,
zapravo, ivjeti L ovom svijetu j biti nevezan mnogo je vea
kunj a ovjekova karaktera nego to j e udaljavanje od svih svje
tovnih iskuenj a.
Nevezanost ne znai ravnodunost: ona podrazumij eva eo
vanje. Oekivanje dovodi do razoaranja ako ishod niLe ona
kakav
'
si.el i . Nevezst je sposobnost prihvaanj a bez
pitanja "to ako?" . Ako nauimo voljet i svaki dio svojega
\_ota bez vezivanj a, neemo biti sputani ' astitim udnjama.
__oljet emo zbog iste radosti voljenja. To j e najvea sloboda
kojoj ovjek moe teiti. Osloboenje od tereta donosi snaan
osjeaj . Bogatstvo, mo, slava, odnosi - sve to dolazi i prolazi.
. Osoba ee sposobnost nevezanosti prihvatit e sve daro
- ve i podnijet sve gubitke. Nevezanost ne znai da moramo ivje-
c
ti na ulici i prosjaiti. Stovie, prosjak moe biti mnogo vre
vezan nego milij una. To je stanj e uma. Moramo biti sposobni
' ivjeti sa J/j bez stvari te zadrati unutarnju ravnoteu bez obzira

ba to koji vtar pu

.

.
Priznaj mo da smo svi optereeni teretom. Sto je teret?
(Suprotnost nevezanosti - vezanost u razl i i ti m obli ci ma.
_Istoznanice teretu jesu: imovina, osobni uspjesi , smee, prtlj aga,
. rasko, oprema, besmislice, gluposti i ispraznost. Pridruite li rije
I i "pun" rije "sebe", dobit ete umiljenog, napuhanog glupana.
_Napunite li glasaku kutiju lanim glasovima, lairali ste izbore.
1 88
Ako sebe punite hranom, postajete prodrljivac. Dakl e, "teret" j e
vrlo irok pojam s mnotvom znaenja, a ni dno od nj i h nij e
nam potrebno za ivot. Ne mi lite li da je logino da bismo bili
sretnij i kada bismo se oslobodili gomile tereta? To je prvi korak
prema otkrivanju radosti nevezanog ivljenja.
VJEBA: RASTERECI VANJE
Uzmite dnevni k Mo kare. i nai nite popi s svega onoga
ega biste se eljel i rijei ti : tjel esnog, emoci onal nog i l i
duhovnog tereta.
Dobro je poznato da nered na materij al nom podruj u
moze bi ti znak emoci onal ne i l i duhovne preoptereenosti ,
i ako to nij e uvijek tako. Neki ljudi mogu ivjeti u onome to
e netko drugi nazvati neredom, no, za nje to posve u
redu.
:
e osuujte tui nai n i vljenja. *
Recimo da ste osoba koja se ne eli osloboditi nanesene
nepravde. To je emocional an teret koji vam moe oduzeti mo
i iscrpiti vas. Zapiite sledee: oslobodit u se prolosti . -
~
Dru vrsta nereda jest gnjevan um. Neki ljudi i ve s
duboki m osjeajem da se s nji ma neteno postupal o.
Zapiite sledee: !am ra i neu se tako ponaati.
Ova je vjeba sveobuhvatna jer "teret" za svakoga
znai neto drugo. Kad ustanovite ega se el i te rijei ti ,
Kad nai nite prvi korak, prijeite na drugi . Zati m
na trei i tako dalje . . To je doivotan zadatak. Neme
obeshrabri ti uvjerenjem da to nije mogue. Jednostavno
se ponite rastereivati mal o-pomal o. Korak po korak. S
vremenom ete opaziti rezultate svojega t ruda. Zami sl ite
kako e l adica puna papi ra izgledati nakon to bacite suvi
no; tako e se s vremenom osjeati va mozak. To je
isti nska nevezanost.
1 89
DRUGI OBLIK NEVEZNOSTI
Ako slikate sliku i mislite samo o tome kako e j e drugi doivjeti
i koliko e vam novca donijeti, vjerojatno ete biti nesretni i
naposljetku nezadovoljni svoj im radom. No, ako se umjemo
.
u
bavite zbog radosti stvaranj a i niste usredotoeni na ishod, uIvat
ete u svojem poslu. Bit ete slobodni uivati u procesu stvara
nja. Ako prodate sliku, to j e sj ajno. Uivajte u novcu. Ako j e nitko
ne kupi , objesite je na zid i pokuajte ponovno - sljedea bi
mogla biti jo bol j a. To je sloboda ivlj enja u sadanjem trenutku,
nevezanost za neizvjst "to ako?". Upamtite: ako vam kanna
'alaze a proaate svoje umjetniko djelo, napiete sjajnu knjigu,
stupite u brak s divnom osobom ili steknete bogatstvo, to ete
u6mii Da biste ivj eli uravnoteenim ivotom, presud.,<. j e
vano teiti ostvarenju svojih snova, voljeti i uiti, ali ostati ne'
. Sve prolazi , ali duh ostaj

MO OSOBNE ODGOVORNOSTI
Samov ego reda ote
Sam j e na seansu stigao gnjevan i u depresiji . Upravo je do

io
otkaz, trei put u godini dana. Izriito j e tvrdio da j e za to knva
kanna iz prolog ivota (to je mogo biti tono), ali je problem
oito oivio u ovom ivotu. Sam je zraio osorou zbog koj e su
se ljudi drali po'dalje od njega.
Nije elio prihvatiti odgovorost za svoje ponaanje. Uvidjel

sam i skrenula mu pozornost na njegove neugodne znaajke I
dogaaje na radnom mj estu zbog kojih je dobio otkaz: osorn
?
t
prema efovima, nedostatak potovanj a prema ostalim radniCI
ma, uobiajeno kanj enje i njegova nezasitna potreba da bude
.
u
sreditu pozornosti. Samova je mantra bila: "Ja sam rtva . . . J a
sam nva . . . nva. "
1 90
Predvidjela sam da e ponovno biti otputen ako ne promije
ni ponaanje. Sam je rekao da grijeim, da je posrijedi bio pro
blem iz prolog ivota i da je rtva karme.
"Same, ast mi je razgovarati s takvim strunj akom za kannu",
rekla sam u ali. "Osobno to ne smatram karmikim problemom,
ve pitanjem karaktera. Vi imate mo promijeniti svoju poslovnu
situaciju. Prestanite se ponaati kao rtva i odrastite" , rekla sam
mu na odlasku.
Vratio se za godinu dana; nakon jo dva otkaza. "U redu",
rekao je, "moda doista grijeim u neemu. " Sam j e morao
doivjeti pet otkaza u dvije godine da bi se suoio s istinom. Da
- o6to j e u neemu grijeio.
"Same, suprotstavljate se efovima zbog beznaajnih sitnica.
Vidim da je va zadnji ef elio da trokove prijavljujete tjedno.
Vi ste to odbili, nazvali ga glupim i rekli mu da ete ih prijavljiva
ti mjeseno", rekla sam. Rekao j e da j e zapanjen tonou moj e
ga psihikog uvi da. "Same, otkaze ne dobivate zbog karme, ve
zbo svoje a e a. "Punje istine poetak je istinske moi",
rekla sam. ' yi imate sposobnost promi j eniti svoje ponaanje kako
biste raistili kaos na poslovnom podruju svojega ota i uspo- "
stavili ravnoteu. "
Savjetovala sam mu da sljedeu reenicu zapie na ljubiastu
karticu koju e uvijek imati kod sebe:
Isti nska mo utemeljena je na estitosti. *
.
Reka sam mu i da uzme svoj dnevnik Mo kle te da zapie:
1 . Moja poslovna povijest - koliko mnogo i koliko dugo?
2. Istinsk razlozi otputanj a.
1 91
Sam je ispisivanju pojedinosti svoje po lovne povijesti posve
tio mnogo vremena. Uvidio je da se mora suoiti sa svojim
neprihvatljivm ponaanjem i prevladati ga. Ujutro i naveer raz
miljao je o promjeni svojega stajalita rtve u stajalite pobjedni
ka. Pomno j e biljeio svoj napredak. Nije bilo l ako. ali uspio je. Za
godinu dana ponovno je doao na seansu i pritom je blistao.
Rekao mi je da ve deset mjeseci radi na istom radnom mj estu i
da je vrlo sretan. Sa zadovoljstvom sam mu predvidjela da u nje
govoj budunosti vie ne vidim poslovne tekoe ako nastavi tim
karmikm putem.
1ozori l a sam ga d

mora
.
r

diti na

sav

anju sv

.!a
ponaanja. Da se ne smije OPUt1tl. On me Je uVJeno da se sjajno
osjea zbog toga to upravlja svoj im ponaanj em. To je bila "istin
ska mo" o kojoj smo razgovarali tijekom naega prvog sastanka.
Na odlasku mi j e s osmijehom rekao: " Uivam ivjeti zasluenu
dobru karmu" .
ZLOUPORA MOI
Neki ljudi uivaju iskazivati mo u sitnicama, a drugi je uivaju
naveliko iskazivati .

moi unitava

azum. Po

j est j

dokazala da mo moe iskvariti ovjeka. Mnoge je slavne ilcnost1
ne udnjom za moi , unitila njihova egoistinost i
neutaiva e za osobnim dobitkom. No, ovjek ne mora biti sla
van da bi svoj ivot unitio neuravnoteenom eljom za moi . To
se moe dogoditi svakome. Za uporabu i zlouporabu moi veza
na je ozbiljna karma. Zbog toga ustanovite jeste li sposobni snosi
ti odgovorost koju mo nosi sa sobom prije no to je privuete.
MO MISLI
Va ivot u cijelosti i svi aspekti vaega bia izravna su poslje,ca
Vzanja. MSao Jesve; bez misli nema niega. Na
1 92
sadanji ivot, kao i proli ivoti, fziko je ostvarenje misli .ki
aspekt naega bia izravna je poslj edica naeg razmiaa. Mo
-
toga procesa nije mogue pojmiti. armu ne stvaraju samo
P.ci . ve i misl i . Slika j e misao o predodbi pretoena na
platno. Skladba je misao pretvorena u strukturirani zvuk. Kjiga
koju itate j est misao pretvorena u jezik, izraena simbolIma koji
ine jezik.
* Svo'e misli moramo nauiti motriti o ut str a e dopu
tajte si nehajnost prema svojim misl ima. SVOJe mi sl i morate
odgajati sve dok ne postanete sposobni razmiljati pozitivno bez
[;'apora. Negativno razmilj anje raa neuravnote enim ivlje
njem, koje stvara lou karmu. to j e negativno razmiljanje?
* misao svaka misao proeta zlovoljom, pohlepom,
oajem ili gnjevom, usmjerena prema sebi ili drugome, zbog
samosaljenja ih elje za osvetom. Pozitivne su misli proete lju
bavlju i dobrotom, konstrukT plodne i pune opratanj a. '
Da bismo stvorili dobru karmu, moramo nastoj ati razmiljati
.Qozitivno. Jv smo susreli ljude koj e bismo nazvah negat1vnlma.
Poznati su vam takvi ljudi - to su oni koji nikada nisu zadovoljni.
Ako j e nebo plavo, ni j e dovoljno plavo. Ako su promakuti, pro
ue nije dovoljno visoko. Ako ih pohval ite. niste to uinili
ravi nain. Te jadne due nisu svjesne da su negativne. To je
zbog odreenog razloga postalo njihov modus operandj pa
napola punu au i dalje vide polupraznom i pitaju se zato se
On' osjeaju neispunjenima.
Nisu svi sluajevi negativnosti tako ekstremni , ali svi oblici takvo
ga naina raziljanja donose samo nevolju. Time ne elim rei da
L
svi vimo u stanju poricanja - svatko ima svoj e probleme i brige.
No, moramo razviti osobinu neveznosti , priznati svoje nevolje i '
ih kako najbolje umijemo. Ne dopustite da vam malodunost
.due

o! Nije li lo 'no da ete 'vei zao muti arom nega-I

tivnosti , privlaiti negativno? Sjeate li se bumeranga?
*
1 93
saUy pjeva alopojke
Sally j e j ednog poslijepodneva okradena. Kad me je nazvala. bila
j e izvan sebe. eljela j e doznati zato ju j e karma dovela u situa
cilU da bude okradena. "Na ulici je bilo najmanje dvadeset lj udi ,
a taj se pljaka okomio na mene. to sam to uini la u prolom
ivotu da sam to zasluila?" upitala me je u suzama.
"Prije no to krivnju svalite na proli ivot, trebale bismo raz
motriti sadanj i . Sjeate li se o emu ste razmiljali prije no to e
to dogodilo?" upitala sam j e.
Uzdahnula j e i rekla: "Taj j e dan bi o uasan. Bi l a sam ljuta i
ogorena na svoj posao. Razmiljala sam o tome koliko mrzim
svojega efa i kako bih eljela da ga otpuste. Kad malo bolje raz
mislim, bila sam toliko gnjevna da nisam ni primijetila oveka
koji me je slijedio. Bila sam toliko zaokupljena bijesom da nisam
ni gledala kamo idem. "
"Sally, srea j e da ste vi dobro, ali nemojte zanemariti tu vanu
* pouku. aokupljenost negativnim misl ima moe biti opasna",
odgovoTm.
-
liU pravu s:e", priznala je. "Moram zauzdati svoje emocije. Moj
ef je sasvim u redu. Ja sam okadena. "
"Zaponite mijenjati svoj nain razmiljanja i emocije e ga sli-
i
jediti. Misao je ono to nas potie na plemenito djelovanje i l i iza
ziva pogubna nastojanja. _isao je popu
mocllama, stvara vatru. luujete kako ete upotrijebiti pla
moe biti vatra strastvene elje za sluenjem i l i razoran

poar , objasnil a sam joj .

hvalila mi je to sm za nju pronala vremena i pomogla joj
uvidjeti d
'
a promjenom naina razmiljanja moe promijeniti
svoju karmu. eljela je doznati kako da zapone s novim nai
nom razmiljanj a. "Pa, prvi korak jest zamjenjivanje gnjeva
uivljavanjem" , rekla sam. Predloila sam joj sljedeu meditacij u.
1 94
MEDI TACI JA Z UiVLJAVANJE
Poj am uivljavanja vrl o je vaan. Posrijedi j e sposobnost
razumijevanja osjeaja druge osobe. Moda se neete sl o
i ti , no, bit ju

uosjeanj u. Trebal i biste se usredotoiti na

drugoga
.
c
.
k | ako
.

a

e t

osoba ne svia - i , umjesto
,
mana, pri SI l iti se UVi dJeti njeZine vrl i ne
.
t
Sjednite na udobnom mjestu na kojemu vas nitko nee
prekidati . Pustite da vam mi sl i teku nesputano. Zati m
vizual izi rajte sefa
.
Ne preputajte se gnjevu i l i mrnj i . Ti e
vam negati vni osjeaj i nauditi zbog toga to naruavaj u
unutarnji mi r .
.
Razmi sl ite o tome to bi vaega navodnog
Q
.
eprijatelja mogl o i niti nesretni m. atim mu poalj ite mi sl i
lj ubavlj u. Cm to ui nite va e se stav promij eni
ti . Ta e vas preobrazba ui niti pozitivnijom osobom p
a
e
p0bra karma l ake pritjecati u va i vot.
o gledana sa staia
.
l ita dru

goSbq
,
i sti nska je mo.
Ovu biste vJezbu trebal i Izvoditi sto cesce. Potrebno j e
samo nekol i ko mi nuta, a moete je izvoditi na gotovo sva
ko

mjestu. go osjeite da v

m se U _i Sl i uVl ai,

v prema odreenOj OSObi , zastanite, udahnite i usmje

r
.
ite mi sl i prema razumijevanj u
.
To djel uje na svi m podru
ji ma vaega i vota: na radnom mjest u, kod kue. u svemu
to vai m mi sl i ma daje negati van predznak i tako vas

poti e na privl aenje negati vnosti
MO RIJEI
Rijei su ive, kao i misi. Izreeno ne moete povui . Ako neko
ga povrij edite rijeima, on vam to moe oprostiti , ali je teta ui
nj ena. Koliko ste se puta nepromiljenim n| ima doveli u neu
godnu situaciju?

noge smo razore ili tragine pogreke mogU

.
jei da smo promislili prije no Vto smo progovori li .
1 95
t* elite ivjeti u svj etlu dobre karme, ne smijete osuivati ili
;
kritizirati . Mnogi ljudi troe vrijeme i energiju na

sudiva

i!u
gih i kritiziranje ostupaka svoih blin i h. } <ada bismo .. poku
sa i shvatiti prirodu i ponaanje ljudi s kojima se susreemo, bilo
o manje nepromiljenog osuivanja i nepotrebne boli .
Za to j e potrebno strpljenj e. Strplenje donosi mo.
Moda ete se morati itekako obuzdavati da biste utj eli i izb
j egli osuiv_h postupaka, ali , pokuajte pomoi umjesto
da osuuj ete. Pomo, u pravom smislu, mje uplitanj e. Ponaanje
koje bi se moglo protumaiti kao uplitanj e doputeno vam j e
samo u sluaj evima kada smatrate da j e netko u opasnosti . Ako,
utei , dopustite da se dogodi tragedij a, stvorili ste vrlo lou
karmu.
[ Upamtite: ako uj ete poziv

.
pomo,

a

vam karm

nalae
da na njega odgovorite. Ne smijete pomls!Jtl: karma ga Je dove
la u SltU' jU da bud; napadut pa na neu obraati pozor
nost Uinite sve to moete da biste sprijeili zlo. y mnogim
sluajma ve i nekoliko rijei moe znaiti razliku izmeu
ivota i smrti.
* kada ne govori nepromilj eno. Pouava, ali nia
da ne osuuj e. Skee pozorost na problem kako bl pomog?o u
nj egovu rjeava
n
j u. Zna bi ti strog, al i nikada nije grub. Pokree
isklj uivo elja da slui svakome koga susretne. Doista j e
strpljiv poput sveca. Za razliku od njega, j a o strpljivosti moram
jo mnogo nauiti.
Lawrence se uvij ek smijei i govori: "Malo-pomalo, dijete
moj e. Ako se prisl1javabiti strplj iva, gubi bitku i prije no to si j e
zapoel a. "
Besmisleno je rasipati energiju i l i se prekoravati zbog pogrea
ka. Takav mentalni postupak raa loom karmom negativnOSt)
koju je teko pretvoriti u dobru
.
Jednostavno budite! Teite |
196
svakoj situaci postupiti k n zQgte. Smisao Z humor
ne_en

e
.

am dobr
?
poslui ti . Svladavnje umijea stEi- t
.IZiskuje vnJ

,
.
a V vremena imate napreteJI upamtite:
r
!
ecl mogu povJedltJ. Klevetanj e j e negativno i iz njega nikada
{
proizlazi nita dobro.
Sve o Ev
Moj a prijateljica Diane j e modna stilistica. S njom radi tajnica po
imenu Eve. Kad sam upoznala Eve, osjetila sam da je obavja
vrlo negativna vi bracija - aura j oj j e bila naranastosmee boje
koja otkiva ljubomoru. Ta je dj evoj ka govorila drugima da je
Diane o nj ima govorila neistinu. Upozorila sam Diane da slutim
nevolju - nazivala sam je, ostavlj ala poruke Eve, ali mi ona nije
uzvratila pozive. Budui da je poznajem, ustrajala sam j e sve dok
nisam uspjela porazgovarati s njom.
Diane je o tome upitala Eve, a Eve j e hinila nevinace. "Bila
sam uvj erena da sam ti prenijela Maryne poruke. Jako mi je ao",
odgovorila j e. Di ane j e prela preko toga. Rekla mi j e kako ne
moe ni pomisliti na to da zaposli novu tajnicu j er uvoenje u
posao zahtijeva mnogo truda.
"Najlake rjeenje nije uvij ek i najbolje. Tvoj a tajnica donosi
samo nevolj e. Naposlj etku e nauditi i tebi i tvoj em poslu", upo
zorila sam j e.
Diane j e nakon nekog vremena primijetila da j e neki klijenti
ve dugo nisu nazvali . Nazvala je dva neko stalna klijenta i zapre
pastila se doznavi da im je Eve rekla neka vie ne zovu. Klijenti
su joj rekli i da im je Eve ponudila da e im ona pruiti istu uslu
gu po nioj cijeni. Natuknula j e da Diane previe naplauje i da
obraunava dvostruko vee kamate. Diane ju je isti dan otpusti l a.
No, prolo j e neko vrijeme prij e no to j e ustanovla koliku j e tetu
Eve nanijela njezinu poslu. Diane je uzela situaciju u svoj e ruke i
197
uspj ela vratiti veinu klijenata. Jo uvijek okirana E einim pona
anjem, Qiane me je nazvala u suzama i upitala: "Zato mi je to
uinila? Sto sam j a njoj uinila? Je li to problem iz prolog ivota?"
"Posrijedi je nedvojben sluaj ljubomore u ovom ivotu.
Ljubomora nema racionalan razlog. Prestani ga traiti. U budu
e bi raj ljude kojima e povjeriti svoj posao. " Zastala
sam kako bi h procij enila njezinu reakciju.
"Pokuala sam te upozoriti, a uvj erena sam da su te i drugi pri
j atelji upozoravali. Ali, ti nisi posluala nikoga. Diane, teko j e
prihvatiti da j e ljubomora j edini razlog neijih postupaka. Uvijek
pomislimo da smo zlobno ponaanje neime izazvali. Neki su
ljudi jednostavno iskvareni . Eve nikada nee biti sretna zbog toga
to ivi obavijena ljubomorom. Za samu se e pre stavlja vecu
opasnost nego za
d
ruge. Ljubomora nam se uvijek osveujete
oonosi razoaranje tragedI u. "

Doznale smo da se Eve zaposl ila, ali je za nekoliko tjedana

dobila otkaz. Klevetala je Diane pred pogrenom osobom (ov
j ekom koji Diane poznaje i potuje ve dvadeset godina). Deko
ju je ostavio bez upozorenj a, a otkazan joj je i najam za stan.
Svoj im zlonamjernim ponaanjem i zlouporabom moi Eve se
opteretila loom karmom. Bumerang!
Diane j e poela malo loe karme zato to j e bila previe lijena
da bi nakon prvoga upozorenja zaposlila novu tajnicu. Sada
posluje sasvim dobro zato to je sjajna i estita ena i zato to se
vratila na prav put im je jasno sagledala situaciju.
Mo i ljubav prema moi nisu isto. Altruistian duhovni uitelj
moe posjedovati veliku mo, ali on prema njoj ne osjea ljubav
pa j e

ik

da ne zlorabi . Sebin

osoba koja voli mo, arko eli
gima. Nesebina osoba koja posjeduje mo, upra-
a samim sobom.
Slj edea je vjba djel otvorna za ponitavanje loe karme
stvorene gnjevom, prijezirom ili nesno Vljivou.
198
JEBA: REGULCI JA PROMETA
eci mo da ste zapel i u prometnoj guvi . Umjesto da se
razlj budete ogorceni zbog onoga i me ne moete
upravljati , i skori stite to vrijeme za promi ljanje suosjeajno
sti i pri hvaanja. Jednostavno se usredotoite na te dv(e

pozi ti vne vi bracije. ental no i s uvj erenjem ponavljajte rije-

osjeanje i prihvaanje. Tako ete raspriti l ou karmu
stvorenu gnjevom i negati vnou te stvori ti poziti vnu.

_.c. `| / ' ( )| p ^ c^ ' r

Sv mi barem nekoliko minuta dnevno nekamo odlazimo
automobilom, podzemnom eljeznicom, autobusom, vlakom ili
pjeice. To j e vrijeme savreno za meditaciju koja e biti temelj
dobroga raspoloenja cijeloga dana. Jednostavno pogledajte
*
ljude oko sebe i poaljite im misli proete ljubavlju. Taj jednosta- ._
van. ali moan in obavit e vas bli tavom energijom koja e
vam priv samo dobru karm

Eto, t je istinska mo!

Uzmite pet !)uOIas/n kartica i zapiite:
1 . Strpljenje je mo.
zUi nite sve to moete da biste sprijei l i zl o. Tako se
stvara dobra karma.
\3. Nesebi na osoba koja posjeduje mo, upravlja sami m
sobom.
4. Ako zaujete poziv u pomo, karma vam nalae
odgovoriti na njega.
5. Mo gledanja sa stajal ita druge osobe jest istinska mo.
1 99
7. Kaa i ravotea
razmatranj u ivota poj am ravnotee ima neograni eno zna
enje; ravnotea upravlja naim ivotom ak i ako toga nismo
svjesnI Ravnotea na podruju zdravlj a, obitelj ] , fnanc,
a i u svim odnosima preduvj et je stabilnosti ! sklada.
Ravnotea je naj vii razlog ivlj enja brojnih ivota. Na Zemlju
se neprestano vraamo sa, metaforiki reeno, svoj om bankov
nom knj iicom u kolijevci . Od roenja do smrti , neprestano
iznova bilj eimo svoje dugove i uloge sve dok se odnos te dvije
stavke potpuno ne poravna. tom trenutku ovladavamo
sobom. Vie se neemo morati inkarnirati. Razmislite o tome:
moi emo ostati u svijetu duha i ivjeti u stanju potpunog
blaenstva. Bolje od toa nije mogue.
1 J] l \P T?'4u}
hT-Tq |) | ;i } T= ' 17 Ni r qvpu t) , j 1 01 nt LI'oUl hl}
Meutim, kao to smo ve Uvidj eli , veina ljudi ivot ne pro-
matra kroz prizmu ravnotee. Oni je zanemaruj u, kre sva njezi
na pravi la, a zatim se ale na ivotne okolnosti iako su zapravo
samiizazvali bumerang negativne karme. Razmiljajui u kontek
stu ravnotee, nij e li mudro upravljati svojim ponaanjem I emo-
9ama - uravnoteiti ih - K najbolje znamo? Kad u tome uspi
jemo, sposobni smo svoju energiju usmjeriti pronalaenju izrav
noga puta prema srei koja j e, dakako, uravnoteen ivot potpo
mognut samo dobrom karmom.
Z!
l
I
DAROVANA LIR
Lawrence me je jednoga dana neoekivano nazvao i zamolio da
se sastanemo u Quebec Cityju, u hotelu Chateau Frontenac.
Satima smo sjedili u ugodnom restoranu hotela i razgovarali. Bio
je vrlo zdovoljan dobrim napretkom moj ega psihikog rada.
Podrobno smo raspravili moju zadnju knjigu 'vot pos/ije s
Upitao me je i kako napredujem s ovom knjigom, Mo kalme.
"Zagledaj se duboko u vlastito ivotno putovanje kako bi dola
do spoznaja koje e te voditi. Imam dar za tebe koji bi ti trebao
posluiti kao nadahnue. "
Zatvorio j e oi i sjedio bez rijei, kao da mol i . Ostao j e tako
duboko usredotoen moda j ednu minutu, a tada je plj esnuo
rukama. Pred mene je na stol pao metalan predmet koji je stvo
rio snagom svoj ega uma. Opazio je moje oklijevanje i rekao:
"Smije ga uzeti".
U ruci sam drala iznimno lijepo izraen bro od istoga zlata.
U sredini j e bila lira (harfa) , a ispod nje dvije trube. Koz ice glaz
bala bio je provuen dug komad notnoga zapisa. Sa svake strane
lire nalazio se po jedan cvij et sa est latica. Vijenac lisnatih gra
nica inio j e savren rub. Lawrence mi j e pribliio svij eu kako
bih j asno vidjela pojedinosti te dragocj enosti. Svjetlost svijee
treperila je na tom prelijepom predmetu i pridonosila njegovoj
zadivljujuoj ljepoti. Doimao se viktorijanskim, ali nisam mogla
tono procijeniti razdoblje kojemu je pripadao.
Opinjeno sam zurila u liru. Lawrence j e prekinuo tiinu.
"Duboko razmisli o ovom brou. U njemu je odgovor koji trai cije
loga vota. Pronala si svoju flozofju - svoj gral - iako je nikada nisi
odredila imenom. Ponesi svoju dragocjenost u New York i proniki
u tajnu lire. Kada otkrije njezino znaenje, imat e zavretak z
M kaIe." Rastali smo se ispred restorana. Vraajui se u svoj
apartan, Lawrenceov sam dar privrstila blizu srca.
202
OTKE SKADA
Vrativi se u New York, poela sam prouavati povijest lire. Budui
da sam od djetinjstva uila pjevanje, posjedovala sam osnovno
znanje o povijesti glazbe. Sjetila sam se slika anela koji sviraju lire.
Zbog irskog podrijetla, na um mi je pala i predodba keltske lire.
Znala sam da je Orfej , bog podzemnog svijeta, svirao liru, kao i
njegov otac Apolon, bog prorotva i glazbe. Lawrence mi je j ed
nom rekao da j e "Apolonova lira" glazbalo sa sedam ica koje sim
bolizira tajne duhovne inicijacije. No, klju otkrivanja tajne lire
pruio mi je Pitagora, zasluan za otke dijatonske ljestvice.
Pria gOVOli da j e Pitagora jednoga dana, meditirajui o skla
du, proao pokraj radionice u kojoj su mukarci udarali po
nakovnj u. Sluaj ui zvukove koj e su proizvodi li radni ci i
opaajui razlike u njihovoj visini , Pitagora je, zahvaljujui svojoj '
!!atematikoj darovitosti , otkrio zakon harmonije. Sjetila sam se -
?itagorine flozofje i odjednom mi je sinulo. Irdio j e da svira- '
nje uzvienih melodija na liri moe oistiti duu od svih nerazbo-
-
ritih i negativnih utjecaj a. Lira je bila simbol skl ada i ravnotee!
'
Trube u podnoju lire oglasile su se da bi probudile ljude na
mn(m razinama. O ovom sluaJU, atIe s nam da skad moe
Uavnotem sva podruja naega ivota. Ctovi , simboli ljepo
te, predstavlj aju duhovni razvoj i postignue. Cvjetovi na brou
b su u potpunoj ravnotei, s obje strane lire. Okruivale su je
ganice dIveta ivota. Krug je simbol univerzalne Boje sile, ko' a
nema ni pocet a nI raF
!
.
Dok sam prouavala bro, sve mi je postalo kristalno jasno.
Sklad je bio j edini mogui odgovor na pitanje uspostavlj anja
ivotne ravnotee. Lawrence mi j e nagovijetao rjeenje te zago
netke otkako smo se prvi put sreli. elio je da otkrijem da je sklad
klju koji otvara vrata ivotu zdravlj a, ljubavi, sigurosti i, iznad
svega, ravTotee. Cijeloga sam vota tragala za neim to nisam
203
odredila imenom. Sada sam, uz pomo lire, otkrila arobnu rij e
koj a odraava ravnoteu svega O prirodi - sklad. Bila je to glazba
Z moje ui.
KI R
"Nikada nisam otkio to zapravo elim raditi . " ' Ni j edan lL
posao nije inio sretni m. " "Mrim raditi. To je besmisleno. " "Ne
znam zato me svaki put otpuste. " "Ja sam radoholiar. " Navela
sam samo nekoliko izjava koj e sam ula - i koj e sluam - od svo
j i h klij enata. Ako na poslovnom podruju naega ivota ne vlada
ad, malo j e vjeroj atno da emo ivjeti uravnoteeno.
Neki su ljudi "roeni" pisci, lijenici, odvjetni ci , bankari , kono
bari , zemlj oradnici, vozai kami ona, majke, slikari i tako dalj e.
Takvi ljudi od dj etinj stva znaju to ele raditi . Doima se kao da su
roeni s tom spoznajom.
No, drugi nisu tako siguri . Veina ljudi mora traiti posao ili
zanimanje koje e ih zadovolj iti. Plemenit je svaki posao obavljen
dostojanstveno i poteno. Zna
m
o da nam se svaki postu2ak

aa kao reakcija; svojim pCima djelujemo na druge ljude,

a oni svojim postupcima djelu na nas. ,Mudro j e teiti ljubavi
prema onome to radimo ak i ako to radimo dk ekamo ono

sto ce rl Ve odgovarati . Svaki in ljubavi raa sreom, a na

taj se nai n stvara dobra karma.
..
Strast prema radu nije uvijek priroeni dar. Takvu j e strast
mogue razviti ako uspijemo zavoljeti svoj osobit nain sluenja.
Posrij edi moe biti bilo koj e zanimanj e. Da biste osj eali da
sluite drugima, ne morate biti sveenik, lijenik, psihoterapeut,
uitelj , asna ili medi cinska sestra. Potrebna j e samo elj a da to
olje obavite svoj posao. Veliki dio vota prvodimo radei. Ne
bismo li trebali da
t
od sebe da pronaemo posao koj i e u
nama buditi radost i osjeaj postignua? To je presudno vaan
204
imbenik za uravnoteenje ivota. u koj emu, zbog gnjeva,
.
llienosti, ogorenosti ili dosade, iz dana u dan poveavate svoj
kariki dug, zapravo je tragian j er ga uludo tratite. A traenje
ota stvara lou karmu.
Zato uzmite etiri ute kartice i zapiite:
1 . Svaki posao obavljen u duhu sklada pogoduje ravnotei .
2. Mogu i hou pronai posao u kojemu u uivati.
3. ivot u kojemu svakodnevno poveavate svoj karmiki
dug tragian je jer se ul udo trati.
4. Traenje ivota stvara lou karmu.
Dan mijenja zanimanje
Dan j e postao odvjetnik zbog toga to se to u nj egovoj obitelji
oekivalo od prvoga sina u svakom narataju. To j e bila obiteljska
tradicij a; bez rasprave - sluaj zakljuen. Dan je j ednom pokuao
razgovarati s majkom o tome kako se plai da ga pravo nee
usreiti . Ona ga je pomilovala po glavi i rekla: "Ne budi smijean,
duo, svi u obitelji su sretni ". Ne elei se suprotstavljati , otiao j e
na Harvard i diplomirao meu najboljima. Potom se zaposlio u
uglednoj tvrtki u kojoj je sedam godina radio dajui sve od sebe.
Kolege su ga voljeli i cijenili pa su razmatrali mogunost da mu
ponude partnerstvo. U kontekstu vladajueg svj etonazora, Dan
je uspio. No, u stvarosti, kad me je posj etio bi o je na rubu oaj a.
"Mary T, moete l i mi obj asniti karmu?" zamolio me j e.
"Koliko dana moete ostati , Dan? Karma j e iroka tema.
stavno reeno, karma znai ' d- elovanj e' . Sve 'e karma -
prol ost, sadanj ost i budunost. Vi zapravo elite razgovarati o
svojoj poslovnoj kani, zar ne?" upitala sam s osmij ehom.
"Pogodili ste", rekao j e pomalo iznenaeno.
"To mi je posao" , rekla sam.
205
Nismo razgovarali o pravu. Rekla sam k ko znam da je odv
jetnik, i to vrlo uspj ean, ali sam vidjela da e l budunosti radi
ti u sasvim dmgom podmju. Otkrila sam mu da ga vidim na vrlo
malom otoku, s ribarskim amcem. Podrobno sam mu opisala
otok i dodala da e ondje biti sretan te dobro zaraivati .
Zaplakao j e. Oduvijek je el i o biti ribar i ivjeti onako kako sam
opisala. Govorio je o svojoj obvezi prema obitelj i . Bio j e zbunj en
jer je smatrao da mu kallTIa nalae cijeli ivot raditi ono "to mu
ne odgovara.
"Dan, vaa je karma da budete dio svoje obitelj i . Ai, vi mora
te smoi hrabrosti da im kaete kako kanite promijeniti karijeru.
Vi morate biti sposobni podnijeti njihove reakcij e. Izniman 5[t
ovjek i znam da ete pronai nain da se s nji ma suoite ljubaz
no, ali odluno. Dan, ako se ovjek boji mraka, mora Ii tako osta
ti cijeli ivot, ili moe pomou saznanja prevl adati svoj strah?
Vaa vam je karma naloiia da postanete odvetnik, a sada vam
nalae da pronaete najbolji izlaz jz odvjetnitva" , rekla sam mu.
Dan j e znao da nee biti lako. Morat e otpoeti s velikm
promj enama ne bi li ostvario svoj san. Al i , bio j e spreman uiniti
sve to bude potrebno da bi uspostavio ravnoteu koja mu j e
tako oaj ni ki nedostajala u ivotu. Predvi djela sam da e zani
manje promijeniti u roku od tri godine.
Vratio se za dvije i pol godine, potpuno preobraen. Obavio
j e teak posao; suoio se sa svoj om obitelji i zauzeo vrsto staja
lite znajui da j e donio ispravnu odluku. Planirao je i marljivo
radio kao odvjetnik sve dok si nije mogao priutiti da napusti
odvjetnitvo i zapone novi posao.
Znala sam da e biti vrlo sretan. Svoju j e budunost oblikovao
razraivanjem strategij e, marlj ivim radom i j asnom vizij om.
Obitelj to nije shvatila, ali se nastojala pomiriti s tim. Dan je ostao
ljubazan, ali nepokolebljiv. Znao j e da se njegova karma promi
j enila zato to j e promij enio svoje postupke. Karmu ni j e
206
optuivao Z godine koje je proveo kao nezadovoljni odvjetnik.
Prihvatio je dobm karmu koj a proizlazi iz pronalaenja posla koji
e uravnot iti njegov ivot i uivao je u svakom koraku puta koji
je vodio ispunjenju njegova sna.
Danovi koraci mogu pomoi i vama. U dnevnik Mo karme
zapiite:
1 . Nai ni pl an za budunost..
2. Pri hvati i njenicu da e njegovo ostvarenje zahtijevati
marl ji v rad.
3. Odravaj j asnu vi zij u.
4. Ostani l jubazan, al i nepokol eblji v.
Peter kuca o do
Kad j e stigao k meni , Peter j e bio u depresiji j er nij e osj eao strast
ni prema koj em obliku rada. Nije bio lijen i nije oekivao lago
dan ivot, ali se pribliavao etrdesetoj i osj eao se beskorisno.
Bio j e burzovni meetar, prodava raunalnih programa i ured
nik maloga asopisa. Zavrio je studij poduzetnitva j er nije znao
to bi drugo odabrao za svoje zanimanj e. U svojem sam poslu
srela mnoge poput Petera - ljude koj i su prihvatili prvo zanima
nj e na koje su naili jer ni prema emu nisu osj eali osobitu strast.
"Mislio sam da biste mogli rei za to sam roen u ovom ivotu",
rekao je im je sj eo. Pogledao me je s potovanj em, ali gotovo
moleivo. Oi su mu istodobno bile blage i tune. Osjetila sam
nj egovu bol.
Dok sam ga gledala, osjetila sam snaan pritisak u elu. Bio je
to poticaj da se usredotoim na zapise u akai. Pogledala sam u
kut svoje dnevne sobe i vrlo jasno vidjela Petera u prolom
ivotu. "Posj eduj ete dar za izraivanje drvenoga namj etaj a",
rekla sam. "Prij e otprilike osam stotina godina ivjeli ste u malom
207
njemakom selu. Umijeu izraivanja drvenih pokustva pouio
vas je divan starac poznat po vrsnoi svoj ega umijea. Problem
je bio u tome to ste u tom ivotu bili ena pa vam nitko nije
dopustio da ostvarite taj san. " Zastala sam i prisilila se zadrati
predodbu jo koji trenutak. "Starac vam govori kako mu je ao,
al i ljudi su tvrdoglavi i ne mogu zamisliti da djevojka obavlj a
muki posao. Uvjerava vas da ete jednoga dana biti vrstan maj
stor za izradu pokustva. " Slika j e izblijedjela jednako brzo kao
to se i poj avil a.
Pogledala sam Petera koji se doimao zapanjenim. "Kao mali
sam sanjao o tome da izraujem crkvene klupe", rekao je. "Jedini
predmet koji sam u srednjoj koli volio bio j e tehniki odgoj.
Izradio sam stol i osvoj io nagradu. Sjeam se kako sam ocu govo
rio koliko volim obraivati drvo. On se nasmijao i rekao: 'To nije
zanimanj e, ve hobi ' . Nije elio ni razgovarati o mogunosti da
bih na taj nain mogao zaraivati za ivot. " Peterove su se oi
ispunile suzama. Neko je vrijeme bio izgubljen u mislima, a tada
me j e upitao: "Zar doista mislite da bih mogao zaraivati za ivot
radei ono to volim?"
"Svakako. " Zastala sam, a tada nastavila. "U roku od godinu
dana mogli biste obavljati posao koj i e vas nevjerojatno ispu
njavati. Potraite stolara koj emu je potreban pomonik. To e biti
va put u posao koj i vol ite. "
Nakon to j e Peter otiao, sjetila sam se Lawrenceovih rijej :
"Djetinjstvo j e u veini sluajeva najvaniji kalup oblikovanja ili
izoblienja osobnosti. Ono ima vanu ulogu u veini ovjekovih
ponaanja, u veini reakcija i u veini emocija. Drugim rij eima,
drvo raste onako kako je posaeno, uspravno ili ne. "
Peterov j e otac bi o vrlo okrutan kada se nasmijao te obezvri
jedio sinovljevu tenju i darovitost. Stvorio mu je karmiki kaos,
a sebi l ou karmu.
208
Godinu dana nakon nae seanse pIHild U Peterovu poruku.
Pronaao je nauniko m|e|okod majstora, ba kao to sam !L
predvidjela. Bio je toliko darovit da je za est mjeseci poeo zara
ivati vlastitim radom. Blago reeno, Peter je presretan. Njegova
se radna karma promij enil a iz ogor enosti u oduevljenje.
No, tako j asle predodbe neijega prolog ivota ne dobivam
uvijek. Tu odl uku ne donosim sama, o tome odluuje karra.
Peteru je kanna dopustila uvd' u zapise u akai. Meni je moja
kana omoguila da mu pruim taj uvid. Vidovitost moe zapre
astiti i zbuniti, ali to? Vao je to osobuini s dobivenim z-
. Peter ga je pnhvatIo te, uz vjeru i marljivost , preobliko
vao svoj ivot i pronaao sreu. Svojim je postupcima potvrdio
da je zasluio pravo na uvid u proli ivot. Uspio je prevladati
oevu negativnost i zapoeti s poslom koji obuhvaa ljepotu i
sklad. On je ivi dokaz da ivot doista poinje u etrdesetoj .
Uzite tu karticu i zapiite:
Dro raste onako kako je posaeno.
KMA, DAOVTOST I USPN
Imala sam ast upozati mnoge darovite ljude - slikare, plesae,
pisce, dekoratere, glumce i glazbenike. Mnogi od njih, ali ne i svi ,
zarauju svojom umjetou. Budui da sam radila na podruju
glazbe i kazalita, prema umjetnicima se postavljam vrlo zatitni
k. Poznato mi je ogorenje koje proizlazi i odbijenica izdavaa,
zatvorenih vrata agencija, neodgovorenih telefonskih poziva i
tobonje nemogunosti osobnog razgovora s direktorom. Istina
je da mnogi daroviti ljudi ne mogu preivjeti od svojega rada.
Istina j e i da mnoge pozivaj u, ali odabiru malobrojne.
Kanna u velikoj mjeri odreuje hoe li osoba postati slavna,
bogata, cijenjena, ugledna ili e joj njezina darovitost omoguiti
209
tek preivlj avanj e. Umijee se usavrava tijekom mnogih zivota.
Taj proces moe biti bolan, izbaciti ovjeka i z ravnotee i pogur
nuti ga u depresiju ako ne shvati djelovanje kanne. Zavist, ogo
renost i esto ponavljana mantra "to nije poteno" opasne su
reakcije z one koji tee ostvarenju svojih kreativnih ciljeva. Ti e
se negativni osjeaji vratiti poilj atelju. Vj eruj em da mnogo
moemo nauiti iz ivota velikih umjetnika koji su patili , ali su
svojom darovitou ipak uljepali ovaj svijet. Veliki su umjetnici
duhovni glasnici.
Na um mi pada Vincent van Gogh. Do dvadeset i sedme godi
ne kolovao se za protestantskog sveenika. No, nij e postao sve
enik j er je odbio polagati ispit iz latinskog jezika. Vladao Je sa
etiri jezika, a meu njima je bio i latinski . Meutim, smatrao je
da latinski ne moe pomoi ljudima jer ga nitko ne govori pa je
zbog toga napustio crkvu. Zaklj uio je da poruku svoje duhovno
sti ljudima moe mnogo bolje prenijeti putem slikanja.
. Van Gogh je sjedinio istonjaki i zapadnjaki nain razmi
ljanja prije no to j e to postalo moderno. Slikao j e na japanski
nain s primjesom zapadnjakoga, a istonj ke j e religije pro
uavao kako bi to bolje uravnoteio svoj slikarski stil . Godine
1 888. naslikao je sebe kao budistikog redovnika. Prema svojem
je radu njegovao veliku strast, ali je prodao samo jednu sliku prije
no to j e umro u trideset i sedmoj godini . Njegova strast i nesva
kidanja osobna vizija odvele su ga u ludilo. No, ostavio nam je
umjetnika djela koj a pobuuju udi ljenj e. Karma mu je nal oil a
da ovaj svijet napusti ne uivajui u plodovima svojega rada.
Rebecca: uvijek hrabra i nepokolebljiva
Rebecca me je nazvala kako bi mi rekla da je upravo dobila
ul ogu u brodvejskoj predstavi . Sedam godina odlazila je na
audicije i to je bila njezina prva velika prilika. Napokon e moi
napustiti posao konobarice i potpuno se posvetiti glumi. Bila je
21 0
oduevljena, a j a sam bila sretna zbog nj e. Kad sam j e prij e pet
godina upozal a, radila je vrlo marljivo, povremeno glumila za
malu ili nikakvu naknadu te, kao i mnogi drugi glumci , zaraiva
la za ivot obavljajui posao koj i joj se ponudio. Al i , nikada se
nije alila. Uvijek je bila uvjerena da e se jednoga dana baviti
iskljuivo glumom.
Rebecca je cij eloga ivota voljela kazalite i diplomirala j e
glumu. Uvijek je bi l a sretna kada bi netko od njezinih prijatelja
dobio glumak posao i nikada nikome nij e bila zavidna na srei .
Znala je govoriti: "Dobila sam dar i voljela bih ga iskoristiti tako
to u zabavljati druge. Uvijek sam jako sretna kada mi drugi
kau da su uivali u mojoj glumi . Jednostavno mi je drago to
sam uspjela nekoga usreiti . " Duboko u sebi shvaala je da je nje
zina darovitost dar koji mora upotrijebiti za pomaganje drugima.
Njezin joj je stav omoguavao svaki dan proivjeti u potpuno
sti i teiti ostvarenju sna bez obzira na sva razoaranja koja je
doivjela na tom putu. Rebecca j e bila potpuno uvjerena da e
dobiti pravu ulogu kada z to doe vrijeme. Rekla j e kako je uvi
jek davala sve od sebe, znaj ui da vie od toga ne moe dati .
Kad bi vie ljudi o svojem poslu razmilj alo kao Rebecca, bili
bi mnogo sretiji. Nije neuobiajeno doivjeti grubo, neuljudno
ponaanje glumca, pisca, glazbenika ili plesaa koj i radi kao
konobar u restoranu ne bi li sastavio kraj s kraj em. Takvi ljudi
esto iskaljuju svoje fustracij e, razoaranj a i osjeaje odbaeno
sti na prvoj raspolovoj meti jer potpuno zaboravljaju koliko su
sretni jer imaju posao kojim plaaju hranu i krov nad glavom dok
studiraju i odlaze na audicije. Ao ste u takvom poloaj u, upam
tite da ete u odabranom podruju raditi ako vam tako nalae
vaa karma. U meuvremenu ostanite usklaeni s vibracijom
svojega posla tako to ete uiti, odlaziti na audicije i davati ono
najbolje od sebe na svim podruj ima svoj ega ivota, uklj uujui
radno mjesto koje vam omoguuje preivjeti .
21 1
Mnogo sam puta ula pritube poput: "Ne razumij em, Moja je
prijateljica tek stigla u grad i tri dana poslije dobila je ulogu u
fImu, To nije poteno! Ja ve dvije godine odlazim na audicije j
nisam dobila nita, "
Moj j e odgovor uvijek isti . ':Vaa jeprijateljica zasluila sv..u
ulogu jer j e inae ne bi dobila. To je pitanje karme. Usavravanje

,
bilo kojega wlijea iziskuje mnoge inkamacije, Vi ne moete
znati koliko je ivota vaa prijateljica posvetila usavravanju svo
j ega umijea. Budit

hvalni na daru koji ste dobili i

n
a
vajte zbog tueg uspj eha, Besmisleno je i opasno usporeivti
oj ivot s aZatrovat ete se ljubomorom. Stii esve
to ste zasluil i . >o imate od toga to svoje vrijeme tratite na
gev i ljubomoOslobodite se gnjeva i radite na svojei
, Uivaj te u radu i ne brinite o rezultatima. Jednostavno
nastavite raditi znajui da ste dobili dar i da ste zhvalni za
njega! "
Uzmite utu karticu i zapiite:
Dobit ete sve to ste zasl ui l i .
j H " . j
Rick mijenja slu
Ricky je elio biti profesionalni glazbenik. Na na sastanak stigao
je osjeajui se poraeno i odbaeno. Optuivao je univerum da
ga sprjeava u ostvarenj u njegova sna. No, vidjela sam da Rick
ne vjeba sviranje i da je sklon pet noi tjedno provoditi na zaba
vama, Skrenula sam mu pozorost na to, a on je priznao da nij e
dovoljno discipliniran, Naglasila sam kako j e oito da se glazbom
ne eli baviti dovolj no da bi se borio za to. "Ricky, nita nije
besplatno. Morate odluiti na to se u ivotu elite usredotoi ti .
Ao elite raditi kao glazbenik, morat ete korijenito promijeniti
svoj nain ivota" , rekla sam.
212
"To j e vrlo teko", rekao j e obijesno.
"Niste usredotoeni , ne vjebate - priznajte da su vam zabave
vaije od glazbenike karijere. To je vaa odluka. Ne optuuj te
univerzum za svoju lijenost i nedostatak predanosti. Zastanite i
uvidite da moda niste siguri u isti nsku svrhu svojega ivota. U
redu je priznati. da je va cilj teko ostvariti. Pred vama su drugi
ivoti u kojima ete pokuati postati profesionalan glazbenik.
Zato jednostavno ne odustanete?" rekla sam mu.
To ga je zaprepastilo. Nekoliko je trenutaka razmilj ao, a tada
je rekao: "Nikada nisam elio objektivno pogledati samoga sebe,
a upravo sam to uinio i slika uope nij e lijepa. ' !
"T sliku moete promijeniti ako to doista elite, Rick", doda
la sam. Tada mi je opisao svoje djetinjstvo i spomenuo kako mu
je otac rekao da nikada nee nita postii. Ricky nije bio svjestan
da ivi oevo pretkazanje. Na njega je i dalje utjecala njegova
prolost u ovom ivotu, Reka sam mu da vie nij e dijete kojemu
je potrebna oeva potvrda. Morat e odluiti preuzeti nadzor
nad vlastitom budunou jer ete, u suprotnom, nastaviti ivje
ti ogoreno i ispraznim ivotom.
Ricky se sviranj u vratio usredotoen i s obnovljenim entuzijaz
mom, Prisiljavao se vjebati jedan sat dnevo; s vremenom j e
utanovio da se vrijeme vjebanja protee na tri sata. Ponovno je
otkrio svoju ljubav prema glazbi pa mu vjebanje vie ni j e bilo
naporna obveza. Bile su mu potrebne tri godine, mnogo razliitih
poslova i promjena naina zivota, ali danas ima sjajno mjesto u
orkestru. Rekao mi je da nikada nije bio sretnij i . a iz dana u dan
ima sve bolji stav prema svojem po lu. Ricky j e bio najsretniji kada
ga je otac doao sluati. Rekao mu je da je vrlo ponosan na njega.
Tko kae da se starga psa ne moe pouiti novim vjetinama?
Uzmite dvi j e ute kartice i zapiite:
21 3
*1 . Neu optuivati karmu za svoju l ijenost i nedostatak
predanosti.
g2. Univerum nije odgovoran za moje nei spunjene snove.
Ja sam odgovoran.
VJ EBA: TENJA SH|0U
Um oemce|stcdcooc o| t| us|edctceo oadv||e m| s| |
Hada gcd vamseu umu pc|av| go|evoa, zav| doa, oesoc-
|||va | | dest|ust|voa m| sac, cdman |e zam| |eo| te ||e|u
sklad. Sve tc u |vctu p|c|z|az |zstva|ao_a dco|e sa|me
sad|anc_e u || _e|sklad: zov|_e, '|uoav,s| gu|ocst, soaga
i+danoue Sklad pcdazum||eva |avocteq.
-
Razv||teoav| sup|| m||eoe |||e| sklad sadagcdcs eate
st|an, oes. gu|ocst, usamJ I | es c u P|esudoc | e
vaocdasnvat|tesklad, oesam| ote|estua' oc, veceIm
J
o| em. eza c|avimcda oastc| | mcpct uoc|z|avoat|svc|
sa|m| s oaoscvo| |acuo. stva|eo|e sklada oa|vao||i |e
sc|asu tcmp|ccesu
P||m|e||ce, da o| stesesm| || | p||evaocgsastaosa, t| nc
|ec|te sam| seo| Ovaj sastaoas zapc|oem u ss| adu
'astav|te meota| ocpcoav'|at| |i|e sklad | coav| te va

xscsc| Ta e vas mcoa |e t|tt cd oegat| voe sa|me

stvc|eoeoegat| vo| m|azm| ||ao|em
Ved| t| |a|te c skladu: cs|et|te '| uoavp|emao|emu, o| | me
p|czesvascd_e| cvao|e, |||e| m sac. ' ma|tegaoaumu
@ c svcjev|sou me| cd|u, a sada cs|et|te

ao|| outcst

!|
st|an, gcsego|teza ojm |p|evu|te ga. S| uate tu me!cd -
]svedcsoe cs|etteda u ||tmu|avocteeu| az|teu sklad.
-
214
PROSVJETWENJE
Prosvj etljenje je postupak koji nas polako voru prema
uravnoteenijem nainu ivota. Svaki korak koji potie osobni
rast, pojaava svjetost u naim ivotima. Svjetlost stvara dobru
karmu. Moja nakana da vam pomognem oblikovati budunost
obuhvaa primjenu sljedeih orua prosvj etljenj a.
Mo volje i snaga
Da biste razvili volju, morate znati to elite u ivotu. Morate
odrediti svrhu svojega ivota. Budite realni. Ako vam j e etrdeset
godina i nikada niste plesali, nikada neete biti primabalerina -
koliko god to arko eljeH. Ako ste tajnica, a elite biti direktori
ca, morate se vratiti na studij i uiti. Moda ete godinama mora
ti raditi puno radno vrijeme i naveer odlaziti na predavanj a. Sve
tekoe - umor, fnancijske probleme i probleme rasporeda -
morate rijeiti da biste ostvarili eljeni profesionalan cilj. Nee biti
y p
lako, ali ako ustrajete, uspjeh nee izostati. Cinjenica je c \
O ivotu nije lako. Tekoe je mogue prevladati L
odgovaraj u mo volje i snagu. Volja i snaga su nerazdvojive.
Mo volje lei u naoj sposobnosti njezina usmj eravanj a.
Svatko moe razviti mo volje. To zahtijeva odlunost, strpljenje
i snagu.
Ne gubite vrijeme alei zbog poinjenih pogreaka. Odluite

da ih neete ponoviti. Ako posrnete, recite sami s bi: "To neu
ponoviti jer me ini nesretnim". Ne odustajte bez obzira na to |
kko puta morali oeti iznova. Neuspjeh proizlazi iz neustraj
nosti. sred otoi te se na svoju svrhu i ne tratite energiju i
se zbog neuspjeha.
- -- . -
Snaga proizlazi iz iskutva, ponavljanja, promiljanja i opona-
Daonih koji su jai od nas. N

mo traiti opravdanja Z slaDO

stia je prevladamo. Putem kontemplacije
21 5
moemo preispitat svoj vot i otkJiti razloge prolih neuspjeha.
Moramo biti objektivni te svoje dobre i loe osobine razotriti bez
ikakvoga "fltera". Svi imamo sv je nedostatke, a ako svakoga dana
nekoliko minuta posvetimo reispitvan'u samoga sebe, otkrit e o
ih l ra U na njihov uklanjanju.
Ako ostanete posveeni svoj em cilju, doi e dan kada ete
opaziti plodove svojega truda.
Ljuaost
Ljubaznost j e presudno vana za karriku ravnoteu. Sjetite se
bumeranga - neobazri postupci. misli i rijei ne povrijede samo
metu, ve i Ooga tko je bio neobazriv. iako on toga moda nee
odmah biti svjestan. Lamence savjetuje razmiljati o lj ubaznosti,
aekao mi je: "Sjeti se tri osobe prema kojima sj bila nelj ubazna
i opazi kako se "ga osjea".
Svi smo mi ljudi i imamo svoje dobre i loe dane. Premda ne
moramo imati namjeru biti neljubazni, katkada se to dogaa.
Ljudi koji su svjesni svoji h osj eaja i povezani su s njima. osjeat
e se uasno kada uvide da su bili neljubazi . Moda ste se otre
sli na pomonika jer ste bili pod pritiskom. U aru svae voljenoj
osobi moete rei neto vrlo runo. Majka moe povrij editi svoje
dijete nepromiljenom neobazrivou, ili obratno.
Uzmite utu kalticu i zapii te:
Nelj ubaznost uvijek stvara lou karmu zbog toga to
proizlazi iz sebi nosti .
Lid pr neoekva udac
Moja klijentica Linda nije preboljela majine rijei: "Skini tu suknju
- izgleda kao drolja". Bilo joj je petnae t godina i od prijatelji e je
posudila suknju koj u je kanHa odjenuti za zbavu. Suknja j e bila po
21 6
posljednjoj modi i Lindi se jako sviala. Uzbueno j u j e pokazala
majci, koj a j u je shrvala svoj im grbim prigovorom. Majina
nepromiljena reakcija za nju je bila posve neoekivana; Linda jo
nikada nije ula da njezina majka govor tako bezobziro.
Odjla j e u svoju sob:lakala satima i odbila poi na zab

vu. s ostavilo se da j e njezina majka l[juta na Lindina oca, ali

j e svoj gnjev iskalila na Lindi. og toga se ona Jo uvijek bori 's
r;ostatkoiT Samopotovai1ja. Rekla mi j e: "Moete li zamisliti da
s majka nazove droljom? Mola mi je lijepo rei da joj se sUk
nj a a. Nikada u ivotu nisam uinila nita ime bih
za da me majka nazove droljom. "
Lindina je majka morala ivjeti sa spoznajom da ne moe
povui svoje rij ei . Ispriala se, ali je teta bila uinj ena.
Bumerang. Linda j e draga, osj eajna djevojka sposobna oprosti
ti, ali je i danas zabole te grube majine rijei. Boli se j o nije oslo
bodila jer nije razvila sposobnost nevezanosti .
Roditeri moraju biti svjesni da djeca ue iz primj era. Djecu valja
poutti ljubazost Sebina, zlobna djeca svoje ponanje naje
e naue kod kue. Roditelji esto osj eaju krivnju zbog neega pa
previe poputaju djeci, a to za njih moe biti vrlo loe. Roditelji
moraju mnogo vremena provoditi na poslu kako bi uzdravali obi
telj pa nemaju dovoljno vremena za druenje s dj ecom. Zbog toga
djeci esto doputaju da budu zahtjevna i nepristojna.
esto promatram djecu koja se igraju u parku pokraj moje
zgrade. Rastuim se kada vidim da mnoga nisu spremna dijeliti s
ostalom djecom. Mnoga su djeca jednostavno zlobna prema dru
goj djeci . Ako se takvo ponaanje ne ispravi, odrast e u sebine,
zlobne odrasle osobe.
U nekim sluajevima roditelji daju sve od sebe da bi svoju
djecu poui li ljubaznosti i potovanj u, ali to j ednostavno ne dje
luj e. Mogue je da je takvo dijete iz prologa ivota donij elo
karakternu manu. ., upamtite da l e karmu mogue obl ikovati .
"o _
2 1 7
Roditelji bi trebali nastaviti odgajati dijete u duhu ljubaznos! }
obazrivosti . Ustrajnost e naposljetku ur plodom.
Prema svojim bismo roditeljima trebali nastojati biti dobri jed
nako kao i prema svojoj djeci . Oni koji svoje roditelje smjeste U
staraki dom te ih posj euju rijetko i l i ih uope ne posje ' uju, vje
roj atno e isto doivjeti od svoje djece. O lanovima svoje obi te
lji ne moemo uvijek skrbiti u svojim domovima. No, ipak bismo
trebali biti obazrivi i brini te ih to ee posjeivati.
Doima se da su radna mj esta rasadnici neljubaznosti. Zar je na
radnom mj estu tako teko ponaati se uljudno? Dobar ef moe biti
stog, ali pritom ostati ovjean. Tijekom godina sam primila sloti
ne klijenata koji su oajavali zbog okrutnosti na radnom mjestu.
Sljedea e vam vjeba pomoi da lou karmu radnog mjesta
zamijenite vibracijama dobre karre:
Vi morate ostati lj ubazni ak i ako se svi drugi ponaaj u
negati vno. Promatrajte kako pozi ti vno, uvi avno ponaa
* nje prel azi na druge. To nije l ako, al i je vrl o del otvoro.
vremenom bi ste na taj nai n svoje radno okruzJe mogl i UCl
ni ti snol ji vi m - i ak ugodni m.
Sljedea vj eba pomae uvesti ljubaznost u sve aspekte ivota-
Neka vam mi sao o Ij ubznosti bude a j utarnja i adnj a
* veernja mi sao. Na krajU dana razmi sl ite o svemu sto se
dogodi l o u protekla dvadeset i eti ri sata. Jeste l i prema
*nekome mogl i bi ti lj ubazniji ? Jeste l i svjedoi l i okrutnom
postupku i ostal i po strani ? Pri vl aite l i negati vnost zato to
se ponaate neugodno?
Svak na postupak ne utjee samo na nas, ve i na sve koj i
nas okruuju. Svi smo meusobno povezani . Ljubaznost im'
snaan uinak na kolektivnu karu wliveruma.
2I5
Strljivost
Strpljivost postie sve emu tei .
Sveta Terez Avilska
Strljivost je smirenost, sbranost, samokontrola, tolerancija,
*
,
i sporvanja bez p_bi. Kao takvu j
no vrImom. Nismo svi roeni s prirodnim darom sposob-
*
nosti moga prihva ' anja ivotnih kunj i . Skloni smo diviti se_
onima koji su, bez gnjeva, naprasitosti ili tj eskobe, sposobni eka- _
ti da se neto dogodi .
Uzmite utu karticu i zapiite:
ivot bez strpljenja jest jedna duga tualjka. +
Nikada ne smijemo zaboraviti da ne ivimo samo ovaj ivot,
ve mnoge ivote tijekom kojih se usavravamo. Doivljaj
postupnog osobnog razvoja I bilo kojem podruju ivota donosi
veliku radostStrpljenje je presudno vano u ljubavnim vezama,
odgoju djece ili razvijanju prijateljstava.
Uzmite dvije kartice i zapiite:
1 . Valja OPU
.
titi darovitostima i odnosima da procvjetaju
u svoJe vriJeme.
"2. Neu uriti toliko da propustim ljepotu sadanjeg
trenutka.
Potovaje
Ako neto i l i nekoga potujemo, tada tu stvar i l i osobu cijeni
mo, divimo joj 5, tujemo je, titimo i branimo. Ovaj bi svjet bio
mnogo sretniji kada bismo svi svakoga dana nekoliko minuta
2I9
rove||uprom

|}an}uu
'`

otovan}a| pr|m}erenoqponaan}a

nasv|mpodruc}|masvo| hz|vota
Laurenina tualjka
Lauren[e b||aoa}nakadme}epos}et||a.1r|m}eseca|z|a

|a}

s
mukarcemko}|}u}eod}ednomprestaonaz|vat|.Veerpr|}e
}e|a qa }e s druqom d}evo}kom r

storanu, }e,nstavn

|e
obrat|opozomostnan}u.Laureneb||adubokosok|rana|ze|e
|a}edoznat|tovid|mon}|hovuodnosu.
Ne znamzatodoputatedavasnetko tako oma| ovaava ,
odqovor||asam.O|to}edamun|}esta|odovas|dva| os}e

a}a pasmatramdamoete b|t| sretn|tostenabasa||nan}eqa.

Lauren}erazm|s|||aomo}|mr|}e|maA|| , rekaom|}edame
vo|| , qotovo}ev|knu|a.
D}e|auvaem s|ua}uqovorevieodr|}e|, Lauren.
*

e samo sluat to |}udo

e, ve |.?pa{ t

a} e
ov}ekpokazaodavasnepostu e, aton| epr|hvat| |vo.
Naa|ost u svo}em sam radu u|amnoqe |na|ce Lauren|ne
pr|e. Na d|asku }e b||a poma|o zbun}ena | pr|zna|

m| }e a
n|kadan|}e razm||}a|a opotovan}u u kontekstu svo | ho

o-n.h
odnosa. 3ezpotovan}anema|st|nske|}ubav, rek|asamo .
Pototrebnozas||t|Dq|mase d|vmo zoqn}|
hov|hpost|qnua |||karaktera. elov| zas|uu}upotovan}ezato
toseproles|ona|noponaa}u| svo} espozna}e d|}e|espodre

n|ma.Pod|te|iepotuemoakosunasodqo} |||dabudemosnazn. ,
br|n|, pr|sto}n|, |}ubazn| | neovsnr |}u | . ade potu}emo ak
`
|brane osobnus|obodusvo} |hqraana. N|kadanedopust
tedase drug| rema vamaponaa}u bezpoa 1ak

ete
uspostav|t| destrukt|van o razac | postat| oqorena, qn}evna
osoba. |v}etete ukuku|}|c||oe karme.
Uzm|teutu kart|cu|zap||te.
220
Slinosti se privlae. Samopotovanje privlai potovanje.,
Opratanje
Opratan}e zaht|}eva popr|||nusnaqu. Kad oprost|mo, srce nam
se|spun| dobromkarmom. Opratan}e}eos|obaan}e odzam}e
ranaos|obaanasmrn}e,sr
ka.1a} |n|}u-
baviprosv}et|}u}enas\. otrebno}epr|||nomnoqoenerq|}eda
b|se mr||o ||| dab|senekome e|}e|o karm|ko z|o. Zam}eran}e
raa uznem|renou, pomuu}e nau sreu | stvara |ou karmu.
Zameran}e|osvetavraa}unamsemnoqosttukotestvara}uve||
k duqnanaemktm|kombankovn

m raunu. Kadagodoto *
a}man|unepravdu,stvaramo cbrukau ko}anasvod|
uvan}udugovai pr|b|iuvarote|.
..
Lawrence me }e upoznao s kor|sn|m oruem ko}e moemo
upotr|}eb|t|akosvo} ume||mopou|t|opratan}u.'Svakever|
r|espavan}amoraoprost|t|svmako}|sut|nan|}e||ne ravdu.
u|as|dan|}euputnoo az|t.u evetsqn}evomnasuprun|ka.
|oodnos||nasve.1reba|ab| razm|suone ravdi|
sseb| r

| da u tvo}em srcu nema . Oprata*

sv|ma. 1akoesepom|r|t|son|mako} |sutepovr|}ed|l||us os;a-
vt|tam}|mi2 --

Uzm|tedv}eute kart|ce |zap||te.

' 1 . Opratanje je i vljenje u stanj u sklada.
\2. Potpuno smo sretni samo ako smo svi ma oprostil i .
Sluenje
Svaki |n s|uen}adruqomezapravo}e po|oq uun|verza|nukar
m|ku banku. Potpuno smo sretn| samo ako oprost|mo seb|
putems|uen}adtuq|ma. ada seposvet|mozadovo|}avan}u
potrebadruq|h|}ud|, stvaramodobru armu.S|uen}eeut}cc=
221
ti na nau karmu, kao i na karmu onih koj ima sluimo. inom
sluenja drugome pomaemo uspostaviti dublji unutarnji mir koji
pogoduje ravnotei u njegovom ivotu.
Kad pokupimo smee na ulici, sluimo okoliu. Izaavi na
zbore, sluimo svojoj zemlji. Sluajui onoga tko i ma potrebu
govori ti , sluimo toj osobi. Sve to uinimo z dobrobit drugih
pri donosi dobroj kolektivnoj karmi univerzuma. Svatko od nas
_ima sposobnost sluiti na nain koji e ovjeanstvo pribliiti kar
;ikoj ravnotei .
URAVNOTEENA K
Karma je zapravo naziv za djelovanje univerzalne ravnotee. Sve
se vraa i sve se plaa; vi doista anjete ono to ste posij ali . Svaki
trnua nam mogunost da uspostavimo veu rav
noteu, da stvorimo novu, dobru karmu - da nainimo jo j edan
korak prema ovladavanju sobom. Taj nas postupak iz prolih
ivota vodi kroz sadanji i prema buduima. Iako prolost ne
moemo romijeniti, budunost moemo oblikovatlkako elimo:
Trebala bi nas tjeslti spoznaja da uvijek imamo j o jeanu priliku.
i- _urbom. - red nama jitko ne moe
bolje no to moe.
-
U ovom trenutku moemo poeti ivjeti sretnijim, plodnijim
ivotom koj im emo na svoj karriki bankovni raun poloiti
. mnogo dobra. Moemo teiti veoj ravnotei na svim podruji
' ma ivota - zdravlj u, seksu, novcu i moi . Vratit emo se kako
bismo usvoj ili jo poneku pouku, jo malo tragali za istinom, ui
nili Z druge koliko god moemo i pribliili se savrenstvu.
Proivjet emo ovaj ivot, otii na neko vrijeme, vratiti se, ponov
no preuzeti svoj karriki raun i nastaviti svoje putovanje prema
ravnotei . Koliko god se to doimalo nevjeroj atni m, s vremenom
emo isplatiti sve karmike dugove, proivjeti sve zemaljske
ivote, dosei potpuno prosvjetljenje i ovladati sobom.
)\ 6. Uf f 9
222
FOFISAFIRMACIJA
PRO PGLV K
Nekontrol i rani gnjev stvara negati vnu karmu. Poguban je
za moje zdravl je, moj posao, moje prijatelje, moj u obi telj i
moju duu. Pronai u nai n da obuzdam svoj bijes.
DRUGO PGLV KRMA I REINKARNACIJA
Karma znai djelovanje. Dobar postupak donosi dobru
karmu.
Karma znai djelovanje. Lo postupak donosi l ou karmu.
Ako je moje ponaanje vie sebino nego nesebi no, doi
vljavam vi e l oe karme nego dobre.
Ja jesam moja karma.
Ja jesam takav kakav jesam zbog svoji h prol i h mi sl i ,
postupaka i elj a.
Svoj u budunost gradi m svoj i m sadanj i m mi sl i ma,
postupci ma i elj ama.
22J
Pl emeniti postupci i konstruktivno razmi lj anje stvaraju
pozi ti vnu karmu.
Neu gubi ti vrijeme ljutei se zbog toga to se ne sjeam
prol i h i vota.
O prol i m ivotima najvie doznajemo razmatraj ui sadanj i .
Sposobnosti mogu biti bolje potvrde prol i h ivota nego
sjeanj a.
Moj dananji probl em ne mora cijeloga ivota ostati probl em.
I sti nski deja vu doivljaj povezan je s nei m i z prologa
ivota to moram razrijeiti .
Budi strpljiv. Za otkrivanje sjeanja skri veni h u podsvijesti
potrebno je odreeno vrijeme.
Prije no to zaroni u podruje mogunosti i z prol i h i vo
ta. uvij ek razmi sl i o obrasci ma u sadanjem i votu.
Ako osoba pri mi tone i nformacije o prol om i votu. poslje
di ce e biti vi dlj i ve u sadanjem.
Gdje je ivot , i ma i nade.
Budui da ne umi remo, ne moemo se ubi ti.
Karma nije ograni ena rokom.
TREE POGLVWE KA I ZDRVE
Potovat u svoje tijelo i svoj um kako bi h i vi o u skl adu
dobroga zdravlj a.
Dat u sve od sebe da ni koga ni kada ne zarazi m bi l o
koj om bol eu.
224
Prijevarom se stvara teka karma.
Pretjerano. opsesi vno vjebanje zlouporaba je i votne si l e.
u i votu dobi va qdreenu kol i i nu i votne si l e. Ne trati je!
Usredotoi se na rj eenje umjesto. na probl em.
Mrnja uvijek pogubno djeluje na zdravlje.
F +
Svaki tjel esni probl em je odraivanje karme i z ovog i l i iz
prol og ivota.
Ovu u kunj u svl adavati i z mi nute u mi nutu.
Ako svoju ovi snost ne prevl adam u ovom ivotu. s njom u
se roditi i u sljedeem ivotu.
Mo volje lei u mojoj vjeti ni njezi na usmjeravanj a.
Svakoga u se dana usredotoiti na svoj cilj i boriti se za
nj ega.
Moj najvi i cilj jest da kao bolja osoba uivam u ostatku
ovoga i u sljedeim ivoti ma.
Svoje stajal i te uskraenosti zamijeni t u stajal i tem i nte
gracije.
ETVRTO POGLVE KA I SEKS
Strast bez vrstog temelja teak je udarac za nau spo
sobnost rasui vanj a.
Djelovat u u skl adu s najvI sI m nael i ma nesebi nosti .
Samo tako mogu izvui svoj brak i z stanja u kojemu se
naao.
225
Karma ne poznaje rve.
Priseem da ni u kojem sl uaju neu ui u i nti man odnos
s neki me sve dok od naega upoznavanja ne proe naj
manje etrdeset dana.
Prolost ne mogu promijeni ti , al i mogu promijeniti nai n na
koj i j oj doputam da utjee na mene u sadanjosti .
Kundal i ni energija sl ijedi smjer mi sl i .
Razmi ljaj o ljepoti , skl adu, ravnotei i sl uenj u pa e ti put
bi ti savreno jasan.
Raunal a ne varaj u. Ljudi varaj u.
Tpkanje nije odravanje stvarne veze.
Nitko ne umi re i ni ta ne moe biti izbrisano.
Bez hrane i vode ne mogu ivjeti , al i bez seksa mogu.
PETO PGLVWE K I NOVAC
ahval nost je prvo pravi l o duhovnog razvoja.
I sti nsko samopotovanje stjee se samo uravnoteeni m
ivljenjem.
Opsesija moe dovesti do umobol nosti .
Opsesi vnu mi sao prijeko je potrebno zamijeni ti konstruk
ti vnom.
Konstrukti vna mi sao je ona koja pogoduj e zdravlj u i unu
tarnjem mi ru.
Nikada ne proputajte pri l i ku da pomognete drugome.
226
Sljedea osoba kojoj e biti potrebna pomo mogl i biste
bi ti upravo vi .
Lou karmu ne mogu izbrisati , al i mogu izvui pouku i ovog
trenutka poeti stvarati dobru karmu.
Pozitivno razmiljanje poduprto ' odgovarajui m djel ova
njem donosi dobru karmu.
.
Ui ni t u sve to je mogue da bi h pl ati o svoje dugove prije
no to uope razmi sl i m o objavi bankrota.
Budem li u ovom ivotu zl orabi o novac, u sljedeem u se
roditi u nei mati ni .
U univerzal noj karmi koj banci otpi s nije mogu.
Dugovi ne zastarijevaj u.
U sljedeem ivotu i sami biste mogl i bi ti poput beskuni
ka na kojega u ovom i votu ne obratite pozornost.
ESTO POGLAVWE KMA I MO
Mo bi trebal a i mati pozitivnu ul ogu u mojem ivotu.
I sti nska mo odraava se u moj i m unutarnj i m znaajkama.
Neu robovati ambi cij i .
Usredotoit u se na izvrsnost, a ne na tenj u moi .
Povijest j e kroni ka ovjekove borbe.
Dananji su postupci sutranja povijest.
Samospoznaja je zaetak moi .
227
Mol i m svoje vi e j astvo da mi pomogne svl adati sve pre
preke na putu prema osobnoj srei .
I sti nska mo proi zl azi iz nevezanosti .
I sti nska mo utemelj ena j e na estitosti .
Strpljenje j e mo.
Ui nite sve to moete da bi ste sprij ei l i zl o. Tako se stva
ra dobra karma.
Nesebi na osoba koja posjeduje mo, upravlj a sami m
sobom.
Ako zaujete poziv u pomo, karma vam nal ae odgovori
ti na nj ega.
Mo gl edanj a sa staj al i ta druge osobe jest i sti nska mo.
SEDMO POGLAVLE KMA I RAVNOTEA
Svaki posao obavlj en u duhu skl ada pogoduj e ravnotei.
Mogu i hou pronai posao u kojemu u ui vati.
i vot u koj emu svakodnevno poveavate svoj karmi ki dug
tragi an j e jer se ul udo trati .
Traenje i vota stvara l ou karmu.
Drvo raste onako kako j e posaeno.
Dobi t ete sve to ste zasl ui l i .
Neu optui vati karmu za svoju l ijenost i nedostatak preda
nosti .
228
Uni verzum nije odgovoran za moje nei spunjene snove. Ja
sam odgovoran.
Neljubaznost uvijek stvara l ou karmu zbog toga to proi
zl azi iz sebi nosti .
i vot bez strpljenj a jest j edna duga tual j ka.
Darovitosti i odnosi moraj u bi ti si obodni procvj etati u svoje
vrijeme.
.
n
:
eu uriti tol i ko da propustim ljepotu sadanjeg trenutka.
Sl i nosti se pri vl ae.
,
Samopotovanje pri vl ai potovanje.
ratanje je ivljenje u stanju skl ada.
Potpuno smo sret ni samo ako smo svi ma oprosti l i .
C\A lD I ( f " ' > " VD LItCf :'h
( 7c> = . c - B ub\ 1 t. - . .-- , a
Ni g@ | D( M< ~f : -o l '' L' R " f I e lI
= , P\ lx\'H\ 101 P ol PL1 1 4.Vi [ )~ o :
1\ ,1 r(.:11 O 11Hl i M t h- ~ q {O l;I T
_ N (10 V h1[ P 6c *- l o t pq L " J _
l @ ' Qv ^ ^ nu17 " l G m | r PM
' { N I H l D":A . - 51f \ K I -Ll<.1 tor \1 '- 1 1 10 ,
:cu :tlf l. :o n /. u ? SivQ\ F ~ f ! O j
H, !,<I STQ, C \c.t i A V I l\ - / I rLt ( L
1A (I 'A . - (A; \1 Mit c ' -~| 1 no fl :
1 g ) '. j/. 1''!1 l ISLsi H ' 1, . ]l r o jV(
g L _Q ! / tH kl) 1 'n`t I O
i 1., !UI l J I o{, f..t 1b ~ l'O".0fl r lo c " (\ 6 t L I
_( n. l^ 0
229 . \H lH k"H'l . r !,q
% ' ' '' 6 1 Lo . l4' 1 > 0 A l'k' ( \ Il H H I ' " b n
O M ' D A 11" I H n't. bt.1 fo b IW,)u 15 v :4Lf
Nt fDf"q ' \ [ ~ | 0t . , L q t= U` M > E " , .
il]eka o autonci
MAY T. BROWNE, ugledna vidovnjakinja i duhovna iscjer
teljica s kij mima irom svijeta, prvo iskustvo j asnovidnosti
dovjela je u sedmoj godini. Meu njezinim kl ijentima su mnoge
istaknute linosti iz podruja poduzetnitva, zabave i medij a.
Dravni mediji posvetili su j oj mnogo prostora na radiju, televizi
ji i u tisku. Mar T. Browe, autorica dviju knjiga, Ljubav na djelu
i Zivot posJj e smr; ivi u New Yorku . .
Dragi i tatelj u/i tateli ce
Jeste l i uival i itaj ui ovu knji gu? Smatrate l i da ste
neto kori sno naui l i ?
Ako j este, tada knj i gu preporui te prijatelj i ma, znanci
ma, roaci ma, svakome tko i ma neke probl eme koj e bi
mu ova knji ga pomogl a rijei ti i l i barem ol akati .
Preporuamo da ovu knji gu traj no zadrite u kunoj
bi bl i oteci kako bi vam uvijek bi l a pri ruci .
Dobro je pomagati drugi ma!
Pomogni te savjetom, ili poklonite ovu knjigu.
Bibl ioteka ZNAT VIE
Dr. Mari lyn Gl envi l l e: PRI RODNO LIJEE E PMS-a
Jean Carper: SAUVAJTE SVOJ UDESNI MOZAK
Jan Yager: TKO TO SJEDI ZA MOJ I M STOLOM?
Donal d Trump: PUT K VRHU
. KAKO BI TI OMI LJEN U DRUTVU
Uskoro izlazi:
I sabel l e Nazar Aga: MANI PULATORI SU MEU NAMA
Florence Rollot: RECI TE ZBOGOM STRESU
Isabel l e Nazar Aga: MANI PULATORI I LJUBAV
Richard Wi seman: FAKTOR SREE
HaI Urban: NAJVEE iVOTNE POUKE
Harv ! Eker: TAJNE UMA MI LIjUNAA
John WJacobs: o 50 NAM TREBAJE LJUBAV ~ DRUGE LAI O BRAKU
Baa de Angels: KAKO SAM SE SAMO NALA OVDJE?
Chs Ju d. LAI U KOJE SE UVJERAVAMO
Biblioteka PITANJA m
Prof. dr. Mi l an Mesari : CIVI LI ZACIJA, DANAS I SUTRA
Bruce Feiler: PUTOVANJE BI BLIJSKI M ZEMLJAMA
Gary Greenberg: ! ! BI BLIJSKI MI T
Bibl ioteka NOVI VIDICI
Lise Bourbeau: SLUAJTE SVOJE TIJELO, SVOGA NAJBOLJEG
PRIJATELJA NA ZEMLJI
Mary J Browne: MO KARME
Li se Bourbeau: I SCljELITE RNE | BUDI TE SVOJI
Uskoro izlazi:
Mathew Kelly: RITAM iVOTA
El izabeth Lesser: (BROKEN OPEN)
Zabavna bibl ioteka
El i zabeth Gaskel l : SJEVER I JUG (radni naslov)