Nova Akropola

Broj 09| 2016. www.nova-akropola.com

Za boljeg ovjeka i bol ji svijet

Kako biti
siguran u sebe?

RAZGOVOR S STARE KAMEN knjiga

GESHEOM LHAKDOROM KNJINICE ZVJEZDANOG NEBA o aju
 4

Nova Akropola
Za bol jeg ovjeka i bol ji svijet

09 | 2016. www.nova-akropola.com

Sadraj

6 13
4 Kako biti siguran u sebe
Marica Borovi

6 Razgovor s voditeljem
Dalaj-Lamine knjinice
Yaron Barzilay

13 to je kultura?

18
Sabine Leitner

14 Stare knjinice
Vesnica Bonjak

16 Knjiga o aju
Anastazija Pulja

20 Lapis lazuli
kamen zvjezdanog neba

14
Jerko Grgi

Impresum:
Glavni urednik: Andrija Joni
Izvrna urednica: Nataa aja
Urednici rubrika: Luka Mari, Dijana Kotarac,
Sofija Stepanovska, Anastazija Pulja, Marta Mihii
Lektura: Ana Hanal, Vesna Bosnar
Tehniko urednitvo: Atila Barta,

16 20
Svjetlana Pokrajac, Matija Previ
ISSN 1849-6237

23

Izdava:
NOVA AKROPOLA - kulturna udruga
Ilica 36, 10000 Zagreb
Tel: 01/481 2222, Fax: 01/233 0450
web: www.nova-akropola.hr

14
e-mail: info@nova-akropola.com
P
osebna je veza koju izmeu ovjeka prolosti
i ovjeka budunosti stvaraju pisani tragovi.
Ima u tome neto to nam u ovoj neuhvatlji-
voj sadanjosti daje osjeaj sigurnosti i oslonca, osje-
aj da su nam nadohvat golema iskustva koja sami
nikada ne bismo mogli proi...
Za neka pisana djela kae se da imaju snagu promi-
jeniti ivot i ucrtati staze kada se ini da su svi putevi
izgubljeni. Nekima su knjige poput bliskih prijatelja ije
tople oi bodre jednostavnou i smislom koji se otvara
sa svakom novom stranicom. Drugi itajui zastanu
pred tajnom kako bi zatim uli u jo veu, neizmjernu
i neiscrpnu. Tako otkrivaju svjetove, rue ogranienja,
grade velianstvena djela, a onda i sami posegnu za
perom kako bi sjemenke rijei nastavile ivjeti, rasti,
davati nove plodove...
Postojali su oni koji su poput Platona dali ogromno
bogatstvo za samo jedan rukopis izuzetnog Pitagore... Ili
oni koji su poput majanskih mudraca uskakali u velike
lomae u kojima su izgarali drevni kodeksi da bi spasili
poneku stranicu. Poznati su i oni koji su kao Giordano
Bruno gorjeli na lomai ustrajui iza svojih napisanih
djela!
Neunitiva je ta obostrana veza onih koji toliko gor-
ljivo ele ostaviti zapis i onih koji jednako gorljivo uvaju
poruke, prepisuju ih, prevode, pohranjuju, istrauju
izgubljene ili stvaraju nove. Upravo su zbog toga mnogi
veliki vladari esto kao jednu od vanijih misija imali
osnivanje knjinica i poticanje uenosti kao najvitalnije
ljudske sposobnosti.
U tom duhu skreemo pozornost na Meunarodni
dan pismenosti, 8. rujna, i pridruujemo se UNESCO-
ovom poticaju za promoviranje uenja i pismenosti, kao
i za osvjetavanje postojanja nesluenih mogunosti
koje se otvaraju tom ljudskom sposobnou.
Urednitvo
3
 KAKO BITI SIGURAN U SEBE
Marica Borovi

S
igurnost u samoga sebe jedno je od onih stanja
kojem ljudsko bie najvie tei, a koje mu je
istovremeno i najtee dostupno. Ideja o vla-
stitoj vrijednosti osnova je samopouzdanja. Kada ljudi
nemaju samopouzdanja, tada se esto usporeuju s
drugima i na temelju toga procjenjuju vlastitu vrijed-
nost. Osoba koja je sigurna u sebe nema potrebu za
dokazivanjem i ne osjea se ni superiorno ni inferiorno
u odnosu na druge.
Samopouzdanje se razvija tijekom cijelog ivota i
gradi u suoavanju s razliitim ivotnim situacijama.
to razara osjeaj vlastite
sigurnosti?
Psiholog Peter Lauster u svojoj knjizi Postanite
samopouzdani istie dva bitna elementa koja dopri-
nose niskoj razini samopozdanja, a to su uestalost
pokuda tijekom odrastanja i potroaki mentalitet
dananjeg vremena. Autor navodi da kada bismo tije-
kom odrastanja brojili svaku pohvalu ili pokudu, usta-
novili bismo da jedna pohvala dolazi na deset pokuda
ili kazni. Jedan od razloga tolike uestalosti pokuda
jest stav okoline prema grekama drugih. U sluaju
da djelovanje rezultira neuspjehom ili pogrekom,
sredina gleda na pogreku kao na neto nepoprav-
ljivo. Nerijetke su pokude poput: Kako to nisi znao?
Kako ti se to moglo dogoditi? Beskoristan si, lijen,
glup, ne valja... Ako se takve izjave ponavljaju, kod
pojedinca se moe javiti negativan stav prema sebi:
Kako se mogu osjeati vrijednim kad tako mnogo gri-
jeim, kad sam tako malo vrijedan pohvale? Naalost,
nerijetko su roditelji i drugi autoriteti iz naeg dje-
tinjstva skloniji kritiziranju nego davanju konstruk-
tivnih savjeta. Tako se stvaraju negativna uvjerenja, a
jedno od njih je da su pogreke neto loe. Ako pogri-
jeimo, vjerujemo da smo bezvrijedni. Ali pogreke
su, ako uimo iz njih, nai vani uitelji.
Nae vrijeme karakterizira orijentiranost prema
vanjskom svijetu. Trae se promjene i podraaji
izvana, ali ne i rad na sebi... eli se sve to slui onom

4 NOVA AKROPOLA 09/2016

izvanjskom: automobil, odjea s potpisom, egzotina
putovanja... "Imati" postaje vanije od "biti". S druge
strane, prisutan je sve vei porast tjeskobe i depre-
sije. Toliko eljena srea kao da izmie. ovjek se
sve vie udaljava od sebe, ne nalazi nutarnji mir niti
nutarnju ispunjenost. Trai se sigurnost u posjedova-
nju stvari, u onome to je izvan nas, zaboravlja se da
ono to imamo danas ve sutra moemo izgubiti.
Kako se izraava nedostatak
povjerenja u sebe?
Kada nam nedostaje povjerenje u sebe, tada svaki
susret s nekom preprekom ili problemom postaje
nerjeiva situacija. Nesigurna osoba tada esto preba-
cuje krivnju na okolnosti ili na druge: Zato se to samo
meni deava? Drugima ide sve lako u ivotu, meni je
najtee! To znai preuzeti ulogu rtve, a ne aktivnog
sudionika u ivotu. Takvi stavovi blokiraju izraavanje
naih stvarnih sposobnosti.
Nesigurne osobe esto imaju i pesimistian stav
prema ivotu. Unaprijed zamiljaju negativne ishode.
Boje se promjena, novih iskustava, to ih ini jo krhki-
jim i nesigurnijim u sebe.
Nesigurne osobe ovise o miljenju i prosudbi oko-
line. Strah ih je izraavati vlastite stavove ili ideje. U
sluaju da se njihovi stavovi ne podudaraju s milje-
njem veine, zatomljuju ih jer se boje da e izgubiti
naklonost sredine. Nasuprot tome, osoba koja ima
samopouzdanje preuzima odgovornost za ono to joj
se dogaa u ivotu. Ako imam samopouzdanje, onda
imam pozitivno miljenje o sebi, otvoren pogled na
svijet, ivot koji se temelji na djelovanju.
Kako biti vie siguran u sebe?
Prvi je korak u izgradnji samopouzdanja upo-
znati sebe. Svi smo uvjereni da poznajemo
sebe. Poznajemo svoje svakodnevno ponaanje,
svoje uobiajene reakcije i moda ono to drugi
govore o nama. No, rije je o dubljem poznava-
nju koje zahtijeva iskrenost prema sebi. Upo-
znati vlastite slabosti, ali i snage, kvalitete.
Svaki ovjek posjeduje neku vrijednost ili
vrlinu. Potrebno ih je vjebati kao odgovor na
razliite ivotne situacije i one e prizvati niz
drugih vrijednosti za koje i ne slutimo da ih
imamo. One predstavljaju onaj trajni oslonac
koji uvijek moemo potraiti unutar sebe, bez
obzira na okolnosti. One su temelj samopouz-
danja.
Svatko se moe razvijati, mijenjati, ali to nitko
ne moe uiniti umjesto nas. Ako imamo samo-
pouzdanja, onda ne osuujemo druge ve djelu-
jemo, otvoreni smo za nove mogunosti, znamo
sluati druge, znamo prihvatiti neiji savjet, a
isto tako znamo i dati savjet. Kada smo sigurni u
sebe, ponaamo se kreativno, a to znai preuzeti
odgovornost za vlastito djelovanje.
5
 Razgovor s voditeljem
Dalaj-Lamine knjinice
Gesheom Lhakdorom

T
ijekom mukotrpnog bijega u Indiju preko
Himalaja izbjeglice iz Tibeta nosile su stotine
rukopisa, esto rtvujui vlastiti ivot da bi ih
sauvali. Mnogi od tih dragocjenih tekstova predani su
Njegovoj Svetosti Dalaj-Lami koji je utemeljio Knji-
nicu tibetanskih radova i arhiva u Dharamsali u Indiji
s ciljem ouvanja i promicanja tibetanskog naslijea.
Danas je ta knjinica meunarodno priznata kao ista-
knuti obrazovni centar specijaliziran za jezik, filozofiju,
kulturu, prevoenje i znanost. U svom muzeju uva
bezbroj rukopisa, stotine thangka svitaka i mnotvo
umjetnina.
Yaron Barzilay, voditelj kulturne udruge Nova
Akropola u Indiji, sastao se s Gesheom Lhakdorom,
ravnateljem knjinice i sredinjeg arhiva Njegove Sve-
tosti Dalaj-Lame. Rije geshe prevodi se kao vrli prija-
telj i predstavlja visoki akademski stupanj tibetanskog
budizma za redovnike i redovnice. Prenosimo dijelove

6 NOVA AKROPOLA 09/2016

njihova razgovora.
Yaron Barzilay: Moete li nam rei neto o svom
dosadanjem ivotnom putu?
Geshe Lhakdor: Roen sam u Tibetu. U mlaim sam
danima pobjegao u Indiju i pohaao redovnu kolu.
Nakon to sam zavrio jedanaesti razred, doao sam na
Institut za budistiku dijalektiku u Dharamsali kako
bih tu studirao filozofiju. Studirao sam trinaest godina.
Onda sam otiao u junu Indiju na doktorat iz bogo-
slovlja. Radio sam u Tibetanskoj kui u New Delhiju,
a nakon dvije i pol godine pozvan sam da se pridruim
uredu Njegove Svetosti Dalaj-Lame. esnaest sam
godina radio kao Njegov prevoditelj i puno sam puto-
vao. Godine 2005. postao sam ravnatelj ovog Instituta.
Yaron Barzilay: Koliko mi je poznato, takoer ste
upravitelj Zaklade za univerzalnu odgovornost Nje-
gove Svetosti Dalaj-Lame. Kako iz te perspektive
vidite trenutnu situaciju u svijetu?
Geshe Lhakdor: Prema budistikom uenju to je
vrlo jednostavno. Jedno od temeljnih uenja kae:
Neka sva osjetilna bia budu sretna. Dakle, ne
samo ljudska bia. Sva osjetilna bia. To je budistika
molitva. Uveliko je iznad globalizacije i univerzalan
je princip koji ukljuuje ptice, ivotinje, sve. Ali naj-
vaniji princip u tome jest meuovisno poelo: narodi
trebaju suraivati, ljudi trebaju suraivati i trebamo
ivjeti u skladu s prirodom.
Yaron Barzilay: Biste li trenutnu situaciju u svijetu
ocijenili kao pozitivnu?
Geshe Lhakdor: U osnovi, rekao bih da je situacija
pozitivna. No, mnogo je onih koji ne ele promjenu
i koji kau: Moja je religija najbolja. I ne samo to
nego i: Treba unititi sve druge religije. To je zbilja
strano, ali je stvarnost. Meutim, danas barem govo-
rimo o globalizaciji, o zatiti okolia, o ljudskim pra-
vima, pravima ena. Vidite, o tome se prije nije razgo-
varalo jer nije bilo potrebe ili nije bilo svijesti, to god
da je bio razlog. Danas smo prisiljeni obratiti panju
na ta pitanja.
Yaron Barzilay: Sigurno je potrebnije danas, no
postavlja se pitanje reakcije svjetskih voa na tu
potrebu. ivimo li u svijetu koji njeguje duhovne
potrebe? Ili je to vie materijalistiki svijet?
Geshe Lhakdor: Ne elim Vam dati pesimistino
vienje situacije...
Yaron Barzilay: Ne, Vae realno vienje...
Geshe Lhakdor: Ono to svjetski voe ine daleko
je od dovoljnog. Kao to moete vidjeti, veina se
svjetskih voa brine o biznisu jer mogunost njihovog
ostanka na tom poloaju ovisi o poslovnom svijetu.
Zbog njihova novca, glas poslovnog svijeta vrlo je
vaan. Nekada su svijetom vladali vojni generali...
7
 Sada svijetom vladaju bogati ljudi. Dakle, svi se lideri
prilagoavaju bogatima i kad god postoji mogunost
da se sklopi neki posao, zatvaraju se oi pred ljudskim
pravima. To je ono to se dogaa i to je vrlo tuno.
Dokle god postoji ekonomska korist, ne govori se o
takvim stvarima. Tek kada su potrebe ugroene, pro-
govara se i vie. To svakako nije dobro, a obini ljudi
ne mogu ba puno uiniti po tom pitanju.
No, pesimizam nije rjeenje i moramo se nadati
najboljem. Budui predsjednici i premijeri bit e
obini ljudi. Kao to ste ispravno spomenuli, moramo
osmisliti filozofiju na ijim emo temeljima podizati
mlade ljude kojima je stalo do tih vrijednosti kako
bismo se mogli nadati dobrim liderima koji ne razmi-
ljaju jedino o novcu, ve i o kvaliteti ljudskog ivota.
Yaron Barzilay: Ranije smo razgovarali o vanosti
uvanja prolosti. Kako pronalazite ravnoteu izmeu
uvanja prolosti i sposobnosti da se prilagodite svijetu
koji se stalno mijenja?
Geshe Lhakdor: Kad govorimo o zatiti ili ouvanju,
mislimo na ouvanje onoga to ve postoji. Kad govo-
rimo o prilagoavanju, to je potpuno nov nain gleda-
nja na stvari. To je sasvim novi koncept. Svi tekstovi
imaju svoj izvor koji potjee od Buddhe. Ne moete
izdvojiti samo jedan tekst. Filozofske su rasprave
paljivo napisane i mnogi od tih tekstova temelje se
na osobnom iskustvu i meditaciji. To je promjena i
prilagodba. Mnoga su budistika uenja, naravno,
dugovjena, mogli bismo zapravo rei vjena. Tako i
kada postoji promjena, oni se ne mijenjaju. Uenje o
prolaznosti, na primjer. Prolaznost sama po sebi znai
promjenu. Koncept je tu ve prisutan.
Yaron Barzilay: Mislite li da postoje vjeni principi?

8 NOVA AKROPOLA 09/2016

Geshe Lhakdor: Da, i oni se ne mogu mijenjati.
Yaron Barzilay: Mijenjaju li se forme kroz koje se
vjeni principi mogu manifestirati?
Geshe Lhakdor: Nain na koji ih tumaimo ljudima,
primjeri koje im dajemo, mogu se mijenjati. Ako
moete objasniti budistika uenja pomou recentnih
znanstvenih otkria, to e pomoi ljudima da razviju
uvjerenje. Konani je cilj da im tako pomognemo
poboljati vlastito tjelesno i mentalno zdravlje. Svima
je potrebno dobro mentalno zdravlje.
Yaron Barzilay: Vanije je nego tjelesno?
Geshe Lhakdor: Puno vanije. A mentalno zdravlje
ljudi u svijetu i nije ba najbolje.
Yaron Barzilay: Mnogima je Tibet sinonim za
mudrost. S isto filozofskog stajalita, imate li savjet
za one koji su zainteresirani za mudrost tibetanskog
budizma, neovisno o njegovim religijskim aspektima?
Geshe Lhakdor: Sr te filozofije je u sljedeim rije-
ima: ivi u skladu s prirodom. Pogledamo li pri-
rodu, koja ukljuuje Vas i mene, razvijati se moemo
jedino ako smo u skladu sa samim sobom. Ako su nae
tijelo i um u harmoniji, bit emo zdravi. Takoer, ako
smo u skladu s ljudima s kojima ivimo, napredovat
emo. Na slian nain, ako je naa zemlja u harmoniji
s drugim zemljama, s okoliem, tada se moe razvijati i
cvasti. To je zakon prirode.
Filozofija koju je Buddha pouavao nije neto
to je on izmislio. To je neto to je otkrio. Nalazi se
u tebi, u meni, ali mi joj ne posveujemo panju. I
Buddha je rekao: Obrati pozornost... zakon prirode
je prolaznost. Ti e se promijeniti... umrijet e.
Ali mi ne elimo obraati panju na to. elimo ivjeti
vjeno, kupovati skupe kue i luksuzne automobile.
Ukratko, trebali bismo imati pravu, ispravnu men-
talnu perspektivu koja je u skladu sa stvarnim sta-
njem stvari. Tada emo biti sretni. Ako kaemo jedno,
a radimo neto potpuno drugo, to nije harmonija.
Tako traimo probleme. Pokuajmo razumjeti Zakon
prirode, njegovati nepristranu mentalnu perspektivu
i tada emo biti sretni.
Svi elimo sreu. Ali kako je ostvariti? Buddha
kae da srea ne dolazi izvana, od roditelja, roaka,
skupih automobila, novca; sve te stvari pruit e nam
neto udobnosti i malo sree, ali ne i konanu sreu.
Na koncu, ako uistinu elimo dugotrajni mir, on mora
doi iz nas samih. Stoga trebamo njegovati ispravnu
mentalnu perspektivu koju nee uznemiriti ili pore-
9
 metiti promjenjive situacije i dogaanja. Ako nemamo drugima je taj to smo svi povezani. Kako moe biti
tu perspektivu, ako samo jurimo za promjenjivim situ- zao i negativan prema onome o kome ovisi? Unitimo
acijama i dogaajima, onda naa srea ovisi o vanjskim li okoli, mi emo patiti. To je vrlo jasno.
okolnostima i nikada neemo biti sretni. Yaron Barzilay: To je uvjerenje stoikih filozofa,
Ono to je jo bitnije, ono to nas ini ogranie- Aristotela i Platona. To je jednostavna istina. Danas
nima, iskljuivima i pristranima, to su negativne emo- ivimo u naizgled obrazovanom svijetu i veina ljudi
cije u nama. Ljutnja, ljubomora, mrnja... Te negativne sloit e se s Vama. Pa ipak, ljudi se ne ponaaju u
emocije suavaju i ograniavaju nae ivote. One nas skladu s tim. Zato je to tako? Kad bi se tako ponaali,
gue. Rijeimo ih se i bit emo slobodni. Buddha kae svijet u kojem ivimo bio bi drugaiji.
da pravi neprijatelj nije negdje izvan nas nego u nama. Geshe Lhakdor: To je zato to smo poput male
Pokuajmo to shvatiti. djece. Mislimo da smo odrasli. Kao to kaete, obra-
Njegova Svetost Dalaj-Lama saima ovo govorei zovani smo, da, ali do odreene mjere: profesori smo,
da bismo prema budistikoj filozofiji trebali razumjeti znanstvenici... No, s druge strane mi smo kao mala
stvarnost u kojoj je sve meusobno povezano. Razlog djeca koja se samo ele igrati sa svojim igrakama
zbog kojeg trebamo voljeti i biti suosjeajni prema kao da je to sve. Onima koji su prosvijetljeni poput

10 NOVA AKROPOLA 09/2016

Buddhe, mi smo kao mala djeca koja se meusobno
svaaju i iju panju odvlae male, nevane stvari.
Nemamo vremena razmiljati o vanijim pitanjima. A
ljudi koji imaju vremena i poneto znanja ne mogu to
prakticirati jer su cijeli ivot naviknuti na neto drugo.
Teko je rijeiti se starih, ukorijenjenih navika koje su
esto i ovisnosti.
Yaron Barzilay: Dakle, izazov se sastoji u tome da
ivimo u skladu s onime to smatramo ispravnim?
Geshe Lhakdor: Tono. To je proces. Budistiki
tekstovi vrlo jasno govore da smo poput zrcala. Ako se
pogledamo u zrcalo i vidimo tamnu mrlju, moramo je
ukloniti. Ako se pogledamo u zrcalo i vidimo tu tamnu
mrlju, a nita ne poduzimamo, koja je svrha gledanja
u zrcalo? Na isti nain, ako se u tekstu kae da je suo-
sjeajnost dobra, moramo se zapitati: Jesam li suosje-
ajan? Ako nisam, trebam pokrenuti suosjeajnost.
Ljutnja je loa. Jesam li ljut? Da, u meni je prisutna
ljutnja i tada je moram ukloniti, kao to se uklanja
tamna mrlja. U tome se sastoji taj proces. No, mi se
obino pogledamo u zrcalo i nita ne poduzimamo.
Svi plovimo na istom brodu. Veina nas nema znanja.
Oni koji imaju znanje, ne primjenjuju ga. U tome je
problem.
Yaron Barzilay: Proitao sam mnogo pria o zapad-
nim istraivaima koji su krenuli na mukotrpan put u
potrazi za mistinom zemljom Tibet...
Geshe Lhakdor: Shangri-La.
Yaron Barzilay: I stoljeima je strancima bio zabra-
njen ak i ulazak u Tibet?
Geshe Lhakdor: Da, da. Svaka vlada ima svoja pra-
vila i propise.
Yaron Barzilay: I, ako smijem primijetiti, Tibet
je danas potpuno drugaiji nego to je bio prije sto
godina. Ima li u tome nekakvog znaenja?
Geshe Lhakdor: To je ono o emu sam Vam govorio.
Ako se protivite prirodi, prije ili kasnije izgubit ete.
Zatvaranje Tibetanaca prema svijetu gotovo je poput
protivljenja prirodi jer je ostatak svijeta napredovao,
u znanstvenom i tehnolokom smislu. No, Tibetanci
su smatrali da imaju dovoljno. ivjeli su mirno i zado-
voljno. Meutim, zbog pomanjkanja dodira s vanjskim
svijetom, nije bilo modernizacije, znanosti i tehnolo-
gije. Kina je tako mogla vrlo lako ui i pregaziti ih. Ne
moe biti sretan u svojoj vlastitoj ahuri, a da ne vidi
to se vani dogaa. To je Buddhino uenje. Gledaj u
prirodu, u stvarnost, to je bitno.
Neki ljudi kau da je budizam pesimistian. Kaem
im da je budizam realan, ali ljudi koji ga prakticiraju
nisu. U tome je problem. Postoji raskol izmeu uenja
i onih koji ga prakticiraju.
Yaron Barzilay: Realno bi po definiciji znailo pozi-
tivno?
Geshe Lhakdor: Svakako, pozitivno je. Realnost je
11
 neto to moramo prihvatiti. Zato je Buddha govorio o
bolesti, patnji i smrti. To je realnost. Ne samo u preda-
vaonici, nego i u ivotu, ovjek treba imati otvoren um
koji je spreman prihvatiti stvarnost i ne ograniavati
se na jedan mali segment uz rijei: Ovo je najbolje.
Kako moe tvrditi da je tvoja religija najbolja ako ne
zna nita o nekoj drugoj religiji? Trebali bismo uiti
ak i od onih filozofija iji nam argumenti nisu uvjer-
ljivi jer budistika uenja kau da su nie filozofske
misli poput stepenica koje moramo prijei da bismo
doli do viih misli. Ako ne znamo gdje inimo greku,
kako emo dosegnuti mjesto gdje nema pogreaka?
Potrebno je otvoriti se, sluati i razgovarati s drugim
ljudima. To se nije dogodilo.
Yaron Barzilay: Moe li filozofija tibetanskog
budizma imati ulogu u dananjem svijetu?
Geshe Lhakdor: Najvaniji je klju da razvijemo suo-
sjeanje prema svima. No, ljudi su ljudi. Koliko njih
doista moe to prakticirati? To nije lako jer kao ljudi
imamo slabosti i mane. Vi neto kaete, ja se naljutim i
moje suosjeanje iezne. eljeni cilj bi trebao biti da
sve vidimo u istom svjetlu, ak i najsitnije kukce, a to
nije jednostavno.
Izvan pameti je da zbog negativnih emocija povrje-
ujemo jedni druge, meusobno si postavljamo pre-
preke i ne ivimo u miru. Pogledajte samo takozvane
Velike sile koje su postale velike i mone zbog oruja
koje su nagomilale. Vojska i naoruanje koriste se za
ubijanje ljudi, a mi i dalje govorimo da smo inteligen-
12
tna ljudska bia? Nalazimo se u fazi u kojoj se nitko
ne moe zaustaviti. Poznato Vam je to se dogodilo u
Hiroimi i Nagasakiju, a danas je naoruanje jo mo-
nije. Zato nam je potrebna mudrost.
Uz samo malo zdravog razuma u svijetu bi vladalo
dobro, ak ako i ne poznajemo finu strukturu jezgre
atoma. U davna vremena ljudi nisu imali ta znanja, a
ipak su ivjeli u skladu. Zbog toga Buddha nije odgo-
varao na neka vrlo vana pitanja kao to su: Postoji li
poetak Univerzuma? ili Ima li ivota nakon smrti?
Vidite, ne trebate imati odgovor na svako pitanje.
ovjeku koji gladuje ne treba bogata gozba; njemu
je potrebno bilo to za pojesti. Dananja je situacija
takva. Ako si duboko upuen u filozofiju, to je dobro,
ali ako i nisi, trebao bi postojati barem zdravi razum.
Jesmo li mi spremni to prakticirati? U tome je pro-
blem.
Yaron Barzilay: Slaem se. To je razuman ivot.
Geshe Lhakdor: Da. A najvanije uenje budizma
kae da ak i ako je cijeli svijet nemiran, mi moramo
zadrati svoj nutarnji mir.
Yaron Barzilay: Mislite na uenje stoika koji kau:
Budi kao stijena o koju se razbijaju valovi?
Geshe Lhakdor: Tono. Upravo tako.
S engleskog prevela: Irena Darmopil
NOVA AKROPOLA 09/2016
 to je kultura?
Sabine Leitner
K
ultura je zanimljiva rije. Na prvi pogled taj
se pojam ne ini previe uzbudljivim te dje-
luje toliko irokim da mu se znaenje doima
razvodnjenim. Iz toga bi se ak moglo preuranjeno
zakljuiti da se ne radi o posebno vanom konceptu.
Meutim, ako ga se dublje istrai, daje vrijedne uvide,
vodi spoznaji da se radi o neemu apsolutno klju-
nom za ovjeanstvo i da ga zanemarujemo na vlastitu
tetu.
Etimologija tog pojma otkriva njegova mnoga zna-
enja: dolazi od glagola colere, to znai "njegovati,
tititi, uzgajati, kultivirati", ali takoer i "oplemeniti,
prosijati, potovati, oboavati i drati svetim". Oito
je povezana sa zemljoradnjom, ali i s kultom (u smislu
tovanja Boga) te zajednicom. Priziva ideju paljivog
kultiviranja i zatite osjetljivih biljaka kako bi im se
pomoglo ostvariti njihov potencijal, to je moda oblik
iskazivanja potovanja prema svakoj od njih. Lako je
uoiti analogiju s ljudskim odgojem, a njeno prene-
seno znaenje "kultiviranje kroz odgoj i obrazovanje"
potvruje se od srednjeg vijeka.
U najirem smislu kultura oznaava sveukupno
ljudsko kreativno ostvarenje u odnosu na ono to je
stvorila priroda. Radi se o odgoju u odnosu na ono
prirodno. Opeprihvaeno je da je ovjek jedino ivo
bie koje doista posjeduje kulturu. ivotinjama se
openito ne pripisuje posjedovanje kulture i mogu-
nost prenoenja znanja buduim generacijama, osim u
genetikom smislu. Dakle, moemo prenositi znanje,
vrijednosti i ideje koji ne samo da nam pomau prei-
vjeti, ve nam takoer omoguavaju sve sofisticiranije
ovladavanje okolinom.
Nekim ljudima kultura ima negativno, iskljuujue
znaenje; kultura moe dovesti do podjela, klasnih
sukoba, sukoba civilizacija S druge strane, veina
ljudi sloit e se s time da kultura moe dovesti do
zajednikog identiteta ili vizije. Tako kultura moe
istovremeno dijeliti i povezivati.
Rjeenje ove dileme moe biti u shvaanju kulture
kao sredstva, a ne kao cilja. Nije stvar u nadmoi jedne
kulture nad drugom ili u pronalaenju "najbolje" kul-
ture. Kultura je prije sredstvo koje omoguuje ljud-
skim biima razviti vlastiti potencijal, a razliite kul-
ture dovest e do izraaja razliite strane nae prirode.
Trebaju nam razliite kulture kako bismo kultivirali
razliite aspekte nae prirode. Kao to kae Thomas
Carlyle: "Kultura je proces kojim ovjek postaje sve
ono za to je stvoren da moe postati."
S engleskog preveo: Robert okor
13
 STARE KNJINICE Vesnica Bonjak
U
starim kulturama knjinice su bile posebna
mjesta u kojima se uvao velik broj odabranih i
paljivo pohranjenih rukopisa, simbolikih pri-
kaza i mapa, ispisanih ili ugraviranih na razliitim mate-
rijalima. Obino su bile dio puno veeg izdvojenog kom-
pleksa unutar gradskog sredita za koji danas nemamo
jedinstveni naziv. Ova svojevrsna sveuilita osim mno-
gobrojnih prostorija za arhivu sadravala su i uionice,
laboratorije, hramove, opservatorije, parkove te ostale
pomone, ali i stambene prostorije. Bila su istinska mjesta
uenosti u kojima su se neprestano oivljavala, obogai-
vala i produbljivala mnogobrojna podruja znanja.
Asurbanipalova knjinica
Asurbanipalova knjinica nazvana je po Asurbanipalu,
posljednjem velikom vladaru Novoasirskog Carstva.
Sadravala je na tisue glinenih ploica i fragmenata
s tekstovima iz VII. st. pr. Kr., a meu njima je i Ep o
Gilgameu, remek-djelo babilonske poezije.
Prema podacima Britanskog muzeja, na arheolo-
kom lokalitetu drevne Ninive, na rubovima sjeverno-
irakog grada Mosula, pronaeno je gotovo etrdeset
14
tisua glinenih ploice pisanih klinastim akadskim
pismom. Asurbanipal je bio poznat kao vojni zapovjed-
nik, ali i po svojoj uenosti. Slao je pismoznance u sva
podruja Novoasirskog Carstva da sakupljaju tekstove
i ploice, uglavnom iz babilonskih izvora, koje su kopi-
rali asirski znanstvenici i knjievnici.
Staroperzijska i armenska tradicija navode da je
Aleksandar Veliki vidjevi veliku Asurbanipalovu knji-
nicu u Ninivi, bio toliko nadahnut da je poelio i sam
stvoriti neto slino. No kako je prerano umro, to je u
njegovo ime ostvario Ptolemej, jedan od Aleksandro-
vih najvjernijih vojskovoa i prijatelja, koji je nadgle-
dao poetke gradnje Aleksandrijske knjinice.
Aleksandrijska knjinica
Aleksandrijska knjinica, ili takozvana Kraljevska ili
Velika knjinica, cvjetala je kao najvee sredite ue-
nosti antikog svijeta u razdoblju vladavine Ptoleme-
jevia, posljednjih egipatskih kraljeva, od III. stoljea
pr. Kr. Osnovao ju je kralj Ptolemej I. Soter prema
ideji Atenjanina Demetrija iz Falerona, koji je bio i
prvi voditelj Knjinice. Proirenje Knjinice vrijednim
NOVA AKROPOLA 09/2016
knjigama-svitcima na grkom jeziku, kao i grkim pri-
jevodima egipatskih, idovskih, babilonskih, perzijskih
i indijskih djela, nastavio je kralj Ptolemej II. Filadelf.
Pretpostavlja se da je sadravala od oko 500 000 do
preko 700 000 svitaka. Arhitektonski plan Velike knji-
nice ostao je nepoznat, ali pretpostavlja se da je bila
podijeljena na deset prostranih prostorija prema isto
toliko podruja znanja. Nalazila se u makedonsko-gr-
koj etvrti Aleksandrije u sklopu kraljevske palae, a
red mramornih stupova povezivao ju je s njoj srodnom
ustanovom Muzejom (gr. Museion), posveenom
muzama, koji je zapravo bio prava filozofska kola na
klasian nain i veliki istraivaki centar u kojem su se
njezini lanovi, ueni ljudi tadanjeg antikog svijeta,
mogli posvetiti prouavanju.
Tijekom stoljea postojanja ovih blistavih ustanova
ljudskoga znanja i stvaralatva pretpostavlja se da je Sveuilite Nalanda
bilo nekoliko unitenja nenamjernih, namjernih kao Sjeveroistona indijska drava Bihar na granici s Nepa-
i onog uzrokovanog potresom. O gotovo nenadokna- lom slovi kao jedno od najvanijih kulturnih arita
divoj teti u poaru koji je zahvatio Veliku knjinicu starog svijeta. Tamonje Sveuilite Nalanda bilo je
47. g. pr. Kr., koji je zapravo nenamjerno izazvao Julije glavno sredite visokog obrazovanja u razdoblju od
Cezar palei brodovlje u aleksandrijskoj luci, piu 472. do 1197. godine. Njegovi ostaci nalaze se oko 90
Plutarh, Seneka i drugi. Vjerojatno kao naknadu za km jugoistono od Patne (stare Patliputre). Na svom
uinjenu tetu, vojskovoa Marko Antonije kraljici je vrhuncu Sveuilite je okupljalo uitelje i uenike iz
Kleopatri VII. na dar prenio iz Pergamske knjinice Indije, Tibeta, Kine, Grke i Perzije. Bilo je i jedno od
ak 200 000 knjiga-svitaka. prvih svjetskih stambenih sveuilita s vie od deset
No, je li zaista potpuno izgubljeno blago Aleksandrij- tisua uenika i dvije tisue uitelja. Sa svojih deset
ske knjinice? O tome nam pie H. P. Blavatsky u Razot- hramova, dvoranama za meditacijeu i uionicama,
krivenoj Izidi: ...veliki dio izvornih rukopisa koji su sma- okrueno visokim zidom, jezerima i parkovima smatra
trani najdragocjenijima i koji nisu bili umnoeni, bio se i arhitektonskim remek-djelom. U njegovim knjini-
pohranjen u kui jednog knjiniara. (...) Zapravo, sto- cama, znakovita naziva Dharmaganja (Riznica istine) i
tine i tisue najvrjednijih primjeraka bilo je pohranjeno Dharmaghunj (Planina istine), uvalo se stotine tisua
na sigurnom u njegovoj vlastitoj kui, kao i u kuama tekstova, a bile su uvene po najveoj svjetskoj zbirci
drugih pisara, knjiniara, studenata i filozofa... budistike knjievnosti.

15
 KAKUZO
OKAKURA:
KNJIGA O
AJU
K
akuzo Okakura, roen u Yokohami 1862.
godine, bio je knjievnik, kritiar umjetnosti,
povjesniar, istraiva i nadasve ovjek iroke
naobrazbe za kojega je slikar John La Farge napisao:
"On je najinteligentniji kritiar umjetnosti a, mogu
rei, i svega to znam..."
Knjiga o aju nastala je kao izraz ljubavi i potova-
nja prema japanskoj kulturi ije su izvorne vrijednosti
blijedile pod pritiskom moderne zapadne kulture.
Djelo je napisano na engleskom jeziku, za vrijeme
autorovog boravka u Americi, u pokuaju da se kulturi
drukijeg svjetonazora priblie umjetnost, filozofija i
obiaji Dalekog istoka.
Zato naziv Knjiga o aju? Autor nas izborom ovog
naslova kroz primjer jednostavnosti ajne ceremonije
vodi prema skrivenom smislu i ljepoti onog obinog, a
to esto podcjenjujemo. To moda najbolje pojanja-
vaju rijei japanskog pjesnika Matsuoa Bashoa: "Vano
je da ti duh bude visoko u svijetu istinskog razumije-
vanja, a da pritom ne zaboravi vrijednost onog to je
obino. Uvijek trai istinu ljepote, svaki se put vrati
svijetu obinog doivljaja."
Kroz sudjelovanje u neemu to je naoko jedno-
stavno, ajna je ceremonija omoguavala sudionicima
uroniti u vlastiti unutranji mir i doivjeti osjeaj jedin-
stva sa svijetom. Istovremeno biti uzvienog duha, ali
i biti prisutan u svom okruenju. aj je zbog svog dje-
lovanja bio simbol budnosti, a opet smirenosti i medi-
tacije koji su potrebni kako bi se ovjek lake okrenuo
svojoj nutrini.
Kroz ovu knjigu autor je na istanan i poetian
nain prenio djeli ljepote i vrijednosti japanske
kulture te poput majstora ajne ceremonije otvorio

16 NOVA AKROPOLA 09/2016

itateljev um za opaanje nedovoljno poznatih dimen-
zija udesne stvarnosti kojoj pripadamo. Ovdje dono-
simo neke dijelove iz te knjige:
alica ljudskosti
aj je ponikao kao lijek, a prerastao u napitak. U
Kini je, u VIII. stoljeu, uao u carstvo pjesnitva
kao jedna od uglaenih naslada. Petnaesto stoljee
vidje kako ga Japan izdie do religije esteticizma do
teizma. Teizam je obred utemeljen na tovanju onoga
to je lijepo meu prljavtinama svakidanjega ivota.
On namee istou i sklad, tajnu meusobne ljubavi,
romantinost drutvenog reda. (...)
Filozofija aja nije puki esteticizam, u uobiajenom
smislu te rijei, jer ona izraava, s etikom i religijom,
cijelo nae naziranje na ovjeka i prirodu. Ona je higi-
jena jer namee istou; ekonomija jer pokazuje vie
uivanje u priprostome negoli u zamrenom i skupo-
cjenome; moralna geometrija jer definira na smisao
za razmjere svemira. Ona izraava pravi duh isto-
njake demokracije jer sve svoje poklonike pretvara u
aristokrate ukusa.
Duga odvojenost Japana od ostaloga svijeta, to
tako pridonosi introspekciji, izvanredno je pogodovala
razvitku teizma. Naa kua i navike, odjea i kuhinja,
porculan, lak, slikarstvo sama naa knjievnost bili
su svi izloeni njegovu utjecaju. Nijedan prouavatelj
japanske kulture ne bi mogao zanemariti njegovu pri-
sutnost. Proeo je eleganciju plemenitakih budoara
i uao u sirotinjske nastambe. Nai su seljaci nauili
slagati cvijee, na najnii radnik uputiti pozdrav
liticama i vodama. U svakidanjem izraavanju govo-
rimo o "ovjeku u kojem nema aja" kad je neosjetljiv
na ozbiljno komine stvari osobne drame. S druge
strane, igoemo neobuzdana esteta koji, ne obazirui
se na svjetsku tragediju, daje maha povodnju oslobo-
enih osjeaja kao onoga u komu je "previe aja".
Tko gleda izvana, moe se doista zauditi tome to
je, prividno, mnogo buke ni oko ega. Kakve li bure u
alici aja! rei e. Ali kad razmotrimo kako je, na
kraju krajeva, malena alica ljudskoga uitka, kako se
esto prelije od suza, kako se lako iskapljuje, do dna,
zbog nae neutaive ei za beskrajnou, neemo pre-
koravati sami sebe to tako veliamo ajnu alicu.
Taoizam i zen
Ali, glavni je doprinos taoizma azijskom ivotu
na podruju estetike. Kineski su povjesniari
uvijek govorili o taoizmu kao o "umjetnosti da se
bude na svijetu", jer se on bavi sadanjim nama
17
 samima. Upravo se u nama Bog susree s Prirodom
i odvaja juer od sutra. Sadanjost je pokretljiva
Beskrajnost, zakonita sfera Relativnoga. Relativnost
ite Prilagoavanje; Prilagoavanje je Umjetnost.
Umijee ivljenja u neprekidnom je prilagoavanju
naem okoliu. Taoizam prihvaa zemaljsko kakvo
jest i, razlikujui se od konfucijevaca i budista, nastoji
otkriti ljepotu u naem svijetu muke i jada. (...)
Taoisti istiu da bi se komedija ivota mogla ui-
niti zanimljivijom kad bi svi uvali jedinstvo. uvati
razmjer meu stvarima i davati mjesto drugima a da
se ne izgubi vlastiti poloaj to je bila tajna zemaljske
drame. Moramo poznavati cijeli igrokaz da bismo
kako treba odigrali svoje uloge; shvaanje ukupnosti
ne smije se nikada izgubiti u pojedinanom. To Lao Ce
ilustrira omiljenom metaforom o Praznini. On tvrdi da
je samo u praznini istinska bitnost. Stvarnost sobe, na
primjer, mora se nai u praznom prostoru opkoljenom
krovom i zidovima, a ne u samom krovu i zidovima.
Korisnost vra za vodu u njegovoj je praznini u koju
voda moe stati, a ne u obliku vra ni u tvari od koje
je napravljen. Praznina je svemona jer sve sadri.
Samo je u praznini mogue gibanje. Tko bi od sebe
mogao uiniti prazninu u koju bi drugi mogli slobodno
ulaziti, postao bi gospodar svih situacija. Cjelina moe
uvijek vladati dijelom.
18
Taoistike su ideje uvelike utjecale na sve nae
teorije o akciji, ak na one o maevanju i hrvanju. Jiu-
jitsu, japansko umijee samoobrane, duguje svoje ime
jednom ulomku iz Tao te kinga. U jiu-jitsuu nastoji
se izvui i iscrpsti neprijateljeva snaga neopiranjem,
prazninom, dok se vlastita snaga uva za pobjedu u
zavrnoj borbi. U umjetnosti je vrijednost istoga naela
ilustrirana vrijednou sugestije. Ostavljajui togod
nedoreenim, promatrau dajemo priliku da upotpuni
ideju, te tako neko veliko remek-djelo neodoljivo pri-
vlai vau pozornost sve dok vam se ne uini da ste i
sami postali njegov dio. Praznina je tu za vas, da biste
uli i do vrha ispunili svoju estetsku emociju.
Onoga tko bi od sebe napravio umjetnika u umijeu
ivljenja taoisti su smatrali Stvarnim ovjekom. Po
roenju on ulazi u carstvo snova samo da bi se u smrti
probudio za stvarnost. On priguuje vlastitu svjetlost
da bi se stopio s tamom drugih.(...) Za nj su tri dragu-
lja ivota: Samilost, uvarnost i Skromnost. (...)
tovanje umjetnosti
Remek-djelo jest simfonija to se svira na naim
najtananijim osjeajima. Istinska je umjetnost Pai Ya,
a mi smo harfa Lung Mena. Na arobni dodir ljepote,
tajne se ice naeg bia bude, mi drhtimo i titramo
odgovarajui na njen zov. Duh govori duhu. Sluamo
NOVA AKROPOLA 09/2016
neizrecivo, gledamo nevidljivo. Majstor priziva
zvuke koje mi ne poznajemo. Sve davno zaboravljene
uspomene vraaju nam se s novim znaenjem. Nade
priguene strahom, enje koje se ne usuujemo
prepoznati istupaju u novoj slavi. Na je duh platno
na koje umjetnici nanose svoju boju; njihovi su
pigmenti naa uvstva; njihov chiaroscuro svjetlost
radosti, sjena tuge. Od nas je remek-djelo, a mi smo
od remek-djela.
Suutno zajednitvo duhova, nuno za tovanje
umjetnosti, mora biti zasnovano na uzajamnu ispovi-
jedanju. Promatra mora zauzimati pravi stav da bi
primio poruku, kao to umjetnik mora znati kako da
je priopi. Majstor aja Kobori Enshu, i sam daimyo,
ostavio nam je ove nezaboravne rijei: "Pristupi veli-
koj slici kao to bi pristupio velikom knezu." Da biste
razumjeli remek-djelo, morate se poniziti pred njim i,
bez daha, ekati njegov najmanji izriaj. Jedan glasovit
kritiar za dinastije Sung iznio je zamamnu ispovijest:
"Za mladih sam dana hvalio majstora ije sam slike
volio, ali, to je moj sud bivao zreliji, hvalio sam to
vie sebe jer volim ono to su mi majstori odabrali da
volim." Za aljenje je to se tako malo nas odista trudi
da proui sklonosti majstora. (...) Majstor uvijek ima
neto da ponudi, dok mi idemo gladni, zbog pukoga
nedostatka tovanja.
Suutnima je remek-djelo iva zbiljnost, i mi osje-
amo da nas k njemu privlae drugarske veze. Maj-
stori su besmrtni jer njihove ljubavi i strepnje oivljuju
u nama uvijek iznova. Nama se obraa vie dua nego
ruka, vie ovjek nego tehnika to je ljudskiji poziv,
dublji je na odgovor. (...)
Veliki majstori i na Istoku i na Zapadu nikad nisu
zaboravljali vrijednost sugestije kao sredstva da ste-
knu promatraevo povjerenje. Tko moe gledati neko
remek-djelo a da ne osjeti strahopotovanje pred gole-
mim misaonim vidikom koji nam je izloen na uvid?
(...)
Nita nije uzvienije od jedinstva srodnih dua u
umjetnosti. U asu susreta, ljubitelj umjetnosti nadilazi
sam sebe. Odjednom on postoji i ne postoji. On naas
spazi Beskonanost, ali rijei ne mogu izraziti njegovu
radost, jer oko nema jezika. Bez okova tvari, njegov se
duh giba u ritmu stvari. Upravo zato umjetnost biva
srodna religiji i oplemenjuje ovjeanstvo. Upravo to
ini remek-djelo neim svetim.
Odabrala: Anastazija Pulja
Preuzeto iz knjige: Knjiga o aju, Grafiki zavod Hrvatske, Zagreb, 1989.
19
 LAPIS LAZULI
kamen zvjezdanog neba
Jerko Grgi

Plava boja je od Boga zauvijek odreena kao izvor radosti; i bilo da je stalno gledamo nad
glavom ili je kristalizirana tijekom tisua godina u jedan jedini i neusporedivi kamen, priznanje
njene ljepote podjednako je prirodno, jednostavno i trenutno.
John Ruskin, likovni kritiar

M
odri poludragi kamen lapis lazuli ili lazurit
ima dugu i sjajnu prolost. Ime mu dolazi
od latinske rijei lapis kamen i arapske
rijei lazuward (izvedenica od perzijske rijei ljvard)
modro nebo. Obino se pojavljuje proaran bijelim
tragovima kalcita te zlatnim zrncima pirita, zbog ega
podsjea na nebo osuto zvijezdama. Upravo zbog tog
plavetnila i simbolike vezane uz zvjezdano nebo bio je
cijenjen u cijelom starom svijetu, a predmeti od lazu-
rita pronaeni su i u neolitikim grobnicama.
Tibetanci ga nazivaju savrenim kamenom, budisti
jednim od sedam savrenstava, muslimani smatraju da
titi od uroka. U Egiptu su od njega pravili amajlije,
ogrlice, ploice te figurice u obliku skarabeja i drugih
religijskih motiva. Samo u grobnicama kraljeva prona-
eno je preko dvadeset tisua ulomaka od lapisa lazu-
lija. Vrhovni suci drevnog Egipta nosili su na grudima
statuu Maat (boica dvostruke Istine i Pravde) izraenu

20 NOVA AKROPOLA 09/2016


od lazurita, a posmrtna maska faraona Tutankhamona
napravljena je od zlata, lazurita i modrog stakla.
Gilgame, junak istoimenog sumerskog epa, nosi tali-
sman od lazurita: Bogovi, ne dajte da ovo zaboravim, uz
pomo lapisa na mome vratu... U grobnicama kraljeva iz
Ura pronaeno je preko est tisua majstorski izraenih
predmeta od lapisa lazulija, poput stijega iz Ura, ovna u
ipraju, ptica, dijelova lire, posuda, ogrlica, cilindrinih
peata... Mnotvo iskopanih predmeta govori o velikoj
potranji za lazuritom, to se nastavilo u perzijskoj te
kasnije u islamskoj civilizaciji. U Kini kao jedan od pet
savrenih materijala, uz zlato, ad, porculan i broncu,
Afganistan je planinska zemlja s tek 12 % obradive povrine, oskudijeva oborinama pa u njemu prevladavaju
suhe goleti nerijetko nalik Mjeseevim pejzaima. Ipak, u pokrajini Badakan, na sjeveroistoku zemlje, prema
granici s Tadikistanom, negostoljubiva kamena pustinja
pod zemljom skriva pravo kraljevsko plavo blago lapis
lazuli kojim su se, kao simbolom plemenitosti, od davnina
okruivali kraljevi, carevi i faraoni.
Marco Polo, koji je proao tim krajem u XIII. stoljeu,
zabiljeio je u svom putopisu: "Postoji planina u toj regiji
gdje se moe nai najfiniji azur [lapis lazuli, op.] u svi-
jetu." Zaista, prastaro nalazite lapisa lazulija aktivno je
i danas, i ne samo da je najstarije, nego je i najbogatije
nalazite u svijetu, a njegov je lapis najcjenjeniji.
U Goetheovom djelu Uenje o bojama itamo:
Plava je boja mora i neba i priziva daljinu, enju,
beskraj. Ova boja ima neobian i neizreciv uinak
na oko. Ona je sama po sebi energija... Ima neto
kontradiktorno u svom aspektu, i poticajno i smiru-
jue... Ba kao kad pratimo neki ugodan objekt koji
nam odmie, uivamo zagledati se u plavo ne zato
to nas primorava, ve zato to nas privlai.
Vasilij Kandinski u djelu O duhovnom u umjet-
nosti, u kojem svim bojama daje dublji unutranji
znaaj i asocijacije, navodi: Plava je tipino nebe-
ska boja... to je tamniji ton, karakteristiniji joj je
nutarnji efekt. to plavo postaje dublje, to snanije
vue ovjeka prema beskraju, budei u njemu elju
za istim i, konano, za nadnaravnim...
lazurit se koristio za ukraavanje carske palae, mauzo-
leja i hramova.
No sve to je dragocjeno, obino je rijetko, pa su i
rudnici lazurita malobrojni. Najstarije nalazite, iz kojega
se lazurit vadio jo prije sedam tisua godina, aktivno je
i danas, a nalazi se u Afganistanu. Otuda se od davnine
lapis otpremao u Kinu, Indiju, Tibet, Sumer... No, ini se
da je glavno arite trgovine bila Mezopotamija, posebno
se spominje grad Ur na rijeci Eufrat otkuda se lapis
izvozio u Egipat i drugdje. Premda danas postoje i druga
21
 Badakanski rudnik Sar-e-Sang lei uz obalu rijeke
Koke, oko koje se uzdiu 6000 - 7000 m visoki
vrhunci himalajskog planinskog lanca Hindukua,
ispresijecani uskim dolinama povezanim prijevojima
na oko 3000 m nadmorske visine.
Povrinska rudarska okna nalik piljama nalaze se
na gotovo vertikalnim teko pristupanim klisurama,
1500 m iznad rijeke. Nain iskapanja malo se promije-
nio tijekom stoljea. Komadi izvaenog lapisa sputaju
se na leima u rudarsko naselje u dolini koje slui kao
sabiralite, a otuda se na mulama i magarcima prenose
do ceste gdje ih preuzimaju teretna vozila. Lazurit se
vadi samo izmeu lipnja i studenoga, kada to doputaju
vremenski uvjeti.

nalazita, od kojih su najpoznatija ona u ileu i Rusiji, jo

uvijek se najvie cijeni upravo afganistanski.
S tim je poludragim kamenom povezana i skupocjena
boja u slikarstvu: ultramarin, odnosno tamnoplava.
Naziv ultramarin, "prekomorski", govori da se boja
nabavljala s drugog kraja svijeta jer se najkvalitetniji pri-
rodni pigment ultramarina dobivao sloenim postupkom
od mljevenog lapisa iz afganistanskih rudnika. Egipani
i Kinezi koristili su ga od davnina u slikarstvu. Modri
zvjezdani svodovi u egipatskim hramovima i grobnicama
oslikani su bojom dobivenom od lazurita. Ova boja ima
istaknuto mjesto i u islamskoj umjetnosti, posebno u
ukraenim kaligrafskim zapisima. U europskom slikar-
stvu izmeu XIII. i XIX. stoljea ta ivopisna boja, zvana
kraljevskom, iznimno se cijenila zbog svoje neponovljive
izraajnosti. Budui da je bila izrazito skupa, koristila se uglavnom koristila na izriit zahtjev naruitelja. Kako
uglavnom za naglaavanje svetosti trenutka ili openito god, Michelangelova Sveta obitelj, Drerovo Poklonstvo
svetog, pa je tako njome najee bojen plat Djevice Maga, Peruginova Djevica i dijete s anelima, Ruben-
Marije. Tome u prilog govori i crtica iz dnevnika slikara sovo Rano jutro, Vermeerova Djevojka s bisernom nau-
Albrechta Drera (1471. - 1528.) koji je zabiljeio da nicom, samo su neka od brojnih remek-djela u kojima
je jednu od svojih slika prodao za dvanaest dukata kako dominira svojom jedinstvenom izraajnou. Velika
bi mogao kupiti uncu najfinijeg ultramarina... Zato se potranja za ultramarinom, njegova ograniena dostu-
pnost i visoka cijena rezultirali su time da je 1834. godine
taj pigment umjetno sintetiziran, pa je prirodni zamije-
njen sintetikim.
Pigment dobiven od lapisa lazulija danas se uglavnom
koristi za restauracije umjetnikih djela, a kamen za
nakit i ukrasne predmete. Iako je za dananjeg ovjeka
izgubljena duboka simbolika dimenzija koja mu se pri-
pisivala u tradiciji, lapis lazuli ostaje pravo afganistansko
plavo blago koje priziva nebeski beskraj i koje je oduvijek
budilo enju za onim neprolaznim, vjenim.

22 NOVA AKROPOLA 09/2016

 Teaj praktine
Teaj
FILOZOFIJE
praktine
FILOZOFIJE
Kako?
upoznati sebe
stjecati vlastite kriterije
donositi ivotne odluke
razvijati sigurnost u sebe
izraavati vlastite potencijale Kako?
uuppooznati
znati sseebbee
s t je
stjeccaattii vvlastite
ddoonositi lastite kkrrit iteerije
nositi iv ivoottne odlu rije
rraazvijati s ne odlukkee
zvijati sig igu
u rrnnoost u seb
izraaaavvaattii vlastitest u sebee
iz r
vlastite ppoottencijale
encijale

22.10. uu 18hh
Teaj praktine filozofije obuhvaa uenja najvanijih kola filozofije i
Teaj praktine filozofije obuhvaa uenja najvanijih kola filozofije i
njihove savjete za buenje stvaralakih potencijala u ovjeku.
njihove savjete za buenje stvaralakih potencijala u ovjeku.

etvrtak,
Teaj se odrava jednom tjedno, u trajanju od dva kolska sata.

etvrtak,
Teaj se odrava jednom tjedno, u trajanju od dva kolska sata.
Cijena teaja iznosi 240 kuna. Za studente, umirovljenike i nezaposlene
Cijena teaja iznosi 240 kuna. Za studente, umirovljenike i nezaposlene
je 160 kuna. Ulaz na uvodno predstavljanje teaja slobodan.
je 160 kuna. Ulaz na uvodno predstavljanje teaja slobodan.

FILOZOFIJA . KULTURA . VOLONTERSTVO

Vladimira Nazora
Vladimira
OSIJEK: Kralja
KARLOVAC:
OSIJEK:
PULA: D.
Nazora 1
D. Neumana
Neumana
Uspon 1
KARLOVAC: Kralja Tomislava 5, 098 203 396
Tomislava 5, 098
6, 031
6, 031
na Katel
200203
2, 200
630396
630 4406
098 900
SPLIt:

VARADIN:
ZADAR:
Slavieva 47, 021 486 366
VARADIN:Slavieva
SPLIt: V. Nazora47,
V.
0215959
1, 095 486 366
Nazora 1, 095 5959
J.J.Strossmayera
950
8, 098950
840 270
FILOZOFIJA . KULTURA . VOLONTERSTVO
Ulaz na
PULA:
Ulaz
RIJEKA:
na prvo
prvo predavanje
RIJEKA: Uspon predavanje slobodan
na Katel
Jedrarska 2, 098
5/3, 051 213 900
slobodan
Jedrarska 5/3, 051 213 020
020 4406 ZADAR:
ZAgREb:
ZAgREb:
J.J.Strossmayera
Ilica 36, tel: 01 4818,2222
Ilica 36, fax:
tel: 01
01 481
098 840 270
23302222
450
fax: 01 2330 450
Nova Akropola
NovaAkropolaVarazdin www.nova-akropola.hr
www.nova-akropola.hr
Nova Akropola
NovaAkropolaVarazdin www.nova-akropola.hr
www.nova-akropola.hr
 Kao to njiva, mada
plodna, ne moe
raati bez obrade,
tako ni ovjek ne
moe stvarati bez
uenja.
Ciceron

www.nova-akropola.com
24 NOVA AKROPOLA 09/2016