(Govor odran na 'Olcotu', Wheaton, Illinois, u ljeto1935.

Adyar Pamphlet New Series No. 5

2
 ADYAR PAMPHLET NEW SERIES NO. 5

UMIJEE MEDITIRANJA

(Govor odran na 'Olcottu', Wheaton, Illinois, u ljeto1935.)

MARIE POUTZ

THE THEOSOPHICAL PUBLISHING HOUSE

Adyar, Chennai 600 020 Wheaton, Il., USA

3
Naslov originala: 'THE ART OF MEDITATION'
MARIE POUTZ

S engleskog jezika preveo: KRUNOSLAV PAVI

Kutjevo, 2004.

Copyrights: The Theosophical

Publishing House, Adyar

Printed at the Vasanta Press

The Theosophical Society

Adyar, Chennai 600 020, India

Prvo izdanje 2003.

Priredio i uredio M. L. 2004. godine, iskljuivo za internu upotrebu

lanova Teozofskog Drutva, Adyar, Chennai 600 020, India.

4
 UMIJEE MEDITIRANJA

Ljudi su skloni misliti da meditaciju, kako bi bila

uspjena, moraju pratiti neke astralne pojave, oblici,
boje zvukovi, zvona i tako dalje. ak i neki isto
tjelesni dogaaji, drhtavica uzdu kraljenice, trnci u
vrhovima prstiju, ovi primjeri mi padaju na pamet,
doekuju se s radou i javno oglaavaju, na alost
onih koji nemaju takva iskustva i stoga svoju
meditaciju smatraju promaenom.
Naravno da takve trivijalne i esto budalaste
pojave ne znae uspjenu meditaciju. To su prije
zapreke koje odvlae panju od unutranje
stvarnosti. Bolje je nita ne uti i ne vidjeti na fizikoj
razini, tako da svijest potpuno okrenuta unutra moe
ostvariti zajednitvo s Bogom i postupno ujediniti
svoju osobnost sa svijeu Egosa.
Oni koji kau da ne vide nikakvih rezultata ponekad
su uspjeniji nego to sami zamiljaju, jer njihovi
bliski i dragi vide kako u njima raste strpljivo
razumijevanje i poveani mir; a to je potvrda da se
intuitivni princip, Buddhi kako ga zovemo u Teozofiji,
polako oslobaa u meditaciji i filtriran sputa u svijest
u mozgu.

5
 Razmotrimo sada nekoliko zahtjeva za uspjenu
meditaciju. Prvi je taj da smo potpuno uvjereni u
stvaralaku mo misli. Ako ne vjerujemo da doista
radimo neto, meditacija e biti samo forma. Javno
ispovijedamo vjeru u mo misli, govorimo o njoj,
uimo o njoj, ali nain na koji zaboravimo sve o njoj
kad se suoimo s potekoama i odamo se
depresivnim ili destruktivnim mislima, velikim i malim
brigama, pokazuje da je to vjera samo na rijeima.
To me podsjea na one ljude koji idu u crkvu po
navici, pjevaju svete pjesme ili ponavljaju molitve, a
onda se vraaju kui svom obinom i svakodnevnom
ivotu i zaboravljaju sve to.
esto puta sam poeljela da smo u stanju vidjeti
astralna i mentalna stvorenja to ih aljemo u svijet.
No, moda je blagodat to to ne moemo, jer bi nas
osjeaj vlastite odgovornosti mogao zdrobiti.
Stoga, da bismo uspjeno meditirali, moramo biti
uvjereni da je to moni stvaralaki in, a ne samo
san i 'ugoda'.
Zatim moramo imati odreenu koliinu
koncentracije to je za nas jako teka stvar. ivot
nam tako urno skae s jedne stvari na drugu, da
praktino sve vrijeme ivimo u prolosti, sadanjosti i
budunosti. U prolosti, nejasno se sjeajui onoga
to smo trebali napraviti ili smo napravili nesavreno;
u sadanjosti, s jednim dijelom panje usmjerenim
prema onome to radimo, u budunosti, sanjajui
ve o onome to emo slijedee raditi. Naravno,
poslovni i profesionalni interesi zahtijevaju vie

6
panje i vie koncentracije; ali u cjelini, naa je
panja vrlo rijetko nepodijeljena. Uzmimo na primjer
itanje dnevnih novina. Svi uoavamo naslove o
ubojstvima i otmicama, ali koliko nas bi moglo
potpuno i pametno govoriti o dogaajima u svojoj
zemlji i inozemstvu!
Koncentraciju potrebnu za uspjenu meditaciju
bismo razvili kad bismo imali hrabrosti koncentrirati
se na sve ono to radimo, na svaku obavezu, ma
kako neznatna bila; kad bismo ivjeli u sadanjosti
potpuno i intenzivno, kako to savjetuje J.
Krishnamurti. Ali puno je lake pustiti um da luta i
vrluda poput leptira.
Meditacija je individualna stvar i svatko mora otkriti
to mu najbolje odgovara. Ali, s vremena na vrijeme
daju se i openite metode i upute, i moda bismo
mogli razmotriti neke od njih.
Pretpostavimo da je dolo vrijeme za nau
svakodnevnu meditaciju. Drim da je normalno da
svatko od vas shvaa vanost svakodnevnog
meditiranja, u isti sat, na istom mjestu, ako je
mogue, tako da iskoristite ritam sto ga stvara takva
redovitost.
Prva potekoa koju moramo savladati je pomisao
na brojne dunosti to ih moramo obaviti. Veina
nas je toliko zauzeta da sjednemo i zapitamo se; to
emo napraviti za djecu i treba li uiniti ovo ili ono, ili
neto tree. Na taj nain je nemogue meditirati.
Pripremili smo svoj um na to da emo sjesti na
petnaest minuta, ili vie, i moramo jednostavno sve

7
drugo iskljuiti. Niti meditiramo niti radimo tu drugu
stvar ako pokuamo raditi oboje.
Dakle, prva potekoa koju moramo savladati je
pomisao na brojne dunosti koje iza ugla ekaju da
nas zaskoe. Neki silom pokuavaju utiati sjeanje
na stvari to ekaju da ih se obavi. Ali mudrije je ne
koristiti nasilje. Vatrenog konja se ne tjera batinama
na poslunost.
Bolje je usmjeriti um prema viim stvarima nekoliko
minuta prije. Onda udobno sjednemo i umirimo tijela;
fizicko, astralno i mentalno. Preporua se, ako je
mogue, sjesti prekrienih nogu na pod, ali mnogima
je takav poloaj neudoban. Takvi ne mogu
zaborarviti tijelo. Zato sjednite udobno uspravne
kraljenice, tako da struje mogu tei bez prekida ili
prepreka.
Neki koriste mantre ili posebne reenice da umire
tijela. Koristite ono to vam pomae. Meni osobno je
rijec `Mir', panovljena polako tri puta, vrlo snana i
od pomoi. Dakle 'Mir... Mir . . . Mir', a u isto vrijeme
osjeaj mira izvire iz srediita mog bia, poput iste,
stabilne, bijele svjetlosti to sja iznutra, ispunjavajui
me spokojem i tiinom i onda se izlijeva u svijet
ispunjavajui ga mirom.

8
 Tada moe poeti meditacija.
Meditacija je podijeljena u dvije faze: meditaciju u
uem smislu i kontemplaciju.
Ali to dvoje se postupno mijea jedno s drugun tako
da ih moemo razmotriti zajedno. Meditacija u uem
smislu sastoji se od promisljanja o izabranom
predmetu (s raznih strana), od razumijevanja
njegovih razliitih aspekata i od otkrivanja njegove
svrhe i vrijednosti. Moete izabrati neki redak iz
svetih spisa, odlomak iz neke svete knjige, neku
posebnu kvalitetu koju elite osloboditi u sebi. Ali
poradimo na stvari koja mi se uvijek inila od
vrhunske vanosti; Jednom Boanskom ivotu u
svemu, i naem jedinstvu s tim ivotom.
Mnogi koji izaberu ovaj predmet, skloni su prigrliti
previe u jednoj meditaciji. Oni e nejasno razmisljati
o ivotu u svemu, u svim kraljevstvima, u svim
zvjezdanim galaksijama na nebu, sve u nekoliko
minuta. Naravno da je rezultat to, da se oni iz jedne
takve nedefinirane meditacije ustaju bez ikakve
posebne spoznaje.
Zato uzmimo jedan predmet svaki dan: prijatelja,
cvijet, stijenu, Uitelja, i pokuajmo u njemu otkriti
svu ljepotu, dobrotu, sve Boansko. Za primjer uzet
emo jednu stijenu. Tokom meditacije razmisljajte o
slinosti njenog ivota s vaim. Kao i vi, i ona se
raa i umire; ima oblik, boju i tako dalje. Dio je
kamene strukture koja.je osnova zemlje, podrka
svim stvorovima to ive na njoj, postojana u

9
sluenju kroz vrijeme, otjelovljenje snage i
pouazdanosti. Dodajte to vie detalja kojih se
moete sjetiti. Kako dolazite sve blie i blie samom
ivotu, ivotu otjelovljenom u toj stijeni, linija
razdvajanja izmeu ivota stijene i vaeg ivota e
nestajati, jer ivot je jedan i naa podjela na
kraljevstva: mineralno, biljno, ivotinjsko, ljudsko i
nadljudsko, vie ili manje je proizvoljna. Takva
podjela ne postoji. ivot se odvija u svim
kraljevstvima i jedan je.
Onda se uzdignite iznad uma, prestanite promiljati
o predmetu, izdignite se u potpunu tiinu, tiinu
snane ljubavi, i kontemplirajte o predmetu svoje
meditacije kao o ivoj prisutnosti.
Ako ste uspjeni, trebali biste stupiti u vezu sa
ivotnom iskrom stijene i postati jedno s njom.
Trebali biste osjetiti, kao to i sama stijena osjea,
njen stalni pritisak na zidove njena zatvora. Trebali
biste osjetiti njenu nejasnu i neartikuliranu tenju
prema veoj slobodi, tenju koju dijelite vi i sva
stvorenja. Mogli biste ak poeti osjeati utjecaje
izvana koji doseu taj zatvoreni ivot kroz pukotine
gdje struktura stijene nije tako vrsta. I moda
osjetite slabe napore ivota te stijene da odgovore.
Tko zna, moda pritie na osi rasta, koje odreuju
oblik kristala stijene.
Ovo moda nije pravovjerna znanost i moe
izgledati jako budalasto, ali ako uspijete spoznati
svoje jedinstvo s tim ivotom, makar i na tren, moda
osjetite neto od onoga na to taj slabi ivot stijene

10
tei odgovoriti i postupno se progurati u puniji izraz
biljnog kraljevstva.
To je ta spoznaja unutranjeg ivota koji bi trebao
postati predmet meditacije. Ako svaki dan dopustite
svom ivotu i ivotu stijene da zajedno pulsiraju kao
jedan, tada ete, prije ili kasnije, doivjeti
nezaboravni pogled na ono to jedinstvo ivota
znai. Onda ete moi, sa znanjem iz prve ruke,
govoriti o tome to to Jedinstvo doista znai. Sve
dok ne steknemo neto od te spoznaje, moemo
ponavtjati ono to je u knjigama, ali ne moemo
drugima prenijeti uvjerenje kao to emo biti u stanju
kad osjetimo jedinstvo ivota, ne u mozgu nego u
srcu.
Moete slino raditi na spoznaji svog jedinstva
(istovjetnosti) sa cvijetom, ivotinjom ili prijateljem.
Samo zamislite u to bi vae prijateljstvo izraslo kad
biste mogli svog prijatelja ukljuiti u svoju meditaciju,
vibrirati skladno s njim, spoznati ljepotu njegove
due koja je jedno s vaom vlastitom ljepotom.
Takvo prijateljstvo bi trajalo vjeno. Nikada ga se ne
biste mogli odrei, to god taj prijatelj inio, jer
njegove mane bi sigurno izgledale sve manje i
manje vane.
Ako ste stvarno ozbiljni, moete u svoju meditaciju
uzeti ak i nekoga tko vas odbija ili je protiv vas. (Ne
koristim rije 'neprijatelj' zato to ne vjerujem u
neprijatelje.) Uinite to prepoznajui, bez strasti,
njegove dobre osobine, a svatko ima pozitivnih
osobina. Sjetite se prilike kad je postupio plemenito.

11
Korak po korak, dok otkrivate dobro u njemu,
podignite svoju svijest do razine gdje ste vi, Egos,
jedno s Egosom te osobe koja vas vrijea, i u tom
jedinstvu spoznajte tekou koju oboje, kao Egosi ,
doivljavate u izraavanju Boga u vama. Imate istu
potekou kao kod samoizraavanja, a vjerojatno
ako je netko protiv vas, ni vi niste sasvim bezgrjeni.
Ako to spoznate, ako vidite tekou koju oba Egosa
imaju da organiziraju stvari vezano za svoje
osobnosti ovdje dolje, razumjet ete, a u boanskoj
radosti tog razumijevanja sva neprijateljstva i osjeaji
povrijeenosti e uskoro nestati iz vaeg ivota.
Istinski, niti jedan ovjek nije vam niti prijatelj niti
neprijatelj. Lako je mogue da tim dodirom jedinstva
onom drugom Egosu, moda date dodatnu snagu
koja mu je potrebna da preobrazi poticaje svog
vlastitog osobnog instrumenta. Zapamtite, vae
osobno razumijevanje ne moe se podii na viu
razinu bez podizanja onoga s kim osjeate jedinstvo.
Stoga, kad meditirate o stijeni, podiete ivot te
stijene, o cvijetu, podiete ivot tog cvijeta, o
prijatelju, podiete ivot tog prijatelja, isto tako,
podiete ivot onoga koji vas vrijea. To je jedan od
stvaralakih vidova meditacije. Njena svrha nije
samo pomaganje onome koji meditira, ona pomae i
objektu meditacije, zato to je ivot jedan i ono to
osjeate, to i postajete, pomaui tom drugom
objektu da to osjea i postaje.
Ako na slian nain radite sa svakom potekoom,
svakom neugodom, pokuavajui razumjeti njenu

12
svrhu, ivot e zasigurno postati radosna
pustolovina, i ta srea, koju sva stvorenja trae, doi
e vam, moda postupno, pa ak i nesvjesno u
poetku.
Postoje mnogi koji pokuavaju meditirati o Uitelju
(Majstoru). Oni meu vama koji su dovoljno sretni da
osjeaju duboku predanost Uitelju ili Gospodu
Kristu, mogu ga vizualizirati pred sobom, ne samo
kao sliku, nego kao trodimenzionalnu figuru.
Razmisljajte samo o jednom aspektu njegova Bia
(Postojanja), ne o cijelom Biu, to je tako
neodreeno, nego samo o jednom aspektu; njegovoj
snazi, mudrosti, ljepoti, potpunom samortvovanju.
Pokuajte spoznati kako taj aspekt pomae svim
stvorenjima kroz sva kraljevstva. Kad ste njegovu
prisutnost uinili ivom stvarnou, moda ete
poeljeti u svijesti pasti na koljena pred njim i
dodirnuti rub njegove odjee. Onda prestanite misliti.
Kontemplirajte o njemu u slavi njegove ljubavi i rtve
u spokoju, neka ta slava ispuni cijelo vae bie i
prui vam iroku spoznaju o Velikom Planu za koji
On vjeno ivi. Neka ta kontemplacija ispuni cijelo
vae tijelo vatrenom eljom da mu pomognete u
sluenju svijetu.
Dok dan za danom, godinu za godinom, meditirate
o bezbrojnim aspektima ivota, njegovim pojavnim
oblicima ovdje dolje, on e za vas dobiti novo
znaenje i novu ljepotu. Nikada vie neete oajavati
nad ovjeanstvom kad vidite prljavtinu i runou
(nakaznost) koja nas okruuje. To vas vie nikada

13
nee zaslijepiti pa da ne vidite mogunosti
ovieanstva, jer ete biti u dodiru s unutranjom
slavom i znat ete da je kraj izvjestan.
Hoe li samo jutarnja meditacija ostvariti taj cilj?
Naravno, svaka meditacija je uzrok koji mora
proizvesti posljedicu. Ali ta e posljedica biti mala,
gotovo neuoljiva, ako, nakon to smo traili dodir s
Boanskim ivotom na nekoliko minuta, brzo
zaboravimo sve o tome i dopustimo si da nas
uhvate svakodnevne aktivnosti i dunosti.
Naravno da se te dunosti moraju obaviti i to esto
u naizgled ludoj urbi koja nas tako esto ini ljutima,
nestrpljivima, neljubaznima, ak nepravednima.
Posebno u prijelazno vrijeme, pritisak je velik i zato
je vea naa dunost da mir svog jutarnjeg
zajednitva prenesemo u svoj dnevni posao kako
bismo istinski pomogli onima koji nose teki teret
svijeta.
Stoga, svi uitelji duhovnog svijeta kau da
meditaciju ne treba ograniiti na utvteno doba
dana, ve ona treba postati konstanta kroz cijeli
dan. Jutarnja meditacija je potrebna jedino kao
polazna toka, ujutro uimo kako se dovesti u sklad
i ne smijemo podcijeniti vanost te vjebe, ali
trebamo poi iza toga.
Nekima je teko koncentrirati se nekoliko minuta
ujutro, ali jo je puno tee cijelo vrijeme zadrati
svijest o naoj spoznaji,osjeati je kao skrivenu
struju sklada u koju uklapamo svaku misao, rije,
osjeaj i djelo, ugaajui sve prema tom skladu i

14
odbacujui sve ono to ne moe s njim jednoglasno
vibrirati.
Naravno, da bi takav ivot bio boanski; tako
nepogreivo jedinstvo s Boanskim ivotom je bez
sumnje postignue onih koje zovemo naom
Starijom Braom, za koje su rekli da su 'usavreni
pravedni ljudi'. Oni su dali obrazac i pokazali put, i
prije ili kasnije e svaki od nas, prema svom
vlastitom obrascu i svojim vlastitim putem, takoer
ivjeti savren ivot. Pa, zato ne poeti odmah?
Problem je kako unijeti meditaciju u svakodnevni
ivot, a ne postati nesposobni sanjar. Svaki ovjek
mora nai put za sebe, i kad ga jednom pronae, ne
smije mu dopustiti da se vrati u lutanje. Za mnoge od
nas prvi je dan meditacije lijep. Ali poslije dva ili tri
dana popustimo. Nikada nita ne moemo stvarno
postii ako nismo uporni. Samo kroz stalnu,
namjernu, upornu vjebu moemo ostvariti svoju
namjeru.
Neki svjesno stvaraju podsjetnik. Jedan primjer je
poslovni ovjek koji je dan za danom gradio misaoni
lik Uiitelja pored svog stola, i kuanica koja je na
slian nain napravila misaonu sliku Uitelja, kome
je bila predana, na vratima to su vodila u kuhinju,
sve dok On za njih oboje nije bio iva prisutnost koja
posveuje ivote ivljene u Njegovo lme. I mi
moemo upotrijebiti svoju misaonu snagu da
sagradimo takav podsjetnik. Nije to samo slika, jer
kroz nju Uiteijeva svijest moe tei tako da je On
istinski s nama.

15
 Isto tako, postoji djevojka koju je sat na oblinjoj
crkvi svakih pola sata podsjeao na njen ideal. Ona
se uvjebala da o svom idealu misli svaki put kad sat
otkuca. Poznajem i jednu drugu, kojoj neujno
pjevuenje odreene glazbe u svijesti pokree ivu
spoznaju Jednog ivota to kroz nju tee u svijet.
Nije vano to odaberete ako vam odgovara i ako
to koristite uporno. Na alost, upravo ta upornost
nedostaje tolikima od nas.
Jedno od najdjelotvornijih sredstava je; ponuditi
sve to radimo svom idealu, ne kao vrstu ponude
naveliko na dan buenja, nego svjesno i namjerno
nuenje ak i najskromnijeg posla dok ga obavljamo.
To znai razmiljati o nuenju im zaponemo
najskromnije jutarnje djelo, pripremau i rani obrok,
odlazak na posao, pozdrav svima koje sretnemo
putem, otvaranje vrata ureda, sve bez izuzetka
ponueno je kao draga rtva, bilo to vano ili
nevano, ugodno ili neugodno.
Va ideal moe biti bilo koja stvar koja vam se
svidi; Vie Jastvo, Uitelj, Krist, Jedan
nemanifestirani ivot, Savrenstvo ovjeanstva
ubrzano svakim usavrenim Ijudskim ivotom, nije
bitno to je to tako dugo dok je to najvie to moete
pojmiti, i dok ivite svoj ivot u prisustvu tog ideala.
Ako tako inite, svaki zadatak e biti bolje
obavljen. Samo pomislite s koliko panje biste
obavljali svoj posao kad bi onaj koga jako potujete
bio prisutan i sa simpatijama gledao vae napore. U
tom poslu nebi bilo nieg povrnog! Tako bismo

16
uskoro razvili predivne vjetine umjesto da
postanemo nesposobni sanjari. Duhovni ivot je
intenzivno praktian, to god ovjek s ulice mislio o
njemu.
U pocetku ete vjerojatno esto zaboraviti svoju
vjebu. Ali neka vas to ne obeshrabri, nastavite
vjebati i uskoro ete otkriti da vam panja postaje
sve vie i vie postojana.
Razmotrimo nekoliko rezultata ovakve iskrene
vjebe.
Osjeaj istovjetnosti sa svime to ivi, to smo ga
svjesno probudili u meditaciji, postupno e se
potvrditi u svakodnevnom ivotu, i jednog bismo se
dana mogli iznenaditi kad otkrijemo da sve postaje
boansko, oivljeno ivotom koji je na neki nain i
na ivot. Vie ne razmiljamo o njemu, ali zapravo
osjeamo taj ivot u svakom predmetu koji
dotaknemo. Znat emo da je papir iv, ta prekrasna
aa je takoer iva, no nakon nekog vremena to i
osjetimo. Vie o tome ne mudrujemo, kako bismo to
obino radili. U svemu osjeamo prolazni ivot i
vidimo njegovu ljepotu kako sjaji u svakom
predmetu, svakom stvoru, u zalasku sunca,
planinama i prekrasnoj zemlji. Doista vidimo
boansko svjetlo u svemu.
Naravno, u duem vremenskom razdoblju ovakva
spoznaja dolazi tek u rijetkim trenucima, ali ak i
nekoliko pogleda tu i tamo mijenjaju cijeli smjer nae
svijesti. Umjesto bia okrenutih k sebi, drage volje
emo otkrivati sve vie i vie boanskog, vie

17
ljepote, vie radosti u svemu. Otkrit cemo da vie
ne moemo krivo razumjeti druge Ijude kao to smo
to prije inili, vie se ne moemo uputati u grube i
neljubazne procjene. Vie ne moemo traiti slavu,
priznanja ili ustupke bilo koje vrste.
Postat emo jedno sa svime i veseliti se kad drugi
budu priznati ba kao kad smo sami bili priznati.
ini se nezamislivim da bi netko, tko je baran na
tren bacio pogled na veliko Jedinstvo, mogao ne
posvetiti se srcem i duom sluenju svijetu. Shvativi
neto od njegove slave, on e poeljeti pomagati
drugima da to isto spoznaju. Koje e mu biti vanjske
aktivnosti, koji dio tekog tereta svijeta e biti u
stanju ponijeti, ovisit e o njegovim sposobnostima,
okruenju, ogranienjima. No njegov e ivot od
tada biti jedno bratstvo, a utjecaj takvog ivota nee
pomagati i nadahnjivati samo one koji dou u dodir s
njim, nego e se nevidljivo iriti na naine koje za
sada moemo tek naslutiti.
Moete rei da sam se udaljila od predmeta
meditacije. To je istina, ako je meditacija za vas
puka intelektualna vjeba, obina dnevna rutina. Ali
za mene meditacija ne znai nita ako nije korak
prema onoj veoj spoznaji, most izmeu osobnosti
(osobnog,izvanjskog bia) i intuitivnog svijeta, gdje
su bratstvo, radost i ljepota injenice.
Onaj koji uspije sagraditi takav most, prvo u
meditaciji, a onda postupno iriti ga kroz svoj
svakodnevni ivot, nee se vie zapitati napreduje li,

18
jednostavno e zaboraviti na sebe, a u tom zaboravu
lei njegov uspjeh i postignue.

19