*

B I L T
Teozofskog kruga "Gral" Krievci
( u formiranju)

Krievci, proljee 1994 god.

 1

TD i temeljna promjena u ovjeku i drutvu

U kontekstu se susreemo sa vanim promjenama koje se dogaaju u

sadanjem trenutku, posebno u Evropi.. Kroz pojest zbivale su se velike prom
jene, no svijet se uvijek vraa stanju kaosa i degeneracija poinje djelovati u
svim institucijama bilo politikim ili drutvenim.
Svaka civilizacija susree se sa razliitim izazovima. Ukoliko se ne uh
vati adekvatno u kotac sa izazovom, nacija ili narod propada, civilizacija po
inje nestajali. Suvremeni svijet polako postaje svjestan veliine izazova koji
stoji pred sadanjom civilizacijom .ako to moemo tako rei.
Ovo to u svijetu vidimo su vanjske promjene, no samo mali broj ljudi
zna da su vanjski dogaaji odraz onog unutarnjeg to se dogaa u ovjeku. Ma
li broj ljudi zna daje pravi uzrok svih problema u ljudskoj psihi.
Za TD je ova situacija veliki izazov iznutra. Ako se ne promijeni ljudska
svijest, moe li drutvo ostati stabilno?
U jednom od pisama Mahatma reeno je: "Uzrok svih nevolja, malih i
velikih je u ljudskom djelovanju, u ovjeku ija inteligencija ga ini slobodnim
agentom Prirode."
Vanjski izazovi potiu nau kreativnost. esto nam se ini da nismo mi
uzrok problemima, tj. da oni ne potiu od nas samih. No, ako blie pogledamo,
vidimo da se naa priroda mnogo ne razlikuje od ostalog svijeta.
Mahatma nastavlja: "Ne treba kriviti ni Prirodu, ni neko imaginarno
Boanstvo, ve ljudsku prirodu koja ini zlo zbog svoje sebinosti." Razmislite
dobro o ovim rijeima.
Nebi li TD trebalo duboko teiti za trajnim rjeenjem koje e promije
niti ljudsko drutvo, ne samo djelomino, ve koje e mu dati novi pravac?
Dananjim ovjeanstvom vlada natjecateljski duh, stresovi, nesree, ra
tovi, eksploatacija ovjeka po ovjeku. Koncentracioni logori u Evropi ili
ropstvo u Mauritaniji su iste stvari. Svijet se nije bitno promijenio, oito zato
jer nismo uli u sutinu problema. Gledali smo problem samo izvana, a nismo
vidjeli da to izvana dolazi iznutra.
- Uzrok problema je ovo sadanje stanje svijesti , istina kako za drutvo
tako i za pojedinca.
Svatko od nas se susree sa velikim problemima u ivotu, porodici, na
poslu. ovjek nastoji promijeniti injenice ili pobjei od odreenih situacija,
izbjegavajui odgovornost i osuivajui druge.
On se ne eli suoiti sa svojim vlastitim unutarnjim stanjem.
Istina drutva je u manjem smislu istina pojedinca i njegovog ivota,tako
da nema izmeu njih razlike. to mi inimo sa svojim malim ivotima je ono
to diutvo ini u masovnom smislu. Mi smo odraz drutva a drutvo je odraz
nas samih.
 2

Krishnamurti je esto ponavljao tu injenicu, da svijet nije razliit od

nas:"Sva ljudska bia su u svojoj biti ista te moemo rei daje svijet Jedno i
jedan je svijet. To je jedna apsolutna injenica i moemo je spoznati ako dubo
ko uemo u to."
No, to je upravo ono to mi ne inimo, ne ulazimo dovoljno duboko i za
to nemamo potrebu za preobraajem.
H.P.Blavatsky:"Naa je dunost oivjeti u ovjeku njegovu duhovnu in
tuiciju koja e biti nasuprot bijedi u svim oblicima, religioznim, znanstvenim
ili drutvenim, a iznad svega religijskom sektatvu, vjerovanju u uda ili neto
naprirodno. Ono to moramo uiniti je da potraimo znaenja svih zakona
prirode i irimo ih."
H.P.Blavatsky je dotakla injenicu da ako je bijeda, fanatizam, sektatvo
u ljudskoj svijesti, ovjeanstvo nee postii mir i suradnju. Rjeenja e uvijek
biti loa jer smo se bavili samo sa drutvom a ne sobom. Za mene je jasan
glavni rad TD, a to je toka unutarnjeg poticaja i pomoi svijetu u radikalnom
bavljenju njegovim problemima-
TD mora dati ijecnja koja e biti prihvatljiva cijelom ovjeanstvu, a ne
nekom njegovom dijelu. ovjeanstvo gleda na probleme autohtono (separat-
no). Nijedno takvo rjeenje ne moe zadovoljiti sve narode. Zato teozofska to
ka gledanja na problem mora biti univerzalna.
Za lanove TD trebalo bi biti jasno, da se podijeljena svijest ne moe ba
viti problemima dananjice. Ona nije do sada uspjela donijeti trajno rjeenje,
jer je ona i uzrok svih problema.
Zato TD ima zadau i odgovornost u traenju razumijevanja.
Za ovjeka je od ivotne vanosti biti svjestan sebe, svoje istinske pri
rode, kao i otkrivanje svojih unutarnjih potencijala.
to mi znamo o sebi? Dali je slika o nama potpuno kriva?
Teozofsko gledanje i razumijevanje ovjeka vano je s praktine toke
gledita, jer spoznavajui sebe i nai e se odnosi mijenjati. Za ovjeka je
vano to on je i to bi mogao biti. to vie upoznajemo sebe na odnos ne sa
mo sa ljudskim biima ve sa svime to postoji bit e svjesniji, bolji.
TD ima vanu ulogu da donese novi pogled na stvari, to e se odraziti u
odnosima, tj u itavom drutvu.
Ovo sve to je do sada iznijeto pokuajmo sagledati u dubini naeg srca.

( Slobodan prijevod iz knjige "Ljudska regeneracija" od Radhe Bumier)

JELISAVA VAVRA
prva predsjednica TD u Zagrebu

Gledam je i mislim: a to ja znam o njoj? to uope moe ovjek o ovjeku da

zna? Svaka je dua jedna tajna, duboka i nedokuiva, kao bog, o komegovore
sve religije. Ili je to dvoje moda isto? to mi znamo? Ni bit atoma ne
moemo dokuiti a kamoli ljudsku duu.
Meni se ini da moja sestra u tom smislu usavrava svoj ivot i produbl
juje ljubav prema ivotu, koji je isti u svima nama. Ne mogu inae sebi da pro
tumaim , zato ona ve preko 2o godina ivi tako istim i po naem sudu go
tovo asketskim ivotom, kad nije ni vjerski fanatik, a ni zaludjela primitivka.
Ona je vrlo obrazovana i po svom zvanju je profesorica matematike: savreno
vlada engleskim i francuskim jezikom, razmjerno je mnogo putovala po cijeloj
Evropi, a bila je mjesec dana i u Indiji, te tako prikupila je mnoga znanja. Ali
ini se da se njeno dublje znanje krije u njenom srcu, gdje ona oslukuje svo
jim mislima.
U koli je bila jedna od najvrednijih profesorica, dok joj je izvan kole
sav rad bio posveen razvoju TD, koje je ona sama osnovala u Zagrebu prije
osam godina s nekoliko plemenitih i vrlih mladiih ljudi. Ona je predsjednica
tog drutva i kao neka sveenica radi svog istog ivota. I hrani se isto. Neto
malo voa ili komad dinje uz neslanu kau, to joj je sve to jede redovno samo
jedanput na dan. Kae, da tijelo sasvim drugaije iskoriuje hranu, kada je do
biva samo u najpotrebnijoj koliini, a pogotovo, kad je to hrana, koju priroda
tako rei daje sama ovjeku, ne ubijajui ni nesvjesni, a kamoli svjesniji ivot.
Ve odavna je raspoklanjala sve svoje pokustvo, koje joj je ostalo od
majke i spava na tri krinje prekrivene dekom. Haljine joj vise o dva avla za
bijena u etvrtu povisoku krinju, u kojoj je jedan kaput za sva godinja doba i
jedan eir zamotan u papiru.. Odijelo joj je uvijek savreno isto i uredno i
ona sva upravo mirie istoom. Ustaje ranom zorom, da u osvit doeka sunce,
jer kae da prve sunane zrake imaju sasvim posebno djelovanje.
Dok je jo polazila univerzu, studirala je astronomiju sa stajalita
slubene znanosti. Da smo u Zagrebu imali bolju zvjezdarnicu, ona bi se zaci
jelo sasvim posvetila istraivanju zvijezda. One su je uvijek privlaile.I sad
pomno prati sva najnovija izvjea suvremenih astro-fiziara, ali pm njenog
srca ima o zvijezdama sasvim drugo miljenje, puno najdublje poezije, one i-

1
 4

votne. Kada ona govori o svemiru, o toj ivoj tami sa svjetlilu centrima, a tu
ti se kao da gleda ivot neba povezan sa zemljom, s ovjekom.
Ako moja sestra ima kakav ideal, mislim da su joj zvijezde taj ideal, nji
hovo harmonino kretanje po istom zakonu oduvijek. Moda je i njena dua
za nju samo jedna zvijezda, koja treba da neprestano sve jae i sve svjesnije
sja. To ja mislim tako, a mislim i to, da je njeno znanje o dui daleko, daleko
dublje. Ta ja je tako slabo poznam. Tek kao sestru, kao moju veliku pomonicu
ba u mojim najteim trenucima, kad nije nikog i neeg bilo, da me izvede i/
oaja. Onda me je izvodila njena krepka , ovjeanska ntka. A koliko je takta,
koliko obzirnosti i finoe u svakom njenom pomaganju! Ona svaku svoju po-
moomata ljubavlju i svaku rije kao da najprije uvije u ljubav, pa ti je onda
prua. U ljubav dobru, u ljubav ovjenu. A takva je ona ne samo prema meni,
svima je ona sestra, za svakog ima osmijeh dubokog razumijevanja i kao da je
odista vidovita, uvijek pogodi onu najskrovitiju i ba sitnu elju i tu onda ispu
ni. Rijetka je to ena, moda jednistvena u Jugoslaviji. Srce joj je svakako je
dinstveno.
Neki misle da ju je teozofija profinila, ali ivot ju je svakako pripremio
na to. A njezin ivot je od djetinjstva bio jako teak. Ve sa trinaest godina bila
je upuena sama na sebe, jer je tada umro na otac, a ona je ostala sama s maj
kom, koja je bila neizljeivo ivano bolesna. Mali brat mogao joj je samo po
veavati brige, iz kojih je sama morala traiti izlaze. Liza je morala dospjeti na
sve. I na uenje i na uvanje majke i brata, i to je najglavnije, na ouvanje sa
me sebe.
Mnogo je podnosila od majine smrti, a poslije i mnogo vie. Muno se
provlaila kroz kole poduavajui svoje bogatije kolegice i nosei njihove
ponoene haljine i tijesne bluzice s izlizanim vezivom. Kad sam seja zgraala
nad tim, odgovarala mi je sa smijekom:"Pa ne mogu mi dati novo." To su
dodue mogle, ali za nju su haljine jo onda bile neto sasvim sporedno, a da
nas ak i svoje tijelo smatra svojom haljinom i uva tkivo istim samo zato, da
bude to podesnijim provodnikom za sve one zrake, koje moraju proi kroza
nju za hranu njenom duhu. Ali zato svu ljepotu, to je tako prikupi, dijeli sa
svakim, tko joj prie. A prilazi joj stalno sve vee mnotvo naeg mlaeg
naratajajeojemu je ona upravo svetiteljka.
Meni se ona ini kao jedan svjesni ovjeanski cvijet, kojemu moe prii
i kraljevna i radnica i najobrazovanija kao i najprimitivnija ena - svakoj e
ona jednako darivati svoj isti cvjetni miiris.

Nina Vavra
(Izvod iz lanka koji je izaao u "enskom listu" (u rujnu 1932 god.)u
Zagrebu.)
 Mantra i njeno znaenje

Rije m a n t r a dolazi od sanskritskog korjena " man" to znai misliti

i "tra" to znai osloboditi se. Ta rije u stvari znai osloboditi se od svih ogra
nienja putem mentalnog procesa. Nauka o manirama kae, daje univerzum u
kojem ivimo sastavljen od istih vibracija raznih frekvencija ili energija. Sve
to postoji u univerzumu u vrstom, tekuem ili plinovitom stanju rezultat je
meusobnog djelovanja energije i svijesti. Tu injenicu je potvrdila i egzaktna
nauka, ali samo to se tie ovog materijalnog svijeta. Dobro je poznata injeni
ca da su atomi svih fizikih supstanci samo skup energije nazvani: elektroni,
protoni i neutroni.Reeno je: kad bi se sakupili svi atomi ovjejeg tijela i eli
minirao prazan prostor meu njima nebi ostalo nita drugo osim jedne sitne
mrlje, koju bi se moglo zapaziti tek pod povealom. a sve ostaslo su iste vi
bracije.
Hindu kozmologija tvrdi da kad se poremeti uravnoteeno stanje Para-
brahmana - Vrhovnog Principa - tad od Jednog nastaje Dvoje i to je poetak
manifestacije. Prva ili prvobitna vibracija zavrava u valovitom gibanju u oce
anu Prakriti ili Temeljne Materije. Daljne vibracije nastaju iz te prve vibracije i
zajedno stvaraju novi univerzum, koji nije nita drugo do skup vibracija.
Sveta rije Pranava ili AUM je priblina vrijednost "kad se pretvori u
zvuk" ta prvobitna kozmika vibracija, odnosno kad se energija Prakriti oslo
bodi. "Na poetku bijae Rije" odnosi se na to pretvaranje prvih vibracija
kroz prostor u zvuk. Daljne kretanje ili vibriranje nastaje od te prvobitne vibra
cije i zavrava u stvaranju univerzuma sa njegovih sedam planova. Kada slije
dimo taj princip irenja vibracija vidimo, da smo mi svi samo rezultat tog
prvobitnog zvuka ili mantre, a u nama je sakrivena sila ili vibracija velike po
tencije koja se tek mora otkriti.
Svaki fenomen u univerzumu, svaki objekt ili jedinica ima iza sebe vi
braciju odreene frekvencije. Jo ispravnije reeno: sve to postoji je samo kri
stalizacija ili rezultat vibracija posebnih frekvencija.(Frekvencija je broj titraja
u jednici vremena) Pravo ili prirodno ime svake manifestirane jedinice ili stvari
bilo bi ono ime koje se dobije kad se vibracije pretvore u zvuk. Pravi univer
zalni jezik sastavljen je od svih takvih prirodnih imena udruenih zajedno. To
to mi smatramo prirodnim zvucima samo su zvuci nastali vanjskim utjecaji
ma. Pravo ime ili zvuk jednog predmeta se razlikuje od vibracija koje on stvara
nakon to je doao u postojanje. Ali svaki puta kada izgovorimo to ime, izgo
vori se jedan aspekt tog prvobitnog zvuka.Kad bi na sluh bio u skladu sa naj
finijim vibracijama, onda bi mogli osjetiti pravu vibraciju iza, recimo jednog
ivog stabla i ta vibracija prevedena u zvuk bi bila jedino pravo ime tog sta-
bla.Budui da sve vibracije proizlaze iz jedne kozmike vibracije, tako i sve
arhetipske forme dolaze od jedne Arhetipske Forme, kao to svi ivoti dolaze
 6

od Jednog ivota.
Prvobitni zvuk koji ima priblinu vrijednost AUM-a je takoer temelj
svim mantrama. To je prvobitna mantra koja se pojavila u momentu stvaranja,
kad je dolo do diferencijacije "Ja" i "ne-ja". Prema nauci o mantrama taj prvo
bitni zvuk nalazi se u potencijalnom stanju u koijenskoj akri ovjeka. Tvrdi se
da 52 zvuka, koji su predstavljeni sa 52 slova sanskritskog alfabeta, potjeu od
tog jednog zvuka. Budui da svi jezici sadre te zvukove, moemo rei da su
svi jezici proizali iz Jednog. Nauka o mantrama takoer govori da ovaj jedan
zvuk koji se nalazi u koijenskoj akri ovjeka prolazi kroz tri stanja suptilnih
i manje suptilnih aspekata i konano se pojavljuje, kao fiziki zvuk iz glasnih
ica ovjeka, kao ljudski glas.
Zanimljivo je promatrati da dijete izgovara svetu rije AUM kada prvi
puta pokuava izgovoriti neku rije. Sve dok je u fizikom tijelu prisutan
ivot, uje se i Pranava Samo onaj je pravi Vogi koji u sebi uje tu rije. "Glas
Tiine" je u samom ovjeku.
to je mantra? Mantra je kombinacija slova.odnosno zvukova ili vibraci
ja putem kojih se moe doi do odreenih rezultata. Proces manifestacije man-
tre je isti kao proces Kozmike Ieacije, kad se Princip Mudrosti izrazi puteni
misli, pojavi se iz svijesti Jednog plan budueg univezuma. Budui da sve
mantre proizlaze iz prvobitnog zvuka, iza njih stoji Kozmika Ideacija. Mantra
je snaga u obliku ideje, zaogmuta u zvuk, a izraena govorom.
Mantra, koju pjeva poetnik je samo ujan zvuk kojim izaziva neko po
sebno misaono kretanje.Postepenim vjebanjem i ponavljanjem ovjek moe
doi u vezu sa snagom koja je iza mantre.te moe stvarati i projicirati izvjesne
snage pomou izraenog zvuka. Drugim rijeima kada pjevamo mantru, tada i
mi stvaramo kao to stvara Logos samo na vrlo ogranien nain. Energija ili
snaga koja je iza mantre je dio one energije koja pripada Apsolutnom kao
Maya i koja dolazi u manifestaciju kao Purusha i Prakriti, Univerzalni Duh i
Temeljna Materija. Vidoviti ovjek vidi nekog tko pjeva mantru kao masu sjaj
ne energije.Budui da sve mantre potjeu iz Jednog Zvuka, tako su sve indivi
dualne vibracije iza mantre meusobno usko povezane i zato je svaki ivi oblik
jedna mantra.
I iza manifestacija svake svijesti su takoer vibracije koje potjeu iz Jed
ne Vibracije, pa se vjebom mantre moe postii jedinstvo sa Jednom Vrhov
nom Svjeu. To je Mantra-Yoga.
Snage koje e dovode u vezu sa nekom posebnom mantrom (koje poi
vaju na vibracionom zvuku) imaju svoj koijen n a najviem planu naeg sun
anog sistema Njihov se uinak zato osjea na svim planovima sve do fizikog.

Izvod iz lanka "Mantra i njeno znaenje" od Seethe Neelakantan

'(Theosophy in Australia) prosinac 1972
 7

Problem pomaganja

Rijetko kada nam je neophodnost pomaganja drugima tako jasno prikaz

ana kao Stoje to danas. Uz pomo medija neprekidno saznajemo kako ljudi pa
te, prije svega na podrujima zahvaenim ratom i u ekonomski najsiromaSnijim
zemljama.
Na mnogim mjestima ugroeni su ovjekovo tijelo i ivot, oduzima mu
se najneophodnije, ljudi pate od gladi i hladnoe, nedostatna je njega prilikom
povreda i bolesti. Fizike patnje ovjeka teSko sebi moemo predoiti.
Meutim, i u zemljama u kojima je blagostanje, ima nevolja na psihi
kom podruju. Tamo je broj samoubojstava posebno visok. Da li je to neka
vrsta izravnanja? Nije li psihika patnje neka vrsta svjedoenja o sloiamosti s
onima koji tjelesno pate, jedan izraz nesvjesnog suosjeanja, nesvjesne su
krivnje, koja je tim jaa to je manje elimo priznati? Nije li to jedna vrsta ne
iste savjesti? Prema zakonu karme, svi mi imamo mnogo dugova iz prolosti.
Svakako da nam Zakon karme prua objanjenje za mnogobrojne patnje svije-
ta.Ali nedjelovanje, iako bi mogli pomoi, stvara novu karmu. ovjek moe
zatvoriti oi pred tuom patnjom i rei: "Meni i mojima je dobro, to me briga
za druge?" No tim je vei unutarnju nemir. Zar nije ve to samo po sebi jedan
znak da ovjeanstvo i sva bia ine jednu cjelinu? I da mi to u naim srcima
znamo.
U svakom sluaju, mnogi ljudi svjesno ili nesvjesno osjeaju potrebu da
pomau onim ljudima, kojima je manje dobro nego njima.

to moemo uiniti u svrhu pomaganja? 0 pomaganju postoje mnoge

pogrene predobe.
Dobronamjerna ali nerazumna djela koja inimo iz potrebe za aktivnou
tete vie nego to koriste, kao na primjer, ako iz puke elje za pruanjem po
moi mijenja poloaj tijela rtve prometne nesree, umjesto da to je mogue
bre dovede lijenika.
Jedna skromna ali svrhovita pomo u pravom trenutku, na pr. ako nekom
ikoje edan damo vode, mnogo je vrijednije od spektakularnih darova od kojih
primalac moda ima malo koristi. Nije uvijek bitna prividna veliina pomoi.
Ljudi koji skoro nita ne posjeduju, razmjerno su velikoduniji od bogatih lju
di. Siromaan ovjek je esto spreman rtvovati ono malo to ima, jer zna ka
ko je kada se nema nita.
Ponekad roditelji priaju koliko su se rtvovali za svoju djecu i kako su
ova nezahvalna. Otac moda misli da bi njegov sin trebao studirati, zato to on
sam nikada nije bio u mogunosti ili sinu je mrzak studij, on za to nema ni vol
je ni nadarenosti. On bi rade bio stolar ih umjetnik. Za volju oca -ili zbog
 8

straha od njega- on pokuava raditi neto to mu uope ne lei i cijeli ivot os

jea skrivenu ogorenost
Kae se:"Da bi se Ivana nauilo matematiku, mora se razumjeti u mate
matiku; ali mora se razumjeti i Ivana." Da bi se nekome moglo pomoi, mora
mo ga razumjeti. A teko je razumjeti ovjeka, jer ovjek je jedno sloeno bie.
Njegovo fiziko tijelo ima odreene potrebe: hrana, pie, zrak, kretanje. On se
meutim izraava i na psihikoj razini pomou misli i osjeaja. No ovjek je
ipak neto vie od pukog tijela, osjeaja i misli. Sve je to samo jedan iskrivljen
odraz jedne duhovne osnove, koju mi na sadanjem stupnju svijesti nikada ne
spoznajemo u potpunosti, ali je moemo donekle nasluivati. Ta duhovna os
nova ne pripada samo nama,, ve istovremeno i svim drugim biima i ljudi
ma.Svi mi zajedno inimo jednu cjelinu.
Na svim ovim podrujima, fizikom, psihikom i duhovnom, mi
moemo drugima pomagati-ili ih ometati. Sve to inimo za nekoga, utjee na
njegovo itavo kompleksno bie. I kada nekome pomaemo, mi tada ne djelu
jemo iskljuivo fiziki, ve istovremeno i osjeamo i mislimo.
Moe se dogoditi da neki gladan bjegunac odbaci jelo koje mu se po
klanja. Zato? Moda je bio povrijeen njegov ponos. On je moda znao daje
darovatelj dao od svog vika. Mi moemo biti okirani tim ponosom. Ali
moemo li ga razumjeti ne pokuavajui ga opravdati? Ako takvog ovjeka
shvatimo, naa e pomo u budue moda biti prihvaena.
Mnogo ovisi.o naem stavu i naem motivu prilikom pomaganja.
Pomaemo li samo zato to ne moemo gledati patnju, tj. mislimo li prvo na
sebe? Spontano djelovanje je esto od najvee pomoi, jer ne stignemo misliti
o sebi.
Ako "svjesno" elimo pomoi, moda se postavimo iznad onih kojima
elimo pomoi. Mi smo davaoci, oni su zahvalni primaoci. No okolnosti se
mogu izmijeniti tako da emo moda mi jednoga dana biti zahvalni za tuu po
mo. Davanje je jedna umjetnost; takoer je umjetnost dostojno primiti. Prilika
da se pomae drugima nije nikakvo trajno stanje, ve jedna privilegija koja
nam se privremeno daje i koja nas obavezuje. Ako onaj kome se pomae na
ovo gleda na isti main, on je sposoban s dostojanstvom primiti ovu pomo, s
jednom zahvalnou koja nije poniavajua, ve ga vee uzajamnim prijateljst
vom.
ovjeku (a time i cijelom svijetu) najbolje se pomae ako ga se uspije
nagovoriti da odbaci svoju sebinost
Stvarna pomo nije neto djelimino, ona napada zlo u njegovom kolje
nu, koji se nalazi u ljudskoj sebinosti.

Izvod iz predavanja"Problem pomaganja" Mary Anderson (travanj 93)

 9

Sa znanstveno ekolokih margina......

Po kineskom se shvaanju dakle, ini da postoje dvije vrste djelovanja. Djelo

vanje u skladu s prirodom i djelovanje protiv prirodnog tijeka stvari. Zamisao
o pasivnosti, o potpunom odustvu svake djelatnosti, ne podrava se. stoga esto
zapadnjako povezivanje yina i yanga s pasivnim i aktivnim ponaanjem ne iz
gleda spojivo s kineskim miljenjem. Prema prvotnim slikama koje se vezuju
uz dva arhetipska pola, yin bi se mogao shvatiti kao ono to odgovara prijeml-
jivom, uvrujuem i suraujuem djelovanju; yang kao ono to odgovara
agresivnom, ekspanzivnom, natjecateljskom djelovanju. Yin djelovanje je
svjesno okoline, yang djelovanje je svjesno sebe. U modernoj terminologiji
prethodno bi se moglo nazvati "eko-akcija", a ovo drugo "ego-akcija"
Ovo su dvije vrste djelovanja u uskoj vezi s dvije vrste spoznaje ili dva
oblika svijesti koji se stoljeima smatraju bitnim svojstvima ljudskog miljenja.
Obino se nazivaju intuitivno i racionalno i redovito se povezuju s religijom ili
misticizmom i sa znanou, premda povezivanje yina i yanga s ova dva oblika
svijesti ne pripada izvornoj kineskoj terminologiji, ono izgleda kao prirodno
proirenje drevnih predodbi i tako e se tretirati u naem raspravljanju.
Racionalno i intuitivno su naopunjujui oblici fumkoniranja ljudskog
uma Racionalno miljenje je linearno, usredotoeno i analitiko. Ono pripada
podruju razuma, uloga kojega je da lui, prosuuje i svrstava. Tako racional
na spoznaja naginje nepotpunosti. S druge strane, intuitivna spoznaja zasniva
se na neposrednom, nerazumskom iskustvu stvarnosti i nastaje u stanju
proirene svijesti. Ono tei da bude sintetizirajue, holistiko i nelinearno. Iz
ovoga je oito d aje racionalna spoznaja sklona izazvati egocentriko ili yang
djelovanje, dok je intuitivna mudrost osnova ekolokog ili yin djelovanja.
To je, dakle okosnica za nae istraivanje kulturnih vrijednosti i stavova.
Za nae ciljeve najkorisnije e biti slijedee asocijacije yina i yanga:

YIN YANG

ENSKO MUKO
KONTRAKTILNO ZAHTUEVAJUE
PRUEMUIVO AGRESIVNO
SURAUJUE NATJECATELJSKO
INTUITIVNO RACIONALNO
SINTETIZIRAJUE ANALITIKO

Promotri li se ovaj popis suprotnosti, lako se moe uvidjeti daje nae drutvo
uporno davalo prednost yangu pred yinom- racionalnoj spoznaji pred intuitiv
nom mudrou, znanosti pred religijom, natjecateljstvu pred suradnjom.
 10

;.. . iskoritavanju prirodnih zaliha pred uvanjem i tako dalje. To isticanje,

poduprto patrijarhalnim sustavom a zatim ohrabreno prevlau osjetilnc kulture
kroz posljednja tri stoljea, dovelo je do duboke kulturne neravnotee koja je u
samoj osnovi nae sadanje krize-neravnotee u naem miljenju i osjeajima,
naim vrijednostima i stavovima, u naim drutvenim i politikim strukturama.
U opisivanju razliitih oitovanja ove kutume neravnotee posebnu u panju
posvetiti utjecajima na zdravlje, i upotrebljava! u pojam zdravlja u vrlo
irokom smislu, podrazumijevajui pri tom ne samo individualno nego
drutveno i ekoloko zdravlje. Ove tri razine zdravlja meusobno su usko po
vezane, te je naa sadanja kriza ozbiljna opasnost po svaku od njih Ona
ugroava zdravije pojedinca, drutva i ekosistema kojeg smo mi dio.

Novo vienje stvarnosti ekoloko je vienje u smislu, koji nadilazi ne

posredna pitanja u vezi sa zatitom okoline. Da bi naglasili dublji smisao eko
logije, filozofi i znanstvenici su poeli ukazivati na razliku izmeu "duboke
ekologije" i "povrnog cnvironmentalizma" (brige za okolinu). Dok je povrni
environmentalizam zaokupljen djelotvornim nadzorom i upravljanjem prirod
nom okolinom za dobrobit "ovjeka" pokret duboke ekologije ima u vidu inje
nicu, da ekoloka ravnotea zahtijeva duboke promjene u naem shvaanju
uloge ljudskih bia u planetarnom ekosustavu. Ukratko, ona zahtijeva novu fi
lozofsku i religijsku osnovu.
Duboku ekologiju podupire modema znanost, posebno novi sustavni pri
stup, ali ona je ukorijenjena u poimanje stvarnosti, koje nadilazi znanstveni ob
razac i predstavlja intuitivnu svijest o jedinstvu sveg ivota, meuzavisnosti
njegovih brojnih oitovanja, o njegovim ciklusima promjene i preobraaja-Kad
se pojam ljudskog duha shvati u tom smislu kao stupanj svijesti na kojem poje
dinac osjea, da je povezan sa kozmosom u cjelini, postaje jasno, da je
ekoloka svijest odistinski duhovna. Doista, zamisao o individualnom biu,
povezanom sa kozmosom prisutna je u korijenu latinske rijei religija, religarc
("vrsto vezati"), kao i u sanskritskoj rijei joga, koja znai svezu.
Filozofski i duhovni okvir duboke ekologije nije neto sasvim novo, ve
se na njega mnogo puta ukazivalo kroz itavu ljudsku povijest.. Meu velikim
duhovnim tradicijama taoizam prua jedan od najdubljih i najljepih izraza
ekoloke mudrosti svojim naglaavanjem temeljnog jedinstva i dinamine biti
svih prirodnih i drutvenih pojava. Po rijeima Hunai Nan Tzua:" Oni, koji sli
jede prirodan poredak, plove u struji Taa". '

Izvadci iz knjige "Vrijeme preokreta" Fritjofa Capre (izdava "Globus"

Zagreb, 1986)
 11

Zemlja nas zove

Planeta Zemlja moe se gledati kao ivi organizam koji ima svoje srce, a
ono svoj puls.
Sve nas je vei broj koji manje ili vie jasno uju taj otkucaj, ritam-a-
robni zov.
to nas to zove?
Vjerojatno neki novootkriveni dio nas samih, ono sve i vjeno u nama
koje je nakon boli i loma uspjelo proviriti, pruiti ruku i pokazati smjer.
Putamo se toj struji i to jasnije ujemo otkucaje, to vie imamo snage i
hrabrosti da ulazimo dublje u nove sfere, nova podruja nas samih. Na tim
"udnim" putevima ekaju nas velika otkria i spoznaje. Moda jedno od naj- -
veih je da smo JEDNO i to smo dalje u istraivanju sebe, sve smo vie spoz
najno uvjereni u cjelovitost sveg prisutnog.
Zato oslukujmo, izotravajmo sluh kako bi to bolje uli puls velikog
srca Majke Zemlje. Ona nas zove, trai, a jo vie e da nam da.
Iz due izreeno.

Krievci, srpanj 1987. Snjeana

 t 4.

Ususret kampu 94' u Go/.d Maituljku, gdje emo ponovno

BITI ZAJEDNO

Priamo o ivotu. Nuli samo se ponovno da podijelimo imutak

zajednitva koje nas je jrotaklo da budemo ovdje i sada.
esto sam ra/miljalu koja je to snaga i poticaj koji nas svake godine do
vede na ovaj mali Trg Prirode za nas tako lijep? Uvijek mi se ini daje ova li
vada posebna, a da Ii je ona takva svakom tko proe pokraj nje? Moda i nije.
Ono to nas privlai k njoj je iskustvo, jedno duboko unutarnje iskustvo
doivljene radosti bratstva, onog kojeg istinski svi nosimo duboko u naim
duama. Uvijek kada sam poela govoriti o tom iskustvu ili sada kada ga
pokuavam opisati, dobivam osjeaj profanacije, jer ono stvarno doivljeno ne
mogue je opisati.
Nit tenje da budemo ovdje, da dijelimo doivljaj vlastitih iskustava,
znanja, spoznanja, no radije bih rekla samog ivota dovodi nas u ovu nao oa
zu Ljepote i Mira
Da li je to ona via Ljubav? Rekla bih da je to pokuaj sviju nas da jc
doivimo, daje oplemenimo na jednoj poetnoj stepenici kojom smo krenuli
svi zajedno.
Snage Prirode, koje Ljubav uzvraaju Ljubavlju tu su uz nas, donosei
nam blagoslov, koji dugo odzvaqa u naim srcima esto se sjetim rijei misti
ka Danova: promatrajte Ljubav sa etiri gledita kao enju, kao osjeanje,
kao snagu i kao princip. Ljubav kao enja djeluje u srcu, kao osjeanje u dui,
kao snaga u umu, a kao princip u duhu, a to je itav ciklus razvoja ovjeka od
poetka do kraja. U Ljubavi kao principu nema nikakvih proturjenosti, za nju
ne postoji zlo, ve sve je dobro i uzvieno.
Moda smo ovdje zbog Ljubavi kao principa i taj unutarnji princip pota
kao nas je u naem traenju neeg vieg, dubljeg i sadrajnijeg u konici sva
kodnevnog ivota.
U svakom biu, buenje tog unutarnjeg nivoa svijesti donosi kardinalan
preokret. To je poetak puta Pravog ivota ili Spoznaje, novi momenat due u
traenju Sebe.
Na unutarnjim nivoima to je apat naih dua u traenju Izvora ivota.
Koliko emo crpsti i dalje izlijevati ovisi o nama
Sada kada smo pristupili u na mali hram satkan od dobrih elja i misli,
otvorimo naa srca i due jedni drugima i prelijmo osjeaje Bratstva Ljubavi i
Mira svemu to postoji, svim biima da ih podijele s nama.Zahvalimo Prirodi i
Inteligencijama koje stoje iza Nje na Daru Ljepote i Uzvienosti.

Za kamo 87' ( izvod) ura

 13

MEDITACIJA ZAHVALNOSTI

HVALA VAM TO POSTOJITE

HVALA ZA SVE TO INITE
HVALA ZA MIR KOJI IRITE
HVALA ZA LJUBAV KOJOM SVE PROIMATE
HVALA VAM ZA SIGURNOST
HVALA ZA EDNOST
HVALA VAM ZA MUDROST
HVALA VAM ZA DOBROTU
HVALA VAM ZA LJEPOTU
HVALA VAM ZA OVU ZAHVALNOST!

LJERKA

Zalud nam plakanje suncu

zalud tiina moleih ruku
i beskraj stisnut u skrueno sada
i piameni vjetar svih naih elja
zaludna radost koja raa sutra
u tajnama svjetla naeg novog jutra

Jer krug je patnje zatvoren iznutra

radost mu osovinu ini
za kretanje stalno u ljudskoj sudbini
vodei nas spiralom ka sutini svijeta
gdje ljubav ljudsko savrenstvo stvara
apsolut jedinstva to v je n o s t , otvara

Matija
 14

l I O'/.OI'SKO DRUTVO

Teozofsko diuSiv..... aioviuio jr 17. sluenog 1875 u New Yorku. Danas

ima sjedite u Ady.un V i nj Miulur.a, Indija. Ciljevi drutva su;
1. da se oformi i* /;i .i ninvn/alnogbratstvameduljudimabezobzira na
razlike u rasi, vjeri, r(|miIh, mu><ln< kasti ili poloaju;
2. da se podsiiil.nr 1<.mpmntivni studij svih religija, filozofija i nauka;
3. da se postnl. nr l iimJivimjc nerazjanjenih zakonitosti prirode i ovje
kovih latentih snagu
lanovi IVip/nlskuj; diutva mogu pripadati bilo kojoj postojeoj vjeroi
spovijesti ili pak nijednoj, mogu prihvaati bilo koju filozofiju ili pogled na
svijet. Ujedinjuje ili >..11110 prihvaenje ciljeva drutva, njihova elja da se ot
klone vjerske ili nacionalne netrpeljivosti meu ljudima, te elja da se zblie sa
svim ljudinu dolne volje u potrazi za vjenim istinama i podijele sa njima plo
dove svog studija. Ono to ih-vee nije neko zajedniko vjerovanje, nego za
jedniko traenje i tenja za istinom.

Veina lanova smatra da istinu treba traiti uenjem, razmiljanjem, istim

ivotom i predanou uzvienim idealima. Smatraju da vjerovanje u neto mo
ra proistei iz vlastitog prouavanja ili intuicije,a ne da bude dogmatiki na
metnuto neijim autoritetom. Nastoje bid tolerantni prema svima, pa i prema
netolerantnima, i to ne smatraju nekom svojom milou nego svojom ljuds
kom dunou prema drugima. Smatraju daje poteno drugima pruih istu slo
bodu miljenja koju za sebe i sami trae. Vie im je stalo da neznanje otklanja
ju nego da ga osuuju. Poto u svakoj religiji i filozofiji nalaze bar djelomian
izraz Boanske Mudrosd, oni ih radije prouavaju nego da ih osuuju i radije
ive po njihovim nauanjima nego da ih propovjedaju.

TEOZOFUA

"Teozofija" znai "boanska mudrost" ili mudrost koju su postigli

savreni ljudi, po mudrosti slini bogovima. To nije neko novo nauanje. Teo
zofija je Drevna Mudrost koja je nastala kao rezultat istraivanja generacija
prosvjetljenih mislioca i vidovnjaka. Kroz vjekove ona se javljala irom svijeta
i njene osnovne postavke ine temelje svih religija. A ipak, nijedna religija ne
moeje svojatah samo za sebe. Teozofija ini ivot razumljivim i smislenim i
ukazuje na to da pravednost i ljubav upravljaju evolucijom. Smrt se sagledava
u svom pravom svijetlu kao obian dogaaj koji se periodiki ponavlja u
naem beskonanom ivotu, otvarajui vrata punijoj i svjetlijoj egzistenciji.
Teozofija ui ovjeka da soozna razliku izmau svoz duha (hravoz JA1 i svoz
 15

uma i tijela, koji mu slue kao instrumenti i omoguuju da se izrazi u mental

nom i fizikom svijetu. Ona unosi svijetlo u drevne (svete) spise i otkriva nji
hova tajna znaenja,

lanovi Teozofskog drutva prouavaju ove istine, a naziv Teozof

zasluuju oni koji nastoje ivjeti po njima. Svatko tko je voljan uiti, biti toler
antan, gajiti vie ideale i ustrajno raditi bit e dobrodoao lan, a o njemu sa
mom ovisi da li e postati i pravi Teozof.

SLOBODA MILJENJA

Usvojeno od generalnog vijea Teozofskog drutva

Budui da se Teozofsko drutvo proirilo i po itavom svijetui poto su
pripadnici svih vjeroispovijesti postali njegovim lanovima, a da se za to nisu
trebali odrei svojih posebnih nauanja i vjerovanja smatramo potrebnim da
naglasimo i istaknemo injenicu da nema nauke, ma tko je nauavao...,niti
miljenja, ma ije bilo,......koje bi bilo obavezno za lanove Teozofskog
drutva ili pak koje bi bilo zabranjeno. Prihvaanje tri cilja Teozofskog drutva
jedini je uvjet da netko bude primljen za lana. Nijedan uitelj, niti pisac, po-
ev od same Helene Petrovne Blavatsky, nema nikakvo ovlatenje da svoje
uenje ili svoje miljenje nametne lanovima drutva. Svaki lan ima podjed
nako pravo da bude pristalica bilo kojeg uitelja ili kole, ali nema pravo da
ono to je on izabrao namee drugima. Nikome se ne moe osporiti pravo gla
sa ili da bude biran za neku funkciju u Teozofskom drutvu zbog njegovog po
gleda na svijet, ili zbog toga to pripada nekoj posebnoj koli miljenja. Poseb
na miljenja ili vjerovanja ne pribavljaju privilegiju, niti su kanjiva. General
no vijee T.D-a najozbiljnije umoljava sve lanove da se to tonije die ovih
temeljnih principa, da ih brane, da se njima rukovode i da se neustraivo slue
svojim pravom potpune slobode miljenja i izraavanja u granicama pristojno
sti i potivanja prema drugima.

Zavrna rije ovog pokuaja tampanja biltena bila bi upuena lano

vima T.D. u Sloveniji na njihovoj podrci l prihvaanju u trenucima krize , svi
ma koji su poduprli ideju za bilten, a svakako l t. krugu iz Houstona, bez ije
financijske pom oi ne bismo m ogli krenuti. Veliko im HVALA.

Urednitvo ,